Dogodilo se na današnji dan - Strana 10
Strana 10 od 98 PrvaPrva ... 891011122060 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 136 do 150 od ukupno 1456
  1. #136

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 2. decembar, 336. dan 2006. Do kraja godine ima 29 dana.




    1547.
    Umro je španski osvajač Ernan Kortes (Hernan
    Cortez), koji je zahvaljujući vatrenom oružju, nepoznatom
    domorocima, između 1519. i 1521. sa samo 700 vojnika osvojio
    Meksiko i uz užasne represalije uništio carstvo Asteka. Guverner
    ''Nove Španije'' postao je 1522.



    1804.
    Napoleona Bonapartu (Bonaparte) za francuskog cara
    Napoleona I u Parizu krunisao je papa Pije VII (Pius).



    1805.
    U bici kod Austerlica, poznatoj kao ''bitka triju
    careva'', francuska armija Napoleona I pobedila je rusku i austrijsku
    vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi s kojima su
    započele bitku protiv 75.000 Napoleonovih vojnika.



    1814.
    Umro je francuski pisac Markiz de Sad (Marquis,
    Sade), čija dela obiluju razvratnim scenama, čuven po raskalašnom
    životu i seksualnim perverzijama, od čijeg je prezimena skovan
    izraz sadizam. Francuski car Napoleon I naredio je da ga zatvore u
    šarantonsku bolnicu kao duševno obolelog. Dela: romani ''Justina'',
    ''Žilijeta'', ''120 dana Sodome''.



    1815.
    Velika Britanija je potpisala ugovor o miru s
    radžom od Nepala.



    1823.
    Pod geslom ''Amerika Amerikancima'', predsednik SAD
    Džejms Monro (James Monroe) objavio je ''Monroovu doktrinu'', kojom
    je sprečio nasilno gušenje pobuna u španskim i portugalskim
    kolonijama na američkom kontinentu. Načelno demokratska, doktrina
    je bila izraz interesa američkih industrijalaca da zagospodare
    tržištem i sirovinskom bazom celog američkog kontinenta i da s
    njega potisnu evropske sile.



    1848.
    Austrijski car Ferdinand I abdicirao je u korist
    Franca Jozefa I (Franz Josef).



    1852.

    Proglašeno je drugo francusko carstvo s carem
    Napoleonom III.



    1856.

    Francuska i Španija postigle su sporazum o
    međusobnim granicama.



    1859.
    Rođen je francuski slikar Žorž Sera (Georges
    Seurat), osnivač i glavni predstavnik škole poentilista ili
    divizionista, koji se više oslanjao na nauku o svetlosti nego na
    neposredno opažanje. Nanosio je na platno mnoštvo sitnih tačaka
    čistih boja spektra, koje se u oku posmatrača slivaju u određene
    šare i tonove. Najčešće je slikao pejzaže, prizore iz cirkusa i
    s kupališta.



    1859.
    Obešen je američki borac za ukidanje crnačkog
    ropstva Džon Braun (John Brown), koji je u južnim američkim
    državama Kanzas i Virdžinija predvodio ustanke protiv robovlasnika
    i državne uprave koja ih je podržavala. Teško ranjenog u borbi
    uhvatila ga je federalna vojska i robovlasnički sud osudio ga je na
    smrt.



    1901.

    Američki pronalazač King Kemp Džilet (Camp
    Gillette) patentirao je prvi nožić za brijanje s dvostrukom
    oštricom.



    1914.

    Austrougarska vojska je okupirala je Beograd u Prvom
    svetskom ratu, ali je ubrzo prinuđena da ga napusti posle velikog
    poraza koje su joj srpske trupe nanele u Kolubarskoj bici.



    1942.
    Nuklearni fizičari su u Drugom svetskom ratu u
    američkom gradu Čikagu, gde su predvođeni Enrikom Fermijem
    (Enrico) radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put
    demonstrirali nuklearnu lančanu fisiju.



    1943.

    Odlukom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske
    i partizanskih odreda Jugoslavije, na području Pljevalja je u
    Drugom svetskom ratu od vojnika italijanskih divizija ''Venecija'' i
    ''Taurinenze'' formirana italijanska partizanska divizija ''Garibaldi''
    i stavljena pod komandu štaba Drugog udarnog korpusa
    Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.



    1945.
    Na zajedničkoj sednici oba doma Ustavotvorne
    skupštine usvojen je jugoslovenski Ustav.



    1950.

    Ujedinjene nacije su se saglasile da Eritreju
    predaju Etiopiji.



    1969.
    Umro je ruski vojskovođa i političar Kliment
    Jefremovič Vorošilov, maršal ŠSR, bivši predsednik Prezidijuma
    Vrhovnog sovjeta, učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije
    1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspešno je vodio
    operacije protiv belogardejaca i stranih intervencionističkih
    trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U
    Drugom svetskom ratu komandovao je jedinicama Severozapadnog pravca
    Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamenik sovjetskog
    premijera, a potom posle smrti komunističkog diktatora Josifa
    Staljina do 1960. predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.



    1971.

    Sovjetski vasionski brod ''Mars 3'' sleteo je na
    planetu Mars.



    1971.

    Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai,
    Šardža, Adžman, Um el Kajvajn i Fudžajra - osnovalo je, na
    osnovu sporazuma sklopljenog u julu 1971, federaciju Ujedinjenih
    Arapskih Emirata, kojoj se u februaru 1972. pridružio Ras el Kajma.



    1972.

    U požaru koji je izbio tokom muzičkog pop
    festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu, poginulo je
    najmanje 50 ljudi.



    1982.

    Hirurzi predvođeni dr Vilijamom de Vrisom (William,
    Vries) ugradili su na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu
    Solt Lejk Siti prvo veštačko srce u svetu od poliuretana.
    Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark (Barney Clark), živeo je s
    tim srcem 112 dana.



    1990.
    Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija kancelara
    Helmuta Kola (Kohl) nadmoćno je dobila prve svenemačke izbore od
    1932.



    1993.
    Šefa medeljinskog kartela droge Pabla Eskobara
    (Escobar) ubile su kolumbijske snage bezbednosti, 16 meseci pošto
    je pobegao iz zatvora.



    1994.
    Filipinski feribot s više od 600 putnika potonuo je
    u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. Udavilo se više
    od 140 ljudi.



    1997.
    Pakistanski predsednik Faruk Legari (Farooq Leghari)
    primoran je na ostavku posle oštre borbe za prevlast s premijerom
    Navazom Šarifom (Nawaz Sharif).



    2000.
    Predsednik Sirije Bašar el Asad odobrio je
    privredne reforme, uključujući omogućavanje poslovanja privatnihbanaka, čime je posle bezmalo četiri decenije okončan državni bankarski monopol.



    2001.
    U seriji bombaških napada islamskih terorista u
    Jerusalimu i Haifi ubijeno je 30 ljudi, a u znak odmazde već
    narednog dana izraelski borbeni helikopteri ispalili su rakete na
    sedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Ramali.



    2001.

    Bankrotirala je sedma najveća američka kompanija i
    vodeći svetski trgovac strujom i gasom ''Enron'', što je dotad
    najveći bankrot u istoriji SAD.



    2002.

    Novi kenterberijski nadbiskup, odnosno duhovni vođa
    oko 70 miliona anglikanaca u svetu, postao je Rouen Vilijams (Rowen
    Williams), kontroverzni promoter žena biskupa i prava
    homoseksualaca.



    2004.

    Snage Evropske unije (Eufor) preuzele su od Sfora
    (pod komandom NATO) kontrolu nad svim operacijama u Bosni i
    Hercegovini.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #137

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 3. decembar


    1586. - Ser Tomas Heriot (Thomas Herriot) doneo je krompir u Englesku iz Kolumbije.

    1621.
    - Galileo Galilej usavršio je teleskop.

    1828. - Endru Džekson (Andrew Jackson) izabran je za sedmog predsednika SAD-a.

    1857.
    - Rodjen je engleski pisac poljskog porekla Teodor Jozef
    Konrad Korženovski, poznat kao Džozef Konrad, čija dela odlikuje ironični pesimizam, gorčina, ironija, fatalizam, etički idealizam i bogata pesnička simbolika.
    Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice, 20 godina je plovio morima i dosta je opisivao život pomoraca i borbu čoveka i mora.
    Dela: romani "Lord Džim", "Tajfun", "Nostromo", "Tajni agent", "Pod zapadnim očima", "Pobeda", uspomene "Ogledalo mora".

    1883.
    - Rodjen je austrijski kompozitor Anton Fridrih Ernst fon Vebern, jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku zabranili nacisti u Drugom svetskom ratu. Stvorio je jezgrovit muzički jezik prefinjenih nijansi.
    Dela: kamerna za gudački kvarter "Pet stavova", "Šest bagatela", orkestarska "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pesme.

    1910.
    - U Parizu su prvi put javno prikazana neonska svetla.

    1914. - U jeku Kolubarske bitke u Prvom svetskom ratu, komandant Prve srpske armije, general Živojin Mišić, odlučio je da srpska vojska pređe u kontraofanzivu. Prva armija brzo je probila neprijateljsku odbranu i izbila na planinski masiv Suvobor-Maljen, a Druga armija i Odbrana Beograda slomile su otpor austrougarske Pete armije i proterale je preko Save. Posle velike pobede srpske vojske, koja je imala ogroman vojni i politički značaj za Srbiju i njene saveznike u Prvom svetskom ratu, Mišić je unapređen u čin vojvode.

    1915
    . - Srpska vojska praćena izbeglicama počela je u Prvom svetskom ratu povlačenje kroz Crnu Goru i Albaniju, jedinstveno u istoriji ratovanja, u kojem je od gladi i bolesti umrlo više od 240.000 ljudi. Na ostrvo Krf stiglo je 135.000 vojnika, a u Bizertu oko 12.000, od kojih je ponovo formirana Srpska armija koja je 1918. oslobodila okupiranu zemlju.

    1919. - Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.
    Slikao je s neuporedivim osećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio izraz karakterističan po svetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove.



    1923.
    - Rođena je Marija Kalas (pravo prezime Kalogeropoulos), operska pevačica, sopran, grčkog porekla. Karijeru je započela 1947. nastupivši na najvećim svetskim operskim pozornicama u ulogama dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera. Veliki glasovni raspon i sugestivna gluma - doprineli su njenoj svetskoj slavi.

    1930
    . - Rodjen je francuski režiser Žan Lik Godar, vodeća ličnost "novog talasa" francuskog filma.
    Filmovi: "Do poslednjeg daha", "Žena je žena", "Ludi Pjero", "Broj dva", "Živeti svoj život", "Karabinjeri", "Prezir", "Udata žena", "Muško i žensko", "Vikend", "Jedan plus jedan", "Simpatija za djavola", "Istočni vetar", "Spasavaj se ko može", "Pasija", "Ime:
    Karmen".

    1947.
    - Komad Tenesi Vilijamsa "Tramvaj zvani želja" premijerno je izveden u Njujorku.

    1952. - Umro je srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Kao blizak saradnik najuglednijeg srpskog književnog kritičara Jovana Skerlića, objavio je mnoštvo književnih i pozorišnih kritika u "Srpskom književnom glasniku". U Drugom svetskom ratu bio je ministar u jugoslovenskoj emigrantskoj vladi u Londonu. U zemlju se vratio 1945. i jedno vreme bio je potpredsednik vlade, ali je ubrzo odstranjen iz političkog života, budući da je komunistički režim Josipa Broza sprovodio parlamentarnu demokratiju kao formu bez ikakvog sadržaja. Dela: članci i eseji "Pozorišne kritike", "Iz pozorišta predratne Srbije", "Iz predratne Srbije"

    1961. - Anton Geesink je prvi nejapanac koji je postao svetski prvak u džudou.

    1967. - Dr Kristijan Bernard (Christian Barnard) izvršio je prvu transplataciju ljudskog srca.

    1978. - Umrla je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta, koja je 1921. započela karijeru u Beogradu kao tumač uloga naivnih, nestašnih, vragolastih devojaka, osvojivši na prečac gledalište vedrinom i neposrednošću. Tumačeći kasnije karakterne uloge, iskazala je izuzetno scensko umeće. Njenu karijeru najviše je obeležila nenadmašna interpretacija Živke u "Gospođi ministarki" Branislava Nušića.

    1984.
    - U Viskonsinu u SAD-u venčali su se najstariji mladoženja na svetu, Hari Stivens (Harry Stevens), star 103 godine, i njegova nevesta Telma Lukas (Thelma Lucas), 83 godine stara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #138

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 4. decembar, 338. dan 2006. Do kraja godine ima 27 dana.

    1154.

    Nikolas Brekspir (Nićolas Breakspear), prvi i jedini Englez izabran za papu, ustoličen je za poglavara rimokatoličke crkve kao Adrijan IV (Adrian).

    1642.

    Umro je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje (Armand Jean du Plešis Rićelieu), svemoćni ministar inostranih poslova i rata kralja Luja XIII (Louis), koji je svim silama nastojao da Francusku učini prvom silom u Evropi. Gradeći apsolutističku monarhiju ograničio je uticaj rimokatoličke crkve, pape i plemstva. Ugušio je ustanak hugenota i lišio ih političkih prava, ali im je ostavio versku slobodu. Zemlju je uveo u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć Nemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske i počeo kolonizaciju u Severnoj Americi i severnoj Africi. Pomagao je razvoj poljoprivrede, trgovine i prosvete, a 1635. osnovao je Francusku akademiju.

    1679.

    Umro je engleski filozof Tomas Hobs (Thomas Hobbes), nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. Njegovo učenje je spojilo principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Dela: ''Elementa philosophica'' (ili ''O telu'', ''O čoveku'', ''O građaninu''), ''Levijatan'', ''O političkom telu''.

    1732.

    Umro je engleski pisac Džon Gej (John Gay), autor nadahnutih satiričnih poema. Posebno je upamćen po muzičkoj komediji ''Prosjačka opera'', sastavljenoj od mnogih i sada popularnih balada.

    1791.

    Izašao je prvi broj britanskog ''Obzervera'', najstarijeg sedmičika u svetu.

    1795.

    Rođen je škotski istoričar i filozof Tomas Karlajl (Thomas Carlyle), čija se dela, uz bogatstvo činjeničnog materijala, odlikuju živošću mašte i dramatičnošću izlaganja. Dela: ''Francuska revolucija'', ''O herojima'', ''Život Fridriha Velikog'', ''Sartor Resartus'', ''Čartizam'', ''Prošlost i sadašnjost'', ''Pisma i govori Olivera Kromvela'', ''Kritički eseji'' (sedam knjiga).

    1798.

    Umro je italijanski lekar i prirodnjak Luiđi Galvani (Luigi), koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga ''životinjskim magnetizmom''. Njegovo ime nose mnogi instrumenti i oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici.

    1829.

    Britanci su u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica prilikom spaljivanja njihovih preminulih muževa na posmrtnoj ceremoniji.

    1841.

