Dogodilo se na današnji dan
Danas je nedelja, 31. decembar, 365. i poslednji dan 2006. godine.
1494.
U Rim su ušle snage francuskog kralja Šarla VIII
(Charles), koji je pod pritiskom plemstva počeo osvajanje Italije.
Rat je trajao 61 godinu posle kraljeve smrti, do 1559, a pohodi na
Italiju doprineli su prodoru humanističke kulture u dotad kulturno
inferiornu Francusku.
1600.
Engleska kraljica Elizabet I (Elizabeth) izdala je
povelju o osnivanju Istočnoindijske kompanije, koja je postala
osnovna poluga u ekonomskom iskorišćavanju sirovinski bogatog
područja istočne Azije i instrument širenja engleske kolonijalne
imperije.
1617.
Rođen je španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo
(Murillo), koji je najviše slikao religiozne komozicije baroknog
stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore
sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične dece, poput slika
''Mali prosjak'', ''Deca jedu dinju''.
1719.
Umro je engleski astronom Džon Flemstid (John
Flamsteed), koji je na osnovu dozvole kralja Čarlsa II (Charles)
1675. osnovao nacionalnu opservatoriju u Griniču i zvanično postao
''prvi kraljevski astronom''. Njegov zvezdani katalog, s više od
3.000 zvezda, odredio je položaj zvezda s većom preciznošću nego
ikad do tada. Zabeleženo je i da je bio svadljiv čovek i da se
prepirao sa Isakom Njutnom (Isaac Newton) i Edmundom Halejem
(Halley) povodom njihovih zahteva da im omogući pristup u
opservatoriju u Griniču.
1803.
Danska ukinula ropstvo
Danska je zabranila uvoz robova u Dansku Zapadnu Indiju i prva je zemlja koja je zabranila ropstvo.
1845.
Rođen je srpski državnik Nikola Pašić, jedan od
osnivača Radikalne stranke 1881. i njen vođa, tvorac Vidovdanskog
ustava 1921, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao
student Ciriškog politehnikuma prišao je socijalistima i prihvatio
ideje Svetozara Markovića i njegovog pokreta protiv apsolutističke
vladavine dinastije Obrenović. Po povratku iz Švajcarske u Srbiju
uređivao je socijalistički list ''Oslobođenje'', a 1878. izabran je
u parlament, u kojem se kao opozicioni vođa borio protiv
autoritarnog režima kralja Milana Obrenovića, zalažući se za
uspostavljanje parlamentarne demokratije. Posle gušenja Timočke
bune 1883, koju su u zaječarskom kraju podstakli radikali,
emigrirao je i u odsustvu je osuđen na smrt, a kad se kralj 1888.
pomirio s radikalima odlučujuće je doprineo da Srbija dobije veoma
liberalan ustav. Ubrzo po abdikaciji kralja Milana u korist sina
Aleksandra 1889, postao je predsednik parlamenta, a 1891. premijer.
Dominantnu političku poziciju u Srbiji učvrstio je posle dolaska
na vlast kralja Petra I Karađorđevića 1903. Premijer je ponovo
postao 1904. i potom je još tri puta formirao srpsku vladu, a posle
Prvog svetskog rata bio je triput i predsednik vlade Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca i uticao je na ključne istorijske
događaje. Odlučno se odupro pokušajima Austro-Ugarske da potčini
Srbiju, učestvovao je u stvaranju Balkanskog saveza uperenog protiv
Otomanskog carstva i bio odan pristalica carske Rusije. Kao premijer
i šef diplomatije predvodio je Srbiju u pobedonosnim balkanskim
ratovima 1912. i 1913. i u Prvom svetskom ratu od 1914. do 1918.
Igrao je istaknutu ulogu u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca, koju je posle rata zastupao 1919. na Versajskoj mirovnoj
konferenciji.
1869.
Rođen je francuski slikar i vajar Anri Matis (Henri
Matiše), koji se posle završenih studija prava opredelio za
slikarstvo. U početku pod uticajem Gistava Moroa (Gustave Moreau),
Pola Sezana (Paul Cezanne) i Pola Gogena (Paul Gauguin), od 1905.
formirao je lični izraz i predvodio novi slikarski pravac -
fovizam. Najviše je slikao ženske figure (odaliske) i mrtvu
prirodu, ali i predele, kompozicije i nacrte za baletske dekore i
kostime. Inspirisao se orijentalnim motivima, ćilimima i
minijaturama. Radio je i bakroreze, drvoreze i litografije. Često
se vraćao skulpturi, u početku pod uticajem Ogista Rodena (Auguste
Rodin). Snažno je uticao na moderno evropsko slikarstvo.
1877.
Umro je francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole
i jedan od prvih umetnika koji je radio u prirodi, učesnik Pariske komune 1871.
Opor i snažan, odbacio je romantične pejzaže i idealizovanje ljudi i prizora, izvršivši ogroman uticaj na evropsko slikarstvo sredinom 19. veka.
Glavna dela: "Atelje", "Tucači kamena", "Talas", "Pogreb u Ornanu".
1879.
Američki pronalazač Tomas Alva Edison (Thomas) je
u Menlo Parku, Nju Džersi, prvi put javno demonstrirao svoju
električnu sijalicu.
1880.
Rođen je američki general Džordž Maršal (George
Marshall), načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD od 1939. do
1945, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953, tvorac ''Maršalovog
plana'' pomoći zemljama zapadne Evrope posle Drugog svetskog rata.
Kao državni sekretar SAD (od 1947. do 1949.) sačinio je plan
prihvaćen na konferenciji 16 zapadnih zemalja 1947. u Parizu, na
osnovu kojeg je dodeljena pomoć od 15 milijardi dolara, najviše
Velikoj Britaniji, Zapadnoj Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji
i Turskoj. Plan je postao jedan od bitnih elemenata NATO, osnovanog
1949.
1882.
Umro je francuski državnik i advokat Leon Mišel
Gambeta (Mićel Gambetta), jedan od osnivača Treće republike, koji
je znatno doprineo uspostavljanju parlamentarne demokratije posle
pada cara Napoleona III. U borbi protiv cara predvodio je
republikance, a u francusko-pruskom ratu u oktobru 1870. kao
ministar unutrašnjih poslova u vladi nacionalne odbrane odleteo je
iz opsednutog Pariza balonom u unutrašnjost i organizovao borbu
protiv Nemaca. Od 1879. do 1881. bio je predsednik francuskog
parlamenta a potom do 1882. premijer.
1911.
Marija Kiri (Maria Curie) dobila je Nobelovu nagradu
za hemiju za istraživanje radioaktivnih elemenata, njenu drugu
Nobelovu nagradu - prvu je dobila 1903. za hemiju.
1915.
Rodjen je srpski pisac Branko Ćopić, nadahnut pripovedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i dogadjaja, koji je pisao svežim, sočnim i slikovitim jezikom.
Počeo je da piše kao djak učiteljske škole i pre Drugog svetskog rata je objavio zbirke pripovedaka
"Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci".
Njegova prozna dela su prožeta lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, vedrinom i vitalnošću duha.
Napisao je veći broj knjiga za decu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svetu leptirova i medveda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pesama "Ognjeno radjanje domovine", "Ratnikovo proljeće".
Poslednjom zbirkom pripovedaka "Bašta sljezove boje", za koju je dobio Njegoševu nagradu, vedri, čak vetropirasti Ćopić, kako su ga mnogi doživljavali, predstavio se kao pisac izuzetne misaonosti i stila, ali i kao razočarani čovek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige u kojem piše o strepnji od "crnih konjanika" - ubica španskog pesnika Garsije Federika Lorke.
To kao da je nagovestilo njegovo samoubistvo 1984. u Beograd
1945.
U saobraćaj je predat treći put obnovljen
železnički most preko Save kod Beograda.
1946.
Predsednik SAD Hari Truman (Harry) formalno je
proglasio kraj neprijateljstava u Drugom svetskom ratu.
1948.
Umro je engleski vozač brzih automobila i čamaca
Malkolm Kempbel (Malcom Campbell), koji je između 1924. i 1935.
devet puta obarao svetski brzinski rekord u vožnji automobilom, a
između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi
čovek koji je automobilom vozio brže od 300 milja na čas (483
kilometra). Očeve rekorde oborio je sin Donald, koji je 1967.
poginuo u čamcu ''Plava ptica'' prilikom postavljanja novog svetskog
rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas.
1951.
Umro je sovjetski političar i diplomata jevrejskog
porekla Maksim Maksimovič Litvinov, šef sovjetske diplomatije od
1930. do 1939. Posle hapšenja 1901. u zatvoru se pridružio
pristalicama potonjeg vođe Oktobarske revolucije Lenjina, a 1902.
pobegao je s robije i emigrirao u Švajcarsku, gde je 1903. i
formalno pristupio boljševicima, istupivši iz ''Inostrane lige
ruske revolucionarne socijaldemokratije''. Od 1918. bio je prvi
predstavnik sovjetske vlade u Velikoj Britaniji, a od 1921. zamenik
ministra inostranih poslova. Učestvovao je u mnogim pregovorima i
često predvodio delegacije ŠSR u inostranstvu, a od 1941. do 1943.
bio je ambasador u SAD.
1959.
Fidel Kastro došao na vlast
Revolucionarni pokret "26. jul" pod vodjstvom Fidela Kastra pobedio je na Kubi, a diktator Fulhesio Batista je posle potpunog rasula njemu lojalnih trupa pobegao u Dominikansku republiku.
1961.
Libanska armija je u Bejrutu sprečila Sirijsku
narodnu partiju da izvrši državni udar.
1968.
Supersonični sovjetski putnički avion ''TU-144''
obavio je prvi let, nekoliko meseci pre britansko-francuske
supersonične letilice ''Konkord''.
1980.
Umro je američki filmski režiser Raul Volš (Raoul
Walć), koji se okušao u svim filmskim žanrovima, posebno uspešno
u vesternima, u kojima je pokazao majstorstvo u slikanju sirove
ljudske prirode. Filmovi: ''Bagdadski lopov'', ''Cena slave'', ''Umrli su
u čizmama'', ''Džentlmen Džim'', ''Srebrna reka'', ''Udaljeni
bubnjevi'', ''Svet u njegovim rukama'', ''Belo usijanje'', ''Goli i
mrtvi'', ''Udaljena truba''.
1981.
U vojnom udaru koji je predvodio vazduhoplovni
poručnik Džeri Rolings (Jerry Rawlings), u Gani je oborena civilna
vlada Hile Limana (Hilla Limann).
1983.
U vojnom udaru u Nigeriji svrgnut je predsednik
Šehu Šagari (Shehu Shagari), koji je na vlast došao na izborima
1979. kojima je okončana 13-godišnja vojna vladavina. Predsednik
je postao šef vojne hunte general Muhamed Buhari.
1988.
Indija i Pakistan sklopili su sporazum da jedni
drugima ne napadaju nuklearna postrojenja.
1998.
Ministri finansija Evropske unije saopštili su
definitivne kurseve prema kojima će se nacionalne valute 11 zemalja
EU menjati u evro kad jedinstvena evropska valuta bude stupila na
snagu 1. januara 1999.
1999.
Predsednik Rusije Boris Jeljcin iznenadio je svet
odlukom da podnese ostavku i za vršioca dužnosti šefa države
imenuje Vladimira Putina.
1999.
Predsednik Paname Mireja Moskoso (Mireya Moscoso)
formalno je od SAD povratio kontrolu svoje zemlje nad Panamskim
kanalom.
2004.
U požaru koji je izbio u jednoj diskoteci u glavnom
gradu Argentine, Buenos Airesu, poginulo je 177 ljudi, a 889
povređeno.
- Večeras ogromna većina čovečanstva dočekuje Novu
godinu. Prema antičkim piscima, proslavljanje Nove godine je
nastalo od svetkovine rađanja Sunca, a gašenje i paljenje svetla u
ponoć podseća na običaj starih Egipćana da u pola noći najave
dolazak svetlosti. Stari Persijanci su je proslavljali darujući
jedni drugima jaja, a Rimljani skupocene poklone. Kao početak Nove
godine 1. januar počeo je da se proslavlja u vreme vladavine
rimskog državnika Julija Cezara (Iulius Caesar), a kasnije su to
prihvatili i hrišćani. Neki narodi, naročito u Aziji i Africi,
Novu godinu ne dočekuju na dan prihvaćen u najvećem delu sveta.