Dogodilo se na današnji dan
Danas je utorak, 16. januar, 16. dan 2007. Do kraja godine ima 349 dana.
1069.
U centru Praga spalio se češki student Jan Palah u znak protesta što su Čehoslovačku u avgustu 1968. okupirale armije Varšavskog pakta.
Palahova sahrana prtvorila se u masovan protest protiv sovjetske okupacije.
1493.
Kristofor Kolumbo vratio se u Španiju sa svog prvog putovanja.
1547.
U Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV, poznat kao Ivan Grozni, koji je stvorio snažnu centralizovanu državu. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, 1584. grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more. Reforme je sprovodio grubo, uključujući pogubljenje više od 3.000 ljudi, pa je nazvan ''Grozni''. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala celim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.
1581.
Engleski parlament izglasao je stroge mere protiv rimokatolika, učvršćujući prevlast nacionalne anglikanske crkve.
1749.
Rođen je italijanski pisac Vitorio Alfijeri (Vittorio Alfieri), rodoljubivi pesnik i dramski pisac iz čijeg dela zrači strasna ljubav za slobodu i želja za zbacivanje tiranije. Završio je Vojnu akademiju u Torinu, i potom je proputovao veći deo Evrope, upoznavši se s delima značajnih liberterskih mislilaca, uključujući Fransoa Voltera (Francois Voltaire), Žan Žaka Rusoa (Jean Jacques Roušeau) i Šarla Monteskjea (Charles Montesquie). Dela: tragedije ''Saul'', ''Orest'', ''Marija Stjuart'', ''Filip'', ''Kleopatra'', ''Antigona'', ''Mira'', komedije, soneti, ode, satire, epigrami, rasprava ''O tiraniji'', autobiografski spis ''Život Vitorija Alfijerija''.
1778.
Francuska je priznala nezavisnost SAD koje su vodile rat protiv britanske kolonijalne uprave.
1794.
Umro je engleski istoričar Edvard Gibon (Edward Gibbon), čije je sedmotomno delo ''Opadanje i propast Rimskog carstva'', u kojem je obuhvatio istoriju Rima i Romeje (Vizantija) od drugog do 15. veka, jedno od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.
1864.
U nastojanju da prigrabi Šlezvig i Holštajn, nemački kancelar Oto fon Bizmark (Otto von Bismarck) pridobio je dotad neprijateljski Beč i dve sile su ultimativno zatražile od Danske da ukine tek izglasani ustav koji je učvrstio njene veze s tim pokrajinama. U ratu koji je ubrzo izbio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva pripala su pobednicima.
1891.
Umro je francuski kompozitor Leo Delib (Delibes), romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Dela: baleti ''Kopelija'', ''Silvija'', opera ''Lakme''.
1908.
U Beogradu je otvoren hotel ''Moskva'', podignut na mestu gde je bila kafana ''Velika Srbija''. Zgradu su projektovali srpski arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.
1909.
Engleski polarni istraživač ser Ernest Šaklton otkrio je južni magnetski pol.
1919.
U SAD-u je stupila na snagu Prohibicija kojom je bila zabranjena proizvodnja, prodaja i transport opojnih pića.
1920.
U Parizu je održan prvi sastanak Saveta Društva naroda, ali bez učešća SAD, čiji je predsednik Vudro Vilson (Woodrow Wilson) odlučujuće doprineo stvaranju te međunarodne organizacije. Prethodno je američki senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor sklopljen posle Prvog svetskog rata, čime je Vilson dezavuisan a SAD su trajno ostale van Društva naroda.
1920.
U SAD je uvedena zabrana proizvodnje i prodaje alkohola, što je podstaklo lavinu korupcije i kriminala.
1927.
Umro je srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o morfologiji i hidrografiji Dinarskog krša i drugih kraških predela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom basenu i o migracijama jugoslovenskih naroda. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savetnik srpske delegacije na mirovnim pregovorima u Parizu posle Prvog svetskog rata. Dela: ''Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije'' (tri toma), ''Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva'', ''Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje'', ''Geomorfologija'' (dva toma), ''Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja'', ''Geografska karta Jugoslavije'', ''Govori i članci'' (četiri toma).
1944.
Američki general Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) postavljen je u Drugom svetskom ratu za glavnokomanđućeg zapadnih savezničkih snaga. Od njega je istovremeno zatraženo da sačini plan o otvaranju drugog fronta u zapadnoj Evropi radi borbe protiv nemačkih trupa, s kojima su - uz snage pojedinih pokreta otpora, posebno u Jugoslaviji - tada u Evropi praktično ratovale jedino sovjetske jedinice.
1945.
U Ardenima je pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) i Omara Bredlija (Bradley), koje su prethodno zahvatile u klešta nemačke divizije, suzbivši njihovu ofanzivu, nanesen odlučujući poraz Nemcima na zapadnom frontu, čime je pokopan poslednji pokušaj Adolfa Hitlera da izmeni ishod Drugog svetskog rata.
1957.
Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini (Toscanini), snažna umetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti, verovatno najveći dirigent 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.
1969.
U centru Praga spalio se češki student Jan Palah (Palać) u znak protesta što su Čehoslovačku u avgustu 1968. okupirale armije Varšavskog pakta.
1969.
Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima ''Sojuz 4'' i ''Sojuz 5'' prvi put u istoriji spojili su dve letilice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.
1979.
Šah Irana Reza Pahlavi napustio je zemlju pod pritiskom islamske teokratije koja je preuzimala vlast.
1987.
Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang podneo je ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire, a funkciju generalnog sekretara preuzeo je Džao Cijang.
1991.
Savezničke snage predvođene SAD za[pčele su u Zalivskom ratu operaciju ''Pustinjska oluja'' masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma UN Bagdadu.
1994.
Radikalni crnački Panafrički Kongres odustao je od oružane borbe tri meseca uoči prvi sverasnih izbora u Južnoj Africi.
1998.
U eksploziji metana u rudniku ''Soko'' u Čitluku kod Sokobanje poginulo je 29 rudara.
1999.
Šef misije OEBS na Kosovu i Metohiji Vilijam Voker (William Walker) optužio je srpske snage da su masakrirale 45 nenaoružanih Šiptara u selu Račak - za koje se ispostavilo da su zapravo pripadnici terorističke ''Oslobodilačke vojke Kosova'' - posle čega je predsednik Srbije Milan Milutinović nazvao Vokera zaštitnikom separatista i terorista.
2002.
U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoren je grad Goma i poginulo je najmanje 50 ljudi, a posle tri dana u tom gradu eksplodirala je benzinska pumpa - najverovatnije zato što je užarena lava prodrla u podzemne tankove - što je usmrtilo još oko 100 ljudi.
2003.
Američki šatl ''Kolumbija'' poneo je u svemir prvog izraelskog astronauta, ali se letilica raspala 1. februara pri povratku na Zemlju, što nije preživeo niko od sedam ljudi u njoj.
2004.
Ustavni sud Španije zabranio je baskijsku separatističku partiju Batasuna, optuživši je za povezanost s terorističkom organizacijom ETA. Batasuna je prva politička stranka zabranjena u Španiji od 1975.
2006.
Elen Džonson Serlif (Ellen Johnson Sirleaf) položila je zakletvu kao novi predsednik Liberije i tako postala prva žena predsednik države na afričkom kontinentu.