    U Beogradu je u ''Pozorištu na Djumruku'' održana prva predstava s diletantima - drama Jovana Sterije Popovića ''Smrt Stefana Dečanskog''. Pozorište je organizovao srpski reditelj, scenograf, glumac, pisac i prosvetni radnik Atanasije Nikolić. Tada je štampan prvi pozorišni plakat kod nas i raspisan prvi književno-dramski konkurs za dela ''po narodnom karakteru i običajima ustrojenim''. Pozorište se održalo samo godinu dana.

    1890.
    Rođen je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije je završio u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih melodija, kojima se inspirisao u komponovanju. Napisao je ''Spomenicu Stevanu Mokranjcu'' i etnomuzikološke studije ''Muzičke karakteristike našeg juga'', ''Muzičko delo našeg sela'', ''Narodne melodije u istočnoj Srbiji''. Dela: ciklusi horova ''Žalne pesme'', ''Pesme zemlje Skenderbegove'', ''Pesme zemlje Raške'', solo pesme, obrade narodnih pesama.



    1892.
    Rođen je španski diktator Fransisko Franko (Francisko Franco), koji je uz obilatu pomoć italijanskih fašista i nemačkih nacista, posle trogodišnjeg građanskog rata koji je izazvao, 1939. slomio otpor legalnog demokratskog republikanskog poretka. Vlast je držao do smrti 1975.

    1912.
    Posle pobeda u Prvom balkanskom ratu, balkanski saveznici Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska potpisali su primirje s Turskom.

    1922.
    Rođen je francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip (Gerard Philipe), čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. U pozorištu je sa ogromnim uspehom igrao glavne role u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: ''Djavo u telu'', ''Parmski kartuzijanski manastir'', ''Fanfan Lala'', ''Lepotice nći'', ''Crveno i crno'', ''Veliki manevri'', ''Idiot'', ''Oholi'', ''Opasne veze'', ''Gospodin Ripoa''.

    1924.
    Umro je srpski lekar dr Vojislav Subotić, vodeći hirurg u Srbiji tog doba, šef hirurškog odeljenja Opštedržavne bolnice u Beogradu, osnivač Medicinskog fakulteta u Beogradu. Objavio je niz radova iz abdominalne hirurgije, urologije, ortopedije.

    1942.

    Američka avijacija je u Drugom svetskom ratu prvi
    put bombardovala teritoriju Italije.

    1943.

    Predsednik SAD Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt), britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churćill) i turski predsednik Ismet Ineni (Inoenue) razmatrali su u Kairu zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije, ali je Turska odbila da objavi rat Nemačkoj.

    1945.

    Umro je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan (Thomas Hunt), osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasleđa.

    1972.
    Čileanski predsednik Salvador Aljende (Allende) izjavio je u Ujedinjenim nacijama da američka telefonska i telegrafska kompanija ITT čini sve da izazove građanski rat u Čileu. General Augusto Pinoče (Pinoćet) je uz američku pomoć organizovao vojni udar u kojem je Aljende ubijen 11. septembra 1973, posle čega je zaveo diktaturu.

    1974.
    Pad holandskog aviona ''DC-8'' u blizini glavnog grada
    Šri Lanke (bivši Cejlon) Kolomba, nije preživeo niko od 191
    putnika i člana posade.

    1976.

    Umro je engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn (Edward Benjamin Britten), kojem je svetsku slavu doneo ''Fantastični kvartet'', delo za obou i gudačke instrumente i ''Jednostavna simfonija'' za gudački kvartet, u kojoj je prvi put ispoljio sklonost ka baroknim formama. Ostala dela: opere ''Piter Grajms'', ''Otmica Lukrecije'', ''Albert Hering'', kompozicije za orkestar ''Ratni rekvijem'', ''Prolećna simfonija'', ''Varijacije na temu Franka Bridža''.

    1977.

    Na jugu Malezije poginulo je 100 ljudi prilikom pada
    aviona kojeg je otela japanska teroristička grupa Crvena armija.

    1977.
    Diktator Žan Bedel Bokasa (Jean, Bokaša) je - na
    ceremoniji koja je koštala četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje
    - sam sebe krunisao za cara Centralnoafričkog carstva.

    1980.

    U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se
    sumnja da je posledica sabotaže, poginuo je portugalski premijer
    Fransisko Sa Karneiro (Francisco, Carneiro).

    1989.

    Članice Varšavskog pakta Bugarska, Mađarska,
    Nemačka DR, Poljska i ŠSR - koje su okupirale Čehoslovačku 1968.
    na sastanku u Moskvi osudile su vojnu intervenciju i saopštile da
    je to bilo ''mešanje u unutrašnje poslove suverene Čehoslovačke''.

    1993.
    Vlada Angole i pobunjenički pokret UNITA postigli
    su saglasnost o uslovima primirja radi okončanja 18-godišnjeg
    građanskog rata u toj afričkoj zemlji.

    1995.

    U nesreći kamerunskog aviona ''Boing 737'' poginulo
    je 72 od 77 putnika i članova posade.

    1995.

    Ministri inostranih poslova Evropske unije
    suspendovali su na sastanku u Briselu sankcije Saveznoj Republici
    Jugoslaviji.

    1997.

    U kanadskom gradu Otava predstavnici 121 države
    potpisali su istorijski sporazum o zabrani protivpešadijskih mina,
    ali je više zemalja, uključujući SAD, odbilo to da učini.

    1998.
    Poslednji borci ''Crvenih Kmera'' predali su se armiji
    Kambodže, čime je posle dve decenije okončana borba tog
    maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.

    2003.

    Tužilaštvo pri Okružnom sudu u Beogradu za ratne
    zločine podiglo je prve optužnice, optuživši osam ljudi za
    masakr oko 200 zarobljenika 1991. na farmi ''Ovčara'' kod Vukovara.

    2005.

    U Kazahstanu su održani predsednički izbori, na
    kojima je po treći put uzastopno pobedio aktuelni predsednik
    Nursultan Nazarbajev.

    2005.

    U ruskom gradu Čusovoju, na Uralu, srušio se krov
    bazena, usmrtivši 14 osoba, među kojima desetoro dece.


    - Danas je Vavedenje Presvete Bogorodice, dan kada je, prema hrišćanskom verovanju, mala Marija, kasnije Sveta Bogorodica, prvi put uvedena u hram. Kada je Marija napunila tri godine, njeni roditelji Joakim i Ana doveli su je iz Nazareta u Jerusalim da je predaju Bogu u hram u kojem je potom boravila devet godina. Vavedenje se smatra pretežno ženskim praznikom.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #139

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 5. decembar, 339. dan 2006. Do kraja godine ima 26 dana.




    1443.
    Rođen je italijanski sveštenik Djulijano dela Rovere (Giuliano della), od 1503. do smrti 1513. papa Julije II (Iulius), najveći pokrovitelj umetnosti među poglavarima rimokatoličke crkve. Od Mikelanđela Buonarotija (Mićelangelo), svog bliskog prijatelja, naručio je izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, uključujući džinovski ''Strašni sud'', od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra u Vatikanu, a Rafael (Raffaello) je oslikao njegove privatne odaje.



    1560.
    Umro je francuski kralj Fransoa II (Francois), koji je vladao samo godinu dana. Na prestolu ga je istog dana nasledio brat Šarl IX (Charles), za vreme čije su vladavine počeli verski ratovi rimokatolika i hugenota.



    1791.
    Umro je austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart (Wolfgang, Mozart), jedan od najgenijalnijih u istoriji muzike. Posle preseljenja iz rodnog Salcburga u Beč bio je okružen spletkama zavidljive i stvaralački jalove dvorske muzičke kamarile i finansijski je krahirao. Sahranjen je u zajedničkoj sirotinjskoj grobnici u Beču. Bio je ''čudo od deteta'': u šestoj godini je napisao prvu kompoziciju, u osmoj sonatu, a u 12. operu pod nazivom ''Jednostavna prevara''. Napisao je oko 600 dela - opera, simfonija, koncerata za klavir, violinu, flautu, klarinet, hornu i druge instrumente, gudačkih kvarteta, sonata za klavir i za violinu, kantata, misa. Dela: opere ''Figarova ženidba'', ''Čarobna frula'', ''Otmica iz Seraja'', ''Don Djovani'', ''Tako čine sve'', ''Idomeneo'', ''Jednostavna prevara'', simfonije ''Hafner simfonija'', ''Lincerska simfonija'', ''Praška simfonija'', ''Simfonija u g-molu'', ''Jupiter simfonija'', misa ''Rekvijem'', kvintet sa klarinetom ''Mala noćna muzika''.



    1839.
    Rođen je američki konjički oficir Džordž
    Armstrong Kaster (George, Custer), koji je kao komandant Sedme
    konjičke divizije predvodio vojnu kampanju 1870-ih protiv indijanskih plemena u Kanzasu, Dakoti i Montani, sprovodeći politiku etničkog čišćenja i genocida vlade SAD nad Indijancima. Poginuo je u junu 1876. u bici kod Litl Big Horna, kad
    su Sijuksi pod komandom poglavice ''Ludog Konja'' (Ta-Sunko-Witko),
    uništili deo Sedme konjičke i ubili sva 264 američka vojnika koji
    su učestvovali u bici.




    1867.
    Rođen je poljski državnik, maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsednik Poljske od 1918. do 1922. i inicijator rata protiv sovjetske Rusije 1920. i 1921. Uspostavio je 1926. vojnu diktaturu i držao je vlast do smrti 1935.



    1870
    .
    Umro je francuski pisac Aleksandar Dima Otac (Alexandre Dumas Pere), jedan od začetnika feljtonističkog romana. Najpre se istakao romantičnim dramama ''Anri III i njegov dvor'', ''Antoni'', ''Kula Nel'', ''Kin''. Pisao je i komedije, ali je svetsku slavu stekao mnogobrojnim romanima s motivima iz francuske istorije: ''Tri musketara'', ''Grof od Monte Hrista'', ''Kraljica Margo'', ''Dvadeset godina posle'', ''Kraljičin Djerdan'', ''Crna lala''.



    1890.
    Rođen je austrijski filmski režiser Fric Lang (Friz), jedan od najznačajnijih predstavnika ekspresionizma, majstor atmosfere sa izrazitim osećanjem za vizuelnu naraciju. Pred nacistima je izbegao u SAD, a krajem pedesetih godina 20. veka došao je u Zapadnu Nemačku u kojoj je ostao do smrti 1976. Filmovi: ''Umorna smrt'', ''Doktor Mabuze'', ''Nibelunzi'', ''Kockar'', ''Metropolis'', ''Ubica M'', ''Testament doktora Mabuzea'', ''Samo jednom se živi'', ''Na divljem zapadu'', ''I dželati umiru'', ''Žena u prozoru'', ''Ministarstvo straha'', ''Ranč prokletih'', ''Ljudska želja'', ''Dok grad spava'', ''Izvan svake sumnje'', ''Ešnapurski tigar'', ''Indijski nadgrobni spomenik'', ''Hiljadu očiju doktora Mabuzea''.



    1901
    . - Rođen je američki režiser, autor stripova, filmski animator i producent Volter Ilajas Dizni (Walter Elias Disney), poznat kao Volt Dizni, tvorac modernog crtanog filma, dobitnik 29 Oskara. Put ka slavi otvoren mu je 1920. kad je osmislio lik Miki Mausa (Mickey Mouse). Njegovi crtani filmovi ''Snežana i sedam patuljaka'', ''Pepeljuga'', ''Petar Pan'', ''Bambi'', ''Pinokio'', ''Alisa u zemlji čuda'' i stripovi ''Paja Patak'', ''Tri praseta'' i drugi i sada su popularni širom sveta. Prema njegovoj zamisli uređeni su zabavni parkovi ''Diznilend'' u Kaliforniji i ''Diznivorld'' u Floridi.




    1906.
    Rođen je američki filmski režiser austrijskog porekla Oto Premindžer (Otto Preminger), pionir u primeni ''širokog platna'', koji je iskazao dubok smisao za analizu ljudskih karaktera. Filmovi: ''Laura'', ''Anđeosko lice'', ''Karmen Džons'', ''Reka bez povratka'', ''Čovek sa zlatnom rukom'', ''Sv. Jovanka'', ''Bura nad Vašingtonom'', ''Dobar dan tugo'', ''Porgi i Bes'', ''Anatomija jednog ubistva'', ''Egzodus'', ''Kardinal''.



    1926.
    Umro je francuski slikar Klod Oskar Mone (Claude Oscar Monet), jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici ''Impresija, izlazak sunca'', izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio ceo slikarski pravac, čiji je Mone bio najdosledniji i najuticajniji predstavnik. Izvršio je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo.



    1927.
    Rođen je tajlanđanski kralj Bumipon Adunđade (Bhumibol Adulyadej), koji je na presto stupio 1946. kao Rama IX.



    1929.

    Ukinuti su ''Jugoslovenski soko'', ''Hrvatski soko'', ''Orao'' i ''Srpski soko'' i stvorena je ''Viteška organizacija Soko Kraljevine Jugoslavije''.



    1940.
    Umro je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koji je javno počeo da nastupa već u osmoj godini života, stekavši ugled jednog od najvećih violinskih virtuoza svog vremena. Dela: ''Američka simfonija u a-molu'', šest koncerata za violinu i orkestar, simfonijske varijacije za violinu i kamerni orkestar, kraće kompozicije za violinu i klavir.



    1943.
    Velika Britanija je u Drugom svetskom ratu zvanično otkazala pomoć četnicima Draže Mihailovića, uz obrazloženje da on sarađuje sa okupatorom.



    1952.
    U Beogradu je osnovan Muzej Nikole Tesle, koji je otvoren 20. oktobra 1955. Muzejska postavka sadrži više od 150.000 dokumenata, modele aparata, patente, makete, biblioteku i mnoštvo knjiga i članaka objavljenih o genijalnom srpskom naučniku i njegovom stvaralaštvu.



    1956.
    Britanske i francuske trupe počele su povlačenje iz Egipta u Sueckom ratu.



    1962.
    SAD i ŠSR postigli su dogovor o miroljubivom korišćenju vasione.



    1967.
    Umro je srpski klasični filolog Miloš Djurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa ''Živa antika'', jedan od najvećih svetskih helenista 20. veka. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije. Umnogome je izgradio srpsku terminologiju za odgovarajuće grčke mitološke i filozofske pojmove. Dela: ''Vidovdanska etika'', ''Filosofija panhumanizma'', ''Racionalizam u savremenoj nemačkoj filosofiji'', ''Problemi filosofije kulture'', ''Istorija helenske etike'', ''Ogledi iz grčke filosofije umetnosti'', ''Aristotelovo etičko učenje'', ''Iz helenskih riznica'', ''Platonova akademija i njen politički rad'', ''Sofisti i njihov istorijski značaj'', ''Istorija helenske književnosti''.



    1977.

    Egipat je prekinuo odnose sa Sirijom, Libijom, Alžirom, Irakom i Južnim Jemenom, arapskim zemljama koje su se žestoko usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela.



    1978.

    U Iranu je izbio talas protesta protiv šaha Reze Pahlavija, koje su podstakle islamske verske vođe, a zbog štrajkova proizvodnja nafte gotovo je prepolovljena.



    1983.

    Umro je američki filmski režiser Robert Oldrič (Aldrić), koji je snimao trilere, vesterne, filmove strave, psihološke drame i komedije. Filmovi: ''Šta se dogodilo s Bebi Dzejn?'', ''Vera Kruz'', ''Apač'', ''Dvanaest žigosanih'', ''Poljubac smrti'', ''Tiho, tiho Šarlota'', ''Zatvorski krug'', ''Veliki nož'', ''Poslednji sumrak'', ''Po zakonu i pendreku'', ''Legenda o Lajli Kler'', ''Grisomova banda'', ''Ubistvo sestre Džordž'', ''Zatvorsko dvorište''.



    1991.
    Hrvatski sabor opozvao je Stjepana Mesića iz Predsedništva SFRJ, koji je tim povodom izjavio: ''Mislim da sam obavio zadatak - Jugoslavije više nema''.



    1995.
    Armija Šri Lanke (bivši Cejlon) zauzela je Džafnu, grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika.



    1995.

    Šef španske diplomatije Havijer Solana (Javier) zvanično je preuzeo položaj generalnog sekretara NATO, kao prvi Španac na čelu zapadnog saveza.



    1996.
    Predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) naimenovao je Madlen Olbrajt (Madeleine Albright) za prvu ženu državnog sekretara (šef diplomatije) u američkoj istoriji.



    2002.

    Na sastanku u Oslu, lideri Šri Lanke i tamilskih pobunjenika postigli su dogovor o načinu vladanja ostrvskom državom posle 19 godina građanskog rata.



    2003.
    U eksploziji bombe koju je u prigradskom vozu na jugu Rusije nedaleko od Čečenije aktivirala islamska teroristkinja-samoubica, poginulo je najmanje 46 ljudi.



    2005.

    Umro je austrijski književnik srpskog porekla Milo Dor, rođen kao Milutin Doroslovac, jedan od osnivača ''Grupe 47'' sa nobelovcima Hajnrihom Belom i Ginterom Grasom. Dela: romani ''Mrtvi na odsustvu'', ''Sećanje samo'', ''Beli grad'', ''Sva moja braća'', ''Pucnji iz Sarajeva'', eseji ''Srednja Evropa: mit ili stvarnost''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #140

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Danas je sreda, 6. decembar, 340. dan 2006. Do kraja godine ima 25 dana.

    Dogodilo se na današnji dan


    1421.
    Rođen je engleski kralj Henri VI (Henry), poslednji
    monarh iz dinastije Lankaster (Lancaster), koji je formalno postao
    vladar 1422, u osmom mesecu života. Svrgnut je u dinastičkim
    borbama (''Rat dveju ruža'') i ubijen u maju 1471. u londonskom
    zatvoru ''Tauer''.

    1492.

    Španski moreplovac italijanskog porekla Kristofer
    Kolumbo (Cristiforo Colombo) otkrio je ostrvo Hispanjola, sada
    podeljeno između Haitija i Dominikanske republike.

    1507.
    Nemački kartograf Martin Valdzemiler
    (Waldsemueller) objavio je prvu geografsku kartu novog kontinenta
    kojem je dao ime Amerika. U vreme izrade novog izdanja Ptolomejevog
    atlasa čitao je pisma Ameriga Vespučija iz Novog sveta, u kojima
    je italijanski moreplovac tvrdio da put preko Atlantika ne vodi u
    Aziju već na dotad nepoznat kontinent, koji je na osnovu tih opisa
    nacrtao i na karti napisao reč - Amerika.

    1792.
    Žirondinci su u vreme Francuske revolucije
    odlučili da kralju Luju XVI (Louis), poslednjem monarhu feudalne
    apsolutističke Francuske, bude suđeno. Revolucionarni sud ga je
    potom osudio na smrt i kralj je 1793. pogubljen na giljotini.

    1833.
    Rođen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član
    Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema oceni
    književne kritike ''pesnički izraz duhovnog i duševnog života
    srpskog naroda'' u drugoj polovini 19. veka. Kao pesnik razvijao se
    pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića.
    Ispevao je zbirke ljubavnih pesama ''Djulići'' i ''Djulići uveoci'' -
    potresne, elegične ispovesti posle smrti supruge i četvoro dece.
    Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrednih
    političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik je neprevaziđen
    u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list
    ''Javor'', satirične listove ''Zmaj'', ''Žiža'', ''Starmali'' i dečji
    list ''Neven''. Prevodio je s ruskog, nemačkog, mađarskog i
    engleskog. Ostala dela: knjiga pesama ''Pevanija'', pesnička legenda
    ''Vidosava Branković'', šaljivi komad ''Šaran''.



    1877.
    Američki pronalač Tomas Edison (Thomas)
    demonstrirao je u Vest Orindžu u Nju Džersiju prvi zvučni snimak.

    1882.
    Umro je engleski pisac Entoni Trolop (Anthony
    Trollope), koji je u velikom broju romana realistično opisao
    građanski stalež viktorijanske Engleske. Među njima su
    najuspeliji romani iz ciklusa o imaginarnoj pokrajini Barsetšir,
    poput ''Stražara'', ''Tornjeva Barčestra'' i ''Poslednje hronike
    Barseta'', u kojima se pojavljuju isti likovi u različitom dobu
    života.

    1889.
    Umro je američki državnik Džeferson Dejvis
    (Jefferson Davis), predsednik Konfederacije Država Amerike (11
    otcepljenih južnih država SAD) tokom građanskog rata od 1861. do
    1865. Uhapšen je posle poraza južnih država u građanskom ratu,
    ali je 1867. pušten iz zatvora bez suđenja.

    1907.
    U jednoj od najtežih nesreća u rudnicima SAD,
    poginuo je 361 rudar u rudniku uglja Monona u Virdžiniji.

    1916.
    Nemačke trupe su u Prvom svetskom ratu ušle u
    rumunsku prestonicu Bukurešt.

    1917.
    Parlament u Helsinkiju proglasio je nezavisnost
    Finske, koju je priznala sovjetska Rusija. Finska je od vremena
    ruskog cara Aleksandra I gubila teritoriju, a posle ratova Napoleona
    I potpuno je potpala pod vlast Rusije i 1809. postala rusko veliko
    vojvodstvo.

    1917.
    U sudaru francuskog broda ''Mon Blan'' natovarenog
    eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim
    brodom ''Imo'' u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo je više od
    1.500 ljudi, oko 8.000 je ranjeno i veliki deo grada je razoren.

    1921.
    Velika Britanija je potpisala mirovni sporazum sa
    Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država kao
    članica Britanskog komonvelta.

    1925.

    Italija i Egipat potpisali su sporazum o granicama
    italijanske kolonije Libije.

    1938.
    Francuska i Nemačka potpisale su sporazum o
    nepovredivosti međusobnih granica, koji su Nemci pogazili u Drugom
    svetskom ratu.

    1941.
    U divovskoj bici za Moskvu, Crvena armija je u
    Drugom svetskom ratu prešla u protivofanzivu protiv Nemaca koji su
    nezadrživo napredovali od početka rata. Na frontu širokom 300
    kilometara nemačke linije su probijene u napadu sedam sovjetskih
    armija i dva konjička korpusa, čiji su borci bili opremljeni i
    uvežbani za borbu pri niskim temperaturama i u debelom snegu.
    Čitave nemačke divizije bile su pregažene ili opkoljene i kasnije
    razbijene. Do kraja februara 1942. front je pomeren 115 do 200
    kilometara od Moskve.

    1959.
    Umro je srpski pisac Jovan Palavestra, koji je pisao
    pripovetke i drame, pozorišnu i književnu kritiku. Dela: drame
    ''Savesti na vetru'', ''Čovjek koji se snašao'', ''Veliki skandal'',
    zbirke pripovedaka ''Sivi vidici'', ''Na belom hlebu''.

    1971.
    Indija je priznala Bangladeš, bivši Istočni
    Pakistan, a Pakistan je uzvratio prekidom diplomatskih odnosa sa
    Indijom.

    1978.
    Španci su referendumom odobrili novi ustav, prema
    kojem je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom
    demokratijom.

    1988.
    Umro je Roj Kelton Orbison, poznatiji samo kao Roj Orbison, uticajni američki muzičar i pionir rokenrola.
    Sredinom šezdesetih godina prošlog veka, afirmisao se baladama o izgubljenim ljubavima kao što su "Only the lonely", "Oh, pretty woman", "Crying" i druge.
    1987. godine uvršten je u Hol slavnih rokenrola.




    1989.
    U najgorem masovnom zločinu u istoriji Kanade,
    ubica je usmrtio 14 studentkinja Univerziteta u Montrealu i potom se
    ubio.

    1992.
    Hindu ekstremisti uništili su džamiju u Ajođi na
    severu Indije, koju su, kako se veruje, muslimanski osvajači
    izgradili u srednjem veku na zgarištu velikog hindu hrama kojeg su
    razorili. U eksploziji verskih strasti hindusa i muslimana u Ajođi
    je poginulo najmanje 400 ljudi.

    1995.
    Između Habarovska i Sahalina pao je ruski avion
    ''Tu-154'' i udes nije preživeo niko od 97 putnika i članova posade.

    1997.
    Najmanje 85 ljudi poginulo je blizu Irkucka kad se
    ruski transportni avion ''An-124'' - koji je prevozio dva borbena
    aviona - srušio na jedno stambeno naselje.

    2001.

    Antitalibanske snage zauzele su glavnu bazu vođe
    islamskih terorista Osame bin Ladena u planinskom području Tora
    Bora na istoku Avganistan, ali im je umakao saudijski teroriosta.

    2004.

    Lideri 12 južnoameričkih država, koji
    predstavljaju 361 milion ljudi, potpisali su u peruanskom gradu
    Kusku deklaraciju o stvaranju Južnoameričke zajednice naroda.

    2005.
    Prilikom pada iranskog vojnog aviona ''herkules'' na
    gusto naseljenu četvrt Teherana, poginulo je svih 94 putnika i
    člana posade, kao i 34 osobe na zemlji.

    2005.
    U samoubilačkom napadu dve žene bombaša na
    policijsku akademiju u Bagdadu, poginulo je najmanje 45 ljudi, a 75
    je ranjeno.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #141

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 7. decembar, 341. dan 2006. Do kraja godine ima 24 dana.

    43. p. n. e.

    Ubijen je je rimski govornik, političar,
    filozof i pisac Marko Tulije Ciceron (Marcus Tullius Cicero),
    najveći stilista u rimskom pesništvu. Bio je republikanac,
    protivnik Julija Cezara (Iulius Caesar) i Marka Antonija (Marcus
    Antonius). Izabran je za konzula 63. pre nove ere i otkrio je i
    razobličio zaveru Lucija Katiline (Lucius Catilina), koji je
    pokušao da uništi Rimsku republiku i zavede ličnu diktaturu.
    Posle ubistva Cezara 44. p. n. e. uhapšen je zbog serije napada na
    Antonija (14 beseda - ''filipika'') i ubijen. U delu ''O dužnostima''
    zapisao je čuvenu izreku: ''Summum ius summa iniuria'' (Najviše
    pravo najviša nepravda), što će reći da previše revnosna
    primena zakona donosi nepravdu. Ostala dela: ''Besede'', ''O
    besedniku'', ''Rasprave u Tuskulu'', ''O starosti'', ''O prijateljstvu'',
    ''O krajnostima dobra i zla'', ''O prirodi bogova'', besede ''Protiv
    Katiline''.



    1834.

    Rođen je pravnik i istoričar Valtazar Bogišić,
    profesor univerziteta u Kijevu i Odesi, akademik i ministar pravde u
    Crnoj Gori. Slavu mu je doneo ''Opšti imovinski zakonik za
    knjaževinu Crnu Goru'' koji je 1888. izradio na zahtev crnogorskog
    kneza Nikole I Petrovića. Zakonik je preveden na mnoge jezike kao
    primer regulisanja imovinskog prava. Ostala dela: ''Pravni običaji u
    Slovena'', ''Zbornik sadašnjih pravnih običaja u Južnih Slovena'',
    'Pisani zakoni na slovenskom jugu'', ''Naputak za opisivanje pravnijeh
    običaja koji u narodu žive''.

    1857.
    Rođen je srpski slikar Uroš Predić, član Srpske
    akademije nauka i umetnosti, tipični predstavnik akademskog
    realizma, majstor portreta, ikona i istorijskih kompozicija. U Beču
    je završio Likovnu akademiju, na kojoj je potom bio asistent.
    Portretisao je gotovo sve istaknute ličnosti Srbije krajem 19. i
    prve polovine 20. veka i izradio više od hiljadu ikona.



    1863.
    Rođen je italijanski kompozitor Pjetro Maskanji
    (Pietro Mascagni), tvorac prve verističke opere. Dela: opere
    'Kavalerija rustikana'', ''Iris'', ''Prijatelj Fric''.

    1890.
    Rođen je srpski pisac i botaničar Stevan
    Jakovljević, profesor Univerziteta u Beogradu i rektor od 1945. do
    1950. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Kao oficir srpske
    vojske se borio u Prvom svetskom ratu, a u Drugom svetskom ratu bio
    je u italijanskim i nemačkim zarobljeničkim logorima. Književno
    ime i popularnost stekao je romanom ''Srpska trilogija'' koji čine
    ''Devetsto četrnaesta'', ''Pod Krstom'' i ''Kapija slobode''. Ostala
    dela: romani ''Smena generacija'', ''Velika zabuna'', ''Likovi u senci'',
    dela iz botanike ''Studije o biljnom svetu Prespanskog jezera'',
    ''Makrofitska vegetacija Ohridskog jezera'', ''Sistematika lekovitog
    bilja''.

    1894.

    Umro je francuski diplomata Ferdinan de Leseps
    (Ferdinand, Lešeps), koji je od 1859. do 1869. rukovodio gradnjom
    Sueckog kanala. Započeo je i gradnju Panamskog kanala 1881, ali je
    posle bankrotstva Društva za izgradnju Kanala izbila velika afera.
    Istragom je utvrđeno da je Društvo podmitilo mnoge francuske
    ministre i poslanike i sve velike francuske listove, što je
    primoralo čak i potonjeg francuskog premijera Žorža Klemansoa
    (Georges Clemenceau) da se privremeno povuče iz političkog
    života. Panamski kanal dovršile su SAD 1914.

    1896.
    Dvorskoj kancelariji u Beču predat je prvi ''Carski
    memorandum'' u kojem su predstavnici 14 srpskih autonomnih opština u
    Bosni i Hercegovini izložili nepravde okupacione uprave, koja je
    pogazila sve povlastice Srba u crkvi i školi. Car Franc Jozef I
    (Franz Josef) je s negodovanjem odbacio memorandum, a potpisnici su
    na razne načine proganjani. Do 1902. podneta su još tri
    memoranduma, ali su u devetogodišnjim pogađanjima izneverena
    narodna očekivanja.

    1914.

    Skupština Srbije usvojila je u Nišu u Prvom
    svetskom ratu deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u
    zajedničku državu.

    1921.

    Umro je srpski biolog Živojin Jurišić, osnivač
    Muzeja srpske zemlje i Srpskog botaničkog društva. U rodnom Šapcu
    završio je gimnaziju, a Veliku školu u Beogradu. Proučavao je
    floru Srbije, Bugarske, Makedonije i Bosne i objavio niz naučnih
    radova. Prikupio je veliku zbirku narodnih imena biljaka i
    popularisao biljne kulture.

    1922.
    Severna Irska je glasala za odvajanje od Republike
    Irske.

    1924.

    Rođen je portugalski državnik Mario Soareš
    (Soares), posle obaranja diktature u Portugaliji 1974. triput biran
    za premijera. Postao je 1986. šef države kao prvi civil na
    položaju predsednika Portugalije posle 60 godina.

    1941.
    Japan je bez objave rata napao američku pomorsku
    bazu u Perl Harburu na Havajima, a nekoliko časova kasnije
    predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) objavio je da
    je njegova zemlja ušla u Drugi svetski rat. Mučkim napadom naneti
    su ogromni gubici mornarici SAD i Japan je stekao veliku prednost u
    prvoj fazi rata na Pacifiku. Potopljeni su gotovo svi ratni brodovi
    u tom delu sveta, osim nosača aviona koji su tog dana bili na
    pučini. Na zemlji je uništeno 178 aviona, 3.303 vojnika su
    poginula, a 1.272 ranjena.

    1941.
    Velika Britanija je u Drugom svetskom ratu objavila
    rat Mađarskoj, Rumuniji i Finskoj, zemljama koje su kao članice
    Trojnog pakta učestvovale u agresiji na ŠSR.

    1946.

    Skupština Jugoslavije je izglasala zakon o
    nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća.
    Time je ujedno likvidiran inostrani kapital, koji je u industiji i
    rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto.

    1953.

    Izraelski premijer David Ben Gurion - predsednik
    vlade od osnivanja države Izrael 1948.
    podneo je ostavku.

    1971.

    Sovjetska vasionska kapsula počela je da šalje
    radio i TV signale s Marsa.

    1974.

    Kiparski predsednik, arhiepiskop Makarios III
    trijumfalno je dočekan na Kipru, koji je napustio 15. jula 1974,
    posle državnog udara. Prevrat na Kipru organizovali su grčki
    oficiri, ali nisu uspeli da zadrže vlast.

    1975.

    Umro je srpski internista Radivoje Berović,
    profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije
    nauka i umetnosti. Bio je glavni urednik časopisa ''Acta medica
    jugoslavica''. Objavio je više naučnih radova na srpskom i stranim
    jezicima, uključujući delo ''Klinička hematologija''.

    1975.
    Indonežanska armija okupirala je bivšu portugalsku
    koloniju Istočni Timor.

    1985.

    Umro je engleski pisac Robert Grejvs (Graves),
    istraživač grčke i jevrejske mitologije, koji je svetski ugled
    stekao istorijskim romanom ''Ja, Klaudije'' i delom ''Grčki mitovi''. U
    poeziji je odbacio viktorijansku kićenu tradiciju i artificijelni
    francusko-američki modernizam, videvši sebe kao tradicionalnog
    barda posvećenog ''Beloj boginji'', muzi mita, poezije i ljubavi.
    Ostala dela: ''Hebrejski mitovi'', autobiografski opis života u
    rovovima Prvog svetskog rata ''Zbogom svemu tome'', istorijski roman
    ''Klaudije Bog'', mitološki romani ''Homerova kći'', ''Zlatno runo'',
    eseji ''O engleskoj poeziji'', ''Obični asfodel'', ''Ovenčavajuća
    privilegija''.

    1988.
    U zemljotresu u Jermeniji poginulo je više od
    25.000 ljudi, a pola miliona ostalo bez krova nad glavom. Uništeno
    je 10 odsto jermenske industrije.

    1992.
    Vlada Indije zabranila je fundamentalističke
    pokrete posle nereda u kojima je poginulo najmanje 400 hindusa i
    muslimana i razaranja džamije u Ajođi, izgrađene na ruševinama
    velikog hindu hrama kojeg su u srednjem veku razorili muslimani.

    1993.

    Umro je predsednik Obale Slonovače Feliks Ufue
    Boanji (Felix Houphouet-Boigny), afrički državnik koji je najduže
    vladao.

    1995.
    Sonda sa američkog vasionskog broda ''Galilej'' ušla
    je u atmosferu Jupitera i 75 minuta slala podatke pre nego što je
    izgorela.

    1996.
    U Alžiru su potpisom predsednika Liamina Zeruala
    ozakonjene ustavne reforme o zabrani partija zasnovanih na religiji.

    2001.
    Snage Severne alijanse preuzele su u Avganistanu
    kontrolu nad gradom Kandahar, poslednjim uporištem talibana.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #142

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 8. decembar, 342. dan 2006. Do kraja godine ima 23 dana.

    65. p. n. e.
    Rođen je rimski pisac Flak Kvint Horacije (Flačus Quintus Horatius), koji se više nego ijedan grčki ili rimski pesnik odlikovao raznovrsnošću stihova (24 vrste) i strofa (19). Njegov trezveni klasicizam, hladne ironične opservacije, artificijelnost i strogi moralni zahtevi, usklađeni sa estetskom savršenošću pesme, imali su ogroman uticaj na rimsko, ranohrišćansko i evropsko pesništvo. Dela: ''Epode'' (Iambi), ''Satire'' (Sermones, dve knjige), ''Pesme'' ili ''Ode'' (Carmina, četiri knjige), ''Pisma'' (Epistulae, dve knjige u heksametrima).



    1542.
    Rođena je škotska kraljica Meri Stjuart (Mary Stuart), koja je nepopularnom rimokatoličkom politikom izazvala narod i plemstvo protestanske Škotske na pobunu, pa je 1568. morala da pobegne u Englesku. Posle dugog zatočeništva, engleska kraljica Elizabet I (Elizabeth) naredila je da je predaju sudu i Meri je 1587. pogubljena.

    1626.
    Rođena je švedska kraljica Kristina Augusta (Christina), koja je 1644. okončala rat s Danskom i 1648. Tridesetogodišnji rat, učinivši Švedsku velikom silom, a Baltik ''švedskim morem''. Kraljica je postala 1632, u osmoj godini života, a krunisana je 12 godina kasnije. Kao jedna od najobrazovanijih žena Evrope, bila je mecena nauke i književnosti i na dvoru je okupljala učene ljude, uključujući francuskog filozofa Rene Dekarta (Descartes).

    1638.
    Umro je srpski pisac iz Dubrovnika Ivan (Dživo) Gundulić, čija je poezija prožeta strasnim pozivima slobodi i borbi Slovena protiv Turaka. U najznačajnijem delu, epu ''Osman'', opevao je Hoćimsku bitku i Osmanovu smrt 1621, videći u tome predznak propasti Otomanskog carstva i oslobođenja Južnih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pesme, koje su najvećim delom izgubljene. Ostala dela: pastorala ''Dubravka'', spev ''Suze sina razmetnoga'', ''Arijadna''.

    1824.
    Rođen je srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Posle završenog prava radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba i uspeo da obuhvati panoramu epohe, sjajno zapažajući unutrašnje suprotnosti društva. Dela: romani ''Trpen-spasen'', ''Milan Narandžić'', ''Čudan svet'', ''Vasa Rešpekt'', ''Večiti mladoženja'', ''Stari i novi majstori'', ''Patnica''.

    1832.
    Rođen je norveški pisac Bjernstjerne Martinius Bjernson (Bjornson), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1903, vodeća ličnost norveškog i nordijskog kulturnog života u 19. veku. Književnu slavu stekao je pripovetkama o seljacima ''Sineve Sulbaken'', ''Arne'', ''Srećan dečak'', ''Otac'', kojima je otvorio novu epohu norveške proze, ugledajući se stilom i tehnikom na sage i narodno pripovedanje. Među istorijskim dramama najznačajnija je trilogija ''Sigurd Slembe'', s jasnim nacionalnim programom povezivanja najstarijeg i savremenog doba. Ostala dela: drame ''Stečaj'', ''Urednik'', ''Kralj'', ''Novi sistem'', ''Iznad moći'', ''Rukavica'', pesme ''Pesme i pesme za pevanje'', ''Arnljot Geline''.

    1861.
    Rođen je francuski filmski režiser Žorž Melijes (Georges Melies), pionir svetskog filma. Domišljat i tehnički obrazovan, preneo je na film pozorišnu podelu na činove, scenografiju, kostimografiju, način glume i maskiranje. Pronašao je sistem korišćenja trikova što mu je omogućilo da u ateljeu snima filmove fantastike. Snimio je oko 500 filmova, uključujući ''Put na Mesec'', preteču svemirskih filmskih avantura. Umro je 1938. u krajnjoj bedi, u vreme komercijalnog procvata filma. Ostali filmovi: ''San astronoma'', ''Put u nemoguće'', ''Guliverova putovanja'',''Halucinacije barona Minhauzena'', ''Osvajanje Severnog pola''.

    1863.
    Britanski bokser Tom King postao je prvi svetski šampion u teškoj kategoriji, pobedom nad Amerikancem Džonom Hinanom (John Heenan).

    1865.
    Rođen je finski kompozitor Jan Sibelijus (Jean Sibelius), koji se inspirisao finskim muzičkim filklorom i narodnim epom ''Kalevala''. Dela: simfonijska pesma za orkestar ''Finlandija'', orkestarske legende ''Labud iz Tuonela'', ''Povratak Lemikainena'', uvertira ''Karelija'', violinski koncert.

    1903.
    Umro je engleski filozof i sociolog Herbert Spenser (Spencer), koji je nastojao da sistematizuje sve oblasti iskustva na osnovu pojmova razvitka, prilagođavanja i progresa. Pre Čarlsa Darvina (Charles Darwin)počeo je da razvija evolucionistička shvatanja. Poznat je po organskoj teoriji društva i biologizovanju društvenih pojava.Dela: ''Sistem sintetičke filozofije'', ''Uvod u studije sociologije'',''Faktori organske evolucije'', ''Klasifikacija nauka'', ''Autobiografija''.

    1925.
    Rođen je američki pevač, igrač i glumac afričkog porekla Semi Dejvis (Sammy Davis), jedan od najvećih zabavljača 20. veka.

    1925.
    Objavljena je knjiga Adolfa Hitlera ''Majn Kampf'', u kojoj je izložena ''teorija'' o superiornosti arijevske rase, posebno Nemaca, na čemu je kasnije zasnovan program istrebljenja Jevreja, Roma i Slovena.

    1941.
    SAD i Velika Britanija su dan posle napada na Perl Harbur u Drugom svetskom ratu objavile rat Japanu.

    1949.
    Generalisimus Čang Kaj Šek, koji je s pristalicama posle poraza od komunista pobegao iz Kine, uspostavio je vladu na kineskom ostrvu Formoza (Tajvan), a Generalna skupština Ujedinjenih nacija zatražila je od svetskih sila da priznaju nezavisnost Kine posle bekstva Čangove vlade na Formozu.

    1954.
    Srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli su Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik, sa srpskim piscem Ivom Andrićem na čelu. Zaključeno je da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma - ćirilica i latinica - ravnopravna i da jezik ima zajednički pravopis.

    1966.
    Prilikom havarije grčkog feribota ''Heraklion'', koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.

    1966.
    Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo je 28 zemalja, uključujući ŠSR i SAD.

    1974.
    Grci su referendumom odlučili da Grčka postane republika, čime je ukinuta monarhija uspostavljena 1832.

    1978.
    Umrla je izraelska državnica Golda Meir, prva žena premijer Izraela od 1969. do 1974. Iz rodnog Kijeva otišla je 1906. u SAD, a u Palestinu je prešla 1921. i živela je u jednom kibucu. Bila je rukovodilac u Savezu sindikata (Histradrut) i Svetskoj jevrejskoj agenciji, a 1948. postala je prvi ambasador Izraela u ŠSR-u. Potom je bila ministar rada i šef diplomatije, od 1956. do 1966. generalni sekretar partije MAPAJ, a od 1972. zamenik predsednika Socijalističke internacionale.

    1980.
    Bivšeg člana ''Bitlsa'' Džona Lenona (John) u Njujorku je ubio Mark Dejvid Čepmen (David Chapman).



    1991.
    Rusija, Belorusija i Ukrajina formirale su Zajednicu Nezavisnih Država.

    1995.
    U Londonu je počela dvodnevna konferencija na kojoj je, umesto ženevske Mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju, osnovan Savet za ostvarenje mira sa 40 zemalja, uključujući Saveznu Republiku Jugoslaviju. Za visokog predstavnika međunarodne zajednice u bivšoj Jugoslaviji izabran je švedski diplomata Karl Bilt (Carl Bildt).

    2000.
    Porota u Tenesiju zaključila je da ubistvo američkog borca za ljudska prava afričkog porekla Martina Lutera Kinga (Luther) 32 godine ranije nije akt atentatora pojedinca, kako glasi zvanična verzija, već rezultat zavere.

    2001.
    U znak odmazde za minobacačke napade Palestinaca na jevrejska naselja u pojasu Gaze, izraelski borbeni avioni pogodili su praznu zgradu palestinske obaveštajne službe i predsedničke garde Jasera Arafata u Rafi na jugu pojasa Gaze.

    2005.
    U eksploziji koju je izazvao bombaš-samoubica u autobusu koji je iz Bagdada vozio za šiitski grad Nasiriju, poginule su 32 osobe, a ranjene 44.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #143

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 9. decembar, 343. dan 2006. Do kraja godine ima 22 dana.



    1594.

    Rođen je švedski kralj Gustav II Adolf (Gustaf), veliki vojskovođa i vojni reformator, čija je protestantska armija u Tridesetogodišnjem ratu nanela niz poraza rimokatoličkim snagama nemačkog cara Ferdinanda II. U ratu protiv Rusije postavio je granicu na Ladoškom jezeru, a poljsku armiju je potukao 1613, 1617. i 1629. i ostvario dominaciju Švedske na Baltiku. Poginuo je u novembru 1632. u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju nemačkog generala Albrehta fon Valenštajna (Albrećt von Wallenstein).



    1608.
    Rođen je engleski pisac Džon Milton (John), jedan od najvećih pesnika svetske književnosti, izuzetno obrazovan, snažna ličnost visokog morala i veliki mislilac. Posle pogubljenja kralja Čarlsa I (Charles) 1649. sasvim se posvetio politici i sem nekoliko soneta pisao je samo prozu, raspravljajući o različitim političkim i verskim pitanjima. Do obnove monarhije 1660. bio je latinski sekretar Državnog saveta. Oslepeo je 1652, a kad je monarhija obnovljena dopao je zatvora i izgubio veći deo imanja i otad do smrti 1674. vratio se poeziji. Slep, siromašan i razočaran spevao je najveća dela: ''Izgubljeni raj'', religiozni ep u 12 pevanja o pobuni Satane i njegovih anđela protiv nebeskog Samodršca, o padu Čoveka i obećanju spasenja, ''Vraćeni raj'', ep u četiri pevanja o spasenju i Hristovoj pobedi nad Satanom i ''Samson Agonistes'', tragediju inspirisanu biblijskom pričom o Samsonu koju je napisao po ugledu na grčke tragedije. Ostala dela: poeme ''L'Allegro'', ''Il Penseroso'', maskerata ''Komus'', elegija ''Lisidas'', prozna dela ''Areopagitika'', posvećena slobodi štampe, ''Odbrana engleskog naroda'' u dva toma u kojoj je opravdavao pogubljenje Čarlsa I.



    1641.

    Umro je flamanski slikar Anton van Dajk (Anthony van Dyck), istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole, na čije je slikarstvo snažan pečat utisnuo Paul Rubens u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa I i portretista engleskog visokog društva. Njegove religiozne kompozicije osrednje su vrednosti, ali portrete odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.



    1824.

    U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara i državnika Simona Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu.



    1887.

    Rođen je srpski revolucionar i pisac Dragojlo Dudić, organizator ustanka u Drugom svetskom ratu u zapadnoj Srbiji 1941. protiv okupatorske vojske Nemačke. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1920, posle čega je često hapšen. Između Prvog i Drugog svetskog rata sarađivao je u više listova i časopisa, uključujući ''Radničke novine'', ''Rad'', ''Narodnu pravdu'' i zbornik seljaka pisaca ''Za plugom''. U julu 1941. formirao je Kolubarsku partizansku četu, potom je postao komandant Valjevskog odreda, u novembru 1941. izabran je za predsednika Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije, a kasnije istog meseca poginuo je u borbi protiv Nemaca. Njegov ''Dnevnik'', važno svedočanstvo o prvim mesecima ustanka u Srbiji, objavljen je 1945.



    1905.
    U Francuskoj je ozakonjeno odvajanje države i crkve.



    1910.
    Umro je srpski pisac Laza Kostić, izuzetno snažna i originalna pesnička priroda, koji je u poeziju uneo nove i smele oblike (jamb) i obogatio srpski književni jezik novim izrazima. Eksperimentator i krčilac novih puteva, bio je začetnik srpske avangardne lirike i napisao je nekoliko pesama koje su najviša ostvarenja srpskog romantizma. Istakao se i prevođenjem Vilijama Šekspira (William Shakespeare). Dela: lirske pesme i balade, poetične tragedije ''Maksim Crnojević'', ''Pera Segedinac'', rasprave ''Kritički uvod u opštu filozofiju'', ''O Jovanu Jovanoviću Zmaju , njegovu pevanju, mišljenju i pisanju''.



    1916.

    Rođen je američki filmski glumac ruskog porekla Išur Danijelovič, poznat kao Kirk Daglas (Douglas), koji se proslavio ulogama nervoznih, ambicioznih i grubih tipova. Filmovi: ''Mladić s trubom'', ''Spartak'', ''Šampion'', ''Staklena menažerija'', ''Grad ilizija'',''Žeđ za životom'', ''Detektivska priča''.



    1926.
    Rođen je španski borac s bikovima Luis Migel Lukas ''Domingin'' (Miguel Lucas Dominguin), verovatno najbolji svetski borac s bikovima u 20. veku. Njegova veština inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja (Hemingway).



    1929.

    Rođen je američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes (John Cašavetes), vodeći predstavnik ''njujorške škole'', nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. Njegove filmove odlikuje psihološka produbljenost u karakterizaciji likova i visok stepen improvizatorske saradnje glumaca. Filmovi: ''Zločin na ulicama'', ''Ubice'', ''Dvanaest žigosanih'', ''Rozmarina beba'', ''Furije'', ''Zašto ste me osudili na život'', ''Senke'', ''Suviše kasni bluz'', ''Lica'', ''Muževi'', ''Mini i Moskovic'', ''Žena pod uticajem'', ''Glorija'', ''Ljubavni potok''.



    1941.
    Kina je u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.



    1961.
    Afrička država Tanganjika stekla je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom Džulijusom Njerereom (Julius Nyerere), a istog dana 1962. postala je republika.



    1985.
    Bivši predsednik Argentine general Horhe Videla (Jorge) osuđen je na doživotnu robiju zbog otmica, mučenja i ubistva oko 9.000 ljudi tokom ''prljavog rata'' koji su protiv gradske gerile i političkih protivnika od 1976. do 1982. vodile tri vojne hunte. Na istu kaznu osuđen je član vojne hunte admiral Emilio Masera (Mašera), a Videlin naslednik general Roberto Viola na 17 godina zatvora.



    1985.
    Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno je prihvatila rezoluciju kojom su svi akti terorizma osuđeni kao kriminal.



    1989.
    Umro je srpski stručnjak za ustavno pravo, teoriju države i sociologiju Jovan Djorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Od 1945. učestvovao je u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika ''Arhiva za pravne i društvene nauke''. Dela: ''Državno uređenje FNRJ'', ''Narodni odbori'', ''Ustavno pravo SFRJ'', ''Osnovna pitanja federalne države'', ''Novo ustavno pravo''.



    1990.
    U Poljskoj je prve slobodne izbore za predsednika dobio bivši vođa sindikata ''Solidarnost'' Leh Valensa (Leć Walesa).



    1991.
    U Hagu je počela Konferencija o Jugoslaviji uz učešće predsednika Konferencije lorda Pitera Karingtona (Peter Carrington) i predsednika svih šest bivših jugoslovenskih republika. Arbitražna komisija, kojom je rukovodio francuski pravnik i političar Rober Badenter (Robert Badinter), ocenila je da je Jugoslavija zemlja u nestajanju, procesu rastakanja i iščezavanja.



    1992.
    Svetska fudbalska federacija priklonila se sankcijama protiv Savezne Republike Jugoslavije i obavestila Fudbalski savez Jugoslavije da jugoslovenska reprezentacija neće moći da učestvuje u kvalifikacijama za svetsko prvenstvo u SAD 1994.



    1994.

    Partija ''Šin fejn'', političko krilo terorističke Irske republikanske armije, prvi put je posle više od 70 godina otpočela mirovne razgovore s britanskom vladom.



    1995.
    Vrhovni sud Poljske potvrdio je pobedu Aleksandra Kvašnjevskog (Aleksander Kwasniewski) na novembarskim predsedničkim izborima, odbacivši žalbu pristalica njegovog poraženog rivala Leha Valense.



    1996.
    UN su odobrile primenu dugo odlaganog sporazuma sa Irakom o prodaji ograničenih količina nafte za hranu, čime se Irak vratio na svetsko tržište nafte prvi put od invazije na Kuvajt 1990.



    1998.
    Ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije Džek Stro (Jack Straw) proglasio je britanske sudske vlasti nadležnim u pogledu zahteva Španije za izručenje bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea (Pinoćet), a vlada Čilea je odbacila tu odluku i opozvala svog ambasadora iz Londona.



    2001.

    Na severoistoku Avganistana srušio se helikopter u kojem je poginuo 21 putnik i član posade, uključujući dvojicu komandanata Severne alijanse i dvojicu talibanskih komandanata koji su se samo desetak dana ranije predali antitalibanskoj koaliciji.



    2005.
    Jedan od glavnih simbola i atrakcija Londona - crveni dvospratni autobus ''rutmaster'', sa stajaćom platformom i kondukterom, poznatiji kao ''dabldeker'', krenuo je sa stanice ''Marbl Arč'' na svoju poslednju vožnju na redovnoj liniji broj 159 i zauvek otišao u prošlost.


    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #144

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 10. decembar, 343. dan 2006. Do kraja godine ima 21 dana


    1520.
    - Nemački crkveni reformator Martin Luter prekinuo je sve veze s Rimom spalivši javno u Vitenbergu bulu u kojoj mu je papa Lav X zapretio prokletstvom ako se u roku od 60 dana ne odrekne jeresi.


    1603.

    - Umro je engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert, nazvan 'ocem elektriciteta', lični lekar kraljice Elizabet I.


    1810.

    - Francuski car Napoleon I priključio je Francuskoj nemačke gradove Hanover, Bremen, Hamburg, Lauenburg i Libek.


    1819.
    - Rođen je italijanski revolucionar Feliče Orsini, jedan od najistaknutijih članova 'Mlade Italije', pokreta za oslobađanje i ujedinjenje italijanskih zemalja.


    1822.

    - Rođen je francuski kompozitor belgijskog porekla Sezar Frank, izvanredan improvizator, orguljaš u pariskim crkvama i profesor na Pariskom konzervatorijumu.


    1830.
    - Rođena je američka književnica Emili Dikinson, najveća američka pesnikinja, za života anonimna jer je vodila povučen život.




    1845.
    - Engleski građevinski inženjer Robert Tompson patentirao je prve pneumatske gume.


    1848.
    - Luj Napoleon je nadmoćnom većinom dobio izbore za predsednika Francuske. Četiri godine kasnije izveo je državni udar i proglasio se carem Napoleonom III.


    1868.
    - Prvi semafori za regulisanje saobraćaja u svetu počeli su da rade u Londonu, na trgu ispred zgrade parlamenta Velike Britanije.


    1878.
    - Rođen je srpski socijalista Radovan Dragović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji, jedan od osnivača Srpske socijaldemokratske stranke 1903, njen sekretar a potom predsednik do smrti 1906.


    1895.
    - Osnovano je Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje, što se smatra začetkom turizma u Srbiji.


    1896.
    - Umro je švedski hemičar, industrijalac, filantrop i pronalazač Alfred Bernard Nobel, koji je pronalaskom dinamita 1867. stekao ogromno bogatstvo. Želeći da se dinamit koristi samo u mirnodopske svrhe, testamentom je ostavio fond od 9,2 miliona dolara za dodelu nagrada za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir. Prve Nobelove nagrade Kraljevska švedska akademija nauka dodelila je 1901. Od 1969. Akademija dodeljuje i nagradu za ekonomiju. Nagradu za mir dodeljuje Nobelov komitet u Oslu.


    1898.
    - Rođen je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Minhenu, Budimpešti, Zagrebu i Parizu. Pripadao je grupama 'Zemlja', 'Dvanaestorica' i 'Šestorica'. Dobio je 'Gran pri' za slikarstvo na međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. i Zlatnu medalju na međunarodnoj izložbi keramike u Pragu 1962.




    1898.
    - Posle poraza u američko-španskom ratu, Španija se u Parizu mirovnim ugovorom odrekla Kube, Portorika i Guama i prihvatila američku okupaciju Filipina. Bio je to kraj njenog kolonijalnog carstva i početak uspona SAD u svetskim poslovima.


    1904.
    - Rođen je čehoslovački državnik češkog porekla Antonjin Novotni, generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Čehoslovačke od 1953. i šef države od 1957.


    1909.
    - Prestala je da izlazi 'Šabačka čivija', jedan od najboljih humorističko-satiričnih listova u Srbiji. Prvi broj se pojavio u septembru 1906.


    1926.

    - Umro je srpski državnik cincarskog porekla Nikola Pašić, jedan od osnivača Radikalne stranke 1881. i njen vođa, tvorac Vidovdanskog ustava 1921, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.


    1931.
    - Niseto Alkala Samora i Tores postao je prvi ustavno izabran predsednik Španije.


    1936.

    - Britanski kralj Edvard VIII je abdicirao, postavši vojvoda od Vindzora, da bi mogao da se oženi s Amerikankom Volis Simpson.


    1941.

    - Japanski avioni su u Drugom svetskom ratu u Južnokineskom moru potopili britanske ratne brodove 'Ripals' i 'Princ od Velsa', na kojima je poginulo bezmalo 800 ljudi.


    1948.
    - Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Univerzalnu deklaraciju o pravima čoveka.


    1963.
    - Sultanat Zanzibar, afrička ostrvska država u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1890, stekao je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta. Naredne godine postao je republika i s Tanganjikom stvorio novu državu koja je dobila naziv Tanzanija.


    1964.

    - Nobelovu nagradu za mir dobio je Amerikanac afričkog porekla Martin Luter King, borac za građanska prava crnaca.


    1967.
    - Prva komercijalna termonuklearna eksplozija izvršena je u Novom Meksiku radi vađenja prirodnog gasa iz podzemlja.


    1980.
    - Milton Obote proglašen je predsednikom Ugande, kao prvi afrički šef države koji se vratio na vlast posle zbacivanja vojnim udarom.


    1982.
    - Dvojica sovjetskih kosmonauta vratila su se na Zemlju posle rekordnih 211 dana provedenih u vasioni u brodu 'Saljut 7'.


    1983.

    - Raul Alfonsin je preuzeo dužnost predsednika Argentine kao prvi demokratski izabran šef države posle osmogodišnje vladavine vojne hunte.


    1984.
    - Otkrivena je prva "planeta" izvan našeg sunčevog sistema.


    1987.
    - Umro je američki violinista poreklom ruski Jevrejin Jaša Hajfec, jedan od najvećih majstora tog instrumenta 20. veka.


    1989.

    - U Čehoslovačkoj je vlast preuzela prva nekomunistička vlada od 1948. i predsednik Gustav Husak podneo je ostavku.


    1991.
    - JNA se povukla iz Zagreba, ali su hrvatske paravojne jedinice nastavile napade na vojsku i na područja u kojima su živeli Srbi, što je većina zapadnih zemalja prećutno odobravala.


    1996.
    - Predsednik Južne Afrike Nelson Mandela potpisao je ustav kojim su svi građani, bez obzira na rasu, izjednačeni pred zakonom, što je bio završni čin u demontiranju sistema aparthejda u toj zemlji.


    1998.

    - Palestinska oslobodilačka organizacija poništila je odredbe svog ustava koje su pozivale na uništenje Izraela.


    2002.

    - Ministri inostranih poslova Jugoslavije i Hrvatske Goran Svilanović i Tonino Picula potpisali su Protokol o privremenom režimu na poluostrvu Prevlaka kojim su regulisana pitanja prelaska granice, pogranični režim, demilitarizacija sa obe strane granice i nadležnosti carine i policije. Od septembra 1992. tu demilitarizovanu zonu kontrolisali su posmatrači UN.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #145

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 11. decembar, 345. dan 2006. Do kraja godine ima 20 dana.

    1282.
    Umro je romejski (vizantijski) car Mihailo VIII
    Paleolog, osnivač poslednje romejske dinastije i obnovitelj
    Romejskog carstva posle 57 godina latinske okupacije, kad je
    prestonicu vratio iz Nikeje u Konstantinopolj (Carigrad). Na presto
    je, kao savladar nikejskog cara, došao 1259, a 1261. postao je
    vladar obnovljenog Romejskog carstva. Tokom vladavine se s
    promenljivim uspehom odupirao agresivnoj politici kralja Sicilije i
    Napulja Karla I Anžujskog (Charles d'Anjou) i njegovih saveznika,
    među kojima je bila i Srbija. Prihvatio je 1274. uniju s
    rimokatoličkom crkvom (Latinska unija), ali je nije sproveo zbog
    unutrašnjih otpora. Pred smrt je uspeo da 1282. izazove ustanak na
    Siciliji (Sicilijansko večernje), čime je zemlju oslobodio pretnje
    sa Zapada, ali je oslabio odbranu u Maloj Aziji, što je olakšalo
    kasnije tursko nadiranje. Pred kraj njegove vladavine Romeja je
    1282. zauvek izgubila Skoplje, koje je potom srpski kralj Milutin
    Nemanjić učinio prestonim gradom Srbije.

    1475.
    Rođen je italijanski rimokatolički sveštenik
    Djovani de Mediči (Giovanni, Medici), koji je kao papa Lav X (Leo)
    od 1513. do smrti 1521. kao veliki zaštitnik umetnosti učinio Rim
    centrom evropske kulture. Uprkos silnim naporima, uključujući
    ekskomunikaciju osnivača protestanske crkve u Nemačkoj Martina
    Lutera (Luther), nije uspeo da suzbije ''jeres'', odnosno pokret
    verske reformacije započet tokom njegovog pontifikata i spreči
    stvaranje protestantske crkve.

    1515.
    Papa Lav X predao je Francuskoj Parmu i Pjaćencu, u
    skladu s Bolonjskim ugovorom.

    1803.
    Rođen je francuski kompozitor Ektor Berlioz
    (Hector), tvorac romantičarske programske muzike, koji je stvorio
    dela izvanrednih tonskih boja. Napisao je ''Nauku o instrumentaciji''.
    Dela: ''Fantastična simfonija'', ''Harold u Italiji'', ''Romeo i
    Julija'', ''Faustovo prokletstvo'', ''Rekvijem'', opere ''Benvenuto
    Čelini'', ''Trojanci''.

    1810.
    Rođen je francuski pisac Luj Šarl Alfred de Mise
    (Louis Charles, Mušet), kojeg je nesrećna ljubav s književnicom
    Žorž Sand (George) inspirisala za najlepše i najuzbudljivije
    lirske pesme ''Noći'' i ''Pismo Lamartinu'' i ''Ispovest jednog deteta
    ovog veka'', u kojem je ispričao i analizirao svoj bol. Ostala dela:
    stihovane ''Priče iz Španije i Italije'', pesme ''Namuna'', ''Rola'',
    drama ''Lorenćaco'', komedije ''S ljubavlju se ne igra'', ''Ne treba se
    ni u šta zakleti'', ''Marijanine ćudi''.

    1843.
    Rođen je nemački bakteriolog Robert Koh (Koć),
    jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za
    medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil),
    skinuvši veo tajne s opake bolesti koja je kosila u 19. veku.
    Izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere,
    epidemijske bolesti koja je u srednjem veku uništavala čitave
    gradove, ispitivao je afričku spavaću bolest, tifus, malariju i
    prvi primenio lečenje kininom.



    1856.
    Rođen je ruski filozof i estetičar Georgij
    Valentinovič Plehanov, jedan od osnivača prve ruske
    socijaldemokratske organizacije i Druge internacionale. Dela:
    ''Razvitak monističkog pogleda na svet'', ''Naša razmimoilaženja'',
    ''Anarhizam i socijalizam'', ''Prilozi istoriji materijalizma'', ''O
    ulozi ličnosti u istoriji'', ''Osnovna pitanja marksizma'', ''Pisma bez
    adrese'', ''Umetnost i društveni život'', ''Književni pogledi V. G.
    Belinskog'', ''Estetska teorija N. D. Černiševskog'', ''Dobroljubov i
    Ostrovski'', ''Karl Marks i Lav Tolstoj''.

    1858.
    Svetoandrejska skupština zbacila je s prestola
    srpskog kneza Aleksandra Karađorđevića. Miloš Obrenović je
    ponovo postao knez, za čijeg je naslednika proglašen njegov sin
    Mihailo Obrenović.

    1885.
    Rođen je francuski pisac Emil Hercog (Emile
    Herzog), poznat kao Andre Moroa (Maurois), koji je pisao romane,
    eseje i romansirane biografije. Dela: romani ''Podneblja'',
    ''Porodični krug'', biografije ''Bajron'', ''Dizraeli'', ''Viktor Igo'',
    ''Lelija ili život Žorž Sand'', ''Balzakov život''.

    1888.
    Skupština Srbije prihvatila je ustav radikala -
    kojim je prvi put uvedena parlamentarna demokratija - i kralja
    Milana Obrenovića. Kralj je ukinuo ustav državnim udarom 9. maja
    1894. i vratio na snagu Namesnički ustav iz 1869.

    1894.
    U Parizu je otvorena prva svetska automobilska
    izložba na kojoj se predstavilo devet proizvođača.

    1918.
    Rođen je ruski pisac Aleksandar Isajevič
    Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970, čija
    je literatura obeležena iskustvom iz sibirskih logora u kojima je
    proveo devet godina posle Drugog svetskog rata. Na robiju je odveden
    1945. pravo s fronta, na kojem se u Otadžbinskom ratu istakao kao
    vrhunski oficir sovjetskih inženjerijskih jedinica. Proganjan je i
    kasnije, čak mu je oduzeto i državljanstvo, pa je emigrirao 1974,
    vrativši se u otadžbinu posle dve decenije. U decembru 1998. odbio
    je najvišu državnu nagradu, Orden svetog apostola Andreja
    Prvozvanog, kojim ga je odlikovao predsednik Boris Jeljcin,
    rekavši: ''Ne mogu da primim nagradu od vrhovne vlasti, koja je
    dovela Rusiju do sadašnjeg pogubnog stanja''. Tokom agresije NATO na
    Jugoslaviju u proleće 1999, izložio je razornoj kritici okrutnost
    i licemerje Severnoatlantske alijanse predvođene SAD. Pripovetkom
    ''Jedan dan Ivana Denisoviča'' u književnost je uveo temu
    Staljinovih logora, ostavši joj veran u najvećem delu opusa. Jedan
    kritičar je primetio da je on ''prvi razgolitio bit i time prebio
    kičmu komunizmu'', a drugi da je njegov roman ''Arhipelag gulag''
    obelodanio da je ''komunizam spoj laži i nasilja nad ljudima -
    laži, da se sakrije nasilje i nasilja - da se održi laž''. Na
    osnovu emigrantskog iskustva u zapadnoj Evropi i u SAD, takođe je
    ispoljio javni prezir prema vulgarnom materijalizmu Zapada. Ostala
    dela: pripovetka ''Matrjonini dani'', romani ''U krugu prvom'',
    ''Onkološka klinika'', ''Avgust Četrnaeste'', ''Crveni točak'', ''Rusija
    u provaliji'', kritička autobiografija ''Borio se šut s rogatim'',
    drame ''Gozba pobednika'', ''Zarobljenici'', ''Republika Rada'', ''Svetlost
    koja je u tebi'', publicističko delo ''Lenjin u Cirihu'', scenariji
    ''Tenkovi znaju istinu'', ''Parazit''.



    1937.
    Italija se povukla iz Društva naroda.

    1938.
    U Jugoslaviji su održani parlamentarni izbori,
    sedmi i poslednji između dva svetska rata.

    1941.
    Nemačka i Italija su u Drugom svetskom ratu
    objavile rat SAD, a Kongres SAD je istog dana objavio rat tim dvema
    zemljama.

    1946.
    Generalna skupština UN osnovala je UNICEF
    (Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci).

    1961.
    Dve američke helikopterske jedinice sletele su u
    Sajgon, što je bilo prvo direktno vojno uplitanje SAD na strani
    marionetskih štićenika u Južnom Vijetnamu.

    1972.
    Američki astronauti iz broda ''Apolo 17'' spustili su
    se na Mesec, u poslednjoj misiji u okviru programa ''Apolo''.

    1973.
    Zapadnonemački kancelar Vili Brant (Willy Brandt) i
    čehoslovački premijer Lubomir Štrougal (Strougal) potpisima na
    ugovor formalno su poništili Minhenski pakt iz 1938, kojim su
    Velika Britanija i Francuska prepustile Nemačkoj Adolfa Hitlera
    oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.

    1990.
    U Albaniji je dopušteno formiranje opozicionih
    političkih stranaka.

    1991.
    Lideri 12 zemalja Evropske zajednice odlučili su da
    stvore labavu federaciju sa zajedničkom spoljnom politikom i
    jedinstvenom valutom od 1999.

    1992.

    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odlučio je da
    pošalje 800 ''plavih šlemova'' u Bivšu Jugoslovensku Republiku
    Makedoniju.

    1994.
    Ruske trupe su ušle u Čečeniju da bi obnovile
    centralnu vlast.

    1995.
    Francuska je hitno smenila komandanta snaga UN u
    Sarajevu generala Renea Bašlea (Baćelet), jer je kritikovao
    Dejtonski mirovni sporazum, predviđajući da će prepuštanje
    Srpskog Sarajeva muslimansko-hrvatskoj federaciji neminovno izazvati
    masovno iseljavanje Srba.

    1995.
    Izraelske trupe su na osnovu mirovnog sporazuma
    Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije napustile Nablus,
    okončavši 28-godišnju okupaciju najvećeg palestinskog grada na
    Zapadnoj obali.

    1998.
    Prilikom pada ''Erbasa'' aviokompanije ''Taj Ervejz'' na
    jednu poplavljenu plantažu gume na jugu Tajlanda, poginuo je 101
    putnik i član posade.

    2001.
    Kina je postala članica Svetske trgovinske
    organizacije
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #146

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 12. decembar, 346. dan 2006. Do kraja godine ima 19 dana.




    1574.

    Murat III je postao turski sultan posle smrti Selima II.



    1804.

    Španija je objavila rat Britaniji.



    1806.

    U Prvom srpskom ustanku oslobođena je beogradska varoš i Turci su potisnuti u Kalemegdansku tvrđavu, za šta je izuzetno zaslužan buljubaša Konda, rodom iz okoline Janjine u Grčkoj, prebeglica iz tabora turskog komandanta grada Alije Gušanca. Konda, Uzun Mirko Apostolović i još petorica dobrovoljaca su se pred zoru neopaženo prebacili preko bedema, pobili turske stražare kod Sava kapije i ustanicima otvorili kapiju, što je bilo odlučujuće za ishod bitke. U višečasovnoj bici za varoš poginulo je oko 300 Turaka i 54 srpska ustanika. Uvidevši da je odbrana tvrđave beznadežna, Gušanac je pobegao niz Dunav 29. decembra, a 8. januara 1807. predale su se snage novog turskog komandanta Sulejman paše i tako je Beograd, posle 380 godina, ponovo postao centar srpske države.



    1821.
    Rođen je francuski pisac Gistav Flober (Gustave Flaubert), jedan od osnivača francuskog realizma, sjajan stilista. Bio je pesimista, skeptik i nepristrasan posmatrač činjenica, protivnik građanskog licemerja. Romanom ''Gospođa Bovari'' uznemirio je javnost i optužen je za povredu javnog morala. Ostala dela: romani ''Buvar i Pekiše'', ''Sentimentalno vaspitanje'', ''Salambo'', ''Iskušenje svetog Antonija'', dva pozorišna komada, više novela i obimna ''Prepiska''.



    1863.
    Rođen je slikar Edvard Munk (Munć), svetski prepoznatljiv po slici ''Krik''. Njegove slike karakteristične su po ekspresivnim oblicima sa oblom uprošćenom konturom, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.



    1873.
    U Srbiji je uveden dinar kao novčana jedinica. Srbija je pristupila Novčanoj konvenciji koju su u Parizu 1865. potpisale Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska. Donet je zakon o kovanju novca: 20 i 10 dinara u zlatu i srebrnjaka od pet, dva, jedan i pola dinara. Time je otklonjen monetarni haos i upotreba više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca - dukata, forinti, talira. Dinar je uzet za novčanu jedinicu jer je taj naziv postojao na Balkanu od starog Rima, a pre toga u Indiji.



    1893.
    Rođen je američki filmski glumac rumunskog porekla Emanuel Goldenburg (Emmanuel), poznat kao Edvard Robinson (Edward), koji se proslavio ulogama gangstera u kriminalističkim filmovima, ali je ispoljio i sjajan komičarski talenat. Filmovi: ''Mali Cezar'', ''Tigrova čeljust'', ''Kid Kalabed'', ''Neočekivani dr Gliterbauz'', ''Čitav grad priča'', ''Dvostruka odšteta'', ''Žena na prozoru'', ''Rt Largo'', ''Nasilje'', ''Zeleno sunce''.



    1894.
    Japanske trupe su otpočele invaziju Koreje.



    1896.
    Srpsko učiteljsko društvo osnovalo je u Beogradu
    Školski muzej, kasnije nazvan Pedagoški muzej.



    1913.
    Slika Leonarda da Vinčija (Vinci) ''Mona Liza''
    pronađena je u Firenci, dve godine pošto je ukradena iz pariskog
    muzeja ''Luvr''.



    1915.
    Rođen je američki pevač i filmski glumac italijanskog porekla Frensis Albert Sinatra (Francis), poznat kao Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova poput pesama ''Stranci u noći'' i ''Njujork, Njujork''. Poznat je i po prisnim vezama s najvažnijim ličnostima u ključnim centrima moći američkog društva, uključujući gotovo sve predsednike SAD u drugoj polovini 20. veka i najmoćnijeg mafijaškog ''kuma'' Lakija Lučana (Lucky Luciano). Filmovi: ''Noći Las Vegasa'', ''Ne kao stranac'', ''Neki su dotrčali'', ''Reči i muzika'', ''Čovek sa zlatnom rukom'', ''Odavde do večnosti'' (Oskar), ''Tri narednika'', ''Četvorica iz Teksasa'', ''Detektiv'', ''Goli trkač''.




    1915.
    Poleteo je prvi avion načinjen u potpunosti od metala, letilica nemačkog konstruktora Huga Junkersa.



    1918.
    Pobednička srpska vojska umarširala je u Zemun po završetku Prvog svetskog rata, čime je okončana dvovekovna vladavina Habsburške monarhije srpskim krajevima severno od Save i Dunava.



    1929.
    Rođen je engleski pisac Džon Ozborn (John Osborne), u čijim dramama dominira kritika društvenih prilika u Engleskoj. Proslavio se dramom ''Osvrni se u gnevu'', u kojoj je opisao revolt ''mladih gnevnih ljudi'' zbog razorene mladosti i haotične budućnosti sveta. Ostala dela: ''Zabavljač'', ''Epitaf za Džona Dilona'', ''Svet Pola Slikija'', ''Luter'', ''Rodoljub za mene'', ''Vreme sadašnje'', ''Hotel Amsterdam'', ''Zapadno od Sueca'', ''Dar prijateljstva'', ''Nedopustiv dokaz''.



    1936.
    Dva dana posle abdikacije Edvarda VIII (Edward), kralj Engleske postao je njegov brat Džordž VI (George). Edvard VIII odrekao se krune da bi se oženio Amerikankom Volis Simpson (Wallis), dvostrukom raspuštenicom, posle čega je živeo u inostranstvu kao vojvoda od Vindzora (Windsor).



