Dogodilo se na današnji dan
Danas je subota, 12. maj, 132. dan 2007. Do kraja godine ima 233 dana.
1820.
Rođena je engleska medicinska sestra Florens
Najtingejl, utemeljivač profesije medicinskih sestara, čiji se
rođendan obeležava kao međunarodni Dan medicinskih sestara. U
Krimskom ratu polovinom 19. veka organizovala je bolnice pri
britanskom ekspedicionom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku
službu i negu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u
britanskim poljskim bolnicama smanjena je sa 40 odsto na dva odsto.
Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene učenice suposle
Prvog svetskog rata - u kojem su lečile srpske vojnike -
pomogle osnivanje takve škole u Beogradu, iz koje je prva
generacija medicinskih sestara izašla 1924.
1842.
Rođen je francuski kompozitor Žil Emil Frederik
Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, čija sentimentalna dela
izražavaju francusku građansku romantiku. Komponovao je više od
20 opera, uglavnom s lirskom tematikom,
u kojima je dočaraoosećajne heroine i
lirsko-patetične muške tenorske likove. Dela:
opere ''Manon'', ''Verter'', ''Don Kihot'', ''Tais'', baletska muzika,
oratorijumi, kantate, solo pesme.
1871.
Umro je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri
Ober, autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice.
Dela: opere ''Fra Diavolo'', ''Crni Domino'', ''Bludni sin'', ''Nema iz
Portičija''.
1884.
Umro je češki kompozitor, dirigent i pijanista
Bedžih Smetana, začetnik i najznačajniji predstavnik češkog
muzičkog nacionalizma. Inspirisao se narodnim legendama, istorijom
i folklorom. Dela: opere ''Prodana nevesta'', ''Dalibor'', ''Libuša'',
''Poljubac'', ciklus simfonijskih poema ''Moja domovina'', gudački
kvartet ''Iz moga života'', klavirske i kamerne kompozicije.
1888.
Velika Britanija je uspostavila protektorat nad
Severnim Borneom i Brunejom.
1904.
Rođen je čileanski pisac i diplomata Neftali
Rikardo Rejes Basualto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar
Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971.
Posle učešća u Španskom građanskom ratu, gde se sprijateljio sa
španskim pesnikom Federikom Garsijom Lorkom, bio je uglavnom
okrenut idealima socijalne pravde i političkoj borbi u skladu sa
tim. Bio je u početku pod uticajem modernista i postromantičara,
potom je poetsku žestinu i čulnost kombinovao s tradicionalnom
pesničkom formom, a oprobao se i u slobodnijoj pesničkoj tehnici s
nadrealističkim elementima. Kasnije faze karakteriše jače
osećanje tuge zbog prolaznosti svega, ali i nova vera u ljudske i
društvene vrednosti. Umro je 1973, ubrzo posle ubistva čileanskog
predsednika Salvadora Aljendea i dolaska na vlast desničarske vojne
hunte. Dela: pesničke zbirke ''Praznična pesma'', ''Suton'', ''Dvadeset
ljubavnih i jedna očajna pesma'', ''Pokušaj beskonačnog čoveka'',
''Boravak na Zemlji'', ''Španija u srcu'', ''Treći boravak 1935-1945'',
''Opšta pesma'', ''Grožđe i vetar'', ''Elementarne ode''.
1918.
Rođen je američki inženjer Džulijus Rozenberg,
koji je sa suprugom Etel 1953. kao prvi civil u SAD osuđen na smrt
zbog špijunaže, navodno zbog odavanja ŠSR-u atomskih tajni. Kazna
je izvršena uprkos kampanji širom sveta da im bude pošteđen
život.
1935.
Umro je poljski diktator maršal Jozef Klemens
Pilsudski, prvi predsednik Poljske od 1918. do 1922. i inicijator
rata protiv sovjetske Rusije 1920. i 1921. Na današnji dan 1926.
uspostavio je vojnu diktaturu i vlast je držao do smrti.
1947.
Posle godinu dana snimanja prikazana je ''Slavica'',
prvi jugoslovenski igrani film posle Drugog svetskog rata. Režiser
i scenarista bio je Vjekoslav Afrić, snimatelj Žorž Skrigin, a
tumači glavnih uloga Irena Kolesar, Marjan Lovrić i Ljubiša
Jovanović.
1949.
Zvanično je ukinuta sovjetska blokada Zapadnog
Berlina, započeta krajem juna 1948, pošto su i zapadni saveznici i
ŠSR shvatili besmislenost beskompromisnog suprotstavljanja.
1992.
Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je
donela je na zasedanju u Banja Luci odluku o formiranju Vojske
Republike Srpske i osnivanju novinske agencije Srna.
1994.
Umro je škotski političar Džon Smit, lider
britanske Laburističke partije, pod čijim je vođstvom stranka,
posle 15 godina u opoziciji, znatno ojačala. To je njegovom
nasledniku Toniju Bleru obezbedilo ''odskočnu dasku'' za povratak
laburista na vlast 1997.
1994.
Palestinska policija je prispela na Zapadnu obalu u
okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sedište
palestinske autonomije u toj oblasti.
1995.
Vlasnici ''Rokfeler centra'' u Njujorku, iza kojih je
stajao japanski kapital, objavili su bankrotstvo tog gigantskog
poslovnog centra.
1997.
Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa
Aslan Mashadov potpisali su sporazum o obustavi neprijateljstava u
južnoj ruskoj republici Čečeniji, koji su čečenski separatisti
ubrzo prekršili.
2002.
Bivši predsednik SAD Džimi Karter doputovao je u
Havana u privatnu posetu, kao američki političar najvišeg profila
otkad je 1959. Fidel Kastro revolucijom preuzeo vlast na Kubi.
2003.
U terorističkom napadu kamionom punim eksploziva
dvojice čečenskih islamskih bombaša-samoubica na zgradu sedišta
lokalne vlasti i Federalne službe bezbednosti u mestu Znamenskoje
na severu Čečenije poginulo je najmanje 59 ljudi.
2003.
U više koordiniranih samoubilačkih bombaških
napada na stambene četvrti za strance u glavnom gradu Saudijske
Arabije Rijadu, za koje je odgovornost preuzela islamistička
teroristička organizacija Al Kaida, ubijeno je 34 ljudi,
uključujući najmanje sedam Amerikanaca.
2006.
Između 150 i 200 ljudi poginulo je u eksploziji
naftovoda na periferiji Lagosa, najvećeg grada u Nigeriji.