Danas je četvrtak, 1. mart, 60. dan 2007. Do kraja godine ima 305 dana.
Dogodilo se na današnji dan
1498.
Na putu ka Indiji, portugalski moreplovac Vasko da
Gama kao prvi Evropljanin iskrcao se na obale sadašnje afričke
države Mozambik.
1562.
Francuski rimokatolici su, s blagoslovom Vatikana,
poklali 1.200 hugenota (francuski protestanti), izazvavši
religiozni rat koji je trajao do 1598.
1643.
Umro je italijanski orguljaš i kompozitor Djirolamo
Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je
preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je
obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate,
kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.
1767.
Španski kralj Karlos III proterao je iz zemlje
jezuitski red. Karlos nije bio jedini vladar, u tome periodu, koji
je sproveo ovakvu odluku, motivi su najčešće bili lukrativne
prirode
1810.
Rođen je poljski kompozitor i pijanista Frederik
Šopen, nazvan ''pesnikom klavira'', koji je u vrhunskom
romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku
muziku. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske
narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći
da više neće videti otadžbinu. Dela: dva koncerta za klavir i
orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera.
1815.
Francuski car Napoleon I iskrcao se na obalu
Francuske, tri dana pošto je s grupicom sledbenika napustio
mediteransko ostrvo Elba na kojem je bio zatočen pošto je primoran
da abdicira u aprilu 1814. Ubrzo je trijumfalno ušao u Pariz i
povratio vlast, čime je počela njegova druga vladavina poznata kao
''100 dana'', okončana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.
1872.
U planinskom području Jelouston u SAD osnovan je
prvi nacionalni park u svetu.
1878.
Pobedom Srbije završen je Drugi srpsko-turski rat.
Prvi rat sa Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspehom
Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. doneo teritorijalno
proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom
kongresu 1878. Ti ratovi bili su nastavak oslobodilačke borbe, a
neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u
Bosni i Hercegovini.
1879.
Rođen je bugarski državnik Aleksandar Stamboliski,
vođa Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920.
do 1923, kad je oboren u profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao
šef vlade stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je sproveo
agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da
izmeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući
se za prijateljstvo s Jugoslavijom.
1886.
Rođen je austrijski slikar Oskar Kokoška, jedan od
najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Pred
nacistima je 1938. izbegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog
svetskog rata slikao je velike kompozicije idejno-humanističkog
sadržaja. Autor je i dramskih komada ''Ubica, mada žena'' i ''Trnov
žbun u plamenu''.
1891.
Rođen je srpski pisac i prevodilac Stanislav
Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u
novijoj srpskoj literaturi i kulturi uopšte. Studirao je matematiku
i muziku u Parizu, a između dva svetska rata je radio kao novinar.
U Prvom svetskom ratu učestvovao je kao dobrovoljac, okupaciju
zemlje u Drugom svetskom ratu proveo je u nemačkom zarobljeništvu,
a od 1945. radio je u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac.
Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od
protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata,
istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza i književnog
jezika. Dela: zbirke pesama ''Mjeća'', ''Varoš zlih volšebnika'',
''Čuvari sveta'', ''Evropska noć'', ''Pantologija novije srpske
pelengirike'', ''Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske
pelengirike'', proza ''Priče koje su izgubile ravnotežu'', ''Godine
poniženja i borbe, život u nemačkim 'oflazima''', ''Ratni drugovi'',
'Šabac i njegove tradicije'', eseji ''Goč gori, jedna jugoslovenska
simfonija'', ''Živi okviri'', ''Jezik naš nasušni'', ''Nadgramatika'',
Zanosi i prkosi Laze Kostića'', ''Momčilo Nastasijević'',
''Gromobran svemira'', ''Nemačka u vrenju''. Genijalno i neobično
duhovito preveo je Rablea na srpski.
1896.
Bosonogi ratnici abisinskog negusa (cara) Menelika
II do nogu su potukli italijanske trupe kod Adue, posle čega je
Italija morala da prizna nezavisnost Etiopije, koju je godinama
pokušavala da pretvori u svoju koloniju. Hiljadugodišnje etiopsko
carstvo uspelo je da se održi i izgubilo je suverenost samo u
kratkom periodu 1936.-1940. kada je bilo sastavni deo italijanske
Istočne afrike.
1909.
Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac
Džejms Dejvid Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oličavao
britanski tip džentlmena, dobitnik Oskara 1958. za film ''Odvojeni
stolovi''. Tridesetih godina 20. veka otišao je u Holivud, a u
Drugom svetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi:
''Put oko sveta za 80 dana'', ''Dobar dan tugo'', ''Topovi s Navarona'',
Kasino Rojal'', ''Papirnati tigar''.
1914.
Rođen je američki pisac afričkog porekla Ralf
Valdo Elison, čiji je roman ''Nevidljivi čovek'' jedan od
najimpresivnijih u američkoj književnosti posle Drugog svetskog
rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim
identitetom, a glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski
obrazac čoveka koji ostaje nevidljiv zato što mu društvo
uskraćuje pravo na samodefinisanje. Delo je pisano izuzetno
sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je napisao
knjigu eseja ''Senka i čin''.
1919.
U Beogradu se sastalo privremeno narodno
predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojem je bilo
296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili
iz ranijih saziva narodnih predstavništava zemalja koje su ušle u
sastav Kraljevine S.H.S., izabranih pre Prvog svetskog rata.
1922.
Rođen je izraelski državnik Jicak Rabin, premijer
od 1974. do 1977. i od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u
trenutku dok je napuštao mirovni miting na kojem je govorio, ubio
atentator Jigal Amir. Kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah,
od 1940. borio se protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i
protiv francuskih višijevskih snaga 1941. u Siriji. Od formiranja
Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom,
nalazio se u sastavu vojske. General i načelnik generalštaba
postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog
poraza Arapima u ratu 1967, ali je posle ponovnog preuzimanja vlasti
postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja
Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnev izraelskih nacionalista,
posebno politika prepuštanja Palestincima teritorija zauzetih u
ratu 1967.
1938.
Umro je italijanski pisac i političar Gabrijele
Danuncio, izraziti esteta. Najdublji trag u literaturi ostavio
pesničkim zbirkama ''Rajska poema'' i ''Alkiona''. Bio je u politici
izraziti predstavnik italijanskog nacionalizma, pa i fašizma.
Direktno je učestvovao u zaposedanju Rijeke. Tokom Prvog svetskog
rata napisao je i jednu poemu posvećenu Srbiji i njenom herojstvu,
pod naslovom ''Oda narodu srpskom''. Ostala dela: romani ''Slast'',
'Uljez'', ''Oganj'', drame ''Mrtvi grad'', ''Frančeska da Rimini'',
'Joriova kći'', ''Djokonda''.
1941.
Bugarska je u Drugom svetskom ratu pristupila
Trojnom paktu i već 2. marta 1941. u nju su preko Rumunije počele
da ulaze nemačke trupe. Uz pomoć Adolfa Hitlera, revanšistička
politika Bugarske još više je usmerena protiv Jugoslavije, prema
kojoj je godinama imala teritorijalne pretenzije.
1942.
U Čajniču je formirana Druga proleterska brigada.
1943.
Britansko ratno vazduhoplovstvo počelo je u Drugom
svetskom ratu da sistematski bombarduje evropske železničke
sisteme na teritorijama pod kontrolom Nemačke.
1946.
Rođen je srpski general-pukovnik pilot Ljubiša
Veličković, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO na
Srbiju 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne
dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani JNA i
VJ i prvi je Srbin koji je leteo avionom ''Mig 29''. Bio je nastavnik
letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar
Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne
škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i
komandant RV i PVO VJ. U trenutku pogibije prilikom obilaska
jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine, obavljao je dužnost
pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.
1954.
SAD su saopštile da su na pacifičkom ostrvu Bikini
izvele prvu probu hidrogenske bombe.
1954.
U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena je prva
konferencija Organizacije američkih država.
1958.
Umro je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor
Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije
nauka. Kamenorezački zanat učio je u Splitu, a vajarstvo u
Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja dela
stvorio u drvetu, sa izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i
materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku
grupu ''Igrali se vrani konji'' ispred Skupštine Jugoslavije u
Beogradu i skulpturu ''Umorni borac'' na Kalemegdanu.
1959.
Arhiepiskop Makarios III vratio se na Kipar iz
izgnanstva na Sejšelskim ostrvima, na koja su ga 1956. proterali
Britanci. Krajem 1959. Velika Britanija, Grčka i Turska sporazumele
su se o nezavisnosti Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi
predsednik Kiparske republike, što je ostao do smrti 1977.
1966.
Posle tri i po meseca leta, na Veneru se spustila
sovjetska ''Venera III'', prvi vasionski brod koji je prispeo na neku
drugu planetu.
1985.
U Urugvaju je preuzeo vlast predsednik Hulio
Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj
južnoameričkoj zemlji.
1991.
Na prvim slobodnim izborima u Albaniji, Albanska
partija rada osvojila je 176 od 250 poslaničkih mesta i zadržala
vlast, ali je predsednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj
izbornoj jedinici.
1992.
Bosanski Muslimani (Bošnjaci) i Hrvati su na
referendumu glasali za otcepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su
ispred stare srpske crkve pucali na srpske svatove, što je
nagovestilo građanski rat u bivšoj BiH. Ubijen je otac mladoženje
Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Miković, a ubice -
koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala
da identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.
1992.
U Crnoj Gori se na referendumu 63 odsto građana
izjasnilo za zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku
Jugoslaviju. Čelnici Demokratske partije socijalista i drugih
političkih stranaka su tim povodom izjavili da narode Crne Gore i
Srbije povezuju etničke, ekonomske, kulturne, istorijske i druge
veze i da ih one upućuju na zajednički interes da žive u jednoj
državi.
1993.
Američki vojni transporteri su iznad istočne Bosne
izbacili prve tovare s hranom i lekovima, čime je u Bosni i
Hercegovini počela ''Operacija padobran''.
1994.
Posle četvorodnevnih pregovora pod pritiskom SAD,
predstavnici Hrvatske i bosanskih Muslimana i Hrvata su u
Vašingtonu potpisali preliminarni sporazum o stvaranju
muslimansko-hrvatske federacije u BiH.
1996.
Niko od 123 putnika i člana posade nije preživeo
pad peruanskog putničkog aviona ''Boing 737'', u najtežoj nesreći u
istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu.
1997.
Albanska vlada premijera Saljija Beriše podnela je
ostavku, posle dvomesečnih krvavih nereda izazvanih krahom
štedionica u kojima je desetine hiljada građana izgubilo životnu
ušteđevinu.
2005.
Socijalista Tabare Vaskes postao je prvi predsednik
Urugvaja levičarske orijentacije od kada je ova južnoamerička
država stekla nezavisnost 1828. godine.
2005.
Umro je agent izraelske obaveštajne službe Mosada
Piter Malkin, koji je na ulici u Buenos Ajresu 1960. godine uhvatio
nacističkog zločinca Adolfa Ajhmana zaduženog za ostvarenje
Hitlerovog Konačnog rešenja jevrejskog pitanja.
2006.
Objavljeno je bankrotstvo nekadašnjeg giganta
sovjetske autoindustrije - fabrike ''Moskvič''. Dugovi ''Moskviča'' od
jedne milijarde dolara onemogućili su dalju proizvodnju automobila
i rezervnih delova. Moskovska fabrika automobila je osnovana 1930.
godine kao filijala fabrike ''Gorki'', a serijsku proizvodnju prvih
modela legendarnih ''Moskviča'' pokrenula je 1947. godine. Krajem
osamdesetih godina proizveden je cetvrtomilionski ''Moskvič''.