    1939.
    Umro je američki glumac Daglas Ferbanks (Douglas Fairbanks), veoma popularan u periodu nemog filma, jedan od najpoznatijih pustolova u istoriji kinematografije. Filmovi: ''U znaku Zoroa'', ''Tri musketara'', ''Crni pirat'', ''Robin Hud'', ''Bagdadski lopov''.



    1940.
    Jugoslavija je u Drugom svetskom ratu potpisala s Mađarskom ugovor o ''večnom prijateljstvu'', koji je Budimpešta pogazila posle manje od pola godine, okupiravši Bačku ubrzo po agresiji nacističke Nemačke na Jugoslaviju u aprilu 1941.



    1958.
    Umro je srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti, naučnik svetskog ugleda. Građevinsku tehniku studirao je u Beču, gde je i doktorirao. Bio je profesor teorijske fizike, a bavio se i kosmičkom fizikom i geofizikom. U prvom delu objavljenom na francuskom jeziku ''Matematička teorija termičkih pojava izazvanih Sunčevom radijacijom'' (Theorie mathematique des phenomenes thermiques produits par la radiation solaire), izložio je novu teoriju rasporeda Sunčevih radijacija na površini planeta i toka klimatskih promena u geološkoj prošlosti Zemlje. Njegova reforma Julijanskog kalendara prihvaćena je na Svepravoslavnom kongresu crkava u Carigradu 1923. Tvorac je i teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je više od 700 monografija, studija, udžbenika i popularnih dela. Ostala dela: ''Kanon der Erdbestrahlung'', ''Nebeska mehanika'', ''Osnovi nebeske mehanike'', ''Sekularna pomeranja Zemljinih polova'', ''Istorija astronomske nauke''.



    1958.
    Umro je srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan njegov rad. U Londonu je u Drugom svetskom ratu 1942. i 1943. bio predsednik emigrantske jugoslovenske vlade, a posle rata osuđen je u odsustvu na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću i umro je u emigraciji u Velikoj Britaniji. U svetu je bio izuzetno cenjen i smatran jednim od najvećih svetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsednik Šarl de Gol (Charles, Gaulle) poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da ga prouči i oceni. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Dela: ''O suverenosti'', ''O državi'' (Osnovi jedne pravne teorije o državi), ''Ustavobranitelji i njihova vlada'', ''Svetozar Marković'', ''Makijaveli'', ''Druga vlada Miloša i Mihaila'', ''Vlada Milana Obrenovića'', ''Ustavno pravo Kraljevine Srbije'', ''Ustavno pravo Kraljevine SHS'', ''Vođe Francuske revolucije''.



    1963.
    Kenija je postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta s vođom borbe za nezavisnost Džomom Kenijatom (Jomo Kenyatta) kao premijerom. Istog dana 1964. Kenija je proglašena republikom s Kenijatom kao predsednikom.



    1979.
    U kolumbijskom lučkom gradu Tumako u zemljotresu je
    poginulo 600 ljudi i oko 80.000 je ostalo bez krova nad glavom.



    1990.
    Zbačeni predsednik Bangladeša Husein Muhamed
    Eršad (Hušain Muhammad Ershad) stavljen je u kućni pritvor.



    1992.
    Na indonežanskim ostrvima Flores i Babi u zemljotresu je poginulo najmanje 2.200 ljudi.



    1994.
    Vrhovni sud Brazila oslobodio je optužbe za korupciju bivšeg predsednika Fernanda Kolor de Mela (Collor, Mello).



    1996.
    Udaj, stariji sin iračkog predsednika Sadama Huseina, ranjen je vatrenim oružjem dok se vozio automobilom u Bagdadu, u očiglednom pokušaju atentata.



    2000.
    Etiopija i Eritreja potpisale su u Alžiru mirovni sporazum kojim je formalno okončan dvogodišnji pogranični rat u kojem su poginule desetine hiljada ljudi.



    2001.
    Posle dvodnevnog suđenja, francuski major Pjer Anri Binel osuđen je na pet godina zatvora, od kojih tri uslovno, zbog odavanja vojnih tajni o pripremama NATO za bombardovanje Jugoslavije 1998.



    2003.
    Umro je azerbejdžanski državnik Hajdar Alijev, predsednik Azerbejdžana do pred samu smrt, ključni činilac azerbejdžanske politike više od tri decenije. Pre smrti obezbedio je da ga na položaju šefa države zameni sin.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #147

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je13. decembar 347. dan 2006 godine, do kraja godine je ostalo jos 18 dana.

    - Danas je praznik Sveti apostol Andrej Prvozvani. Rođen je u Vitsaidi, bio je ribar, kao i njegov brat - apostol Petar. Najpre je bio učenik Jovana Krstitelja, ali kada je video Gospoda Isusa Hrista, pošao je za Njim kao prvi apostol i priveo veri i svoga brata Petra. Po silasku Svetog duha, prvom apostolu, Andreji, palo je u delo da propoveda Jevanđelje u Vizantiji i Trakiji, zatim u Podunavlju i Rusiji oko Crnog mora i, najzad, u Epiru, Grčkoj i na Peloponezu, gde je i postradao. U Vizantiji je postavio prvog episkopa - svetog Stahija; u Kijevu je poboo krst na visinu i prorekao sjajnu hrišćansku budućnost ruskom narodu; po Trakiji, Epiru, Grčkoj i Peloponezu preveo je mnogo naroda u veru i postavio im sveštenike i episkope. U gradu Patrasu pridobio je mnoge za veru Hristovu, a među njima su bili i brat i žena carskog namesnika Egeata. Namesnik je zbog toga naredio da se sveti Andrej razapne na krst. Dokle god je bio živ, sa krsta je govorio okupljenim hrišćanima mnoge korisne pouke i usrdno se molio Bogu. Predao je svoju dušu Gospodu 62. godine, a njegove mošti su prenesene u Carigrad. Svetiteljeva glava sada se nalazi u Rimu, a jedna ruka u Moskvi.



    1204. - Umro je jevrejski filozof, lekar, matematičar i astronom Mojsije Majmonid, sledbenik Aristotela, najveći jevrejski filozof srednjeg veka.
    U najvažnijem filozofskom delu "Vodič ljubavi" pokušao je da zasnuje religiju na racionalnim osnovama, što je izazvalo žestoku osudu ortodoksnih pristalica judaizma.
    Napisao je više astronomskih i matematičkih rasprava i 18 medicinskih traktata s teorijama znatno ispred vremena u kojem je živeo.


    1642.
    - Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio je zemlju kojoj je dao ime holandske provincije Novi Zeland, ali se zbog straha od domorodaca Maora nije iskrcao.
    Zasluge za otkriće Novog Zelanda pripadaju i engleskom moreplovcu Džejmsu Kuku,koji se 1769. iskrcao na jedno od novozelandjanskih ostrva.




    1759.
    - U Filadelfiji je otvorena prva muzička prodavnica.


    1797. - Rođen je Hajnrih Hajne, nemački revolucionarni pesnik, jedan od najvećih liričara 19. veka. Oduševljen julskom revolucijom, 1831. odlazi u Pariz, gde će ostati do smrti. Po dolasku Karla Marksa u Pariz, sklapa sa njim prijateljstvo i genijalna politička satira, "Nemačka, jedna zimska bajka", nastaje pod Marksovim uticajem. Kao osećajan, smeo, borben i pravdoljubiv pesnik, raskida sa romantikom. Polazeći od narodne lirike, prelazi put do realističke satire, a nenadmašan je u ljubavnoj lirici. Njegov uticaj na dalji razvoj nemačke literature (Mlada Nemačka) je ogroman, a daleko prevazilazi i granice Nemačke. Najvažnija dela: "Pesme", "Putne slike", "Knjiga pesama", koja sarži i čuveni "Lirski intermeco", "Romantična škola", "Romansero", "Put na Harc"...




    1816. - Rođen je Verner Simens, nemački pronalazač i industrijalac. Njegovi izumi - telegraf sa kazaljkom (1846), prva telegrafska linija Berlin - Frankfurt na Majni, dinamo mašina (1866), električni tramvaj (1879), električni pirometar i dr, kao i izumi njegove braće Vilhelma i Fridriha - doprineli su snažnom razvitku nemačke industrije. Umro je 1892. godine.


    1962. - U bici kod Frederiksburga u Američkom gradjanskom ratu, južnjački general Robert Li sa 80.000 vojnika potukao je severnjačkog generala Ambrouza Bernsajda, koji je imao pod komandom bezmalo dvostruko više vojnika - 150.000.
    Tokom teških borbi duž reke Masaponaks, Bersajd je izgubio oko 14.000 ljudi.


    1877. - Srpski kralj Milan Obrenović odazvao se pozivu Rusije koja je zaratila s Otomanskim carstvom, i Srbija je objavila drugi rat islamskoj carevini, iako se još nije oporavila od poraza u prvom. Srpska vojska je ubrzo potukla Turke i oslobodila južne srpske gradove - Niš, Belu Palanku, Pirot, Kuršumliju, Prokuplje i Vranje. Krajem januara 1878. rat je završen mirom Rusije i Otomanskog carstva u San Stefanu na štetu Srbije, ali su odredbe tog mira izmenjene na Berlinskom kongresu kasnije iste godine. Srbija i Crna Gora priznate su kao nezavisne države, a Srbiji je priznato teritorijalno proširenje.


    1903.
    - Italo Marcioni je u Nju Džersiju patentirao kornet za sladoled.


    1913. - "Mona Liza" je vraćena u Luvr nakon što je ukradena još
    avgusta 1911. godine.


    1920. - Liga naroda osnovala je Međunarodni sud pravde u Hagu.


    1928. - U Njujorku je premijerno izvedena smfonijska poema Džordža Geršvina "Amerikanac u Parizu".


    1928. - Dizajnirana je prva igla za mašnu.


    1943. - Sovjetska vlada je u Drugom svetskom ratu, povodom odluka Drugog zasedanja Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije, saopštila da odluke AVNOJ-a "pomažu daljoj uspešnoj borbi naroda Jugoslavije protiv hitlerovske Nemačke".


    1950. - Džejms Din otpočeo je svoju karijeru pojavljivanjem u reklami za "Pepsi".
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #148

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 14. decembar, 348. dan 2006. Do kraja godine ima 17 dana.

    1503.
    Rođen je francuski astrolog Mišel de Notr-Dam
    (Mićel, Nostre-Dame), poznat kao Nostradamus, lični lekar
    francuskog kralja Šarla IX (Charles), najpoznatiji prorok u
    istoriji. Napisao je knjigu ''Proročanstva'' u kojoj je, najčešće
    na zagonetan i nejasan način, proricao događaje u budućnosti.




    1546.

    Rođen je danski astronom Tiho Brahe (Tyćo), koji
    je podigao čuvenu opservatoriju ''Uranijenburg'' na ostrvu Hven i
    gotovo dve decenije osmatrao planete, posebno Mars. Otkrio je novu
    zvezdu u sazvežđu Kasiopeje.


    1788.
    Umro je nemački kompozitor, čembalista i dirigent
    Karl Filip Emanuel Bah (Carl Philipp, Bać), čije su klavirske
    sonate preteča klasičnih, sin i učenik Johana Sebastijana Baha
    (Johann Sebastian). Bio je pristalica ''osećajnog stila'', dramskog
    patosa s obiljem ukrasa. Dela: dvadesetak simfonija, oko 60
    koncerata za klavir, kamerna muzika, sonate za klavir, kantate,
    crkvene kompozicije.


    1799.
    Umro je Džordž Vošington (George Washington),
    prvi predsednik Sjedinjenih Američkih Država,koji je u ratu za
    nezavisnost od Engleske od 1775. do 1783.komandovao vojskom
    kolonista. Za šefa države izabran je 1789. i na tom položaju
    ostao je osam godina (dva mandata). Trudio se da uspostavi autoritet
    federacije i ukloni razlike između severnih i južnih država. Stav
    prema starom savezniku Francuskoj (proglasio je neutralnost SAD u
    ratu Engleske i drugih država protiv revolucionarne Francuske) i
    unutrašnja politika (približavanje federalistima) stvorili su mu
    jaku opoziciju u zemlji. Iz političkog života povukao se
    razočaran 1797. i odbio da se treći put kandiduje za predsednika.


    1900.
    Nemački fizičar Maks Plank (Max Planck) objavio je
    ''kvantnu teoriju'', prema kojoj energija radijacije potiče iz
    nevidljivih delića, kvanta, i nije kontinuirana, kako se ranije
    mislilo.


    1911.
    Norveški istraživač Rual Amundsen (Roald) postao
    je prvi čovek koji je stigao na Južni pol, pretekavši konkurenta,
    engleskog polarnog istraživača Roberta Skota (Scott), koji je na
    Južni pol stigao 18. januara 1912.


    1913.
    Grčko sredozemno ostrvo Krit je posle balkanskih
    ratova zvanično postalo deo Grčke.


    1918.
    U Lisabonu je ubijen predsednik Portugalije Sidonio
    Paeš (Paes).


    1918.

    Na izborima u Velikoj Britaniji žene su prvi put
    glasale i omogućeno im je da se kandiduju za parlament.


    1927.
    Velika Britanija je priznala nezavisnost Iraka.


    1935.
    Prvi predsednik Čehoslovačke Tomaš Masarik (Tomas
    Masaryk) podneo je ostavku i na položaju šefa države četiri dana
    kasnije nasledio ga je dotadašnji šef diplomatije Eduard Beneš.


    1937.
    Japan je uspostavio marionetsku kinesku vladu u
    Pekingu.


    1939.
    Društvo naroda je isključilo ŠSR zbog napada na
    Finsku.


    1941.
    Ustaški poglavnik Ante Pavelić saopštio je u
    Drugom svetskom ratu da je Nezavisna Država Hrvatska objavila rat
    SAD i Velikoj Britaniji.


    1946.

    Rodjena je lejdi Džejn Birkin, glumica i pevačica koja se proslavila šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka.
    Poreklom iz Londona, svetsku slavu je stekla ulogom u filmu Serža Gejnzboroa "Je t'aime... moi non plus".
    Saradjivala je sa Brižit Bardo i drugim velikim filmskim imenima, i osvojila više nagrada za uloge, ali i svoju muziku.
    Filmovi: "Žena mog života", "Gusar", "Izmedju djavola i dubokog plavog mora", "Zlo pod Suncem", "Ćerka vojnika nikada ne plače" i drugi.




    1950.
    Konstituisano je Društvo za nauku i umjetnost Crne
    Gore, preteča Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.


    1959.
    Arhiepiskop Makarios III postao je prvi predsednik
    Kipra.


    1960.
    Generalna skupština UN usvojila je Deklaraciju o
    davanju nezavisnosti zemljama pod kolonijalnom upravom i taj datum
    se obeležava kao Dan dekolonizacije. U Deklaraciji je zapisano da
    su UN ''uverene da postojanje kolonijalizma sprečava razvoj
    međunarodne ekonomske saradnje i onemogućava socijalni, kulturni i
    ekonomski razvoj zavisnih naroda'' i da je kolonijalizam ''suprotan
    idealima svetskog mira''.


    1960.
    Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj stvorena
    je potpisivanjem Pariske konvencije, koja je stupila na snagu u
    septembru 1961.


    1962.
    Prvu vladu kojom su dominirali Afrikanci u
    britanskoj koloniji Severna Rodezija (sadašnja Zambija) formirao je
    vođa borbe za nezavisnost zemlje Kenet Kaunda (Kenneth).


    1974.
    Umro je američki novinar Volter Lipman (Walter
    Lippmann), dobitnik dve Pulicerove nagrade za novinarstvo, koji je
    tokom 60 godina pisanja stekao ugled jednog od najboljih svetskih
    spoljnopolitičkih komentatora. Njegovu rubriku ''Danas i sutra''
    objavljivalo je 250 listova u SAD i 25 listova u drugim zemljama.
    Napisao je više publicističkih dela, uključujući ''Javno
    mnjenje''.


    1981.
    Izrael je anektirao Golansku visoravan koju je
    preoteo od Sirije u ratu 1967.


    1984.
    Vašington i Havana potpisali su prvi sporazum posle
    1977, kojim je precizirano da 20.000 Kubanaca godišnje može da
    dobije dozvolu da se nastani u SAD.


    1989.
    Umro je ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič
    Saharov, dugogodišnji borac za političke slobode i ljudska prava i
    protivnik režima Leonida Brežnjeva, dobitnik Nobelove nagrade za
    mir 1975. Tvorac je sovjetske hidrogenske bombe, ali je kasnije bio
    nepomirljivi protivnik nuklearnog naoružavanja.


    1989.
    Opozicioni lider Patrisio Ajlvin (Patricio Aylwin)
    izabran je za predsednika Čilea na prvim slobodnim izborima u toj
    zemlji od 1970. Prethodni demokratski izabrani šef države
    socijalista Salvador Aljende (Allende) ubijen je u vojnom puču
    1973, koji su inspirisale i potpomogle SAD.


    1995.
    Šef jugoslovenske delegacije na mirovnim
    pregovorima u Parizu predsednik Srbije Slobodan Milošević,
    predsednik Hrvatske Franjo Tuđman i lider bosanskih muslimana Alija
    Izetbegović potpisali su mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini. U
    svojstvu svedoka dokument su potpisali predsednik SAD Bil Klinton
    (Bill Clinton), predsednik Francuske Žak Širak (Jacques Chirac),
    premijer Rusije Viktor Černomirdin, premijer Velike Britanije Džon
    Mejdžor (John Major), kancelar Nemačke Helmut Kol (Kohl) i
    premijer Španije Felipe Gonsales (Gonzalez).


    1997.
    Novoizabrani predsednik Irana Muhamed Hatami izjavio
    je da je spreman da obnovi dijalog sa SAD, što je bio prvi takav
    zvaničan nagoveštaj od islamske revolucije u toj zemlji 1979, kada
    su SAD u Iranu zadobile epitet ''velikog satane''.


    1998.
    Albanski teroristi sa Kosova su otvorili rafalnu
    paljbu iz automatskog oružja na goste kafića ''Panda'', omiljeno
    sastajalište mladih Srba u Peći, usmrtivši šestoricu ljudi, od
    kojih petoricu srednjoškolaca.


    1998.
    Prilikom pokušaja upada iz Albanije na teritoriju
    Savezne Republike Jugoslavije više od 200 naoružanih albanskih
    terorista, jugoslovenski vojnici su u blizini karaula ''Liken'' i
    ''Gorožup'' severozapadno od Prizrena usmrtili 36 terorista,
    devetoricu uhvatili, a preostale naterali u bekstvo.


    2005.
    Stupila je na snagu Konvencija Ujedinjenih nacija o
    borbi protiv korupcije, prvi obavezujući globalni dokument koji
    reguliše borbu protiv korupcije u državnim i privatnim sektorima
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #149

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 15. decembar, 349. dan 2006. Do kraja godine ima 16 dana.


    37.
    Rođen je rimski car Lukije Domitije Ahenobarbus
    (Lucius Domitius), poznat kao Klaudije Cezar Avgust Germanik Neron
    (Claudius Caesar Augustus Germanicus Nero), jedan od
    najizopačenijih vladara u rimskoj istoriji. Na presto ga je 54.
    dovela majka Julija Agripina Mlađa (Julia Agrippina minor), koja je
    prethodno otrovala cara Klaudija I Tiberija (Claudius Tiberius),
    čija je bila četvrta žena. Borio se protiv rimske aristokratije i
    senatora, koji su se protivili jačanju carske vlasti sužavanjem
    ovlašćenja Senata. Vladajući despotski, ubio je mnoge ugledne
    Rimljane i konfiskovao im imovinu. Pogubio je čak i majku i
    vaspitača, filozofa Lukija Seneku (Lucius Seneca). Bolesno
    ambiciozan, podražavajući grčkog vladara Aleksandra Velikog,
    vodio je skupe ratove i uzalud pokušavao da osvoji Jermeniju,
    severnu obalu Crnog mora i Etiopiju. Trošio je mnogo na pozorište,
    cirkuske igre i raskošan život, priređujući često orgije.
    Uobražavajući da je veliki umetnik, pojavljivao se u pozorištu i
    cirkuskoj areni kao glumac, pevač, svirač i učesnik u trci
    dvokolica. Iscrpevši državnu blagajnu, opteretio je podanike novim
    porezima, naročito u provincijama, čime je izazvao niz ustanaka u
    Britaniji, Španiji, Galiji i Judeji. Nezadovoljstvo su pojačale
    glasine da je podmetnuo požar koji je 64. uništio veliki deo Rima,
    pa se 68. ubio prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijom
    narodnog nezadovoljstva.



    1675.
    Umro je holanski slikar Jan fan Delft Fermer (van,
    Vermeer), majstor u slikanju svetlosti, koji se ubraja među
    najveće umetnike u istoriji slikarstva iako je izradio samo oko 40
    slika. Pretežno je radio figure u enerijeru i njegove kompozicije
    odlikuju harmončnost, produhovljenost i poetičnost, matematička
    tačnost, blistav plemeniti kolorit i svetlost koja obavija svaki
    predmet. Dela: ''Žena s pismom'', ''Devojka s đerdanom'', ''U ateljeu'',
    ''Mlekarka'', ''Čas muzike'', ''Devojka s turbanom'', ''Pogled na Delft'',
    ''Uličica u Delftu''.


    1711.
    U Kopenhagenu je izbila epidemija kuge, odnevši
    hiljade života.


    1801.
    Dahije su ubile beogradskog valiju Hadži Mustafa
    pašu i potom zavele strahovladu u Beogradskom pašaluku, što je
    1804. izazvalo Prvi srpski ustanak.


    1806.
    Francuski car Napoleon I ušao je s trupama u
    Varšavu.


    1832.
    Rođen je francuski inženjer Aleksandar Gustav
    Ajfel (Alexandre Gustave Eiffel), graditelj kule u Parizu nazvane
    njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i
    mostove i među prvima je primenio pneumatsku gradnju temelja
    velikih mostova.



    1840.
    Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara
    Napoleona I položen je u ''Dom invalida'' u Parizu, 19 godina posle
    njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena.


    1852.
    Rođen je francuski fizičar Antoan Anri Bekerel
    (Antoine Henri Becquerel), pronalazač radioaktivnih zraka
    (Bekerelovi zraci) iz uranskih jedinjenja, dobitnik Nobelove nagradu
    za fiziku 1903. Njemu u čast merna jedinica za radioaktivnost
    nazvana je bekerel.


    1859.
    Rođen je poljski lekar i filolog Lazar Ludvig
    Zamenhof (Lazarus Ludwig), tvorac međunarodnog jezika esperanto.
    Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr
    Esperanto (onaj koji se nada). Esperanto nije postao međunarodni
    jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali je
    najvažniji i najrašireniji od svih veštačkih jezika.


    1874.
    Vladar Sendvičkih ostrva (sadašnji Havaji) Dejvid
    Kalakua (David) postao je prvi vladajući kralj koji je - na poziv
    predsednika Simpsona Granta - posetio SAD.


    1890.
    Mučki je ubijen indijanski poglavica ''Bik koji
    sedi'' (Tatanka Iyotake), vođa plemena Sijuks, na osnovu naredbe
    poverenika vlade SAD u rezervatu u Južnoj Dakoti. Predvodeći savez
    plemena, poznat kao ''Dakota'', borio se protiv etničkog čišćenja
    i genocida koji je vlada SAD sistematski sprovodila nad Indijancima
    i omogućio im da u bici kod Litl Big Horna 1876. potpuno unište
    deo Sedme konjičke divizije pod komandom Džordža Kastera (George
    Custer).


    1897.
    Umro je francuski pisac Alfons Dode (Alphons
    Daudet), autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek dela
    francuske humorističke proze. Bio je naturalista, ali se odlikovao
    toplinom u razumevanju ljudske nesreće, nenametljivim humanizmom i
    izuzetnim darom zapažanja. Pisao je romane, drame i novele. Dela:
    ''Pisma iz mog mlina'', ''Tartaren Taraskonac'', ''Nabob'', ''Safo'', ''Numa
    Rumestan'', ''Kraljevi u izgnanstvu'', ''Besmrtnik''.


    1904.
    Upućen je prvi poziv hitnoj pomoći u Beogradu.
    Srpsko lekarsko društvo je posle jedne saobraćajne nesreće
    odlučilo da u Beogradu organizuje ''stalno dežurstvo lekara koji
    će u svako doba dana i noći ići kolima da ukazuje prvu i
    najpotrebniju pomoć''.


    1914.
    Oslobađanjem Beograda u Prvom svetskom ratu
    završena je Kolubarska bitka. Srpska vojska je u kontranapadu
    proterala austrougarske trupe koje su 28. jula 1914. napale Srbiju i
    uvukle čovečanstvo u svetski rat. Pobeda srpskih vojnika nad
    agresorskom armijom, za koju velika zasluga pripada komandantu Prve
    armije generalu Živojinu Mišiću, unapređenom posle jednomesečne
    bitke u čin vojvode, podigla je ugled Srbije među saveznicima i
    učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.


    1938.
    Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo je
    ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim
    poduhvatima, uključujući preletanje preko Severnog pola. Ostvario
    je 1937. prvi let preko najsevernije tačke zemlje bez spuštanja,
    preletevši avionom ''An-25'' za 64 časa i 25 minuta 12.000
    kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda,
    što je bio svetski rekord. U čast tog senzacionalnog leta, u
    Vankuveru mu je podignut spomenik i posvećen muzej.


    1961.
    Bivši nacistički glavešina Adolf Ajhmah
    (Eićmann), rukovodilac nemačke mašinerije koja je u Drugom
    svetskom ratu usmrtila milione Jevreja, u Jerusalimu je osuđen na
    smrt.


    1961.
    Generalna skupština Ujedinjenih nacija odbacila je
    sovjetski predlog o prijemu Kine u svetsku organizaciju.


    1964.
    Parlament Kanade prihvatio je novu nacionalnu
    zastavu - crveni javorov list na beloj pozadini.


    1966.
    Umro je američki režiser Volt Dizni (Walt Disney),
    autor stripova, filmski animator i producent, tvorac modernog
    crtanog filma, dobitnik 29 Oskara. Put ka slavi otvoren mu je kad je
    krajem dvadesetih godina 20. veka osmislio lik Miki Mausa. Njegovi
    crtani filmovi ''Snežana i sedam patuljaka'', ''Pepeljuga'', ''Petar
    Pan'', ''Bambi'', ''Pinokio'', ''Alisa u zemlji čuda'' i stripovi ''Paja
    Patak'', ''Tri praseta'' i drugi i sada su popularni širom sveta.
    Prema njegovoj zamisli uređeni su zabavni parkovi ''Diznilend'' u
    Kaliforniji i ''Diznivorld'' u Floridi.


    1970.
    Na Veneru se spustio sovjetski vasionski brod
    ''Venera 7'', s kojeg su signali stizali samo nekoliko minuta, ali su
    dali odgovore na mnoga pitanja naučnika.


    1978.

    Predsednik SAD Džimi Karter (Jimmy Carter)
    saopštio je da će njegova zemlja od 1. januara 1979. uspostaviti
    diplomatske odnose s Kinom i prekinuti odnose s Tajvanom.


    1989.
    Skupština Paname naimenovala je za premijera
    generala Antonija Norijegu (Antonio Noriega), bivšeg štićenika
    SAD, i proglasila da je Panama ''u ratnom stanju'' sa SAD.


    1991.
    Ispred egipatske luke Safaga feribot ''Salem Ekspres''
    udario je u koralni greben i potonuo, usmrtivši 474 putnika.


    1992.
    Vlada SAD optužila je američkog velemajstora i
    neporaženog prvaka sveta u šahu Bobija Fišera (Bobby Fisćer) da
    je igranjem meča s bivšim svetskim prvakom Borisom Spaskim
    prekršio ekonomske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije.
    Fišer je prethodno javno ismejao takav nagoveštaj i doslovno
    pljunuo na tekst optužbe


    1996.
    Sudskom presudom potvrđena je pobeda opozicione
    koalicije ''Zajedno'' u Nišu, u drugom krugu izbora za lokalne organe
    uprave održane 17. novembra 1996.


    1999.
    Šef UNMIK-a Bernar Kušner (Bernard Koućner)
    formirao je prelaznu vladu Kosova, o čemu je u Prištini potpisao
    dokument sa albanskim političkim predstavnicima. Dokument je
    napisan na engleskom i albanskom i donesen bez konsultacija s
    predstavnicima Srba. Izvršni odbor Srpskog nacionalnog veća Kosova
    i Metohije zaključio je da je stvaranjem prelazne vlade UNMIK
    produbio jaz između Srba i Albanaca.


    2000.
    Ukrajinski predsednik Leonid Kučma (Kućma) naredio
    je zatvaranje nuklearne elektrane u Černobilju u kojoj se 14 godina
    ranije dogodio najteži incident u istoriji nuklearnih centrala.


    2001.
    Krivi toranj u italijanskom gradu Piza otvoren je za
    javnost, posle bezmalo 12 godina komplikovanih radova kojima je
    sprečeno urušavanje svetske turističke atrakcije.


    2002.
    Na Prevlaci je okončana posmatračka misija
    Ujedinjenih nacija (UNMOP), pet dana pošto su Jugoslavija i
    Hrvatska potpisale Protokol o privremenom režimu na tom strateški
    značajnom poluostrvu na ulazu u bokakotorski zaliv.


    2004.

    Na jugu Francuske svečano je otvoren najviši
    drumski most na svetu ''Mijo'', čiji najviši stub ima 340 metara.
    Most, dug dva kilometra, zajednički je francusko-britanski
    poduhvat.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #150

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan:danas 16 decembra rodila sam se ja

Strana 10 od 98 PrvaPrva ... 891011122060 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •