Dogodilo se na današnji dan - Strana 21
Strana 21 od 98 PrvaPrva ... 1119202122233171 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 301 do 315 od ukupno 1456
  1. #301

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 12. maj, 132. dan 2007. Do kraja godine ima 233 dana.

    1820.
    Rođena je engleska medicinska sestra Florens
    Najtingejl, utemeljivač profesije medicinskih sestara, čiji se
    rođendan obeležava kao međunarodni Dan medicinskih sestara. U
    Krimskom ratu polovinom 19. veka organizovala je bolnice pri
    britanskom ekspedicionom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku
    službu i negu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u
    britanskim poljskim bolnicama smanjena je sa 40 odsto na dva odsto.
    Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene učenice suposle
    Prvog svetskog rata - u kojem su lečile srpske vojnike -
    pomogle osnivanje takve škole u Beogradu, iz koje je prva
    generacija medicinskih sestara izašla 1924.

    1842.
    Rođen je francuski kompozitor Žil Emil Frederik
    Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, čija sentimentalna dela
    izražavaju francusku građansku romantiku. Komponovao je više od
    20 opera, uglavnom s lirskom tematikom,
    u kojima je dočaraoosećajne heroine i
    lirsko-patetične muške tenorske likove. Dela:
    opere ''Manon'', ''Verter'', ''Don Kihot'', ''Tais'', baletska muzika,
    oratorijumi, kantate, solo pesme.

    1871.
    Umro je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri
    Ober, autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice.
    Dela: opere ''Fra Diavolo'', ''Crni Domino'', ''Bludni sin'', ''Nema iz
    Portičija''.

    1884.
    Umro je češki kompozitor, dirigent i pijanista
    Bedžih Smetana, začetnik i najznačajniji predstavnik češkog
    muzičkog nacionalizma. Inspirisao se narodnim legendama, istorijom
    i folklorom. Dela: opere ''Prodana nevesta'', ''Dalibor'', ''Libuša'',
    ''Poljubac'', ciklus simfonijskih poema ''Moja domovina'', gudački
    kvartet ''Iz moga života'', klavirske i kamerne kompozicije.

    1888.
    Velika Britanija je uspostavila protektorat nad
    Severnim Borneom i Brunejom.

    1904.
    Rođen je čileanski pisac i diplomata Neftali
    Rikardo Rejes Basualto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar
    Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971.
    Posle učešća u Španskom građanskom ratu, gde se sprijateljio sa
    španskim pesnikom Federikom Garsijom Lorkom, bio je uglavnom
    okrenut idealima socijalne pravde i političkoj borbi u skladu sa
    tim. Bio je u početku pod uticajem modernista i postromantičara,
    potom je poetsku žestinu i čulnost kombinovao s tradicionalnom
    pesničkom formom, a oprobao se i u slobodnijoj pesničkoj tehnici s
    nadrealističkim elementima. Kasnije faze karakteriše jače
    osećanje tuge zbog prolaznosti svega, ali i nova vera u ljudske i
    društvene vrednosti. Umro je 1973, ubrzo posle ubistva čileanskog
    predsednika Salvadora Aljendea i dolaska na vlast desničarske vojne
    hunte. Dela: pesničke zbirke ''Praznična pesma'', ''Suton'', ''Dvadeset
    ljubavnih i jedna očajna pesma'', ''Pokušaj beskonačnog čoveka'',
    ''Boravak na Zemlji'', ''Španija u srcu'', ''Treći boravak 1935-1945'',
    ''Opšta pesma'', ''Grožđe i vetar'', ''Elementarne ode''.



    1918.
    Rođen je američki inženjer Džulijus Rozenberg,
    koji je sa suprugom Etel 1953. kao prvi civil u SAD osuđen na smrt
    zbog špijunaže, navodno zbog odavanja ŠSR-u atomskih tajni. Kazna
    je izvršena uprkos kampanji širom sveta da im bude pošteđen
    život.

    1935.
    Umro je poljski diktator maršal Jozef Klemens
    Pilsudski, prvi predsednik Poljske od 1918. do 1922. i inicijator
    rata protiv sovjetske Rusije 1920. i 1921. Na današnji dan 1926.
    uspostavio je vojnu diktaturu i vlast je držao do smrti.

    1947.
    Posle godinu dana snimanja prikazana je ''Slavica'',
    prvi jugoslovenski igrani film posle Drugog svetskog rata. Režiser
    i scenarista bio je Vjekoslav Afrić, snimatelj Žorž Skrigin, a
    tumači glavnih uloga Irena Kolesar, Marjan Lovrić i Ljubiša
    Jovanović.

    1949.
    Zvanično je ukinuta sovjetska blokada Zapadnog
    Berlina, započeta krajem juna 1948, pošto su i zapadni saveznici i
    ŠSR shvatili besmislenost beskompromisnog suprotstavljanja.

    1992.
    Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je
    donela je na zasedanju u Banja Luci odluku o formiranju Vojske
    Republike Srpske i osnivanju novinske agencije Srna.

    1994.
    Umro je škotski političar Džon Smit, lider
    britanske Laburističke partije, pod čijim je vođstvom stranka,
    posle 15 godina u opoziciji, znatno ojačala. To je njegovom
    nasledniku Toniju Bleru obezbedilo ''odskočnu dasku'' za povratak
    laburista na vlast 1997.

    1994.
    Palestinska policija je prispela na Zapadnu obalu u
    okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sedište
    palestinske autonomije u toj oblasti.

    1995.
    Vlasnici ''Rokfeler centra'' u Njujorku, iza kojih je
    stajao japanski kapital, objavili su bankrotstvo tog gigantskog
    poslovnog centra.

    1997.
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa
    Aslan Mashadov potpisali su sporazum o obustavi neprijateljstava u
    južnoj ruskoj republici Čečeniji, koji su čečenski separatisti
    ubrzo prekršili.

    2002.
    Bivši predsednik SAD Džimi Karter doputovao je u
    Havana u privatnu posetu, kao američki političar najvišeg profila
    otkad je 1959. Fidel Kastro revolucijom preuzeo vlast na Kubi.

    2003.
    U terorističkom napadu kamionom punim eksploziva
    dvojice čečenskih islamskih bombaša-samoubica na zgradu sedišta
    lokalne vlasti i Federalne službe bezbednosti u mestu Znamenskoje
    na severu Čečenije poginulo je najmanje 59 ljudi.

    2003.
    U više koordiniranih samoubilačkih bombaških
    napada na stambene četvrti za strance u glavnom gradu Saudijske
    Arabije Rijadu, za koje je odgovornost preuzela islamistička
    teroristička organizacija Al Kaida, ubijeno je 34 ljudi,
    uključujući najmanje sedam Amerikanaca.

    2006.
    Između 150 i 200 ljudi poginulo je u eksploziji
    naftovoda na periferiji Lagosa, najvećeg grada u Nigeriji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #302

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 13. maj, 133. dan 2007. Do kraja godine ima 232 dana.

    1607.
    Kapetan Džon Smit stigao je s grupom vojnika u
    Virdžiniju i nazvao to mesto Džejmstaun,
    gde je osnovano prvostalno britansko naselje uNovom Svetu.

    1619.
    Pogubljen je holandski državnik Johan
    Oldenbarnevelt, otac moderne holandske države. Smaknuće je naredio
    njegov saborac u borbi protiv španskih okupatora princ Moris Nasau,
    pod optužbom za religioznu subverziju. Zajedno s Morisovim ocem
    Vilemom I ''Chutljivim'' od Oranža, vladarom novostvorene
    protestanske republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske,
    Oldenbarnevelt je krajem 16. veka predvodio pobunu protiv Španaca
    koji su silom naturali rimokatolicizam. Odlučujuće je doprineo
    ekonomskom procvatu Holandije, njenoj trgovinskoj ekspanziji i
    osnivanju Holandske istočnoindijske kompanije, ali je njegov
    umereni protestantizam toliko zasmetao Morisu da ga je uhapsio i
    pogubio, što istoričari smatraju najtamnijom mrljom rane holandske
    istorije.

    1717.
    Rođena je austrijska carica, češka i mađarska
    kraljica Marija Terezija, koja je tokom vladavine od 1740. do smrti
    1780. sprovodila reforme u duhu prosvećenog apsolutizma, ali i
    germanizaciju i nasilno pokatoličavanje. Srbima u Potisko-pomoriškoj
    granici ukinula je privilegije, čime je podstakla njihove seobe u
    Rusiju od 1751. do 1753. (koje je literarno opisao Crnjanski u
    Seobama). Da bi osigurala osporavani presto (zbog problema
    nasleđivanja prestola po ženskoj liniji), vodila je rat za
    austrijsko nasleđe od 1740. do 1748. u kojem joj je 1745. pruski
    kralj Fridrih II Veliki preoteo Šleziju (osim jedenog malog dela) i
    učestvovala je u Sedmogodišnjem ratu od 1756. do 1763.



    1792.
    Rođen je italijanski sveštenik Djovani Marija
    Mastai Fereti, od 1846. papa Pije IX, čiji je pontifikat trajao 31
    godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na
    Vatikanskom koncilu 1870. proglasio je dogmu o papskoj
    nepogrešivosti.

    1795.
    Rođen je slovački filolog i istoričar Pavel Jozef
    Šafarik, ideolog slovenske uzajamnosti i jedan od osnivača
    slavistike. Kao direktor srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do
    1833. pridobio je mnoge uticajne ličnosti, uključujući vladare
    Srbije i Crne Gore Miloša Obrenovića i Njegoša, za šire
    istraživačke poduhvate u proučavanju jezika i književnosti
    Južnih Slovena. Bio je i predsednik ''Societas slavica'', prvog
    časopisa Slovaka u Vojvodini. Od 1833, kao bibliotekar
    Univerzitetske biblioteke, posvetio se u Pragu izučavanju
    slovenskih jezika, književnosti i istorije. Za srpsku kulturu
    posebno je značajna ''Srpska čitanka'' u kojoj je izložio poreklo i
    razvitak srpskog jezika, ''Žitije Stevana Nemanje'' i ''Dušanov
    zakonik''. Ostala dela: ''Istorija slovenskog jezika i književnosti
    svih dijalekata'', ''Slovenske starine'', ''Slovenska etnografija'',
    ''Spomenici stare književnosti Jugoslovena'', ''O poreklu i zavičaju
    glagoljice'', ''Istorija jugoslovenske književnosti'', ''Žitija
    Chirila i Metodija''.

    1798.
    Rođen je srpski slikar Konstantin Danil, jedan od
    najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera.
    Stilom i tehnikom bliskom bečkim klasicistima, radio je ikonostase
    - najznačajniji u Uspenskoj crkvi u Pančevu i u eparhijskoj crkvi
    u Temišvaru - portrete, mrtvu prirodu, kompozicije. Dostizao je
    pravo majstorstvo kao portretista, ispoljavajući znatnu umetničku
    snagu i plemenitost kolorita. Dela: ''Pavle Kengelac'', ''Umetnikova
    žena''.

    1809.
    Trupe francuskog cara Napoleona I ušle su u Beč.

    1830.
    Osnovana je republika Ekvador.

    1840.
    Rođen je francuski pisac Alfons Dode, autor
    trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek dela francuske
    humorističke proze. Bio je naturalista, ali se odlikovao toplinom u
    razumevanju ljudske nesreće, nenametljivim humanizmom i izuzetnim
    darom zapažanja. Pisao je romane, drame i novele. Dela: ''Pisma iz
    mog mlina'', ''Tartaren Taraskonac'', ''Nabob'', ''Safo'', ''Numa Rumestan'',
    ''Kraljevi u izgnanstvu'', ''Besmrtnik''.

    1846.
    Kongres SAD formalno je objavio rat Meksiku, mada su
    borbe u Kaliforniji započele nekoliko dana ranije. Posle krvavih
    dvogodišnjih sukoba, SAD su dobile rat 1848, otevši Novi Meksiko i
    zlatom bogatu Kaliforniju.

    1848.
    Skupština predstavnika 175 crkvenih opština
    vojvođanskih eparhija, zajedno s delegatima iz Srbije, izabrala je
    u Sremskim Karlovcima mitropolita Josifa Rajačića za partijarha, a
    pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je istakla i
    pravo Srba u Austriji i Ugarskoj na autonomni politički i kulturni
    razvoj, a 15. maja proglasila je Srpsku Vojvodinu koja je obuhvatala
    Srem, Vojnu granicu u Sremu, Baranju i Bačku s bečejskim i
    šajkaškim okruzima (takođe deo Granice) i Banat sa Vojnom
    granicom i kikindskim okrugom. Proklamovano je zajedništvo Srpske
    Vojvodine sa Slavonijom, Hrvatskom i Dalmacijom. Austrijska i
    mađarska vlada proglasile su odluke Majske skupštine nezakonitim,
    ali je austrijski ustav od 4. marta 1849. potvrdio osnivanje Srpske
    Vojvodine i Tamiškog Banata, u koje su uključeni Bodroška,
    Torontalska, Tamiška i Krašovska županija i Rumski i Iločki
    okrug Sremske županije. Vojvodina je dobila status posebne upravne
    teritorije, a austrijski car je dodao titulu srpskog velikog
    vojvode.

    1851.
    Rođen je srpski pisac i lekar Laza Lazarević,
    jedan od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu a
    medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovedaka, od kojih je
    ''Švabica'' ostala u fragmentima. Mada s patrijarhalnim pogledima na
    život, njegove pripovetke - sažete, s veoma snažnom unutrašnjom
    dramatikom - imaju klasičnu vrednost. Prevodio je ruske pisce
    Nikolaja Černjiševskog, Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog i
    francuskog pisca Ežena Srkriba. Kao lekar učestvovao je u
    organizaciji saniteta u Srbiji i objavio 54 rada u stručnim
    medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan značaj.
    Ostala dela: ''Prvi put s ocem na jutrenje'', ''Sve će to narod
    pozlatiti'', ''Vetar'', ''Na bunaru'', ''Školska ikona'', ''On zna sve'', ''U
    dobri čas hajduci'', ''Verter''.

    1862.
    Rođen je srpski pisac Janko Veselinović, realista
    i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je
    opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući patrijarhalni život.
    Odlično je poznavao srpski jezik i vešto ga koristio u romanima,
    pripovetkama i pozorišnim komadima. Dela: romani ''Hajduk Stanko'',
    'Junak naših dana'', ''Borci'', zbirke pripovedaka ''Slike iz seoskog
    života'', ''Od srca srcu'', ''Rajske duše'', ''Zeleni vajati'', ''Male
    priče'', ''Seljanka'', pozorišna igra s pevanjem ''Djido'' (s
    Dragomirom Brzakom), komad ''Potera'' (s Čiča-Ilijom Stanojevićem).

    1871.
    Italija je donela Zakon o garancijama, kojim je papa
    proglašen neprikosnovenom osobom u čijem je posedu sedište
    rimokatoličke crkve Vatikan.

    1881.
    Rođen je srpski socijalista Dimitrije Tucović,
    vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Iako je bio veliki
    protivnik oslobodilačke politike Srbije u Staroj Srbiji (Kosovo i
    Metohija) i Južnoj Srbiji (danas Makedonija) ipak se borio u
    oslobodilačkim ratovima Srbije od 1912. do pogibije 1914. Predvodio
    je 5. aprila 1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja
    Aleksandra Obrenovića i potom je morao da emigrira u Beč. Po
    povratku u otadžbinu posle majskog prevrata 1903, uređivao je
    ''Narodne novine''. Diplomirao je prava u Beogradu 1906, sekretar
    Srpske Socijaldemokratske partije postao je 1908, a teorijski
    časopis ''Borba'' pokrenuo je 1910. Na Međunarodnom socijalističkom
    kongresu u Kopenhagenu 1910. u značajnom govoru o austrougarskoj
    aneksiji Bosne i Hercegovine ukazao je na pogrešan stav austrijskih
    socijalista po ovom pitanju, a i kad je o nacionalnom pitanju reč
    uopšte. U polemici je ubedljivo porazio jednog od vođa austrijske
    Socijalističke partije Karla Renera, kancelara Austrije posle Prvog
    svetskog rata, ukazavši na ekspanzionističku politiku
    Austro-Ugarske i neodrživost stava socijalista te zemlje da slede
    vladu. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima.
    Poginuo je 20. novembra 1914. u Kolubarskoj bici na Vrapčem brdu
    kod Lazarevca. Dela: ''Zakonsko osiguranje radnika'', ''Srbija i
    Arbanija'', ''Zakon o radnjama i socijalna demokratija'', ''U izbornu
    borbu!'', ''Za socijalnu politiku'', ''Socijal-demokratski agitator'',
    ''Porezi: jedna žalosna glava u politici srpske buržoazije'',
    ''Jedinstvo pokreta''.

    1882.
    Rođen je francuski slikar Žorž Brak, koji je s
    Pablom Pikasom 1905. osnivač kubističkog pokreta. Posle Prvog
    svetskog rata prolazio je kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom
    originalnošću. Slikao je pejzaže, aktove i mrtve prirode.

    1887.
    U Beogradu je osnovana Provizorna opservatorija
    Velike škole, čiji je rad omogućio izradu desetina naučnih
    radova koji su poslužili kao osnova za istraživanja klime.
    Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947.
    Opservatorija je postala njegov sastavni deo.

    1888.
    U Brazilu je ukinuto ropstvo (među poslednjima u
    svetu).

    1914.
    Rođen je američki bokser afričkog porekla Džozef
    Luis Barou, poznat kao Džoe Luis, apsolutni prvak sveta u teškoj
    kategoriji od 1937. do 1949. Titulu je osvojio 22. juna 1937. u
    meču sa zemljakom Džimom Bradokom i odbranio je 25 puta, po čemu
    je rekorder, a niko ga nije nadmašio ni po dužini držanja titule.
    Povukao se neporažen 1949, ali se zbog finansijskih nedaća vratio
    na ring i 1950. i 1951. bezuspešno pokušao da povrati titulu.

    1927.
    U Nemačkoj je ''crni petak'' nagovestio slom
    nacionalne privrede.

    1930.
    Umro je norveški polarni istraživac Fritjof
    Nansen, diplomata i humanista, profesor okeanografije na
    Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922.
    Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Severni ledeni okean, a
    posle Prvog svetskog rata se bavio zaštitom ratnih zarobljenika i
    nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je
    repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprineo potpisivanju
    Ženevskog protokola o izbeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša
    nazvana ''Nansenov pasoš'' i sada je u upotrebi kao potvrda
    identiteta raseljenih ljudi.

    1931.
    Umro je srpski kompozitor i horovođa Josif
    Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći deo
    stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je
    obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. Njegove solo pesme i
    mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos
    srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i bio je u
    Beogradu dirigent pevačkog društva ''Obilić''. Dela: horovi
    ''Narodni zbor'', ''Junački poklič'', ''Kola'', ''Potočara'', ''Zadovoljna
    reka'', solo pesme ''Čežnja'', ''Kaži mi, kaži, Stojanke'', crkvena
    muzika ''Liturgija'', ''Pomen'', ''Carju nebesni'', ''Opelo''.

    1940.
    Britanski premijer Vinston Čerčil u parlamentu je
    u Drugom svetskom ratu izjavio da naciji u sukobu s Nemačkom ne
    može da obeća ''ništa sem krvi, suza i znoja''.

    1941.
    Ministar unutrašnjih poslova ustaške Nezavisne
    Države Hrvatske Andrija Artuković propisao je u Drugom svetskom
    ratu ''Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za
    javni red i sigurnost'', što je bio ''pravni osnov'' hrvatskih vlasti
    za stavljanje van zakona oko dva miliona Srba i desetine hiljada
    Jevreja i Roma.

    1944.
    U Drvaru je u Drugom svetskom ratu formirana Ozna
    (Odeljenje za zaštitu naroda) - partijska politička policija prema
    boljševičkom uzoru, kasnije preimenovana u UDB (Uprava državne
    bezbednosti) a kasnije u SDB (Služba državne bezbednosti).

    1961.
    Umro je američki filmski glumac Gari Kuper, jedan
    od najomiljenijih glumaca u istoriji Holivuda, prepoznatljiv po
    naglašenoj individualnosti. Snimio je 84 filma. Filmovi: ''Zakon
    Divljeg zapada'', ''Narednik Jork'' (Oskar), ''Kome zvono zvoni'',
    'Tačno u podne'' (Oskar), ''Vera Kruz'', ''Prijateljsko ubeđivanje'',
    ''Ljubav popodne'', ''Drvo za vešanje''.



    1965.
    Izrael i Zapadna Nemačka odlučili su da uspostave
    diplomatske odnose, posle čega je više arapskih država prekinulo
    odnose s Bonom.

    1968.
    U Parizu su počeli zvanični pregovori predstavnika
    Severnog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu.

    1969.
    U rasnim nemirima u Kuala Lumpuru, glavnom gradu
    Malezije, poginulo je više od stotinu ljudi.

    1981.
    Na papu Jovana Pavla II u Rimu je pucao turski
    terorista Mehmed Ali Agdža, ranivši ga u stomak i ruku.

    1994.
    Ministri inostranih poslova SAD, Rusije, Velike
    Britanije, Francuske, Nemačke, Belgije i Grčke odlučili su na
    sastanku u Ženevi - na osnovu mirovnog koncepta Evropske unije - da
    51 odsto teritorije BiH pripadne bosanskim muslimanima i Hrvatima, a
    49 odsto Srbima.

    1994.
    Palestinska policija je, na osnovu sporazuma Izraela
    i Palestinske oslobodilačke organizacije, u Jerihonu preuzela
    kontrolu od izraelske vojske.

    1995.
    U indijskoj državi Kašmir razularena masa
    razbesnelih zbog razaranja jedne muslimanske džamije, palila je
    škole, vladine zgrade i hinduističke hramove.

    1996.
    Više od 600 ljudi poginulo je u nevremenu na severu
    Bangladeša.

    1999.
    Avioni NATO srušili su pokretni most u Vrbasu na
    Velikom bačkom kanalu. Istovremeno su visokoprovodljivim grafitnim
    bombama ponovo gađana postrojenja Elektroprivrede Srbije, zbog
    čega su bez struje ostali Niš, Pirot, Kuršumlija, Aleksinac,
    Prokuplje, Leskovac, Šabac i delovi Beograda, Novog Sada i više
    mesta u Vojvodini.

    1999.
    Francuski pisac i filozof Režis Debre optužio je
    NATO u otvorenom pismu predsedniku Francuske Žaku Širaku za
    zločine nad civilima i osporio ''ključni razlog'' za agresiju na
    Saveznu Republiku Jugoslaviju, jer tokom boravka na Kosovu i
    Metohiji nije našao nikakve dokaze navodnog genocida nad Albancima.

    1999.
    Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava
    ''Hjumen rajts voč'' optužila je NATO da u Jugoslaviji krši
    međunarodno ratno pravo i da se stalno povećava broj ubijenih
    civila i razorenih civilnih objekata, mada je agresija otpočela pod
    izgovorom ''zaštite ljudskih prava''.

    1999.
    Peru i Ekvador potpisali su dokument o
    razgraničenju, okončavši posle šest decenija spor zbog kojeg su
    dve latinoameričke zemlje triput ratovale.

    2000.
    Predsednika Izvršnog veća Vojvodine Boška
    Peroševića na Novosadskom sajmu ubio je umno poremećeni pripadnik
    sajamskog obezbeđenja.

    2004.
    U Indiji su završeni maratonski parlamentarni
    izbori koji su trajali više od mesec dana, na kojima je posle osam
    godina u opoziciji pobedila Kongresna stranka Sonje Gandi, koja je
    neočekivano odlučila da ne prihvati mesto premijera i podnela

    ostavku na mesto predsednika stranke.

    2006.
    Najmanje 29 ljudi je poginulo, a osam je nestalo u
    tropskoj oluji koja je zahvatila severozapadnu oblast Filipina.
    Tajfun ''Čanču'' naterao je oko 24.000 osoba da napuste svoje
    domove. Oko 20 tajfuna svake godine pogode arhipelag Filipina,
    uglavnom tokom trajanja kišne sezone od sredine maja do septembra.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #303

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 14. maj, 134. dan 2007. Do kraja godine ima 231 dan.

    1610.
    Francuskog kralja Anrija IV, prvog monarha iz
    dinastije Burbona, u Parizu je ubio verski fanatik. Na prestolu ga
    je nasledio devetogodišnji Luj XIII, s kraljicom majkom Marijom
    Mediči kao regentom. Do 1589. je bio kralj Navare i vođa hugenota
    (francuskih protestanata) u sukobu sa katolicima, a potom je kao
    kralj Francuske zemlji povratio mir 1598. ''Nantskim ediktom'' o
    verskoj toleranciji, učvrstio je ekonomski i politički Francusku,
    i ojačao kraljevsku vlast. Tradicionalno se smatra najvećim
    vladarem u istoriji Francuske.

    1771.
    Rođen je velški filantrop Robert Oven, socijalista
    utopista i socijalni reformator, industrijalac koji je svo bogatstvo
    utrošio pokušavajući da ostvari projekte socijalnih reformi.
    Njega i njegove pristalice savremenici su nazivali ''socijalistima'',
    čime je taj izraz ušao u upotrebu. Prve uzorne zajednice stvorio
    je u Nju Lanarku u Škotskoj i u tim kooperativama proizvođača i
    potrošača ukinuo je rad dece, ustanovio bolesničke blagajne,
    skratio radno vreme, povećao nadnice, osnovao čitaonice. Da bi
    dokazao ostvarljivost reformi, otišao je u SAD, gde je 1825.
    osnovao komunu ''Nova harmonija''. Kad je eksperiment propao vratio se
    u Englesku, gde je stvorio Veliki nacionalni strukovni savez
    (sindikat) i osnovao banku za razmenu dobara, na osnovi količine
    uloženog rada u izradu razmenjivanih proizvoda, bez upotrebe novca.
    Dela: ''Novi pogled na društvo'', ''Skica racionalnog sistema
    društva'', ''Knjiga o novom svetskom moralu''.



    1796.
    Engleski lekar Edvard Džener uspešno je vakcinisao
    jednog osmogodišnjeg dečaka protiv velikih boginja, položivši
    time temelj moderne imunologije. Ideju o vakcini protiv smrtonosne
    bolesti dobio je kad je dvadesetak godina ranije uočio da ljudi
    zaraženi kravljim boginjama ne dobijaju velike boginja ni u vreme
    epidemija i posle dve decenije rada razvio je vakcinu koja je ubrzo
    u celom svetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od velikih boginja.

    1811.
    Paragvaj je proglasio nezavisnost od Španije.

    1900.
    U Parizu su otvorene druge moderne Olimpijske igre,
    na kojima je prvi put ženama dozvoljeno da učestvuju.

    1912.
    Umro je švedski pisac Johan August Strinberg,
    najkontroverznija ličnost švedske književnosti. Bio je
    istovremeno naturalistički psiholog i folklorista, istoričar i
    mistik. Razbio je stare dramske forme, preteča je mnogih savremenih
    strujanja. Ženu je smatrao prirodnim neprijateljem muškarca, a
    protivljenje emancipaciji žena, o čemu je pisao u novelama
    ''Brakovi I'' i ''Brakovi II'', antihrišćanstvo i naturalistički
    stil, doneli su mu mnogo glavobolja i sukoba. Ostala dela: romani
    ''Služavkin sin'', ''Crvena soba'', ''Stanovnici Hemsea'', ''Odbrana
    jednog ludaka'', ''Gotske sobe'', ''Priče nadzornika karantina'',
    ''Pakao'', ''Na ostrvima'', ''Legende'', ''Crne zastave'', drame ''Majstor
    Uluf'', ''Otac'', ''Gospođica Julija'', ''Pljačkaši'', ''Zajmodavac'',
    ''Put u Damask I-III'', ''Ples smrti'', ''Igra snova'', ''Oluja'', ''Sablasna
    soneta'', novele ''Novo carstvo''.

    1921.
    U Italiji su održani prvi izbori posle Prvog
    svetskog rata, na kojima je fašistički pokret, uprkos nasilju i
    pritiscima na birače, osvojio samo 35 od 535 poslaničkih mesta.

    1921.
    Američki sudija Florens Alen postala je prva žena
    koja je na smrt osudila muškarca, ubicu Frenka Motoa koji je
    pogubljen tri meseca kasnije.

    1932.
    Umro je srpski političar, ekonomista, diplomata,
    istoričar i pisac Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske
    akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na
    Velikoj školi u Beogradu. Posle završenog Liceja u Beogradu,
    studirao je političko-ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu, Cirihu i
    Beču. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih
    poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije potpisao
    je Tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom 1881, a kao ministar
    finansija uveo je dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski
    sistem mera. Odlučujuće je doprineo izgradnji železnica u Srbiji
    i njenom uključivanju u svetske finansijske tokove. Prvi je u
    Srbiji počeo da sistematski izučava privrednu istoriju. Mnogo je
    prevodio sa engleskog, uključujući ''Istoriju civilizacije u
    Engleskoj'' Henrija Tomasa Bekla. Sa izvesnim uspehom bavio se i
    književnim radom. Zanimljivo je primetiti da je Mijatović bio
    izrazito aktivan kao versko-dobrotvorni pregalac. I pored činjenice
    da se u životu bavio praktičnim temama bio je sklon misticizmu i
    bavio se i publicistikom na ove teme, uopste bio je izrazito
    posvećen religioznosti. Posle pada dinastije Obrenović 1903.
    živeo je u Londonu, gde će provesti ostatak života. Dela: ''Izvod
    iz političke ekonomije'', ''Nauka o državnom gazdinstvu ili nauka o
    financiji'', ''Istorija trgovine'', ''Financije srpskog kraljevstva'',
    ''Ikonija, vezirova majka'', ''Rajko od Rasine'', ''Knez Gradoje od
    Orlova grada'', ''Djurađ Branković'', ''Uspomene balkanskog
    diplomate''.

    1940.
    Tokom pregovora o predaji holandske vojske, nemačka
    vrhovna komanda je u Drugom svetskom ratu naredila nečuveno
    varvarstvo: stotinak bombardera se okomilo na nezaštićeni grad
    Roterdam i pretvorilo ga u razvaline, usmrtivši bezmalo hiljadu
    ljudi.

    1948.
    Osam casova pre okončanja britanskog mandata u
    Palestini, proglašena je država Izrael, s predsednikom Haimom
    Vajcmanom i premijerom Davidom Ben Gurionom, na šta su sutradan
    arapske zemlje odgovorile invazijom na jevrejsku državu.

    1955.
    Ugovor o osnivanju Varšavskog pakta na kraju
    četvorodnevne konferencije komunistickih zemalja Evrope u Varšavi
    potpisale su Albanija, Bugarska, Mađarska, Nemačka Demokratska
    Republika, Poljska, Rumunija, ŠSR i Čehoslovačka.

    1964.
    Sovjetski lider Nikita Hruščov otvorio je Asuansku
    branu u Egiptu.

    1972.
    Japanu je posle 27 godina pod okupacijom SAD
    vraćeno ostrvo Okinava, ali je znatan deo ostrva ostao pod
    kontrolom američke vojske.

    1973.
    Lansirana je prva američka vasionska laboratorija
    ''Skajlab I''.

    1988.
    Irački avioni su bombama zapalili pet brodova pored
    iranskog naftnog terminala Larak u Zalivu.

    1989.
    Vođa peronista Karlos Menem postao je predsednik
    Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne
    partije Eduarda Angelosa.

    1991.
    Samoubistvo je izvršila Djang Ching, udovica
    kineskog lidera Mao Cedunga, jedan od vođa ''Kulturne revolucije'' od
    1966. do 1976. koja je Kinu unazadila u svakom pogledu i u kojoj su
    represalijama izložene stotine hiljada ljudi optuženih za
    ''buržoaska skretanja''. Torturi su podvrgnuti i neki najviši
    državni i partijski rukovodioci, uključujući nominalnog šefa
    države Liu Šaočija i potonjeg oca kineskih reformi Deng
    Sjaopinga.

    1995.
    Na izborima u Argentini predsednik Karlos Menem
    nadmoćno je obezbedio drugi mandat na čelu države.

    1998.
    Umro je američki pevač i filmski glumac
    italijanskog porekla Frenk Sinatra, koji je svetsku slavu stekao
    nizom muzičkih hitova poput pesama ''Stranci u noći'' i ''Njujork,
    Njujork''. Poznat je i po prisnim vezama s najvažnijim ličnostima u
    ključnim centrima moći američkog društva, uključujući gotovo
    sve predsednike SAD u drugoj polovini 20. veka i najmoćnijeg
    mafijaškog ''kuma'' Lakija Lučana. Filmovi: ''Noći Las Vegasa'', ''Ne
    kao stranac'', ''Neki su dotrčali'', ''Reči i muzika'', ''Čovek sa
    zlatnom rukom'', ''Odavde do večnosti'' (Oskar), ''Tri narednika'',
    ''Četvorica iz Teksasa'', ''Detektiv'', ''Goli trkač''.



    1999.
    U napadu avijacije NATO sa osam razornih bombi na
    izbegličku kolonu kosovskih Albanaca koji su se vraćali kućama,
    kod sela Koriša u blizini Prizrena ubijeno je 87 civila, među kojima više
    od polovine dece između šest meseci i 10 godina. Dan potom
    agresorski vojni savez priznao je napad, izrazivši ''duboko
    žaljenje'' zbog civilnih žrtava, mada je saopštio da je napadnut
    ''legitimni vojni cilj'', ali nije umeo da objasni ''razloge zbog kojih
    su civili bili na toj lokaciji u vreme napada''.

    1999.
    Niš je bombardovan osmi dan zaredom, 26. put od
    početka NATO agresije. Uz ponovnu upotrebu kasetnih bombi. Na
    ostacima projektila bačenih na Fabriku duvana u tom gradu nalazile
    su se poruke napadača - ''Da li još hoćete da budete Srbi'' i
    ''Trčite što brže''.

    2002.
    Šefovi diplomatija NATO i Rusije odobrili su
    sporazum o formiranju Saveta NATO-Rusija radi saradnje u borbi
    protiv terorizma i sprečavanju širenja oružja za masovno
    uništenje.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #304

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 15. maj, 135. dan 2007. Do kraja godine ima 230 dana.

    1536.
    Engleski sud proglasio je krivim za preljubu i incest Anu Bolen, drugu ženu kralja Henrija VIII, i njenog brata lorda Rošfora. Dva dana potom, nadbiskup Krenmer ''ustanovio'' je da je brak nevažeći (sklopljen je 1533). Zbog njega je Henri VIII raskinuo veze s Katoličkom crkvom, pošto se papa usprotivio braku, a ''preljubnica'' je ubrzo pogubljena, posle čega se Henri VIII još četiri puta ženio.

    1571.
    Tatarski osvajači su zapalili Moskvu.

    1767.
    Djenova je prodala Francuskoj ostrvo Korziku.

    1773.
    Rođen je austrijski kancelar knez Meternih. Klemens Vencel Nepomuk Lotar fon Meternih-Vineburg je kao ministar spoljnih poslova i kancelar, četiri decenije krojio spoljnu i unutrašnju politiku Austrije, umnogome i sudbinu Evrope. U međunarodnoj politici bio je stub reakcionarnog saveza evropskih vladara poznatog kao''Sveta alijansa'' (stvorena je na Bečkom kongresu 1815. sa ciljem sputavanja revolucionarnih tendencija, širom Evrope bez razlike). U unutrašnjoj politici je izgradio poznati ''Meternihov sistem'' - klasičan policijski režim, usmeren i protiv liberalnih težnji i protiv nacionalnih pokreta prisutnih širom austrijskog carstva.

    1796.
    Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte, koji je u Italiji predvodio dvogodišnju uspešnu vojnu kampanju protiv Austrije, ušle su u Milano.

    1848.
    Pariski radnici, nezadovoljni politikom buržoaske vlade posle proglašenja francuske republike, upali su u skupštinsku zgradu, raspustili ustavotvornu skupštinu i izabrali revolucionarnu vladu. Uz pomoć vojske gradske vlasti su uspele da uguše ustanak i pohapse kolovođe.

    1859.
    Rođen je francuski fizičar Pjer Kiri, koji je sa suprugom Marijom i Antoanom Anrijem Bekerelom, 1903. godine podelio Nobelovu nagradu za fiziku. S bratom Žakom otkrio je 1880. piezoelektricitet. Proučavao je magnetske pojave, a 1898. sa suprugom je pronašao radioktivne elemente polonijum i radijum. Dokazao je 1903. da soli radijuma spontano oslobađaju toplotu. Radovi bračnog para Kiri temelj su moderne nauke o radioaktivnosti i pokazali su da radioktivnost uglavnom ne zavisi od spoljašnjih uslova.



    1886.
    Umrla je američka književnica Emili Dikinson, za života gotovo anonimna, jer je do smrti objavila samo pet pesama. Njenih više od hiljadu pesama, otkrivenih posle smrti, posthumno su objavljene u šest tomova. Priređivači su ih podelili u četiri kategorije: pesme o prirodi, o vremenu i večnosti, o ljubavi i o životu. Njena poezija je izrazito introspektivna i usmerena ka mističnom, naglašene originalnosti.

    1891.
    Rođen je ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, po profesiji lekar, čitavog života je je bio u nemilosti. Žustro je napadan i posle smrti 1940, a njegovo delo potiskivano i prećutkivano, zbog romana s fabulom iz građanskog rata ''Bela garda'', kasnije dramatizovanog pod nazivom ''Dani Turbina'', u kojem je razmatrao moralne dileme pojedinca u sudbinskim trenucima istorije. Sličan gnev izazvao je romanom ''Majstor i Margarita'', štampanom u Moskvi tek 1966. Njegov ''fantastični realizam'', filozofija života i umetnosti imali su izuzetno snažan efekat u svetskim razmerama i znatno su uticali na sovjetsku literaturu u drugoj polovini 20. veka. Ostala dela: priče i pripovetke ''Beleške mladog lekara'', ''Djavolijada'', ''Kobna jaja'', ''Pseće srce'', romani ''Život gospodina de Molijera'', ''Pozorišni roman'' (nedovršen), drame ''Bekstvo'', ''Zojkin stan'', ''Purpurno ostrvo'', ''Adam i Eva'', ''Blaženstvo'', ''Ivan Vasiljevič'', ''Bratstvo licemera'', ''Poslednji dani'', ''Batum'', scenariji ''Revizor'', ''Mrtve duše'', dramatizacije ''Mrtve duše'', ''Rat i mir''.



    1909.
    Rođen je engleski filmski i pozorišni glumac Džejms Mejsn. Filmovi: ''Begunac'', ''Sedmi veo'', ''Čovek u sivom'', ''Zvezda je rođena'', ''Julije Cezar'', ''Lolita'', ''Sever severozapad'', ''Lord Džim'', ''Galeb'', ''Ubistvo po narudžbini''.

    1911.
    Rođen je švajcarski pisac Maks Rudolf Friš, liberalni intelektualac, skeptik koji je analizirao duhovne tendencije i protivrečnosti savremenog sveta. Dela: romani ''Štiler'', ''Homo faber'', ''Neka mi ime bude Gantenbajn'', pripovetka ''Montok'', drame ''Kineski zid'', ''Grof Ederland'', ''Don Huan ili Ljubav prema geometriji'', ''Biderman i palikuće'', ''Andora'', ''Biografija'', knjige dnevnika ''Dnevnici 1946-1949'', ''Dnevnici 1966-1971'', koje su spoj činjenica s refleksijama i komentarima.

    1914.
    Umro je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost književnog dela. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u ''Srpskom književnom glasniku'', koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti. Strogost i isključivost njegove kritike bila je tolika da je Crnjanski, takođe neretko netaktičan, Skerlićev manir okarakterisao ocenom da je ovaj promašio profesiju, ''da je trebalo da bude žandarmerijski narednik''. Po ličnom opredeljenju Skerlić je bio izraziti socijalista (socijaldemokrata) i bio je poznat kao veoma principijelan u tom smislu. Dela: rasprave i studije ''Pogled na današnju francusku književnost'', ''Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti'', ''Francuski romantičari i srpska narodna poezija'', ''Srpska književnost u XVIII veku'', ''Omladina i njena književnost'', ''Istorija nove srpske književnosti'', ''Jakov Ignjatović'', kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet knjiga pod naslovom ''Pisci i knjige''.

    1914.
    Rođen je nepalski planinar Namgjal Vangdi, poznat kao Tenzing Norgaj, koji je s Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem u maju 1953. prvi osvojio ''krov sveta'' Maunt Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva Himalaji.

    1923.
    Velika Britanija je kao nezavisnu državu priznala Transjordaniju pod emirom Abdulahom.

    1940.
    Holandska armija je u Drugom svetskom ratu kapitulirala i predala se nemačkim trupama.

    1945.
    Jugoslavija je definitovno oslobođena od okupatora i jedinice Jugoslovenske armije slomile su i poslednji organizovani otpor neprijateljskih snaga u Drugom svetskom ratu. One su nemačkim trupama presekle odstupnicu, zarobile komandanta grupe armija E general-pukovnika Aleksandera Lera - koji je u aprilu 1941. rukovodio bombardovanjem Beograda - i prinudile ih na predaju. Zemlja je u četvorogodišnjem ratu porušena i opustošena, a prema zvaničnim podacima poginulo je milion i 706.000 Jugoslovena.

    1948.
    Novostvorenu državu Izrael su napali egipatski avioni, a sa severa i istoka libanske i jordanske trupe.

    1955.
    U Beču je potpisan Austrijski državni ugovor kojim su ŠSR, SAD, Velika Britanija i Francuska obnovile nezavisnost Austrije u granicama od 1. januara 1938, čime je okončana desetogodišnja saveznička okupacija te zemlje koja je u Drugom svetskom ratu bila deo Trećeg rajha i čije je stanovništvo u ogromnoj većini svesrdno podržavalo Nacizam i prisajedinjenje Nemačkoj. Ugovor je sadržavao niz zaštitnih odredaba za nacionalne manjine u Austriji, kojih se Beč nije uvek dosledno pridržavao, a i obaveza o ''večnoj neutralnosti Austrije'' pokazala se kao relativna kategorija.

    1957.
    Velika Britanija je izvršila prvu probu hidrogenske bombe u centralnom Pacifiku.

    1978.
    Umro je australijski državnik Robert Gordon Menzis, premijer Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider Ujedinjene australijske partije od 1939. do 1941, a potom kao vođa.

    Liberalne partije od 1949. do 1966. Znatno je doprineo jačanju uticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat, na američkoj strani.

    1987.
    Umrla je američka filmska glumica Rita Hejvort, holivudski seks simbol četrdesetih godina 20. veka. Filmovi: ''Samo anđeli imaju krila'', ''Djilda'', ''Dama pod sumnjom'', ''Nikad se nećeš obogatiti'', ''Dama iz Šangaja'', ''Odvojeni stolovi''.

    1989.
    Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov objavio je u Pekingu otvaranje nove ere kinesko-sovjetskih odnosa.

    1991.
    Predsednik Fransoa Miteran saopštio je da je posle

    ostavke premijera Mišela Rokara mandat za sastav vlade poverio Edit

    Kreson, koja je sutradan kao prva žena u istoriji Francuske

    preuzela dužnost premijera.

    1992.
    Paravojne muslimanske jedinice mučki su u Tuzli napale kolonu Jugoslovenske narodne armije i ubile najmanje 200 vojnika, prekršivši dogovor po kojem je kolona - koja je kao i ostale jedinice JNA napuštala Bosnu i Hercegovinu - trebalo da mirno ode iz grada. Ponovljen je scenario iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu nepune dve sedmice ranije: prvi deo kolone je propušten, a drugi je napadnut iz zasede. Za ovaj ratni zločnin niko nikada nije optužen.

    1992.
    Hiljade pristalica opozicije u Azerbejdžanu zauzelo

    je u Bakuu zgradu Skupštine i predsedničku palatu, a dan kasnije s

    vlasti je zbačen predsednik Ajaz Mutalibov koji je potom izbegao u

    Moskvu.

    1996.
    Desničarski lider Atal Bihari Vadžpaji postao je prvi Hindu nacionalista premijer Indije, pošto je njegova Baratija Džanata partija na parlamentarnim izborima osvojila relativnu većinu.

    1999.
    Prvi put od početka agresije NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju, iz vazduha je napadnuto područje opštine Bor u kojoj su na meti bili trafo-stanica i skladište ''Jugopetrola''. Gađani su i civilni ciljevi u Beogradu, Pančevu, Smederevu, Novom Sadu, Požarevcu, Kragujevcu, Čačku, Boljevcu, Kuršumliji, Uroševcu, Kosovskoj Mitrovici, Prizrenu, Peći, Djakovici, Dečanima.

    2002.
    Bivši predsednik Republike Srpske Krajine Milan Martić predao se Haškom tribunalu.

    2006.
    Sjedinjene Američke Države obnovile su pune diplomatske odnose sa Libijom. Odluka Libije da 2003. godine obustavi svoj program nuklearnog naoružanja i obešteti porodice žrtava poginulih u bombaškom napadu na avion američke kompanije ''Pan am'', 1998. godine, iznad Lokerbija u Škotskoj, kada je poginulo 270 ljudi, uglavnom građana SAD, dovela je do promena u odnosima dve države koji su decenijama bili veoma loši. SAD su Libiju 1979. godine proglasile za državu sponzora terorizma, a zvanične diplomatske veze prekinute su godinu dana kasnije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #305

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 16. maj, 136. dan 2007. Do kraja godine ima 229 dana.

    1532.
    Španski osvajač Fransisko Pisaro iskrcao se s
    malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Godinu dana kasnije
    osvojio je tu zemlju i brutalno je ugušio pobunu Inka u začetku.

    1703.Umro je francuski pisac Šarl Pero, autor zbirke
    bajki ''Vilinske priče'', u kojoj su deci širom sveta poznate bajke
    ''Mačak u čizmama'', ''Crvenkapa'' i ''Uspavana lepotica''. Ostala dela:
    ''Vek Luja Velikog'', ''Poređenja starih i modernih''.

    1812.
    Počeli su pregovori posle šestogodišnjeg
    rusko-turskog rata u kojem su Turci poraženi i primorani na velike
    ustupke Rusiji. U tom ratu Srbi su se borili na strani Rusije, pa je
    Bukureštanski mir, zaključen 28. maja 1812, predvideo da sultan
    amnestira srpske ustanike. Dogovoreno je i da turska vlada stupi u
    direktne pregovore s predstavnicima Srbije radi sporazuma o njenoj
    autonomiji u okviru Otomanskog carstva, ali su Turci 1813. napali
    Srbiju i ugušili Prvi srpski ustanak, iskoristivši zauzetost
    Rusije borbom protiv francuskog cara Napoleona I.

    1873.
    Rođen je francuski pisac Anri Barbi, propovednik
    radničke solidarnosti. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu kao
    dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u
    romanu ''Oganj'' u kojem je opisao stravičnu sliku rata, čime je
    snažno uticao na pisce antiratnih romana u Evropi. Ostala dela:
    romani ''Pakao'', ''Svetlost'', zbirka pesama ''Tugovanke''.

    1881.
    Prvi tramvaj u svetu s pogonom na električnu
    energiju počeo je redovno da saobraća u blizini Berlina.

    1898.
    Rođen je srpski pisac Rastko Petrović, jedan od
    najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pesnika posle Prvog
    svetskog rata. U ratu je sa srpskom vojskom prošao albansku
    golgotu, posle čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao
    prava. Od 1923. je u diplomatskoj službi - radio je u Rimu, zatim u
    Vašingtonu, gde je umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u
    otadžbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i
    bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova
    knjiga pesama ''Otkrovenje'' najznačajnije je delo srpske poezije
    između dva svetska rata. Pisao je i putopise s putovanja u Africi i
    Americi, a o Prvom svetskom ratu u romanu ''Dan šesti''. Ostala dela:
    roman ''Burleska gospodina Peruna boga groma'', lirska proza ''Ljudi
    govore'', putopis ''Afrika'', drama ''Sibinjanke''.

    1898.
    Rođena je srpska književnica Desanka Maksimović,
    član Srpske akademije nauka i umetnosti, čija se topla,
    senzibilna, neposredna i muzikalna poezija odlikuje rodoljubljem i
    humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila
    profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Dela: zbirke pesama
    ''Pesme'', ''Zeleni vitez'', ''Pesnik i zavičaj'', ''Otadžbino, tu sam'',
    ''Miris zemlje'', ''Tražim pomilovanje'', ''Nemam više vremena'', ''Pesme
    iz Norveške'', ''Letopis Perunovih potomaka'', ''Ničija zemlja'',
    ''Slovo o ljubavi'', priče ''Ludilo srca'', romani ''Otvoren prozor'',
    ''Ne zaboraviti'', dečji roman ''Pradevojčica'', zbirka bajki i proze
    u stihu ''Oraščići palčići'', putopis ''Snimci iz Švajcarske''.



    1905.
    Rođen je američki filmski i pozorišni glumac
    Henri Fonda, jedna od najupečatljivijih fizionomija svetskog filma,
    čiju glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija. Oskar je dobio
    za ulogu u filmu ''Na zlatnom jezeru'', poslednjem u više od 80
    koliko ih je snimio. S velikim uspehom igrao je i u brodvejskim
    pozorištima u Njujorku, takođe u TV serijama. Ostali filmovi:
    ''Farmer se ženi'', ''Staza usamljenog bora'', ''Na krilima jutra'',
    ''Džezabel'', ''Priča o Aleksandru Grejemu Belu'', ''Džesi Džejms'',
    ''Mladi Linkoln'', ''Plodovi gneva'', ''Ledi Iv'', ''Omča za vešanje'',
    ''Moja draga Klementina'', ''Na apačkoj granici'', ''Begunac'', ''Mister
    Roberts'', ''Rat i mir'', ''Pogrešan čovek'', ''Samo jednom se živi'',
    ''12 gnevnih ljudi'', ''Bura nad Vašingtonom'', ''Najduži dan'', ''Roj'',
    ''Ubica na konju''.



    1917.
    Srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od
    najtalentovanijih srpskih pesnika, utopio se u Jonskom moru kod Krfa
    kad je brod kojim se vraćao u otadžbinu, tokom Prvog svetskog
    rata, torpedovala nemačka podmornica. Posle završene gimnazije bio
    je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali
    je najmanje bio sklon činovničkom redu - živeo je boemskim
    životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske
    moderne, uređivao je časopis ''Književna nedelja''. U Prvom
    svetskom ratu povukao se sa srpskom vojskom preko Albanije, posle
    čega je otišao u Francusku. Njegova lirika je samosvojna, veoma

    senzibilna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem
    životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje
    viziju smrti, zloslutnosti i dubok lični bol, a pesma ''Možda
    spava'' spada u najizrazitija lirska ostvarenja simbolizma u srpskoj
    poeziji. Dela: zbirke pesama ''Utopljene duše'', ''Mi čekamo cara''.

    1929.
    U Holivudu su dodeljene prve nagrade američke
    filmske akademije (od 1931. nazvane Oskar). Prve nagrade dodeljene
    su filmu ''Krila'', glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

    1932.
    U Tokiju je ubijen japanski premijer Cujoši Inukai.

    1935.
    Potpisan je čehoslovacko-sovjetski pakt, prema
    kojem je ŠSR bio dužan da brani Čehoslovačku, pod uslovom da se
    sama oružano suprotstavi agresoru i da joj Francuska pritekne u
    pomoć.

    1941.
    Parlament Islanda okončao je ugovor s Danskom i
    proglasio nezavisnost, koja je potvrđena plebiscitom 24. maja 1944,
    na osnovu kojeg je Island proglašen republikom.

    1947.
    Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend
    Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim
    lekarom Kristijanom Ajkmanom 1929. podelio Nobelovu nagradu za
    medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih
    životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i
    razvoj organizma. Takođe je izolovao glutation i pokazao njegov
    veliki značaj u ćelijskoj okcidaciji i aminokiselinu triptofan.
    Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne
    kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u
    životinjskom carstvu.

    1961.
    General Park Čung Hi izvršio je vojni udar u
    Južnoj Koreji i potom je vladao tom azijskom zemljom do 1979, kad
    ga je ubio šef njegove bezbednosti. Vojna hunta je odmah po
    preuzimanju vlasti zabranila rad sindikata i političkih partija.

    1969.
    Sovjetski vasionski brod ''Venera 5'' spustio se na
    Veneru i počeo da šalje podatke o toj planeti.

    1972.
    Posle osam godina izgradnje, u rad je pušten
    hidroenergetski i plovidbeni sistem ''Djerdap'', zajednički
    graditeljski poduhvat Jugoslavije i Rumunije. Sistem je koštao oko
    400 miliona dolara, a elektroprivrede dveju zemalja su dobile 5,6
    milijardi kilovat-časova struje godišnje.

    1974.
    Socijaldemokrata Helmut Šmit postao je kancelar
    Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta.

    1975.
    Japanka Junko Tabei postala je prva žena koja se
    popela na najviši svetski vrh Maunt Everest.

    1984.
    Umro je američki pisac Irvin Šo, čija se proza
    odlikuje snaznom dramatičnošću, društvenom svešću i živim
    dijalogom. Borio se u Drugom svetskom ratu kao američki vojnik u
    Evropi i Africi. Dela: romani ''Mladi lavovi'', ''Lusi Kraun'', ''Dve
    sedmice u drugom gradu'', ''Glasovi letnjeg dana'', ''Prosjak i lopov'',
    ''Bogataš i siromah'', ''Hleb na vodama'', ''Veče u Vizantiji'', ''Vrh
    brda'', zbirke pripovedaka ''Mornar sa Bremena'', ''Dobrodošli u grad'',
    ''Mešovito društvo'', ''Ljubav u mračnoj ulici'', ''Pet decenija'',
    ''Bog je bio ovde, ali je otišao ranije'', ''Šaputanja u Bedlamu'',
    drame ''Sahraniti mrtve'', ''Opsada'', ''Ljubazni ljudi'', ''Povlačenje u
    zadovoljstvo'', ''Sinovi i vojnici'', ''Ubica'', putopis ''U društvu
    delfina''.

    1990.
    Umro je američki pevač, igrač i glumac afričkog
    porekla Semi Dejvis, jedan od najvećih zabavljača 20. veka.

    1991.
    Prva žena predsednik vlade, u istoriji Francuske,
    socijalista Edit Kreson, stupila je na dužnost.

    1991.
    Britanska kraljica Elizabet II postala je prvi
    monarh koji je govorio u Kongresu SAD.

    1992.
    Serijom eksplozija dignut je u vazduh vojni aerodrom
    kod Bihaća, jedan od najvažnijih vojnih objekata JNA, čija je
    izgradnja koštala više od četiri milijarde dolara.

    1995.
    Artiljerijskim napadima na srpske delove grada,
    muslimanske snage su otpočele snažnu ofanzivu na položaje
    jedinica Vojske Republike Srpske oko Sarajeva, koja je posle
    nekoliko dana okončana potpunim slomom.

    1995.
    Japanska policija je uhapsila vođu verske sekte AUM
    Šinrikjo - Šoka Asaharu, na osnovu sumnje da je organizovao napad
    nervnim gasom u tokijskom metrou 20. marta 1995. kad je 12 ljudi
    umrlo, a više od 5.000 povređeno.

    1997.
    Zairski (danas Kongo) predsednik Mobutu Sese Seko
    napustio je Kinšasu ka kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici,
    okončavši tako njegovu 32-godišnju autokratsku vladavinu.

    1997.
    Umro je italijanski filmski režiser Djuzepe De
    Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma
    nastalog u Italiji u prvim godinama po okončanju Drugog svetskog
    rata. Filmovi: ''Gorki pirinač'', ''Rim u 11 časova'', ''Put dug godinu
    dana''.

    2003.
    Islamski teroristi samoubice, upotrebljavajući
    automobile-bombe i pojaseve sa eksplozivom, aktivirali su najmanje
    pet snažnih detonacija u najvećem marokanskom gradu Kazablanki,
    usmrtivši 55 ljudi, uključujući 12 bombaša. Na meti terorista
    bili su belgijski konzulat, hotel ''Safir'' u starom delu grada,
    Jevrejski kulturni centar i španski restoran i klub.

    2004.
    Pripadnici ugandske ''Božje armije otpora'',
    ekstremne pseudohrišćanske organizacije bez precizne političke
    platforme, masakrirali su više od 50 izbeglica u jednom sabirnom
    logoru na severu zemlje.

    2005.
    Parlament Kuvajta usvojio je amandman na izborni
    zakon kojim se, po prvi put u istoriji zemlje, ženama daje pravo
    glasa i pravo da budu birane.

    2006.
    Preminuo poznati austrijski publicista Ginter Nening
    jedan od najangažovanijih novinara i političara u Beču. Neningova
    novinarska karijera je počela u listu ''Noje cajt''
    socijaldemokratskom glasilu iz Štajerske, a od 1958. je bio jedan
    od izdavača bečkog magazina ''Forum''. Imao je dve univerzitetske
    titule doktora i bio je jedan od najpoznatijih voditelja ''tok šoua''
    na austrijskoj državnoj televiziji, a pisao je i za nemačke
    nedeljnike ''Špigel'' i ''Cajt''. Nening, koji je važio za čoveka
    koji želi da napravi most između marksizma i hrišćanstva, opisao
    je sebe kao čoveka ''crveno-zeleno- svetlocrnog'' (crveno je boja
    socijaldemokrata, a crno demohrišćana). Bio je jedan od osnivača
    austrijske stranke Zelenih i bio je posebno aktivan kao borac za
    zaštitu prirode.

    2006.
    Najmanje 115 ljudi je poginulo u talasu nasilja koji
    su započeli pripadnici jedne kriminalne grupe u brazilskoj državi
    Sao Paolo. Među nastradalima nalaze se, pored kriminalaca, i 32
    policajaca. Gangsteri, naoružani automatskim puškama i granatama,
    organizovali su više od 150 napada širom države, a njihova glavna
    meta bile su stanice policije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #306

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 17. maj, 137. dan 2007. Do kraja godine ima 228 dana.

    1395.
    Kraljević Marko - prema oskudnim istorijskim
    podacima - poginuo je kao turski vazal u bici na Rovinama protiv
    vlaškog vojvode Mirče. Kao najstariji sin i naslednik kralja
    Vukašina Mrnjavčevića, posle očeve pogibije 1371. u Maričkoj
    bici protiv Turaka, nastavio je da vlada srpskim oblastima oko
    Prizrena, Skoplja i Prilepa. Pouzdanih podataka o njegovom životu i
    vladavini gotovo da nema, ali ga je epska poezija idealizovala kao
    uzor junaštva, viteštva i čestitosti i kao zaštitnika nejakih.
    On je najpopularnija ličnost srpskih narodnih pesama.



    1510.
    Umro je italijanski slikar Sandro Botičeli, koji je
    radio religiozne i alegorijske kompozicije, posebno poznat po
    likovima Bogorodice s malim Hristom. Njegov crtež je elegantan i
    uznemiren, likovi idealizovani, a celo delo prožeto melanholojom i
    lirskim raspoloženjem. Dela: ''Poklonjenje kraljeva'', ''Proleće'',
    ''Rođenje Venere'', ilustracije za ''Božanstvenu komediju'' Dantea
    Aligijerija.

    1749.
    Rođen je engleski lekar Edvard Džener, pronalazač
    vakcine protiv velikih boginja, čime je utemeljio modernu
    imunologiju. Uočio je da ljudi zaraženi kravljim boginjama ne
    dobijaju velike boginje ni u vreme epidemija i posle dve decenije
    rada u maju 1796. uspešno je vakcinisao jednog osmogodišnjeg
    dečaka. Njegova vakcina ubrzo je u celom svetu prihvaćena kao
    pouzdana zaštita od smrtonosnih velikih boginja.

    1809.
    Francuski car Napoleon I izdao je dekret kojim je
    prisvojio papske teritorije.

    1838.
    Umro je francuski političar Taljeran (Šarl Moris
    de Taljeran Perigor), čovek čije je ime postalo sinonim za
    beskrupuloznost. Prvobitno bio je sveštenik. Kao predstavnik
    trećeg staleža i predsednik Ustavotvorne skupštine, koja je
    zasedala od 1789. do 1791, izdejstvovao je da skupština
    sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u nacionalna dobra. Tokom
    Francuske revolucije postajao je veremenom umereniji i emigrirao je
    posle proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vreme
    Direktorijuma i vladavine cara Napoleona I bio je šef diplomatije.
    Predviđajući slom Bonapartizma, izdao je cara i stupio je u
    kontakt s ruskim carem Aleksandrom I i austrijskim kancelarom
    Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije Burbona bio je
    1814. i 1815. predsednik vlade, a u vreme Julske monarhije ambasador
    u Londonu od 1830. do 1834.

    1866.
    Umro je francuski kompozitor Erik Sati, protivnik
    impresionizma i pobornik specifičnog uprošćenog muzičkog izraza.
    Posebno je gajio humor i grotesku. Dela: balet ''Priroda'', klavirske
    kompozicije ''Hladni komadi'', ''Osušeni embrioni'', ''Tri komada u
    obliku kruške''.

    1900.
    Rođen je iranski verski vođa ajatolah Ruholah
    Homeini, koji se 1979, posle zbaciivanja šaha (cara) Mohameda Reze
    Pahlavija, vratio u Iran iz izbeglištva. Vladao je do smrti 1989,
    uspostavivši teokratsku autokratiju. Propagirao je izvoz islamske
    revolucije, što je dovelo do podrške pojedinim islamskim
    terorističkim gupacijama širom sveta.

    1911.
    Rođena je američka filmska glumica irskog porekla
    Morin O'Saliven, poznata po ulogama Tarzanove partnerke Džejn u
    seriji filmova s Džonijem Vajsmilerom. Filmovi: ''Tarzan i njegova
    drugarica'', ''Tarzan i njegov sin'', ''Tarzanova najveća avantura'',
    ''Tarzan u Njujorku'', ''Visoki čovek'', ''Dejvid Koperfild'', ''Ana
    Karenjina'', ''Braća Marks na trkama'', ''Kardinal Rišelje'', ''Ponos i
    predrasude''.

    1917.
    Umro je srpski vojskovođa vojvoda Radomir Putnik,
    koji se kao strateg posebno iskazao u balkanskim ratovima i u Prvom
    svetskom ratu. Bio je učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1916.
    U dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. komandovao je Rudničkom
    brigadom i Veterničkim odredom, jedinicama koje su se istakle u
    borbama na Javoru, Krevetu, Velikom Šiljegovcu, Djunisu, oko Pirota
    i u oslobađanju Niša, Vranja i Gnjilana. U srpsko-bugarskom ratu
    1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. postavljen
    je za pomoćnika načelnika Glavnog generalštaba. Tada je u program
    obuke starešina uveo rešavanje taktičkih zadataka na Višoj
    školi Vojne akademije, u kojoj je predavao taktiku i generalštabnu
    službu. Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću
    poverena mu je 1893, ali mu je 1895. oduzeta i 1896.
    penzionisan je pod sumnjom
    da sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. posle
    ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i od tada se nalazi na mestu
    načelnika Glavnog generalštaba kao i ministra vojnog 1904, od
    1906. do 1908. i 1912. U Prvom balkanskom ratu
    kao načelnik Štaba Vrhovne komande znatno je
    doprineo pobedi srpskih armija u neočekivanom
    sudaru s turskom vojskom u Kumanovskoj, a zatim u
    Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. U Drugom
    balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i
    pripremio vojsku, predvidevši bugarski napad, što je
    bilo odlučujuće za trijumf u Bregalničkoj bici. U
    Prvom svetskom ratu 1914. veštim manevrisanjem i
    grupisanjem glavnine srpskih snaga doprineo je slamanju
    nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i Kolubarskoj bici.
    Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915,
    osujetivši nizom manevara nameru nemačke
    Vrhovne komande da je u sadejstvu s bugarskim i
    austrougarskim trupama opkoli i uništi, ali su ga
    prethodno saveznici - pogrešno procenivši situaciju -
    onemogućili da ofanzivom spreči Bugarsku da stupi u
    rat na strani Centralnih sila. U toku povlačenja srpske
    vojske teško je oboleo i upućen je u Francusku na lečenje, gde je umro.



    1935.
    Umro je francuski kompozitor Pol Dika, profesor
    Pariskog konzervatorijuma, koji se inspirisao klasičnom tradicijom,
    obogativši je uticajem kasnoromantičara i impresionista. Dela:
    orkestarski skerco ''Čarobnjakov učenik'', opera ''Arijadna i
    Plavobradi'', koreografska poema ''Peri''.

    1940.
    Nemačka je u Drugom svetskom ratu okupirala glavni
    grad Belgije Brisel.

    1946.
    Zbog saradnje s nemačkim nacistima, premijer
    Rumunije u Drugom svetskom ratu Mitri Antonesku osuđen je na smrt.

    1954.
    Vrhovni sud SAD osporio je pravilo iz 1896. da
    obrazovanje treba da bude ''odvojeno ali jednako'', čime je odbačena
    rasna segregacija u državnom školskom sistemu.

    1957.
    Egipat je zabranio izraelskim trgovačkim brodovima
    prolaz kroz Suecki kanal.

    1965.
    Između SAD i Velike Britanije obavljen je prvi
    transatlantski TV prenos programa u boji. Američki komercijalni
    telekomunikacioni satelit ''Erli bird'' prenosio je emisiju američke
    TV mreže NBC ''Novi pogled na staru Englesku''.

    1974.
    U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina
    poginulo je 32 ljudi.

    1987.
    Irački ratni avion ''F-I miraž'' ispalio je dve
    ''egzoset'' rakete na američki vojni brod ''Stark'' koji je patrolirao
    Zalivom, usmrtivši 37 i ranivši 62 mornara.

    1991.
    Ruska federacija nezavisnih sindikata odbacila je
    odluku sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova o zabrani
    štrajkova.

    1994.
    U Malaviju su održani prvi višepartijski izbori,
    na kojima je vlast izgubio predsednik Kamuzu Banda koji je tri
    decenije diktatorski upravljao tom afričkom državom.

    1995.
    Pobednik predsedničkih izbora u Francuskoj Žak
    Širak preuzeo je dužnost šefa države, obećavši da će uliti
    nov elan naciji razdiranoj nejednakošću i nezaposlenošću.

    1997.
    U Kinšasu, glavni grad Zaira (sada Kongo), ušle su
    pobunjeničke snage, čiji je vođa Loran Kabila preuzeo vlast kao
    novi šef države, dan posle bekstva iz Kinšase predsednika
    Mobutua. Kabila je objavio da je naziv Zaira promenjen u
    Demokratska Republika Kongo.

    1999.
    Izbore u Izraelu dobio je vođa Laburističke partije Ehud Barak,
    čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina
    Netanjahua, lidera desničarskog Likuda, što je značilo novio
    podstrek mirovnom sporazumu Izraela s Palestincima.

    2000.
    Državna Duma (donji dom skupštine) potvrdila je
    nadmoćnom većinom odluku predsednika Rusije Vladimira Putina o
    izboru Mihaila Kasjanova za premijera.

    2004.
    Predsedavajući iračkog vladajućeg Saveta, šiitski vođa
    Abdul Zahra Otman Muhamed, ubijen je u samoubilačkom
    napadu automobilom-bombom u Bagdadu.
    U napadu je poginulo još osam ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #307

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 18. maj, 138. dan 2007. Do kraja godine ima 227 dana.

    1781.
    Španci su u Kusku pogubili peruanskog pobunjeničkog lidera Tupak Amarua II, koji je preuzeo ime jednog vladara Inka i 1780. podigao pobunu Indijanaca protiv španskih osvajača.

    1799.
    Umro je francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše, vesnik Francuske revolucije. Smelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Dela: komedije ''Seviljski berberin'', ''Figarova ženidba'' - koje su inspirisale Djoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere - autobiografsko delo ''Memoari''.

    1800.
    Umro je ruski generalisimus Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najistaknutijih vojskovođa 18. veka, pod čijom su komandom ruske trupe izvojevale 57 pobeda. U austro-rusko-turskom ratu od 1787. do 1791. odneo je više blistavih pobeda nad Turcima. Predvodio je ruske trupe protiv Francuza u vreme pohoda generala Bonaparte u severnoj Italiji. Na povratku u Rusiju njegova vojska prešla je preko Alpa i vrha Sveti Gothard, što je zaprepastilo vojne krugove u Evropi. Mnogo je radio na boljem obrazovanju ruske vojske, a uz vojne nauke proučavao je matematiku, geografiju i istoriju. Krajem 1779. postao je vrhovni carski zapovednik. U ŠSR-u je 1942. uveden orden Suvorov za visoke vojničke vrline.

    1803.
    Velika Britanija je objavila rat Francuskoj zato što je Napoleon Bonaparta nastavio vojnu kampanju u Italiji i Švajcarskoj.

    1804.
    Napoleon Bonaparta proglasio se za cara Francuske (na opšte zaprepašćenje prorevolucionarnih krugova u Evropi), a u decembru 1804. krunisan je kao Napoleon I.

    1836.
    Rođen je austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobedom u meču nad Johanesom Cukertortom rezultatom 10:5, uz pet remija. Zvanje prvaka sveta odbranio je 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Čigorinom, a izgubio ga je 1894. porazom u meču s Emanuelom Laskerom rezultatom 10:5, uz četiri remija. Objavio je 1889. ''Udžbenik modernog šaha'', koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

    1868.
    Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, koji je vladao od 1894. do abdikacije 1917. Sa suprugom, petoro dece i poslugom ubijen je u julu 1918. u Jekaterinburgu (u sovjetsko vreme Sverdlovsk), na osnovu naredbe vođe boljševika Lenjina, posle čega su svi iskasapljeni i bačeni u neobeleženu grobnicu.



    1872.
    Rođen je engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, rodonačelnik analitičke filozofije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. Posvetio se i borbi za mir, žestoko se protivio intervenciji SAD u Vijetnamu i nuklearnom naoružanju i osnovao je međunarodnu porotu nazvanu ''Raselov sud''. Dela: ''Principi matematike'' (s Alfredom Nortom Vajthedom), ''Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije'', ''Istorija zapadne filozofije'', ''Logički atomizam'', ''Analiza materije'', ''Skeptički eseji'', ''Naše saznanje spoljnog sveta'', ''Ljudsko znanje'', ''Principi socijalne rekonstrukcije'', ''Putevi ka slobodi'', ''Praksa i teorija boljševizma'', ''Sloboda i organizacija'', ''''Osvajanje sreće'', ''Ljudsko društvo u etici i politici'', ''Zašto nisam hrišćanin''.

    1883.
    Rođen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao arhitektonsku školu ''Bauhaus'', koja je odlučujuće uticala na arhitekturu 20. veka širom sveta. Školovanje u ''Bauhausu'' temeljilo se na njegovoj ideji o sjedinjavanju umetnosti i zanatstva i uspostavljanju harmoničnog jedinstva svih umetnosti pod okriljem arhitekture. Školu je 1925. premestio u Desau, u zgradu rađenu prema njegovom projektu, potom u Berlin, ali su je nacisti raspustili po dolasku na vlast 1933, pošto su čitav njegov umetnički koncept smatrali izrazito dekadentnim. Emigrirao je 1937. u SAD i u Čikagu je osnovao školu ''Novi Bauhaus'', zasnovanu na istim principima, a 1938. postao je profesor Harvardskog univerziteta. Projektovao je više zgrada u SAD i napisao teorijsko delo ''Sinteza u arhitekturi''.

    1897.
    Rođen je američki filmski režiser italijanskog porekla Frenk Kapra, trostruki dobitnik Oskara, autor komedija sa satiričnom notom. Filmovi: , ''Dogodilo se jedne noći'' (Oskar), ''Gospodin Dids ide u grad'' (Oskar), ''Izgubljeni horizonti'', ''Upoznajte Džona Dua'', ''Arsenik i stare čipke'', ''Ne možete to poneti sa sobom'' (Oskar).

    1899.
    U Hagu je održana prva međunarodna konferencija za obustavljanje trke u naoružanju i sprečavanje ratova.

    1911.
    Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Državne opere u Beču, koji je pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera stvarao komozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Dela: 10 simfonija, ciklusi solo pesama za glas i orkestar ''Pesma o zemlji'', ''Pesme mladića-putnika'', ''Dečakov čudotvorni rog'', ''Pesme o mrtvoj deci''.

    1919.
    Rođena je engleska balerina Margaret Hukam, poznata kao Margot Fontejn, jedna od najvećih u 20. veku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. Sa izvanrednim uspehom širom sveta igrala je niz uloga u klasičnim baletima poput ''Žizele'', ''Labudovog jezera'', ''Začarane lepotice''.

    1920.
    Rođen je poljski rimokatolički sveštenik Karol Vojtila, koji je pod imenom Jovan Pavle II 1978. postao prvi neitalijanski papa posle 455 godina. Tokom njegovog pontifikata do aprila 2005. dogodile su se dramatične promene u istočnoj Evropi posle pada Berlinskog zida, kojima je on doprineo.

    1941.
    Poglavnik ustaške Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić potpisao je u Drugom svetskom ratu sa italijanskim fašističkim vođom Benitom Musolinijem ugovor kojim je Italiji predao veći deo Dalmacije, gotovo sva ostrva (osim Bračca, Hvara i Paga) kao i veći deo Gorskog Kotara. Sporazum je predviđao italijanskog princa za hrvatskog kralja, ali je ovaj odbio da ''nogom stupi u tu varvarsku zemlju''.

    1944.
    Savezničke jedinice su u Drugom svetskom ratu isterale nemačke trupe iz italijanskog manastira Monte Kasino. Manastir je potpuno razoren - srednjovekovni verski objekat je tretiran kao legitimni vojni cilj. Monte Kasino je inače vekovima bio centar znamenitog Benediktinskog reda, tako da je prilikom bombardovanja manastira nepovratno uništeno ogromno kulturno blago - prebogata biblioteka, arhiva i riznica, od neprocenjive vrednosti.

    1954.
    Stupila je na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima.

    1974.
    Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji

    u Radžastanu, postavši šesta zemlja koja je izvela nuklearnu

    eksploziju.

    1980.
    Stotine hiljada ljudi preuzelo je kontrolu nad južnokorejskim gradom Kvangdžu, posle nereda u kojem su jedinice vojne hunte ubile najmanje 200 prodemokratskih demonstranata.

    1980.
    Erupcijom vulkana u državi Vašington na zapadu SAD stvoren je oblak pepela dug 4.000 i širok 1.600 kilometara.

    1981.
    Umro je američki pisac jermenskog porekla Vilijam Sarojan, koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovedanja najviše pisao o životu američkih ''malih ljudi'', često jermenskih i drugih doseljenika. Verovao je da su hrabrost i humor najdelotvornija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Rođen je u Kurdistanu 1908, detinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gde je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Dela: zbirke priča ''Zovem se Aram'', ''Pet zrelih krušaka'', ''Smeli mladić na letećem trapezu'', ''Mama, ja te volim'', ''Tata, ti si lud'', ''Jedan dan u popodnevu sveta'', romani ''Ljudska komedija'', ''Doživljaji Veslija Džeksona'', ''Predmet smeha'', drame ''Vreme vašeg života'' (Pulicerova nagrada 1939.), ''Moje srce je u gori''.

    1990.
    U Beču su zapadnonemački kancelar Helmut Kol i istočnonemački premijer Lotar de Mezijer potpisali sporazum o monetarnoj uniji, što je bio prvi korak ka ujedinjenju Nemačke.

    1995.
    Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Borisovič

    Godunov, koji je posle emigriranja iz ŠSR 1979. stekao svetsku

    slavu.

    1999.
    Nemačka je suspendovala letove bespilotnih aviona u agresiji NATO na Jugoslaviju, dan pošto je oborena i četvrta njena letilica za izviđanje.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #308

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 19. maj, 139. dan 2007. Do kraja godine ima 226 dana.

    1536.
    Odrubljena je glava Ani Bolen, drugoj ženi
    engleskog kralja Henrija VIII, četiri dana pošto je sud
    ''ustanovio'' da je kriva za preljubu i incest.

    1649.Prvi put je upotrebljen naziv ''Komonvelt'', kojim je
    Oliver Kromvel označio englesku republiku. Na imperijalnoj
    konferenciji 1926. usvojen je naziv ''Komonvelt nacija'', koji se od
    1931. koristio umesto naziva Britanska imperija.

    1762.
    Rođen je nemački filozof Johan Gotlib Fihte,
    istaknuti predstavnik nemačke klasične idealističke filozofije,
    profesor univerziteta u Jeni i Erlangenu, rektor Berlinskog
    univerziteta. U ''Govorima nemačkoj naciji'' 1807. i 1808. doprineo
    je jačanju otpora Nemaca francuskom caru Napoleonu I, ali i
    buđenju nemačkog šovinizma. Dela: ''Pokušaj kritike sveg
    otkrivenja'', ''Osnova celokupne teorije nauke'', ''Osnova prirodnog
    prava prema principima teorije nauke'', ''Sistem teorije morala prema
    principima teorije nauke''.

    1802.
    Napoleon Bonaparta ustanovio je u Francuskoj Orden
    legije časti za civilne i vojne zasluge.

    1825.
    Umro je francuski socijalista utopista Klod Anri Sen
    Simon, koji smatrao da tradicionalnu državu valja zameniti
    industrijskim društvom i da aristokrati, vojnici i birokrati treba
    da ustupe mesto industrijalcima, radnicima i seljacima. Dela:
    ''Industrijski sistem'', ''Industrija ili politički, moralni i
    filozofski razgovori u interesu svih ljudi odanih korisnom radu i
    nezavisnosti'', ''Pisma ženevskog građanina savremenicima'', ''Novo
    hrišćanstvo'', ''Stari i novi politički sistem''.

    1861.
    Rođena je australijska pevačica Helen Porter
    Mičel, poznata kao Neli Melba, jedan od najvećih koloraturnih
    operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka. S velikim uspehom
    decenijama je nastupala u gotovo svim najvećim operskim kućama u
    svetu, uključujući londonski Kovent Garden i njujoršku
    Metropoliten operu.

    1864.
    Umro je američki pisac Natanijel Hotorn, jedan od
    prvih značajnijih američkih romansijera. U romanima i pripovetkama
    prikazao je moralno-religioznu puritansku tradiciju i njeno opadanje
    u Novoj Engleskoj. Pisao je u pesimističnom maniru, pri čemu su ga
    zaokupljale teme greha, prestupa i oholosti. Ispoljavao je sklonost
    ka apstrakciji i alegoriji, pa su njegovi likovi više ovaploćenje
    moralnih načela nego žive ličnosti. Dela: romani ''Skarletno
    slovo'', ''Kuća sa sedam zabata'', ''Blajdelska romansa'', ''Mermerni
    faun'', pripovetke ''Dvaput ispričane priče'', ''Živopisne priče za
    decu''.

    1890.
    Rođen srpski karikaturista Petar ''Pjer'' Križanić,
    jedan od rodonačelnika srpske i jugoslovenske karikature, pisac i
    esejista, jedan od osnivača ''Ošišanog ježa''. U Beograd je došao
    1922. i zaposlio se u ''Novom listu'', a 1923. je prešao u
    ''Politiku''.

    1890.
    Rođen je vijetnamski državnik Ngujen Tat Tan,poznat kao
    Ho Ši Min, predsednik Demokratske Republike Vijetnam
    (Severni Vijetnam) od proglašenja 1945. do smrti 1969. i vođa
    borbe protiv japanske armije, francuskih kolonijalnih trupa i
    američke invazione vojske. Od 1917. radio je u Francuskoj, gde je
    1920. postao član Komunističke partije Francuske, a 1930. osnovao
    je Komunističku partiju Vijetnama. U Drugom svetskom ratu, kad je
    Japan okupirao Vijetnam, stvorio je jak oslobodilački pokret,
    jezgro buduće armije, koja je nanela odlučujuće poraze Francuzima
    i potom Amerikancima, zahvaljujući čemu su Severni i Južni
    Vijetnam ujedinjeni 1976.

    1898.
    Umro je engleski državnik Vilijam Gledston, koji je
    kao vođa liberala između 1868. i 1894. četiri puta bio premijer
    Ujedinjenog Kraljevstva. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i
    1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu. Pokušao je da
    reši irsko pitanje na osnovu irske samouprave, ali su ga u tome
    omeli liberali-unionisti i konzervativci. Protivio se nadiranju
    Austro-Ugarske na Balkan i navodno je podržavao nacionalna prava
    balkanskih naroda.

    1906.
    Zvanično je otvoren tunel Simplon ispod Alpa
    između Italije i Švajcarske, dug 19,77 kilometara.

    1912.
    Umro je poljski pisac Boleslav Prus, najznačajniji
    poljski realista. U delima je pisao o borbi Poljaka protiv
    germanizacije, a u listu ''Kurijer varšavski'' objavljivao je vrlo
    čitane hronike. Učestovao je u ustanku koji je 1863. podigla
    revolucionarna stranka ''Crvenih''. Ustanak je imao i socijalnu i
    antirusku notu. Dela: romani ''Lutka'', ''Val se vraća'', ''Mrtva
    straža'', ''Emancipovana žena'', ''Faraon'', zbirke pripovedaka ''Stanar
    potkrovlja'', ''Jakubov san'', ''Balska haljina'', ''Prokleta sreća'',
    ''Sitnice'', ''Večernje pripovetke''.

    1925.
    Rođen je američki borac za građanska prava
    afričkog porekla Malkolm Litl, poznat kao Malkolm Eks (X), vođa
    američkih crnaca. Bio je vatreni propovednik rasnog ponosa i
    crnačkog nacionalizma. Ubijen je u Njujorku u februaru 1965. dok je
    govorio okupljenim pristalicama.

    1928.
    Rođen je kambodžanski diktator Salot Sar, poznat
    kao Pol Pot, jedan od najsurovijih vođa u istoriji, tokom čije je
    vladavine Kambodžom za nepune četiri godine pobijeno između
    milion i dva miliona ljudi. Predvodeći gerilsku armiju ''Crvenih
    Kmera'', porazio je proamerički režim generala Lon Nola u aprilu
    1975, ili ''nulte godine'', kako su je označili novi vlastodršci.
    ''Brat broj jedan'', kako su ga nazivale pristalice, odmah je silom
    potpuno ispraznio prestonicu Pnom Pen i ostale gradove, oteravši u
    radne logore širom zemlje čak i bolesne iz kreveta, stare, žene i
    decu. Cilj je bio stroga komunistička pravovernost i otuda
    uništenje starog (građanskog) modela života i morala. U tim
    mučilištima, poznatim kao ''polja smrti'', ljudi su svakodnevno
    masovno likvidirani ili umirali od gladi i bolesti sve do pred kraj
    decembra 1978. kad je maoistički režim ''Crvenih Kmera'' zbačen
    vijenamskom okupacijom Kambodže.

    1930.
    Bele žene u Južnoj Africi dobile su pravo glasa.

    1935.
    U saobraćajnom udesu poginuo je engleski pukovnik
    Tomas Edvard Lorens, nazvan Lorens od Arabije, arheolog,
    istraživač, pisac i ratnik. Istakao se u borbama na Bliskom istoku
    tokom Prvog svetskog rata, kad je okupio Arape, neprijateljski
    raspoložene prema Turskoj. Spretno koristeći želju Arapa za
    slobodom, ostvario je mnoge ciljeve britanske kolonijalne politike.



    1989.
    Usred krvavih studentskih demonstracija u Pekingu
    smenjen je generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao
    Cijang, jer se usprotivio vanrednim merama i primeni sile protiv
    demonstranata.

    1992.
    Proglašen je Zakon o vojsci Srpske Republike u
    Bosni i Hercegovini, čime je stvoren pravni okvir za vojsku koja je
    posle povlačenja Jugoslovenske narodne armije ostala da štiti Srbe
    u BiH.

    1992.
    Dvojica lekara koji su obavili autopsiju predsednika
    SAD Džona Kenedija, ubijenog 1963, potvrdila su da je on pogođen s
    dva metka ispaljena spreda i iz suprotnog pravca, što je oborilo
    zvaničnu verziju o jednom atentatoru.

    1993.
    Kod Medeljina se srušio kolumbijski avion ''boing
    727'', što nije preživeo niko od 132 putnika i člana posade.

    1994.
    Umrla je bivša američka ''prva dama'' Žaklina
    Kenedi Onazis, supruga predsednika SAD Džona Kenedija ubijenog
    1963. u atentatu. Pet godina kasnije udala se za grčkog
    brodovlasnika Aristotela Onazisa, kojeg je takođe nadživela.



    1997.
    U Bangladešu je ciklon usmrtio najmanje 350 ljudi i
    više od milion ljudi pretvorio u beskućnike.

    1998.
    Indonežanski studenti upali su u zgradu parlamenta
    u Džakarti, zahtevajući ostavku šefa države Suharta.

    1999.
    Avioni NATO otpočeli su napade na zatvor u Istoku,
    koje su ponovili narednih dana, usmrtivši najmanje 100 zatvorenika,
    a u bombardovanju civilnih ciljeva u Gnjilanu ubijeno je pet ljudi.

    2000.
    Maskirani ljudi upali su u zgradu parlamenta
    Fidžija i zarobili poslanike i članove vlade, uključujući
    premijera te ostrvske pacifičke zemlje. Vođa udara objavio je da
    je vladajuća koalicija diskriminisala autohtono domorodačko
    stanovništvo, favorizujući etničke Induse.

    2004.
    U napadu dva američka helikoptera na iračko selo
    Makar el Dib blizu granice sa Sirijom ubijen je 41 civil,
    uključujući 15 dece.

    2006.
    Preminuo akademik Vladimir Pantić. Redovni član
    Srpske akademija nauka i umetnosti, citolog i komparativni neuro
    endokrinolog, Pantić je rođen 1921. godine u Međulužju i
    diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Beogradu na kome je
    prošao sva zvanja od asistenta do redovnog profesora. Osnivač je
    Odeljenja za citologiju i embriologiju na Institutu za biološka
    istraživanja ''Siniša Stanković'' i laboratorije za elektronsku
    mikroskopiju Instituta za primenu nuklearne energije u
    poljoprivredi, veterinarstvu i šumarstvu. Dugo godina je bio šef
    Katedre za histologiju i embriologiju na Veterinarskom fakultetu.
    Bio je član uglednih međunarodnih društava, akademija, dobitnik
    počasnih diploma i povelja kao i član izdavačih odbora
    međunarodnih naučnih časopisa.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #309

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 20. maj, 140. dan 2007. Do kraja godine ima 225 dana.

    1349.
    Državni sabor u srpskom prestonom gradu Skoplju
    usvojio je prvi deo Dušanovog zakonika, odnosno ''Zakonik
    blagovernago cara Stefana'', kako je glasio zvaničan naziv, kojim
    su utvrđena opšta načela uređenja države. Pored odredaba
    ustavnog karaktera, Zakonik je regulisao prava staleža, štiteći i
    najniže staleže, i imao je kazneno-pravne i procesno-pravne
    odredbe i odredbe iz porodičnog i naslednog prava. Zakonik je 1354.
    dopunjen na Državnom saboru u Seru. Rađen je na osnovu običajnog
    prava, crkvenog zakonodavstva i posebno rimsko-vizantijskog prava.
    Zakonik proklamuje da sudije treba da se drže zakona čak i kada je
    on suprotan vladarevoj volji. Sačuvano je 25 prepisa. Najstariji
    prepis iz 14. veka sačuvan je u srpskom manastiru u Strugi (sada se
    nalazi u Moskvi).

    1498.
    Portugalski moreplovac Vasko da Gama uplovio je u
    luku Kalikat na jugozapadu Indije, pošto je prethodno prvi uspeo da
    oplovi oko Afrike.

    1506.
    Umro je španski moreplovac italijanskog porekla
    Kristifor Kolumbo, koji je 1492. otkrio Ameriku, ali je do smrti
    verovao da je otkrio istočne obale Indije. Posle više pokušaja u
    Portugaliji i Španiji, sklopio je pogodbu sa španskim kraljevskim
    parom Ferdinandom V (od Aragona) i Isabelom I (od Kastilje) o
    finansiranju ekspedicije. Obećana mu je desetina robe koju donese,
    vlasništvo nad osminom zemlje koju otkrije, dobio je tri
    jedrenjaka, zvanje admirala okeana i vice kralja zemalja koje
    osvoji. Isplovio je 3. avgusta 1492. i 12. oktobra iste godine
    stigao do ostrvca Gvanahani (San Salvador) u grupi Bahamskih ostrva,
    zatim na Kubu i Haiti. Na drugom putovanju, od 1493. do 1496, otkrio
    je Dominiku, Gvadelup, Portoriko i Jamajku, na trećem od 1498. do
    1500. Trinidad i obale Južne Amerike (ušće reke Orinoko), a na
    četvrtom od 1502. do 1504. Honduras. Uprkos ogromnih zasluga za
    Španiju, koja je stekla bogate kolonije, mimoišla su ga obećana
    priznanja i nagrade i umro je u bedi.

    1799.
    Rođen je francuski pisac Onore de Balzak, začetnik
    evropskog realizma, autor oko stotinu knjiga s više od 2.000
    likova. Prikazao je široku galeriju tipova iz svih društvenih
    sredina, raznih temperamenata i karaktera, koje pokreću raznolike
    pobude - od novca do vlasti, od ljubavi i idealizma do slepih nagona
    i brutalne eksploatacije. U umetničkoj obradi ostavili su trag
    gigantski obim dela i relativno kratak spisateljski rad od samo 19
    godina, tokom kojeg je prodavao i nenapisane ili nezavršene knjige
    i često stvarao pod pritiskom rokova. Romani pod zajedničkim
    nazivom ''Ljudska komedija'' imaju i vrednost socioloških studija i
    duboka su socijalna kritika francuskog društva. Dela: romani
    ''Evgenija Grande'', ''Čiča Gorio'', ''Gopsek'', ''Izgubljene iluzije'',
    ''Seljaci'', ''Rođaka Beta'', ''Golicave priče'', ''Šuani''.



    1806.
    Rođen je engleski filozof i ekonomista Džon
    Stjuart Mil, jedan od tvoraca liberalne političke teorije. U logici
    je usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama, a u
    etici zastupao utilitarizam polazeći od učenja engleskog filozofa
    Džeremija Bentama. U ekonomiji je poslednji značajan predstavnik
    engleske klasične škole - poznat je po teoriji troškova
    proizvodnje. Njegovo najznačajnije delo ''O slobodi'' na srpski je
    prvi preveo, napisao predgovor i objavio 1867. godine knez Petar
    Karađorđević, od 1903. do 1921. kralj Srbije. Ostala dela:
    ''Sistem logike'', ''Utilitarizam'', ''O predstavničkoj vladi'',
    ''Principi političke ekonomije'', ''Ogist Kont i pozitivizam'',
    ''Potčinjenost žena''.

    1834.
    Umro je francuski general i državnik Markiz od
    Lafajeta, koji se od 1777. do 1781. uz američke koloniste borio za
    oslobođenje Severne Amerike od Britanaca. U Francuskoj revoluciji
    zalagao se za načelo ustavne monarhije. Kao komandant Nacionalne
    garde u julu 1791. naredio je da se na Marsovom polju puca u
    Parižane koji su protestovali što je kralj Luj XVI ostao na
    prestolu, a kad se revolucija okrenula protiv kralja, napustio je
    komandu nad Centralnom armijom i 1792. promenio stranu. Bio je
    neaktivan tokom vladavine Napoleona I, a u Julskoj monarhiji
    uspostavljenoj 1830. opet je komandovao Nacionalnom gardom.

    1896.
    Umrla je nemačka pijanistkinja Klara Šuman, jedan
    od najvećih klavirskih majstora 19. veka. Širom Evrope
    popularisala je dela Roberta Šumana, za kojeg se udala 1840, zatim
    Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa
    Mendelsona. Bila je vrhunski interpretator.

    1908.
    Rođen je američki filmski glumac Džejms Mejtland
    Stjuart, čiju je glumu odlikovala izuzetna uverljivost. Filmovi
    ''Mister Smit u Senatu'', ''Filadelfijska priča'' (Oskar), ''Konopac'',
    ''Vinčester 73'', ''Priča o Glenu Mileru'', ''Najveća predstava na
    svetu'', ''Prozor na dvorište'', ''Čovek koji je znao previše'',
    ''Vrtoglavica'', ''Anatomija jednog ubistva'', ''Čovek koji je ubio
    Liberti Valansa'', ''Jesen Čejena'', ''Parada ludaka''.

    1915.
    Rođen je izraelski general i političar Moše
    Dajan, pobednik u ratu protiv Arapa u junu 1967, u kojem je Izrael,
    posle vojnih provokacija Egipta, za šest dana zaposeo Sinaj, Gazu,
    Zapadnu obalu i Golansku visoravan. U 14. godini postao je član
    ''Hagane'', ilegalne jevrejske vojne organizacije, a u sastavu
    britanskih snaga od 1937. do 1941. borio se protiv Arapa u rodnoj
    Palestini. U Drugom svetskom ratu 1941. izgubio je oko u bici protiv
    trupa francuske marionetske vlade u Siriji. Od 1953. do 1958. bio je
    načelnik Generalštaba izraelske armije, a od 1959. do 1964.
    ministar poljoprivrede i jedan od prvaka vladajuće partije ''Mapaj'',
    iz koje je izašao 1965. Ministar odbrane bio je 1967. i ponovo
    1973. i 1974, kad je podneo ostavku. Šef diplomatije postao je
    1977, ali se 1979. povukao zbog neslaganja s premijerom Menahemom
    Beginom o politici prema Arapima.

    1920.
    Ubijen je meksički predsednik Venustijano Karansa,
    kojeg je nasledio Adolfo de la Uerta.

    1922.
    Najmanje 90 ljudi je poginulo kad je britanski brod
    ''Egipat'' potonuo kod ostrva Ušant naspram francuske severozapadne
    obale, posle sudara u gustoj magli s francuskim brodom ''Sena''. Sa
    ''Egiptom'' je na morsko dno otišlo i zlato i srebro u vrednosti
    milion funti.

    1927.
    Mirom u Džedi potpisanim s kraljem Ibn Saudom,
    Velika Britanija je priznala nezavisnost Saudijske Arabije.

    1956.
    Eksplodirala je prva hidrogenska bomba bačena iz
    aviona, koju su Amerikanci izbacili iznad pacifičkog ostrva Bikini.

    1956.
    Umro je engleski pisac i karikaturista Maks Birbom,
    majstor satire i ironije. Dela: roman ''Zulejka Dobson'', kritike
    ''Božićnji venac'', ''Dela Maksa Birboma''.

    1980.
    U Kvebeku je na referendumu o nezavisnosti od Kanade
    60 odsto birača glasalo protiv otcepljenja.

    1985.
    Trojica izraelskih vojnika razmenjena su za 1.150
    Libanaca i Palestinaca u izraelskim zatvorima.

    1990.
    U Rumuniji je na prvim demokratskim slobodnim
    izborima posle 45 godina pobedio Front nacionalnog spasa.

    1992.
    Moskva je upozorila da je protiv stranog mešanja u
    sukob Jermena i Azera u oblasti Nagorno Karabah.

    1995.
    Zairska vlada podigla je karantin u regionu
    pogođenom smrtonosnim Ebola virusom, koji je odneo oko 300 života
    i izazvao paniku i van Zaira.

    1997.
    U Kinšasu, glavni grad Konga (bivši Zair),
    trijumfalno je ušao novi predsednik te afričke zemlje Loran
    Kabila, posle pobede njegovih snaga u sedmomesečnom građanskom
    ratu i zbacivanja predsednika Mobotua Sese Seka koji je pobegao u
    inostranstvo.

    1999.
    U napadu aviona NATO ubijena su četiri pacijenta u
    bolnici ''Dr Dragiša Mišović'' u Beogradu. Dva projektila uništila
    su odeljenja za neurologiju, za dečje plućne bolesti i za
    ginekologiju i operacione sale na neurologiji, ginekologiji i
    hirurgiji. Napad je potom u središtu NATO u Briselu opisan kao
    'greška'', uz tvrdnju da je reč samo o jednoj laserski vođenoj
    bombi koja je eksplodirala ''oko 500 metara od centra ciljanog
    područja''.

    1999.
    Protivavionci 250. brigade protivvazdušne odbrane
    Vojske Jugoslavije - koji su nepuna dva meseca ranije oborili
    američki ''F-117A'' - pogodili su iznad Surčina kod Beograda, na
    5.000 metara visine, ''veliki cilj'', koji se potom srušio u
    Spačvansku šumu u Hrvatskoj, objavili su kasnije jugoslovenski
    mediji. Prema tom izvoru, prateći radio saobraćaj u vazduhu VJ je
    saznala da je oboren famozni strateški bombarder ''B-2A'', što su u
    proleće 2000. potvrdili i ruski obaveštajni izvori. Navodno je
    reč o prvoj iz serije najskupljih letilica američkog ratnog
    vazduhoplovstva nazvanoj ''Duh Misurija'', ''stelt'' (nevidljive)
    tehnologije kao i ''F-117A'', predatoj u decembru 1993. 509.
    bombarderskom Vingu u bazi Vajtmen. ''Duh Misurija'', koji je 13 dana
    ranije razorio kinesku ambasadu u Beogradu, pogođen je pri povratku
    u grupi s još dva aviona, s kojima je razorio bolnicu ''Dr Dragiša
    Mišović''. NATO o tome ništa nije saopštio.

    2002.
    Istočni Timor proglasio je nezavisnost pošto je
    misija Ujedinjenih nacija koja je upravljala bivšom portugalskom
    kolonijom od 1999, kad su tu ostrvsku državu napustile
    indonežanske snage, predala vlast lokalnoj vladi.

    2004.
    Pripadnici ''Božje armije otpora'' u Ugandi,
    ekstremne pseudohrišćanske organizacije bez precizne političke
    platforme, masakrirali su više od 40 ljudi u jednom selu na severu
    zemlje.

    2006.
    Više od 100 ljudi je poginulo u tajfunu koji je
    pogodio Vijetnam, Kinu i Filipine, a oko 400 se vode kao nestali.
    Tajfun Čanču prošao je preko Južnog kineskog mora, ostavljajući
    za sobom pustoš. Mnogi ribarski brodovi su potonuli, a više
    stotina ribara je nestalo. Na stotine ljudi u Vijetnamu godišnje
    izgubi život u prirodnim nepogodama, naročito u olujnoj sezoni od
    maja do oktobra.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #310

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    20. маја 1799. године рођен је Оноре де Балзак, француски књижевник( његови књижевни потомци су рођака Бета, рођак Понс и чича Горио!)

    Овог истог дана, али далеке 19оо и неке, рођена је дотична Красива у Градској болници у Бгд са 4350 гр. и 56 цм. Машала! Жива била и велика порасла!
    Живот нема репризу!

  11. #311

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 21. maj, 141. dan 2007. Do kraja godine ima 224 dana.

    1471.
    Rođen je nemački slikar i bakrorezac Albreht
    Direr, jedan od najvećih renesansnih majstora. Minuciozan u radu,
    bio je obdaren i velikom maštom. Realizam i misticizam kod njega
    ponekad idu uporedo. Izradio je portrete velike umetničke i
    dokumentarne vrednosti i izvanredne gravire u drvetu i bakru, u
    kojima je naročito izražen precizan crtež (''Apokalipsa'', ''Velika
    muka'', ''Bogorodičin život''). Rado je crtao prirodu, a radio je i
    akverele. Putovao je po Italiji i Holandiji, ali je najviše živeo
    u Nirnbergu. Dela: ''Četiri apostola'', ''Sveta Trojica'', ''Bogorodica
    u ružičnjaku'', ''Portret Holcšuera''.

    1471.
    U londonskom zatvoru ''Tauer'' ubijen je engleski
    kralj Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, svrgnut u
    dinastičkim borbama (''Rat dveju ruža''), a presto je ponovo preuzeo
    Edvard IV. Formalno je vladao od 1422, postavši kralj u osmom
    mesecu života. Prvi put su ga pristalice dinastije Jork zbacile s
    vlasti 1461, kad je kralj postao Edvard IV, a drugi put 1471, posle
    poraza trupa Lankastera od vojske kuće Jork u bici kod Tuksberija,
    pošto je 1470. nakratko vratio presto.

    1527.
    Rođen je španski kralj Felipe II, koji se tokom
    vladavine od 1556. do smrti 1598. iskazao kao veliki pobornik
    rimokatoličke reakcije, čija je inkvizitorsko-apsolutistička
    politika u Holandiji izazvala ustanak protiv španske vlasti.
    Predvodio je zemlju u ratovima protiv Otomanskog carstva od 1571. do
    1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom šest godina posle
    njegove smrti. Posle sloma njegove ''Nepobedive armade'' 1588. u bici
    sa engleskom mornaricom u Lamanšu, Španija nikada više nije bila

    svetska sila prvog reda.

    1639.
    Umro je italijanski filozof, dominikanac Tomazo
    Kampanela, jedan od rodonačelnika utopijske filozofije, koji je 27
    godina proveo u tamnici. U delu ''Država sunca'', napisanom po uzoru
    na Platona i Tomasa Mora, izložio je shvatanja o idealnom društvu
    kao nekoj vrsti ostvarenja Platonovog ideala.

    1688.
    Rođen je engleski pisac Aleksander Poup,
    predstavnik klasicizma u engleskoj poeziji, koji je na engleski
    preveo grčke epove ''Ilijadu'' i ''Odiseju''. Dela: poeme ''Esej o
    čoveku'', spev ''O kritici'', satirični ep ''O gluposti'',
    komično-herojski spev ''Otmica uvojka''.

    1831.
    U Beograd je dopremljena državna štamparija,
    nabavljena 1830. u Sankt Peterburgu. Prva štamparija u oslobođenoj
    Srbiji počela je da radi u septembru 1831. Nazvana je
    Knjaževsko-srbska pečatnja, bio je to prvi zvanični naziv
    državne štamparije, naziv je kasnije menjan više puta.



    1844.
    Rođen je francuski slikar Anri Ruso ''Carinik'',
    slikar-samouk, rodonačelnik naivnog slikarstva. Pažnju kritike
    skrenuo je jednostavnošću slikarske forme. Presudno je uticao na
    stvaranje škola ''naivnih slikara'' u Evropi i Americi. Dela:
    ''Svadba'', ''Šetnja'', ''San'', ''Zavodnica zmije'', ''Usnula ciganka''.

    1845.
    Rođen je srpski glumac Toša Jovanović, član
    Narodnog pozorišta u Zagrebu (HNK) i Narodnog pozorišta u Beogradu
    (Srpsko kraljevsko narodno pozorište), jedan od najvećih srpskih
    glumaca 19. veka. Posebno se istakao ulogama heroja i ljubavnika.
    Kao prvi glumac iz Srbije gostovao je u Budimpešti.

    1860.
    Rođen je holandski lekar Vilhlem Ejnthoven,
    osnivač elektrokardiografije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu

    1924.

    1894.
    Srpski kralj Aleksandar Obrenović ukinuo je
    liberalni ustav iz 1888. i vratio na snagu ustav iz 1869.

    1895.
    Umro je austrijski kompozitor i dirigent Franc fon
    Supe, autor više popularnih opereta. Dela: operete ''Laka konjica'',
    ''Bokačo'', ''Lepa Galateja'', ''Fatinica''.

    1904.
    U Parizu je osnovana Svetska fudbalska federacija -

    FIFA.

    1921.
    Rođen je ruski nuklearni fizičar Andrej
    Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava,
    dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljivi protivnik
    režima Leonida Brežnjeva, izgnan je 1980. iz Moskve u Gorki, gde
    je ostao do 1986. Tvorac je sovjetske hidrogenske bombe, ali se
    kasnije žestoko protivio nuklearnom naoružavanju.

    1927.
    Američki pilot Čarls Lindberg sleteo je u Pariz
    preletevši za 33 sata i 29 minuta 5.850 kilometara od Long Ajlenda
    u Njujorku, čime je postao prvi čovek koji je avionom preleteo
    Atlantik.

    1935.
    Umro je holandski botaničar Hugo de Fris, osnivač
    eksperimentalne genetike. Prema njegovoj mutacionoj teoriji
    evolucije - nasuprot učenju Čarlsa Darvina - nove vrste nastaju
    naglom genetičkom promenom - mutacijom. Dela: ''Teorija mutacije'',
    ''Vrste i varijeteti, njihovo mutaciono poreklo''.

    1935.
    Umrla je američka pacifistkinja i društveni
    reformator Džejn Adams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931.
    Bavila se praktičnim rešavanjem socijalnih problema i bila
    predsednik Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.

    1944.
    Posle osvajanja Monte Kasina, saveznici su u Drugom
    svetskom ratu probili front nemačkih nacističkih snaga u Italiji.

    1982.
    Britanske trupe su se u Folklandskom ratu iskrcale
    na Folklandska ostrva koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj
    akciji Londona od Suecke krize 1956. Buenos Ajres je preduzeo vojnu
    akciju polažući pravo na ta ostrva u južnom Atlantiku - oko 500
    kilometara od argentinske obale, na kojima Argentinci nikad nisu
    živeli. Španija je 1771. ta ostrva predala Velikoj Britaniji, 45
    godina pre nego što je Argentina stekla nezavisnost.

    1989.
    Kineski studenti, koji su okupirali centralni
    pekinški trg Tjenanmen, odbacili su zahtev vlade da napuste trg.

    1991.
    Bivši premijer Indije Radživ Gandi ubijen je
    bombom skrivenom u buket cveća, u toku predizbornog mitinga u
    južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.

    1991.
    Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam oboren je
    posle 14 godina brutalne vladavine i otišao je u izbeglištvo.

    1993.
    Senat je suspendovao predsednika Venecuele Karlosa
    Andresa Peresa pod optužbom za proneveru.

    1994.
    Bakili Muluzi preuzeo je dužnost predsednika
    Malavija, kao prvi šef te afričke države izabran na demokratskim
    izborima.

    1996.
    Na istočnoafričkom jezeru Viktorija potonuo je
    tanzanijski feribot, s kojeg se od oko hiljadu ljudi spaslo samo
    114.

    1998.
    Indonežanski predsednik Suharto podneo je ostavku,
    popustivši pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija
    predvođenih studentima, čime je izgubio vlast posle 32 godine
    diktatorske vladavine. Ovlašćenja šefa države predao je
    potpredsedniku Indonezije Jusufu Habibiju.

    2003.
    U zemljotresu koji je pogodio severni Alžir
    poginulo je najmanje 2.273 ljudi.

    2006.
    Održan referendum o drzavnom statusu Crne Gore. Na
    referendumu je, tesnom većinom, odlučeno da se Crna Gora izdvoji
    iz okvira Državne zajednice Srbija i Crna Gora.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #312

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 22. maj, 142. dan 2007. Do kraja godine ima 223 dana.

    337.
    Umro je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je dozvolio slobodno ispovedanje Hrišćanstva. Konstantin je rođen na tlu sadašnje Srbije - 280. u Naisusu (Niš). Carem su ga 306. proglasili rimski legioni u Britaniji, posle čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim delom Rimskog carstva. Od 312. vladao je zajedno s carem Istočnog Rimskog carstva Valerijem Likinijem, a posle pobede nad njim 324. sam celim Carstvom do smrti. S Likinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi veroispovesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijanizam. Osnivač je Konstantinopolja (Carigrad), nove prestonice carstva.



    1455.
    Bitkom kod Sent Albansa - u kojoj je vojska dinastije Lankaster potukla snage kuće Jork - u Engleskoj je počeo četrdesetogodišnji dinastički ''Rat dveju ruža''.

    1813.
    Rođen je nemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac nemačke muzičke drame, uz Djuzepea Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. veka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz nemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima nemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši ''jedinstveno umetničko delo'' (Gesamtkunstwerk), u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umesto široko raspevanih arija, upotrebio je dramatični ariozo, a orkestar prožet vodećim muzičkim mislima (lajtmotivi) postao je osnovni činilac u tumačenju događaja. Dela: muzičke drame ''Parsifal'', ''Tanhojzer'', ''Holanđanin lutalica'', ''Rienci'', ''Tristan i Izolda'', ''Loengrin'', ''Nirnberški majstori pevači'', ''Nibelunški prsten'', koji se sastoji od četiri drame - ''Rajnsko zlato'', ''Valkira'', ''Zigfrid'', ''Sumrak bogova'', muzičko-filozofske studije ''Umetničko delo budućnosti'', ''Umetnost i revolucija'', ''Opera i drama''.



    1833.
    U Čileu je usvojen ustav kojim je data veća vlast predsedniku, a rimokatolička vera proglašena državnom religijom.

    1859.
    Rođen je engleski pisac Artur Konan Dojl, lekar po profesiji, koji se proslavio kao autor kriminalističkih romana i pripovedaka u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Znatno manju pažnju privukao je najboljim delima, solidnim istorijskim romanima. Plemićku titulu dobio je 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Posle pogibije sina u Prvom svetskom ratu, odao se spiritualizmu. Dela: romani ''Grimizna studija'', ''Pustolovine Šerloka Holmsa'', ''Uspomene Šerloka Holmsa'', ''Baskervilski pas'', ''Beli odred'', ''Izgubljeni svet'', ''Veliki burski rat'', istorijska studija ''Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji'', delo o spiritualizmu ''Istorija spiritualizma'', memoarska proza ''Uspomene i pustolovine''.

    1873.
    Umro je italijanski pisac Alesandro Manconi, koji je prvi u italijanskom romanu seljacima dodelio ulogu književnih junaka i nastojao da književni jezik bude sredstvo saopštavanja ne samo za odabrani sloj nego za celokupan narod. Strasno se zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret ''Rizorđimento'' (preporod) četrdesetih godina 19. veka. Pisao je lirske pesme, tragedije i romane. Dela: roman ''Verenici'', posmrtna oda Napoleonu I ''Svete himne'', drame ''Grof Karmanjola'', ''Adelki''.

    1885.
    Rođen je vođa italijanskih socijalista Djanđakomo Mateoti, kojeg su u junu 1924. oteli i ubili fašisti, posle govora ranije tog dana u parlamentu u kojem je dokumentovano razobličio njihove metode i nasilje na izborima. Potiče iz bogate porodice, završio je prava i veoma mlad postao je vatreni socijalista. Posle istupanja iz Socijalističke partije Italije u oktobru 1922, postao je generalni sekretar novostvorene Socijalističke unitarističke partije. Izuzetno hrabro borio se protiv fašizma i mučko ubistvo je izazvalo veliki revolt italijanskog javnog mnjenja, a njegovo ime postalo je simbol antifašističke borbe i u Drugom svetskom ratu nosilo ga je više jedinica Pokreta otpora.

    1885.
    Umro je francuski pisac Viktor Igo, najveći pesnik Francuske 19. veka i rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac. Pod kraljem Lujem Filipom postao je per Francuske i akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Posle državnog udara Napoleona III 1851. proteran je i živeo je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj, ali kad je 1870. palo Drugo carstvo trijumfalno je dočekan u Parizu, gde je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak ''Za Srbiju''. Pisao je pesme, drame, romane, eseje, pamflete. Dela: romani ''Jadnici'', ''Bogorodičina crkva u Parizu'', ''Rabotnici na moru'', drame ''Ernani'', ''Lukrecija Bordžija'', ''Rij Blaz'', političko-satirična zbirka pesama protiv Napoleona III ''Kazne'', pamflet ''Napoleon Mali''.

    1907.
    Rođen je engleski pozorišni i fimski glumac, reditelj i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz dela Vilijama Šekspira, prvi glumac kom je za života dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada ''Emi'' za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film ''Hamlet''. Ostali filmovi: ''Henri V'', ''Ričard III'', ''Princ i igračica'', ''Tri sestre'', ''Orkanski visovi'', ''Rebeka'', ''Ledi Hamilton'', ''Keri'', ''Otelo'', ''Spartak'' , ''Kartum'', ''Ponos i predrasuda'', ''Bani Lejk je nestala'', ''Maratonac''.

    1915.
    U najtežoj železničkoj nesreći u britanskoj istoriji, u sudaru dva voza u Škotskoj, poginulo je 227 ljudi.

    1918.
    Nemački avioni napali su Pariz u Prvom svetskom ratu.

    1939.
    Dvojica diktatora - vođa nemačkih nacista Adolf Hitler i vođa italijanskih fašista Benito Musolini - potpisali su desetogodišnji ''čelični pakt'' Nemačke i Italije o političkom i vojnom savezu.

    1943.
    U Moskvi je objavljeno raspuštanje Komunističke internacionale, poznate kao Kominterna, osnovane u Moskvi 1919. Izvršni komitet je obrazložio da se Kominterna raspušta pošto je takav organizacioni oblik udruživanja radničke klase prevaziđen, pa je ''čak postao smetnja i kočnica daljeg učvrsćenja nacionalnih radničkih pokreta''. Važniji je bio neizrečeni razlog - Josif Staljin se odrekao Kominterne da bi izbegao prigovore zapadnih saveznika da ona ometa lojalnu saradnju u sklopu antihitlerovske koalicije u Drugom svetskom ratu. Naravno suština politike koju je oličavala Kominterna nije napuštena samo su forme bile drugačije.

    1967.
    Više od 320 ljudi poginulo je u požaru u robnoj kući ''L'inovasion'' u belgijskoj prestonici Briselu.

    1972.
    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Ričard Nikson doputovao je u Moskvu kao prvi šef američke države koji je posetio ŠSR.

    1972.
    Cejlon je postao republika u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Šri Lanka.

    1973.
    SAD i Velika Britanija stavile su veto u Savetu bezbednosti UN na rezoluciju o proširenju trgovinskih sankcija protiv Rodezije koje bi uključivale i Južnu Afriku i portugalske kolonije u Africi.

    1985.
    U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo je najmanje 60 ljudi.

    1989.
    Indija je uspešno isprobala prvu raketu zemlja-zemlja srednjeg dometa, postavši jedna od malobrojnih država koje raspolažu balističkim raketama.

    1992.
    U bolnici u Banjaluci umrla je prva beba zbog nestašice kiseonika, za vreme oružanih sukoba tokom građanskog rata u BiH za koridor kod Brčkog - SAD i ostale zapadne zemlje nisu dozvolile dopremanje humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom delu Republike Srpske. Do 19. juna 1992. u Banjaluci je umrlo 12 beba.

    1992.
    SAD su uvele političke i diplomatske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije.

    1993.
    U Kambodži su održani prvi višepartijski izbori posle više od dve decenije.

    1994.
    Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli su međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u nastojanju da zauzmu glavni grad te afričke zemlje.

    1999.
    Avioni NATO bombardovanjem su onesposobili termoelektranu ''Kolubara'' u Velikim Crljenima, ranivši tom prilikom 12 radnika elektrane.

    1999.
    Najmanje sedam albanskih terorista poginulo je na severu Albanije, u blizini granice Jugoslavije, od bombi izbačenih iz NATO aviona. U sedištu NATO u Briselu incident je opisan kao ''slučajna greška'' jer su piloti mislili da gađaju ''srpske položaje''.

    2003.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio je američki nacrt rezolucije kojom su posle 12 godina ukinute stroge sankcije protiv Iraka. Rezolucijom 1.483 data su široka ovlašćenja SAD i Velikoj Britaniji u upravljanju Irakom i iračkom naftnom industrijom.

    2004.
    Ekonomista i reformator Manmohan Sing postao je 13. premijer Indije, prvi Sik na tom položaju.

    2004.
    Prestolonaslednik Španije princ od Asturije Felipe Burbonski i bivša najpopularnija španska televizijska novinarka Letisija Ortis venčali su se u Madridu, a ceromoniju prvog kraljevskog venčanja na tlu Španije posle 98 godina obezbeđivale su izuzetno jake snage policije i vojske, uključujući snage NATOa.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #313

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 23. maj, 143. dan 2007. Do kraja godine ima 222 dana.

    1430.
    Burgunđani su u Stogodišnjem ratu u Kompijenju
    zarobili francusku nacionalnu junakinju Jovanku Orleanku i predali
    je Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili
    na smrt pod optužbom da je jeretik i veštica. Na osnovu ove
    presude Jovanka Orleanka je spaljena na lomači.

    1498.
    Na lomači je spaljen italijanski dominikanski
    kaluđer Djirolamo Hijeronimus Savonarola, crkveni reformator koji
    je napadao moralnu iskvarenost rimske kurije, posebno pape
    Aleksandra VI. Podstakao je i vodio ustanak u Firenci 1494, proterao
    porodicu Mediči, ukinuo je monarhiju i ustanovio neku vrstu
    teokratske republike. Papine trupe su ga uhvatile u borbi i on je
    spaljen u Firenci. Dela: ''Propovedi'', ''Ispitivanje savesti''.

    1533.
    Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer objavio je da
    je poništen brak engleskog kralja Henrija VIII s Katarinom
    Aragonskom i da je zakonito njegovo venčanje sa Anom Bolen u
    januaru 1533, što je izazvalo bes Vatikana.

    1618.
    Pobunom Čeha protiv Habzburške monarhije, u Pragu
    je izbio Tridesetogodišnji rat, najsvirepiji sukob feudalne epohe u
    Evropi. Razljućeni građani su - slično kao u pobuni Husita u tom
    gradu protiv rimokatolika 1419.
    izbacili kroz prozor Gradske
    većnice namesnike cara Ferdinanda II Austrijskog, smatrajući ih
    krivcima što su rimokatolici srušili dve protestantske crkve kod
    Praga. U ratu koji je izbio protiv carske vojske, protestantskim
    Česima u pomoć su priskočili Danska, kasnije Švedska, Engleska,
    kao i Francuska (iz političkih razloga, iako sama strogo
    katolička). Rat je obeležen masovnim pustošenjima i krajnjim
    svirepostima, u čemu su prednjačili katolici pod uticajem jezuita.
    Gubici su bili ogromni - stanovništvo Nemačke svedeno je na manje
    od polovine, a Češke na petinu predratnog broja. Rat je okončan
    Vestfalskim mirom 1648, kojim je Francuska dobila od Nemačke Alzas
    i delove Lorene, Švedska Istočnu Pomeraniju i posede na ušćima
    velikih nemačkih reka, Holandija i Švajcarska su stekle
    nezavisnost, a u Nemačkoj, koja se raspala na mnoštvo državica,
    lokalne vlasti su dobile gotovo potpun suverenitet, a
    rimsko-nemački carevi iz dinasije Habzburg izgubili su svaku
    stvarnu vlast, osim na starim Habzburškim posedima.

    1707.
    Rođen je švedski prirodnjak Karl fon Line,
    osnivač moderne sistematike u biologiji, koji je prvi postavio
    principe definisanja rodova i vrsta i uveo binarnu (dvojnu)
    nomenklaturu, tako da svaka biljka i životinja ima dva imena - roda
    i specije (vrste). Osnivač je i prvi predsednik Švedske akademije
    nauka i Prirodnjačkog muzeja. Njegova sistematika biljaka prema
    polnim organima važi i sada. Dela: ''Systema naturae'', ''Philosophia
    botanica'', ''Genera plantarum'', ''Species plantarum''.

    1848.
    Rođen je nemački inženjer i pronalazač Oto
    Lilijental, jedan od pionira avijacije. Studirajući let ptica
    usavršio je jedrilicu i dokazao superiornost zakrivljenih nad
    ravnim krilima. Konstruisao je 1896. prvi planer dvokrilac i iste
    godine je poginuo prilikom probnog leta.

    1883.
    Rođen je američki glumac Daglas Elton Ulman,
    poznat kao Daglas Ferbanks, veoma popularan u periodu nemog filma,
    jedan od najpoznatijih pustolova u istoriji kinematografije.
    Filmovi: ''U znaku Zoroa'', ''Tri musketara'', ''Crni pirat'', ''Robin
    Hud'', ''Bagdadski lopov''.

    1886.
    Umro je nemački istoričar Leopold fon Ranke,
    profesor Berlinskog univerziteta, član Pruske akademije nauka, koji
    se uglavnom bavio istorijom germanskih i romanskih naroda, ali je
    pisao i o narodima centralne i jugoistočne Evrope. Studirao je
    teologiju i filologiju i doktorirao filozofiju. Za počasnog člana
    Društva srpske slovesnosti izabran je 1849. Kao rezultat saradnje s
    Vukom Karadžićem, 1829. objavio je delo ''Srpska revolucija'', jednu
    od najboljih knjiga o srpskim ustancima 1804. i 1815.
    kojom je
    skrenuo pažnju evropske javnosti na borbu srpskog naroda za
    oslobođenje.

    1906.
    Umro je norveški pisac Henrik Ibzen, jedan od
    najvećih u istoriji drame, bespoštedan kritičar građanskog
    društva. Mnogo je putovao po Evropi, izučavajući dramaturgiju i
    pišući drame. Posle 20 godina se vratio u Norvešku i postao
    upravnik nacionalnog pozorišta u Oslu. Njegove drame pogađaju bit
    građanskog društva koje počiva na neikrenosti. Dela: drame
    ''Pretendenti na presto'', ''Brand'', ''Per Gint'', ''Savez mladih'',
    ''Stubovi društva'', ''Lutkin dom'', ''Aveti'', ''Narodni neprijatelj'',
    ''Divlja patka'', ''Rosmersholm'', ''Gospođa s mora'', ''Heda Gabler'',
    ''Graditelj Sulnes'', ''Mali Ejulf'', ''Jun Gabrijel Borkman'', ''Kad se mi
    mrtvi probudimo'', poezija ''Pesme''.

    1908.
    Rođen je američki fizičar Džon Bardin, dobitnik
    Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. Značajan je po teorijskim
    radovima u fizici čvrstog tela, uključujući istraživanja
    poluprovodnika i superprovodljivosti, a s Vilijamom Šoklijem
    pronašao je tranzistor.

    1911.
    Rusija je upozorila Tursku da povuče trupe s
    granica Crne Gore.

    1915.
    Italijanske trupe počele su napad na austrijski
    položaj na Soči, čime je kraljevina Italija ušla u Prvi svetski
    rat na strani sila Antante. Italijanski doprinos pobedi saveznika
    bio je objektivno veoma mali, ali njeni dobici nisu bili
    zanemarljivi. Pripojila je Južni Tirol, Trst, Furlaniju, Istru,
    delove Dalmacije, kao i neke teritorije u severnoj i istočnoj
    Africi.

    1920.
    Osnovana je Komunistička partija Indonezije, prva
    takva politička organizacija u Aziji.

    1939.
    Nemački diktator Adolf Hitler odlučio je da
    započne Drugi svetski rat, rekavši pred 14 najviših nemačkih
    komandanata: ''Ovoga puta nema mnogo da se raspravlja. Imaćemo rat.
    Odlučio sam da zbrišem Poljsku. Od uspeha ovog poduhvata zavisi
    uspeh svega što posle toga dolazi. Mi sada odlučujemo o sudbini
    Nemačke za hiljadu godina''. Rat je počeo invazijom na Poljsku 1.
    septembra 1939.

    1939.
    Britanski Parlament usvojio je plan o stvaranju
    nezavisne palestinske države do 1949. u kojoj bi zajedno živeli
    Arapi i Jevreji.

    1945.
    Samoubistvo je izvršio nemački ratni zločinac
    Hajnrih Himler, šef zloglasne nacističke policije Gestapo od 1936.
    Jedan od najbižih saradnika vođe Trećeg rajha Adolfa Hitlera ubio
    se dan pošto su ga Britanci zarobili.



    1949.
    Osnovana je Savezna Republika Nemačka, s Bonom kao
    glavnim gradom.

    1951.
    Rođen je ruski velemajstor Anatolij Jevgenjevič
    Karpov, jedan od najuspešnijih turnirskih igrača u istoriji šaha.
    On je kao izazivač šampiona 1975. postao prvak sveta bez borbe,
    jer je Robert Fišer odbio da igra meč pod uslovima koje je
    propisala FIDE. Odbranio je titulu u mečevima s Viktorom Korčnojem
    1978. i 1981, a izgubio je krajem 1985. u meču s Garijem
    Kasparovom. Tome je prethodio meč istih rivala početkom 1985,
    igran na šest dobijenih partija, koji je predsednik FIDE -
    prekršivši pravilnik - prekinuo pri rezultatu 5:3 za Karpova, uz
    40 remija.



    1960.
    Izrael je saopštio da je u Argentini uhvaćen
    nemački nacista Adolf Ajhman i da će mu u Izraelu biti suđeno kao
    teškom ratnom zločincu, krivcu za smrt miliona Jevreja i drugih
    naroda.

    1970.
    Umro je pozorišni i filmski režiser, scenograf i
    glumac slovenačkog porekla Bojan Stupica, čija se režija
    odlikovala bogatstvom duha i mašte, smelom izražajnošću i
    izrazitom kreativnošću. Radio je u više naših pozorišta,
    najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212,
    Narodno pozorište), i znatno je doprineo razvitku pozorišne
    umetnosti kod nas. Režija: pozorišni komadi - ''Dundo Maroje'',
    ''Leda'', ''U agoniji'', ''Aretej'', ''Kavkaski krug kredom'', ''Ribarske
    svađe'', ''Krvave svadbe'', ''Opera za tri groša'', ''Idiot'', ''Poseta
    stare dame'', ''Sveta Ivana'', ''Glorija'', ''Madam San-Žen'', ''Dantonova
    smrt'', ''Jaje'', ''Bogojavljenska noć'', ''Braća Karamazovi'', filmovi -
    ''Jara gospoda'', ''U mreži''.

    1971.
    U zemljotresu koji je razorio grad Bingol u
    istočnoj Turskoj poginulo je najmanje hiljadu ljudi.

    1992.
    Generalna skupština Ujedinjenih nacija primila je u
    članstvo UN Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

    1995.
    Izrael je suspendovao plan o konfiskaciji arapske
    zemlje u istočnom Jerusalimu.

    1997.
    Predsedničke izbore u Iranu uverljivo je dobio
    predvodnik umerene političke struje Muhamed Hatami.

    1999.
    NATO avioni pogodili su razornim projektilima
    najveće razvodno postrojenje i trafo-stanicu u termoelektrani
    ''Nikola Tesla'' A kod Obrenovca i postrojenja Elektroprivrede Srbije
    za prenos električne energije u Nišu, Novom Sadu i Drmnu kod
    Kostolca, zbog čega je 70 odsto potrošača u Srbiji ostalo bez
    struje.

    2000.
    Izrael je povukao poslednje vojnike iz južnog
    Libana.

    2004.
    Horst Keler, bivši direktor Međunarodnog
    monetarnog fonda i predsednik Evropske banke za obnovu i razvoj,
    izabran je za devetog posleratnog predsednika Nemačke s
    petogodišnjim mandatom.

    2004.
    Najmanje 34 ljudi je poginulo u sukobima američkih
    okupacionih snaga i sledbenika šiitskog radikalnog vođe Moktade el
    Sadra u iračkim gradovima Kufa i Nadžaf.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #314

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 24. maj, 144. dan 2007. Do kraja godine ima 221 dan.

    1543.
    Umro je poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac
    heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji
    nauke. Umesto ptolomejskog geocentričnog sistema, prema kojem je
    Zemlja centar vasione, on je posle istraživanja koja je obavio po
    povratku sa višegodišnjih studija u Italiji - polazeći od teorije
    grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar sveta oko
    kojeg kruže Zemlja i druge planete - uspostavio heliocentrični
    sistem. Prema tom učenju, Zemlja i planete se kreću po putanjama u
    čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere posledica
    je kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i
    osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna o kretanju
    nebeskih tela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posledice i
    za ostale prirodne nauke i celokupan duhovni razvoj čovečanstva.
    Njegovo učenje je, uz mnoštvo sledbenika, imalo i mučenike -
    Djordana Bruna sud rimokatoličke inkvizicije poslao je na lomaču,
    a Galilea Galileja pod pretnjom smrti primorao da učenje proglasi
    za zabludu. Rimska crkva je 1616. zabranila sva dela koja su za
    osnovu imala Kopernikovo učenje. Dela: ''Commentariolus...'', ''De
    Revolutionibus Orbium Coelestium'' (O kruženju nebeskih tela).

    1544.
    Rođen je engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert,
    nazvan ''ocem elektriciteta'', lični lekar kraljice Elizabet I. U
    fizici se proslavio - mada mu je ta grana nauke bila samo hobi -
    kapitalnim delom ''O magnetima''. Dokazao je da je Zemlja veliki
    loptasti magnet i da se igla na kompasu ne upravlja prema nebu, kako
    se do tada verovalo, nego prema magnetnim polovima planete.
    Shvatanjima magnetizma nebeskih tela i elektriciteta je snažno
    uticao na razvoj nauke u 17. veku.

    1686.
    Rođen je nemački fizičar Gabrijel Danijel
    Farenhajt, koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom. Takođe
    je stvorio skalu za merenje temperature od 180 stepeni, nazvanu
    njegovim imenom, na kojoj je tačka smrzavanja na 32. stepenu, a ne
    na nuli kao kod Celzijusove skale. Farenhajtova skala u upotrebi je
    u SAD, ranije i u Velikoj Britaniji.

    1743.
    Rođen je francuski lekar i novinar Žan Pol Mara,
    jedan od vođa Francuske revolucije i lider montanjara. U listu
    ''Prijatelj naroda'', koji je pokrenuo, zastupao je interese gradske
    sirotinje i seljaka i bespoštedno napadao aristokratiju. Zalagao se
    za ukidanje torture i smrtne kazne i za slobodu štampe. Sukobio se
    1793. sa žirondincima, koji su ga optužili za izdaju, ali ga je
    sud oslobodio. Predvodio je od 31. maja do 2. juna 1793. jakobinski
    ustanak protiv vlasti žirondinaca, posle kojeg je uvedena
    jakobinska diktatura. Ubila ga je žirondinka Šarlota Korde
    u julu 1793. Dela: ''Filozofski esej o čoveku'', ''Okovi ropstva''.

    1819.
    Rođena je britanska princeza Aleksandrina
    Viktorija, koja je kao kraljica Viktorija I bila na prestolu od
    1837. do 1901. Tokom njene vladavine u Velikoj Britaniji je izvedena
    industrijska revolucija, kapitalistička privreda se naglo razvila,
    a britansko kolonijalno carstvo se raširilo po čitavoj planeti.
    Kada je umrla jedna trećina površine planete nalazila se u ovoj
    ili onoj formi pod britanskim suverenitetom. Period njene vladavine
    je period najveće moći i ugleda Engleske u istoriji i najčešće
    se naziva ''viktorijanskom epohom''.

    1822.
    Trupe pod komandom Antonija Hosea de Sukrea potukle
    su Špance u bici kod Pićinće, čime je sadašni Ekvador obezbedio
    nezavisnost od Španije.

    1844.
    Pronalazač telegrafa Semjuel Morze poslao je iz
    Vašingtona u 65 kilometara udaljeni Baltimor prvu telegrafsku
    poruku u istoriji, koja je glasila: ''Šta je to Bog uradio?''. Linija
    Vašington-Baltimor postavljena je za šest sedmica, pošto je
    prethodno Kongres SAD odobrio 30.000 dolara za njenu gradnju.



    1850.
    Rođen je srpski revolucionar Afanasije Stojanović,
    jedini Srbin učesnik Pariske komune, koji je 1871. ranjen na
    barikadama. Posle propasti Komune vratio se u Srbiju, gde je dvaput
    zatvaran, potom se sklonio u Austriju, zatim u Rusiju, gde je umro i
    sahranjen uz najveće vojne počasti.

    1899.
    Rođen je srpski arhitekta Branislav Kojić,
    profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i
    umetnosti, projektant Umetničkog paviljona na Kalemegdanu (Cvijeta
    Zuzorić) i palate lista ''Vreme'' današnja ''Borba'' (osim sprata
    koji je dozidan kasnije). Jedan je od osnivača Grupe arhitekata
    modernog pravca posle Prvog svetskog rata, čiji je bio
    dugogodišnji predsednik. Dela: ''Poljoprivredne zgrade'',
    ''Industrijska arhitektura'', ''Stara gradska i seoska arhitektura u
    Srbiji'', ''Seoska arhitektura i rurizam''.

    1926.
    Otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu,
    čija gradnja je uz pomoć Karnegijeve zadužbine započeta 1921, a
    završena 1924. Bila je to prva zgrada u Srbiji namenski građena za
    biblioteku. Naziv Univerzitetska biblioteka ''Svetozar Marković''
    dobila je 1946.

    1941.
    Na izlazu iz Danskog prolaza, nemački ratni brod
    ''Bizmark'', koji je krenuo u Atlantik da potapa britanske konvoje,
    pogodio je britansku krstaricu ''Hud'', od čijih su se 1.422 mornara
    spasla samo trojica. Potom su britanski brodovi počeli da gone
    ''Bizmark'' i pogodili ga 27. maja 1941. na pučini ispred francuske
    obale, poslavši na dno okeana 2.300 članova posade.

    1941.
    Rođen je američki pevač i kompozitor Robert
    Cimerman, poznat kao Bob Dilan, jedan od najpopularnijih muzičara
    20. veka. Smislio je 1965. i popularisao tzv. folk-rok muziku, ali
    je komponovao i pevao i mnoštvo balada, protestnih, kantri i folk
    pesama. Na koncertima širom sveta je demonstrirao muzičku
    univerzalnost, svirajući usnu harmoniku, gitaru, klavir.



    1964.
    U nemirima na fudbalskoj utakmici u prestonici Perua
    Limi, izazvanim odlukom sudije da poništi gol domaće ekipe,
    poginulo je više od 300 ljudi, u najgoroj nesreći u istoriji
    fudbala.

    1974.
    Umro je američki pijanista, kompozitor i šef
    orkestra afroameričkog porekla Edvard Kenedi ''Djuk'' Elington, jedan
    od najznačajnijih džez muzičara. Orkestar koji je osnovao 1926.
    je uzor svim orkestrima džez muzike. Napisao je oko 2.000
    kompozicija.

    1977.
    Predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR Nikolaj
    Podgorni isključen je iz Politbiroa vladajuće Komunističke
    partije.

    1981.
    Kao žrtve terorista, predsednik Ekvadora Haime
    Roldos Agilera i još sedam ljudi poginulo je u avionskoj nesreći
    na Andima u blizini peruanske granice.

    1993.
    Eritreja je stekla nezavisna od Etiopije posle tri
    decenije građanskog rata.

    1994.
    U stampedu muslimanskih hodočasnika u Meki u
    Saudijskoj Arabiji je poginulo 270 ljudi.

    1995.
    Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije saopštilo je
    da su Grčka, Bugarska, Grčka, Moldavija, Rumunija i Ukrajina, u
    skladu s članom 50 Povelje Ujedinjenih nacija, podnele Savetu
    bezbednosti zahtev za hitno obeštećenje zbog štete koju trpe
    usled sankcija protiv Savezne Republike Jugoslavije.

    1995.
    Umro je engleski državnik i publicista Džejms
    Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike
    Britanije od 1964. do 1970. i od 1974. do 1976. Dela: ''Nju dil za
    ugalj'', ''Rat protiv siromaštva u svetu''.

    2000.
    Apelacioni sud u Santjagu oduzeo je imunitet Augustu
    Pinočeu, čime je otklonjena prepreka za podizanje optužnice
    protiv bivšeg čileanskog diktatora zbog kršenja ljudskih prava.

    2006.
    Oko 60 talibanskih boraca i četiri vojnika
    avganistanske vlade poginulo u pokrajini Uruzgan na jugu
    Avganistana.


    - Danas je Dan slovenskih apostola i prosvetitelja Chirila i

    Metodija, osnivača slovenske književnosti i tvoraca prvog

    slovenskog pisma glagoljice. To pismo stvorili su prilagođavanjem

    grčke azbuke slovenskim glasovnim potrebama. Preveli su za tu

    priliku više bogoslužbenih knjiga. U prosvetiteljskom radu u

    Velikoj Moravskoj, gde ih je na molbu kneza Rastislava poslao

    vizantijski car Mihailo III, naišli su na veliki otpor nemačkih

    (salcburških - bavarskih) crkvenih velikodostojnika, pa su morali

    da idu u Rim da se pravdaju pred papom. Posle Chirilove smrti u

    Rimu, Metodije je nastavio misionarski rad u Moravskoj i Panoniji.

    Kada je umro, njihovi učenici su proterani iz Moravske, ali su

    nastavili rad među Slovenima na Balkanu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #315

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 25. maj, 145. dan 2007. Do kraja godine ima 220 dana.

    1803.
    Rođen je američki pisac i filozof Ralf Valdo
    Emerson, osnivač ''Kluba transcendentalista''. Kao sin pastora
    prihvatio je sveštenički poziv, ali ga je napustio i pokušao da
    osnuje novu duhovnu zajednicu u kojoj bi bile otkrivane ''skrivene
    harmonije i nepoznate lepote''. U knjigama i predavanjima izražavao
    je panteističku ljubav prema prirodi, koju je nastojao da uskladi s
    tradicionalnim američkim individualizmom i romantičnim idejama o
    socijalnoj pravdi, etičkoj ispravnosti i odgovornosti. Dela:''Priroda'', ''Ogledi'', ''Uzorni ljudi'', ''Vođ života'', ''Društvo i
    usamljenost'', ''Poeme''.



    1810.
    U Rio de la Plati (sadašnja Argentina) počela je
    pobuna protiv španskog kolonijalnog režima i vlast je preuzela
    privremena vlada. Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti
    Argentine, mada je ona formalno proglašena tek u julu 1816.

    1840.
    U Srbiji je uveden javni poštanski saobraćaj
    otvaranjem prve pošte u Beogradu u zdanju na Kalemegdanu. Pošta je
    otpremana u unutrašnjost sredom i subotom.

    1856.
    Rođen je francuski maršal Luj Feliks Fransoa
    Franše Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i
    počasni vojvoda Srpske vojske. U junu 1918. preuzeo je vrhovnu
    komandu nad savezničkim snagama na Solunskom frontu i potom
    procenio da srpska vojska - kao najborbeniji i najspremniji deo
    savezničkih snaga na tom ratištu - treba prva da krene u proboj
    fronta. Procena se pokazala savršeno tačnom, jer je srpska vojska,
    posle njegove zapovesti za proboj Solunskog fronta, brzo porazila
    Bugare i prisilila ih na kapitulaciju, zatim i austrijske i nemačke
    trupe, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila i
    okončanje Prvog svetskog rata.

    1889.
    Rođen je ruski konstruktor aviona i helikoptera
    Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije,
    koji je helikopter konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio
    avion s više motora. Njegove velike letilice su ga proslavile u
    Prvom svetskom ratu, posebno avion ''Ilja Muromec'' s četiri motora
    po 55 konjskih snaga. Posle emigriranja u SAD je nastavio da
    konstruiše višemotorne avione za interkontinentalne letove, a
    izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog
    svetskog rata i posle rata.

    1892.
    Rođen je doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito.
    Upravljao je Jugoslavijom 35 godina. Tačan datum njegovog rođenja
    nije poznat, ali je rođendanom smatran 25. maj 1892, što je
    proslavljano u skladu s jakim kultom ličnosti koji je sistematski
    građen tokom njegove vladavine. Kao austrougarski kaplar
    učestvovao je u Prvom svetskom ratu - između ostalog i u borbama
    protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915, posle
    čega je pobegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj
    revoluciji. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca se vratio krajem
    oktobra 1920, kada je postao član Komunističke partije, a 1937.
    njen generalni sekretar. Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u
    Moskvi. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom
    ratu partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska). Iz rata je
    izašao kao legendarni vođa. Odbio je Staljnov pritisak
    1948, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i
    vojnu pomoć (vojnu većinom do polovine pedesetih) od SAD.
    Bio je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstavanja.
    U unutrašnjoj politici - ostavio je ustrojstvo koje
    je na kraju razorilo Jugoslaviju - ustav iz 1974. godine.

    1911.
    Predsednik Meksika Porfirio Dijaz dao je ostavku
    posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom
    ratu.

    1922.
    Rođen je italijanski političar Enriko Berlinguer,
    generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. do smrti

    1984, jedan od najistaknutijih pobornika ''evrokomunizma'' (zvanično
    ''spoj demokratije i socijalizma'' u stvari odustajanje od ideje
    revolucionarnog dolaska na vlast i prihvatanje institucija
    parlamentarizma) i tvorac strategija ''istorijskog kompromisa'' s
    građanskim strankama, pre svega s demohrišćanima, i ''demokratske
    alternative''. U ranoj mladosti postao je komunista i 1944. uhapšen
    je kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na
    Sardiniji. U Centralni komitet partije ušao je 1945, član
    Politbiroa postao je 1959, a zamenik generalnog sekretara 1969. Kao
    lider partije potpuno je suzbio sovjetski uticaj u najvećoj
    komunističkoj partiji na Zapadu.

    1923.
    Velika Britanija je priznala nezavisnost
    Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim
    sporazumom priznat je suverenitet te bliskoistočne države nazvane
    Jordan s Abdulahom kao kraljem.

    1929.
    U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je
    premijera ''Gospođe ministarke'' Branislava Nušića na kojoj je
    naslovnu rolu tumačila Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred
    namenio ulogu.

    1944.
    Pod šifrom ''Konjički skok'' Nemci su započeli
    vazdušni desant na Drvar, u nameri da unište Vrhovni štab
    Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. Grad
    je snažno bombardovan, posle čega su se spustili nemački
    padobranci i jedrilice, a ka Drvaru su nadirale jake snage od Knina,
    Bihaća, Banja Luke, Jajca i Livna. Jedinice oko Vrhovnog štaba,
    uključujući Šestu ličku brigadu, koja je u Drvar stigla ubrzanim
    maršem, pružile su snažan otpor, nanele padobrancima znatne
    gubitke i omogućile izvlačenje Vrhovnog štaba, a Prvi proleterski
    i Peti korpus poremetili su bočnim udarima nemačku operaciju.

    1962.
    Umrla je srpska slikarka Zora Petrović, profesor
    Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije
    nauka i umetnosti. Slikarstvo je učila kod Ljube Ivanovića, Mila
    Milunovića i vajara Djorđa Jovanovića, potom usavršavala u
    Pešti i Parizu. Odlikuje je snažan temperament i strastan kolorit.
    Pretežno je slikala aktove i žene iz naroda. Njeno monumentalno
    figuralno slikarstvo naslanja se na tradiciju srednjovekovnih
    srpskih fresaka i boje i oblike našeg podneblja.

    1963.
    Samit afričkih država u Adis Abebi okončan je
    sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.

    1969.
    U Sudanu je državnim udarom bez prolivanja krvi
    vlast preuzeo pukovnik Džafer Muhamed el Nimeiri, koji je oborio
    demokratski izabranu civilnu vladu i odmah se proglasio
    general-majorom.

    1979.
    Jednu od najtežih nesreća u istoriji civilnog
    vazduhoplovstva SAD nije preživeo niko od 273 putnika i člana
    posade aviona DC-10, koji se srušio na čikaški aerodrom ''O'Hara''
    pošto mu je prethodno otpao jedan motor.

    1983.
    U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil
    u južnom Egiptu poginulo je više od 300 ljudi.

    1991.
    Tokom dvodnevnog ''vazdušnog mosta'', Izraelci su
    prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.

    1995.
    Četiri časa pre isteka ultimatuma, kojim je
    zaprećeno bombardovanjem ako ne prestanu borbe oko
    Sarajeva, NATO avioni su bombardovali širu okolinu Pala.

    1997.
    Armija je vojnim udarom zbacila civilnu vladu Sijera
    Leonea i prinudila predsednika Ahmada Tedžana Kabaha da napusti tu
    zapadnoafričku zemlju.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 21 od 98 PrvaPrva ... 1119202122233171 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •