Dogodilo se na današnji dan
Danas je subota, 2. decembar, 336. dan 2006. Do kraja godine ima 29 dana.
1547.
Umro je španski osvajač Ernan Kortes (Hernan
Cortez), koji je zahvaljujući vatrenom oružju, nepoznatom
domorocima, između 1519. i 1521. sa samo 700 vojnika osvojio
Meksiko i uz užasne represalije uništio carstvo Asteka. Guverner
''Nove Španije'' postao je 1522.
1804.
Napoleona Bonapartu (Bonaparte) za francuskog cara
Napoleona I u Parizu krunisao je papa Pije VII (Pius).
1805.
U bici kod Austerlica, poznatoj kao ''bitka triju
careva'', francuska armija Napoleona I pobedila je rusku i austrijsku
vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi s kojima su
započele bitku protiv 75.000 Napoleonovih vojnika.
1814.
Umro je francuski pisac Markiz de Sad (Marquis,
Sade), čija dela obiluju razvratnim scenama, čuven po raskalašnom
životu i seksualnim perverzijama, od čijeg je prezimena skovan
izraz sadizam. Francuski car Napoleon I naredio je da ga zatvore u
šarantonsku bolnicu kao duševno obolelog. Dela: romani ''Justina'',
''Žilijeta'', ''120 dana Sodome''.
1815.
Velika Britanija je potpisala ugovor o miru s
radžom od Nepala.
1823.
Pod geslom ''Amerika Amerikancima'', predsednik SAD
Džejms Monro (James Monroe) objavio je ''Monroovu doktrinu'', kojom
je sprečio nasilno gušenje pobuna u španskim i portugalskim
kolonijama na američkom kontinentu. Načelno demokratska, doktrina
je bila izraz interesa američkih industrijalaca da zagospodare
tržištem i sirovinskom bazom celog američkog kontinenta i da s
njega potisnu evropske sile.
1848.
Austrijski car Ferdinand I abdicirao je u korist
Franca Jozefa I (Franz Josef).
1852.
Proglašeno je drugo francusko carstvo s carem
Napoleonom III.
1856.
Francuska i Španija postigle su sporazum o
međusobnim granicama.
1859.
Rođen je francuski slikar Žorž Sera (Georges
Seurat), osnivač i glavni predstavnik škole poentilista ili
divizionista, koji se više oslanjao na nauku o svetlosti nego na
neposredno opažanje. Nanosio je na platno mnoštvo sitnih tačaka
čistih boja spektra, koje se u oku posmatrača slivaju u određene
šare i tonove. Najčešće je slikao pejzaže, prizore iz cirkusa i
s kupališta.
1859.
Obešen je američki borac za ukidanje crnačkog
ropstva Džon Braun (John Brown), koji je u južnim američkim
državama Kanzas i Virdžinija predvodio ustanke protiv robovlasnika
i državne uprave koja ih je podržavala. Teško ranjenog u borbi
uhvatila ga je federalna vojska i robovlasnički sud osudio ga je na
smrt.
1901.
Američki pronalazač King Kemp Džilet (Camp
Gillette) patentirao je prvi nožić za brijanje s dvostrukom
oštricom.
1914.
Austrougarska vojska je okupirala je Beograd u Prvom
svetskom ratu, ali je ubrzo prinuđena da ga napusti posle velikog
poraza koje su joj srpske trupe nanele u Kolubarskoj bici.
1942.
Nuklearni fizičari su u Drugom svetskom ratu u
američkom gradu Čikagu, gde su predvođeni Enrikom Fermijem
(Enrico) radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put
demonstrirali nuklearnu lančanu fisiju.
1943.
Odlukom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske
i partizanskih odreda Jugoslavije, na području Pljevalja je u
Drugom svetskom ratu od vojnika italijanskih divizija ''Venecija'' i
''Taurinenze'' formirana italijanska partizanska divizija ''Garibaldi''
i stavljena pod komandu štaba Drugog udarnog korpusa
Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
1945.
Na zajedničkoj sednici oba doma Ustavotvorne
skupštine usvojen je jugoslovenski Ustav.
1950.
Ujedinjene nacije su se saglasile da Eritreju
predaju Etiopiji.
1969.
Umro je ruski vojskovođa i političar Kliment
Jefremovič Vorošilov, maršal ŠSR, bivši predsednik Prezidijuma
Vrhovnog sovjeta, učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije
1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspešno je vodio
operacije protiv belogardejaca i stranih intervencionističkih
trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U
Drugom svetskom ratu komandovao je jedinicama Severozapadnog pravca
Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamenik sovjetskog
premijera, a potom posle smrti komunističkog diktatora Josifa
Staljina do 1960. predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.
1971.
Sovjetski vasionski brod ''Mars 3'' sleteo je na
planetu Mars.
1971.
Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai,
Šardža, Adžman, Um el Kajvajn i Fudžajra - osnovalo je, na
osnovu sporazuma sklopljenog u julu 1971, federaciju Ujedinjenih
Arapskih Emirata, kojoj se u februaru 1972. pridružio Ras el Kajma.
1972.
U požaru koji je izbio tokom muzičkog pop
festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu, poginulo je
najmanje 50 ljudi.
1982.
Hirurzi predvođeni dr Vilijamom de Vrisom (William,
Vries) ugradili su na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu
Solt Lejk Siti prvo veštačko srce u svetu od poliuretana.
Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark (Barney Clark), živeo je s
tim srcem 112 dana.
1990.
Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija kancelara
Helmuta Kola (Kohl) nadmoćno je dobila prve svenemačke izbore od
1932.
1993.
Šefa medeljinskog kartela droge Pabla Eskobara
(Escobar) ubile su kolumbijske snage bezbednosti, 16 meseci pošto
je pobegao iz zatvora.
1994.
Filipinski feribot s više od 600 putnika potonuo je
u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. Udavilo se više
od 140 ljudi.
1997.
Pakistanski predsednik Faruk Legari (Farooq Leghari)
primoran je na ostavku posle oštre borbe za prevlast s premijerom
Navazom Šarifom (Nawaz Sharif).
2000.
Predsednik Sirije Bašar el Asad odobrio je
privredne reforme, uključujući omogućavanje poslovanja privatnihbanaka, čime je posle bezmalo četiri decenije okončan državni bankarski monopol.
2001.
U seriji bombaških napada islamskih terorista u
Jerusalimu i Haifi ubijeno je 30 ljudi, a u znak odmazde već
narednog dana izraelski borbeni helikopteri ispalili su rakete na
sedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Ramali.
2001.
Bankrotirala je sedma najveća američka kompanija i
vodeći svetski trgovac strujom i gasom ''Enron'', što je dotad
najveći bankrot u istoriji SAD.
2002.
Novi kenterberijski nadbiskup, odnosno duhovni vođa
oko 70 miliona anglikanaca u svetu, postao je Rouen Vilijams (Rowen
Williams), kontroverzni promoter žena biskupa i prava
homoseksualaca.
2004.
Snage Evropske unije (Eufor) preuzele su od Sfora
(pod komandom NATO) kontrolu nad svim operacijama u Bosni i
Hercegovini.