Dogodilo se na današnji dan - Strana 14
Strana 14 od 98 PrvaPrva ... 412131415162464 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 196 do 210 od ukupno 1456
  1. #196

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 30. januar, 30. dan 2007. Do kraja godine ima 335 dana.


    1648.
    Potpisivanjem ugovora u Minsteru okočan je
    osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske
    (Holandija), izazvan rimokatoličkim inkvizitorskim terorom
    Španaca. Španija je u oktobru iste godine prinuđena da prizna
    nezavisnost Nizozemske, što je ubrzo omogućilo privredni i
    kulturni procvat nove države.

    1649.
    Engleskom kralju Čarlsu I Stjuartu (Charles
    Stuart), čija je autoritarna vladavina izazvala građanski rat,
    odrubljena je glava na osnovu presude revolucionarnog suda da je
    kriv za izdaju, odnosno tajne pregovore sa Škotima. Pod pritiskom
    Parlamenta, izdao je 1628. ''Peticiju o pravima'', garantujući prava
    Parlamenta i lične slobode građana, ali je tu obavezu ubrzo
    pogazio i vladao apsolutistički 11 godina. Bio je primoran da 1640.
    sazove Drugi parlament koji je naložio da u poreskim pitanjima
    odlučuje Parlament, a ne kralj. Njegov režim srušila je
    revolucija pod vođstvom Olivera Kromvela (Cromwell), čije su snage
    potukle kraljevu vojsku kod Marston Mura 1644. i kod Nezbija 1645,
    posle čega je Čarls I pobegao u Škotsku, ali je 1647. predat
    snagama parlamentarista. Pogubljenje je ostavilo mučan utisak čak
    i na Kromvelove pristalice, a u Holandiji i Španiji ogorčeno
    stanovništvo pobilo je poslanike nove republike. Posle obaranja
    Kromvela, monarhija je obnovljena 1660.




    1835.
    Predsednik SAD Endrju Džekson (Andrew Jackson)
    preživeo je prvi atentat na šefa države u američkoj istoriji.

    1882.

    Rođen je američki državnik Frenklin Delano
    Rozevelt (Franklin, Roosevelt), predsednik SAD od 1932. do 1945,
    četiri puta biran za šefa države, jedini u američkoj istoriji.
    Bio je pravnik i član Demokratske stranke. Paralizovan je 1921, ali
    ga to nije omelo da 1928. postane guverner države Njujork i četiri
    godine potom prvi put predsednik SAD, u vreme velike privredne krize
    koju je ublažio politikom poznatom kao ''Nju dil''. Politiku ''velike
    batine'' prema latinoameričkim zemljama zamenio je politikom ''dobrog
    susedstva'', a sa Sovjetskim Savezom je uspostavio diplomatske
    odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: slobodu misli,
    slobodu od straha, slobodu od siromaštva i slobodu veroispovesti.
    Iste godine njegovom zaslugom usvojen je Zakon o zajmu i najmu, što
    je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je politiku
    izolacionizma i energično stao na stranu antihitlerovske koalicije
    u Drugom svetskom ratu. Drugi put je za predsednika izabran 1936,
    treći put 1940, a četvrti put 1944, ali taj mandat nije okončao
    pošto je umro u aprilu 1945.

    1889.
    Austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc
    Karl Jozef Rudolf Habsburški (Franz, Josef) i njegova
    sedamnaestogodišnja ljubavnica baronesa Marija Večera (Marie
    Vetsera) izvršili su samoubistvo u carskoj lovačkoj kući u
    Majerlingu.

    1927.

    Rođen je švedski državnik Ulof Palme (Olof), šef
    vlade i Socijaldemokratske radničke partije Švedske od 1969. do
    1976. i od 1982. do februara 1986, kad je ubijen u atentatu. U
    politiku je ušao kao studentski vođa, a u 42. godini postao je
    šef stranke i premijer. Bio je među retkim zapadnim državnicima
    koji su digli glas protiv eksploatacije nerazvijenih zemalja, a
    ljutnju SAD izazvao je odlučnim protivljenjem američkoj vojnoj
    interenciji u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu
    komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider
    Socijalističke internacionale (SI) više puta je rukovodio mirovnim
    misijama UN (za miroljubivo rešenje sukoba Irana i Iraka) i SI
    (Radna grupa o Južnoj Africi).

    1933.
    Predsednik Nemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg
    (von) naimenovao je Adolfa Hitlera za kancelara. U Hitlerovoj vladi
    bila su još samo dvojica nacista, ali je on brzo uklonio
    neistomišljenike i prigrabio apsolutnu vlast. Time je otvorio put
    nacističkoj diktaturi i masovnim zločinima u Drugom svetskom ratu
    koji je započeo 1. septembra 1939. napadom na Poljsku. Istog dana
    1937. Hitler je saopštio u Rajhstagu (parlament) da Nemačka
    povlači potpis na Versajski mirovni ugovor posle Prvog svetskog
    rata.

    1937.
    Rođen je ruski velemajstor Boris Vasiljevič
    Spaski, svetski šahovski prvak od 1969. do 1972, igrač izuzetne
    originalnosti i bujne maštovitosti, posebno u tretiranju otvaranja.
    Titulu omladinskog šahovskog prvaka sveta osvojio je 1955, a 1961.
    prvi put je postao šampion ŠSR. Prvi put se borio za titulu prvaka
    sveta 1966, ali je meč protiv jermenskog velemajstora Tigrana
    Petrosjana izgubio rezultatom 12,5:11,5. Svetski prvak postao je tri
    godine kasnije, pobedivši istog rivala sa 12,5:10,5. Titulu je
    izgubio u dvoboju sa američkim velemajstorom Bobijem Fišerom
    (Fisćer), koji ga je 1972. u meču u Rejkjaviku pobedio sa
    12,5:8,5.

    1937.
    Rođena je engleska pozorišna i filmska glumica
    Vanesa Redgrejv (Vaneša Redgrave), koja je najčešće tumačila
    uloge samostalnih modernih žena složene prirode i senzibiliteta.
    Filmovi: ''Morgan'', ''Mornar iz Gibraltara'', ''Kamelot'', ''Uvećanje'',
    'Juriš lake konjice'', ''Usamljenost trkača na duge staze'', ''Izadora
    Dankan'', ''Demoni'', ''Marija kraljica Škotske'', ''Ubistvo u Orijent
    ekspresu'', ''Džulija'' (Oskar), ''Agata'', ''Vagner'', ''Bostonci''.

    1943.
    Britansko ratno vazduhoplovstvo otpočelo je u
    Drugom svetskom ratu prvo danonoćno bombardovanje Berlina.

    1948.
    Ubijen je indijski državnik Mohandas Karamčand
    Gandi (Karamćand Gandhi), nazvan Mahatma (velika duša), vođa
    pokreta za nezavisnost Indije, pola godine posle sticanja
    nezavisnosti zemlje, za koju se borio celog života. U Nju Delhiju
    ga je ubio Naturam Godse (Nathuram), fanatik iz sekte ''Hindu
    Mahasabha'' koja se protivila njegovoj politici stišavanja
    antagonizama Hindusa i muslimana. Gandi je završio prava u
    Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. predvodio je u Južnoj Africi
    tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina
    gandizma, koju je usvojio Indijski Nacionalni Kongres, partija na
    čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam
    Gandi, koji je asketski živeo, često je štrajkovao glađu, što
    se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska kolonijalna vlast
    bila nemoćna. Ni čestim hapšenjima nije zaustavljen - stekao je
    ogroman ugled i popularnost, ne samo u Indiji, i postao simbol borbe
    naroda te velike azijske zemlje za nezavisnost.



    1948.
    Umro je američki pilot i konstruktor aviona Orvil
    Rajt (Orville Wright), pionir avijacije, koji je 1903. s bratom
    Vilburom (Wilbur), u avionu njihove izrade, izveo prvi let u
    istoriji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je
    preleteo 285 metara. Braća Rajt su već 1905. konstruisala avion
    koji je preleteo 39 kilometara. Osnovali su 1909. ''Ameriken Rajt
    kompani'' za proizvodnju aviona i iste godine vojsci SAD isporučili
    prvi borbeni avion ''Signal Korps I''.

    1957.

    UN su pozvale vladu Južne Afrike da preispita
    politiku aparthejda.

    1964.

    U ŠSR-u su prvi put u istoriji kosmonautike uz
    pomoć jedne rakete lansirani sateliti u različite orbite -
    ''Elektron 1'' i ''Elektron 2''.

    1967.
    Papa Pavle VI (Paulus) susreo se s predsednikom
    Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR Nikolajem Podgornim, prvim šefom
    sovjetske države koji je posetio Vatikan.

    1968.
    U Vijetnamskom ratu počela je jednomesečna
    ofanziva nazvana ''Tet'' (Nova godina) pod komandom
    severnovijetnamskog generala Vo Ngujen Djapa, tokom koje su
    severnovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i
    više od 100 drugih mesta u Južnom Vijetnamu. ''Tet'' se smatra
    prekretnicom u ratu, jer je navela vladu SAD da počne da razmišlja
    o povlačenju iz Vijetnama.

    1972.
    Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj ubili 13
    ljudi, učesnika zabranjenog marša rimokatoličkih demonstranata za
    građanska prava u gradu Londonderi.

    1972.
    Pakistan je napustio Komonvelt u znak protesta zbog
    odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju
    Bangladeš (bivši Istočni Pakistan).

    1995.
    U eksploziji automobila-bombe koji su u Alžiru
    aktivirali islamski teroristi poginulo je najmanje 20 ljudi.

    2000.
    Kenijski ''Erbas 310'' na letu Lagos-Najrobi srušio
    se u more, što je preživelo samo 10 od 179 putnika i članova
    posade.

    2002.
    Na zajedničkoj sednici Predstavničkog doma i
    Senata, predsednik SAD Džordž Buš okarakterisao je Irak, Iran i
    Severnu Koreju kao ''osovinu zla''.

    2005.
    U Iraku su održani izbori za nacionalnu skupštinu
    - prvi slobodni izbori u poslednjih 50 godina.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #197

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je sreda, 31. januar, 31. dan 2007. Do kraja godine ima 334 dana.


    1747.

    Prva klinika u svetu za venerične bolesti otvorena
    je u londonskoj bolnici ''Lok''.

    1797.

    Rođen je austrijski kompozitor Franc Peter Šubert (Franz, Sćubert), jedan od najizrazitijih predstavnika muzičkog
    romantizma. Muzički ga je obrazovao otac koji ga je podučavao
    sviranju violine. Kasnije je učio pevanje, harmoniku i orgulje.
    Živeo je 31 godinu, a za samo 18 godina rada stvorio je 998
    muzičkih dela. Njegove kompozicije iz praktično svih muzičkih
    žanrova sveže su i neposredne, iskrene i bliske narodnoj muzici.
    Dela: ciklusi solo pesama ''Lepa mlinarica'', ''Zimsko putovanje'',
    ''Labudova pesma'', scenska muzika za ''Rozamundu'', simfonije ''Sedma u c-molu'', ''Osma u h- molu'' (tzv. nedovršena), klavirske kompozicije
    ''Muzički trenuci'', ''Impromptija'', opera ''Alfonso i Estrela'',
    operete, kamerna muzika, mise, kompozicije za muške horove.



    1808.

    Posle dve godine okupacije grada- republike,
    Francuska je ukinula Dubrovačku republiku osnovanu početkom 15.
    veka. Posle sloma francuskog cara Napoleona I 1814, grad su zaposeli
    Austrijanci i držali ga do 1918, kad je pripao Kraljevini Srba,
    Hrvata i Slovenaca i potom Jugoslaviji, a sada je u sastavu
    Hrvatske.

    1841.
    Rođen je srpski pisac Laza Kostić, začetnik
    srpske avangarde lirike, čija je poezija vrhunac romantizma u
    srpskoj književnosti. Gimnaziju je učio u Pančevu, Novom Sadu i
    Budimu, a prava diplomirao u Pešti, gde je i doktorirao. Kao
    saradnik Svetozara Miletića, vođe Srba u Vojvodini u borbi za
    nacionalna prava, odlazio je u tajne misije u Srbiju i Crnu Goru.
    Dvaput su ga hapsile mađarske vlasti. Snažna i originalna lirska
    priroda, krčilac novih puteva i eksperimentator, poliglota i
    intelektualac izuzetnog obrazovanja, obogatio je srpski jezik novim
    izrazima i uneo nove i smele pesničke oblike (jamb). Zahvaljujući
    njegovim prevodima, dela engleskog pisca Vilijema Šekspira (William
    Shakespeare) postala su poznata kod nas. Dela: lirske pesme, balade,
    tragedije ''Maksim Crnojević'', ''Pera Segedinac'', rasprave ''Kritički
    uvod u opštu filozofiju'', ''O Jovanu Jovanoviću Zmaju (Zmajovi),
    njegovu pevanju, mišljenju i pisanju'', estetički spis ''Osnova
    lepote u svetu s osobitim obzirom na srpske narodne pesme''.

    1870.
    Umro je srpski dobrotvor Nikola Čupić, osnivač
    književnog fonda ''Čupićeva zadužbina'', kojem je zaveštao kuću
    u Šapcu i 16.000 dinara u zlatu. Rođen je 1834. u Šapcu u
    porodici Kurtović, ali je uzeo devojačko prezime majke, ćerke
    Stojana Čupića, u narodnim pesmama poznatog kao Zmaj od Noćaja.
    Njegov ideal bilo je ujedinjenje srpstva, posebno oslobođenje Bosne
    i Hercegovine.

    1882.
    Rođena je ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova,
    najveća baletska umetnica klasičnog stila početkom 20. veka.
    Karijeru je počela u Sankt Peterburgu, gde je igrala s Vaclavom
    Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Djagiljeva. Potom je osnovala
    sopstvenu grupu s kojom je sa ogromnim uspehom nastupala širom
    sveta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima ''Labudova
    smrt'', ''Leptiri'', ''Šopenijana'', ''Labudovo jezero'', ''Žizela'',
    ''Rajmonda''.



    1917.
    Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila ''totalni
    rat na moru'', u nameri da neograničenim podmorničkim ratom prinudi
    Veliku Britaniju na kapitulaciju. Torpedovanje brodova bez opomene
    nagnalo je dotad neutralne SAD da zarate protiv Centralnih sila,
    što je doprinelo njihovom ratnom slomu.

    1918.
    U Rusiji je 31. januar bio poslednji dan računanja
    vremena prema Julijanskom kalendaru, a sledećeg dana datum je
    označen kao 14. februar prema Gregorijanskom kalendaru, koji je
    otad važio u najvećoj zemlji u svetu.

    1929.
    Jedan od vođa Oktobarske revolucije i utemeljivača
    ŠSR Lav Trocki proteran je iz zemlje prema nalogu sovjetskog
    diktatora Josifa Staljina.

    1930.
    Otvorena je Londonska pomorska konferencija Velike
    Britanije, SAD, Francuske, Italije i Japana, u uzaludnom pokušaju
    zaustavljanja trke u naoružanju i sprečavanja rata.

    1943.

    Na kraju Staljingradske bitke u Drugom svetskom ratu
    ostaci nemačkih armija obustavili su otpor, a nemački komandant
    feldmaršal Fridrih fon Paulus (Friedrić von) potpisao je
    bezuslovnu kapitulaciju i predao se sa 90.000 vojnika i oficira.
    Slom kod Staljingrada Nemaca i njihovih saveznika Italijana,
    Mađara, Rumuna i Hrvata označio je početak kraja Trećeg rajha.
    Za šest meseci Nemačka je u teškim borbama izgubila više od
    milion vojnika, a 75 divizija potpuno je razbijeno.

    1946.
    Jugoslovenska Ustavotvorna skupština izglasala je
    prvi Ustav FNRJ u kojem je usvojen princip federativnog uređenja
    zemlje, određena osnovna prava i dužnosti federacije i republika.

    1950.

    Predsednik SAD Hari Truman (Harry) saopštio je da
    je naredio proizvodnju hidrogenske bombe.

    1956.
    Umro je engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alan
    Alexandre Milne), autor veoma popularnih romana za decu. Dela:
    romani ''Kad smo bili vrlo mladi'', ''Vini Pu'', ''Kuća na Puovom uglu'',
    ''Sad nas je šestoro''.

    1958.

    Lansiran je prvi američki veštački satelit
    ''Eksplorer I''.

    1962.
    Na inicijativu SAD, na skupu održanom u Urugvaju,
    iz Organizacije američkih država isključena je Kuba i doneta je
    rezolucija o zabrani trgovine s njom.

    1962.

    Umro je karikaturista Petar ''Pjer'' Križanić, jedan
    od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista, jedan
    od osnivača ''Ošišanog ježa''. Rođen u Glini, na Baniji, došao
    je u Beograd 1922. i zaposlio se u ''Novom listu'', a 1923. prešao je
    u ''Politiku''.

    1964.

    Ka Mesecu je lansirana sovjetska automatska stanica
    ''Luna 9'', koja se tri dana kasnije meko spustila i emitovala prve TV
    snimke površine Meseca.

    1971.

    Između Istočnog i Zapadnog Berlina uspostavljen je
    ograničeni telefonski saobraćaj, prvi put posle 19 godina.

    1974.
    Umro je američki filmski producent poreklom poljski
    Jevrejin Semjuel Goldvin (Samuel Goldwyn), jedan od pionira filmske
    industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju ''Semjuel Goldvin
    Prodakšns'', koja se 1924. udružila s još dve filmske kuće u
    kompaniju ''Metro- Goldvin-Majer'', ali je potom ponovo postao
    samostalni producent. Filmovi: ''Stela Dalas'', ''Tamni anđeo'',
    ''Chorsokak'', ''Zapadnjak'', ''Male lisice'', ''Najbolje godine našeg
    žvota'', ''Tajni život Voltera Mitija'', ''Momci i devojke'', ''Porgi iBes''.

    1994
    .
    U glavnom gradu Somalije Mogadišu američki marinci
    u pratnji konvoja, u kojem su bile diplomate SAD, otvorili su vatru
    na ljude okupljene kod centra za raspodelu hrane i ubili najmanje
    pet civila, a mnoge ranili.

    1994.
    Alžirski ministar odbrane Liamin Zerual preuzeo je
    dužnost šefa države.

    1996.
    Tamilski terorista-samoubica uleteo je kamionom
    punim eksploziva u centralnu banku Šri Lanke u Kolombu, usmrtivši
    oko 90 i ranivši više od 1.400 ljudi.

    1996.

    U eksploziji koja je uništila stambenu zgradu u
    centralnoj kineskoj provinciji Hunan poginulo je 122 ljudi.

    2000.

    Avion tipa MD-83 američke kompanije ''Aljaska
    erlajnz'' srušio se u Tihi okean u blizini obala južne Kalifornije,
    što nije preživeo niko od 88 putnika i članova posade.

    2000.

    Harold Špilman (Shipman), porodični lekar iz
    severozapadne Engleske, osuđen je za ubistvo smrtonosnom injekcijom
    15 svojih mahom starijih pacijenata. Najgori britanski serijski
    ubica, za kojeg se kasnije smatralo da je ubio više od 200
    pacijenata, obesio se u zatvorskoj ćeliji u januaru 2004.

    2001.
    Bivši libijski tajni agent Abdel Beset el Migrahi
    osuđen je na doživotnu robiju zbog podmetanmja bombe u avion ''Pan
    Amerikena'' koji je 1988. eksplodirao iznad Lokerbija u Škotskoj,
    kada je poginulo 270 ljudi u letilici i na tlu. Njegovog zemljaka El
    Amina Kalifu Fahimu sud je oslobodio krivice.

    2002.
    Rimokatolička crkva u Irskoj pristala je da plati
    128 miliona evra obeštećenja ljudima seksualno zloupotrebljenim
    dok su boravili u dečjim domovima pod upravom rimokatoličkih
    sveštenika.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #198

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 1. februar, 32. dan 2007. Do kraja godine ima 333 dana.

    1328.
    Umro je francuski kralj Šarl IV Lepi, poslednji
    direktni potomak dinastije Kapet na prestolu Francuske, koji je
    ujedno bio i kralj Navare, kao Šarl I. Tokom vladavine od 1322.
    reformisao je administraciju u nastojanju da ojača monarhiju, a
    1327. je sklopio mir sa Engleskom.

    1650.

    Umro je francuski filozof, matematičar i fizičar
    Rene Dekart, osnivač novovekovne evropske filozofije, posebno
    modernog racionalizma. Tvrdio je da su u osnovi svega dve supstance,
    jedna osnova mišljenja i svesti Res cogitans (misleća stvar), a
    druga telesnosti Res extensa (prostiruća stvar). Verodostojnost
    njihovog postojanja postiže se samo pomoću ontološkog aksioma
    Cogito, ergo sum (mislim, dakle jesam). Razlog i svrhu postojanja
    tih supstanci čini treća apsolutna supstanca - Bog. U matematiku
    je uveo promenljivu veličinu i funkciju, što je bila prelomna
    tačka u razvoju te nauke. Dela: ''Rasprava o metodi'', ''Pravila za
    rukovođenje umom'', ''Meditacije o prvoj filozofiji'', ''Rasprava o
    strastima duše'', ''Principi filozofije'', ''Geometrija''.

    1748.
    Novi Sad dobio je status slobodnog kraljevskog grada
    ukazom austrijske carice Marije Terezije. Grad je dobio naziv
    Neoplanta. Srbi su ga nazivali Novi Sad, što je bukvalni prevod
    latinskog - Neoplanta. Današnji Novi Sad izrastao je iz mostobrana
    koji je 1694. izgrađen nasuprot petrovaradinskoj tvrđavi. Oko
    mostobrana postupno se formiralo naselje civilnog stanovništva,
    uglavnom naseljeno Srbima. Svoje naselje nazivali su Petrovaradinski
    šanac, dok su ga drugi, po Srbima, nazivali Racka varoš. Već
    početkom 19. veka Novi Sad je bio najznačajnije gradsko središte
    Srba uopšte. Postupno tokom 19. v. on će postati i veliki kulturni
    centar Srpskog naroda. Svoj današsnji značaj grad će postupno
    zadobiti posle oslobođenja Vojvodine 1918. Mada je još u
    međuratnom periodu Subotica značajno veća varoš, po broju
    stanovnika.

    1790.
    Prvi put je zasedao Vrhovni sud SAD, godinu dana
    pošto je osnovan.

    1793.
    Revolucionarna Francuska je, nepune dve sedmice
    posle pogubljenja kralja Luja XVI, objavila rat Velikoj Britaniji i
    Holandiji.

    1805.
    Rođen je francuski revolucionar Luj Ogist Blanki,
    osnivač više tajnih revolucionarnih udruženja. Dvaput je
    osuđivan na smrt i dobio je nadimak ''Okovani Prometej'', jer je u
    tamnicama proveo 36 godina i pet meseci. Konspirativan rad,
    zavereničke grupe i oružani ustanak smatrao je jedinom taktikom
    proletarijata.

    1840
    .
    U američkom gradu Baltimor otvoren je prvi
    stomatološki fakultet u svetu.

    1860.
    Rođen je srpski filolog Milan Rešetar,
    univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu.
    Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno
    književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji
    poznavalac dubrovačkog novca. Dela: na srpskom - izdanje ''Gorskog
    vijenca'', ''Dubrovačka numizmatika'', ''Nove dubrovačke povelje
    Stojanovićeva zbornika'', ''Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar
    XV veka'', ''Najstariji dubrovački govor'', ''Najstarija dubrovačka
    proza'', ''Dubrovački zbornik od god. 1520.'', ''Jezik Marina
    Držića'', na nemačkom - ''Čakavština i njene nekadašnje i
    sadašnje granice'', ''Štokavski dijalekt'', ''Dubrovački spomenici
    XIII-XV veka''.

    1861.
    Teksas se otcepio od Unije i priključio
    konfederaciji južnih američkih država.

    1874.

    Rođen je austrijski pisac Hugo fon Hofmanštal,
    čiji su stihovi i prozna dela natopljeni melanholijom i
    rezignacijom, saznanjem o prolaznosti i smrti. Već sa 17 godina
    pisao je pesme najvišeg umetničkog dometa, čija sugestvnost leži
    u tananim osećanjima, jezičkoj preciznosti i gotovo neponovljivoj
    muzikalnosti. Sarađivao je s Rihardom Štrausom, za čije je
    kompozicije pisao libreta. Dela: drame ''Ticijanova smrt'', ''Luda i
    smrt'', ''Malo svetsko pozorje'', ''Bela lepeza'', ''Elektra'', ''Edip i
    Sfinga'', ''Čovek'', ''Salcburško veliko svetsko pozorje'', ''Kula'',
    ''Chudljiv gospodin'', libreta ''Kavaljer s ružom'', ''Arijadna na
    Naksu'', ''Žena bez senke'', pripovetka ''Bajka 672. noći'', esej
    ''Pismo lorda Čendosa''.

    1893.
    Tomas Edison je u Vest Orindžu u Nju Džersiju
    otvorio prvi filmski studio u svetu.

    1901.

    Rođen je američki filmski glumac Klark Gejbl, koji
    je igrao u više od 70 filmova, zračeći nesvakidašnjim
    magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: ''Istočni put'',
    ''Slobodna duša'', ''Dogodilo se jedne noći'' (Oskar), ''Pobuna na
    brodu 'Baunti''', ''Kinesko more'', ''Prohujalo sa vihorom'', ''San
    Francisko'', ''Mogambo'', ''Probni pilot'', ''Učiteljevo mezimče'',
    'Neprilagođeni'', ''Ljudi u belom''.



    1908.
    U odgovoru na teror režima, republikanski
    zaverenici ubili su u Lisabonu portugalskog kralja Karlosa I i
    njegovog sina koji je trebalo na nasledi presto.

    1918.
    U austrougarskoj floti u Boki Kotorskoj izbila je
    jedna od najvećih pobuna mornara u Prvom svetskom ratu. Topovski
    hitac s krstarice ''Sankt Georg'' označio je početak pobune više od
    8.000 mornara sa oko 400 brodova u Jadranu. Pobunjenici su tražili
    neodložno zaključenje mira, demobilizaciju, pravo svih naroda u
    Austro-Ugarskoj na samoopredeljenje, poboljšanje uslova rada na
    brodovima i amnestiju učesnika pobune. Pobuna je ugušena u krvi.

    1922.
    Rođena je italijanska operska pevačica Renata
    Tebaldi, jedan od najvećih lirskih soprana 20. veka, koja je
    briljantno interpretirala velike role, posebno u operama Djuzepea
    Verdija i Djakoma Pučinija.

    1924.
    Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala
    je ŠSR, što je doprinelo slamanju diplomatske izolacije te zemlje.

    1942.
    Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling postao je u
    Drugom svetskom ratu u okupiranoj Norveškoj predsednik marionetske
    vlade.

    1946.
    Norveški diplomata Trigve Li izabran je za prvog
    generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

    1946.
    Mađarska je proglašena republikom, s predsednikom
    Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

    1950.
    U Beogradu je osnovan Železnički muzej, prvi takav
    u Jugoslaviji, koji je otvoren za javnost u aprilu 1953.

    1958.
    Proglašeno je ujedinjenje Egipta i Sirije i
    zajednička država je nazvana Ujedinjena Arapska Republika.

    1966.

    Umro je američki filmski glumac i režiser Baster
    Kiton, koji je uvek glumio usamljenog čoveka, predodređenog
    sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog
    lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije.
    Pojavom zvučnog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo
    postao popularan kad su njegovi nemi filmovi ozvučeni. Filmovi:
    ''General'', ''Naše gostoprimstvo'', ''Navigator'', ''Šerlok mlađi'',
    ''Snimatelj'', ''Bulevar sumraka'', ''Svetla pozornice''.

    1974.
    U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u
    brazilskom grado Sao Paolo poginulo je više od 220 ljudi.

    1979.
    Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini vratio
    se u zemlju iz Pariza posle 15 godine izgnanstva, mahom u Iraku.
    Time je nastupila nova faza islamske revolucije kojom je u Iranu
    uspostavljena islamska teokratija.

    1982.
    Proglašena je konfederacija Senegambija, nastala
    udruživanjem afričkih država Senegal i Gambija.

    1991.
    U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti
    Avganistana i Pakistana poginulo je više od 1.200 ljudi.

    1992.

    Objavljen je Memorandum jugoslovenske vlade o
    zločinu genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju spomen-područja
    Jasenovac u kojem je predloženo da UN utvrde činjenice i na osnovu
    toga preduzmu mere prema hrvatskim vlastima, ali je zahtev
    ignorisan.

    1992.
    Vlada Republike Srpske Krajine odbacila je plan
    Sajrusa Vensa, i ostala pri zahtevu da mirovne snage UN budu
    angažovane samo na liniji sukoba. Sledećeg dana Predsedništvo
    SFRJ prihvatilo je Vensov plan, a potpisao ga je i predsednik
    Skupštine RSK, što je dve sedmice kasnije potvrdila Skupština
    RSK.

    1995.
    Poplave u Holandiji naterale su bezmalo 250.000
    ljudi da napusti domove, u najvećem egzodusu u istoriji te zemlje.

    1996.
    Predsednik Žak Širak objavio je da je Francuska
    okončala nuklearne probe ''jednom zauvek''.

    2000.

    Desničarska Slobodarska stranka Jerga Hajdera i
    Narodna partija Volfganga Šisela postigle su dogovor o koaliciji,
    uprkos upozorenjima ostalih 14 zemalja Evropske unije i SAD da će
    ulazak u vladu Hajderove partije, kojoj je pripisano koketiranje s
    neonacizmom, ksenofobičnost i diskriminacija manjina, neizbežno
    proizvesti neprijatne posledice za Austriju.

    2003.
    Pri povratku na Zemlju iz misije koja je trajala 16
    dana, američki svemirski šatl ''Kolumbija'' zapalio se i raspao
    iznad Teksasa 15 minuta pre planiranog sletanja. Poginulo je svih
    sedam članova posade, uključujući dve žene i prvog Izraelca
    astronauta.

    2004.

    U metežu tokom muslimanskog obreda kamenovanja
    đavola u blizini Meke, trećeg dana hadžiluka, poginuo je najmanje
    251 hodočasnik.

    2004.

    U prostorijama dve kurdske partije u Erbilu, na
    severu Iraka, dvojica islamskih terorista-samoubica usmrtila su
    najmanje 117 ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #199

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Danas je petak, 2. februar, 33. dan 2007. Do kraja godine ima 332 dana.

    Dogodilo se na današnji dan


    1509.
    Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde
    uništili muslimansku flotu u bici u Indijskom okeanu, u blizini
    grada Diu na severozapadu Indije, posle čega su uspostavili
    kontrolu u vodama oko indijskog potkontinenta.

    1536.
    Španski istraživač Pedro de Mendosa osnovao je na
    ušću reke La Plata u Atlantski okean grad Buenosm Ajres, od 1880.
    glavni grad Argentine.

    1556.
    U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji
    čovečanstva, zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi,
    Šaanhsi i Henan - usmrtivši više od 850.000 ljudi i zbrisavši s
    lica zemlje nekoliko stotina naselja.

    1594.
    Umro je italijanski kompozitor Djovani Pjerluiđi da
    Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika protivreformacije.
    Komponovao je dela velike izražajnosti - više od sto liturgijskih
    dela, oko 250 drugih duhovnih i svetovnih komada, madrigale. Dela:
    ''Misa pape Marcela'', ''Stabat Mater''.

    1709.
    Škotski mornar Aleksander Selkrejg, poznat kao
    Aleksander Selkirk, izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva na koje
    je 1704. prispeo posle brodoloma. Njegova priča inspirisala je
    Danijela Defoa da napiše roman ''Robinson Kruso''.

    1801.
    Britanski Parlament održao je prvu sednicu kojoj su
    prisustvovali i irski predstavnici.

    1834.
    Srpski knez Miloš Obrenović je objavio Drugi
    hatišerif turskog sultana Mahmuda II, kojim su - kako je knez
    naglasio u besedi pred postrojenom gardom u Kragujevcu - precizirani
    odnosi Srbije i Otomanskog carstva. Posle Prvog hatišerifa Porta je
    pokušavala da ustupke Srbiji svede na minimum, ali je knez bio
    uporan, pa je sultan Drugim hatišerifom priznao nove granice,
    uključujući sporne krajeve.

    1848.
    Meksiko i SAD su u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili
    mir posle dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao, uz naknadu
    od 15 miliona dolara, da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i
    Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

    1879.
    Umro je bugarski pisac i revolucionar Ljuben
    Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag i u srpskoj literaturi. U
    Beograd je došao 1867, povezao se sa Ujedinjenom omladinom srpskom
    i sa Svetozarom Markovićem borio se protiv sentimentalizma i
    romantizma i za realizam u književnosti. U tom duhu je na srpskom
    pisao kritičke članke i pripovetke iz beogradskog života. Zalagao
    se za stvaranje južnoslovenske federacije, skupljao je dobrovoljce
    i borio se 1876. u srpsko-turskom ratu. Dela: ''Je li kriva
    sudbina?'', ''Kaznio je Bog'', ''Gorka sudbina'', ''Iz mrtvog doma'',
    ''Soka'', ''Bugari starog kova''.

    1882.
    Rođen je irski pisac Džejms Džojs, jedan od
    najvećih u 20. veku. Počeo je kao buntovnik protiv uskogrudosti
    irske provincije, ali je glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju,
    žitelje i topografiju učinio središnjom temom svog dela. U
    najpoznatijem delu, romanu ''Uliks'', na 700 strana opisao je jedan
    dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru ''na
    vešt i katkad neprimetan način, lica i događaji paralelni su
    onima u Homerovoj 'Odiseji', čiji se gotovo svaki detalj može
    naći u 'Uliksu'''. Ostala dela: romani ''Portret umetnika u
    mladosti'', ''Fineganovo bdenje'', pesme ''Kamerna muzika'', pripovetke
    ''Dablinci'', drama ''Izgnanici''.

    1895.
    Umro je srpski pisac Ljubomir Nenadović, član
    Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u
    19. veku sa širokim evropskim obrazovanjem. Od Dositeja Obradovića
    prihvatio je principe učenosti i razuma, a od romantičara veru u
    ljudski progres. Dela: putopisi ''Pisma iz Italije'', ''Pisma iz
    Nemačke'', ''Pisma iz Švajcarske'', ''O Crnogorcima''.

    1898.
    Rođen je srpski vajar Sreten Stojanović, rektor
    Umetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i
    umetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omladini u
    Bosni. Dela: reljefi ''Ogrlice'', ''Uteha'', monumentalna skulpura
    ''Rob'', portreti ''Moj otac'', ''Nikola Vujić'', ''Umetnikova kći'',
    spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru.
    Knjige: ''Biste'', ''O umetnosti i umetnicima''.

    1901.
    Rođen je američki violinista poreklom ruski
    Jevrejin Jaša Hajfec, jedan od najvećih virtuoza tog instrumenta.
    Priređivao je koncerte od detinjstva, a internacionalnu karijeru je
    počeo 1912. Pisao je kadence za violinske koncerte i transkribovao
    kompozicije starih i savremenih majstora. Naročito je cenjen zbog
    čistoće i melodičnosti tona i visoko razvijene tehnike sviranja.

    1904.
    Rođen je ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov,
    koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući preletanje
    Severnog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsevernije tačke
    Zemlje bez spuštanja, preletevši avionom ''An-25'' za 64 časa i 25
    minuta razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada
    Vankuver kod Portlanda, što je bio svetski rekord. Amerikanci su mu
    u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i
    posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo
    je u decembru 1938.

    1907.
    Umro je ruski hemičar Dmitrij Ivanovič
    Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije
    naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o
    periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva
    hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine.
    Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata koji
    mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih
    elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne
    nauke o strukturi materije. Njegova knjiga ''Osnovi hemije'' prevedena
    je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja
    hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i
    slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito
    uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju
    uglja i hemijsku preradu nafte (sadašnja petrohemija).

    1908.
    Umro je srpski pisac Milovan Glišić, jedan od
    začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu
    tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom
    dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovedaka, dve komedije i
    prevodio je s francuskog i ruskog, uključujući ''Rat i mir'' Lava
    Tolstoja. Opisivao je život srpskog sela. Dela: pripovetke ''Glava
    šećera, ''Roga'', ''Redak zver'', ''Šilo za ognjilo'', ''Prva brazda'',
    pozorišni komad ''Dva cvancika'', komedija ''Podvala''.

    1924.
    Rođena je srpska književnica Mira Alečković,
    pesnikinja, romansijer i dečji pisac. Dela: zbirke pesama ''Tri
    proleća'', ''Tragovi bez stopa'', ''Noć ova poslednja'', pesme za decu
    ''Podzemni heroji'', ''Dani razigrani'', ''Zvezdane balade'', ''Poljana'',
    ''Ljubavi je malo'', ''Srebrni voz'', ''Sanjalica'', ''A ja rastem'', romani
    ''Zašto grdiš reku'', ''Zbogom velika tajno'', ''Jutro'', ''Zatečena u
    ljubavi''.

    1924.
    Umro je srpski pisac Aleksa Šantić, autor
    antologijskih pesama ''Ostajte ovđe'', ''Emina'', ''Veče na školju''.
    Pripadao je književnom krugu oko mostarskog lista ''Zora'', koji je
    pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Chorovićem. U Mostaru je
    osnovao srpsko pevačko društvo ''Gusle''. U vreme Aneksione krize,
    1908.godine, izbegao je u Italiju, bio je zatim poslanik u Bosanskom
    saboru. U Prvom svetskom ratu austrougarske vlasti hapsile su ga kao
    istaknutog srpskog nacionalistu. U početku stvaralaštva bio je pod
    uticajem srpskih pesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanovića
    Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pesnički
    izraz karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama.
    Prevodio je s nemačkog i češkog. Ostala dela: drame
    ''Hasanaginica'', ''U magli'', prevod ''Lirskog intermeca'' Hajnriha
    Hajnea.



    1943.
    Potpunim slomom Nemaca završena je Staljingradska
    bitka, veoma bitna za konačni ishod Drugog svetskog rata. U bici
    koja je trajala od juna 1942, učestvovalo je više od dva miliona
    vojnika obeju strana, 20.000 topova, 2.000 tenkova i isto toliko
    aviona. Na nemačkoj strani borila se 81 divizija, u čijem su
    sastavu bili i saveznici Trećeg Rajha - Italijani, Mađari, Rumuni
    i Hrvati. Sredinom novembra 1942. Crvena armija prešla je u
    ofanzivu i okružila nemačke snage, zarobivši 91.000 vojnika,
    uglavnom iz sastava Četvrte i Šeste nemačke oklopne armije
    (Paulusova grupacija), uljučujući komandanta, feldmaršala
    Fridriha fon Paulusa, 24 generala i 2.500 oficira. U bici kod
    Staljingrada poginulo je oko 200.000 nemačkih, italijanskih,
    mađarskih, rumunskih i hrvatskih vojnika.

    1964.
    Umro je srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan
    Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske
    akademije nauka. Uređivao je list ''Republika'' i časopise ''Danas'',
    ''Srpski književni glasnik'', ''Književne novine''. Bio je upravnik
    Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u
    Beogradu i predavač na Filozofskom i Fakultetu likovnih umetnosti.
    Celokupna njegova dela su objavljena u pet knjiga pod nazivom ''Stari
    i novi''.

    1969.
    Umro je američki filmski glumac engleskog porekla
    Boris Karlof, koji je igrao u prvim horor filmovima i četiri
    decenije bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: ''Zakon
    podzemlja'', ''Ludi genije'', ''Frankeštajn'', ''Lice sa ožiljkom'',
    ''Izgubljena patrola'', ''Mumija'', ''Maska Fu Mančua'', ''Stara mračna
    kuća'', ''Čudotvorac'', ''Crna mačka'', ''Frankeštajnova nevesta'',
    ''Hodajuća smrt'', ''Frankeštajnov sin'', ''Teror'', ''Mete''.



    1970.
    Umro je engleski filozof, matematičar i pisac
    Bertrand Rasel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950,
    jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Ogledao se u
    raznovrsnim oblicima filozofskog istraživanja, matematike,
    publicistike, političkog i moralnog angažovanja. Posvetio se borbi
    za mir i u mnogim akcijama iskazao se kao protivnik intervencije SAD
    u Vijetnamu i nuklearnog naoružanja. Osnovao je međunarodnu porotu
    koja je dobila naziv ''Raselov sud''. Dela: ''Kritičko izlaganje
    Lajbnicove filozofije'', ''Istorija zapadne filozofije'', ''Logički
    atomizam'', ''Analiza materije'', ''Skeptički eseji'', ''Naše saznanje
    spoljnog sveta'', ''Ljudsko znanje'', ''Principi socijalne
    rekonstrukcije'', ''Putevi ka slobodi'', ''Praksa i teorija
    boljševizma'', ''Sloboda i organizacija'', ''Osvajanje sreće'',
    ''Ljudsko društvo u etici i politici'', ''Zašto nisam hrišćanin'',
    ''Principi matematike'' - s Alfredom Nortom Vajthedom.

    1978.

    Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda
    ''Saljut'' obavila su operaciju dopune goriva u otvorenom svemiru,
    prvi put u istoriji kosmičkih letova.

    1986.
    U kneževini Lihtenštajn žene su prvi put glasale
    na parlamentarnim izborima.

    1990.
    Južnoafrički predsednik Ferdinand de Klerk ukinuo
    je zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

    1995.
    Lideri Izraela, Jordana, Egipta i PLO prvi put su se
    okupili da bi na sastanku u Kairu iznašli mirovno rešenje i
    podržali izraelsko-palestinski sporazum.

    1996.
    Umro je američki filmski glumac, režiser i
    baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih figura u
    istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim
    igračkim senzibilitetom. Filmovi: ''Amerikanac u Parizu'', ''Ples na
    kiši'', ''Gusar'', ''U grad!'', ''Poziv na igru'', ''Helo, Doli!''.

    1998.
    Pad filipinskog putničkog aviona ''DC-9'' na jugu
    Filipina nije preživeo niko od 104 putnika i člana posade.

    2005.

    Umro je nekadašnji šampion sveta u boksu u teškoj
    kategoriji nemac Maks Ssmeling, koji je u istoriju svetskog boksa
    ušao 1936. godine kada je u Njujorku, pred 42.000 gledalaca,
    nokautirao dotad neporaženog Džoa Luisa.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #200

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 3. februar, 34. dan 2007. Do kraja godine ima 331 dan.

    Dogodilo se na današnji dan


    1809.
    Rođen je nemački kompozitor i dirigent Feliks
    Mendelson, osnivač Konzervatorijuma u Lajpcigu. Kao pijanista
    debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u
    16. majstorsko delo, scensku muziku za ''San letnje noći'', kad je
    započeo i dirigentsku karijeru. Sa uspehom se ogledao u svim
    muzičkim oblastima, sem u operi. Dela: simfonije (Treća nazvana
    ''Škotska'', Četvrta nazvana ''Italijanska''), uvertire (''Hebridi'' ili
    ''Fingalova pećina''), klavirske kompozicije (''Pesme bez reči''),
    oratorijumi (''Paulus'', ''Elijas''), ''Koncert za violinu i orkestar u
    e-molu'', solo pesme, kamerna muzika.

    1830.
    Oslobodilački rat Grka protiv Turaka, čijem je
    izbijanju 1821. doprineo uspeh Srba protiv istog neprijatelja,
    okončan je na mirovnoj konferenciji u Londonu proglašenjem Grčke
    nezavisnom kraljevinom. Uspesi ustanika i pritisak Rusije, Francuske
    i Velike Britanije nagnali su Osmansko carstvo - da joj mirom u
    Jedrenu 1829. prizna nezavisnost. Severni delovi Grčke postupno su
    oslobađani tokom devetnaestog veka, da bi Solun i Makedonija bili
    oslobođeni u Balkanskim ratovima 1912/13, a grčka Trakija 1918.
    Rodos i druga ostrva Dodekaneza oslobođeni su tek u Drugom svetskom
    ratu.

    1867.
    Princ Mucuhito postao je u 14. godini japanski car
    Meiđi. Tokom njegove vladavine, do smrti 1912, Japan se postupno
    modernizuje, prihvataju se uzori Zapada i SAD. Period njegove
    vladavine temelj je modernog Japana, zemlje koja je primer
    tehnološke i naučne snage.

    1881.
    Potpisan je ugovor o izgradnji železničke pruge
    Beograd-Niš, prve u centralnoj Srbiji. Kralj Milan Obrenović (tada
    knez) je u junu 1881. srebrnim budakom obeležio početak radova, a
    prvi putnički voz ka Nišu krenuo je s beogradske železničke
    stanice u septembru 1884. Prva pruga koja je izgrađena na
    teritoriji današnje Srbije bila je pruga Lisava-Oravica-Bazijaš
    1854 (Banat), sa konjskom vučom, a od 1856. sa parnom vučom.

    1906.
    Ruski pisac Lav Tolstoj postao je član Srpske
    kraljevske akademije.

    1909.
    Rođen je francuski filmski režiser Andre Žan
    Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem
    scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: ''Svi smo mi
    ubice'', ''Ogledalo sa dva lica'', ''Ljubavnici iz Verone'', ''Pravda je
    zadovoljena'', ''Pre potopa'', ''Prelaz preko Rajne''.

    1915.
    U Sarajevu je obešen srpski učitelj Veljko
    Čubrilović, jedan od atentatora 28. juna 1914. na austrougarskog
    prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda.

    1915.
    Potpomognuta nemačkom i austrougarskom
    artiljerijom, turska vojska je u Prvom svetskom ratu prešla
    Sinajsko poluostrvo i iznenada napala Britance na Sueckom kanalu.
    Turski prepad, ponovljen i 1916, prinudio je britansku komandu da u
    Egipat dopremi dve divizije Indusa, s kojima je prešla u ofanzivu i
    do kraja 1916. zauzela El Ariš i Sinaj, a zatim i celu Palestinu.

    1917.
    SAD su u Prvom svetskom ratu prekinule diplomatske
    odnose s Nemačkom, posle saopštenja Berlina da će otpočeti
    neograničeni podmornički rat.

    1919.
    U Parizu je održana prva sednica Društva naroda,
    devet dana posle osnivanja prve svetske organizacije.

    1924.
    Umro je američki državnik Vudro Tomas Vilson,
    predsednik SAD od 1913. do 1921, prethodno univerzitetski profesor i
    rektor i guverner Nju Džersija, dobitnik Nobelove nagrade za mir
    1919. Dvaput je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao je Haiti i
    Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi
    svetski rat protiv Centralnih sila. Kao protivnik Oktobarske
    revolucije zalagao se za vojnu intervenciju protiv ŠSR. Posle
    okončanja rata odigrao je značajnu ulogu na mirovnoj konferenciji
    u Versaju, čiji je ishod umnogome zasnovan na njegovom planu od ''14

    tačaka'' i učestvovao je u stvaranju Društva naroda, ali je Senat
    odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor, posle čega su SAD
    ostale van prve svetske organizacije, prethodnice Ujedinjenih
    nacija.

    1943.
    Britanski avioni su u Drugom svetskom ratu
    bombardovali nemački grad Hamburg.

    1945.
    Američki avioni izbacili su u Drugom svetskom ratu
    3.000 tona bombi na Berlin.

    1958.
    Potpisan je sporazum o ekonomskoj uniji Belgije,
    Holandije i Luksemburga, kojim je predviđena potpuna privredna
    integracija triju zemalja.

    1966.
    Na Mesec se meko spustila prva letilica lansirana sa
    Zemlje, sovjetski vasionski brod bez ljudske posade ''Luna IX'', posle
    čega je počela da emituje TV signale.



    1969.
    Palestinski nacionalni kongres izabrao je Jasera
    Arafata za šefa Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1973.
    U Južnom Vijetnamu je na osnovu mirovnog sporazuma
    potpisanog u Parizu stupio na snagu prekid vatre. Sporazum je
    nalagao povlačenje trupa SAD, a sajgonskoj vladi i Frontu
    nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama formiranje ''Nacionalnog
    komiteta nacionalnog izmirenja i sloge''. U konačnom obračunu,
    snage Fronta su, uz pomoć severnovijetnamske armije, u aprilu 1975.
    do nogu potukle trupe vlade u Sajgonu i američku vojsku. Vijetnam
    je 1976. ujedinjen i izbrisana je granica duž 17. paralele koja je
    tu zemlju delila od 1945.

    1977.
    Predsednika Etiopije generala Teferi Bentija i
    njegove bliske saradnike ubile su u Adis Abebi snage lojalne
    potpukovniku Mengistu Haile Marijamu, koji je diktatorski vladao do
    maja 1991, kad je zbačen s vlasti i pobegao u Zimbabve.

    1981.
    Gro Harlem Bruntland je posle ostavke Odvara
    Nordlija izabrana za prvu ženu premijera Norveške.

    1989.
    Umro je američki filmski režiser i glumac Džon
    Kasavetis, vodeći predstavnik ''njujorške škole'', nezavisne
    produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala
    holivudskim standardima. Filmovi: ''Zločin na ulicama'', ''Ubice'',
    ''Dvanaest žigosanih'', ''Rozmarina beba'', ''Furije'', ''Zašto ste me
    osudili na život'', ''Senke'', ''Suviše kasni bluz'', ''Lica'',
    ''Muževi'', ''Mini i Moskovic'', ''Žena pod uticajem'', ''Glorija'',
    ''Ljubavni potok''.

    1992.
    Predsednik Argentine Karlos Menem potpisao je dekret
    o otvaranju svih dokumenata o nacistima koji su posle Drugog
    svetskog rata pobegli u Južnu Ameriku.

    1993.
    Posle prvih višestranačkih izbora u Saveznoj
    Republici Jugoslaviji, u Beogradu je konstituisana Savezna
    skupština. Potvrđeni su mandati 138 poslanika u Veću građana i
    40 u Veću republika.

    1994.
    Predsednik SAD Bil Klinton je ukinuo trgovinski
    embargo zaveden protiv Vijetnama 1975, posle američkog vojnog
    poraza u toj zemlji.

    1996.
    U zemljotresu na jugozapadu Kine poginulo je više
    od 300 ljudi.

    1997.
    Češki pisac Bohumil Hrabal izvršio je samoubistvo
    skočivši s petog sprata bolnice u Pragu u kojoj je lečen od
    artritisa. Nastavljajući tradiciju Jaroslava Hašeka, u delima je
    intenzivno osvetljavao tragično-groteskne trenutke ljudske
    egzistencije. Na osnovu njegove novele ''Strogo kontrolisani vozovi'',
    Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio Oskara.
    Ostala dela: zbirke pripovedaka ''Govori ljudi'', ''Biser na dnu'',
    ''Časovi igranja za starije i iskusnije'', ''Oglas na kuću u kojoj
    više ne želim da živim'', ''Vašarske pesme o ubistvu i legende'',
    ''Praznik visibaba''.

    1998.
    Američki vojni avion ''EA-6B'' je - leteći prenisko
    i previše brzo, čime je grubo prekršio pravila važeća za
    trenažne letove - presekao kabl uspinjače u zimskom turističkom
    centru Kavaleze na severu Italije, usmrtivši svih 20 ljudi u
    gondoli koja se smrskala posle pada s visine od 200 metara.
    Američki vojni sud je u martu 1999. oslobodio krivice pilota,
    kapetana Ričarda Ešbija, što je u Italiji izazvalo talas
    ogorčenih reagovanja.

    2004.
    Umro je američki diplomata Voren Cimerman,
    poslednji ambasador SAD u SFRJ, od 1989. do 1992. godine, kad je
    počeo građanski rat u bivšoj Jugoslaviji. Njegovi poslednji
    diplomatski dani u Beogradu zapamćeni su i po tome što je
    tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević odbio da ga primi.

    2005.
    Avganistanski ''Boing 737'', u vlasništvu ''Kam era'',
    jedine privatne avganistanske kompanije, udario je u planinu blizu
    Kabula. Poginulo je svih 105 putnika i članova posade.

    2006.
    U Crvenom moru se zapalio i potonuo egipatski
    feribot ''Salam-Bokačo 98'' sa 1.400 putnika i članova posade.
    Spaseno je oko 400 putnika.

    2006.
    U centru Moskve srušio se krov pijace ''Basmanaja''.
    Poginule su 64 osobe, a više desetina je ranjeno.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #201

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 4. februar, 35. dan 2007. Do kraja godine ima 330 dana.

    Dogodilo se na današnji dan


    211.
    Umro je rimski car Lukije Septimije Sever Pertinaks, osnivač dinastije Severa, koji je ograničio vlast Senata, umesto kojeg je ''Carski savet'' počeo da izdaje zakone. Oslanjao se isključivo na armiju i tako utro put tzv. vojničkom despotizmu posle njegove smrti, kada je vojska samovoljno postavljala, zbacivala i ubijala careve, sve do stupanja na presto 285. cara Gaja Dioklecijana.


    1746.
    Rođen je poljski nacionalni junak Tadeuš Anžej Bonaventura Košćuško, američki general i učesnik Američkog rata za nezavisnost i ađutant Džordža Vošingtona, kasnije prvog predsednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on je ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796, pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije, posle čega je otišao u izbeglištvo i 1917. je umro u Švajcarskoj.

    1783.
    Velika Britanija je u Parizu potpisala sporazum o priznanju SAD, čime je okončan osmogodišnji britansko- američki rat, poznat kao Američki rat za nezavisnost.

    1789.
    Za prvog predsednika SAD izabran je Džordž Vošington, koji je u ratu za nezavisnost od Velike Britanije od 1775. do 1783. komandovao vojskom kolonista. Bio je predsednik osam godina (dva mandata), ali se povukao razočaran 1797. i odbio da se treći put kandiduje za šefa države.



    1881.
    Rođen je sovjetski vojskovođa i političar ruskog porekla Kliment Jefremovič Vorošilov, maršal ŠSR, učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije 1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspešno je vodio operacije protiv belogardejaca i stranih intervencionističkih trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U Drugom svetskom ratu komandovao je jedinicama Severozapadnog pravca i Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamenik sovjetskog premijera, a potom - posle smrti komunističkog diktatora Josifa Staljina - do 1960. predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.

    1889.
    Rođen je srpski istoričar hrvatskog porekla Viktor Novak, profesor Zagrebačkog, potom Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti i osnivač Istorijskog instituta SANU. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a latinski i pomoćne istorijske nauke specijalizovao je u Vatikanskoj školi u Rimu. Na Beogradskom univerzitetu od 1924. do 1959. predavao je latinsku paleografiju, diplomatiku i metodologiju nastave istorije. Objavio je veliki broj rasprava i studija iz istorije jugoslovenskih naroda i istorije književnosti. U kapitalnom delu ''Magnum crimen'', objavljenom ubrzo posle Drugog svetskog rata, dokumentovao je zločin genocida ustaškog režima nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Bio je veoma aktivan i u muzičkom životu kao predsednik Prvog beogradskog pevačkog društva i inicijator osnivanja Južnoslovenskog pevačkog saveza u Beogradu i Sveslovenskog pevačkog saveza u Pragu. Ostala dela: ''Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva'', ''Latinska paleografija'', ''Vatikan i Jugoslavija'', ''Scriptura Beneventana'', ''Evangeliarium Spalatense'', ''Masarik i Jugosloveni'', ''Iz rimske književnosti'', ''Sveslovenska misao'', ''Dva antipoda'', ''Franjo Rački'', ''Valtazar Bogišić i Franjo Rački'', ''Nikola Vulić, naučnik i čovek''.

    1897.
    Rođen je nemački političar i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonemački kancelar od 1963. do 1966, glavni arhitekta privrednog oporavka i uspona Zapadne Nemačke posle Drugog svetskog rata.

    1899.
    Na Filipinima je izbila pobuna protiv SAD, koje su odbile da daju nezavisnost toj bivšoj španskoj koloniji. U vreme špansko-američkog rata, vođa filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo proglasio je nezavisnost u julu 1898, što su SAD ignorisale kad im je Španija prepustila tu pacifičku ostrvsku zemlju sporazumom u Parizu u decembru 1898. Filipini su stekli nezavisnost tek 1946.

    1900.
    Rođen je francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan ''pesnik Pariza''. Počeo je pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme. Njegovu poeziju karakteriše revolt, mladalački cinizam, ismevanje autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najlepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea ''Obala u magli'', ''Hotel Sever'', ''Dan se rađa'', ''Ljubavnici iz Verone'', ''Deca raja'', ''Vrata noći''. Dela: zbirke pesama ''Reči'', ''Veliki prolećni bal'', ''Kiša i lepo vreme''.




    1901.
    Umro je srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je pohađao u Novom Sadu, Modri i Požunu (sadašnja Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. Već na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je za poslanika Srpskog crkvenog sabora izabran 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista osuđen je 1870. na godinu dana zatvora, a 1876. ponovo je uhapšen i posle godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pesme - najznačajnija je ''Spasova noć'', a najpoznatija ''Već se srpska zastava svuda vije javno''. Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu ''Slavjanka'', čiji je bio urednik i izdavač. Bio je prvi urednik lista ''Zastava'', koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

    1902.
    Rođen je američki pilot Čarls Ogastas Lindberg, koji je prvi preleteo Atlantski okean. Avionom ''Duh Sent Luisa'' u maju 1927. preleteo je za 33 časa i 32 minuta 5.856 kilometara od Njujorka do Pariza, što je pravi podvig jer tada nije bilo ni radara ni sigurnih radio-veza. Posle otmice i ubistva njegovog sina Čarlsa 1932, u SAD je donesen tzv. Lindbergov zakon kojim je za otmicu predviđena smrtna kazna. Po dolasku na vlast u Nemačkoj Adolfa Hitlera, javno je ispoljavao simpatije za nacizam i protivio se ulasku SAD u Drugi svetski rat protiv Sila osovine.

    1904.
    Japanska ratna mornarica blokirala je rusku dalekoistočnu luku Port Artur, što je bio uvod u rusko- japanski rat, koji je četiri dana kasnije počeo Japan bez objave rata.

    1908.
    Rođen je srpski slikar Predrag-Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju je stekao 1937. na izložbi u Parizu na kojoj je dobio ''Gran pri''. Napisao je eseje ''Između trube i tišine'' i dramu ''Zopir''.

    1927.
    Umro je serdar Janko Vukotić. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. Sandžačkom vojskom, i verovatno je presudno uticao na pobedu u bici kod Mojkovca.

    1930.
    Rođen je srpski pisac Borislav Pekić. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata, proveo je nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989. godine. Dela: romani ''Vreme čuda'', ''Hodočašće Arsenija Njegovana'', ''Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana'', ''Kako upokojiti vampira'', ''Zlatno runo'', ''Atlantida'', ''Novi Jerusalim'', ''Argonauti'', ''Pisma iz tuđine'', ''Godine koje su pojeli skakavci'', ''Besnilo'', drame ''Kako zabaviti gospodina Martina'', ''Na ludom belom kamenu'', scenario za film ''Dan četrnaesti''.

    1938.
    Pripremajući se za rat, Adolf Hitler je preuzeo resor ministra rata Nemačke, a za šefa diplomatije imenovao je Joahima fon Ribentropa.

    1940.
    Sovjetske trupe probile su front u Kareliji, u sovjetsko-finskom ratu, započetom u novembru 1939. Finci su u početku imali uspeha, ali je rat posle prodora u Kareliju okončan porazom Finske. Mirovnim ugovorom potpisanim u martu 1940. u Moskvi sovjetsko-finska granica je ispravljena na štetu Finske. U ratu je poginulo 48.000 sovjetskih i 32.000 finskih vojnika.

    1945.
    Sovjetski vođa Josif Staljin, predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil otpočeli su u Jalti na Krimu osmodnevne razgovore o uređenju sveta posle Drugog svetskog rata. Postigli su saglasnost o formiranju Ujedinjenih nacija, razoružanju Nemačke i njenoj podeli na okupacione zone, iskorenjivanju nacizma i izvođenju ratnih zločinaca pred sud. Sporazumeli su se i da nova jugoslovenska vlada bude sastavljena na osnovu sporazuma predsednika vođe jugoslovenskih komunista Josipa Broza i predsednika izbegličke kraljevske vlade u Londonu, hrvatskog političara Ivana Šubašića.

    1946.
    Predsednik srpske vlade u okupiranoj Srbiji u Drugom svetskom ratu general Milan Nedić je, prema zvaničnoj verziji, izvršio samoubistvo tokom istražnog postupka. Pre rata bio je načelnik Generalštaba i ministar vojske i mornarice i u vreme invazije Nemačke komandovao je Trećom grupom armija. Njegova uloga u vreme okupacije kontraverzna je u srpskoj istoriografiji. Jedni smatraju da je on bio izdajnik u službi okupatora, a drugi u njemu vide tragičnu figuru, čoveka koji je svesno žrtvovao ugled preuzevši funkciju šefa vlade u okupiranoj zemlji kako bi, koliko-toliko, ublažio tragediju srpskog naroda, uključujući pružanje utočišta onima koji su umakli od ustaških zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i sa drugih okupiranih teritorija.

    1948.
    Cejlon (sadašnja Šri Lanka) dobio je samoupravu u okviru Britanskog komonvelta.

    1961.
    U Angoli je oslobodilački pokret počeo borbu protiv portugalskih kolonijalista, na šta je režim u Lisabonu odgovorio oštrom represijom. Angola je stekla nezavisnost 1975.

    1966.
    Prilikom pada japanskog putničkog aviona ''boing 727'' u Tokijski zaliv, poginula su 133 putnika i člana posade.

    1972.
    Velika Britanija i devet drugih zemalja priznale su Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš.

    1974.

    Grenada je stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta.

    1976.
    U Gvatemali je u zemljotresu poginulo 23.000 ljudi, a milion i po ostalo je bez krova nad glavom.

    1976.

    Glavni grad Mozambika Lorenso Markeš preimenovan je u Maputo.

    1978.
    Džunijus Džajavordene preuzeo je dužnost prvog predsednika Šri Lanke.

    1980.
    Umro je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umetnosti, majstor sa izrazitim osećanjem za boju. Posle studija u Minhenu, Rimu i Parizu, proputovao je Španiju, severnu Afriku i Italiju i dugo je živeo u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andre Lota, da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionizma, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osećanje za boju i prozračna atmosfera. U poslednjoj fazi približio se lirskoj apstrakciji.

    [B]1989. [/B
    U oružanoj pobuni oboren je diktator Paragvaja Alfredo Stresner, koji je vladao 35 godina, duže od bilo koga u 20. veku u nekoj od južnameričkih država. U pobuni poginulo je više od 300 ljudi, mahom vojnika. Predsednik Paragvaja postao je general Andres Rodrigez.

    1989.

    Ruski istoričar Roj Medvedev procenio je da je pod Staljinovom vlašću u ŠSR-u uhapšeno, ubijeno ili na drugi način izloženo represiji 40 miliona ljudi.

    1990.
    U napadu iz zasede na autobus sa izraelskim turistima, islamski teroristi ubili su u Egiptu devet turista i dvojicu egipatskih policajaca i ranili 20 ljudi.

    1992.

    Trupe lojalne predsedniku Venecuele Karlosu Andresu Peresu ugušile su pokušaj vojnog udara.

    1995.

    U analizi Stejt dipartmenta, pripremljenoj za Kontakt grupu o Bosni i Hercegovini, ocenjeno je da je muslimansko-hrvatska federacija pred kolapsom i da njena dezintegracija preti da izazove krajnje opasnu lančanu reakciju.

    1997.
    U sudaru dva vojna izraelska helikoptera tipa ''Ć- 53 sikorski'' poginula su 73 vojnika.

    1998.

    U zemljotresu koji je pogodio oblast Rustaka u severnoj avganistanskoj provinciji Tahar poginulo je najmanje 4.500 ljudi.

    2003.
    Poslanici Veća republika i Veća građana Skupštine Savezne Republike Jugoslavije usvojili su Ustavnu povelju državne zajednice Srbija i Crna Gora, čime je SRJ prestala da postoji, ustupivši mesto znatno labavijoj tvorevini.

    2005.
    Italijanska novinarka Djulijana Zgrena, dopisnica italijanskih dnevnih novina ''Il Manifesto'', oteta je u centru Bagdada. Oslobođena je 3. marta, ali je 4. marta, na putu do aerodroma, na auto u kojem je bila pucala američka patrola. Zgrena je ranjena, a italijanski agent tajne službe Nikola Kalipari je, štiteći je, poginuo.

    2005.

    Julija Timošenko, aktivista ''narandžaste revolucije'', postala prva žena premijer Ukrajine.

    2006.
    Umrla Beti Fridan, koja je svojom knjigom ''Ženska mistika'' postavila temelje modernog feminističkog pokreta. Osnovala je Nacionalnu organizaciju za žene. Umrla je na svoj rođendan, u 85. godin
    i.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #202

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 5. februar, 36. dan 2007. Do kraja godine ima 329 dana.

    1679.
    Umro je holandski pisac Jost fan den Fundel, najplodniji i najznačajniji književnik holandskog baroka. Pisao je tužbalice, patriotske, satirične i prigodne pesme, a dramama na biblijske, antičke i istorijske teme znatno je uticao na evropsku literaturu. Dela: drame ''Pasha'', ''Palamed'', ''Hizbreht van Amatel'', ''Levendalci'', ''Lucifer'', ''Jefta'', ''Adam u izgnanstvu''.

    1782.
    Španci su preoteli od Britanaca sredozemno ostrvo Minorka.

    1814.
    U Beču je objavljena ''Mala prostonarodna slavenoserbska pesmarica'' Vuka Karadžića, koja je označila početak upoznavanja Evrope sa srpskom narodnom poezijom.

    1840.

    Rođen je škotski pronalazač Džon Bojd Danlop, koji je 1887. izumeo pneumatsku gumu. Izum je komercijalizovao 1890, u prvo vreme proizvodeći gume za bicikle, kasnije za automobile, što je bio jedan od najvažnijih uslova za ubrzan razvoj automobilske industrije.

    1840.
    Rođen je britanski konstruktor oružja američkog porekla Hajrem Stivens Maksim, čiji je mitraljez konstruisan 1884. nazvan ''maksim''.



    1881.
    Umro je škotski istoričar i filozof Tomas Karlajl, čija se dela, uz bogatstvo činjeničnog materijala, odlikuju živošću mašte i dramatičnošću izlaganja. Dela: ''Francuska revolucija'', O herojima'', ''Život Fridriha Velikog'', ''Sartor Resartus'', ''Čartizam'', ''Prošlost i sadašnjost'', ''Pisma i govori Olivera Kromvela'', ''Kritički eseji''.

    1884
    .
    Rođen je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka, koji je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Budimpešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svetskom ratu dobrovoljac, potom načelnik u Ministarstvu prosvete, predsednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Dela: zbirke pesama ''Rodoljubive pesme'', ''Na pragu'', ''Stihovi'', zbirke pripovedaka ''''Bunja i drugi u Ravangradu'', ''Varljivo proleće'', ''Pomerene savesti'', ''Prepelica u ruci'', ''Dah života'', ''Moloh''.

    1885.
    Belgijski kralj Leopold II proglasio je afrički Kongo za lični posed pod nazivom ''Nezavisna država Kongo''.

    1893.
    Umro je srpski glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. veka. Kao prvi glumac iz Srbije gostovao je u Budimpešti.

    1894.
    Rođena Ksenija Atanasijević, filozof, etičar. Rođena je u Beogradu. Studirala je filozofiju i klasične jezike u Beogradu, Ženevi i na pariskoj Sorboni. Doktorirala kod Branislava Petronijevića sa tezom: ''Brunovo učenje o najmanjem''. Bila je aktivan član Beogradskog ženskog društva i poznati borac za ženska prava, aktivan publicista i cenjeni filozofski pisac. Dela: ''Latomisme d Epicure'', ''Filozofski fragmenti'' I-II, ''Hristova etika'', ''Etika praštanja''.

    1917.
    Usvajanjem novog ustava Meksiko je postao federativna republika 28 saveznih država. Proklamovan je princip da zemlja i rudno bogatstvo pripadaju narodu, crkva je odvojena od države, priznato je pravo radnika da se organizuje u sindikate, štrajkuju i učestvuju u podeli profita, uvedeno je osmočasovno radno vreme.

    1919.
    Rođen je grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu, prvi socijalistički premijer Grčke. Bio je šef vlade od 1981. do 1989. i od 1993. do januara 1996, kad se povukao zbog bolesti. U politički život Grčke je ušao 1961. kao član Unije centra, stranke svojeg oca Jorgosa. U očevoj vladi bio je ministar, ali je dao ostavku zbog nesuglasica s desnim strujama u partiji, a 1965. je napustio zemlju. Po povratku, posle vojnog puča 1967. je zatvaran kao protivnik diktature, a 1968. je dobio dozvolu da ode u SAD. Vratio se 1974. i osnovao Svegrčki socijalistički pokret (PASOK), s kojim je dobio izbore 1977, a premijer je postao četiri godine potom kad je PASOK ponovo pobedio na izborima.

    1941.
    Nemačka je u Drugom svetskom ratu u Berlinu, na tajnom sastanku šefa diplomatije Joahima fon Ribentropa s izaslanikom jugoslovenske vlade Danilom Gregorićem, izvršila jak pritisak na Jugoslaviju da pristupi Trojnom paktu, što je ona učinila 25. marta 1941.

    1941.
    Umro je australijski pisac Endru Barton ''Banjo'' Peterson, autor izvrsnih balada poput ''Čoveka sa snežne reke''. U romanu ''Brak'' na slikovit način opisao je život na ovčarskim farmama Australije.

    1945.
    Američke trupe pod komandom generala Daglasa Makartura ušle su u Drugom svetskom ratu u filipinski glavni grad Manilu.

    1971.

    U Belfastu je tokom nemira ubijen britanski vojnik, prvi od dolaska britanskih trupa u Severnu Irsku 1969.

    1983.
    U Lionu je posle izručenja iz Bolivije uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj. ''Dželat iz Liona'', direktno odgovoran za ubistva i mučenja hiljada francuskih rodoljuba u Drugom svetskom ratu, u Boliviji se skrivao 32 godine.

    1988.
    Vrhovni sud ŠSR ukinuo je presudu kojom su u martu 1938. osuđeni i potom ubijeni Nikolaj Buharin, Aleksej Rikov i niz drugih visokih sovjetskih partijskih i državnih rukovodilaca. Svi osuđeni su rehabilitovani, jer je optužba bila izmišljena prema nalogu Josifa Staljina.

    1990.
    Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov je na partijskom plenumu rekao da Komunistička partija mora da se odrekne monopola na vlast.

    1993.
    U Beogradu je osnovana ''Fondacija Borislav Pekić'' radi trajnog čuvanja i negovanja uspomene na velikog srpskog pisca, sređivanja i publikovanja njegove rukopisne zaostavštine, izdavanja sabranih dela, prevođenja na strane jezike. Ustanovljena je i ''Književna stipendija Borislav Pekić''.

    1993.
    Umro je američki režiser, scenarista i producent Džozef Leo Menkevic, dobitnik dva Oskara za režiju i dva za scenario. Filmovi: ''Sve o Evi'', ''Pisma trima ženama'', ''Julije Cezar'', ''Kleopatra'', ''Bosonoga kontesa'', ''Bekstvo'', ''Ljudi će pričati'', ''Tihi Amerikanac'', ''Pet prstiju'', ''Iznenada prošlog leta''.

    1994.
    Na sarajevskoj pijaci Markale poginulo je 68 ljudi, u eksploziji navodno samo jedne minobacačke granate, za šta su optuženi Srbi da bi - kako se pokazalo - bilo izdejstvovano povlačenje teškog naoružanja oko Sarajeva. Ubrzo je otkriveno da je u sedište Ujedinjenih nacija poslat tajni izveštaj prema kojem je tragediju bila inscenirana.

    1996.
    Muslimanska vlada u Sarajevu je na svoju ruku - mimo znanja Haškog trbunala - otela srpskog generala Djorđa Djukića, pukovnika Aleksu Krsmanovića i još šest ljudi, presrevši ih dok su išli na zakazani sastanak s predstavnicima međunarodnih vojnih snaga. Sud u Hagu je naknadno legalizovao otmicu navodnih ratnih zločinaca koji su prebačeni u holandsku prestonicu, gde je potom u zatvoru umro oboleli general Djukić a pukovnik Krsmanović je oslobođen optužbe.

    1997.
    Tri najveće švajcarske banke su - pod snažnim međunarodnim pritiskom posle šokantnih otkrića o njihovoj saradnji s nemačkim nacistima u Drugom svetskom ratu u skrivanju bogatstva otetog od pobijenih Jevreja - osnovale humanitarni fond od 100 miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta.

    2005.
    Umro je togoanski predsednik Gnasingbe Ejadema, koji je na vlast došao vojnim pučem 1967. i odmah zabranio svaku političku aktivnost u zemlji. Od 1991, kada je vratio političke slobode, tri puta uzastopno pobeđivao je na predsednickim izborima.

    2006.

    Iran je povukao svog ambasadora iz Danske u znak protesta zbog objavljivanja stripa o proroku Muhamedu u listu Jilands Posten.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #203

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je utorak, 6. februar, 37. dan 2007. Do kraja godine ima 328 dana.

    1564.

    Rođen je engleski pisac Kristofer Marlou, koji je usavršio pisanje u jambskom desetercu i izuzetno uticao na Vilijama Šekspira. Njegove tragedije prikazuju žudnju za vlašću, odlikuju se zvučnom retorikom i na mahove poetskim žarom. Dela: ''Tamerlan Veliki'', ''Dr Faustus'', ''Jevrejin sa Malte'', ''Edvard II''.

    1665.
    Rođena je engleska kraljica Ana, koja je vladala od 1702. do 1714, poslednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine 1707. ujedinjene Engleska i Škotska. Njena vladavina obeležena je i oštrim rivalitetem vigovaca i torijevaca, pojačanim neizvesnošću u pogledu naslednika prestola.



    1685.

    Umro je engleski kralj Čarls II Stjuart, sin Čarlsa I pogubljenog u građanskom ratu 1649, koji je postao monarh 1660, posle ukidanja republike uspostavljene 1653. pod Oliverom Kromvelom. Stupajući na presto Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Irske, obavezao se na poštovanje prava Parlamenta i ličnih sloboda građana, što je pokušao da izigra, pokazujući apsolutističke težnje. Tome se usprotivila Stranka vigovaca (liberali) i parlament ga je 1679. primorao da potpiše akt ''Habeas corpus'' kojim su ozakonjene izvesne građanske slobode. Njegova vladavina u istoriji je označena kao period restauracije.

    1793.

    Umro je italijanski pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene ''komedije del arte''. Dela: komedije ''Mirandolina'', ''Ribarske svađe'', ''Tvrdica'', ''Kockar'', ''Laskavac'', drama ''Dalmatinka''.

    1802.
    Rođen je engleski fizičar Čarls Vitstoun, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora i istraživao elektricitet, svetlost i zvuk.

    1804.
    Umro je engleski hemičar i filozof Džozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljendioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvetitelja - verovao je u besmrtnost duše. Dela: ''Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja'', ''Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima'', ''Sokrat i Isus'', ''Istorija i sadašnje stanje elektriciteta''.

    1838.
    Rođen je engleski glumac Džon Henri Brodrib, poznat kao Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. veka, prvi glumac kojem je 1895. dodeljena plemićka titula. Njegova gluma se odlikovala plemenitim patosom, posebno u tumačenju likova iz drama Vilijama Šekspira.

    1864.
    Umro je srpski jezički i pravopisni reformator Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi - ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obeležje. Na ''Književnom dogovoru'' srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda. Osnovnu pismenost učio je u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Churčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pesama i ''Pismenicu'' (gramatika), a 1818. ''Rječnik''. Pisao je i istorijska svedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim srpskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća knjaza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah ''Danicu'' i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom (njegovo delo sabrano je u 39 tomova), za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pesme, kultura i istorija postanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni proglasio ga je počasnim doktorom. Njegove reformatorske ideje odnele su odlučujuću prevagu 1847, kada su izašle ''Pesme'' Branka Radičevića, dokaz da se ''Vukovim jezikom'' mogu pisati i umetnička dela, a Djuro Daničić je delom ''Rat za srpski jezik i pravopis'' dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. Njegovi posmrtni ostaci su 1897. preneti iz Beča u otadžbinu i uz Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

    1876.
    U Srbiji je osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih 13 godina posle prve Međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Akciju je pokrenuo mladi vojni lekar Vladan Djorđević, a za prvog predsednika je izabran mitropolit Mihajlo. Dva meseca kasnije Društvo je postalo član Međunarodnog Crvenog krsta.

    1882.
    Srbija i SAD zaključile su trgovinski sporazum i konzularnu konvenciju, čime su uspostavljani diplomatski i državni odnosi dveju zemalja. Sporazum i Konvencija na snazi su i sada.

    1897.
    Rođen je brazilski filmski režiser, scenarista i producent Alberto de Almeida Kavalkanti, koji je između dva svetska rata, radeći u Evropi, znatno uticao na francusku filmsku avangardu i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: ''Ivet'', ''Voz bez očiju'', ''Kapetan Frakas'', ''Odmor đavola'', ''Smrt noći'', ''Nikolas Niklbi'', ''Prvi džentlmen'', ''Zemlja je uvek zemlja'', ''Pesma mora'', ''Gazda Puntila i njegov sluga Mati''.

    1897.
    Ostrvo Krit u Sredozemnom moru prisajedinjeno je Grčkoj. Istog dana 1869. Grčka je prinuđena da popusti pred ultimatumom Otomanskog carstva i prepusti mu Krit.

    1899.
    Senat SAD ratifikovao je Pariski mirovni ugovor kojim je okončan američko-španski rat. Poražena Španija je primorana da Amerikancima prepusti Filipine, Kubu, Portoriko i Guam.

    1905.
    Rođen je poljski političar Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije (komunisti) od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970. S dužnosti generalnog sekretara smenjen je 1948. u vreme jačanja staljinizma, a ostavku na taj položaj podneo je krajem 1970, pod pritiskom radničkih nemira.

    1911.
    Rođen je američki državnik Ronald Vilson Regan, predsednik SAD od 1980. do 1988. Prethodno je bio filmski glumac i guverner Kalifornije od 1966.

    1912
    .
    Rođena je Eva Braun, ljubavnica Adolfa Hitlera. Zvanično je postala supruga nemačkog diktatora dan pre nego što su oboje izvršili samoubistvo u Hitlerovom berlinskom bunkeru krajem aprila 1945.

    1922.
    Potpisivanjem ugovora u Vašingtonu je završena konferencija SAD, Francuske, Japana, Italije i Velike Britanije, na kojoj su se velike sile obavezale da ograniče upotrebu bojnih otrova i podmornica u ratnim sukobima i utvrdile novu raspodelu pomorskih vojnih snaga. SAD su stekle pravo da drže mornaricu koja neće biti slabija od britanske i koja će nadmašiti flotu Japana.

    1931.
    Rođena je argentinska igračica, potom državnica Marija Estela Isabelita Martines, poznata kao Isabela Peron, predsednik Argentine od 1974. do 1976. Na položaju šefa države nasledila je preminulog supruga Huana Perona. Prethodno je 1973. postala potpredsednik Argentine, s vlasti je zbačena vojnim udarom, posle čega je na osnovu odluke vojne hunte bila u zatvoru od 1976. do 1981.

    1932.
    Rođen je francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca ''novog talasa'' francuskog filma. Svetsku slavu stekao je već prvim filmom ''400 udaraca'', snimljenim 1959. Ostali filmovi: ''Žil i Džim'', ''Američka noć'' (Oskar), ''Priča o Adeli'', ''Pucajte na pijanistu'', ''Divlje dete'', ''Susetka'', ''Poslednji metro'', ''Ukradeni poljupci''.

    1937.
    U izdanju Beogradske knjižare i izdavačke kuće Gece Kona izašao je ''Leksikon stranih reči i izraza'' Milana Vujaklije, delo značajno za srpsku kulturu.

    1952.

    Umro je britanski kralj Džordž VI, kojeg je nasledila ćerka, kraljica Elizabet I.

    1958.

    U avionskoj nesreći na minhenskom aerodromu poginula su 23 putnika, uključujući osam igrača engleskog fudbalskog kluba ''Mančester junajted'' nazvanih ''Bejzbijeve bebe'', prema njihovom menadžeru Matu Bejzbiju. Nesreća se dogodila pri povratku iz Beograda gde je ''Mančester junajted'' igrao meč evropskog Kupa šampiona s ''Crvenom zvezdom''.

    1989.

    Umro je francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: ''Svi smo mi ubice'', ''Ogledalo sa dva lica'', ''Ljubavnici iz Verone'', ''Pravda je zadovoljena'', ''Pre potopa'', ''Prelaz preko Rajne''.

    1993.

    Umro je američki teniser afričkog porekla Artur Eš, prvi crni igrač koji je - trijumfom u Vimbldonu 1975.
    uspeo da pobedi na Gren slem turniru. Umro je od side pošto je zaražen virusom te bolesti transfuzijom krvi prilikom operacije srca.

    1994.
    Šef opozicionih socijaldemokrata Marti Ahtisari dobio je prve direktne predsedničke izbore u Finskoj, pobedivši ministarku odbrane Elizabet Ren.

    1995.
    Dva vasionska broda od po 100 tona - najveća ikad spojena u svemiru - susrela su u prvom američko-ruskom svemirskom ''randevuu'' posle 20 godina.

    1997.
    Kongres Ekvadora smenio je predsednika Abdalu Bukarama, proglasivši ga neuračunljivim.

    1999.
    U zamku Rambuje kod Pariza počeli su pregovori na kojima je jugoslovensku delegaciju predvodio potpredsednik vlade Srbije Ratko Marković, a kosovskih Albanaca vođa terorističke tzv. Oslobodilačke vojske Kosova Hašim Tači.

    2000.
    Vršilac dužnosti predsednika Rusije Vladimir Putin izjavio je da su okončane operacije u glavnom gradu Čečenije Groznom, iz kojeg su izbačeni islamski teroristi.

    2000.

    Bivši finski šef diplomatije Tarja Halonen pobedila je na predsedničkim izborima, postavši prva žena šef države u istoriji Finske.

    2004.

    U eksploziji koju je aktivirao islamski bombaš-samoubica u metrou u Moskvi poginulo je najmanje 40 ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #204

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 7. februar, 38. dan 2007. Do kraja godine ima 327 dana.

    1478.

    Rođen je engleski humanista i državnik Tomas Mor,
    rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih
    i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kraljaHenrija VIII, ali je 1535, zbog odbacivanja crkvene reformacije iodbijanja da prizna kralja crkvenim poglavarom, osuđen na smrt ipogubljen. U političko-filozofskom romanu ''Utopija'', objavljenom na
    latinskom 1516, opisao je ekonomsku bedu Engleske, podvrgavši
    oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposedničko zahvatanjezemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama.
    Tome nasuprot, naslikao je zamišljeno ostrvo ''Utopiju'', idealnu
    socijalnu državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

    1792.
    Austrija i Pruska su sklopile savez protiv
    revolucionarne Francuske u strahu od širenja ideja revolucije.

    1812.

    Rođen je engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens,
    osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. U delima
    je izneo na videlo strahovitu nepravičnost u viktorijanskom
    engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnjenje, a parlament
    nagnao da sprovede izvesne socijalne reforme. Tegobno lično
    iskustvo je stekao kad je zbog porodičnih dugova kao dečak bio
    prinuđen da radi u jednoj fabrici za proizvodnju paste za obuću.
    Dela: romani ''Dejvid Koperfild'', ''Oliver Tvist'', ''Pikvikov klub'',
    'Mala Dorit'', ''Nikolas Niklbi'', ''Velika očekivanja'', ''Stara
    prodavnica retkosti'', ''Sumorna kuća'', ''Martin Čazlvit'', pripovetke
    'Tri duha'', ''Cvrčak na ognjištu'', ''Bitka života''.



    1863.
    Na britanskom vojnom brodu ''Orfej'', koji je potonuo
    pored obala Novog Zelanda, poginulo je 190 ljudi.

    1870.
    Rođen je austrijski psihijatar Alfred Adler, jedan
    od pionira psihoanalize, osnivač pravca tzv. individualne
    psihologije, kojom se odvojio od tvorca psihoanalize Sigmunda
    Frojda. Smatrao je da je težnja ka moći pokretačka snaga
    psihičkog života svakog pojedinca, što može da izazove preteranu
    težnju ka afirmaciji ili unutrašnji otpor osećanju manje
    vrednosti i time neurotična oboljenja. Dela: ''Praksa i teorija
    individualne psihologije'', ''Poznavanje čoveka'', ''O nervoznom
    karakteru''.

    1878.
    Umro je papa italijanskog porekla Pije IX, čiji je
    pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji
    rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu
    o papskoj nepogrešivosti.

    1885.

    Rođen je američki pisac Sinkler Luis, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1930, koji je ismevao zablude i
    samoobmane američkog društva i pisao protiv rasne diskriminacije.
    U realističko-satiričnim romanima je podvrgao podsmehu lekare,
    sveštenike, sudije, malograđane, ''poslovne ljude'', industrijalce.
    Dela: romani ''Dr Erousmit'', ''En Vikers'', ''Elmer Gantri'', ''Glavna
    ulica'', ''Bebit'', ''Dodsvort'', ''Mentrep'', ''Kraljevska krv'', ''To je
    ovde nemogućno'' (vizija fašizacije SAD).

    1894.
    Umro je belgijski proizvođač duvačkih
    instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumeo muzički instrument
    nazvan njemu u čast saksofon.

    1899.
    Rođen je srpski glumac Radomir-Raša Plaović,
    jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta 20.
    veka, koji je između dva svetska rata uticao na razvitak pozorišta
    u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame Narodnog
    pozorišta u Beogradu. Prvi je adaptirao i režirao na
    profesionalnoj sceni ''Gorski vijenac'' Petra II Petrovića Njegoša.
    Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu
    i režiju i pozorišne komade ''Car David'', a s Milanom Djokovićem
    ''Voda sa planine'', ''Rastanak na mostu''.

    1947.
    Velika Britanija je izložila plan podele Palestine

    na jevrejski i arapski deo.

    1962
    .
    U eksploziji u zapadnonemačkom rudniku uglja kod
    Sarbrikena poginulo je 298 rudara.

    1968.
    Premijeri svih 10 kanadskih provincija odobrili su
    nacrt ustava prema kojem je status francuskog jezika u celoj Kanadi
    izjednačen sa engleskim.

    1971.
    Žene su u Švajcarskoj referendumom dobile pravo
    glasa.

    1984.
    Američki kosmonaut Brus Mekendls je napustio
    svemirski brod ''Čelendzer'' i ''prošetao'' svemirom kao prvi čovek
    koji se kretao bez fizičke veze s letilicom, pokretan motorom na
    leđima.



    1986.
    Doživotni predsednik Haitija Žan Klod Divalije
    pobegao je iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice
    Divalije u toj karipskoj zemlji.

    1990.
    Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije
    ŠSR odlučio je da iz ustava bude izbrisana odredba kojom joj je
    garantovana ''rukovodeća i usmeravajuća'' uloga u društvu,
    odrekavši se time političkog monopola posle više od 70 godina.

    1991.
    Sveštenik Žan Bertran Aristid proglašen je
    predsednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef te karipske
    države.

    1996.

    U ''Boingu 757'', koji se srušio nekoliko minuta
    posle poletanja iz Dominikanske Republike ka Nemačkoj, poginulo je
    svih 189 putnika, mahom nemačkih turista i članova posade.

    1999.
    Umro je jordanski kralj Husein, koji je vladao
    Jordanom od 1952. Na prestolu te bliskoistočne zemlje nasledio ga
    je sin Abdulah.

    2003.
    U eksploziji automobila-bombe ubijeno je najmanje 33
    ljudi i razoren ''El Nogal'', jedan od najekskluzivnijih klubova u
    kolumbijskoj prestonici Bogoti.

    2005.

    Engleskinja Elen Mekartur postavila je novi svetski
    rekord u solo jedrenju oko sveta, prešavši skoro 42.000 kilometara
    za 71 dan, 14 sati, 18 minuta i 33 sekunde.

    2006.
    Talibani u Avganistanu pozvali su muslimanski svet da
    proglasi sveti rat povodom spornih karikatura o proroku Muhamedu
    objavljenih u listu Jilands Posten.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #205

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 8. februar, 39. dan 2007. Do kraja godine ima 326 dana.

    1587.

    Pogubljena je škotska kraljica Meri Stjuart, koja
    je prethodno 19 godina provela u zatvoru, pod optužbom za kovanje
    zavere protiv engleske kraljice Elizabet I. Zbog nepopularne
    rimokatoličke politike koju je pokušala da nametne protestantskoj
    Škotskoj, 1568. morala je da pobegne u Englesku. Na suđenju
    održanom prema nalogu Elizabet I je osuđena na smrt.

    1676.
    Umro je ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac
    Petra Velikog, koji je tokom vladavine od 1645. do smrti ugušio
    pobune kmetova i gradskog stanovništva i pobunu donskih kozaka pod
    Stepanom Razinom. Podržao je ustanak ruskih kozaka u Ukrajini koji
    je protiv Poljaka predvodio zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki i
    potom je u ratu od 1654. do 1667. potukao poljsku vojsku i pripojio
    Ukrajinu do reke Dnjepar, uključujući grad Kijev. Učvrstio je
    centralnu vlast, pripojio istočne delove Sibira i razvio trgovinu s
    Kinom, Persijom i evropskim zemljama.

    1725.

    Umro je ruski car Petar I Aleksejevič Romanov,
    poznat kao Petar Veliki, koji je posle dolaska na presto 1682.
    učinio rusku državu svetskom silom prvog reda. Proglašen je carem
    kao dete, a vlast je preuzeo 1689, uklonivši regenta, polusestru
    Sofiju. Zapadnu Evropu je proputovao 1697. i 1698. Sproveo je
    dalekosežne reforme, izvodeći Rusiju iz srednjovekovne
    zaostalosti. Umesto stare vojske - strelaca, čiju je pobunu
    ugušio, uveo je modernu stajaću vojsku i sagradio snažnu flotu,
    osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, reformisao
    kalendar, suzbijao štetne običaje nasleđene iz srednjeg veka i od
    Mongola, pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture,
    organizovao državnu upravu i Rusiju podelio na gubernije. Na ušću
    Neve 1703. podigao je novu prestonicu Sankt Peterburg. Bio je sjajan
    vojskovođa i dvaput je ratovao protiv Otomanskog carstva, potukao
    je Švedsku i mirom u Ništadu 1721. osigurao izlaz Rusije na
    Baltičko more, a pobedom nad Persijom o
    bezbedio je izlaz na zapadnei južne obale Kaspijskog mora.

    1819.
    Rođen je engleski pisac i kritičar Džon Raskin,
    koji je smatrao da umetnost zavisi od društvenog života i da samo
    zdrav narod može da stvara velika umetnička dela, jer je umetnost
    snaga i izraz celog naroda a ne povlastica bogatih. Zalagao se za
    obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i
    politička shvatanja utilitarista. Dela: o umetnosti - ''Moderni
    slikari'', ''Kamenje Venecije'', ''Dve staze'', o društvenim i
    ekonomskim problemima ''Do poslednjeg'', ''Sezam i ljiljani'', ''Krošnja
    divlje masline'', ''Munera Pulveris''.

    1828.

    Rođen je francuski pisac Žil Vern, autor
    naučno-fantastičnih romana s predviđanjima od kojih su mnoga
    ostvarena. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji
    za film. Dela: romani ''Put oko sveta za 80 dana'', ''20.000 milja pod
    morem'', ''Put na Mesec'', ''Put u središte Zemlje'', ''Carev glasnik'',
    ''Pet nedelja u balonu''.

    1834.
    Rođen je ruski hemičar Dmitrij Ivanovič
    Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije
    naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o
    periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva
    hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine.
    Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata koji
    mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih
    elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne
    nauke o strukturi materije. Njegova knjiga ''Osnovi hemije'' prevedena
    je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja
    hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i
    slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito
    uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju
    uglja i hemijsku preradu nafte (sadašnja petrohemija).

    1861.
    Južne države SAD Alabama, Luizijana, Misisipi,
    Teksas, Florida i Džordžija, odvojile su se od Unije i osnovale
    Konfederaciju država Amerike. Te države su se protivile
    oslobađanju crnih robova, ali i sve jačem ekonomskom uticaju
    industrijski razvijenog severa. Konfederaciji su se kasnije
    priključili Arkanzas, Virdžinija Severna Karolina i Tenesi. To je
    izazvalo Američki građanski rat, završen 1865. kapitulacijom
    južnih država.

    1878.
    Rođen je jevrejski pisac i filozof Martin Buber,
    koji je najviše bio zaokupljen književnim i filozofskim nasleđem
    hasidizma, verske sekte osiromašenih i obespravljenih Jevreja
    nastale u Poljskoj početkom 18. veka. Napisao je i više značajnih
    dela o istoriji jevrejske kulture. Pisao je na nemačkom i za
    pripovetke je uzimao motive iz folklora poljskih Jevreja. S Francom
    Rozencvajgom preveo je na savremeni nemački jezik ''Stari zavet''.
    Pred nacistima je 1938. pobegao iz rodne Austrije u Palestinu i
    postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u
    Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko-arapsku državu.
    Dela: ''Priče rabi Nahmana'', ''Ja i ti'', ''Hasidske priče'', ''Gog i
    Magog'', ''Slike o dobru i zlu'', ''Mojsije'', ''Susreti''.

    1894.

    Rođen je američki filmski režiser King Volis
    Vidor, čiji nemi film ''Gomila'' filmska kritika smatra jednim od
    remek dela svetske kinematografije. Veliki uspeh postigao je i
    filmom ''Haleluja'' u kojem su glavne uloge igrali crnci. Ostali
    filmovi: ''Velika parada'', ''Hleb naš nasušni'', ''Citadela'', ''Dvoboj
    na suncu'', ''Rat i mir''.

    1904.

    Japan je bez objave rata napao rusku flotu u Port
    Arturu, čime je počeo rusko-japanski rat. Rusija je gubila bitku
    za bitkom, a pomorski poraz kod Cušime, revolucija u Rusiji i
    pritisak Velike Britanije, SAD i Francuske, primorali su je da 1905.
    mirom u Portsmautu preda Japanu južnu polovinu poluostrva Sahalin i
    Port Artur sa okolinom i prihvati da južna Mandžurija i Koreja
    potpadnu pod sferu uticaja Japana.

    1920.
    Rođena je američka filmska glumica Džulija Džin
    Mildred Frensis Tarner, poznata kao Lana Tarner, jedna od
    najsjajnijih zvezda Holivuda pedesetih godina 20. veka. Filmovi:
    ''Oni neće zaboraviti'', ''Ljubav je snašla Endija Hardija'', ''Dr
    Džekil i Mr Hajd'', ''Poštar uvek zvoni dvaput'', ''Kas Timberlan'',
    ''Gradić Pejton'', ''Imitacija života'', ''Ljubav ima mnogo lica'',
    ''Monsunske kiše''.



    1921.
    Umro je ruski revolucionar i geograf plemićkog
    porekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i
    protivnik marksizma. Naučni rad napustio je 1871. i otad je veći
    deo života proveo u zapadnoj Evropi, gde je takođe proganjan.
    Dela: ''Uzajamna pomoć'', ''Velika Francuska revolucija'', ''Zapisi
    revolucionara''.

    1924.
    Gasna komora je prvi put upotrebljena za izvršenje
    smrtne kazne prilikom pogubljenja Gija Džoa u američkoj državi
    Nevada.

    1925.
    Rođen je američki filmski glumac Džon Uler Lemon
    III, poznat kao Džek Lemon, pođednako sjajan u dramskim i
    komičnim ulogama. Filmovi: ''Mister Roberts'' (Oskar), ''Neki to vole
    vruće'', ''Apartman'', ''Spasite tigra'' (Oskar), ''Zatočenik Druge
    avenije'', ''Naslovna strana'', ''Kineski sindrom'', ''Nestao''.

    1931.

    Rođen je američki filmski glumac Džejms Bajron,
    poznat kao Džejms Din, simbol uznemirene i pobunjene mladosti posle
    Drugog svetskog rata, čiji je tragičan kraj u automobilskoj
    nesreći 1955. u 24. godini doprineo da preraste u svojevrstan mit.
    Filmovi: ''Istočno od raja'', ''Buntovnik bez razloga'', ''Div''.

    1935.
    Umro je nemački slikar i grafičar Maks Liberman,
    najznačajniji predstavnik nemačkog impresionizma. U početku je
    realistički obrađivao sentimentalne scene, a kasnije se priklonio
    nazorima francuskih impresionista, što je posebno uočljivo u
    slikama pejzaža.

    1937.
    Trupe generala Fransiska Franka zauzele su Malagu u
    Španskom građanskom ratu, uz pomoć 15.000 italijanskih vojnika.

    1942.
    U manastiru Ostrog skupština crnogorskih i
    bokeljskih patriota pozvala je u Drugom svetskom ratu sve rodoljube
    na jedinstvo u oružanoj borbi protiv fašističkih okupatora, bez
    obzira na ranije političke i partijske podele.

    1943.
    Sovjetska armija oslobodila je u Drugom svetskom
    ratu grad Kursk koji su Nemci okupirali 1941.

    1955.
    Sovjetski premijer Georgij Maljenkov prinuđen je da
    podnese ostavku, a na položaju predsednika vlade nasledio ga je
    Nikolaj Bulganjin.

    1963.

    Predsednik Iraka general Abdul Karim Kasem svrgnut
    je državnim udarom i streljan, a novi šef države postao je
    pukovnik Abdul Salem Muhamed Aref.

    1975.

    Sovjetski i američki kosmonauti počeli su
    zajedničke pripreme za letove ''Sojuz-Apolo''.

    1984.
    U Sarajevu su otvorene 14. zimske Olimpijske igre -
    prve u Jugoslaviji, na kojima su učestvovali sportisti 49 država,
    najviše dotad u istoriji zimskih igara.



    1989.
    U blizini atlantskih ostrva Azori pao je američki
    putnički avion sa italijanskim turistima i poginulo je svih 144
    ljudi u letilici.

    1993.
    Posle sudara s vojnim avionom ''Suhoj'' blizu
    Teherana, srušio se iranski putnički avion ''Tupoljev'' i u nesreći
    su poginula sva 132 putnika i člana posade, pilot i kopilot vojnog
    aviona.

    1994.
    Dve grupe ''ljudi iz čamaca'' dospele su do obale
    SAD, ali su odlukom američkih vlasti izbeglice imale različit
    tretman: Kubanci su prihvaćeni a Haićani su morali da se vrate.

    1997.
    U glavnom gradu Albanije Tirani policija je pribegla
    sili nad hiljadama demonstranata protiv vlade koja je omogućila
    poslovanje privatnih štedionica prema ''piramidalnoj šemi'', čiji
    je slom odneo životne ušteđevine desetina hiljada Albanaca.

    2004.
    Princ Čarls doputovao je u Iran, kao prvi član
    britanske kraljevske porodice koji je posetio tu zemlju od islamske
    revolucije 1979.

    2005.

    Izraelski premijer Arijel Šaron i palestinski
    predsednik Mahmud Abas proglasili su, nakon razgovora u Egiptu,
    prekid vatre između Izraelaca i Palestinaca.

    2006.

    U Sarajevu zapaljene danska i norveška zastava,
    tokom protesta zbog objavljivanja uvredljivih karikatura proroka
    Muhameda u medijima pojedinih zapadnoevropskih zemlja.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #206

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 9. februar, 40. dan 2007. Do kraja godine ima 325 dana.

    1540.
    U Rudaj Fildsu kod Čestera u Engleskoj održana je
    prva zabeležena konjska trka.

    1849.
    Italijanski revolucionar Djuzepe Macini proglasio je
    Rim republikom.

    1861.
    Džeferson Dejvis izabran je za predsednika, a
    Aleksander Stivns za potpredsednika Konfederalnih država Amerike
    (južne države otcepljene od SAD).

    1874.
    Umro je francuski istoričar i pisac Žil Mišle,
    izuzetan stilista, autor niza istorijskih, filozofskih i lirskih
    spisa. Bio je protivnik monarhije, crkvene hijerarhije i komunizma,
    a s naklonošću je pisao o buržoaskim revolucijama. Dela:
    ''Istorija Francuske'', ''Istorija Francuske revolucije'', ''Istorija XIX
    veka'' , ''Planina'', ''Ptica''.

    1881.
    Umro je ruski pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski,
    prema mnogim kritičarima najveći književnik svih vremena, koji je
    duboko, kao niko ni pre ni posle njega, ponirao u ljudsku psihu i
    rasvetljavao tajnu ljudske prirode. Uhapšen je 1849. kao učesnik
    utopijsko-socijalističkog kružoka Mihaila Vasiljeviča
    Petraševskog-Butaševiča i osuđen na smrt, ali je kazna zamenjena
    progonstvom u Sibir, gde je proveo 10 godina. Iskustva stečena
    tokom zatočeništva umnogome su obeležila njegovu ličnost i
    stvaralaštvo, a rana dela (''Bedni ljudi'', ''Poniženi i uvređeni'')
    inspirisana su socijalnim tragedijama malih ljudi. Osnovne odlike
    njegovih dela - poniranje u podsvest, traganje za korenima ljudske
    tragike, fenomen religije i veza čoveka i Boga - glavna su
    preokupacija modernog romana. Uticao je na svetsku literaturu više
    nego ijedan pisac. Ostala dela: romani i povesti ''Zločin i kazna'',
    ''Braća Karamazovi'', ''Idiot'', ''Kockar'', ''Zli dusi'', ''Mladić'',
    ''Dvojnik'', ''Bele noći'', ''Njetočka Nezvanova'', ''Zapisi iz mrtvog
    doma'', ''Selo Stepančikovo i njegovi žitelji'', ''Ujkin san'',
    publicistika ''Piščev dnevnik'', ''Politički zapisi''.



    1891.

    Rođen je italijanski političar Pjetro Sandro Neni,
    vođa italijanskih socijalista. Kao ubeđeni antifašista
    učestvovao je u Španskom građanskom ratu i bio je član Komiteta
    za odbranu Madrida i politički komesar divizije. U Drugom svetskom
    ratu u Francuskoj uhapsio ga je Gestapo. Odmah po oslobođenju
    zemlje postao je generalni sekretar Socijalističke partije Italije,
    a 1945. predsednik. Bio je potpredsednik u prvoj posleratnoj vladi,
    nekoliko meseci i šef diplomatije, a 1963. potpredsednik u vladi
    levog centra. Dela: ''Istorija četiri godine 1919-1922'', ''Šest
    godina građanskog rata u Italiji'', ''Istorija klasne borbe u
    Italiji'', ''Zločin fašizma u Africi 1936.''.

    1909.
    Francuska i Nemačka postigle su sporazum o Maroku,
    kojim je Berlin priznao posebne interese Pariza u toj
    severnoafričkoj zemlji, u zamenu za ekonomske koncesije.

    1917.
    Zbor ustaničkih četa u selu Obilić u Pustoj Reci
    na jugu Srbije odlučio je da podigne ustanak protiv bugarskih
    okupatora u Prvom svetskom ratu. Do kraja februara 1917. stvorena je
    velika slobodna teritorija sa središtem u Toplici, na kojoj je
    živelo oko milion stanovnika. Ustanička vojska imala je 12.000
    pešaka i 364 konjanika, ali je Toplički ustanak osuđen na propast
    kad je izostala pomoć sa Solunskog fronta. Bugari su prilikom
    gušenja ustanka ubili 20.000 ljudi, mahom civila, uključujući
    mnoštvo žena i dece, i spalili 50.000 kuća.

    1923.
    Osnovana je sovjetska državna vazduhoplovna
    kompanije ''Dobrolet'', preimenovana 1932. u ''Aeroflot''.

    1934.
    U Atini su Grčka, Jugoslavija, Rumunija i Turska
    potpisale Balkanski pakt radi očuvanja teritorijalnog poretka na
    Balkanu, suočenog s revizionističkom politikom zemalja poraženih
    u Prvom svetskom ratu, posebno Bugarske i Mađarske, koje je
    podržavala Italija. Pakt se raspao pod pritiskom Nemačke i
    praktično je rasturen pre izbijanja Drugog svetskog rata.

    1941.
    Nemački Afrički korpus generala Ervina Romela
    prešao je iz Italije u severnu Afriku, što je bio uvod u teške
    borbe na Afričkom frontu u Drugom svetskom ratu, okončane 1943.
    pobedom savezničkih snaga u kojima su glavninu činile britanske
    trupe.

    1942.
    Na francuskom putničkom brodu ''Normandija'' - tada
    najvećem i najelegantnijem u svetu u svojoj kategoriji - izbio je
    požar, posle čega je brod potonuo u njujorškoj luci.

    1943.

    Počeo je protivnapad partizana u Drugom svetskom
    ratu protiv združenih nemačkih, italijanskih i hrvatskih snaga na
    Neretvi, poznat kao ''Bitka za ranjenike''. Do 26. februara razbijena
    je italijanska divizija ''Murđe'' i sve italijanske i hrvatske snage
    u dolinama Neretve, Rame i Drežnice. Početkom marta osam
    partizanskih brigada odbacilo je glavninu nemačkih trupa i svih
    3.500 ranjenika prebačeno je na levu obalu Neretve.



    1943.

    U okupatorskom zatvoru u Novom Sadu u Drugom
    svetskom ratu obešen je organizacioni sekretar Pokrajinskog
    komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu
    Svetozar-Toza Marković. U novembru 1942. u borbi je teško ranjen,
    posle čega su ga zarobili mađarski fašisti i podvrgli mučenju.

    1943.
    Teške borbe za pacifičko ostrvo Gvadalkanal
    okončane su u Drugom svetskom ratu pobedom američkih snaga nad
    japanskom armijom, čime su raspršeni snovi Tokija o zauzimanju
    Australije.

    1957.
    Umro je bivši mađarski regent admiral Mikloš
    Horti de Nađbanja, koji je od 1920. do 1944. bio na čelu jednog
    izrazito reakcionarnog režima s titulom ''kraljevski regent
    Mađarske''. Imao je izrazito revizionističke namere. Mađarsku je
    uveo u Drugi svetski rat na strani Sila osovine i učestvovao je u
    rasparčavanju Kraljevinme Jugoslavije. Njegove trupe izvršile su
    neke masovne zločine, najviše u Šajkaškoj i Novom Sadu, nad
    srpskim civilima. Pred kraj Prvog svetskog rata postao je komandant
    austrougarske flote i 1918. u krvi je ugušio pobunu mornara u Boki
    Kotorskoj, a 1919. u Mađarskoj je predvodio gušenje komunističke
    revolucije, koju je vodio Bela Kun. Posle zbacivanja s vlasti
    utočište mu je pružila Salazarova Portugalija, u kojoj je i umro,
    izbegavši odgovornost, Jugoslavija ga je proglasila ratnim
    zločincem

    1962.
    Jamajka je postala nezavisna država u okviru
    britanskog Komonvelta.

    1971.
    U zemljotresu u oblasti američkog grada Los
    Anđeles poginulo je najmanje 58 ljudi.

    1977.
    Umro je ruski konstruktor aviona Sergej
    Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više
    od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu
    ''Il-2'' za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom
    svetskom ratu i putničkim avionima konstruisanim posle rata
    (''Il-12'', ''Il-18'', ''Il-62'', ''Il-86'').

    1977.
    ŠSR i Španija su uspostavili diplomatske odnose.

    1984.
    Umro je ruski državnik Jurij Vladimirovič
    Andropov, šef sovjetske države i vladajuće Komunističke partije,
    koji je od 1967. do 1982. bio predsednik Komiteta državne
    bezbednosti (KGB). Za generalnog sekretara partije je izabran u
    novembru 1982. posle smrti Leonida Brežnjeva, a za predsednika
    Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR u junu 1983.

    1991.
    Na referendumu u Litvaniji, iz kojeg su bili
    isključeni građani ruske nacionalnosti, više od 90 odsto birača
    te baltičke zemlje glasalo je za otcepljenje od ŠSR.

    1994.

    Lider Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser
    Arafat i šef izraelske diplomatije Šimon Peres postigli su
    sporazum o bezbednosnim pitanjima koja su kočila mirovni sporazum
    PLO i Izraela.

    1996.
    U snažnoj eksploziji koju je podmetnula
    teroristička IRA - čime je posle 17 meseci prekinuto primirje - u
    Londonu je poginulo dvoje ljudi a oko 100 je ranjeno.

    1999.
    Kina je prekinula diplomatske odnose s Bivšom
    Jugoslovenskom Republikom Makedonijom zbog odluke vlade u Skoplju da
    uspostavi diplomatske odnose s Tajvanom.

    2003.
    Papa Jovan Pavle II uputio je dramatični apel
    protiv američke invazije na Irak, a potom je uputio i ličnog
    izaslanika u mirovnu misiju u Bagdad. To nije odvratilo Vašington
    od namere da bez odobrenja Ujedinjenih nacija napadne tu arapsku
    zemlju, pod izgovorom da režim Sadama Huseina ima oružje za
    masovno uništenje, što se ispostavilo kao laž.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #207

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 10. februar, 41. dan2007. Do kraja godine ima 324 dana.


    1755.
    Umro je francuski politički mislilac Šarl
    Monteskje, s Volterom, Rusoom i Denijem Didroom vesnik Francuske
    revolucije. U alegoriji ''Persijska pisma'' naslikao je francusko
    društvo 18. veka kao istočnjačku despotiju, a u najznačajnijem
    delu ''Duh zakona'' razvio je teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu,
    izvršnu i sudsku, koja je temelj parlamentarnih demokratija.

    1763.
    Sedmogodišnji rat završen je potpisivanjem mira u
    Parizu, prema čijim se odredbama Francuska gotovo sasvim povukla iz
    Indije a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu i teritorije
    istočno od Misisipija i Floride. Španija je dobila Luizijanu i
    Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je otela od Austrije.

    1837.
    Umro je ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin,
    začetnik ruskog realizma i jedan od najvećih liričara svetske
    književnosti, od rana zadobijenih dva dana pre toga u dvoboju s
    jednim francuskim avanturistom. Poreklom iz stare, ali osiromašene
    plemićke porodice, pesnik buntovnog duha bio je često na udaru
    cenzora, a zbog stihova posvećenih slobodi prognan je iz prestonice
    na jug Rusije. Nasilnoj smrti pesnika u 38. godini života
    prethodile su spletke najviših krugova ruskog društva. Dela:
    romani u stihovima ''Evgenije Onjegin'', ''Grof Nulin'', ''Kućica u
    Kolomni'', drame ''Boris Godunov'', ''Rusalka'', prozna dela ''Pikova
    dama'', ''Kapetanova kći'', ''Egipatske noći'', ''Pripovetke pokojnog
    Ivana Petroviča Belkina'', male tragedije u stihovima ''Gozba za
    vreme kuge'', ''Vitez-tvrdica'', ''Kameni gost'', ''Mocart i Salijeri'',
    poeme ''Cigani'', ''Poltava'', ''Bronzani konjanik'', ''Gavrilijada'',
    ''Ruslan i Ljudmila'', ''Kavkaski zarobljenik'', bajke u stihovima
    ''Bajka o caru Saltanu'', ''Bajka o ribaru i ribici'', ''Bajka o popu i
    sluzi njegovom Baldi''.

    1878.
    Rođen je srpski pisac Vasa Stajić, istaknuti
    kulturni i nacionalni radnik u Vojvodini, sekretar Matice srpske i
    njen predsednik, izdavač više časopisa. Zalagao se za saradnju
    Srba i Mađara. Objavio je više knjiga arhivske građe iz istorije
    Novog Sada i monografije o Svetozaru Miletiću i Jovanu Jovanoviću
    Zmaju.

    1890.
    Rođen je ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak,
    dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958, oštar kritičar
    boljševizma. Odrastao u intelektualnoj sredini. Uprkos bliskosti s
    futuristima nije prihvatio njihovu revolucionarnu angažovanost.
    Teme prve i druge ruske revolucije oblikovao je u poemama kao
    tragediju intelektualaca u istorijskim turbulencijama. Bio je
    opčinjen Hristovim putem stradanja i slave, Hrista-žrtve i
    Hrista-sudije. Zbirke pesama: ''Iznad barijera, ''Brat moj - život''.
    Uvrsćen je među klasike evropske poezije 20. veka. Najveći uspeh
    kod publike i književne kritike doneo mu je roman ''Doktor Živago'',
    objavljen u inostranstvu, posle čega su ga izbacili iz ruskog
    Saveza pisaca. U ŠSR-u je ''Doktor Živago'' štampan tek 1988.
    Iskazao se i kao teoretičar književnosti i sjajan prevodilac
    Šekspira, Getea, Petefija i gruzinskih pesnika. Njegova filozofska
    lirika snažno je uticala na mnoge ruske, evropske i američke
    pesnike. Ostala dela: roman u stihovima ''Spektorski'', zbirke pesama
    i poeme ''Blizanac u oblacima'', ''Teme i varijacije'', ''Poručnik
    Šmit'', ''Devetstotina peta godina'', ''Uzvišena bolest'', ''Drugo
    rođenje'', ''Kad se razvedri'', ''Umetnik'', pripovetke ''Detinjstvo
    Liversove'', ''Povest'', autobiografije ''Zaštitna povelja'', ''Ljudi i
    situacije'', drama ''Slepa lepotica''.

    1891.
    Na Velikoj školi u Beogradu osnovano je Srpsko
    geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u
    Srbiji. Njegov duhovni tvorac bio je osnivač srpske geologije Jovan
    Žujović.

    1894.
    Rođen je engleski državnik i publicista Moris
    Harold Makmilan, premijer Velike Britanije od 1957. do 1963.
    Prethodno je u kabinetima konzervativaca bio državni podsekretar,
    ministar avijacije, stambenih pitanja, odbrane, finansija i
    inostranih poslova. Dela: politički spisi ''Srednji put'', ''Ekonomski
    aspekti odbrane'', memoari o Drugom svetskom ratu ''Vetrovi promene'',
    ''Izbijanje rata'', ''Plima sreće'', ''Jahanje oluje''.

    1898.
    Rođen je nemački pisac Bertolt Fridrih Breht,
    jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20.
    veka. Svetsku slavu stekao je ''Prosjačkom operom'', za koju je
    muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl koji je, kao i Breht,
    1933. napustio Nemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948.
    i nastanio u Istočnom Berlinu, gde je 1949. osnovao ''Berlinski
    ansambl'', jedno od najčuvenijih pozorišta u svetu. Dela: drame
    ''Uspon i pad grada Mahagonija'', ''Izuzetak i pravilo'', ''Sveta Jovanka
    iz klanica'', ''Puške Tereze Karar'', ''Majka Hrabrost i njena deca'',
    ''Život Galilejev'', ''Dobra duša iz Sečuana'', ''Gazda Puntila i
    njegov sluga Mati'', ''Kavkaski krug kredom'', ''Opera za tri groša'',
    ''Doboši u noći'', ''Baal'', ''Ranjeni Sokrat'', ''U džungli gradova'',
    ''Čovek je čovek'', roman ''Prosjački roman'', zbirke pesama ''Domaća postila'', ''Svendborške pesme'', ''Bukovske elegije''.

    1901.
    Umro je bivši srpski kralj Milan Obrenović IV,
    tokom čije je vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje kao
    nezavisna država. Postao je knez 1868, posle ubistva kneza Mihaila
    Obrenovića i u spoljnoj politici se isprva oslanjao na Rusiju. Pod
    pritiskom javnog mnjenja objavio je 1876. rat Otomanskom carstvu,
    koji je 1877. neuspešno okončan. Iste godine je, pod uticajem
    Rusije, ponovo zaratio s Turcima, ovog puta uspešno, pa je Srbija
    1878. iz rata izašla ojačana, dobivši vranjski, niški, pirotski
    i toplički okrug, a u julu iste godine na Belinskom kongresu i
    formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog ruske podrške Bugarskoj
    i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu 1878. na štetu Srbije,
    oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je 1881. zaključio tajnu
    konvenciju. Njome se obavezao da neće raditi protiv austrougarskih
    interesa u Bosni i Hercegovini niti sklapati sporazume s trećim
    zemljama bez prethodnog dogovora s Austro-Ugarskom.
    Beč je zauzvrat garantovao njegov ostanak
    na prestolu i diplomatsku pomoć za
    širenje Srbije ka jugu, ali je nagodba u narodu shvaćena kao
    izdaja nacionalnih interesa. Proglasio je 1882. Srbiju kraljevinom.
    Godine 1883. ugušio je Timočku bunu, što slobodan Jovanović
    smatra njegovom velikom zaslugom. Kad je Bugarska 1885.
    prisajedinila Istočnu Rumeliju objavio joj je rat da bi povratio
    poremećenu ravnotežu na Balkanu. Postao je još nepopularniji
    posle neuspeha u tom ratu, koji je uz to neodlučno i nevešto
    vodio, pa je 1888. morao da prihvati novi ustav. Godine 1889. je
    abdicirao u korist maloletnog sina Aleksandra, a 12 godina kasnije
    umro je u Beču. Sahranjen je u Krušedolu.



    1912.
    Umro je engleski hirurg Džozef Lister, osnivač
    antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u
    hirurgiju. Kasnije su primenjene usavršenije metode, ali je u
    hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smeju da
    dospeju do mesta podvrgnutog operaciji.

    1918.
    Umro je italijanski novinar i pacifista Ernesto
    Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je
    direktor milanskog lista ''Il Secolo'' i predsedenik Međunarodnog
    kongresa za mir u Milanu 1906, a u mladosti generalštabni oficir
    italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Djuzepea
    Garibaldija.

    1923.
    Umro je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen,
    koji je 1895. otkrio ''iks-zrake'', za šta je 1901. dobio Nobelovu
    nagradu za fiziku. Ti elektromagnetski talasi - dugi od milionitog
    do milijarditog dela santimetra - nazvani su njemu u čast
    ''rendgenski zraci''. Primenjuju se u medicini za dubinsko snimanje
    pojedinih organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne
    promene u strukturi tkiva kroz koja prodiru potiskuju ih druge
    metode za uspostavljanje dijagnoze i lečenje. Takođe se koriste za
    identifikovanje pojedinih hemijskih elemenata i u industriji za
    strukturnu analizu raznih supstanci.

    1947.
    U Parizu je potpisan mirovni ugovor zemalja
    pobednica u Drugom svetskom ratu i Italije, Mađarske, Rumunije,
    Bugarske i Finske. Jugoslaviji je dodeljen grad Zadar, poluostrvo
    Istra i ostrva Cres, Lošinj i Lastovo, Italiji je dat manji ustupak
    u zoni Gorice, a Trst i teritorija oko njega dobili su specijalni
    status. Ministri spoljnih poslova velikih sila utvrdili su 1946. u
    Njujorku status Slobodne teritorije Trsta, koja je trebalo da
    nastane spajanjem zone ''A'' pod okupacijom angloameričkih snaga i
    zone ''B'' pod jugoslovenskom vojnom upravom. Dogovoreno je da pre
    toga Savet bezbednosti UN postavi guvernera u dogovoru sa
    italijanskom i jugoslovenskom vladom, što nikad nije učinjeno.
    Kriza je završena 1954. pripajanjem zone ''A'' (grad Trst) Italiji a
    zone ''B'' Jugoslaviji.

    1948.
    Umro je ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič
    Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svetskog
    filma, koji je dao osnove filmskoj umetnosti, prema mnogim
    istoričarima filma i kritičarima najveći režiser u istoriji
    filma. Bio je arhitekta po profesiji i u početku je crtao plakate,
    radio kao scenograf i pozorišni reditelj, unoseći novine na scenu,
    težeći čistim realističkim elementima u teatru. Na filmu je
    počeo kao montažer 1923. Tvorac je teorije o horizontalnoj i
    vertikalnoj montaži i teorije asinhroniteta. Filmovima i teorijskim
    postavkama dao je neprocenjiv doprinos oblikovanju filmskog
    izražajnog jezika i izvršio ogroman uticaj na razvoj filma. Dela:
    filmovi ''Štrajk'', ''Oklopnjača Potemkin'', ''Oktobar'', ''Staro i
    novo'', ''Sentimentalna romansa'' (snimljen u Francuskoj), ''Da živi
    Meksiko'', ''Aleksandar Nevski'', ''Ivan Grozni'', knjige ''Filmsko
    osećanje'', ''Filmski oblik''.

    1962.
    Američki pilot Frensis Pauers, oboren 1960. dok je
    preletao ŠSR špijunskim avionom U-2, u Berlinu je zamenjen za
    sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.

    1964.
    U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu
    Džervis potonuo je razarač ''Vojadžer'' i poginulo je više od 80
    mornara.

    1993.
    Predstavnicima Zadužbine kralja Petra I
    Karađorđevića u Oplencu je uručena odluka vlade Srbije o
    formiranju i obnovi tog zadužbinskog kompleksa. Petar I je osnovao
    zadužbinu 1914, ali je ona dekretom režima Josipa Broza posle
    Drugog svetskog rata ugašena oduzimanjem celokupne imovine
    Karađorđevića. Zadužbina obuhvata 163 hektara, s vinskim
    podrumom, vinogradima i parkovima, crkvu Svetog Djorđa s
    mauzolejom, hotel, bolnicu i stari Karađorđev grad.

    1996.
    IMB kompjuter nazvan ''Duboko plavo'' ušao je u
    šahovsku istoriju pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom.

    1997.
    Hrvati su otvorili vatru na muslimane iz istočnog
    dela Mostara koji su došli u posetu groblju u zapadnom delu
    podeljenog grada, usmrtivši najmanje jednog posetioca groblja i
    ranivši 39.

    2004.
    Od eksplozije automobila-bombe u Iskandariji južno
    od Bagdada poginulo je najmanje 55 ljudi.

    2004.
    Francuski parlament zabranio je u državnim školama
    isticanje verske pripadnosti, uključujući nošenje odeće koja
    označava religijsko uverenje.

    2005.
    Severna Koreja je zvanično priznala da je proizvela
    nuklearno oružje za samoodbranu i da se na neodređeno vreme
    povlači iz Ugovora o nuklearnom neširenju.

    2005.
    Umro je američki dramski pisac Artur Miler, koji
    će najviše ostati upamćen po drami ''Smrt trgovačkog putnika'',
    koju je napisao u 33. godini i za koju je 1949. godine dobio
    Pulicerovu nagradu. Dela: ''Veštice iz Salema'', ''Pogled s mosta'',
    ''Svi moji sinovi''.

    2005.
    Umro je srpski televizijski i radijski novinar i
    voditelj Milovan Ilić ''Minimaks'', autor emisija ''Sutra je petak,
    ''Tačno u podne'', ''Od glave do pete'', ''Minimaksovizija'', ''Nedelja
    kod Minimaksa''. Autor je nekoliko knjiga aforizama i pesama, kao i
    mnogobrojnih kolumni u raznim listovima.

    2005.
    U Saudijskoj Arabiji održani su lokalni izbori,
    prvi u istoriji te islamske apsolutističke monarhije, a pravo glasa
    su imali samo muškarci stariji od 20 godina.

    2006.
    Umro je francuski farmaceut i hemičar Pjer Potije,
    rukovodilac istraživanja koja su rezultirala proizvodnjom jednog od
    najkorišćenijih antikancerogenih lekova na svetu - ''taksotera''.
    Suština njegovog istraživanja sastojala se u imitiranju prirodnog
    procesa sinteze u biljkama, uz pomoć kojeg one proizvode lekovite
    supstance.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #208

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 11. februar, 42. dan2007. Do kraja godine ima 323 dana.

    1847.
    Rođen je američki pronalazač Tomas Alva Edison,
    koji je registrovao više od hiljadu patenata, uključujući
    sijalicu sa ugljenim vlaknom, fonograf (gramofon), mikrofon,
    megafon, fonometar. Usavršio je i telegraf i akumulator i znatno
    poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primenio
    celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski
    atelje u svetu. Savremenici su ga smatrali - prvim dobrotvorom
    čovečanstva.

    1868.
    Umro je francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko,
    koji je s Armanom Fizoom izmerio brzinu svetlosti. Ogledom s klatnom
    (Fukoov eksperiment) dokazao je obrtanje Zemlje, pronašao je
    žiroskop, usavršio teleskop, otkrio vrtložno-vihorne struje u
    metalnim masama (Fukoove struje).

    1879.
    Umro je francuski slikar, grafičar i vajar Onore
    Domije, najveći karikaturista 19. veka. Njegove duhovite, smele i
    zajedljive karikature, koje je uglavnom objavljivao u listu
    ''Šarivari'', donele su mu i dosta nevolja - 1832. odležao je šest
    meseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa. Izradio je
    veći broj slika socijalnog sižea.

    1889.
    Japan je dobio ustav, kojim je određeno da zemlja
    ima dvodomni parlament, ali je car zadržao izvršnu vlast.

    1909.
    Rođen je američki režiser, scenarista i producent
    Džozef Leo Menkevic, dobitnik dva Oskara za režiju i dva za
    scenario. Filmovi: ''Sve o Evi'', ''Pisma trima ženama'', ''Julije
    Cezar'', ''Kleopatra'', ''Bosonoga kontesa'', ''Bekstvo'', ''Ljudi će
    pričati'', ''Tihi Amerikanac'', ''Pet prstiju'', ''Iznenada prošlog
    leta''.

    1919.
    Fridrih Ebert je izabran za prvog predsednika
    Nemačke, koja je posle poraza u Prvom svetskom ratu postala
    republika.

    1920.
    Rođen je egipatski kralj Faruk I, poslednji monarh
    Egipta. Na presto je stupio 1936, ali je njegov vladarski autoritet
    podlokala nesposobnost da spreči britansko uplitanje u unutrašnja
    pitanja Egipta i vojni poraz u prvom arapsko-izraelskom ratu 1948.
    S vlasti su ga 1952. zbacili pobunjeni oficiri, posle čega je
    prinuđen da ode u izbeglištvo. Umro je 1965. je u Rimu.

    1929.
    Sporazumom u Lateranu Italije i Svete stolice
    stvorena je nezavisna papska država Vatikan, čime je rešeno tzv.
    Rimsko pitanje, spor italijanske države i Svete stolice nastao
    1870, posle priključenja Italiji papske države i grada Rima.
    Vatikan je u središtu Rima, ograđen zidinama i zauzima 44 hektara.




    1945.
    U Jalti na Krimu završena je konferencija vođa
    triju velikih sila antihitlerovske koalicije, na kojoj su sovjetski
    lider Josif Staljin, predsednik SAD Frenklin Rozevelt i britanski
    premijer Vinston Čerčil uskladili vojne planove za okončanje rata
    protiv Nemačke i Japana i odredili nove odnose u Evropi i svetu
    posle rata. Trojica lidera usvojila su rezolucije o ''slobodnoj
    Evropi'' i dogovorila se o osnivanju Ujedinjenih nacija kao opšte
    međunarodne organizacije za mir i bezbednost u svetu. Kominike o
    podeli Nemačke na tri zone i uspostavljanju Centralnog komesarijata

    kao kontrolne komisije triju sila, sa sedištem u Berlinu, izdat je
    13. februara. Rešeno je da se predloži Francuskoj da učestvuje u
    tome, zatim da Nemačka plati ratnu odštetu i vrati opljačkane
    vrednosti, da bude sazvana konferencija svih nacija 25. aprila radi
    stvaranja UN i prihvaćeni su njeni osnovni principi. Donesene su i
    odluke o bivšim ''satelitima'' Nemačke, o pomoći bivšim okupiranim
    zemalja, o poljskoj vladi i granicama, o Jugoslaviji, kojoj je
    preporučeno da sprovede u delo sporazum Josipa Broza i Ivana
    Šubašića za obrazovanje jedinstvene vlade. Postignut je i
    sporazum o stupanju ŠSR u rat protiv Japana, a Moskva je zauzvrat
    dobila južni deo poluostrva Sahalin, Kurilska ostrva, pravo na
    korišćenje luke u Port Arturu i na Kineskoistočnu i
    Južnomandžursku železnicu. Takođe je dogovoreno da Ukrajina i
    Belorusija budu priznate kao suverene i nezavisne države u UN.
    ''Suverenost'' je bila formalna, a ŠSR je na taj način dobio još
    dva glasa u svetskoj organizaciji.

    1953.
    Umro je srpski slikar Uroš Predić, izraziti
    akademski realista, član Srpske akademije nauka i umetnosti.
    Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu, a 13 kompozicija iz klasične
    mitologije koje je izradio za dvoranu gornjeg doma u zgradi novog
    bečkog parlamenta donela su mu mesto asistenta bečke Akademije.
    Više od pola veka stvarao je u rodnom Orlovatu i u Beogradu.
    Portretisao je bezmalo sve istaknutije ličnosti političkog i
    kulturnog života u Srbiji krajem 19. i u prvoj polovini 20. veka.
    Izradio je i više od hiljadu ikona i niz ikonostasa. Radio je i
    istorijske kompozicije - ''Vesela braća'', ''Bosanski begunci'',
    ''Kosovka devojka'', ''Siroče na majčinom grobu''.




    1958.
    Tunis je obavestio Francusku da njeni ratni brodovi
    više neće moći da koriste luku Bizerta.

    1967.
    Umro je srpski slikar Milo Milunović, član Srpske
    akademije nauka i umetnosti, profesor
    Akademije likovnih umetnosti uBeogradu.
    Slikarstvo je učio u Firenci. Posle Prvog svetskog rata,
    u kojem je učestvovao na bojištima u Crnoj Gori, otišao je na
    studije u Pariz u kojem je s prekidima ostao do 1932, kad je došao
    u Beograd, gde je 1937. postao profesor Umetničke akademije. Slikao
    je predele i mrtvu prirodu, kompozicije, figure, portrete,
    monumentalne freske i mozaike. Njegova dela se odlikuju
    arhitektonskom jasnoćom kompozicije. Snažno je uticao na mlađe
    slikarske generacije u Beogradu.

    1970.
    Japan je postao četvrta zemlja u svetu koja je
    lansirala veštački satelit.

    1971.
    Na ceremonijama u Moskvi, Vašingtonu i Londonu, 63
    zemlje su potpisale sporazum o zabrani skladištenja nuklearnog
    oružja na dnu mora i okeana.

    1975.
    Ubijen je predsednik Malgaške republike Ričard
    Racimandrava, samo šest dana pošto je počeo da obavlja dužnost
    šefa države.

    1975.
    Prvi put u Velikoj Britaniji šef jedne političke
    partije postala je žena - za predsednika Konzervativne stranke
    izabrana je Margaret Tačer.

    1990.
    Lider Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mandela
    oslobođen je posle 27 godina provedenih u južnoafričkim
    zatvorima.

    1993.
    Umrla je srpska književnica Desanka Maksimović,
    član Srpske akademije nauka i umetnosti. Završila je Filozofski
    fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i
    Beogradu. Dela: zbirke pesama ''Pesme'', ''Zeleni vitez'', ''Pesnik i
    zavičaj'', ''Otadžbino, tu sam'', ''Miris zemlje'', ''Tražim
    pomilovanje'', ''Nemam više vremena'', ''Pesme iz Norveške'', ''Letopis
    Perunovih potomaka'', ''Ničija zemlja'', ''Slovo o ljubavi'', priče
    ''Ludilo srca'', romani ''Otvoren prozor'', ''Ne zaboraviti'', dečji
    roman ''Pradevojčica'', zbirka bajki i proze u stihu ''Oraščići
    palčići'', putopis ''Snimci iz Švajcarske''.

    1994.
    Sletanjem na Zemlju šatla ''Diskaveri'', s pet
    američkih astronauta i jednim ruskim kosmonautom, okončana je prva
    američko-ruska spejs šatl misija.

    1996.
    Islamski teroristi su u Alžiru u eksploziji
    automobila-bombe usmrtili 17 ljudi.

    2002.
    Vatikan je formalizovao prisustvo u Rusiji
    stvaranjem četiri rimokatoličke dijeceze, ne osvrćući se na
    proteste Ruske pravoslavne crkve.

    2004.
    U eksploziji automobila-bombe u regrutnom centru u
    Bagdadu ubijeno je najmanje 47 ljudi.

    2006.
    Američki milioner i avanturista Stiv Fosit postavio
    je novi svetski rekord u najdužem letenju bez zaustavljanja, preletevši
    za 76 sati 42.469 kilometara - od Floride oko Zemlje u smeru istoka,
    pa sve do južne Engleske, dvaput preletevši Atlantski okean.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #209

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 12. februar, 43. dan 2007. Do kraja godine ima 322 dana.

    Dogodilo se na današnji dan


    1804
    .
    Umro je nemački filozof Imanuel Kant, rodonačelnik
    nemačke klasične filozofije. Njegovo učenje ima tri suštinska
    obeležja: ''kopernikanski obrat'', ''kriticizam'' i ''primat praktičnog
    nad teorijskim umom''. U znaku prvog pošao je od pretpostavke da se
    predmeti moraju upravljati prema saznanju a ne obrnuto, odnosno da
    su ljudske saznajne moći nezavisne od iskustva i da je čovek
    ''zakonodavac prirode''. Pod drugim je podrazumevao neophodnost
    trancedentalnog ispitivanja ljudskih moći u znaku pitanja ''šta
    (kao čovek) mogu da znam'' i ''šta (kao umno biće) treba da
    činim''. Primat praktičnog nad teorijskim umom izveo je iz
    nemogućnosti da se ''zakoni slobode'' izvedu iz nužnosti, odnosno iz
    ''zakona prirode'', ili um iz čulnosti i razuma. Postavio je i
    hipotezu o prirodnom postanku Zemlje i nebeskih tela - Kantova
    kosmogonijska hipoteza. Dela: ''Kritika čistog uma'', ''Kritika
    praktičnog uma'', ''Kritika rasudne snage'', ''Opšta istorija prirode
    i teorije neba''.

    1809.
    Rođen je engleski biolog Čarls Robert Darvin,
    tvorac teorije o evoluciji živih bića, njemu u čast nazvane
    darvinizam. Studirao je medicinu, a potom teologiju. Tokom
    ekspedicije s brodom ''Bigl'' od 1831. do 1836. sakupio je ogroman
    naučni materijal, a putovanje je opisao u knjizi ''Put prirodnjaka
    oko sveta''. Na obalama Južne Amerike i ostrvima u Tihom okeanu
    proučavao je geološke formacije, biljke i životinje i zaključio
    da su se organizmi postepeno menjali. Posle 22 godine rada objavio
    je epohalno delo ''Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja'' u kojem
    je razradio tezu o evoluciji. ''Postanak vrsta'' revolucionisao je
    biologiju, ali i izazvao žestoke napade crkvenih krugova. Ostala
    dela: ''Promenljivost životinja i biljaka pod domaćim uslovima'',
    ''Poreklo čoveka''.



    1809.

    Rođen je američki državnik Ejbraham Linkoln,
    predsednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865, kad ga je u Vašingtonu
    ubio jedan fanatični pristalica ropstva. Pre nego što je izabran
    za šefa države bio je zemljoradnik, drvoseča,
    lađarski momak,upravnik pošte, advokat,
    kongresmen. Pripadao je Republikanskoj
    partiji, stranci industrijske buržoazije, koja je bila za ukidanje
    ropstva. Od 1861. do 1865. ratovao je protiv otcepljenih južnih
    država SAD, u kojima su vlasnici plantaža želeli da zadrže
    robove crnce kako bi imali besplatnu radnu snagu.

    1818.

    Čile je proglasio nezavisnost od Španije.

    1832.
    Pacifička ostrva Galapagos su pripojena Ekvadoru.

    1851.
    Edvard Hargrejvs je pronašao zlato u Samerhil Kriku
    u Novom Južnom Velsu, izazvavši zlatnu groznicu u Australiji.

    1882.
    Rođen je srpski slikar Ljubomir Ivanović, pionir
    srpske grafike. Posle studija na Državnoj akademiji u Minhenu, bio
    je profesor Umetničke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu
    razvio je crtež od pomoćne slikarske discipline do samostalnog
    umetničkog dela. Njegovi izvanredni realistički crteži, s
    motivima iz raznih krajeva naše zemlje imaju, uz umetničku, i
    izuzetnu dokumentarnu vrednost. Izradio je dve mape linoreza: ''Stari
    Pariz'' i ''Iz naših krajeva'' i tri albuma crteža olovkom: ''Iz
    Južne Srbije'', ''Predeli Šumadije i Južne Srbije'' i ''Jugoslovenski
    predeli''.

    1912.
    Abdicirao je poslednji kineski car iz dinastije
    Mandžu - Pu Ji, posle čega je Kina postala republika s predsednikom
    Sun Jat Senom. Kad je Japan 1932. od severoistočnih kineskih
    provincija stvorio satelitsku državu Mandžuko, Pu je ''vraćen'' na
    presto, postavši marioneta osvajača. Posle Drugog svetskom rata je
    osuđen, ali pošto je na robiji ''shvatio'' grešku pomilovan je i
    1962. postavljen za člana Nacionalnog kongresa. Do kraja života
    radio je kao baštovan. Ostavio je memoare pod naslovom - Bio sam
    kineski car.

    1923.
    Rođen je italijanski filmski režiser Djanfranko
    Korsi, poznat kao Franko Zefireli, koji je režirao i opere i
    muzičke drame. Posebno je cenjen po inscenacijama drama Vilijama
    Šekspira, kojem je ostao veran adaptirajući njegova dela i za
    filmove ''Ukroćena goropad'' i ''Romeo i Julija''.

    1949.

    U Beogradu je počela nastava na Akademiji za
    pozorišnu umetnost, osnovanoj 1948.

    1953.

    ŠSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom
    posle bombaškog napada na sovjetsko poslanstvo u Tel Avivu.

    1973.
    Severni Vijetnam je tokom Vijetnamskog rata
    oslobodio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika.

    1974.

    U Moskvi je uhapšen ruski pisac Aleksandar
    Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, a sutradan
    mu je oduzeto sovjetsko državljanstvo i proteran je iz zemlje,
    posle čega je u emigraciji proveo dve decenije.

    1979.
    Umro je francuski filmski režiser Žan Renoar, sin
    slikara Ogista Renoara.
    antiratnih filmova koji su snažno uticali na duhovno stanje nacije.
    Napisao je knjige ''Renoar, moj otac'' i ''Moj život i moji filmovi''.
    Filmovi: ''Nana'', ''Kučka'', ''Madam Bovari'', ''Toni'', ''Zločin
    gospodina Lanža'', ''Izlet'', ''Velika iluzija'', ''Marseljeza'',
    ''Čovek-zver'', ''Pravilo igre'', ''Močvara'', ''Ova zemlja je moja'',
    ''Žena na obali'', ''Reka'', ''Helena i muškarci'', ''Frenč kankan'',
    ''Testament doktora Kordelijera'', ''Doručak na travi''.



    1979.

    U Rodeziji (sadašnji Zimbabve) gerilci su ubili 59
    ljudi, oborivši putnički avionu ''Er Rodezije''.

    1984.

    Umro je argentinski pisac Hulio Kortasar, jedan od
    najznačajnijih u latinoameričkoj literaturi, majstor kratke
    priče. Motivi igre, rituala i mita uvrstili su ga među najveća
    imena svetske književnosti. U njegovoj prozi dominiraju
    socijalno-političke sadržine. Dela: zbirke pripovedaka ''Tajno
    oružje'', ''Kraj igre'', ''Sve vatre oganj'', ''Neko ko ovuda ide'',
    ''Toliko volimo Glendu'', ''Progonitelj'', romani ''Školice'', ''Manuelova
    knjiga'', književni ogledi ''Poslednja runda'', ''Istorija kronopija i
    fama'', ''Put oko dana za 80 svetova'', putopis ''Autonauti kosmoputa''.

    1986.
    SAD su Jugoslaviji izručile hrvatskog ratnog
    zločinca Andriju Artukovića, ministra unutrašnjih poslova
    ustaške ''Nezavisne države Hrvatske''. Suđenje u Zagrebu pretvoreno
    je u farsu, pošto mu nije suđeno za zločin genocida i ubistvo
    više od 700.000 Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu, već
    samo za pojedinačne zločine.

    1990.

    Karmen Lorens postala je premijer Zapadne Australije
    kao prva žena šef vlade neke od australijskih država.

    1996.

    Jaser Arafat je preuzeo dužnost prvog palestinskog
    predsednika.

    1997.

    Hvang Djang Jop, blizak saradnik predsednika Severne
    Koreje Kim Djong Ila, zatražio je u južnokorejskoj ambasadi u
    Pekingu politički azil u Južnoj Koreji.

    1999.
    Američki senat opredelio se većinom glasova protiv
    smenjivanja predsednika SAD Bila Klintona, odlučujući povodom
    skandalozne ljubavne afere šefa države i pripravnice u Beloj kući
    Monike Luinski.

    2002.

    Pred Sudskim većem Haškog tribunala počelo je
    suđenje bivšem predsedniku Jugoslavije i Srbije Slobodanu
    Miloševiću optuženom za ratne zločine i zločine protiv
    čovečnosti, uključujući genocid.

    2002
    .
    Pad iranskog putničkog aviona ''Tu-154'' na zapadu
    Irana nije preživeo niko od 117 putnika i članova posade.

    2004.

    Umro je srpski baletski igrač Dušan Trninić, koji
    je obeležio epohu u srpskom baletu. Ostvario je veliki broj uloga,
    uključujući role u baletima ''Šeherezada'', ''Balerina i banditi'',
    ''Plavi Dunav'', ''Druga rapsodija'', ''Ohridska legenda'', ''Romeo i
    Julija'', ''Žizela'', ''Labudovo jezero'', ''Ljubav čarobnica''. Pored
    gostovanja s baletom nacionalnog teatra u inostranstvu, ostvario je
    i niz izuzetno uspešnih samostalnih nastupa u Italiji, Španiji,
    Grčkoj, Kini, Nemačkoj.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #210

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan





    Danas je utorak, 13. februar, 44. dan 2007. Do kraja godine ima 321 dan.

    Dogodilo se na današnji dan


    1571.
    Umro je italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini, čija je autobiografija ''Život Benvenuta Čelinija pisan vlastitom rukom'' - kod nas prevedena pod naslovom ''Moj život'' - značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse. Takođe je napisao ''Traktat o zlatarstvu'' i ''Traktat o vajarstvu''. Vodio je buran život i radio je u Firenci i Rimu, a u Parizu je bio zlatar francuskog kralja Fransoe I. Napravio je mnoštvo minuciozno urađenih likova i sitnih zlatarskih predmeta, ali i skulpture i reljefe velikog formata, poput ''Perseja sa glavom meduze'', ''Kozima Medičija'', ''Nimfe iz Fontenbloa''.

    1633.
    Rimokatolička inkvizicija uhapsila je u Rimu italijanskog astronoma Galilea Galileja zato što je dokazivao prednost kopernikanskog heliocentričnog sistema nad ptolomejskim geocentričnim sistemom. Sud inkvizicije ga je, pod pretnjom smrću, potom prisilio da to učenje proglasi zabludom.

    1668.

    Španija je priznala nezavisnost Portugalije.

    1754.

    Rođen je francuski sveštenik i diplomata Šarl Moris de Taljeran Perigor, vešt i beskrupolozan političar. Kao predstavnik trećeg staleža i predsednik Ustavotvorne skupštine koja je zasedala od 1789. do 1791, izdejstvovao je da skupština sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u nacionalna dobra. Tokom Francuske revolucije postajao je sve umereniji i emigrirao je posle proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vreme Direktorijuma i vladavine cara Napoleona I bio je šef diplomatije. Predviđajući Napoleonov slom izdao ga je i stupio u kontakt s ruskim carem Aleksandrom I i austrijskim kancelarom Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije bio je 1814. i 1815. predsednik vlade, a u vreme Julske monarhije ambasador u Londonu od 1830. do 1834.

    1768.

    Rođen je ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama sledio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Pored basni, pisao je i satirična ''pisma'' i komedije, šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova ''naravoučenija'' postala su poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Dela: zbirke basni, komedije ''Modna trgovina'', ''Lekcija kćerima'', ''Književnik u predstoblju'', komične opere ''Histerična porodica'', ''Kafana''.

    1787.

    Umro je matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih umova svetske nauke svog vremena. U 15. godini otišao je iz rodnog Dubrovnika u Rim, gde je završio isusovački kolegijum. Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Dela: ''Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium'', ''Opera partientia ad opticam et astronomiam'', ''Elementorum universae matheseos'', ''O morskoj plimi'', ''O zakonu sila u prirodi'', ''O svetlu'', ''Teorija konusnih preseka'', ''Elementi matematike''.



    1793.
    Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska kraljevina (Pijemont) sklopile su savez protiv revolucionarne Francuske.

    1831.

    Rođen je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. veka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, dvaput regent i četiri puta premijer Srbije. Posle okončanja studija u Francuskoj i na nemačkom univerzitetu u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istambulu. Tokom boravka u Otomanskom carstvu od 1861. do 1867. uspešno je okončao duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao ministar inostranih poslova kneževine Srbije, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, ministar predsednik u raznim vladama kneževine i kraljevine Srbije. Namesnik maloletnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana najviše je doprineo donosenju novog ustava 1869, a 1878. uspešno je zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše trgovinski sporazum sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od Dvojne Monarhije, zbog čega je podneo ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893. kad je kralj Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. Dela: ''Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872'', ''Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875-1878''.

    1873.
    Rođen je ruski pevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, jedan od najvećih basova u istoriji opere, ogromne glasovne izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi primenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na Zapadu s delima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog. Kreacijama poput Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don Kihota u istoimenim operama, dao je lični pečat koji je ostao uzor.

    1883.

    Umro je nemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac nemačke muzičke drame, uz Djuzepea Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. veka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz nemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima nemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši ''jedinstveno umetničko delo'' (Gesamtkunstwerk), u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umesto široko raspevanih arija, upotrebio je dramatični ariozo, a orkestar prožet vodećim muzičkim mislima postao je osnovni činilac u tumačenju događaja. Dela: muzičke drame ''Parsifal'', ''Tanhojzer'', ''Holanđanin lutalica'', ''Rienci'', ''Tristan i Izolda'', ''Loengrin'', ''Nirnberški majstori pevači'', ''Nibelunški prsten'', koji se sastoji od četiri drame - ''Rajnsko zlato'', ''Valkira'', ''Zigfrid'', ''Sumrak bogova'', muzičko-filozofske studije ''Umetničko delo budućnosti'', ''Umetnost i revolucija'', ''Opera i drama''.

    1938.

    Umro je srpski pisac Momčilo Nastasijević, jedna od najsnažnijih pesničkih ličnosti srpske literature između dva svetska rata i preteča moderne srpske drame, koji se odlikovao originalnim stilom i izuzetnom jezičkom invencijom. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do smrti bio profesor gimnazije. Pisao je lirske pesme, drame i pripovetke sa staroslovenskim motivima, ulazeći eliptičnim i prividno arhaičnim izrazom u virove strasti i ''tamne vilajete'' ljudske prirode i duše. Dela: pesme ''Lirski krugovi'', pripovetke ''Iz tamnog vilajeta'', libreto ''Međuluško blago'', drame ''Kod večne slavine'', ''Nedozvani'', ''Gazda-Mladenova kći''.

    1945.

    Sovjetska Crvena armija oslobodila je u Drugom svetskom ratu Budimpeštu, posle 50 dana opsade tokom koje je ubijeno 50.000 nemačkih vojnika.

    1945.
    Američki i britanski avioni bombardovali su u Drugom svetskom ratu 14 časova nemački grad Drezden, vojno beznačajan cilj, usmrtivši najmanje 35.000 ljudi, uglavnom civila.

    1958.

    Umro je francuski slikar Žorž Anri Ruo, ekspresionist.Glavne teme njegovih slika su arlekini, ljudske maske i religiozni motivi, radovi podsećaju na srednjovekovne vitraže, a i sam je rado slikao na staklu.

    1961.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odlučio je da u Kongo uputi mirovne snage svetske organizacije da bi sprečio građanski rat u toj afričkoj zemlji.

    1974.
    Umro je srpski slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umetnika 20. veka. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Pre Drugog svetskog rata stvarao je postimpresionističkim i ekspresionističkim postupkom. Posle rata postepeno je menjao orijentaciju, ka kompozicijama jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i nacionalnog epskog karaktera. Slikao je i predele, mrtvu prirodu, portrete, a u poslednjem periodu oprobao se u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.

    1974.
    Ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, proteran je iz zemlje i oduzeto mu je sovjetsko državljanstvo.

    1975.
    Kiparski Turci su u severnom delu ostrva, koji je sedam meseci ranije okupirala Turska, proglasili ''federalnu državu'', dodatno pogoršavši napetu situaciju na tom mediteranskom ostrvu. Formirana je i ''Turska ustavotvorna skupština'', za čijeg je prvog ''predsednika'' izabran vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.

    1976.

    Umrla je američka operska pevačica francuskog porekla Lili Pons, jedan od najvećih koloraturnih soprana 20. veka. Nastupala je na scenama širom sveta, s posebnim uspehom u njujorškoj Metropoliten operi, a snimila je i više filmovanih opera.

    1983.

    U italijanskom gradu Torino u požaru u jednom bioskopu poginulo je 64 ljudi.

    1984.
    Šef Komunističke partije ŠSR i države postao je Konstantin Černjenko, nasledivši preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast je stupio Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider ŠSR.

    1990.

    ŠSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dve nemačke države objavili su plan o ujedinjenju Nemačke.

    1991.

    Američki bombarderi su razorili sklonište u Bagdadu identifikovano kao vojni cilj u kojem su civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima dosta dece i žena.

    1998.
    U Australiji je doneta odluka o održavanju referenduma 1999. na kojem bi se glasalo da li će ta zemlja postati republika ili će britanski monarh i dalje ostati nominalni šef države.

    2002.

    Škotski parlament zabranio je lov na lisice, čime je Škotska postala prvi deo Velike Britanije u kojem je zabranjen taj omiljeni ''sport'' britanske aristrokratije.



    2004.
    Bivši predsednik Čečenije Zelimkan Jandarbajev umro je od povreda zadobijenih u eksploziji njegovog automobila u katarskoj prestonici Dohi, gde je živeo u izbeglištvu više od tri godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 14 od 98 PrvaPrva ... 412131415162464 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •