Dogodilo se na današnji dan - Strana 13
Strana 13 od 98 PrvaPrva ... 311121314152363 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 181 do 195 od ukupno 1456
  1. #181

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 16. januar, 16. dan 2007. Do kraja godine ima 349 dana.


    1069.
    U centru Praga spalio se češki student Jan Palah u znak protesta što su Čehoslovačku u avgustu 1968. okupirale armije Varšavskog pakta.
    Palahova sahrana prtvorila se u masovan protest protiv sovjetske okupacije.


    1493.
    Kristofor Kolumbo vratio se u Španiju sa svog prvog putovanja.


    1547.
    U Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV, poznat kao Ivan Grozni, koji je stvorio snažnu centralizovanu državu. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, 1584. grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more. Reforme je sprovodio grubo, uključujući pogubljenje više od 3.000 ljudi, pa je nazvan ''Grozni''. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala celim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.




    1581.
    Engleski parlament izglasao je stroge mere protiv rimokatolika, učvršćujući prevlast nacionalne anglikanske crkve.


    1749.
    Rođen je italijanski pisac Vitorio Alfijeri (Vittorio Alfieri), rodoljubivi pesnik i dramski pisac iz čijeg dela zrači strasna ljubav za slobodu i želja za zbacivanje tiranije. Završio je Vojnu akademiju u Torinu, i potom je proputovao veći deo Evrope, upoznavši se s delima značajnih liberterskih mislilaca, uključujući Fransoa Voltera (Francois Voltaire), Žan Žaka Rusoa (Jean Jacques Roušeau) i Šarla Monteskjea (Charles Montesquie). Dela: tragedije ''Saul'', ''Orest'', ''Marija Stjuart'', ''Filip'', ''Kleopatra'', ''Antigona'', ''Mira'', komedije, soneti, ode, satire, epigrami, rasprava ''O tiraniji'', autobiografski spis ''Život Vitorija Alfijerija''.


    1778.

    Francuska je priznala nezavisnost SAD koje su vodile rat protiv britanske kolonijalne uprave.


    1794.

    Umro je engleski istoričar Edvard Gibon (Edward Gibbon), čije je sedmotomno delo ''Opadanje i propast Rimskog carstva'', u kojem je obuhvatio istoriju Rima i Romeje (Vizantija) od drugog do 15. veka, jedno od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.


    1864.

    U nastojanju da prigrabi Šlezvig i Holštajn, nemački kancelar Oto fon Bizmark (Otto von Bismarck) pridobio je dotad neprijateljski Beč i dve sile su ultimativno zatražile od Danske da ukine tek izglasani ustav koji je učvrstio njene veze s tim pokrajinama. U ratu koji je ubrzo izbio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva pripala su pobednicima.


    1891.
    Umro je francuski kompozitor Leo Delib (Delibes), romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Dela: baleti ''Kopelija'', ''Silvija'', opera ''Lakme''.


    1908.

    U Beogradu je otvoren hotel ''Moskva'', podignut na mestu gde je bila kafana ''Velika Srbija''. Zgradu su projektovali srpski arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.




    1909.
    Engleski polarni istraživač ser Ernest Šaklton otkrio je južni magnetski pol.


    1919.

    U SAD-u je stupila na snagu Prohibicija kojom je bila zabranjena proizvodnja, prodaja i transport opojnih pića.


    1920.

    U Parizu je održan prvi sastanak Saveta Društva naroda, ali bez učešća SAD, čiji je predsednik Vudro Vilson (Woodrow Wilson) odlučujuće doprineo stvaranju te međunarodne organizacije. Prethodno je američki senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor sklopljen posle Prvog svetskog rata, čime je Vilson dezavuisan a SAD su trajno ostale van Društva naroda.


    1920.
    U SAD je uvedena zabrana proizvodnje i prodaje alkohola, što je podstaklo lavinu korupcije i kriminala.


    1927.
    Umro je srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o morfologiji i hidrografiji Dinarskog krša i drugih kraških predela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom basenu i o migracijama jugoslovenskih naroda. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savetnik srpske delegacije na mirovnim pregovorima u Parizu posle Prvog svetskog rata. Dela: ''Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije'' (tri toma), ''Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva'', ''Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje'', ''Geomorfologija'' (dva toma), ''Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja'', ''Geografska karta Jugoslavije'', ''Govori i članci'' (četiri toma).


    1944.
    Američki general Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) postavljen je u Drugom svetskom ratu za glavnokomanđućeg zapadnih savezničkih snaga. Od njega je istovremeno zatraženo da sačini plan o otvaranju drugog fronta u zapadnoj Evropi radi borbe protiv nemačkih trupa, s kojima su - uz snage pojedinih pokreta otpora, posebno u Jugoslaviji - tada u Evropi praktično ratovale jedino sovjetske jedinice.


    1945.
    U Ardenima je pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) i Omara Bredlija (Bradley), koje su prethodno zahvatile u klešta nemačke divizije, suzbivši njihovu ofanzivu, nanesen odlučujući poraz Nemcima na zapadnom frontu, čime je pokopan poslednji pokušaj Adolfa Hitlera da izmeni ishod Drugog svetskog rata.


    1957.
    Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini (Toscanini), snažna umetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti, verovatno najveći dirigent 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.


    1969.

    U centru Praga spalio se češki student Jan Palah (Palać) u znak protesta što su Čehoslovačku u avgustu 1968. okupirale armije Varšavskog pakta.


    1969.
    Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima ''Sojuz 4'' i ''Sojuz 5'' prvi put u istoriji spojili su dve letilice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.


    1979.

    Šah Irana Reza Pahlavi napustio je zemlju pod pritiskom islamske teokratije koja je preuzimala vlast.


    1987.
    Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang podneo je ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire, a funkciju generalnog sekretara preuzeo je Džao Cijang.


    1991.

    Savezničke snage predvođene SAD za[pčele su u Zalivskom ratu operaciju ''Pustinjska oluja'' masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma UN Bagdadu.


    1994.

    Radikalni crnački Panafrički Kongres odustao je od oružane borbe tri meseca uoči prvi sverasnih izbora u Južnoj Africi.


    1998.

    U eksploziji metana u rudniku ''Soko'' u Čitluku kod Sokobanje poginulo je 29 rudara.


    1999.

    Šef misije OEBS na Kosovu i Metohiji Vilijam Voker (William Walker) optužio je srpske snage da su masakrirale 45 nenaoružanih Šiptara u selu Račak - za koje se ispostavilo da su zapravo pripadnici terorističke ''Oslobodilačke vojke Kosova'' - posle čega je predsednik Srbije Milan Milutinović nazvao Vokera zaštitnikom separatista i terorista.


    2002.

    U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoren je grad Goma i poginulo je najmanje 50 ljudi, a posle tri dana u tom gradu eksplodirala je benzinska pumpa - najverovatnije zato što je užarena lava prodrla u podzemne tankove - što je usmrtilo još oko 100 ljudi.


    2003.
    Američki šatl ''Kolumbija'' poneo je u svemir prvog izraelskog astronauta, ali se letilica raspala 1. februara pri povratku na Zemlju, što nije preživeo niko od sedam ljudi u njoj.


    2004.
    Ustavni sud Španije zabranio je baskijsku separatističku partiju Batasuna, optuživši je za povezanost s terorističkom organizacijom ETA. Batasuna je prva politička stranka zabranjena u Španiji od 1975.


    2006.
    Elen Džonson Serlif (Ellen Johnson Sirleaf) položila je zakletvu kao novi predsednik Liberije i tako postala prva žena predsednik države na afričkom kontinentu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #182

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 17. januar, 17. dan 2007. Do kraja godine ima 348 dana.


    395.

    Umro je romejski (vizantijski) car Flavije Teodosije
    I (Flavius Theodosius), nazvan Teodosije Veliki (Magnus), koji je
    vladao Romejom od 379. do 392, kad je obnovio celovito Rimsko
    carstvo, postavši njegov poslednji vladar. Pre dolaska na presto,
    istakao se kao vojskovođa u ratovima protiv Pikta, Škota, Alemana
    i Sarmaćana i rimski car Flavije Gratijan (Gratianus) ga je u
    januaru 379. proglasio savladarem, prepustivši mu vlast u istočnom
    delu carstva. Stupivši na presto, za razliku od prethodnika nije
    uzeo titulu pontifeksa maksimusa (vrhovni čuvar starih rimskih
    kultova). Ubrzo je izgradio snažnu armiju, konsolidovao prilike na
    , poslanik u Londonu i Parizu, član
    Kraljevskog društva u Londonu. Osnovao je prvu javnu čitaonicu u
    Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i ''Akademiju'' koja je
    prerasla u Pensilvanijski univerzitet. Učestvovao je u pisanju
    ustava SAD. Dokazao je postojanje pozitivnog i negativnog
    elektriciteta, pronašao gromobran i otkrio tok i karakteristike
    Golfske struje. Dela: ''Novi eksperimenti i opažanja o
    elektricitetu'', ''Život Bendžamina Frenklina''.


    1706.

    Rodjen je američki političar i fizičar Bendžamin Frenklin,
    borac za američku nezavisnost, jedan od tvoraca "Deklaracije o
    nezavisnosti", koji je pronalaskom
    gromobrana postao svetski poznat.
    Bio je i štampar, knjižar, novinar, guverner
    Pensilvanije, poslanik u Londonu i Parizu,
    član Kraljevskog društva u Londonu.
    Osnovao je prvu javnu čitaonicu u Americi,
    filozofsko društvo Pensilvanije i
    "Akademiju" koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.
    Učestvovao je u pisanju ustava SAD.
    Dokazao je postojanje pozitivnog i
    negativnog elektriciteta, pronašao
    gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.
    Dela: "Novi eksperimenti i opažanja o elektricitetu",
    "Život Bendžamina Frenklina".


    1773.
    Engleski moreplovac Džejms Kuk (James Cook) je
    brodom ''Rezolušn'' prvi prešao Antarktički krug.



    1820.
    Rođena je engleska književnica irskog porekla Ana
    Bronte (Anne), najmlađa od triju sestara spisateljica. Dela: romani
    ''Agnes Grej'', ''Stanarka Vajldfel Hola''.


    1863.
    Rođen je ruski pozorišni glumac, teatrolog i
    reditelj Konstantin Sergejevič Aleksejev, poznat kao Konstantin
    Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi
    1898, čiji je umetnički rukovodilac i ideolog bio do kraja života
    1938. U režiji i glumi je do savršenstva razvio pozorišni
    realizam. Osnovni princip njegove teorije jeste da glumac uvek mora
    istinski da proživljava ulogu. Njegova teorija, poznata kao ''sistem
    Stanislavskog'', imala je ogroman uticaj - i sada ima veliki broj
    privrženika među pozorišnim umetnicima. Dela: ''Moj život u
    umetnosti'', ''Glumčev rad nad sobom''.


    1863.

    Rođen je engleski državnik Dejvid Lojd Džordž
    (David Lloyd George), nekoliko puta premijer Velike Britanije, koji
    je 1911. ograničio vlast Gornjeg doma Parlamenta. Pripadao je levom
    krilu Liberalne partije, kasnije njen šef. Od 1906. do 1911. je
    utemeljio englesko radničko zakonodavstvo: osmočasovni rad za
    teže poslove, penzija, pomoć u slučaju bolesti, povrede na radu i
    nezaposlenosti. U spoljnoj politici je odlučno branio interese
    britanske imperije i zalagao se za jače angažovanje na evropskom
    kontinentu u Prvom svetskom ratu, uključujući otvaranje
    savezničkog fronta na Balkanu. Bio je jedan od glavnih učesnika
    mirovne konferencije u Versaju i znatno je uticao na prilike u
    posleratnoj Evropi. Napisao je memoare ''Dvadeset pet godina'', u
    kojima je obuhvatio period od 1892. do 1916.


    1876.

    Umro je srpski slikar Pavle Simić, koji je najviše
    radio ikonostase, uglavnom u Vojvodini. Zapažen je i po istorijskim
    kompozicijama ''Ilija Birčanin predaje harač'', ''Hadži-Ruvim'',
    ''Hadži-Djera'', ''Nemanjina smrt'', ''San sv. Save'' i portretima ''St.
    Jovanović'', ''J. Probojčević'', ''Milica Stojadinović Srpkinja'',
    ''Žena s belim okovratnikom''.


    1880.
    Rođen je američki filmski režiser kanadskog
    porekla Mikal Sinot (Mikall Sinnott), poznat kao Mak Senet (Mack
    Sennett), jedan od najznačajnijih autora burlesknih komedija u
    periodu nemog filma. Promovisao je niz glumaca, uključujući
    Čarlija Čaplina (Charles Chaplin).


    1912.
    Ekspedicija engleskog istraživača, pomorskog
    kapetana Roberta Skota (Scott) je stigla na Južni pol, mesec dana
    posle ekspedicije Norvežanina Ruala Amundsena (Roald). Skot i
    preostala četiri člana njegove ekspedicije su umrli od gladi i
    hladnoće pri povratku s Južnog pola.


    1919.
    Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski (Ignace,
    Paderewski), pijanista svetskog glasa, postao je prvi premijer
    republike Poljske, uspostavljene posle završetka Prvog svetskog
    rata umesto marionetske kraljevine koju su 1916. stvorile Centralne
    sile. Ubedio je predsednika SAD Vudra Vilsona (Woodrow Wilson) da u
    svoj plan od ''14 tačaka'', koji je postao osnov Versajskog mirovnog
    ugovora, unese odredbu o nezavisnosti Poljske.


    1936.
    Nacistički glavešina Jozef Gebels (Joseph
    Goebbels) je poručio Nemcima: ''Možemo opstati bez butera, ali ne
    bez topova. Ako budemo napadnuti, jedino se možemo odbraniti
    topovima, ne buterom''.


    1938.
    Jugoslovenski premijer Milan Stojadinović sastao se
    u Berlinu s vođom nacističke Nemačke Adolfom Hitlerom, koji mu je
    obećao integritet države, suprotstavljanje austrijskoj
    restauraciji, savez protiv boljševizma i mađarskog revanšizma i
    da neće stvarati savez s Italijom opasan za Jugoslaviju. Hitler je
    zauzvrat je tražio saradnju sa Silama osovine.


    1942.
    Rođen je američki bokser afričkog porekla Kasijus
    Klej (Cašius Clay), poznat kao Muhamed Ali (Muhammad), jedini koji
    je triput osvajao titulu prvaka sveta u teškoj kategoriji.




    1944.
    Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu kod
    Monte Kasina počele proboj nemačke ''Gustavljeve linije'' duž
    najvišeg dela Apeninskog poluostrva. Potom je u žestokim borbama
    razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je
    529. podigao osnivač tog monaškog reda Sveti Benedikt (Benedict)
    od Nursije.


    1945.
    Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila
    Varšavu, više od pet godina posle pada glavnog grada Poljske u
    ruke nemačkih nacista.


    1959.
    Stvaranjem unije republika Senegal i Francuski Sudan
    doneta je odluka o osnivanju federalne države Mali, koja je stupila
    na snagu u aprilu 1959.


    1961.
    Ubijen je kongoanski državnik Patris Lumumba,
    bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje i heroj ''crne
    Afrike''. Prema nalogu samoproglašenog predsednika Katange Moiza
    Čombea (Moise Tshombe) - koji je pokušao da tu rudama izuzetno
    bogatu provinciju otcepi od Konga, u dosluhu s vlasnicima velikih
    zapadnih kompanija, poslovno veoma zainteresovanim za takav poduhvat
    - ubili su ga beli plaćenici. Lumumba je protivustavno smenjen s
    položaja predsednika vlade 5. septembra 1960, a 1. decembra je
    otet.


    1964.
    Umro je srpski slikar Djorđe Andrejević Kun, član
    Srpske akademije nauka i umetnosti. Pre Drugog svetskog rata je
    najviše slikao prizore socijalne stvarnosti i društvenog revolta,
    a kao učesnik građanskog rata u Španiji od 1936. do 1939. i
    Narodnooslobodilačke borbe od 1941, ratne prizore. Radio je velike
    kompozicije, portrete, mrtve prirode i figure, crteže, gravire,
    grafičke mape (''Krvavo zlato'', ''Za slobodu'', ''Partizani'').


    1966.
    Iznad Španije su se sudarili američki bombarder
    ''B-52'' i teretni avion za snabdevanje gorivom, pri čemu je poginulo
    osam ljudi, a bombarder je prinuđen da u Atlantski okean baci
    hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.


    1991.
    Vazduhoplovstvo SAD i zapadnih saveznika je u
    Zalivskom ratu, u operaciji ''Pustinjska oluja'', izvelo drugi i
    treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu pod
    okupacijom iračke armije.


    1994.
    U zemljotresu u Los Anđelesu poginula je 61 osoba.


    1995.
    U zemljotresu koji je pogodio šire područje
    japanskog grada Kobe poginulo je više od 6.400 ljudi, a materijalna
    šteta je procenjena na 85,5 milijardi dolara.


    1997.

    U Dablinu je sud proglasio prvi razvod braka u
    istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se
    žestoko protivila rimokatolička crkva.


    1998.
    Predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) prinuđen
    je da, kao prvi šef države u američkoj istoriji, svedoči u svoju
    odbranu povodom optužbe Pole Džons (Paula Jones) za seksualno
    uznemiravanje.


    2002.
    Umro je španski pisac Kamilo Hose Sela (Camilo Jose
    Cela), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1989.
    Eksperimentišući jezikom i literarnim tehnikama, napisao je oko 70
    knjiga, uključujući romane ''Porodica Paskala Duartea'', ''Košnica'',
    ''Put u Alkariju'' i ''Mazurka za dva mrtvaca'', kratke priče,
    putopise, eseje, poeziju i ''Tajni rečnik'' zabranjenih reči na
    španskom jeziku.




    2005.
    Umro je kineski političar Džao Cijang, bivši
    generalni sekretar Komunističke partije Kine, koji je smenjen 1989.
    godine zbog suprotstavljanja nasilnom gušenju prodemokratskih
    demonstracija na Trgu Tjenanmen.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #183

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 18. januar, 18. dan 2007. Do kraja godine ima 347 dana.

    1535.
    Španski osvajač Fransisko Pisaro (Francisco
    Pizarro) osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.


    1654.
    Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki je
    posle pobede nad poljskom vojskom priznao vrhovnu vlast moskovskog
    cara, čime se Ukrajina ujedinila s Rusijom. Kozački ustanak izbio
    je u aprilu 1648. i ubrzo su mu se priključili seljaci, gradsko
    stanovništvo i pravoslavno sveštenstvo, takođe ogorčeni nasiljem
    poljskih panova, koji su u skladu s prozelitskom politikom Vatikana
    u okupiranoj Ukrajini nasilno pokatoličavali i unijatili
    pravoslavne vernike.


    1689.
    Rođen je francuski politički mislilac Šarl Luj de
    Sekonda baron de la Bred e de Monteskje (Charles Louis, Secondat,
    Brede et, Montescquieu), s Fransoa Volterom (Francois Voltaire),
    Žan Žakom Rusoom (Jean Jacques Roušeau) i Denijem Didroom (Denis Diderot) vesnik Francuske revolucije. U alegoriji ''Persijska pisma''
    naslikao je francusko društvo 18. veka kao istočnjačku despotiju,
    a u najznačajnijem delu ''Duh zakona'' razvio je teoriju o podeli
    vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, koja je temelj
    parlamentarnih demokratija.


    1778.
    Engleski moreplovac Džejms Kuk (James Cook) otkrio
    je Havaje, koje je nazvao Sendvička ostrva.




    1871.
    Pruski kralj Vilhelm I (Wilhelm) proglašen je u
    Versaju kod Pariza prvim carem Nemačkog carstva koje je, pod
    dirigentskom palicom pruskog kancelara Ota fon Bizmarka (Otto von
    Bismark), objedinilo nemačke državice. Nemačka je ubrzo nametnula
    mirovni ugovor poraženoj Francuskoj, otevši joj oblasti Alzas i
    Lorenu.


    1882.
    Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alan
    Alexandre Milne), autor veoma popularnih romana za decu. Dela:
    romani ''Kad smo bili vrlo mladi'', ''Vini Pu'', ''Kuća na Puovom uglu'',
    ''Sad nas je šestoro''.


    1886.
    Rođen je francuski vajar i slikar ruskog porekla
    Antoan Pevzner (Antoine Pevsner), jedan od najistajnutijih u pokretu
    ruskih konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u
    Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstarktnog
    konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim
    spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao
    je da umetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i
    vremenu.


    1892.

    Rođen je američki filmski glumac, simpatični
    debeljko Oliver Norvel Hardi (Norvell Hardy), čiji neponovljivi
    gegovi u paru sa Stenom Lorelom (Stan Laurel) i sada zasmejavaju
    publiku širom sveta. Filmovi: ''Mi iz Oksforda'', ''Dva dobra
    drugara'', ''Fra đavolo'', ''Veliki posao'', ''Udri brigu na veselje'',
    ''Naša žena'', ''Na divljem zapadu''.


    1904
    .
    Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla
    Arčibald Aleksander Lič (Arćibald Alexander Leać), poznat kao
    Keri Grant (Cary), koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama
    Hauarda Hoksa (Howard Hawks), ali i kao tumač karakternih rola u
    filmovima Alfreda Hičkoka (Hitćcock). Filmovi: ''Plava Venera'',
    ''Strašna istina'', ''Samo anđeli imaju krila'', ''Filadelfijska
    priča'', ''Osumnjičen'', ''Ozloglašena'', ''Dan i noć'', ''Majmunska
    posla'', ''Drž'te lopova!'', ''Sever-severozapad'', ''Šarada''.


    1909.
    Rođen je srpski pisac jevrejskog porekla Oskar
    Davičo, koji je između dva svetska rata pripadao grupi
    levičarskih pisaca nadrealista. U vreme nemačke okupacije
    Jugoslavije u Drugom svetskom ratu interniran je u Italiju, odakle
    je 1943. pobegao i priključio se partizanima. Dela: zbirke pesama
    ''Višnja za zidom'', ''Nastanjene oči'', Flora'', ''Tropi'', ''Kairos'',
    ''Trema smrti'', romani ''Pesma'', ''Beton i svici'', ''Radni naslov
    beskraja'', ''Chutanje'', ''Gladi'', ''Tajne'', ''Bekstva'', ''Zavičaji'',
    ''Gospodar zaborava''.


    1913.

    Rođen je američki pozorišni i filmski glumac
    Dejvid Denijel Kaminski (David Daniel Kaminsky), poznat kao Deni Kej
    (Danny Kaye), sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u,
    agenciji UN za pomoć deci. Filmovi: ''Čudo od čoveka'', ''Momak iz
    Bruklina'', ''Pesma se rodila'', ''Tajni život Voltera Mitija'',
    ''Revizor'', ''Ludi podvig''.




    1919.
    Francuski premijer Žorž Klemanso (Georges
    Clemenceau) otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju posle pobede
    sila Antante nad Centralnim silama u Prvom svetskom ratu. Na skupu
    predstavnika 27 država pobednica pravo odlučivanja imale su samo
    Velika Britanija, Francuska, SAD i Italija. Ostale zemlje su u
    raspravi učestvovale jedino o pitanjima koja su ih se direktno
    ticala, dok su pobeđenim državama ultimativno nametnuti uslovi.
    Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna 1919. Nemačka je preuzela
    odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i
    zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska,
    Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i
    Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.


    1936.
    Umro je engleski pisac Rađard Kipling (Rudyard),
    dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907, majstor kratkih
    priča u kojima su s puno efekata isprepleteni humor i užas.
    Njegova proza oslikava život u Indiji, u kojoj je rođen, sa
    izuzetnim smislom za svet dece i životinja. Dela: ''Knjiga o
    džungli'', ''Hrabri kapetan'', ''Kim'', ''U belom i crnom'', ''Priče za
    decu'', ''Izistinske priče''.


    1939.

    Od povreda je umro srpski lekar Dragiša Mišović,
    dva dana posle policijski insceniranog sudara u Beogradu tramvaja i
    automobila kojim je prevožen u zatvor. Njegova sahrana u Čačku,
    kojoj je prisustvovalo više od 10.000 ljudi, bila je jedna od
    najvećih antifašističkih manifestacija u Jugoslaviji pre Drugog
    svetskog rata. Tokom studija u Francuskoj postao je član njene
    komunističke partije i predsednik naprednog udruženja ''Clarte''
    (Svetlost), zbog čega mu je ukinuta stipendija pa je medicinu
    završio u Pragu. Premda krhkog zdravlja, istakao se u borbi protiv
    Šestojanuarske diktature i bio veoma aktivan od 1936. do 1938. u
    stvaranju Narodnog fronta za borbu protiv fašizma.


    1943.
    Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu, posle
    sedam dana ogorčenih borbi s nemačkim snagama, uspele da olabave
    obruč oko Lenjingrada koji su Nemci stvorili 16 meseci ranije.


    1977.
    U najgoroj železničkoj nesreći u Australiji, u
    Sidneju je poginulo najmanje 80 ljudi kad je lokomotiva udarila u
    most koji je potom pao na putnički voz.


    1989.
    U Tirani je počeo sastanak šefova diplomatije
    balkanskih zemalja na kojem je razmatrano više inicijativa za
    saradnju, ali nije bilo konkretnih dogovora.


    1991.

    Parlament Jordana osudio je vazdušne napade na Irak
    u operaciji ''Pustinjska oluja'' i pozvao arapske i islamske zemlje na
    akciju protiv interesa SAD i država koje učestvuju u masovnom
    bombardovanju iračkih ciljeva. Istog dana Irak je ispalio osam
    raketa ''skad'' na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u
    Zalivski rat.


    1996.

    Vladajući PASOK izabrao je za grčkog premijera
    Kostasa Simitisa, posle ostavke teško obolelog osnivača te partije
    Andreasa Papandreua.


    1997.
    Austrijski kancelar Franc Vranicki (Franz Vranitzky)
    podneo je ostavku posle bezmalo 11 godina na vlasti.


    1999.
    Vlada Savezne Republike Jugoslavije proglasila je
    Vilijama Vokera (William Walker) ''personom non grata'', a Vuk
    Drašković i trojica funkcionera Srpskog pokreta obnove ušli su u
    Saveznu vladu.


    2000.
    Bivši nemački kancelar Helmut Kol (Kohl) podneo je
    ostavku na mesto počasnog predsednika Demohrišćanske unije pod
    pritiskom finansijskog skandala, odnosno protivzakonitog skupljanja
    novčanih donacija dok je predvodio nemačku vladu.


    2001.
    Predsednik Konga Loran Kabila (Laurent Kabila)
    zvanično je proglašen mrtvim, dva dana pošto je na njega pucao
    jedan od njegovih telohranitelja.


    2004.
    U eksploziji automobila-bombe ispred sedišta
    privremene administracije SAD u Bagdadu poginulo je najmanje 25
    ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #184

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 19. januar, 19. dan 2007. Do kraja godine ima 346 dana.


    1419.

    U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske, branioci
    francuskog grada Ruana predali su se vojsci engleskog kralja Henrija
    V (Henry), koji je tako okončao osvajanje Normandije.


    1736.

    Rođen je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat
    (James Watt), pronalazač parne mašine 1765, što je omogućilo
    industrijsku revoluciju. Blizu Birmingema osnovao je prvu fabriku za
    izradu parnih mašina. Unapredio je nizom otkrića nauku o toploti.
    Njemu u čast merna jedinica za snagu nazvana je vat (oznaka W), a
    instrument za merenje električne snage vatmetar.


    1747.
    Rođen je nemački astronom Johan Elert Bode
    (Johann), koji je pomoću niza brojeva (Bodeov niz) vrlo približno
    ustanovio srednju udaljenost prvih sedam planeta od Sunca. Bio je
    direktor Berlinske opservatorije i osnovao je 1774. ''Berlinski
    astronomski godišnjak'' koji je izlazio do 1957.


    1785.

    Umro je srpski pisac, istoričar, bogoslov,
    izdavač, prevodilac, leksikograf, botaničar i farmaceut Zaharija
    Stefanović Orfelin, jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka.
    Rođen je 1726. u Vukovaru, školovao se u Budimu, Beču i Veneciji.
    Pisao je pesme (najpoznatija ''Plač Serbiji''), napisao ''Večni
    kalendar'' u kojem se prvi put kod nas govori o astronomskoj nauci, a
    najznačajnije njegovo književno delo je ''Život Petra Velikog'' u
    dve knjige. Bio je pionir i u umetnosti, jedan od prvih srpskih
    kaligrafa i bakrorezaca. Radio je i geografske karte i grbovnike,
    crtao i rezao naslove i ukrase na knjigama, portrete, pejzaže i
    alegorijske figure. Najvažnije radove te vrste objavio je 1778. u
    ''Kaligrafiji'', što mu je donelo članstvo u bečkoj Umetničkoj
    akademiji.


    1798.

    Rođen je francuski filozof i matematičar Ogist
    Kont (Auguste Comte), jedan od osnivača filozofije pozitivizma i
    nauke o društvu - sociologije. Želeo je da reformiše nauku,
    filozofiju i religiju tako da odgovaraju ''pozitivnom stadijumu''
    razvoja društva, jer je smatrao da su ''teološki'' i ''metafizički''
    stadijum ''istorijski zastareli''. Dela: ''Kurs pozitivne filozofije'',
    ''Rasprava o celini pozitivizma'', ''Sistem pozitivne politike'',
    ''Pozitivistički katehizam''.


    1809.

    Rođen je američki pisac Edgar Alan Po (Allan Poe),
    čiju poeziju karakterišu osećanja duboke sete i tuge i zvučnost
    i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je
    kratke pripovetke strave (''Crna mačka''), iz koje je nastala moderna
    kriminalistička i detektivska priča. Uticao je na francuske
    simboliste i engleske pesnike Kristinu Roseti (Christina Rošetti),
    Aldžernona Svinberna (Algernon Swinburne) i Roberta Stivensona
    (Stevenson). Dela: poezija ''Gavran'', ''Anabel Li'', ''Pobednik crv'',
    ''Zvona'', ''Pesme'', proza ''Priče tajanstva i mašte'', ''Avanture
    Gordona Pima'', ''Filozofija kompozicije''.




    1813.
    Rođen je engleski inženjer Henri Besemer (Henry
    Bešemer), koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa
    u čelik, nazvan ''Besemerov postupak''. Čeličana koju je 1859.
    podigao u Šefildu i sada proizvodi čelik.


    1839.
    Rođen je francuski slikar Pol Sezan (Paul Sežane),
    čije je izrazito revolucionarno shvatanje umetnosti preobrazilo
    slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. Bio je u
    mladosti pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je
    uspeo da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad
    Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje,
    već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom
    oseća, čime je silno uticao na generacije slikara, posebno na
    sledbenike fovizma, kubizma i apstraktnog slikarstva. Naslikao je
    više stotina slika (predeli, mrtve prirode, portreti, kompozicije),
    uključujući remek rela poput ''Kuće obešenog'', ''Plave vaze'',
    ''Kartaša'', ''Autoportreta'', ''Zaliva pred Estakom'', ''Planine
    Sent-Viktoar'', ''Kupačica''.


    1865.
    Umro je francuski ekonomista i politički filozof
    Pjer Žozef Prudon (Pierre Jozeph Proudhon), čija je doktrina
    postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija.
    Rukovođen geslom - svojina to je krađa, u delu ''Šta je svojina''
    zalagao se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam
    guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti video je
    u slobodi kao ''trećoj formi društva'', što je teorijski razradio u
    delu ''Sistem ekonomskih protivrečnosti ili filozofija bede''.


    1902.
    Rođen je srpski vizantolog ruskog porekla Georgije
    Ostrogorski, osnivač vizantologije na Filozofskom fakultetu
    Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti i
    direktor njenog Vizantološkog instituta, vizantolog svetskog glasa.
    Najviše je proučavao ekonomsku i socijalnu istoriju Romeje
    (Vizantija) i vizantijsko-južnoslovenske odnose. Uređivao je
    zbirku ''Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije'' i
    ''Zbornik radova Vizantološkog instituta''. Napisao je više od 170
    radova koji se odlikuju suptilnom analizom i snažnom sintezom.
    Dela: ''Istorija Vizantije'', ''Serska oblast posle Dušanove smrti'',
    ''Seoska poreska opština u Vizantijskom carstvu X veka'', ''Studije iz
    istorije borbe oko ikona u Vizantiji'', ''Avtokrator i samodržac'',
    ''Vizantijske katastarske knjige'', ''Pronija'', ''Problemi iz istorije
    vizantijskog seljaštva'', ''O istoriji imuniteta u Vizantiji'', ''O
    vizantijskoj aristokratiji''.


    1916.

    Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da
    stižu jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije, koje
    su posle mesec dana pešačenja preko albanskih gudura početkom
    januara dospele do Skadra, gde je trebalo da ih prihvate saveznički
    brodovi. Saveznička flota se nije pojavila i pešačenje je
    nastavljeno ka 160 kilometara udaljenoj Valoni, duž močvarnog
    primorja, pa su mnogi umrli slomljeni bolešću i umorom. Do aprila
    na Krf je prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika.


    1918.
    Boljševici su u Petrogradu (sadašnji Sankt
    Peterburg) raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.


    1919.
    Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca zamenila je u
    Srbiji i Crnoj Gori Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u
    ostalim delovima tek osnovane države već bio u upotrebi. Srpska
    pravoslavna crkva zadržala je Julijanski kalendar.


    1920.
    Rođen je peruanski diplomata Havijer Peres de
    Kueljar (Javier Perez, Cuellar), koji je 1982. izabran za generalnog
    sekretara Ujedinjenih nacija. Tokom 10 godina na tom položaju
    stekao je reputaciju tihog, ali upornog predvodnika svetske
    organizacije.


    1938.

    Umro je srpski pisac cincarskog porekla Branislav
    Nušić, najveći srpski komediograf, član Srpske kraljevske
    akademije, koji je briljantno naslikao srpsku provinciju pod
    dinastijom Obrenovića i Beograd s početka 20. veka i između dva
    svetska rata. Studirao je pravo u Gracu i Beogradu, a kao diplomata
    radio je u konzulatima Srbije u Solunu, Bitolju, Skoplju i
    Prištini. Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom
    Sadu, Skoplju i Sarajevu. Kao mladić osuđen je 1887. na dve godine
    zatvora zbog satirične pesme ''Dva raba''. Učestvovao je kao
    dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a u Prvom svetskom ratu
    prešao je sa srpskom vojskom preko Albanije. Darovit portretista i
    pisac veoma razvijenog smisla za pozorišnu scenu i njene
    zakone,oštro je zapažao negativne pojave i s mnogo duha slikao
    svet u kojem se kretao - od opštinskog pisara do poslanika i
    ministra. Njegova dela suvereno su vladala repertoarom srpskih
    pozorišta između dva rata, a i sada su dosta igrana kod nas i u
    svetu. Dela:komedije ''Sumnjivo lice'', ''Gospođa ministarka'',
    ''Narodni poslanik'',''Protekcija'', ''Ožalošćena porodica'',
    ''Pokojnik'', ''Put oko sveta'',''Dr'', ''Svet'', ''Ujež'', ''Mister dolar'',
    pripovetke i romani ''Pripovetke jednog kaplara'', ''Ramazanske
    večeri'', ''Opštinsko dete'', ''Ben-Akiba'', ''Autobiografija'',
    tragedije ''Knez Ivo od Semberije'', ''Hadži-Loja'', ''Nahod'', drame
    'Tako je moralo biti'',''Jesenja kiša'', ''Pučina'', ''Iza božjih
    leđa''.




    1938.

    U Španskom građanskom ratu vazduhoplovstvo
    generala Fransiska Franka (Francisco Franco), kasnije diktatora
    Španije, bombardovalo je Barselonu i Valensiju i usmrtilo najmanje
    700 ljudi.


    1945.

    Sovjetska Crvena armija, koja je u Drugom svetskom
    ratu nadirala ka Berlinu, izbacila je nemačke snage iz poljskog
    grada Krakova.


    1949.
    Britanski sindikati su istupili iz svetske
    sindikalne federacije, što su ubrzo učinili i sindikati drugih
    zapadnih zemalja. Iste godine je osnovana ''Međunarodna
    konfederacija slobodnih radničkih sindikata'', pa je na osnovu
    blokovske podele sveta nastao rascep i u međunarodnom sindikalnom
    pokretu.


    1960
    .
    SAD i Japan potpisali su sporazum o međusobnoj
    bezbednosti.


    1966.
    Indira Gandi (Gandhi) je izabrana prvi put za šefa
    vlade Indije, osam dana posle iznenadne smrti premijera Lala
    Bahadura Šastrija (Shastri).


    1974.

    Iz Kine je pod optužbom za špijunažu proterano
    pet sovjetskih građana, uključujući jednog diplomatu i dva člana
    osoblja ambasade ŠSR u Pekingu, što je bio još jedan znak
    ozbiljnog zahlađenja sovjetsko-kineskih odnosa.


    1975
    .
    Britanske vlasti i Irska republikanska armija
    saopštili su da su održani prvi direktni pregovori, pet godina od
    početka sukoba u Severnoj Irskoj.


    1983.
    Umro je srpski lekar i pisac Aleksandar Kostić,
    profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u
    Beogradu i dugogodišnji urednik ''Biblioteke za seksualna pitanja''.
    Autor je grandioznog medicinskog rečnika, prevedenog na više
    jezika. Preveo je ''Polno pitanje'' švajcarskog psihijatra i
    entomologa Ogista Anrija Forela (Auguste Henri). Ostala dela: ''Polni
    život čoveka'', ''Žena-pol, žena-čovek'', ''Seksualno u srpskoj
    narodnoj poeziji'', ''Higijena braka'', trilogija ''Polno saznanje'' i
    udžbenici ''Osnovi normalne histologije'', ''Embriologija'', ''Osnovi
    histološke tehnike''.


    1983
    .
    U Boliviji je uhapšen nemački ratni zločinac
    Klaus Barbi (Barbie), zloglasni Š šef Liona u okupiranoj
    Francuskoj u Drugom svetskom ratu.


    1989.

    ŠSR je saopštio da će jednostrano povući iz
    Evrope deo nuklearnih raketa kratkog dometa.


    1993.

    Posle kraha vojne intervencije SAD u Somaliji, prve
    američke jedinice napustile su tu afričku zemlju.


    1995.

    Pred naletom ruskih trupa čečenski islamski
    separatisti su pobegli iz predsedničke palate u Groznom, glavnom
    gradu ruske republike Čečenije.


    1996.

    U blizini Istanbula predali su se čečenski
    islamski teroristi, koji su četiri dana pre toga na Crnom moru
    oteli jedan ruski feribot, preteći da će pobiti više od 240
    talaca.


    1998.

    Potpisivanjem sporazuma u Tegusigalpi, Honduras i Salvador su formalno okončali pogranični spor zbog kojeg su
    svojevremeno i ratovali.


    2000.

    Nemački list ''Frankfurter rundšau'' razgolitio je
    laži NATO i njegovog komandanta u Evropi generala Veslija Klarka
    (Wesley Clark) posle bombardovanja putničkog voza na mostu preko
    Južne Morave u Grdeličkoj klisuri u aprilu 1999, kad je ubijeno
    najmanje 55 civila. Posle tog zločina usred dana i pri vedrom
    vremenu, Klark je na osnovu video-snimka ubeđivao novinare da pilot
    nikako nije mogao da izbegne voz koji se ''iznenada pojavio''.
    Nemački list je angažovao eksperte koji su nepobitno dokazali da
    je ''Klarkov snimak'' ubrzan 4,7 puta i da je pilot prvog aviona, koji
    je pogodio voz, imao najmanje 40 sekundi da obavesti pilota druge
    letelice da je na mostu voz. Prema Klarkovoj verziji, u pitanju je
    bio samo jedan avion koji je ispalio dva projektila, a pilot je
    morao da reaguje za manje od sekunde.


    2000.
    Umro je bivši italijanski premijer Betino Kraksi
    (Bettino Craxi), koji je u izbeglištvu u Tunisu živeo od 1994, kad
    je optužen za korupciju.


    2002.

    Izraelska vojska digla je u vazduh zgradu
    radio-stanice Glas Palestine u Ramali, na Zapadnoj obali.


    2006.
    Umro je američki soul pevač Vilson Piket (Wilson
    Pickett), koji se 60-ih godina proslavio hitovima
    kao što su ''Mustang Sally'' i ''In The Midnight Hour''.


    2006.

    Američka agencija za svemirska istraživanja (NASA)
    lansirala je svoju prvu sondu na Pluton.


    2006.

    U udesu slovačkog vojnog aviona, koji se srušio na
    severoistoku Mađarske, poginulo je 34 slovačkih vojnika iz sastava
    međunarodnih Kosovskih snaga (KFOR), i osam članova posade.


    - Danas je Bogojavljenje, hrišćanski praznik u spomen na

    dan kad je Jovan Krstitelj na reci Jordan krstio Isusa Hrista. Prema

    predanju, dok je Hristos izlazio iz vode otvorila su se nebesa i na

    njega se, u obliku goluba, spustio Duh sveti rekavši: ''Ovo je sin

    moj ljubazni, koji je po mojoj volji''. To je označilo objavljivanje

    Bogočoveka i njegovo javno uvođenje u spasiteljsku dužnost
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #185

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 20. januar, 20. dan 2007. Do kraja godine ima 345 dana.

    1265.

    Prvi put sazvan je engleski Parlament, čime je plemstvo ograničilo vlast monarha. Donji dom - koji je sazvao Francuz Simon de Monfor (Monfort), vođa Baronske stranke - činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo. De Monfor je sazvao Parlament u ime kralja Henrija III (Henry), koga je 1264. zarobio posle pobede nad njegovim snagama.

    1327.

    Engleskog kralja Edvarda II (Edward) visoko plemstvo je primoralo da abdicira u korist sina Edvarda III.

    1649.
    Zarobljeni kralj Čarls I (Charles) izveden je na kraju građanskog rata monarhista i parlamentarista u Engleskoj na sud pod optužbom za izdaju, odnosno tajne pregovore sa Škotima. Ubrzo je osuđen na smrt i pogubljen 10 dana kasnije.

    1667.

    Posle 13 godina borbi Rusija je porazila Poljsku, u ratu koji je izbio kad su 1654, posle pobede nad poljskom vojskom, pobunjeni pravoslavni ruski kozaci u Ukrajini - kojima je Poljska pokušala da nametne rimokatoličku veru - priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u Andrusovu Poljska se odrekla Kijeva, Smolenska i dela Ukrajine na levoj obali reke Dnjepar.

    1876.

    U Cetinju je održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore, osnovanog posle izbijanja Hercegovačkog ustanka protiv Turaka.

    1900.
    Umro je engleski pisac i kritičar Džon Raskin (John Ruskin), koji je smatrao da umetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umetnička dela, jer je umetnost snaga i izraz celog naroda a ne povlastica bogatih. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Dela: o umetnosti - ''Moderni slikari'' (pet knjiga), ''Kamenje Venecije'', ''Dve staze'', o društvenim i ekonomskim problemima ''Do poslednjeg'', ''Sezam i ljiljani'', ''Krošnja divlje masline'', ''Munera Pulveris''.

    1916.

    Umro je srpski tipografski radnik Nedeljko Čabrinović, jedan od atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda (Franz), što su Austro-Ugarska i Nemačka iskoristile da započnu Prvi svetski rat. Čabrinović - koji je umro od posledica torture u tamnici u Terezinu, oko 60 kilometara severno od Praga - bacio je na Ferdinandov automobil bombu koja je promašila cilj, ali je potom nadvojvodu (i nenamerno njegovu suprugu Sofiju) hicima iz revolvera usmrtio gimnazijalac Gavrilo Princip. Punoletni atentatori, učitelji Veljko Čubrilović i Danilo Ilić, osuđeni su na smrt i obešeni, a maloletnici Princip, Čabrinović i gimnazijalac Trifko Grabež osuđeni su na robiju na kojoj su umrli ne dočekavši ratni poraz i raspad Austro-Ugarske.

    1920
    .
    Rođen je italijanski filmski režiser i scenarista Federiko Felini (Federico Fellini), jedan od najvećih sineasta 20. veka. Posle Drugog svetskog rata na početku karijere bio je jedan od najistaknutjih predstavnika neorealističkog filmskog pokreta, ali je ubrzo razvio sopstveni stil, stvarajući filmove neponovljivog šarma u kojima su ljudi često prikazani u najbizarnijim situacijama, pa je i izraz ''felinijevski'' skovan da opiše njegov manir stvaranja filmskih snoviđenja i halucinacija u inače uobičajenim okolnostima. Filmovi: ''Svetla varijetea'', ''Dangube'', ''Ulica'' (Oskar), ''Probisvet'', ''Kabirijine noći'' (Oskar), ''Sladak život'' (prva nagrada u Kanu), ''Osam i po'' (Oskar), ''Djulijeta i duhovi'' (Zlatni globus), ''Klovnovi'', ''Satirikon'', ''Amarkord'', ''Kazanova'', ''Grad žena'', ''Brod plovi'', ''Džindžer i Fred''.




    1921.

    Umro je srpski vojvoda Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata. Vojno obrazovanje stekao je u Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj Streljačkoj školi, a u Vojnoj akademiji u Beogradu od 1898. do 1904. predavao je strategiju. U srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. uspešno je komandovao bataljonom, zatim odredom, istakavši se izuzetnom hrabrošću. Bataljonom je komandovao i u srpsko-turskom ratu 1885, a 1904. je penzionisan zbog sumnje da je neprijateljski raspoložen prema oficirima-zaverenicima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića. Zbog vojno-političke situacije posle austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine aktiviran je 1909. na zahtev načelnika Glavnog generalštaba vojvode Radomira Putnika i postavljen za njegovog pomoćnika. U Prvom balkanskom ratu iskazao se kao sjajan strateg i jedan je od najzaslužnijih za pobedu nad Turcima 1912. u Kumanovskoj bici. Na sopstvenu molbu u Prvom svetskom ratu postavljen je 15. novembra 1914, tokom Kolubarske bitke, za komandanta Prve armije koja je zapala u veoma tešku situaciju. Povrativši joj poljuljani moral, uspeo je izuzetnim taktičkim potezima da zaposedne Suvoborski greben, a potom energičnim dejstvima potpuno razbije austrougarske trupe. Kolubarska bitka, u kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarske agresorske trupe, jedinstven je primer u istoriji ratova da se armija kojoj je predviđan brzi slom za kratko vreme reorganizuje, pređe u kontraofanzivu i neprijatelju nanese uništavajući poraz, zbog čega se i sada izučava na vojnim akademijama širom sveta. Za briljantnu strategiju kojom je nadmudrio austrougarsku komandu unapređen je u čin vojvode. Prilikom povlačenja srpske vojske 1915, operacije Prve armije znatno su pomogle srpskoj Vrhovnoj komandi da osujeti plan opkoljavanja srpske vojske koji je pripremio nemački feldmaršal August fon Makenzen (von Mackensen). Kao načelnik štaba Vrhovne komande srpske vojske rukovodio je 1918. pripremama za proboj Solunskog fronta i potom uraganskom ofanzivom srpske vojske, odlučujuće doprinevši odbacivanju zahteva savezničke komande da Prva armija pod komandom Petra Bojovića obustavi napredovanje jer se odvojila od glavnine savezničkih snaga na rizičnu udaljenost od 200 kilometara. Napisao je više vojnih dela, uključujući ''Strategiju'', izdatu 1907.

    1945.
    Umro je srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac Beograda 1918, ali je u gradu kojem je doneo slobodu, pod komunističkim režimom, sahranjen bez ikakvih počasti. Kao pitomac Artiljerijske škole učestvovao je u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878, a u srpsko-bugarskom ratu 1885. istakao se hrabrošću u borbama na Vrabči, Slivnici, u Dragomanskom tesnacu, kod Pirota i Caribroda (sadašnji Dimitrovgrad). U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. kao načelnik Štaba Prve armije izuzetno je doprineo pobedama nad Turcima u Kumanovskoj i Bitoljskoj bici. U Drugom balkanskom ratu 1913. probio je bugarske položaje na Rajčanskom ridu, što je odlučilo ishod i Bregalničke bitke i rata. U Prvom svetskom ratu komandovao je Prvom armijom 1914. u Cerskoj bici i oslobodio Šabac, a dužnost nije napustio ni posle ranjavanja. Posle mučkog napada Bugara 1915, s neuporedivo slabijim snagama sprečio ih je da prodru na Kosovo, što je - uz potporu crnogorske vojske s drugog boka - omogućilo odstupanje srpske armije preko Albanije. U januaru 1916. je, umesto obolelog vojvode Radomira Putnika, postao načelnik Štaba Vrhovne komande i organizovao je prebacivanje vojske na Krf i u Bizertu, a od septembra do novembra 1916. rukovodio je ofanzivom u kojoj su zauzeti Kajmakčalan i Bitolj. Zbog neslaganja sa savezničkom komandom o širini fronta dodeljenog srpskoj vojsci, u aprilu 1918. je smenjen i postavljen za komandanta Prve armije, koja je posle proboja Solunskog fronta zauzela Veles i Ovče polje, kod Kumanova razoružala Bugare, produžila gonjenje brojčano jače nemačke Druge armije i razbila je južno od Niša bez pomoći saveznika, koji su zaostali 200 kilometara. Na čelu Prve armije 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd. Dela: ''Metoda za rešavanje taktičkih zadataka u granicama združenih odreda'', ''Uput za obuku regruta u ratnoj službi'', ''Vaspitavanje vojnika'', ''Šta imamo i možemo da očekujemo od egzercirnih pravila uopšte, a šta od pešadiskih posebice?'', ''Odbrana Kosovoga Polja 1915'', prevod s francuskog dela belgijskog generala Anrija Aleksisa Brijalmona (Henri Alexis Brialmont), koje je objavio pod naslovom ''Bojna taktika pešadije, konjice i artiljerije''.

    1945.
    Demokrata Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt) započeo je četvrti mandat predsednika SAD, što je jedinstven slučaj u istoriji te zemlje.

    1961.

    Demokrata Džon Kenedi (John Kennedy) inaugurisan je u 43. godini za predsednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.

    1973.

    U Konakriju je ubijen Amilkar Kabral (Amilcar Cabral), jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.

    1981.
    Republikanac Ronald Regan (Reagan) preuzeo je u 70. godini dužnost šefa države, postavši najstariji predsednik u istoriji SAD.

    1981.

    Posle 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD u Teheranu su oslobođena 52 američka taoca.

    1984.

    Umro je američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler (Johnny Weišmuller), prvi čovek koji je preplivao 100 metara brže od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928. Filmovi: ''Tarzan u izgnanstvu'', ''Tarzanov povratak'', ''Tarzan i njegova družina''.

    1992.

    Pad ''Erbasa A-230'' u brdima južno od francuskog grada Strazbur preživelo je samo devet od 96 ljudi u avionu.

    1993.
    Umrla je američka glumica holandskog porekla Odri Hepbern (Audrey Hepburn), ambasador dobre volje UNICEF-a. Filmovi: ''Praznik u Rimu'' (Oskar), ''Doručak kod Tifanija'', ''Moja draga ledi'', ''Sabrina'', ''Rat i mir'', ''Ljubav popodne''.



    1996.

    Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat je postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda.

    2001.
    Potpredsednik Filipina Glorija Arojo (Gloria Arroyo) preuzela je dužnost šefa države, pošto je filipinski Vrhovni sud presudio da smenjeni predsednik Džozef Estrada (Joseph) ne može da obavlja tu funkciju.

    - Danas je Sveti Jovan, hrišćanski praznik poznat kod Srba kao Jovanjdan, krsna slava mnogih srpskih porodica. Crkva ga svetkuje kao ''najčasnijeg poslednjeg proroka''. Nazvan je pretečom jer se pojavio pre nego što je Isus Hristos počeo da priprema ljude za svoj dolazak, ali i krstiteljem jer je krstio Hrista na reci Jordan. Crkva ga istice kao primer čoveka čvrste volje, odvažnosti i pravičnosti.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #186

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 21. januar, 21. dan 2007. Do kraja godine ima 344 dana.

    1793.
    Francuskom kralju Luju XVI (Louis) - kojeg je u septembru 1792. revolucionarni Konvent svrgao s prestola, a zatim zbog veleizdaje osudio na smrt - u Parizu je na giljotini odrubljena glava. Na presto je stupio 1774. i formalno ostao na njemu tri godine posle izbijanja Francuske revolucije.

    1861.
    Rođen je srpski vajar Djorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Arhitekturu je studirao na Velikoj školi u Beogradu, a vajarstvo u Beču, Minhenu i Parizu. Izradio je biste i medalje mnogih državnika, vojskovođa, naučnika i umetnika i više javnih spomenika: Kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu Mišiću u Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima.

    1892.
    Umro je engleski astronom i matematičar Džon Kauč Adams (John Couć), profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je 1845, na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju i približan položaj dotad nepoznate planete Neptun. Otkriće nije blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala francuskom astronomu Irbenu Žan Žozefu Leverjeu (Urbain Jean Joseph Le Verrier).

    1905.
    Rođen je francuski modni kreator Kristijan Dior (Christian), jedan od najvećih ''modnih diktatora'' u svetu posle Drugog svetskog rata.



    1919.
    U Dablinu je Kongres partije ''Šin fejn'' usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Velika Britanija je ignorisala taj dokument i dala Irskoj status dominiona 1921, a tek 1949. priznala joj samostalnost, ali bez Alstera (Severna Irska).

    1924.
    Umro je sovjetski diktator Vladimir Iljič Lenjin, vođa boljševika i predvodnik Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, prvi sovjetski lider, tvorac sistema koji je omogućio decenije terora poznate kao ''staljinizam''. Kao zakleti neprijatelj demokratije uspostavio je autoritarne odnose u boljševičkoj partiji i ''diktaturu proletarijata'' u društvu. Dela: ''Šta su 'prijatelji naroda' i kako se oni bore protiv socijaldemokrata?'', ''Razvitak kapitalizma u Rusiji'', ''Zadaci ruskih socijaldemokrata'', ''Šta da se radi?'', ''Korak napred, dva koraka nazad'', ''Dve taktike socijaldemokratije u demokratskoj revoluciji'', ''Agrarni program ruske socijaldemokratske radničke partije'', ''Materijalizam i empiriokriticizam'', ''Socijalizam i rat'' (s Grigorijem Zinovjevom), ''Imperijalizam kao najviši stadijum kapitalizma'', ''Aprilske teze'', ''Država i revolucija'', ''Proleterska revolucija i renegat Kaucki'', ''Dečja bolest 'levičarstva' u komunizmu''.



    1928.
    Umro je američki vojni inženjer Džordž Vašington Getals (George Washington Goethals), koji je dovršio izgrađu Panamskog kanala, prvi guverner zone Kanala.

    1933.
    Umro je engleski pisac irskog porekla Džordž Ogastas Mur (George Augustus Moore), autor realističkih i naturalističkih romana. Dela: romani ''Moderni ljubavnik'', ''Glumčeva žena'', ''Ester Voters'', ''Ave'', ''Ispovesti mladića'', ''Uspomene iz mrtvog života'', ''Salve'', ''Vale''.

    1936.
    Engleski kralj postao je Edvard VIII (Edward), dan posle smrti oca Džordža V (George), ali je na prestolu ostao samo do decembra 1936, kad je prinuđen da abdcira zbog ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson (Wallis), dvostrukom raspuoštenicom.

    1938.
    Umro je francuski filmski režiser Žorž Melijes (Georges Melies), pionir svetskog filma, u krajnjoj bedi, u vreme komercijalnog procvata filma. Domišljat i tehnički obrazovan, preneo je na film pozorišnu podelu na činove, scenografiju, konstimografiju, način glume i maskiranje. Pronašao je sistem korišćenja trikova što mu je omogućilo da u ateljeu snima filmove fantastike. Snimio je oko 500 filmova, uključujući ''Put na Mesec'', preteču svemirskih filmskih avantura. Ostali filmovi: ''San astronoma'', ''Put u nemoguće'', ''Guliverova putovanja'', ''Halucinacije barona Minhauzena'', ''Osvajanje Severnog pola''.

    1948.
    Umro je italijanski kompozitor nemačkog porekla Ermano Volf-Ferari (Ermanno Wolf-Ferrari), obnovitelj italijanske komične opere, koji je komponovao uglavnom prema komedijama italijanskog pisca Karla Goldonija (Carlo). Dela: opere ''Četiri grubijana'', ''Radoznale žene'', ''Škola za očeve'', ''Suzanina tajna'', kantate, instrumentalne kompozicije.

    1950.

    Umro je engleski pisac Džordž Orvel (George Orwell), čija su antiutopijska dela vizija mogućne totalitarne budućnosti sveta i alegorična satira moderne diktature. Dela: romani ''1984'', ''Životinjska farma'', ''Burmanski dani'', eseji ''U kitu'', ''Kritički eseji'', ''Lov na slona'', ''Engleska, vaša Engleska'', knjiga o Španiji ''Pošta Kataloniji''.

    1954.
    SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon ''Nautilus''.

    1957.
    Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić, koji se najviše inspirisao srpskom narodnom muzikom. Završio je Konzervatorijum u Beču, bio direktor muzičkih škola ''Stanković'' i ''Mokranjac'' u Beogradu, kapelnik Narodnog pozorišta, šef muzičkog odeljenja Radio Beograda, urednik ''Muzičkog glasnika''. Dela: muzika za komade (''Ajša'', ''Koštana'', ''Dorćolska posla'', ''Kosovska tragedija''), opere ''Zulumćar'', ''Ženidba Janković Stojana (nedovršena), orkestarski ''Skerco d-mol''.

    1959.
    Umro je američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil (Cecil Blount, Mille), autor mnogih vesterna, melodrama, komedija i pseudoistorijskih spektakla, grandioznih filmova s desetinama hiljada statista, obavezno prema nekom biblijskom motivu. Filmovi: ''Virdžinijanac'', ''Devojka za zlatnog zapada'', ''Karmen'', ''Mala Amerikanka'', ''Ne menjaj svog muža'', ''Deset zapovesti'', ''Trijumf'', ''Burlaci sa Volge'', ''Kralj kraljeva'', ''Čikago'', ''Božanske devojke'', ''Dinamit'', ''U znaku krsta'', ''Kleopatra'', ''Avanture Bufalo Bila'', ''Pacifik ekspres'', ''Samson i Dalila'', ''Najveća predstava na svetu''.

    1976.
    Prodaja zapadnih listova, uključujući ''Njujork tajms'' i ''Fajnenšenel tajms'', prvi put je dozvoljena u Sovjetskom Savezu.

    1986.
    U istočnom Bejrutu blizu sedišta hrišćanske ''Falange'', partije predsednika Libana Amina Džemaila, islamski teroristi su eksplozijom automobila-bombe ubili 22 ljudi.

    1993.
    Hrvatska je napala južni deo Republike Srpske Krajine, a snage Ujedinjenih nacija koje su je štitile u skladu s Vensovim planom, napustile su položaje. Više stotina srpskih civila je ubijeno, a međunarodna zajednica je agresiju propratila mlakim reagovanjem.

    1997.
    Kancelar Nemačke Helmut Kol (Kohl) i premijer Češke Vaclav Klaus potpisali su deklaraciju o pomirenju dveju susednih zemalja, čime je formalno stavljena tačka na istorijske sporove, odnosno nacističku okupaciju Čehoslovačke u Drugom svetskom ratu i proterivanje Nemaca iz Sudetske oblasti posle završetka rata.

    1998.

    Na poziv kubanskog predsednika Fidela Kastra (Castro), papa Jovan Pavle II (Iohannes Paulus) je počeo petodnevnu posetu karipskom ostrvu, koju su svetski mediji ocenili kao istorijsku.

    1999.

    Raul Salinas de Gortari, brat bivšeg meksičkog predsednika Karlosa Salinasa (Carlos), osuđen je na 50 godina zatvora zbog organizovanja ubistva političkog protivnika.

    2006.
    Umro je predsednik Kosova i lider kosmetskih Albanaca Ibrahim Rugova
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #187

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 22. januar, 22. dan 2007. Do kraja godine ima 343 dana.


    1440.
    Rođen je veliki moskovski knez Ivan III
    Vasiljevič, nazvan Ivan Veliki, koji je učinio Rusiju veoma
    moćnom, oslobodio je vazalstva odbivši da Mongolima plaća danak,
    ojačao monarhiju i okončao ''prikupljanje ruskih zemalja''. Posle
    dolaska na vlast 1462. priključio je Rusiji više kneževina,
    uključujući Tver, Rostov i Novgorod, a 1480. oslobodio je
    mongolske vlasti. Nastojao je da ojača centralnu vlast i 1497.
    izdao je jedinstven ''Sudbenik'' za celu Rusiju. Počeo je zidanje
    kamenih kula i palata Kremlja u Moskvi.

    1517.

    Vojska turskog sultana Selima I potukla je u bici
    kod Rajdanije blizu Kaira memelučke snage i sedam dana potom ušla
    u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.

    1561.
    Rođen je engleski filozof i državnik Frensis Bejkn
    (Francis Bacon), jedan od osnivača modernog materijalizma, čija se
    klasifikacija i kritika idola (zabluda) smatra prvom kritikom
    ideologije. Suprotstavljajući se neplodnom sholastičkom
    mišljenju, izgradio je opšti plan za obnovu nauke (Instauratio
    Magna). Uticao je na francuske enciklopediste 18. veka, koji su mu
    posvetili veliku ''Francusku enciklopediju''. Formulisao je dva
    principa značajna za shvatanje zadatka modernih nauka: pravo znanje
    je znanje uzroka i unapređivanje znanja je jačanje čovekove moći
    nad prirodom. Označio je eksperiment kao najviši princip naučnog
    mišljenja i razradio induktivnu metodu otkrivanja istine. Prema
    njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. osnovano ''Učeno društvo''
    i tako promovisana Bejknova zamisao da ljudski napredak može da
    bude ostvaren ne samo reformom društva već i napretkom nauke.
    Dela: ''Unapređenje nauke'', ''Novi organon'', ''Nova Atlantida'', ''Eseji
    ili saveti etički i politički''.



    1666.
    Umro je indijski car Šah Džehan iz dinastije
    Mogula, poznat i kao princ Haram, koji je najveći deo vladavine od
    1628. do 1658, kad ga je zbacio sin Aurangzeb, posvetio izgradnji
    mauzoleja Tadž Mahal u svojoj prestonici Agri na severu Indije.
    Velelepno zdanje od belog mermera, koje je 20.000 radnika zidalo od
    1631. do 1653, posvetio je uspomeni na caricu Mumtaz Mahal i on je
    posle smrti takođe sahranjen u njemu. Premestio je 1648. prestonicu
    iz Agre u Delhi, gde je izgradio novi grad Šahdžehanabad.

    1729.
    Rođen je nemački pisac, kritičar i teoretičar
    umetnosti Gothold Efraim Lesing (Gotthold Ephraim Lešing),
    oduševljeni pristalica prosvetiteljstva, utemeljivač savremene
    nemačke književnosti i estetike. Odlučujuće je doprineo
    oslobađanju nemačke drame od uticaja klasičnih i francuskih
    modela. Dela: drame ''Mis Sara Sampson'', ''Emilija Galoti'', ''Mudri
    Natan'', komedija ''Mina od Barnhelma'', kritike ''Pisma o najnovijoj
    književnosti'', ''Hamburška dramaturgija'', ''Laokoon'', polemička
    satira ''Vaspitanje ljudskog roda'', ''Anti-Gece''.

    1771.
    Španija je sklopila konvenciju s Velikom Britanijom
    o ustupanju Foklandskih ostrva u Atlatskom okeanu. Od sticanja
    nezavisnosti 1816. Argentina polaže pravo na njih, tvrdeći da je
    naslednica kao bivša španska kolonija. Vojna hunta Argentine je u
    aprilu 1982. pokušala da okupira ostrva iskrcavanjem 10.000
    vojnika, koje su dva meseca kasnije porazile britanske trupe i
    učvrstile suverenitet Londona nad Foklandima.

    1775.
    Rođen je francuski fizičar i matematičar Andre
    Mari Amper (Marie Ampere), osnivač elektrodinamike. Zasnovao je
    teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi sa elektricitetom i
    pronašao i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Napisao
    je više dela iz fizike, matematike i filozofije. Njemu u čast
    jedinica za jačinu struje nazvana je amper (skraćeno A), jedinica
    za naelektrisanje (količinu elektriciteta) ampersekunda (skraćeno
    As) i amperčas (skraćeno Ah), a instrument za merenje jačine
    struje ampermetar.

    1788.
    Rođen je engleski pisac Džordz Gordon Bajron
    (George, Byron), jedan od osnivača evropskog romantizma. Njegova
    poezija oličavala je slobodan ljudski duh u pobuni protiv poretka,
    što mu je donelo veliki uticaj i popularnost kod evropskih naroda
    pod jarmom tuđeg ili domaćeg despotizma. Veliku Britaniju napustio
    je razočaran 1816. i u Italiji je stvorio najveća dela: ''Čajld
    Herold'', ''Kain'', ''Manfred'', ''Don Žuan''. Otišao je 1823. da pomogne
    borbu Grka za oslobođenje od Turaka, ali je ubrzo oboleo od
    malarije i umro u aprilu 1824, ne ostvarivši ideal da se bori za
    slobodu grčkog naroda.

    1849.
    Rođen je švedski pisac Johan August Strindberj
    (Strindberg), najkontroverznija ličnost švedske književnosti. Bio
    je istovremeno naturalistički psiholog i folklorista, istoričar i
    mistik. Razbio je stare dramske forme, preteča je mnogih savremenih
    strujanja. Ženu je smatrao prirodnim neprijateljem muškarca, a
    protivljenje emancipaciji žena, o čemu je pisao u novelama
    'Brakovi I'' i ''Brakovi II'', antihrišćanstvo i naturalistički
    stil, doneli su mu mnogo glavobolja i sukoba. Ostala dela: romani
    'Služavkin sin'', ''Crvena soba'', ''Stanovnici Hamsea'', ''Odbrana
    jednog ludaka'', ''Gotske sobe'', ''Priče nadzornika karantina'',
    'Pakao'', ''Na ostrvima'', ''Legende'', ''Crne zastave'', drame ''Majstor
    Uluf'', ''Otac'', ''Gospođica Julija'', ''Pljačkaši'', ''Zajmodavac'',
    ''Put u Damask I-III'', ''Ples smrti'', ''Igra snova'', ''Oluja'' ,
    ''Sablasna soneta'', novele ''Novo carstvo''.

    1863.
    U delu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog
    kongresa 1814. i 1815. priključen Rusiji izbio je ustanak pod
    vođstvom ''stranke crvenih'' Jaroslava Dombrovskog (Jaroslaw
    Dabrowski), ali su ga ruske trupe ugušile posle nekoliko meseci i
    1864. pretvorile Poljsku u rusku guberniju.

    1871.
    U Parizu su izbile demonstracije radnika koje su pod
    vođstvom francuskog revolucionara Luja Ogista Blankija (Louis
    Auguste Blanqui) prerasle u ustanak protiv vlasti, koja je
    pripremala predaju grada pruskim trupama. Vlasti su odbacile zahtev
    ustanika da stvore Komunu radi otpora pruskoj vojsci i na
    pobunjenike su poslale dva bataljona mobilne garde koji su ispred
    gradske većnice otvorili vatru i u krvi ugušili ustanak. Vlada je
    potom proglasila opsadno stanje i zabranila sve skupove, a ministar
    inostranih poslova Žil Favr (Jules Favre) potpisao je u njeno ime
    28. januara akt o kapitulaciji.

    1875.
    Rođen je američki filmski režiser Dejvid Levelin
    Vork Grifit (David Lewelyn Wark Griffith), jedan od najznačajnijih
    stvaralaca u epohi nemog filma. Zaslužan je za većinu
    fundamentalnih otkrića filmskog izraza, uključujući krupni plan,
    ritmičku prirodu montaže i kreativnu upotrebu veštačkog svetla.
    Filmovi: ''Netrpeljivost'', ''Bekstvo'', ''Dome, slatki dome'', ''Rađanje
    jedne nacije'', ''Srca sveta'', ''Velika ljubav'', ''Slomljeni pupoljci'',
    ''Pad Vavilona'', ''Dve sirotice'', ''Amerika'', ''Ejbraham Linkoln''.

    1878.
    Rođen je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor
    Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije
    nauka i umetnosti. Kamenorezački zanat učio je u Splitu, a
    vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je
    najbolja dela stvorio u drvetu, sa izvanrednim osećajem za njegovu
    strukturu i materiju. Izradio je više javnih spomenika,
    uključujući veliku grupu ''Igrali se vrani konji'' ispred Skupštine
    Jugoslavije u Beogradu i skulpturu ''Umorni borac'' na Kalemegdanu.

    1894.
    Umro je srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač
    moderne srpske lirike i tvorac verističkog izraza u srpskoj
    poeziji. Njegova lirika označila je raskid s romantičarskom
    poezijom i obeležena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične,
    setne pesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće
    (''Zimska idila'', ''Jesen'', ''Ja ništa više ne verujem'', ''Tamara'',
    ''Istok''). Radio je kao korektor Državne štamparije u Beogradu,
    pisar ministarstva unutrašnjih poslova, učitelj u Turn Severinu i
    diplomatski činovnik u Prištini i Solunu. Dela: dva izdanja
    'Pesama'' objavljena za života i sabrana dela posthumno.



    1896.
    Rođen je srpski slikar Sava Šumanović, majstor
    pejzaža, aktova i mrtve prirode, osobenih tonova, posebno
    intenzivnih na slikama iz rodnog Srema. Na njegovim slikama
    dominiraju svetli tonovi, uz izražen osećaj za osvetljenje i
    sugestivno ostvarenje prostorne dubine kroz ekspresivni lirizam.
    Dugo je živeo u Parizu, a poslednje godine života u Šidu, gde su
    ga u Drugom svetskom ratu ubile ustaše 1942. Šumanovićeve velike
    kompozicije ''Doručak na travi'' i ''Pijana lađa'' među
    najznačajnijim su delima našeg modernog slikarstva. Najbolja
    njegova dela su u Narodnom muzeju u Beogradu, zbirci Pavla
    Beljanskog i galeriji ''Sava Šumanović'' u Šidu.

    1901.
    Umrla je britanska kraljica Viktorija I Aleksandrina
    (Victoria Alexandrina), koja je na presto stupila 1837. Tokom njene
    vladavine u Velikoj Britaniji je izvedena industrijska revolucija, a
    britansko kolonijalno carstvo raširilo se po čitavoj planeti.
    Njena vladavina se često naziva ''viktorijanskim vekom''.

    1902.
    Ksenija Anastasijević je postala prva žena u
    Srbiji koja je stekla titulu doktora nauka, odbranivši s visokom
    ocenom disertaciju pod naslovom ''Brunovo učenje o najmanjem''.

    1905.
    Ruske trupe su u Petrogradu otvorile vatru na
    demonstrante, mahom radnike, koji su krenuli na carski Zimski
    dvorac, zahtevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i
    uspostavljanje ustavotvorne skupštine. Ubijeno je više od hiljadu
    i ranjeno oko 5.000 ljudi, u pokolju nazvanom kasnije ''Krvava
    nedelja''.

    1908.
    Rođen je ruski teorijski fizičar Lav Davidovič
    Landau, jedan od najvećih fizičara 20. veka, otac sovjetske škole
    teorijske fizike, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1962. Doživeo
    je 1962. tešku saobraćajnu nesreću, posle koje je više puta
    proglašavan klinički mrtvim. Život mu je ipak spasen, ali ni
    vrhunski lekari nisu uspeli da mu povrate kreativnu sposobnost.
    Zasnovao je termodinamičku teoriju faznih prelaza u čvrstom telu,
    teoriju tečnog helijuma blizu apsolutne nule, teoriju kombinovane
    inverzije, teoriju dveju neutrinskih komponenata, predvideo pojavu
    drugog zvuka, znatno obogatio teoriju superprovodljivosti, otkrio
    nove zakonitosti u ponašanju provodnika, unapredio kvantnu teoriju
    polja i fiziku elementarnih čestica i kosmičkih zraka. Zajedno s
    ruskim teorijskim fizičarem Iljom Lifšicom, objavio je kapitalno
    delo u više tomova ''Kurs teorijske fizike''. Ostala dela:
    ''Elektroprovodljivost metala'', ''Teorija polja'' (s Lifšicom),
    ''Kvantna mehanika'' (s Lifšicom), ''Statistička fizika'' (s
    Lifšicom).

    1909.
    Rođen je burmanski diplomata U Tant, generalni
    sekretar Ujedinjenih nacija od 1962. do 1971. Kongoanska, berlinska
    i kubanska kriza, rat u Vijetnamu, sukobi na Bliskom istoku i rat
    Indije i Pakistana bili su dramatični događaji s kojima se
    suočavao tokom mandata.

    1917.

    Umro je srpski arhitekta Jovan Ilkić, koji je
    znatno uticao na razvoj arhitekture u Srbiji u prvoj polovini 20.
    veka. Bio je 30 godina glavni projektant Ministarstva građevina i
    projektovao je mnoga značajna zdanja u Beogradu: Skupština
    Jugoslavije, hotel ''Moskva'', ''Oficirski dom'' (sadašnji Studentski
    kulturni centar), zgrada Protokola.

    1924.
    Remzi Mekdonald (Ramsay MacDonald) je kao prvi
    laburistički premijer Velike Britanije preuzeo položaj od Stenlija
    Boldvina (Stanley Baldwin).

    1941.
    Italijanske snage su u Drugom svetskom ratu
    kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom posle 11 dana
    opsade.

    1944.
    Počelo je savezničko iskrcavanje kod Ancija u
    Italiji u Drugom svetskom ratu, čime se nemačka odbrana našla u
    bezizlaznoj situaciji, ali je oklevanje američke komande omogućilo
    Nemcima da se pregrupišu i četiri meseca kod Kasina zadržavaju
    savezničke snage, nanevši im velike gubitke.

    1964.
    Kenet Dejvid Kaunda (David Kenneth) postao je prvi
    predsednik vlade u Severnoj Rodeziji (sadašnja Zambija).

    1973.
    Umro je predsednik SAD Lindon Bejnz Džonson (Lyndon
    Baines Johnson), koji je Amerikance gurnuo dublje u vijetnamsku
    ratnu avanturu, okončanu 1975. ponižavajućim porazom. Bio je
    potpredsednik od 1960. za vreme mandata Džona Kenedija (John
    Kennedy). Kad je Kenedi ubijen u Dalasu 1963. postao je predsednik,
    što je ostao do 1969, posle pobede na izborima 1964.

    1973.
    U udesu jordanskog ''Boinga 707'' s muslimanskim
    hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se srušio u plamenu na
    aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi.

    1986.
    Trojica Sika, optužena da su 1984. ubila premijera
    Indije Indiru Gandi (Gandhi), osuđena su na smrt.

    1995.
    U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog
    islamskog teroriste, u Izraelu je poginulo 19 i ranjeno oko 60
    ljudi, većinom izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici
    čekali prevoz.

    1998.
    Amerikanac Teodor Kačinski (Theodore Kaczynski) je
    priznanjem da je ''unabomber'', kako su ga nazvali mediji, prihvatio
    doživotnu zatvorsku kaznu kako bi izbegao izricanje smrtne presude.
    Tokom ''antitehnološke'' bombaške kampanje on je usmrtio troje
    ljudi, a 29 je povredio ili osakatio.

    2000.
    Jorgos Papandreu je otputovao iz Turske na kraju
    prve posete Ankari jednog šefa grčke diplomatije posle 38 godina.

    2004
    .
    Vaseljenski patrijarh Vartolomej doputovao je na
    Kubu gde je potom osveštao prvu crkvu izgrađenu posle revoliucije
    1959.

    2005.
    Umrla je meksička kompozitorka i tekstopisac
    Konsuelo Velaskes (Consuelo Velazquez), autor evergrin balade
    ''Besame mućo''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #188

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 23. januar, 23. dan 2007. Do kraja godine ima 342 dana.

    1516.
    Umro je španski kralj Fernando II i V Katolički (kao Fernando II vladar Aragonije, a kao Fernando V Kastilje i Leona), čiji je dolazak na presto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. Njegova žena Isabela I (Isabella) postala je 1474. kraljica Kastilje, a on je nasledio oca Huana II (Juan) u Aragoniji i tako su sjedinjene glavne pirinejske države. U nastojanju da ojača rimokatoličku crkvu i monarhiju, utemeljio je 1480. zloglasni sud inkvizicije, a 1492. proterao je Jevreje iz Španije. Borbe s Mavarima pobedonosno je okončao 1492, proteravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine opremio je ekspediciju Kristofera Kolumba (Cristoforo Colombo) koja je otkrila Ameriku, a 1503. od Francuske je preoteo Napuljsku kraljevinu.

    1719.
    Ujedinjenjem Vaduca i Šelenberga stvorena je kneževina Lihtenštajn.

    1744.
    Umro je italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Djovani Batista Viko (Giovanni Battista Vico), ili Djambatista (Giambattista), osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike. Na univerzitetu u rodnom Napulju 1697. postao je profesor retorike. Pre toga je desetak godina izučavao Platona i Kornelija Takita (Cornelius Tacitus), svoje omiljene pisce, jer je prema njegovim rečima prvi ''opisivao idealnog čoveka, a drugi čoveka kakav jeste''. Napuljski kralj Karlo III imenovao ga je 1735. za kraljevskog istoriografa. Smatrao je da se pravo rađa iz svesti čovečanstva i učestvuje u promenama čovekovog duha (mišljenja), pa razlog promena treba tražiti u opštoj istoriji čovekovog razvitka. Tvrdio je da je površni osećaj pravde nagonski i da se izražava u religijskim oblicima, da u kasnijem razvoju čovek postaje sposoban za apstraktno mišljenje i tek potom za filozofska načela prava. U skladu s tim, delio je rimsko pravo na božansku, herojsku i ljudsku fazu, a istoriju je - prema ''zakonu istorijskih ciklusa'' - posmatrao kao kružni tok i smenu tih triju faza. To shvatanje je podloga njegove filozofije istorije, koju je utemeljio kao posebnu naučnu disciplinu, identifikujući je sa svešću čovečanstva o svojim delima: istoriju stvara čovek, izvan sveta prirode. Pesništvo je izdvojio kao autonomnu emanaciju duha, a i sam je pisao stihove na latinskom i italijanskom. Nasuprot kartezijanskom primatu razuma, stvorio je teoriju o trima glavnim fazama duha: osećajnoj, fantazijskoj i razumskoj, pri čemu umetnost nastaje na drugom stupnju, a filozofija je izraz čistog uma. Dela: ''Principi nove nauke o zajedničkoj prirodi nacija'', ''Univerzalno pravo'', ''Autobiografija''.

    1783.
    Rođen je francuski pisac Mari Anri Bejl (Marie Henri Beyle), poznat kao Stendal (Stendhal), začetnik francuskog realizma, jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Kao oduševljeni pristalica Francuske revolucije borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući građanski moral. Dela: romani ''Crveno i crno'', ''Parmski kartuzijanski manastir'', ''Lisjen Leven'', ''Armansa'', studije ''Rasin i Šekspir'', ''Život Hajdnov'', ''Istorija slikarstva u Italiji'', ''Rim, Napulj i Firenca''.

    1804.
    Oborkneza u Valjevskoj Podgorini Iliju Birčanina pogubio je dahija Fočić Mehmed aga. Istog dana ubijen je valjevski knez Aleksa Nenadović, takođe jedan od najuglednijih Srba, čime je počela seča knezova na koju je narod odgovorio Prvim srpskim ustankom.

    1806.
    Umro je engleski državnik Vilijam Pit Mlađi (William Pitt the Younger), koji je 1783. postao najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. U vreme dok je na položaju šefa vlade bio do 1801. i od 1804. do 1806, vodio je ekspanzivnu kolonijalnu politiku, a u Indiji je učvrstio britansku vlast reformišući administraciju. Kao zakleti neprijatelj Francuske revolucije, bio je glavni organizator evropskih koalicija protiv revolucionarne i
    napoleonovske Francuske.

    1832.
    Rođen je francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet), jedan od začetnika impresionizma i najznačajnijih slikara druge polovine 19. veka. Počeo je pod uticajem španskog slikara Fransiska Goje (Francisco Goya) i francuskih realista. Slikao je mahom u ulju i iz tog opusa se izdvajaju portreti Emila Zole (Emile), Žorža Klemansoa (Georges Clemenceau), Stefana Malarmea (Stephane Mallarme), Marsela Prusta (Marcel Proust). Bio je sjajan kolorista s naročitim darom da dočara atmosferu, što je posebno uočljivo u slikama ''Doručak na travi'', ''Bal u Foli-Beržeru'', ''Balkon'', ''Olimpija''.



    1888.

    Umro je francuski pisac Ežen Martin Labiš (Eugene, Labiće), koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. veku. Dela: ''Slamni šešir'', ''Put gospodina Perišona''.

    1891.

    Rođen je italijanski revolucionar i teoretičar Antonio Gramši (Gramsci), osnivač Komunističke partije Italije 1921. Uređivao je listove ''Il grido del popolo'', ''Avanti'' i ''Ordine nuovo''. Fašisti su ga uhapsili 1926. i 1928. osudili na 20 godina robije. Oslobođen je 1936, ali je izmučen robijanjem i bolešću ubrzo umro. Dela: ''Istorijski materijalizam i filozofija Benedeta Kročea'', ''Intelektualci i izgradnja kulture'', ''Beleške o Makijaveliju, politici i modernoj državi'', ''Književnost i nacionalni život'', ''Prošlost i sadašnjost'', ''Pisma iz zatvora''.

    1898.

    Rođen je ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svetskog filma, koji dao osnove filmskoj umetnosti, prema mnogim istoričarima kinematografije i kritičarima najveći režiser u istoriji filma. Bio je arhitekta po profesiji i u početku je crtao plakate, radio kao scenograf i pozorišni reditelj, unoseći novine na scenu, težeći čistim realističkim elementima u teatru. Na filmu je počeo kao montažer 1923. Tvorac je teorije o horizontalnoj i vertikalnoj montaži i teorije asinhroniteta. Filmovima i teorijskim postavkama dao je neprocenjiv doprinos oblikovanju filmskog izražajnog jezika i izvršio ogroman uticaj na razvoj filma. Dela: filmovi ''Štrajk'', ''Oklopnjača Potemkin'', ''Oktobar'', ''Staro i novo'', ''Sentimentalna romansa'' (snimljen u Francuskoj), ''Da živi Meksiko'', ''Aleksandar Nevski'', ''Ivan Grozni'',

    knjige ''Filmsko osećanje'', ''Filmski oblik''.

    1916.
    U Krfskom kanalu u Prvom svetskom ratu počelo je sahranjivanje srpskih vojnika u ''Plavu grobnicu''. Posle natčovečanskih napora u albanskim gudurama i dodatne golgote od 160 kilometara pešačenja močvarnim primorjem od Skadra do Valone, zbog toga što se nisu pojavili obećani saveznički brodovi, vojnici su masovno umirali od tifusa, gladi i iscrpljenosti. Kako nije bilo dovoljno mesta na Krfu i ostrvcu Vido, na koje su prebačeni tifusari, a i zbog opasnosti širenja epidemije, odlučeno je da ih sahranjuju u more. Prema zvaničnim ali nepotpunim podacima, jer svi umrli nisu evidentirani, do 23. marta 1916. u Krfskom kanalu sahranjeno je 4.847 srpskih vojnika i oficira. Svi naši brodovi koji tuda prolaze zaustavljaju se i odaju počast sahranjenima u ''Plavu grobnicu''.

    1928.

    Rođena je francuska filmska glumica Žana Moro (Jeanne Moreau), koja se proslavila u filmovima francuskog ''novog talasa'' posle Drugog svetskog rata. Filmovi: ''Lift za gubilište'', ''Ljubavnici'', ''Opasne veze'', ''Moderato kantabile'', ''Noć'', ''Žil i Džim'', ''Proces'', ''Eva'', ''Dnevnik jedne sobarice'', ''Viva Marija'', ''Falstaf'', ''Katarina Velika''. Prema sopstvenom scenariju režirala je film ''Svetlo''.

    1931.
    Umrla je ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća baletska umetnica klasičnog stila početkom 20. veka. Karijeru je počela u Petrogradu igrajući s čuvenim Vaclavom Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Djagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu s kojom je sa ogromnim uspehom nastupala širom sveta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima ''Labudova smrt'', ''Leptiri'', ''Šopenijana'', ''Labudovo jezero'', ''Žizela'', ''Rajmonda''.

    1937.

    Prva grupa od tridesetak Jugoslovena otišla je u Španiju da se bori protiv fašizma. U republikanskoj armiji borilo se 1.300 Jugoslovena, od kojih je poginulo 670.

    1943.

    Britanska Osma armija potisla je u Drugom svetskom ratu Nemce i zauzela Tripoli u Libiji.

    1944.

    Umro je norveški slikar Edvard Munk (Munć), svetski prepoznatljiv po slici ''Krik''. Karakterističan je po ekspresivnim oblicima oble uprošćene konture koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.

    1945.

    Sovjetske trupe su, nezadrživo nadirući u Drugom svetskom ratu ka Berlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.

    1968.
    Mornarica Severne Koreje zarobila je u teritorijalnim vodama američki brod ''Pueblo'', ploveću špijunsku stanicu sa uređajima za prisluškivanje i dešifrovanje.

    1989.

    Umro je španski slikar Salvador Dali, ekscentrik visokog stila, jedan od najvećih slikara 20. veka, koji je uzdrmao temelje slikarstva. Prošao je kroz faze futurizma, kubizma i apstraktnog racionalizma, da bi se priklonio nadrealizmu, uvek s crtežom izvedenim do perfekcije. Slikao je iracionalan i fantastičan svet snova i halucinacija. Tridesetih godina naslikao je dela koja su izazvala šok (''Veliki masturbator'', ''Goruća žirafa'', ''Predosećaj građanskog rata''). Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima zemljaka Luisa Bunjuela (Louis Bunuel) ''Andalužanski pas'' i ''Zlatno doba''. Napisao je autobiografsko delo ''Tajni život Salvadora Dalija''.




    1992.

    Premijer Estonije Edgar Savisar (Savisaar) podneo je ostavku zbog nestašice hrane i energije u novoj državi otcepljenoj od Sovjetskog Saveza.

    1998.
    Bivši predsednik Južne Afrike Piter Vilem Bota (Pieter Willem Botha) izjavio je u sudu - u kojem se pojavio pod optužbom za opstrukciju rada Komisije za ispitivanje istine o zloupotrebama tokom ere aparthejda - da posle svega ne postoji ništa zbog čega bi trebalo da se izvinjava.

    2000.

    Više od milion ljudi demonstriralo je u centru Madrida protiv obnavljanja kampanje nasilja kojoj je pribegla baskijska teroristička organizacija ETA.

    2002.

    Novinara ''Volstrit džornela'' Danijela Perla oteli su islamski teroristi u Karačiju dok je pokušavao da uspostavi kontakt sa pakistanskim radikalnim islamističkim grupama. Otmičari su ga ubili 22. februara.

    2003.
    Umro je italijanski industrijalac Djovani Anjeli (Giovanni Agnelli), koji je porodičnu automobilsku kompaniju ''Fijat'' preobrazio u jednog od najznačajnijih svetskih proizvođača automobila. Anjeli, čiji je deda 1899. osnovao kompaniju u Torinu, postao je izvršni direktor 1963. a predsednik 1966, ostavši na tom položaju u ''Fijatu'' 30 godina.

    2004.

    Evropski satelit ''Mars ekspres'' poslao je snimke leda na južnom polu Marsa.

    2006.
    U železničkoj nesreći nadomak Podgorice poginulo je 46 putnika, a 364 je povređeno, kada je voz na relaciji Bijelo Polje-Bar iskočio iz šina i survao se u provaliju duboku više od trideset metara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #189

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 24. januar, 24. dan 2007. Do kraja godine ima 341 dan.


    41.
    Ubijen je rimski car Gaj Julije Cezar Germanik
    Kaligula (Gaius Iulius Caesar Germanicus Caligula), neverovatno
    svirep vladar, kojem se pripisuje da je govorio da žali što rimski
    narod nema samo jednu glavu da bi jednim udarcem mogao da je odrubi.
    Tokom četiri godine vladavine ispoljio je i krajnju
    neuračunljivost, samovolju i nečuveno rasipništvo, postavši
    pionir orijentalnog tipa tiranije u rimskoj istoriji. Kad je uveo
    nepodnošljivo visoke poreze i ostale namete, okrenuo je protiv sebe
    senat i vojsku, čak i komandante sopstvene pretorijanske garde.
    Senat je potom za novog cara proglasio njegovog strica Klaudija I
    Tiberija (Claudius Tiberius).

    76.
    Rođen je rimski car Publije Elije Hadrijan (Publius
    Aelius Hadrianus), koji je tokom vladavine od 117. do smrti 138,
    uvidevši da Rimsko carstvo slabi, utvrdio granice u jugozapadanoj
    Germaniji i Britaniji. Na severnoj granici provincije Britanije,
    između zaliva Klid i Fort, podigao je tzv. Hadrijanov bedem koji je
    trebalo da štiti od upada Pikta i Škota. Podigao je više gradova,
    od kojih je najvažniji Hadrijanov grad u Trakiji (sadašnje
    Jedrene). Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj
    umetnosti i pisao je stihove, vajao i slikao.



    1712.

    Rođen je pruski kralj Fridrih II Veliki (Friedrić
    der Groše), tipičan predstavnik pruskog militarizma, koji je tokom
    vladavine od 1740. do 1786. od Pruske stvorio evropsku silu. Kao
    pristalica ideje prosvećenosti, donekle je vladao u duhu
    prosvećenog apsolutizma. U dvorcu u Sansusi okupljao je filozofe,
    pisce i umetnike, uključujući francuskog pisca i filozofa Fransoa
    Voltera (Francois Voltaire).

    1732.
    Rođen je francuski pisac Pjer Ogisten Karon de
    Bomarše (Pierre Augustin Caron, Beaumarćais), vesnik Francuske
    revolucije. Smelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost
    društva i korupciju. Dela: komedije ''Seviljski berberin'', ''Figarova
    ženidba'' - koje su inspirisale Djoakina Rosinija (Gioacćino
    Rošini) i Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang, Mozart) da
    komponuju istoimene opere - autobiografsko delo ''Memoari''.

    1746.

    Rođen je švedski kralj Gustav III, koji je od
    stupanja na presto 1771. do nasilne smrti 1792. vladao
    apsolutistički, ali je bio i veliki pokrovitelj umetnosti. Ratovao
    je protiv Rusije od 1788. do 1790. i bezuspešno je pokušavao da
    zauzme Sankt Peterburg. Inspirisan atentatom na njega u stokholmskoj
    operi u martu 1792, Djuzepe Verdi (Giuseppe) je napisao operu ''Bal
    pod maskama''.

    1776.
    Rođen je nemački pisac Ernst Teodor Vilhelm Hofman
    (Theodor Wilhelm Hoffmann), poznat kao Ernst Teodor Amadeus Hofman,
    čija su dela puna grotesknog humora, fantazije, hipnoze,
    telepatije, otuđenosti i strave, znatno uticala na evropsku
    književnost. Sadržaj tih priča kompozitor Žak Ofenbah (Jacques
    Offenbać) koristio je za opere. Dela: ''Fantastične slike u
    Kaloovom maniru'', ''Djavolji eliksiri'', ''Serpionova braća'',
    ''Životni nazori mačka Mura''.

    1847.

    Rođen je srpski vojskovođa vojvoda Radomir Putnik,
    koji se kao sjajan strateg posebno iskazao u balkanskim ratovima i u
    Prvom svetskom ratu, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1916. U
    dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. komandovao je Rudničkom
    brigadom i Veterničkim odredom, jedinicama koje su se istakle u
    borbama na Javoru, Krevetu, Velikom Šiljegovcu, Djunisu, oko Pirota
    i u oslobađanju Niša, Vranja i Gnjilana. U srpsko-bugarskom ratu
    1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. postavljen
    je za pomoćnika načelnika Glavnog generalštaba. Tada je u program
    obuke starešina uveo rešavanje taktičkih zadataka na Višoj
    školi Vojne akademije, u kojoj je predavao taktiku i generalštabnu
    službu. Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću poverena mu
    je 1893. l oduzeta 1895, a 1896. penzionisan je pod sumnjom da
    sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. posle ubistva
    kralja Aleksandra Obrenovića i otad je kao načelnik Glavnog
    generalštaba i ministar vojske 1904, od 1906. do 1908. i 1912.
    rukovodio ratnim pripremama. Umnogome zahvaljujući njemu srpska
    vojska je naoružana brzometnim oružjem i teškom artiljerijom,
    utvrđena je njena doktrina, povećan je i obučen rezervni
    starešinski kadar, otvorene su oficirske škole rodova, obučeno
    više generacija generalštabnih oficira, izrađeni su ratni planovi
    i propisani postupci mobilizacije. U Prvom balkanskom ratu kao
    načelnik Štaba Vrhovne komande znatno je doprineo pobedi srpskih
    armija u neočekivanom sudaru s turskom vojskom u Kumanovskoj, a
    zatim u Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. U Drugom
    balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i pripremio vojsku,
    predvidevši bugarski napad, što je bilo odlučujuće za trijumf
    Bregalničkoj bici. U Prvom svetskom ratu 1914. veštim
    manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga doprineo je
    slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i Kolubarskoj
    bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915, osujetivši
    nizom manevara nameru nemačke Vrhovne komande da je u sadejstvu s
    bugarskim i austrougarskim trupama opkoli i uništi, ali su ga
    prethodno saveznici - pogrešno procenivši situaciju - onemogućili
    da ofanzivom spreči Bugarsku da stupi u rat na strani Centralnih
    sila. U toku povlačenja srpske vojske teško je oboleo i upućen je
    u Francusku na lečenje, gde je umro 1917.

    1848.
    Džejms Maršal (James Marshall) je u Kaliforniji -
    tek pripojenoj SAD koje su je otele od Meksika u ratu 1846. i 1847.
    - našao grumen zlata, ali je ''zlatna groznica'' pokrenuta tek u
    decembru iste godine kad je izveštaje o pronalasku žutog metala
    potvrdio predsednik SAD Džejms Polk (James).



    1892.
    Rođen je srpski revolucionar Aleksa Dundić, heroj
    Oktobarske revolucije, proslavljeni komandant konjičkog bataljona.
    Njegovo pravo ime i prezime i mesto rođenja nisu pouzdano
    utvrđeni, ali je najverovanija pretpostavka da je rođen u selu
    Ražana kod Kosjerića u zapadnoj Srbiji. Kao dobrovoljac srpske
    vojske u Prvom svetskom ratu je posle ranjavanja pao u austrougarsko
    zarobljeništvo, odakle je prebegao u Rusiju i pridružio se Crvenoj
    armiji. Postao je čuven po hrabrosti i među prvima je odlikovan
    'Ordenom crvene zastave''. Poginuo je 1920. u bici kod Rovna u
    Ukrajini kao pomoćnik komandanta puka Šeste konjičke divizije
    Crvene armije. U znak priznanja urna s njegovim pepelom je položena
    u zidine Kremlja, a u Rovnu mu je podignut spomenik.

    1915.

    Britanski ratni brodovi potopili su u Prvom svetskom
    ratu u Severnom moru nemačku krstaricu ''Bliher''
    na kojoj je poginulo 870 ljudi.

    1920.

    Umro je italijanski slikar i vajar Amedeo Modiljani
    (Modigliani), čija su dela jedinstvena po prepoznatljivoj
    izduženosti figura. U Parizu je živeo od 1906. i jedan je od
    najznačajnijih predstavnika ''Pariske škole''. Najviše je slikao
    ženske aktove i portrete, a u mladosti se bavio i skulpturom u
    kojoj se osećao uticaj crnačke plastike.

    1937.
    Zaključen je jugoslovensko-bugarski pakt o večnom
    prijateljstvu. Bugarska nije htela da pristupi Balkanskom paktu koji
    je garantovao granice, ali joj je odgovaralo zbiliženje s najjačom
    balkanskom silom kako bi lakše ostvarila pretenzije prema Grčkoj
    (Trakija) i Rumuniji (južna Dobrudža).

    1946.
    Generalna skupština UN osnovala je Komisiju za
    atomsku energiju.

    1965.

    Umro je engleski državnik i pisac Vinston Lenard
    Spenser Čerčil (Winston Leonard Spencer Churćill), premijer
    Velike Britanije u Drugom svetskom ratu i od 1951. do 1955, jedna od
    najvećih političkih figura 20. veka, dobitnik Nobelove nagrade za
    književnost 1953. Kao oficir borio se 1897. i 1898. u britanskim
    kolonijama Indiji i Sudanu, a u Burskom ratu bio je ratni dopisnik.
    Od 1905. do 1921. bio je državni podsekretar za kolonije, ministar
    trgovine, unutrašnjih poslova, prvi lord Admiraliteta, ministar za
    municiju, ministar rata i vazduhoplovstva i ministar kolonija, a od
    1924. do 1929. ministar finansija. Bio je ideolog i organizator
    intervencije protiv Oktobarske revolucije u Rusiji. Po dolasku na
    vlast u Nemačkoj Adolfa Hitlera 1933. opomenuo je Britaniju da se
    što pre naoruža i da se Hitler može obuzdati samo beskompromisnim
    stavom. U najtežim danima, posle sloma saveznika u Norveškoj i
    pada Francuske, u maju 1940. postao je premijer i vođa
    Konzervativne stranke. U maju 1943. uspostavio je vezu s Vrhovnim
    štabom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, potom priznao NOVJ
    kao jedinu snagu koja se u Jugoslaviji bori protiv fašizma i
    odlučujuće doprineo dolasku komunista na vlast u Jugoslaviji.
    Posle Drugog svetskog rata bio je inicijator podele sveta na
    interesne sfere i pristalica ''hladnog rata'' i borbe protiv
    komunizma. Poražen je na izborima 1945, ali je posle izborne pobede
    konzervativaca 1951. ponovo postao premijer. Dela: ''Lord Rendolf
    Čerčil'', ''Moje afričko putovanje'', ''Liberalizam i socijalni
    problem'', ''Istorija svetskog rata'', ''Marlboro, njegov život i
    doba'', ''Korak po korak'', ''U borbu'', ''Neumoljiva borba'', ''Početak
    kraja'', ''Memoari iz Drugog svetskog rata''.

    1972.
    Japanski vojnik Šjoići Jokoi otkriven je na
    pacifičkom ostrvu Guam, gde se 28 godina skrivao u džungli,
    ubeđen da Drugi svetski rat još traje.

    1973.
    Pregovarač SAD Henri Kisindžer (Henry Kišinger)
    zjavio je da će Vijetnamski mirovni sporazum dogovoren na mirovnim
    pregovorima u Parizu značiti i kraj borbi u Laosu i Kambodži, a
    pregovarač Hanoja Le Duk To opisao je dokument kao ''veliku pobedu
    za vijetnamski narod''. Borbe u Vijetnamu okončane su tek krajem
    aprila 1975. oslobađanjem Sajgona i američkom vojnom katastrofom.

    1983.
    Umro je američki filmski režiser Džordž Dui
    Kjukor (George Dewey Cukor), holivudski perfekcionista, posebno
    uspešan u muzičkoj komediji. Neki od njegovih filmova odišu
    diskretnošću, prefinjenim humorom i istančanim poznavanjem
    ljudske prirode, osobito ženske. Filmovi: ''Male žene'', ''Silvija
    Skarlet'', ''Dama s kamelijama'', ''Plinsko svetlo'', ''Zvezda je
    rođena'', ''Hajde da se volimo'', ''My Fair Lady'', ''Dejvid Koperfild'',
    'Filadelfijska priča''.

    1986.

    Gerilci Armije nacionalnog otpora bivšeg ministra
    odbrane Ugande Joverija Musevenija (Yoweri) ušli su u glavni grad
    Kampalu i potpuno ovladali njime dva dana kasnije. Pošto su njegove
    snage skršile otpor vladinih trupa i zbacile vladu generala Tita
    Okela (Okello), koji je na vlast došao posle vojnog puča u kojem
    je u julu 1985. oborena vlada Miltona Obotea, Okelo je pobegao u
    Sudan a Museveni je 29. januara proglašen novim šefom države.

    1989.
    U rudniku zlata u južnom Peruu poginulo je oko 100
    rudara, od kojih je većinu ugušio otrovni gas.

    1996.
    Varšavski vojni tužilac zvanično je otvorio
    istragu nad premijerom Poljske Juzefom Oleksijem (Jozef Oleksy),
    zbog njegove navodne špijunske aktivnosti za račun Moskve, što se
    naknadno pokazalo kao lažna optužba radi eliminisanja političkog
    protivnika poljskog predsednika Leha Valense (Leć Walesa).

    1998.

    U eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika
    uglja Vangđiajing u kineskoj provinciji Liaoning poginulo je 77
    ljudi.

    1999.
    Jordanski kralj Husein potpisao je dekret kojim je
    starijeg sina Abdulaha odredio za naslednika na prestolu.

    2004.
    Američki svemirski robot ''Oportjuniti'' spustio se
    na Mars - tri sedmice posle ''brata blizanca'' robota ''Spirit'' - i
    četiri sata potom počeo da šalje snimke na Zemlju.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #190

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 25. januar, 25. dan 2007. Do kraja godine ima 340 dana.

    1236.
    Umro je srpski arhiepiskop i državnik Sveti Sava,
    otac srpske državotvornosti, prvi srpski arhiepiskop, prosvetitelj,
    utemeljivač srpske diplomatije, prosvete, literature,
    zakonodavstva, zdravstva. Njegove mošti su iz bugarske prestonice
    Trnovo, gde je umro na povratku iz Jerusalima u Srbiju, prenete i
    sahranjene u manastiru Mileševa tek 6. maja 1237, jer je bugarski
    car Ivan Asen II jedva pristao na zahtev Savinog sinovca kralja
    Vladislava da ih prenese u otadžbinu - i Asen i Trnovljani smatrali
    su počivanje Savinog tela kod njih velikom milošću Božjom.
    Najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, rođen kao Rastko
    Nemanjić, otišao je kao mladić oko 1192. u Svetu Goru i
    zamonašio se u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon, a posle očeve
    smrti 1200. vodio je državnu politiku s bratom, kraljem Stefanom
    Prvovenčanim. U Nikeji je 1219. od romejskog (vizantijski) cara
    Teodora I Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla I Haritopula
    1219. izdejstvovao autokefalnost (samostalnost) srpske crkve i
    srpsku arhiepiskopiju, za čije je sedište odredio manastir Žiču.
    Srpske zemlje podelio je na 10 episkopija i za episkope postavljao
    samo Srbe. U Raškoj je postojalo osam episkopija - Žiča, Ras,
    Toplica, Moravica, Dabar, Budimlje, Hvosno i Prizren, jedna u Zeti
    (na Miholjskoj Prevlaci u Bokokotorskom zalivu) i jedna u Zahumlju
    (Ston na Pelješcu). Arhiepiskopija i posebno najzapadnije
    episkopije na Prevlaci i u Stonu bile su glavna brana agresivnom
    papstvu koje se učvrstilo na Balkanskom poluostrvu posle Četvrtog
    krstaškog rata od 1202. do 1204. i užasnog krstaškog razaranja i
    pljačke Konstantinopolja. S putovanja po Bliskom istoku doneo je
    velike svetinje - delove Časnog Krsta, deo Hristovog trnovog venca,
    igumansko žezlo koje mu je proročanstvom ostavio Sveti Sava
    Osvećeni iz Palestine, ikonu Bogorodice Trojeručicu, nošenu u
    bojevima ispred vojske do propasti srpske srednjovekovne države.
    Veoma obrazovan, napisao je manastirske tipike (monaški ustavi) -
    Karejski, Hilandarski i Studenički. Kapitalni značaj imao je
    njegov prevod s grčkog ''Šeste novele'' Svetog cara Justinijana
    Velikog - koju je očistio od kasnijih nepravoslavnih dodataka -
    osnovni pravoslavni politički i državno-pravni dokument u kojem je
    objašnjena ideja simfonije (saglasje) crkve i države. ''Šesta
    novela'' (Zakonopravilo ili Krmčija, od reči krma - upravljanje) sa
    srpskog je prevedena na jezike ostalih pravoslavnih naroda. Simbol
    simfonije je dvoglavi orao i prvi srpski dvoglavi orao predstavljao
    je Svetog Savu i njegovog brata Svetog kralja Stefana Prvovenčanog
    (Sveti Simon). U pravoslavnoj crkvi Svetog Savu nazivaju i
    Ravnoapostolni (ravan apostolima) i Mirotvorac jer je 1208. u
    manastiru Studenica nad mrtvim očevim telom koje je preneo sa Svete
    Gore izmirio braću Vukana i Stefana i tako zaustavio građanski rat
    koji je pod pritiskom rimokatoličke crkve započeo Vukan, a
    diplomatskim misijama unosio je mir i među balkanske narode. Njegov
    kult veoma je snažan kod svih pravoslavnih naroda Balkana i u
    Rusiji. U delu ''Život Gospodina Nemanje'' (Sveti Simeon) opisao je
    očev život. Zajedno s njim, u junu 1198. od romejskog cara
    Aleksija III Anđela izdejstvovao je hrisovulju na osnovu koje je
    podigao manastir Hilandar, učinivši ga centrom srpskog crkvenog i
    književnog života.



    1533.
    Engleski kralj Henri VIII (Henry) oženio se Anom
    Bolen (Anne Boleyn), prkoseći vrhu rimokatoličke crkve u Vatikanu,
    koji mu nije dozvolio razvod od prve supruge Katarine Aragonske
    (Catherina of Aragon).

    1579.
    U Utrehtu su pobunjene provincije Nizozemske -
    Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i
    Overajsel - pošto su propali svi pokušaji izmirenja sa španskom
    upravom, proglasile Utrehtsku uniju radi borbe protiv Španije.
    Provincije su se 1581. odcepile od Španije, a Vestfalskim mirom
    1648. dobile su nezavisnost i potom prihvatile naziv Holandija prema
    najvećoj i najbogatijoj provinciji.

    1627.
    Rođen je irski hemičar i fizičar Robert Bojl
    (Boyle), koji je otkrio zakon o odnosu pritiska i zapremine kod
    gasova i prvi utvrdio razliku između smeše i hemijskog jedinjenja.

    1736.

    Rođen je francuski matematičar, mehaničar i
    astronom Luj Lagranž (Louis Lagrange), koji je sa 19 godina postao
    profesor matematike na Artiljerijskoj školi u Torinu, a potom je
    radio u Akademiji nauka u Berlinu i na Politehničkoj školi u
    Parizu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog
    računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne
    astronomije. Mnoga Lagranžova otkrića nose njegovo ime. Dela:
    ''Analitička mehanika'', ''Teorija analitičkih funkcija I-II'', ''O
    libraciji Meseca'', ''O teoriji Jupiterovih satelita''.

    1869.
    Osnovano je Srpsko poljoprivredno društvo radi
    širenja stručnih znanja među seljacima, koje je postojalo do
    1946, kad ga je ukinula tadašnja vlast.

    1874.
    Rođen je engleski pisac Vilijam Somerset Mom
    (William, Maugham), oštar kritičar britanskog građanskog
    društva. Dosta je pisao i o egzotičnim zemljama. Dela: romani
    ''Ljudski okovi'', ''Mesec i stoparac'', ''Kolači i pivo'', ''Pozorište'',
    ''Šareni veo'', zbirke pripovedaka ''Treptaj lista'', ''Na kineskom
    platnu'', ''Istok i Zapad'', drame ''Lejdi Frederika'', ''Hlebovi i ribe'',
    ''Svete plamen''.

    1882.

    Rođena je engleska knjizevnica Adelina Virdžinija
    Stivn (Adeline Virginia Stephen), poznata kao Virdžinija Vulf
    (Woolf), koja je primenjivala tehniku unutrašnjeg monologa i toka
    svesti i pisala istančanim intelektualnim stilom. Ostvarila je
    majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog
    društva. Osetljiva, zgrožena ratom, 1941. je izvršila
    samoubistvo. Dela: romani ''Izlet na svetionik'', ''Gospođa Delovej'',
    ''Godine'', ''Talasi'', ''Orlando'', eseji ''Sopstvena soba'', ''Između
    činova'', ''Smrt moljca'', ''Običan čitalac''.



    1899.

    Umro je srpski socijalista Vasa Pelagić, prvi
    pobornik ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Ideju socijalizma
    u njenoj utopijskoj verziji prihvatio je u Rusiji u kojoj je boravio
    od 1864. do 1866 i tada je na Moskovskom univerzitetu studirao
    medicinu, istoriju i političku ekonomiju. U Brčkom, gde je bio
    učitelj, osnovao je srpsku čitaonicu, jednu od prvih u Bosni. Bio
    je arhimandrit i upravnik Srpske pravoslavne bogoslovije u Banja
    Luci, u kojoj su školovani sveštenici i učitelji, odakle ga je
    zbog slobodoumnih školskih programa 1869. turska vlast prognala u
    Malu Aziju. Odatle se ruskom pomoću spasao 1871. i došao u Srbiju.
    Učestvovao je u Hercegovačkom ustanku 1875. Raščinjen je, a zbog
    širenja socijalističkih ideja proterivan je i iz Srbije, čak
    zatvaran u ludnicu, a umro je u Požarevačkom zatvoru. Njegove
    knjige, čitane u svim delovima srpstva, štampane su još za
    Pelagićevog života u oko 250.000 primeraka i odigrale su veliku
    prosvetiteljsku misiju. Dela: ''Istorija bosansko-hercegovačke
    bune'', ''Odgovor na četiri društvena pitanja'', ''Spas Srbije i
    srpstva'', ''Socijalizam i osnovni preporođaj društva'', ''Nauka i
    radni narod'', ''Blagodatnik'', ''Preobražaj škole i nastave'', ''Nova
    nauka o javnoj nastavi'', ''Umovanje zdravog razuma'', ''Poslanica
    bogu'', ''Koliko nas košta bog i gospodar'', ''Rukovođa za
    srpsko-bosanske, hercegovačke, starosrbijanske i makedonske
    učitelje''.

    1904.

    Izašao je prvi broj ''Politike'' koja je,
    zahvaljujući raznovrsnosti, odmerenosti, nepristrasnosti i
    informativnosti, postala najčitaniji srpski dnevni list. Tome je
    doprinelo geslo, koje su te novine dugo poštovale, da - u
    konkurenciji mnogih listova koji su neskriveno navijali za režim
    ili za pojedine političke stranke - pre svega poštuje činjenice i
    drži distancu prema svima, nastojeći da ne bude predaleko od
    vlasti, ali ni preblizu. List je osnovao Vladislav Ribnikar, koji je
    bio i prvi urednik.

    1918.
    Radi gušenja kontrarevolucionarnih pobuna stvorena
    je Crvena armija, koja se uspešno obračunala i sa stranom vojnom
    intervencijom protiv sovjetske Rusije i porazila Nemačku u Drugom
    svetskom ratu.

    1919.
    Osnovano je Društvo naroda, preteča Ujedinjenih
    nacija.

    1921.

    Reč ''robot'' prvi put se javno čula u Narodnom
    pozorištu u Pragu na premijeri izvođenja komada ''RUR'' Karela
    Čapeka, gde je označila likove radnika koji se pojavljuju u
    predstavi, a potekla je od stare češke reči ''robota'', koja je
    nekad označavala ropski rad, a sada samo rad ili posao.

    1924.
    U francuskom gradu Šamoni počele su prve zimske
    Olimpijske igre.

    1935.

    Rođen je portugalski državnik Antonio Ramaljo
    Janeš (Ramalho Eanes), predsednik Portugalije od 1976. do 1986.

    1942.

    Tajland je u Drugom svetskom ratu objavio rat
    Velikoj Britaniji i SAD.

    1955.
    ŠSR je formalno okončao ratno stanje s Nemačkom.

    1971
    .
    General Idi Amin oborio je vojnim udarom predsednika
    Ugande Miltona Obotea, ubrzo proglasio sebe predsednikom i zaveo
    strahovladu u toj afričkoj zemlji.

    1978.
    Umro je srpski pisac Skender Kulenović, član
    Srpske akademije nauka i umetnosti, autor potresne poeme ''Stojanka
    majka Knežepoljka''. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor
    drame u sarajevskom pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće
    ''Prosveta''. Dela: roman ''Ponornica'', poeme ''Ševa'', ''Zbor derviša'',
    drama ''Svjetlo na drugom spratu'', komedije ''Djelidba'', ''Večera'',
    soneti ''Ocvale primule''.

    1983.

    Kineske vlasti preinačile su u doživotnu robiju
    smrtnu kaznu izrečenu istog dana 1981. Mao Cedungovoj udovici Djang
    Chin.

    1987.

    Umro je srpski slikar Predrag-Peđa Milosavljević,
    član Srpske akademije nauka i umetnosti, istaknuti predstavnik
    intimizma u srpskom slikarstvu. Studirao je prava u Subotici, a
    zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu.
    Međunarodnu reputaciju stekao je 1937. na izložbi u Parizu na
    kojoj je dobio ''Gran pri''. Napisao je eseje ''Između trube i
    tišine'' i dramu ''Zopir''.

    1990.
    Pakistanski premijer Benazir Buto (Bhutto) rodila je
    devojčicu, postavši prva predsednica vlade neke zemlje koja je
    postala majka dok je obavljala premijersku dužnost.

    1991.
    TV Beograd prikazala je dokumentarni film o
    ilegalnom uvozu oružja u Hrvatsku i monstruoznim planovima
    obračuna sa Srbima i pripadnicima JNA, ali to nije imalo nikakve
    posledice za organizatore krvavog razbijanja zemlje jer je vojska od
    duboko podeljenog Predsedništva SFRJ iščekivala odluku o
    hapšenjima, koja nije donesena.

    1991.

    Sobranje Makedonije usvojilo je deklaraciju o
    nezavisnosti.

    1992.

    Ruski predsednik Boris Jeljcin izjavio je da će
    Rusija prestati da preti nuklearnim raketama američkim gradovima.

    1996.

    Parlamentarna Skupština Saveta Evrope odlučila je
    da u članstvo primi Rusiju.

    1998.

    Papa Jovan Pavle II (Ionahhes Paulus) okončao je
    petodnovnu posetu Kubi oštrom osudom američke ekonomske blokade
    protiv komunističkog karipskog ostrva.

    1999.
    U centralnom delu Kolumbije u zemljotresu je
    poginulo najmanje 1.200 ljudi.

    2004.

    Umro je srpski pozorišni reditelj Ljubomir
    Draškić, dugogodišnji upravnik beogradskog pozorišta Atelje 212.
    Tokom karijere režirao je više od 100 predstava, uključujući
    predstave ''Kralj Ibi'', ''Maratonci trče počasni krug'', ''Kafanica,
    sudnica, ludnica'', ''Rado ide Srbin u vojnike'' i ''Radovan III''.

    2005.
    Više od 300 hinduističkih hodočasnika poginulo je
    u stampedu u jednom hramu u zapadnoj indijskoj državi Maharaštra.

    2006.

    Na parlamentarnim izborima u Palestini pobedio je
    radikalni pokret Hamas.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #191

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 26. januar, 26. dan 2007. Do kraja godine ima 339 dana.

    1500.
    Španski moreplovac Visente Janes Pinson (Vicente Yanes Pinzon) otkrio je Brazil.

    1699.

    Potpisan je Karlovački mir, kojim je posle 16 godina okončan austrijsko-turski rat. Mirom koji su u Sremskim Karlovcima sa Otomanskim carstvom sklopile Austrija, Rusija, Poljska i Venecija, Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju, Liku i Baniju, zadržavši preko Save samo Banat i deo Srema do Mitrovice. Venecija je dobila srednju Dalmaciju, Boku Kotorsku do Risna i Moreju (Peloponez).

    1788.

    Britanski brodovi s prvim naseljenicima iz Engleske, uključujući grupu robijaša, uplovili su u zaliv Botani Bej (Sidnej) u Australiji gde su osnovali koloniju.

    1823.

    Umro je engleski lekar Edvard Džener (Edward Jenner), pronalazač vakcine protiv velikih boginja. Uočio je da ljudi zaraženi kravljim boginjama ne dobijaju velike boginje ni u vreme epidemija i posle dve decenije rada 1796. je razvio vakcinu, koja je ubrzo u celom svetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od smrtonosnih velikih boginja.

    1827.

    Peru je okončao uniju s Kolumbijom i proglasio nezavisnost.

    1841.

    Proglašen je britanski suverenitet nad Hongkongom, šest dana pošto je Kina prinuđena da ga ustupi Velikoj Britaniji.

    1880.

    Rođen je američki general Daglas Makartur (Douglas MacArthur), u Drugom svetskom ratu komandant američkih trupa na Dalekom istoku, koji je u ime SAD u septembru 1945. potpisao kapitulaciju Japana. Potom je postavljen za komandanta savezničkih snaga u Japanu, a u početku rata u Koreji komandovao je snagama Ujedinjenih nacija, ali je smenjen u aprilu 1951. zbog namere da rat prenese na teritoriju Kine.

    1885.

    Sudanski ustanici Muhameda Ahmeda Abdule, koji se proglasio mahdijem (vođa islama), potukli su Britance, zauzeli Kartum, pogubili engleskog generala Čarlsa Gordona (Charles) i osnovali samostalnu državu. Tek 1898. britansko-egipatska vojska generala Horejša Kičinera (Horatio Kitćener) pobedila je sudanske snage. Sudan je bio pod vlašću Londona do 1. januara 1956.

    1891.

    Umro je nemački inženjer Nikolaus August Oto (Otto), koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. izumeo je četvorotaktni motor sa unutrašnjim sagorevanjem, poznat kao ''Oto motor'', što je omogućilo razvoj automobila.

    1905.

    Kod Pretorije u Južnoj Africi otkriven je ''Kalinan'', najveći dijamant u svetu, težak 3.106 karata.

    1918
    .
    Rođen je rumunski diktator Nikolae Čaušesku (Nicolae Ceausescu), koji je preuzeo vlast 1965, postavši generalni sekretar vladajuće Komunističke partije Rumunije. Učvrstio se 1967, kad je izabran za predsednika Državnog saveta, a 1975. postao je predsednik Rumunije i ubrzo je izgradio snažan kult ličnosti, oslanjajući se u vladanju najviše na ozloglašenu političku policiju Sekuritate. Posle decembarske pobune naroda 1989, kojoj se ubrzo pridružila vojska, zbačen je s vlasti i 25. decembra je, posle tajnog suđenja, streljan sa suprugom Elenom.

    1924.
    U ŠSR-u je drugi Svesavezni kongres Sovjeta odlučio da telo sovjetskog diktatora Vladimira Lenjina, koji je umro pet dana ranije, bude očuvano balsamovanjem. Takođe je odlučeno da u čast Lenjina bivša prestonica carske Rusije Petrograd bude preimenovan u Lenjingrad.

    1925.

    Rođen je američki filmski glumac i režiser Pol Njumen (Paul Newman), koji se istakao psihološki iznijansiranim interpretacijama likova snažnih individualnih svojstava. Filmovi: ''Dugo toplo leto'', ''Slatka ptica mladosti'', ''Nasilje'', ''Buč Kesidi i Sandens Kid'', ''Sudija za vešanje'', ''Žaoka'', ''Pakleni toranj'', ''Bafalo Bil i Indijanci'', ''Boja novca'' (Oskar), režija - ''Rejčel, Rejčel'', ''Uticaj gama zraka na sablasne nevene''.



    1934.

    Potpisan je desetogodišnji nemačko-poljski pakt o nenapadanju, čime je Adolf Hitler osigurao mir na istoku, ali ga to nije omelo da 1. septembra 1939. napadne Poljsku i otpočne Drugi svetski rat.

    1942.

    Iskrcavanjem u Severnu Irsku, u Drugom svetskom ratu su prvi američki vojnici stigli u Evropu, u kojoj su tada Nemci ratovali samo na istočnom frontu i u Jugoslaviji. Trupe SAD uključile su se u borbe u Evropi 1943. napadom na Italiju.

    1947
    .
    U avionskoj nesreći u Danskoj poginuo je švedski prestolonaslednik Gustav Adolf, iza kojeg je ostalo petoro dece, uključujući sadašnjeg kralja Švedske Karla XVI Gustava (Carl).

    1950.
    Indija je formalno proglašena republikom u okviru Britanskog komonvelta.

    1965.
    Hindi je postao zvanični jezik Indije, što je izazvalo nemire na jugu zemlje gde stanovništvo govori drugim jezicima, pa je vlada Indije u februaru 1965. odlučila da u zvaničnoj upotrebi ostane i engleski.

    1972.
    Iznad Čehoslovačke je, posle eksplozije podmetnute bombe, pao avion JAT-a ''DC-9'' na liniji Kopenhagen-Beograd. Poginulo je 26 putnika i članova posade, a pad sa gotovo 10.000 metara preživela je jedino stjuardesa Vesna Vulović.

    1973.

    Umro je američki filmski glumac rumunskog porekla Edvard Robinson (Edward), koji se proslavio ulogama gangstera u kriminalističkim filmovima, ali je ispoljio i sjajan komičarski talenat. Filmovi: ''Mali Cezar'', ''Tigrova čeljust'', ''Kid Kalabed'', ''Neočekivani dr Gliterbauz'', ''Čitav grad priča'', ''Dvostruka odšteta'', ''Žena na prozoru'', ''Rt Largo'', ''Nasilje'', ''Zeleno sunce''.

    1977.
    Jugoslavija i Španija su zaključile sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa i otvaranju misija u Madridu i Beogradu na nivou ambasada.

    1990.
    Umrla je američka filmska glumica Ava Gardner, koja je nesvakidašnjom pojavom izmenila tip filmske lepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Snimila je oko 60 filmova. Filmovi: ''Ploveće pozorište'', ''Snegovi Kilimandžara'', ''Sunce se ponovo rađa'', ''Usamljena zvezda'', ''Naga Maja'', ''Noć iguane'', ''Pedeset pet dana u Pekingu'', ''Sudija za vešanje'', ''Mogambo'', ''Bosonoga kontesa''.



    1993.
    Savet bezbednosti UN osudio je napad Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu, teritoriju pod zaštitom Unprofora, ali nije predvideo nikakve kaznene odredbe, što je, praktično, značilo prećutno odobravanje.

    1994.

    Rumunija je postala prva bivša članica Varšavskog ugovora s kojom je NATO potpisao dokument ''Partnerstvo za mir''.

    1996.

    Senat SAD odobrio je sporazum START-2 o smanjivanju broja američkih i ruskih strateških nuklearnih raketa.

    1997.
    Policija je u Beogradu upotrebila silu, suzbivši demonstracije nekoliko desetina hiljada ljudi koji su protestovali zbog poništenja njihove volje na lokalnim izborima.

    2000.

    Više od godinu dana pošto je DNK test ukazao na mogućnost da je nekadašnji predsednik SAD Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) imao sina s njegovom crnom robinjom Seli Hemings (Sally), Džefersonova fondacija je priznala da je on bio otac jednog a možda i svih šestoro njene dece.

    2001.
    Zemljotres u zapadnoj indijskoj državi Gudžarat usmrtio je najmanje 18.000 ljudi.

    2003.

    Američka teniserka češkog porekla Martina Navratilova (46) osvojila je sa indijskim teniserom Leanderom Paesom titulu na otvorenom prvenstvu Australije u konkurenciji mešovitih parova, postavši najstariji teniser koji je osvojio jedan gren slem turnir.

    2004.
    Umro je srpski glumac Mihajlo Paskaljević ''Bata'', koji je široku popularnost stekao nizom uloga u humorističkim televizijskim serijama i u filmskim komedijama poput ''Sumnjivog lica'', ''Diližanse snova'' i filma ''Silom otac''. Najupečatljivije kreacije u pozorištu ostvario je kao kapetan Jerotije u ''Sumnjivom licu'' Branislava Nušića i Estragon u drami ''Čekajući Godoa'' Semjuela Beketa.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #192

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 27. januar, 27. dan 2007. Do kraja godine ima 338 dana.

    1756.
    Rođen je austrijski kompozitor Volfgang Amadeus
    Mocart (Wolfgang, Mozart), jedan od najvećih u istoriji muzike.
    Posle preseljenja iz rodnog Salcburga u Beč bio je okružen
    spletkama zavidljive i stvaralački jalove dvorske muzičke kamarile
    i doživeo je finansijski krah. Posle smrti 1791. sahranjen je u
    zajedničku sirotinjsku grobnicu u Beču. Kao ''čudo od deteta'' na
    turnejama je obišao veći deo Evrope. Već u šestoj godini napisao
    je prvu kompoziciju, u osmoj sonate, u devetoj simfonije, u 11.
    oratorijum, a u 12. operu ''Jednostavna prevara''. Napisao je više od
    600 dela, uključujući opere, simfonije, koncerte za
    klavir,violinu, flautu, klarinet, hornu i druge instrumente,
    gudačke kvartete, kvintet sa klarinetom (''Mala noćna muzika''),
    sonate za klavir i za violinu, kantate, mise (''Rekvijem'', ''Misa
    solemnis'',''Velika misa u c-molu''). Ostala dela: opere ''Figarova
    ženidba'', ''Čarobna frula'', ''Otmica iz Seraja'', ''Don Djovani'',
    ''Tako čine sve'', ''Idomeneo'', simfonije ''Hafner simfonija'',
    ''Lincerska simfonija'', ''Praška simfonija'', ''Simfonija u g-molu'',
    ''Jupiter simfonija''.



    1775.

    Rođen je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling
    (Friedrić Wilhelm Sćelling), s Imanuelom Kantom (Immanuel),
    Johanom Fihteom (Johann Fićte) i Fridrihom Hegelom (Friedrić)
    tvorac nemačkog idealizma. Dela: ''Ideje za filozofiju prirode'', ''O
    svetskoj duši'', ''Prvi nacrt sistema prirodne filozofije'',
    'Transcedentalni idealizam'', ''Predavanja o filozofiji umetnosti'',
    ''Izlaganje mog sistema filozofije'', ''Bruno ili o prirodnom i
    božanskom principu stvari'', ''Filozofija i religija'', ''Istraživanje
    suštine ljudske slobode'', ''Filozofija mitologije''.

    1777
    .
    Rođen je srpski monah i pisac Lukijan Mušicki,
    upravnik manastira Šišatovac, čcije su pesme nadahnute
    rodoljubljem, humanizmom i prosvetiteljskim idejama imale veliki
    uticaj na savremenike, naročito ''Glas harfe šišatovačke''.
    Smenjen je s dužnosti upravnika Šišatovca jer njegove ideje nisu
    bile po volji mitropolita Stefana Stratimirovića. Oduševljavao se
    Dositejem Obradovićem i bio prijatelj Vuka Karadžića.

    1822.

    Na skupštini u Epidauru grčki ustanici su
    proglasili nezavisnost Grčke, koju je Otomansko carstvo priznalo
    tek 1829.

    1832.

    Rođen je engleski pisac i matematičar Čarls
    Latvidž Dodžson (Charles Lutwige Dodgson), poznat kao Luis Kerol
    (Lewis Carroll), čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu
    je blizak potonjem nadrealizmu. Dela: ''Alisa u zemlji čuda'', ''Kroz
    ogledalo''.

    1859.

    Rođen je nemački car i pruski kralj Fridrih
    Vilhelm II Viktor Albert (Friedrić Wilhelm), tvorac politike
    prodora na istok i izazivač niza vojno-diplomatskih kriza,
    uključujući objavu rata Srbiji 1914, čime je postao neizbežan
    Prvi svetski rat. Na presto Nemačkog carstva je stupio 1888, a
    1918. je, posle poraza Nemačke, primoran da abdicira i pobegne u
    Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za
    ratne zločine.

    1865.
    Španija je priznala nezavisnost Perua.

    1885.
    Rođen je američki kompozitor Džerom Kern
    (Jerome), otac mjuzikla. Njegova opereta ''Ploveće pozorište'' jedna
    je od najboljih u istoriji pozorišta SAD. Komponovao je i filmsku
    muziku.

    1901.

    Umro je italijanski kompozitor Djuzepe Verdi
    (Giuseppe), uz Riharda Vagnera (Rićard Wagner) najistaknutiji
    romantičarski operski stvaralac 19. veka. Prve opere stvarao je u
    duhu slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnije
    su vrhunac italijanskog romantizma - spoj tradicionalne
    melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno
    usaglašen tekst i muziku. Dela: opere ''Nabuko'', ''Travijata'',
    ''Trubadur'', ''Rigoleto'', ''Bal pod maskama'', ''Moć sudbine'', ''Don
    Karlos'', ''Aida'', ''Otelo'', ''Falstaf''.

    1916.
    U Berlinu je osnovana revolucionarna organizacija
    ''Savez Spartaka'', preteča Komunističke partije Nemačke, osnovane u
    decembru 1918.

    1919.

    Umro je mađarski pisac Endre Adi (Ady), čija je
    poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom
    snagom vizija, s novim asocijacijama i naglaskom rečima i iskazima,
    podigao je mađarski pesnički jezik na zavidnu visinu. Dela: ''Nove
    pesme'', ''Krv i zlato'', ''Na kolima Ilije Gromovnika'', ''Voleo bih da
    me vole'', ''Ko je mene video?'', ''Na čelu mrtvih''.

    1924.
    Jugoslavija je u Rimu potpisala pakt o prijateljstvu
    i saradnji sa Italijom i sporazum kojim je Rijeka predata Italiji.

    1926.
    Engleski pronalazač Džon Logi Berd (John Logie
    Baird) u Londonu je prvi put javno demonstrirao televiziju.

    1942.

    U ''Igmanskom maršu'' u Drugom svetskom ratu glavnina
    Prve proleterske brigade je tokom druge neprijateljske ofanzive
    prešla 100 kilometara od Jahorine do Foče, preko Sarajevskog polja
    i planine Igman. Marš više od 700 boraca, od kojih 50 ranjenih i
    bolesnih, trajao je 18 časova kroz dubok sneg, pri temperaturi
    minus 32 stepena celzijusa. U maršu su promrzla 172 borca i nekima
    su bez anestezije amputirani delovi tela.

    1944.
    Komandant Lenjingradskog fronta, ruski general Leonid
    Govorov objavio je u Drugom svetskom ratu da je Crvena armija
    porazila Nemce i potpuno oslobodila Lenjingrad, čijih je tri
    miliona žitelja bilo u blokadi od septembra 1941. Tokom nemačke
    opsade 716.000 Lenjingrađana izgubilo je krov nad glavom, uništeno
    je 526 škola, 840 fabrika, 101 muzej i mnoštvo drugih znamenitih
    građevina, a na Piskarevskom groblju sahranjena je polovina
    gradskog stanovništva, od kojih je većina umrla od gladi.

    1945.
    Sovjetske jedinice su na juriš i uz znatne gubitke
    oslobodile Aušvic, najveći nacistički koncentracioni logor u
    Drugom svetskom ratu. U logoru je ostalo oko 7.000 zatočenika koje
    Nemci u žurbi nisu stigli da pobiju. U gasnim komorama Aušvica
    ubijeno je, uključujući decu i žene, najmanje milion i po ljudi,
    najviše Jevreja. U logoru je ubijeno više od 25.000 Jugoslovena.



    1964.

    Francuska je uspostavila diplomatske odnose s Kinom.

    1967.
    Pripremajući se za let na Mesec, trojica američkih
    astronauta poginula su u svemirskom brodu ''Apolo 1'', u kojem je izbio
    požar.

    1967.

    ŠSR, SAD i 60 drugih zemalja potpisalo je sporazum
    o zabrani nuklearnih eksperimenata u stratosferi.

    1969.
    U Bagdadu je pogubljeno 14 ljudi, među njima devet
    Jevreja, koje su iračke vlasti optužile da su izraelski špijuni.

    1973.

    U Parizu su ministri inostranih poslova SAD,
    Severnog Vijetnama, privremene revolucionarne vlade Južnog
    Vijetnama i Južnog Vijetnama potpisali ugovor o prestanku rata u
    Vijetnamu. Rat je ipak potrajao do kraja aprila 1975. i okončan je
    porazom SAD.

    1980.

    Umro je srpski književni i pozorišni kritičar
    jevrejskog porekla Eli Finci. Posle Drugog svetskog rata bio je
    direktor ''Borbe'', ''Nolita'', Jugoslovenske knjige, Jugoslovenskog
    dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa ''Književnost''. Dela:
    pozorišne kritike u zbirkama ''Više i manje od života I- V'',
    ''Stvarnost i iluzije'', studija ''Deni Didro'', ogledi o Miroslavu
    Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Djorđu Jovanoviću,
    Branimiru Chosiću, Marinu Držiću.

    1981.

    Najmanje 500 ljudi poginulo je na indonežanskom
    feribotu ''Tampomas II'', koji je posle požara potonuo u Javanskom
    moru.

    1991.

    Američka avijacija je u Zalivskom ratu otpočela
    masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada Basre.

    1995.
    Burmanski vojnici postigli su ključnu pobedu nad
    karenskim pobunjenicima, osvojivši glavnu bazu u džungli uz
    granicu s Tajlandom. Pobuna manjinskih Karena (više od tri miliona
    ljudi u planinama istočne Burme) otpočela je ubrzo pošto je Burma
    1948. dobila nezavisnost od Velike Britanije.

    1996.
    U Nigeru je vojnim udarom oboren prvi demokratski
    izabran predsednik Mahamane Usman (Ousmane).

    2002.
    U eksploziji u skladištu oružja u glavnom gradu
    Nigerije Lagosu poginulo je više od 1.000 ljudi.

    2003.

    Skupština Srbije usvojila je Ustavnu povelju kojom
    je federalna država Savezna Republika Jugoslavija preobražena u
    znatno labaviju Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora.

    2006.

    Umro je nemački političar Johanes Rau (Johannes),
    bivši predsednik Nemačke i dugogodišnji ministar predsednik
    pokrajine Severna Rajna - Vestfalija, koji će ostati upamćen po
    maksimi: Miriti, ne zavađati!

    - Danas je Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog
    prosvetitelja i zaštitnika školstva Svetog Savu, oca srpske
    državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske
    diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva. Prva proslava
    Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. u Zemunu, odakle
    se brzo proširila u sve delove srpstva. Himna Svetom Savi prvi put
    je izvedena 1839. u Segedinu, a za školsku slavu u kneževini
    Srbiji Savindan je proglašen u januaru 1840
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #193

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 28. januar, 28. dan 2007. Do kraja godine ima 337 dana.

    814.

    Umro je franački car Karlo Veliki (Charlemagne,
    Carolus Magnus), koji je od dolaska na presto 768. krojio sudbinu
    Evrope i proširio Franačko carstvo od Severnog mora do Italije i
    od Atlantika do Češke. Papa Lav III (Leo) krunisao ga je 800. za
    rimskog cara. Njegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i
    pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u
    zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija (mešanje u teološka
    pitanja i crkvene poslove) trasirala je put otpadanja zapadne crkve
    od pravoslavlja. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da - zbog
    nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora s grčkog
    na latinski - ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro
    je i jeretičko učenje o Svetom Duhu (fillioque), prema kojem Sveti
    Duh ishodi i iz Sina a ne samo iz Boga Oca.

    1457
    .
    Rođen je engleski kralj Henri VII (Henry), otac
    Henrija VIII i osnivač dinastije Tjudor (Tudor). Njegovim dolaskom
    na presto 1485. okončan je četrdesetogodišnji ''Rat dveju ruža'' -
    nazvan tako jer je dinastija Lankastra (Lancaster), s kojom je Henri
    VII bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka (York)
    belu ružu. Presto je osigurao pobedom u bici kod Bosvorta 1485, u
    kojoj je poginuo kralj Ričard III (Rićard), a 1486. ujedinio je
    kuće Lankastar i Jork oženivši se Elizabet (Elizabeth), sestrom
    Ričarda III. Tokom vladavine do smrti 1509. zaveo je režim
    apsolutizma.

    1547
    .
    Umro je engleski kralj Henri VIII, surovi
    apsolutista, koji je raskidom s rimokatoličkom crkvom 1534. izveo
    crkvenu reformaciju proglašenjem anglikanske crkve, nezavisne od
    Vatikana, s kraljem kao verskim poglavarom. Ženio se šest puta, a
    s papom je raskinuo kad nije dobio dozvolu da se razvede od Katarine
    Aragonske (Catherine of Aragon) i oženi Anom Bolen (Anne Boleyn),
    koju je kasnije pogubio. Proširio je vlast na Vels, Škotsku i
    Irsku i izgradio jaku flotu.

    1596.
    Umro je engleski gusar i admiral Frensis Drejk
    (Francis Drake), prvi Englez koji je od 1577. do 1580. oplovio svet.
    Njegovi gusarski napadi na španske brodove doprineli su engleskom
    osvajanju kolonija, posebno u severnoj Americi, a odigrao je i jednu
    od ključnih uloga u pobedi britanske ratne mornarice 1588. nad
    španskom ''Nepobedivom armadom'' u bici u Lamanšu. Preneo je 1586.
    krompir u Evropu iz Amerike.

    1689.

    Britanski parlament objavio je abdikaciju kralja
    Džejmsa II (James), poslednjeg iz dinastije Stjuart (Stuart),
    zbačenog zbog naturanja rimokatoličanstva.

    1812.
    Rođen je srpski državnik Ilija Savić, poznat kao
    Ilija Garašanin, čije je delo ''Načertanije'', objavljeno 1844,
    predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike
    jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za Savez
    balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Turskoj. Sin je trgovca
    Milutina Savića iz sela Garaši kod Kragujevca i prezime je uzeo
    prema nazivu rodnog mesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio
    prvi starešina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je posle
    abdiciranja kneza Miloša 1839. morao u izbeglištvo. Po povratku u
    otadžbinu od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih dela, do
    1853. ministar spoljnih poslova, ali je smenjen pod pritiskom
    Rusije, iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra
    Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i
    Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih dela 1858. i
    odluka Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije
    Karađorđević najviše je njegova zasluga. Na poziv kneza Mihaila
    Obrenovića, postao je 1861. šef vlade i diplomatije. Prihvatio je
    njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u
    pripremanju ustanka protiv Turaka, takođe je vodio tajne pregovore
    o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867.
    zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović.

    1841.

    Rođen je engleski novinar i istraživač Džon
    Roulends (John Rowlands), poznat kao Henri Morton Stenli (Henry,
    Stanley), koji se proslavio 1871. ''spasavanjem'' škotskog
    istraživača Dejvida Livingstona (David Livingstone), za kojeg se
    pogrešno verovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku
    više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo
    jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki deo basena reke
    Kongo.

    1857.

    Rođen je srpski političar i publicista Stojan
    Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer
    Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar
    Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umesto vođi radikala
    Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis ''Delo'' i list
    ''Ođek''. Dela: ''O Makedoniji i Makedoncima'', ''Srbi i Bugari u
    Balkanskom ratu'', ''Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska'',
    ''Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske''.

    1871.
    Francuska je kapitulirala u ratu s Pruskom i predala
    Pariz.

    1878.
    U Nju Hevnu u SAD puštena je u rad prva telefonska
    centrala, dve godine pošto je Aleksander Grejem Bel (Alexander
    Graham Bell) patentirao telefon.

    1884.
    Rođen je švajcarski fizičar, balonista i
    istraživač morskih dubina Ogist Pikar (Auguste Pičard), profesor
    Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski
    elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovek koji je
    dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934.
    do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske
    dubine i do 4.000 metara.

    1887.
    Rođen je poljski pijanista jevrejskog porekla Artur
    Rubinštajn (Rubinstein), čije se virtuozno muziciranje odlikovalo
    bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je
    tumačio Frederika Šopena (Fryderyk Chopin), Ludviga van Betovena
    (Ludwig, Beethoven), Roberta Šumana (Sćumann) i savremene španske
    kompozitore. Napisao je memoarsko delo ''Godine moje mladosti''.



    1906.
    Rođen je grčki revolucionar Vafijadis Markos,
    vođa grčkih partizana i komandant Demokratske armije Grčke u
    građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine
    hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Posle nemačke
    okupacije Grčke u Drugom svetskom ratu pobegao je iz zatvora na
    ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički
    komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske (ELAS) i potom
    Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran posle
    kapitulacije vođa Narodnooslobodilačkog fronta (EAM) 12. februara
    1945, s delom rukovodstva EAM organizovao je oružanu borbu protiv
    kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant
    Demokratske armije Grčke, posle izbora na teritoriji pod kontrolom
    njegovih snaga u avgustu 1947. proglasio je republiku, a u decembru
    obrazovao privremenu demokratsku vladu. Zbog sukoba u rukovodstvu
    isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke
    partije Grčke, posle čega je emigrirao u ŠSR, a u zemlju se
    vratio pred kraj života.

    1912.

    Rođen je američki slikar Džekson Polok (Jackson
    Pollock), začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog
    ekspresionizma. Njegove slike odlikuje specifična espresija
    nervoznog impulsivnog pokreta, sklonost dramatskim sukobima i duboka
    angažovanost koja im daje karakter intimne ispovesti. Raskinuo je s
    tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu
    i slikao na podu, cedeći boju iz tube i upotrebljavajući
    materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci. U toj
    tehnici naslikao je mnoga platna u kojima je napet, vibrantan potez,
    sledeći unutarnje impulse poput osetljive kazaljke, stvarao na
    površini živu kaligrafsku arabesku.

    1919.
    Umro je nemački sociolog, istoričar i književni
    istoričar Franc Mering (Franz Mehring), jedan od vođa i
    teoretičara levog krila nemačke socijaldemokratije i osnivača
    'Saveza Spartaka'' i Komunističke partije Nemačke. Dela:
    ''Biografija Karla Marksa'' (tri knjige), ''Istorija nemačke socijalne
    demokratije'' (četiri knjige), studija ''Legenda o Lesingu''.

    1928.
    Umro je španski pisac i političar Visente Blasko
    Ibanjes (Vicente Blasco Ibanez), kojem je svetsku slavu doneo roman
    ''Četiri jahača apokalipse''. Celog života borio se za demokratiju
    i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura
    stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao brošuru
    ''Razobličeni Alfonso XIII'', koja je odigrala ogromnu ulogu u
    rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list ''El Pueblo''.
    Ostala dela: romani ''Među pomorandžama'', ''Trska i glib'',
    ''Krovinjara'', ''Krv i arena'', ''Horda'', ''Mrtvi zapovedaju'',
    ''Katedrala'', ''Uljez'', ''Podrum'', ''Mare Nostrum'', ''Kolumbo''.

    1930.
    U Španiji je okončana diktatura Migela Prima de
    Rivere (Miguel).

    1935.
    Island je postao prva zemlja u kojoj je legalizovan
    abortus iz medicinskih ili socijalnih razloga.

    1939.
    Umro je irski pisac Vilijam Batler Jejts (William
    Butler Yeats), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923, čija
    je lirika kosmopolitska, sa osloncem na helensku i romejsku
    (vizantijska) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku
    tradiciju. Dostigao je zrelost pravog majstora, jednog od najvećih
    u literaturi na engleskom jeziku. Dela: poezija ''Oisinova lutanja'',
    ''Vetar u trsci'', ''Ostrvce na jezeru Inisfri'', ''Toranj'', drame
    ''Grofica Ketlin'', ''Žuđena zemlja'', ''Mačka i mesec'', eseji
    ''Keltski suton'', ''Ideje dobra i zla'', ''Sanjarenja o detinjstvu i
    mladosti'', autobiografsko delo ''Autobiografija''.

    1943.
    Nemački vođa Adolf Hitler objavio je u Drugom
    svetskom ratu mobilizaciju svih Nemaca sposobnih za borbu.

    1950.
    Francuski parlament ratifikovao je sporazum prema
    kojem su Vijetnam, Laos i Kambodža postale nezavisne države u
    okviru Francuske unije.

    1962.
    Američki vasionski brod bez posade ''Rendžer III''
    je, umesto da se spusti na Mesec, promašio cilj za 35.200
    kilometara.

    1986.
    U eksploziji američkog vasionskog šatla
    ''Čelendžer'', 72 sekunde posle lansiranja iz Kejp Kaneverala,
    poginulo je svih sedam astronauta.

    1990.

    Poljska ujedinjena radnička partija (komunisti) je
    rasformirana, a osnovana je Socijaldemokratija republike Poljske
    koja se opredelila za tržišnu privredu i demokratsku državu.
    Lider nove stranke Aleksandar Kvašnjevski (Aleksander Kwasniewski)
    postao je 1995. šef države, pobedivši na izborima Leha Valensu
    (Leć Valesa).

    1994.
    Tri italijanska novinara ubijena su u Mostaru, a
    odgovornost nije nikom jasno pripisana.

    1995.
    U najkrvavijem sukobu od početka nasilja islamskih
    terorista u Egiptu poginulo je 14 terorista, dvojica policajaca i
    dvojica prolaznika koji su se našli u unakrsnoj vatri.

    1998.
    U Indiji je osuđeno na smrt svih 26 optuženih za
    učešće u zaveri radi ubistva bivšeg premijera Radživa Gandija
    (Rajiv Gandhi).

    2002.

    Ekvadorski avion ''Boing 727'' srušio se u vulkan
    Kumbal u Kolumbiji, što nije preživeo niko od 92 putnika i člana
    posade.

    2004.
    Artur Takač, jugoslovenski sportista i
    dugogodišnji visoki funkcioner Međunarodnog olimpijskog komiteta,
    nestao je u snežnoj mećavi na Kopaoniku.

    2004.
    Komisija lorda Hatona (Hutton) skinula je bilo kakvu
    odgovornost s britanskog premijera Tonija Blera (Tonny Blair) za
    samoubistvo eksperta za iračko oružje Dejvida Kelija (David
    Kelly), ali je optužila BBC zbog načina izveštavanja o tome.
    Predsedavajući uprave BBC Gevin Dejvis (Gavyn Davies) podneo je
    ostavku.

    2006.
    Umro je srpski književnik Duško Trifunović, jedan
    od najznačajnijih predstavnika takozvane estradne, govorne poezije.
    Dela: zbirke pesama ''Zlatni kuršum'', ''Pobednički krug'', ''Šarena
    laža'', ''Slobodni pad'', ''Jetke pripovetke'', ''Tumač tiranije'',
    ''Bukvalno tako'', ''Poezija'', ''Šok soba'', romani ''Gola seča'',
    ''Kazneni prostor'', ''Anđel do anđela'', ''Davno i daleko''. Pop i rok
    muzičari sa prostora bivše Jugoslavije komponovali su muziku na
    Trifunovićeve stihove, a mnoge pesme su odmah postale hitovi (''Ima
    neka tajna veza'', ''Šta bi dao da si na mom mestu, ''Pristao sam,
    biću sve što hoće'', ''Ti si mi bila u svemu naj, naj'', ''Glavo
    luda'')..



    2006.
    U poljskom gradu Katovice pod teretom snega pao je
    krov na sajmištu, u trenutku kad se u objektu nalazilo oko 700
    ljudi. Poginule su 64 osobe, a povređeno je 160.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #194

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 29. januar, 29. dan 2007. Do kraja godine ima 336 dana.

    1412.

    Srpski despot Stefan Lazarević potpisao je zakon o rudarstvu - jedinstven po sadržini i opremi, čija je pravna i istorijska vrednost prelazila nacionalne granice - i deo statuta grada Novo Brdo, velikog rudarskog centra na Kosovu i Metohiji.

    1635.
    Osnovana je Francuska akademija.

    1676.
    Ruski car postao je Fjodor III Romanov, posle smrti oca Alekseja. Bio je na prestolu do 1682.
    kad ga je nasledio polubrat Petar Veliki - ali su zemljom, jer je bio maloletan i bolešljiv, upravljali njegovi ujaci, bojari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i Ukrajini i omogućen je razvoj zanata, rudarstva i trgovine.

    1688.
    Rođen je švedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedberj (Swedberg), poznat kao Emanuel Svedenborj (Swedenborg), autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant (Immanuel) u spisu ''Snovi jednog duhovnika''. Ubrzo posle njegove smrti 1772. pojavila su se ''Društva svedenborjista'', iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima. Dela: ''Opera philosophica et mineralia'', ''Arcana coelestica'', ''De nova Hierosolyma''.

    1782.
    Rođen je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober (Daniel Francois Esprit Auber), autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice. Dela: opere ''Fra Diavolo'', ''Crni Domino'', ''Bludni sin'', ''Nema iz Portičija''.

    1843.
    Rođen je američki državnik Vilijam Mekinli (William McKinley), predsednik SAD od 1897. do 1901, koji je 1898. objavio rat Španiji da bi od nje preoteo Filipine, Portoriko, Guam i Kubu, započevši tako eru američkog imperijalizma. Zajedno sa evropskim silama, učestvovao je u gušenju prvog antikolonijalnog ustanka kineskog naroda od 1899. do 1901, poznatog kao ''Bokserski ustanak'', kako bi nametnuo režim slobodne trgovine i omogućio američkom kapitalu prodor u Kinu. Ubijen je 1901. u atentatu.

    1856.
    Ustanovljen je ''Viktorijin krst'', najviše britansko vojno odlikovanje.

    1860.
    Rođen je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji stil se odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku. Njegove drame i pojedine novele nemaju fabulu u klasičnom smislu, nego su najčešće psihološki izvanredno naslikane ispovesti o unutarnjim burama i sukobima. Pozorištu je otvorio nove puteve i sam stvorio novi dramski oblik ''lirsku dramu'' i izvršio ogroman uticaj na svetsku literaturu, posebno dramu. Dela: drame ''Galeb'', ''Tri sestre'', ''Ujka Vanja'', ''Višnjik'', novele i pripovetke ''Čovek u futroli'', ''Arhijerej'', ''Kuća na sprat'', ''Dušica'', ''Tri godine'', ''Ogrozd'', ''Paviljon broj 6'', ''Stepa'', ''Seljaci'', ''Činovnikova smrt'', ''U uvali'', zbirke humoreski ''Melpomenine bajke'', ''Šarene priče''.

    1862.
    Rođen je engleski kompozitor Frederik Dilijes (Frederick Delius), impresionista poznat po simfonijama (''Pariz - pesma velikog grada'', ''Brigg Fair''). Komponovao je i opere i koncerte, uključujući ''Misu života'', inspirisanu delom nemačkog filozofa Fridriha Ničea (Friedrić Nietzsće) ''Tako je govorio Zaratustra''.

    1866.
    Rođen je francuski pisac Romen Rolan (Romain Rolland), jedan od najvećih mistika francuske literature 20. veka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. Bio je duboko zainteresovan i aktivno uključen u sva bitna socijalna, politička i duhovna zbivanja, uključujući ''aferu Drajfus'', fenomen komunizma, borbu protiv fašizma, nastojanja da bude postignut svetski mir. Dela: romani ''Žan Kristof'' (10 knjiga), ''Kola Brenjon'', 12 drama pod zajedničkim nazivom ''Pozorište revolucije'', romansirane biografije Ludviga van Betovena (Ludwig, Beethoven), Mikelanđela Buonarotija (Mićelangelo Buonarroti), Lava Tolstoja, Fridriha Hendla (Friedrić Haendel), Mahatme Gandija (Gandhi), antiratni spis ''Iznad meteža''.

    1867.
    Rođen je španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes (Vicente Blasco Ibanez), kojem je svetsku slavu doneo roman ''Četiri jahača apokalipse''. Celog života borio se za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao brošuru ''Razobličeni Alfonso XIII'', koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list ''El Pueblo''. Ostala dela: romani ''Među pomorandžama'', ''Trska i glib'', ''Krovinjara'', ''Krv i arena'', ''Horda'', ''Mrtvi zapovedaju'', ''Katedrala'', ''Uljez'', ''Podrum'', ''Mare Nostrum'', ''Kolumbo''.

    1872.
    Rođen je vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji Goce Delčev, koga bugarska istoriografija smatra bugarskim nacionalnim junakom, a skopski izvori makedonskim. U Sofiji je izbačen iz vojne škole jer je širio socijalističke ideje, a potom zbog niskog rasta nije primljen na Vojnu akademiju u Beogradu. Dve godine bio je učitelj, a 1896. je s malom četom počeo borbu protiv Turaka. Zalagao se za federaciju balkanskih država. Poginuo je u borbi protiv Turaka u maju 1903, tri meseca pre izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao s pravom smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen.

    1886.
    Karl Benc (Benz) je ostvario revolucionarnu ideju ''kočije bez konja'', predstavljajući svetski novitet integrisanog dizajna motorizovane kočije, u kojoj su motor, nosači i prenos pogona kombinovani tako da čine zaokruženu celinu vozila.

    1896.
    Američki lekar Emil Grab (Emile Grubbe) prvi je upotrebio terapiju zračenjem u lečenju raka pluća, primenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li (Rose Lee).

    1899.
    Umro je francuski slikar engleskog porekla Alfred Sisle (Sisley), jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje reka, pri čemu je najviše istraživao svetlosne efekte.

    1916.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina.

    1916.
    Britanska armija je u Prvom svetskom ratu prvi put testirala tenkove u mestu Hetfild u Engleskoj.

    1934.
    Rođen je srpski pisac Branko Miljković, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svet, opsednut dramom postojanja i njenim filozofskim aspektom. Počeo je da piše kao srednjoškolac i 1957. objavio je prvu zbirku pesama ''Uzalud je budim''. Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pesnike. Ostala dela: zbirke pesama ''Poreklo nade'', ''Vatra i ništa'', ''Krv koja svetli'', ''Pesme'', ''Smrću protiv smrti'' (s Blažom Šćepanovićem).



    1941.
    Umro je grčki general i državnik Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Turske 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji.

    1942.
    ŠSR, Velika Britanija i Iran ugovorili su u Drugom svetskom ratu da britansko-sovjetske snage napuste Iran šest meseci po okončanju rata protiv Sila osovine, a Teheran je dozvolio Moskvi i Londonu neograničenu upotrebu, kontrolu i održavanje svih komunikacija, aerodroma i pristaništa na iranskoj teritoriji.

    1942.
    Peru i Bolivija su potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat započet 1941. zbog sporne pogranične teritorije između dveju zemalja u području amazonske džungle.

    1949.
    Velika Britanija je priznala Izrael.

    1950.
    Počela je prva serija pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom vlade Južne Afrike.

    1959.
    Danski putnički brod ''Hans Hedtoft'' naleteo je pored obala Grenlanda na ledeni breg i potonuo, povukavši u smrt 95 ljudi.

    1963.
    Ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu (sadašnja Evropska unija) vetom je sprečila Francuska.

    1963.
    Umro je američki pisac Robert Li Frost (Lee), četvorostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovetnost čoveka i prirode. Dela: zbirke pesama ''Dečakova volja'', ''Severno od Bostona'', ''Potok što teče na Zapad'', ''Sabrane pesme''.

    1964.
    Panama je uputila žalbu Organizaciji američkih država zbog agresije SAD, zahtevajući svoj suverenitet u zoni Panamskog kanala.

    1989.
    Posle sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže, Izrael je vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru. Taj grad Izrael je držao od rata 1967, u kojem je do nogu potukao Arape.

    1994.
    Austrijanka Ulrike Majer (Maier), dvostruka svetska prvakinja u smučanju, umrla je od povreda zadobijenih prilikom pada u takmičenju u spustu za Svetski kup.

    1996.
    Venecijanska operska kuća ''La Feniče'' nestala je u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije.

    1999.

    Kontakt grupa je pozvala Srbe i Šiptare da pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.

    2003.
    Skupština Crne Gore usvojila je - dva dana posle parlamenta Srbije - Ustavnu povelju kojom je federalna država Savezna Republika Jugoslavija preobražena u znatno labaviju državnu zajednicu Srbija i Crna Gora.

    2005.
    Umro je izraelski pisac, satiričar, pisac scenarija i režiser Efraim Kišon (Ephraim Kishon), koji je u svojim kolumnama i filmovima prikazao antiherojske aspekte birokratizovane države, nezaposlenost i teške uslove života useljenika. Dela: ''Nije fer, Davide'', ''Još malo pa istina, ''Devica kroz ušicu igle'', ''Kita boli more'', ''Lisac u kokošinjcu'', ''Kod kuće je najgore'', ''Raj u najam'', ''Jabuka je svemu kriva'', ''Blago onom ko veruje''. Filmovi: ''Salah Šabati'', ''Blaumilhov kanal''.

    2005.

    Umro je srpski reditelj i scenarista Živorad Žika Mitrović, koji je pripadao generaciji sineasta koja je neposredno posle Drugog svetskog rata postavila temelje profesionalno organizovane filmske produkcije u Srbiji. Filmovi: ''Ešalon dr M'', ''Kapetan Leši'', ''Marš na Drinu'', ''Užička republika'', ''Mis Ston'', ''Signali nad gradom'', ''Solunski atentatori'', ''Nevesinjska puška'', ''Savamala'', ''Timočka buna''.

    2006.
    Umro je korejski umetnik Nam Džun Pajk, izumitelj video umetnosti 60-ih godina dvadesetog veka.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #195

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 29. januar, 29. dan 2007. Do kraja godine ima 336 dana.

    1412.

    Srpski despot Stefan Lazarević potpisao je zakon o rudarstvu - jedinstven po sadržini i opremi, čija je pravna i istorijska vrednost prelazila nacionalne granice - i deo statuta grada Novo Brdo, velikog rudarskog centra na Kosovu i Metohiji.

    1635.
    Osnovana je Francuska akademija.

    1676.
    Ruski car postao je Fjodor III Romanov, posle smrti oca Alekseja. Bio je na prestolu do 1682.
    kad ga je nasledio polubrat Petar Veliki - ali su zemljom, jer je bio maloletan i bolešljiv, upravljali njegovi ujaci, bojari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i Ukrajini i omogućen je razvoj zanata, rudarstva i trgovine.

    1688.
    Rođen je švedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedberj (Swedberg), poznat kao Emanuel Svedenborj (Swedenborg), autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant (Immanuel) u spisu ''Snovi jednog duhovnika''. Ubrzo posle njegove smrti 1772. pojavila su se ''Društva svedenborjista'', iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima. Dela: ''Opera philosophica et mineralia'', ''Arcana coelestica'', ''De nova Hierosolyma''.

    1782.
    Rođen je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober (Daniel Francois Esprit Auber), autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice. Dela: opere ''Fra Diavolo'', ''Crni Domino'', ''Bludni sin'', ''Nema iz Portičija''.

    1843.
    Rođen je američki državnik Vilijam Mekinli (William McKinley), predsednik SAD od 1897. do 1901, koji je 1898. objavio rat Španiji da bi od nje preoteo Filipine, Portoriko, Guam i Kubu, započevši tako eru američkog imperijalizma. Zajedno sa evropskim silama, učestvovao je u gušenju prvog antikolonijalnog ustanka kineskog naroda od 1899. do 1901, poznatog kao ''Bokserski ustanak'', kako bi nametnuo režim slobodne trgovine i omogućio američkom kapitalu prodor u Kinu. Ubijen je 1901. u atentatu.

    1856.
    Ustanovljen je ''Viktorijin krst'', najviše britansko vojno odlikovanje.

    1860.
    Rođen je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji stil se odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku. Njegove drame i pojedine novele nemaju fabulu u klasičnom smislu, nego su najčešće psihološki izvanredno naslikane ispovesti o unutarnjim burama i sukobima. Pozorištu je otvorio nove puteve i sam stvorio novi dramski oblik ''lirsku dramu'' i izvršio ogroman uticaj na svetsku literaturu, posebno dramu. Dela: drame ''Galeb'', ''Tri sestre'', ''Ujka Vanja'', ''Višnjik'', novele i pripovetke ''Čovek u futroli'', ''Arhijerej'', ''Kuća na sprat'', ''Dušica'', ''Tri godine'', ''Ogrozd'', ''Paviljon broj 6'', ''Stepa'', ''Seljaci'', ''Činovnikova smrt'', ''U uvali'', zbirke humoreski ''Melpomenine bajke'', ''Šarene priče''.

    1862.
    Rođen je engleski kompozitor Frederik Dilijes (Frederick Delius), impresionista poznat po simfonijama (''Pariz - pesma velikog grada'', ''Brigg Fair''). Komponovao je i opere i koncerte, uključujući ''Misu života'', inspirisanu delom nemačkog filozofa Fridriha Ničea (Friedrić Nietzsće) ''Tako je govorio Zaratustra''.

    1866.
    Rođen je francuski pisac Romen Rolan (Romain Rolland), jedan od najvećih mistika francuske literature 20. veka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. Bio je duboko zainteresovan i aktivno uključen u sva bitna socijalna, politička i duhovna zbivanja, uključujući ''aferu Drajfus'', fenomen komunizma, borbu protiv fašizma, nastojanja da bude postignut svetski mir. Dela: romani ''Žan Kristof'' (10 knjiga), ''Kola Brenjon'', 12 drama pod zajedničkim nazivom ''Pozorište revolucije'', romansirane biografije Ludviga van Betovena (Ludwig, Beethoven), Mikelanđela Buonarotija (Mićelangelo Buonarroti), Lava Tolstoja, Fridriha Hendla (Friedrić Haendel), Mahatme Gandija (Gandhi), antiratni spis ''Iznad meteža''.

    1867.
    Rođen je španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes (Vicente Blasco Ibanez), kojem je svetsku slavu doneo roman ''Četiri jahača apokalipse''. Celog života borio se za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao brošuru ''Razobličeni Alfonso XIII'', koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list ''El Pueblo''. Ostala dela: romani ''Među pomorandžama'', ''Trska i glib'', ''Krovinjara'', ''Krv i arena'', ''Horda'', ''Mrtvi zapovedaju'', ''Katedrala'', ''Uljez'', ''Podrum'', ''Mare Nostrum'', ''Kolumbo''.

    1872.
    Rođen je vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji Goce Delčev, koga bugarska istoriografija smatra bugarskim nacionalnim junakom, a skopski izvori makedonskim. U Sofiji je izbačen iz vojne škole jer je širio socijalističke ideje, a potom zbog niskog rasta nije primljen na Vojnu akademiju u Beogradu. Dve godine bio je učitelj, a 1896. je s malom četom počeo borbu protiv Turaka. Zalagao se za federaciju balkanskih država. Poginuo je u borbi protiv Turaka u maju 1903, tri meseca pre izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao s pravom smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen.

    1886.
    Karl Benc (Benz) je ostvario revolucionarnu ideju ''kočije bez konja'', predstavljajući svetski novitet integrisanog dizajna motorizovane kočije, u kojoj su motor, nosači i prenos pogona kombinovani tako da čine zaokruženu celinu vozila.

    1896.
    Američki lekar Emil Grab (Emile Grubbe) prvi je upotrebio terapiju zračenjem u lečenju raka pluća, primenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li (Rose Lee).

    1899.
    Umro je francuski slikar engleskog porekla Alfred Sisle (Sisley), jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje reka, pri čemu je najviše istraživao svetlosne efekte.

    1916.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina.

    1916.
    Britanska armija je u Prvom svetskom ratu prvi put testirala tenkove u mestu Hetfild u Engleskoj.

    1934.
    Rođen je srpski pisac Branko Miljković, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svet, opsednut dramom postojanja i njenim filozofskim aspektom. Počeo je da piše kao srednjoškolac i 1957. objavio je prvu zbirku pesama ''Uzalud je budim''. Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pesnike. Ostala dela: zbirke pesama ''Poreklo nade'', ''Vatra i ništa'', ''Krv koja svetli'', ''Pesme'', ''Smrću protiv smrti'' (s Blažom Šćepanovićem).



    1941.
    Umro je grčki general i državnik Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Turske 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji.

    1942.
    ŠSR, Velika Britanija i Iran ugovorili su u Drugom svetskom ratu da britansko-sovjetske snage napuste Iran šest meseci po okončanju rata protiv Sila osovine, a Teheran je dozvolio Moskvi i Londonu neograničenu upotrebu, kontrolu i održavanje svih komunikacija, aerodroma i pristaništa na iranskoj teritoriji.

    1942.
    Peru i Bolivija su potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat započet 1941. zbog sporne pogranične teritorije između dveju zemalja u području amazonske džungle.

    1949.
    Velika Britanija je priznala Izrael.

    1950.
    Počela je prva serija pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom vlade Južne Afrike.

    1959.
    Danski putnički brod ''Hans Hedtoft'' naleteo je pored obala Grenlanda na ledeni breg i potonuo, povukavši u smrt 95 ljudi.

    1963.
    Ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu (sadašnja Evropska unija) vetom je sprečila Francuska.

    1963.
    Umro je američki pisac Robert Li Frost (Lee), četvorostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovetnost čoveka i prirode. Dela: zbirke pesama ''Dečakova volja'', ''Severno od Bostona'', ''Potok što teče na Zapad'', ''Sabrane pesme''.

    1964.
    Panama je uputila žalbu Organizaciji američkih država zbog agresije SAD, zahtevajući svoj suverenitet u zoni Panamskog kanala.

    1989.
    Posle sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže, Izrael je vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru. Taj grad Izrael je držao od rata 1967, u kojem je do nogu potukao Arape.

    1994.
    Austrijanka Ulrike Majer (Maier), dvostruka svetska prvakinja u smučanju, umrla je od povreda zadobijenih prilikom pada u takmičenju u spustu za Svetski kup.

    1996.
    Venecijanska operska kuća ''La Feniče'' nestala je u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije.

    1999.

    Kontakt grupa je pozvala Srbe i Šiptare da pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.

    2003.
    Skupština Crne Gore usvojila je - dva dana posle parlamenta Srbije - Ustavnu povelju kojom je federalna država Savezna Republika Jugoslavija preobražena u znatno labaviju državnu zajednicu Srbija i Crna Gora.

    2005.
    Umro je izraelski pisac, satiričar, pisac scenarija i režiser Efraim Kišon (Ephraim Kishon), koji je u svojim kolumnama i filmovima prikazao antiherojske aspekte birokratizovane države, nezaposlenost i teške uslove života useljenika. Dela: ''Nije fer, Davide'', ''Još malo pa istina, ''Devica kroz ušicu igle'', ''Kita boli more'', ''Lisac u kokošinjcu'', ''Kod kuće je najgore'', ''Raj u najam'', ''Jabuka je svemu kriva'', ''Blago onom ko veruje''. Filmovi: ''Salah Šabati'', ''Blaumilhov kanal''.

    2005.

    Umro je srpski reditelj i scenarista Živorad Žika Mitrović, koji je pripadao generaciji sineasta koja je neposredno posle Drugog svetskog rata postavila temelje profesionalno organizovane filmske produkcije u Srbiji. Filmovi: ''Ešalon dr M'', ''Kapetan Leši'', ''Marš na Drinu'', ''Užička republika'', ''Mis Ston'', ''Signali nad gradom'', ''Solunski atentatori'', ''Nevesinjska puška'', ''Savamala'', ''Timočka buna''.

    2006.
    Umro je korejski umetnik Nam Džun Pajk, izumitelj video umetnosti 60-ih godina dvadesetog veka.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 13 od 98 PrvaPrva ... 311121314152363 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •