Dogodilo se na današnji dan - Strana 25
Strana 25 od 98 PrvaPrva ... 1523242526273575 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 361 do 375 od ukupno 1456
  1. #361

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 7. jul, 188. dan 2007. Do kraja godine ima 177 dana.

    1307.
    Umro je engleski kralj Edward I ''Dugonogi'', koji je tokom vladavine od 1272. do smrti reformisao zakonodavstvo i uspostavio snažan administrativni sistem, proširivši ga i na Vels, čiju je autonomiju ukinuo.

    1752.
    Rođen je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar, koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan njemu u čast ''Žakarova mašina''.

    1816.
    Umro je engleski pisac i političar irskog porekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Dela: komedije ''Škola ogovaranja'', ''Suparnici'', ''Kritičar''.

    1854.
    Umro je nemački fizičar Georg Simon Om, koji je otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom kolu, nazvan prema njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici, optici kristala i matematici. Jedinica za merenje električnog otpora u međunarodnom sistemu mera njemu u čast nazvana je om.

    1860.
    Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler. Bio je direktor Državne opere u Beču. Pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera stvarao je kompozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Dela: deset simfonija, ciklusi solo pesama za glas i orkestar ''Pesma o zemlji'', ''Pesme mladića-putnika'', ''Dečakov čudotvorni rog'', ''Pesme o mrtvoj deci''.

    1887.
    Rođen je ruski slikar jevrejskog porekla Mark Šagal, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih slikara 20. veka. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. U grafičkim ciklusima ilustrovao je ''Mrtve duše'' Nikolaja Gogolja, ''Hiljadu i jednu noć'' i Bibliju. Takođe je oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.



    1898.
    SAD su anektirale Havajska ostrva. U prvo vreme Havaji su imali status kolonije Sjedinjenih Država, da bi 1959. oni postali pedeseta savezna država SAD.

    1899.
    Rođen je američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspešan u filmskoj muzičkoj komediji. Filmovi: ''Mala žena'', ''Silvija Skarlet'', ''Romeo i Julija'', ''Juče rođena'', ''Zvezda je rođena'', ''Devojke'', ''My Fair Lady'', ''Dejvid Koperfild'', ''Filadelfijska priča''.

    1911.
    Rođen je italijanski kompozitor Djan Karlo Menoti, čije su opere s temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta, stekle izuzetnu popularnost. Uspešno je kombinovao dramatske situacije karakteristične za 20. vek sa tradicionalnom formom italijanske opere, a u komponovanju se oslanjao na tradicionalne harmonije. Dela: opere ''Konzul'', ''Medijum'', ''Amelija na balu'', radio opere ''Devojka i lopov'', ''Telefon'', balet ''Sebastijan''.

    1930.
    Umro je engleski pisac Artur Konan Dojl, lekar po profesiji, koji se proslavio kriminalističkim romanima i pripovetkama u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Plemićku titulu dobio je 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Posle pogibije sina u Prvom svetskom ratu, odao se spiritualizmu. Dela: romani ''Grimizna studija'', ''Pustolovine Šerloka Holmsa'', ''Uspomene Šerloka Holmsa'', ''Baskervilski pas'', ''Beli odred'', ''Izgubljeni svet'', ''Veliki burski rat'', istorijska studija ''Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji'', delo o spiritualizmu ''Istorija spiritualizma'', memoarska proza ''Uspomene i pustolovine''.

    1937.
    Japanska armija napala je kineski garnizon kod Lučioa (most Marka Pola) blizu Pekinga. Otpor kineskih snaga Japan je iskoristio kao povod za agresiju na Kinu.

    1941.
    Žikica Jovanović ''Španac'' ubio je u Beloj Crkvi dvojicu srpskih žandarma, koji su obezbeđivali tradicionalni ivandanjski seoski vašar. Ovaj čin proglašen je kasnije početkom ustanka u Srbiji (Jugoslaviji). KPJ je podigla ustanak tek posle napada nacističke Nemačke na ŠSR, a ne posle okupacije i rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije.



    1960.
    Pravdajući se zaštitom ''ugroženih'' života svojih državljana, Belgija je, samo sedam dana posle proglašenja nezavisnosti Konga (do tada kolonija Belgijski Kongo) uputila padobranske jedinice u tu afričku zemlju. Kongoanski predsednik vlade Patris Lumumba odmah je zatražio intervenciju UN, ali blokovski podeljena svetska organizacija nije brzo delovala, pa je provincija Katanga objavila otcepljenje, što je izazvalo građanski rat. Lumumba, lider pokreta za samostalnost, veliki pesnik i simbol kongoanske nezavisnosti zbačen je u oktobru 1960, odveden u Katangu i ubijen u februaru 1961.

    1978.
    Solomonova ostrva u jugozapadnom delu Tihog okeana stekla su nezavisnost i ušla u Britanski komonvelt posle 85 godina britanske kolonijalne uprave.

    1981.
    Predsednik SAD Ronald Regan predložio je Sandru Dej O'Konor za sudiju Vrhovnog suda i ona je u septembru 1981. postala prva žena član najviše američke sudske instance.

    1994.
    U Jemenu je okončan dvomesečni građanski rat ulaskom severnojemenskih trupa u glavni grad Južnog Jemena Aden.

    1995.
    Bivši šef italijanske diplomatije Djani de Mikelis osuđen je zbog korupcije na četiri godine zatvora.

    1998.
    U Nigeriji je pod sumnjivim okolnostima umro najpoznatiji politički zatvorenik Mošud Abiola, za kojeg se tvrdi da je 1993. dobio izbore u toj afričkoj zemlji. Njegova smrt izazvala je višednevne nerede.

    1999.
    Američka duvanska industrija pretrpela je težak udarac jer je sudska porota u Floridi saopštila da je pušenje uzrok mnogih bolesti, što je ta industrija prikrivala od javnosti.

    2005.
    U seriji eksplozija koje su potresle londonski metro i raznele jedan gradski autobus, poginulo je 52, a povređeno oko 700 ljudi. Teroristička mreža Al-Kaida-Džihad u Evropi preuzela je odgovornost za ove bombaške napade u samom centru britanske prestonice.



    - Srpska pravoslavna crkva danas obeležava rođenje svetog Jovana Krstitelja (Preteče). Sveti Jovan Krstitelj je predskazao dolazak Hristov i krstio Isusa Hrista u reci Jordanu. Narodski naziv za ovaj veliki hrišćanski praznik je Ivanjdan. Kod Srba i svih Hrišćana Ivanjdan je veliki praznik, koji uživa opšte poštovanje. Za svetog Jovana Preteču, Hristos je rekao da je ''najveći između rođenih od žene''. Među ličnostima jevanđeljskim sveti Jovan Krstitelj zauzima sasvim posebno mesto.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #362

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 8. jul, 189. dan 2007. Do kraja godine ima 176 dana.

    1497.
    Portugalski moreplovac Vasko da Gama isplovio je iz
    Lisabona, predvodeći ekspediciju koja je tražila morski put u
    Indiju.

    1709.
    Ruska vojska pod komandom cara Petra Velikog
    porazila je kod Poltave armiju švedskog kralja Karla XII. U bici
    koja je zauvek označila kraj Švedske kao velike sile, spaslo se
    samo 1.500 od 20.000 Šveđana, a švedski monarh je jedva izvukao
    živu glavu. Ruska pobeda nad tada najboljom vojskom u Evropi
    snažno je podigla ugled Rusije, koja je postala svetska sila prvog
    reda.

    1822.
    Engleski pisac Persi Biš Šeli, jedan od najboljih
    liričara engleskog jezika, udavio se u moru kod italijanskog grada
    Livorno. Izuzetno obrazovan, vrstan poznavalac filozofije,
    književnosti i lingvistike, romantik, antitradicionalist, uneo je u
    englesku poeziju notu slobode i duhovne smelosti. U poemi ''Kraljica
    Mob'' izrazio je svoja revolucionarna osećanja, a u ''Pobuni Islama''
    nadu u bolju budućnost ljudskog roda. Ostala dela: pesničke drame
    ''Čenči'' ''Oslobođeni Prometej'', lirske pesme ''Ševa'', ''Oblak'',
    ''Oda zapadnom vetru'', esej ''Odbrana poezije''.

    1838.
    Rođen je nemački konstruktor i general grof
    Ferdinand fon Cepelin, koji je 1900. konsturisao veliku vazdušnu
    lađu - dirižabl, nazvanu prema njemu ''cepelin''. Njegova letilica
    duga 248 metara bila je lakša od vazduha, s velikim balonom
    profilisanog vretenastog oblika i motornim pogonom.

    1885.
    Rođen je nemački filozof Ernst Bloh, jedan od
    najznačajnijih mislilaca 20. veka. Završio je studije filozofije,
    fizike i muzike i doktorirao u Vircburgu, a univerzitetsku karijeru
    počeo je 1918. u Lajpcigu. Posle dolaska nacista na vlast 1933.
    izbegao je iz Nemačke u Švajcarsku, potom u SAD. Predavao je
    filozofiju na Univerzitetu u Lajpcigu od 1948. do 1957, kada su mu
    vlasti Istočne Nemačke zabranile rad zbog kritičnosti u pogledu
    razvoja marksističke misli u toj zemlji, čime je navukao na sebe
    gnev najviših komunističkih funkcionera. Posle prelaska u Zapadnu
    Nemačku, od 1961. do smrti 1977. bio je profesor na Univerzitetu u
    Tibingenu. Dela: ''Duh utopije'', ''Tomas Mincer kao teolog
    revolucije'', ''Tragovi'', ''Nasleđe ovog vremena'', ''Sloboda i
    poredak'', ''Subjekt-Objekt'' (monografija o Hegelu), ''Princip nade'',
    ''Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo'', ''Tibingenski uvod u
    filozofiju''.



    1894.
    Rođen je ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica,
    jedan od najistaknutijih fizičara 20. veka, dobitnik Nobelove
    nagrade za fiziku 1978, inostrani član Srpske akademije nauka i
    umetnosti. Od 1921. do 1934. radio je u Velikoj Britaniji, a po
    povratku je rukovodio Institutom Akademije nauka ŠSR za fiziku.
    Uspeo je da stvori vrlo jaka magnetna polja, otkrio je zavisnost
    električnog otpora polikristalnih metala od jakog magnetskog polja,
    koja nosi njegovo ime. Radio je na fizici niskih temperatura
    (helijum II, tečni vazduh, vodonik), unapredio hidrodinamiku,
    posebno u oblasti termičkih pojava u tankim slojevima tečnosti.

    1920.
    Gradu Šapcu svečano je uručeno francusko
    odlikovanje ''Ratni krst'' za heroizam i stradanje njegovog
    stanovništva u Prvom svetskom ratu. Šabac je 1914. i 1915.
    pretrpeo velika razaranja od strane austrougarske vojske, koja je
    počinila masovne ratne zločine nad srpskim civilima u Šapcu i
    Mačvi.

    1920.
    U ofanzivi Crvene armije kod Rovna u Ukrajini je
    poginuo srpski revolucionar Aleksa Dundić, pomoćnik komandanta
    puka Šeste konjičke divizije Crvene armije. Kao dobrovoljac srpske
    vojske u Prvom svetskom ratu je posle ranjavanja pao u austrougarsko
    zarobljeništvo, odakle je prebegao u Rusiju i pridružio se Crvenoj
    armiji. Postao je čuven po hrabrosti i među prvima je odlikovan
    ''Ordenom crvene zastave''. U znak priznanja - urna s njegovim pepelom
    položena je u zidine Kremlja, a u Rovnu mu je podignut spomenik.

    1940.
    Vlada Norveške je u Drugom svetskom ratu emigrirala
    u London, pošto je norveška vojska kapitulirala posle 62 dana
    otpora invazionim snagama Nemačke.

    1942.
    Umro je francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše
    Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i počasni
    vojvoda srpske vojske. U junu 1918. preuzeo je vrhovnu komandu nad
    savezničkim snagama na Solunskom frontu. Procenio je da Srpska
    vojska - kao najborbeniji deo savezničkih snaga na tom ratištu -
    treba prva da krene u proboj fronta, čemu je nesumnjivo doprinela i
    namera da se manje izlažu opasnosti vojnici drugih savezničkih
    nacija. Srpska vojska je posle zapovesti za proboj Solunskog fronta,
    brzo porazila Bugare i prisilila ih na kapitulaciju, zatim i
    austrijske i nemačke trupe, što je bilo odlučujuće za slom
    Centralnih sila i okončanje Prvog svetskog rata.

    1943.
    Umro je heroj francuskog Pokreta otpora u Drugom
    svetskom ratu Žan Mulen, poznat kao ''Maks'', koji je rukovodio
    otporom nacistima u okupiranoj Francuskoj. Posle hapšenja mučen je
    u Gestapou i umro je od povreda.

    1956.
    U Beogradu je izveden prvi javni TV prenos
    bežičnim putem, povodom proslave stogodišnjice rođenja srpskog
    naučnika Nikole Tesle. Program iz privremenog TV studija u
    Institutu ''Nikola Tesla'' u Beogradu građani su pratili na
    četrdesetak prijemnika smeštenih u izlozima prodavnica u raznim
    delovima grada.



    1967.
    Umrla je engleska pozorišna i filmska glumica
    Vivijen Li, koja je stekla svetsku slavu ulogom Skarlet O'Hare
    u američkom filmu ''Prohujalo s vihorom'' za koju je nagrađena
    Oskarom. U pozorištu je igrala niz vodećih uloga u dramama
    Vilijama Šekspira, često s mužem Lorensom Olivijeom, za kojeg je
    bila udata od 1937. do 1960. Ostali filmovi: ''Bura u čaši vode'',
    ''Požar nad Engleskom'', ''Cezar i Kleopatra'', ''Ana Karenjina'', ''Ledi
    Hamilton'', ''Tramvaj nazvan želja'' (Oskar), ''Rimsko proleće
    gospođe Ston''.



    1994.
    Umro je korejski diktator Kim Il Sung, za podanike
    ''Veliki vođa'', koji je neograničenom ličnom vlašću upravljao
    staljinističkom Severnom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. do
    smrti.

    2002.
    Lideri 34 afričke zemlje na sastanku u Durbanu
    ukinuli su Organizaciju afričkog jedinstva i sutradan je zamenili
    novom po ugledu na Evropsku uniju, pod nazivom Afrička unija.

    2003.
    Sudanski ''Boing 737'' sa 104 putnika i 11 članova
    posade srušio se odmah po poletanju iz Port Sudana ka Kartumu, što
    je preživeo samo jedan dvogodišnji dečak.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #363

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 9. jul, 190. dan 2007. Do kraja godine ima 175 dana.

    1441.
    Umro je flamanski slikar Jan van Ajk, jedan od
    najvećih evropskih slikara 15. veka, začetnik renesansnog
    realističkog slikarstva u severnoj Evropi, tvorac flamanske
    slikarske škole. Među prvima je počeo da slika uljanim bojama i
    spojio je gotsku komponentu i duh renesanse, uz vrhunsko majstorstvo
    u slikanju detalja. Proslavio se oslikavanjem oltara u katedrali u
    Ganu i izradio je niz izuzetnih portreta, iskazavši retko umeće.

    1519.
    Španski osvajač Ernan Kortez iskrcao se na obalu
    Meksičkog zaliva, gde je osnovao grad Vera Kruz i započeo
    osvajanje Meksika, koje je okončao 1521. uništenjem carstva
    Asteka.

    1762.
    Abdicirao je ruski car nemačkog porekla Petar III
    Fjodorovič Romanov, koji je vladao samo nekoliko meseci. Dvorskom
    prevratu prethodilo je nezadovoljstvo labilnim Petrom III, koje je
    kulminiralo sramnim okončanjem sedmogodišnjeg rata s Pruskom, kad
    je pruski uticaj postao presudan u ruskoj unutrašnjoj i spoljnoj
    politici. Zaverenici su pridobili carsku gardu, Senat i Sveti sinod
    Ruske pravoslavne crkve i prisilili cara na abdikaciju, potom ga
    uhapsili i otrovali na osnovu naredbe njegove supruge Katarine II
    Aleksejevne, poznate kao Katarina Velika.



    1810.
    Francuski car Napoleon I anektirao je Holandiju
    posle abdikacije sa prestola te zemlje njegovog brata Luja
    Napoleona.

    1816.
    Kongres u Tukumanu objavio je nezavisnost
    Ujedinjenih provincija Rio de la Plate (sadašnja Argentina) od
    Španije.

    1877.
    U Vimbldonu je počeo prvi teniski turnir.

    1879.
    Rođen je italijanski kompozitor Otorino Respigi,
    đak Nikolaja Rimskog-Korsakova, koji je stvarao dela raskošnih
    orkestarskih boja, uglavnom u impresionističkom maniru. Dela:
    ''Gregorijanski koncert'' za violinu i orkestar, simfonijske poeme
    ''Rimske pinije'', ''Rimske fontane'', ''Rimski praznici'', opere.

    1913.
    Pobedom srpske vojske nad bugarskim trupama
    završena je Bregalnička bitka, što je bilo odlučujuće za pobedu
    Srbije u Drugom balkanskom ratu protiv Bugarske. Kao posledicu ove
    pobede Kraljevina Srbija je oslobodila i pripojila Južnu Srbiju
    (otprilike današnja Makedonija), kao i Staru Srbiju (otprilike
    današnjne Kosovo i Metohija).

    1916.
    Rođen je engleski državnik Edvard Hit, vođa
    Konzervativne partije od 1965. do 1975. Kao premijer Velike
    Britanije od 1970. do 1974, uveo je zemlju u Evropsku ekonomsku
    zajednicu (sadašnja Evropska unija).

    1922.
    Amerikanac Džoni Vajsmiler preplivao je 100 metara
    za 58,6 sekundi, postavši prvi čovek kojem je trebalo manje od
    minuta da prepliva tu deonicu.



    1932.
    Umro je američki pronalazač King Kemp Džilet,
    koji je izumeo nožić za brijanje, kod nas poznat kao ''žilet'',
    prema francuskoj verziji njegovog prezimena.

    1941.
    U Banjički logor - koji je u Drugom svetskom ratu u
    kasarni 18. pešadijskog puka bivše jugoslovenske vojske u Beogradu
    osnovala nemačka okupatorska vlast - doveden je prvi zatvorenik. U
    registar logora, koji je radio do oktobra 1944, upisano je 23.637
    zatvorenika, ali se posredno može zaključiti da je brojka veća.

    1943.
    Četnici su u Drugom svetskom ratu tokom bitke na
    Sutjesci, u obračunu s partizanima kod sela Vrbnice u fočanskom

    kraju, zarobili i ubili pisca Ivana Gorana Kovačića i profesora
    Medicinskog fakulteta u Beogradu dr Simu Miloševića. Kovačić je
    napisao ''Štrajk u fabrici štrebera'', ''Humoreske i satire'', ''Par
    nas s Parnasa'', ''Burgije i turpije'' i nekoliko potresnih pesama,
    uključjući snažnu poemu ''Jama'' o zločinima hrvatskih ustaša nad
    Srbima, a Milošević više radova iz oblasti parazitologije,
    mikologije i bakteriologije.

    1944.
    Predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije
    Ivan Šubašić upoznao je svetsku javnost preko Radio Londona sa
    sporazumom koji je sklopio s maršalom Josipom Brozom.

    1960.
    Sovjetski lider Nikita Hruščov upozorio je SAD da
    ne intervenišu protiv Kube, jer će u tom slučaju sovjetske snage
    podržati kubanski narod.

    1963.
    Potpisan je sporazum o formiranju Federacije
    Malezije, u čiji sastav su ušli Malaja (čitav niz različitih
    sultanata sa teritorije Malaje), Singapur i Severni Borneo (Sabah i
    Saravak). Dve godine kasnije Singapur je istupio iz Malezije.

    1988.
    Više desetina hiljada Novosađana je na protestnom
    mitingu, na kojem je učestvovalo i oko hiljadu Srba sa Kosova i
    Metohije, izrazilo nezadovoljstvo autonomaškom politikom
    rukovodstva Vojvodine i zahtevalo jedinstvenu Srbiju.

    1989.
    Umro je srpski istoriograf Fedor Nikić, osnivač
    Muzeja fruškogorskih manastira. Univerzitetsku karijeru počeo je u
    Beogradu pod okriljem profesora Slobodana Jovanovića, a nastavio u
    Subotici na Pravnom fakultetu. Bavio se ustavnim pravom, manjinskim
    pitanjem i crkvenom reformom. Napisao je više dela, uključujući
    ''Lokalne uprave Srbije u 19. i 20. veku''. Kao veliki bibliofil
    sakupio je veliku i posebno vrednu biblioteku i zaveštao je
    važnim nacionalnim institucijama.

    1993.
    Britanski naučnici identifikovali su kosti ruskog
    cara Nikolaja II i članova njegove porodice, koje su boljševici,
    na osnovu naredbe Vladimira Lenjina, ubili i potom iskasapili 1918.
    u Jekaterinburgu (u sovjetsko vreme Sverdlovsk).

    2001.
    Čileanski sud presudio je da bivši lider vojne
    hunte u Čileu - Augusto Pinoče nije mentalno sposoban da pred
    sudom odgovara za zločine koje je naredio, uključujući masovna
    ubistva političkih protivnika.

    2006.
    Najmanje 127 ljudi je poginulo u nesreći aviona
    ruske kompanije ''Sibir'' koji je leteo iz Moskve u sibirski grad
    Irkutsk. Nesreću aviona tipa erbas'' A-310 preživela su 72
    putnika. Nesreća se dogodila pri sletanju na aerodrom u Irkutsku,
    5.200 kilometara istočno od Moskve kada je avion snažno udario u
    pistu, sleteo sa nje i udario u zgradu pored aerodroma.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #364

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 10. jul

    Danas je utorak 10. jul. 191. dan 2007. Do kraja godine ima 174 dana.


    138.
    Umro rimski car Hadrijan
    Rimski car Publije Elije Hadrijan je po dolasku na presto 117. uvideo da Rimsko carstvo slabi i odrekao se osvajanja, utvrdivši granice u jugozapadanoj Germaniji i Britaniji.
    Na severnoj granici provincije Britanije, izmedju zaliva Klid i Fort, podigao je tzv. Hadrijanov bedem koji je trebalo da štiti od upada Pikta i Škota.
    Podigao je više gradova, od kojih je najvažniji Hadrijanov grad u Trakiji (sadašnje Jedrene). Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.



    1099
    Umro je španski nacionalni junak El Sid, legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve tragedije Sid i Masneove opere.

    1509
    Rođen je švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi, koja je izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo Temelji hrišćanstva [1536] postalo je priručnik protestantske doktrine.

    1584
    Po nalogu španskog dvora ubijen je holandski princ od Oranža Vilem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik Holandije.

    1609.
    U Minhenu je osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije, što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata [1618-48] u centralnoj Evropi.

    1774.
    Nakon šestogodišnjeg rata, Rusija i Turska sklopile su Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.

    1830.
    Na Antilima je rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874.

    1834.
    Rođen je češki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije majevaca - književnika koji su, okupljeni oko časopisa Maj, promovisali češki književni realizam

    1856.
    Rođen je srpski fizičar i pronalazač Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u istoriji svetske nauke, posebno elektrotehnike, tvorac "novog tehničkog poretka"; zahvaljujući njegovim izumima, postavljen je temelj i pravac vrtoglavog naučno-tehničkog razvoja ljudskog roda u 20. veku. Pronašao je obrtno magnetno polje, trofazni sistem prenosa električne energije, indukcioni motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i patentirao je niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika, izuma bez kojih bi bila nezamisliva tehnička civilizacija, pogotovo prenos električne energije. Pionir je i radio tehnike, bežične telegrafije, radara. Njegov polifazni sistem naizmeničnih struja pokazao je vrednost na prvoj hidrocentrali na slapovima Nijagare. Patentirao je oko 700 pronalazaka u oblasti naizmeničnih struja, telekomunikacija, akustike i mašinstva, od kojih su mnogi našli široku primenu. Posle okončanja studija elektrotehnike u Gracu i kraćeg stažiranja u Budimpešti i Parizu, odselio se u SAD, čiji je državljanin postao 1884, ali je sve do smrti u Njujorku, na pravoslavni Božić 1943, održavao bliske kontakte s otadžbinom. U SAD-u je, proniknuvši u tajne oscilatornih kretanja elektriciteta i materije, ostvario najveće naučne poduhvate. Povodom stogodišnjice njegovog rođenja, 1956. godine, jedinica za merenje visokog napona dobila je Teslino ime, kojim je nazvana i jedinica jačine magnetnog polja. Rođen je kao četvrto dete Milutina i Đuke Tesle u svešteničkoj pravoslavnoj porodici u srpskom selu Smiljan u Lici.



    1866.
    Edson P Clark patentirao je olovku čiji trag je nemoguće izbrisati.

    1871.
    Rođen je Marsel Prust, jedan od najvećih francuskih književnika i najkompleksnijih i najzagonetnijih književnih stvaralaca uopšte. Još od ranog detinjstva, počeo je da boluje od astme, s tim što je u njegovom slučaju ova bolest bila psihosomatske prirode i služila mu pre svega kao valjan izgovor za nerad i način da iznudi pažnju i popustljivost roditelja, naročito majke. Inače, Prustov odnos prema majci nesumnjivo je veoma značajan biografski element za piščevo književnokritičko stanovište. Književnik je, naime, patio od Edipovog kompleksa, koji je, razume se, pothranjivala i sama majka, koja ga je do kraja života tretirala kao četvorogodišnje dete, neprestano nad njim bdela, čak prevodila Raskina umesto njega; time ga je potpuno onesposobila za život i učinila neverovatnim egocentrikom. Svemu tome doprineo je i otac, koji je neretko iz efemerne strogosti prelazio u krajnje popuštanje (poznata epizoda iz "Kombrea"). Popustljivost svojih roditelja Prust je maksimalno zloupotrebljavao, te je postao vrsta porodičnog tiranina, sadiste, dok je, s druge strane, bio seksualni mazohista. Nakon majčine smrti ("malom Marselu" tada je bilo 35 godina), povlači se iz društvenog života i osamljuje se u malom stanu u bulevaru Osman, gde od 1910. do 1922. radi na epohalnom "Traganju za izgubljenim vremenom" i iz kog gotovo uopšte ne izlazi. Budući da je patio od klaustrofilije, taj stan bio je, po njegovoj želji, hermetički zaptiven, obložen plutom radi sprečavalja buke i sa uvek navučenim šalonima (sam Prust o njemu je pisao kao o kovčegu); pisac je u njemu danju spavao, a noću pisao, i to uvijen u slojeve ćebadi, jer se i zimi i leti tresao od hladnoće. Čini se, međutim, da je, i pored sve svoje lenosti, ipak postao pre zatočenik svoje vokacije nego bolesti. Nakon majčine smrti, Prust počinje otvoreno da živi i homoseksualnim životom i životom sadomazohiste, pri čemu je simptomatično da i u Prustovom delu homoseksualnost po pravilu ide podruku sa perverzijom, tj. sadomazohizmom. Stvaralaštvo: zbirka skica i priča "Zadovoljstva i dani", pastiši, prevodi Raskina, zbirka eseja "Protiv Sent Beva", nedovršen mladalački autobiografski roman "Žan Santej" i petotomno "Traganje za izgubljenim vremenom", roman koji je, kao uostalom i gotovo sva moderna prozna dela 20. veka, lišen fabule u smislu neposrednog aktualnog zbivanja. Junak, dakle, u ovom delu ne dolazi u sukob sa spoljnim svetom, već je razvoj njegove ličnosti uslovljen subjektivnim unutarnjim doživljajima i nadražajima koji mu konačno otkrivaju i vokaciju. Zahvaljujući nehotičnim sećanjima na vanvremene trenutke iz svog života, junak dolazi do prosvetljenja, pa i do ovostranog spasenja, shvativši da se mora posvetiti pisanju romana kako bi vratio izgubljeno vreme i svom besplodnom životu dao smisao.

    1886.
    Erupcija vulkana Tarawera uništila je čuvene roze-bele terase kalcijum-karbonata na Novom Zelandu.

    1892.
    U Ohaju je prvi put ulica popločana betonom.

    1895.
    Rođen je nemački kompozitor Karl Orf, autor popularne scenske kantate Karmina Burana.

    1897.
    U borbi za prevlast na području gornjeg Nila, francuske trupe zaposele su Fešoude u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima

    1926.
    Rođen je srpski glumac Pavle Vuisić, "vulkan glume, života i snage", kako ga je opisao Orson Vels. Već u prvom filmu - "Čudotvorni mač" Vojislava Nanovića 1950. - nametnuo se neobično snažnom glumačkom ličnošću, koja je potom obeležila više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne "Šešir gospodina Vujića". Filmovi: "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka", "Kampo Mamula", "Dim", "Mačak pod šlemom", "Parče plavog neba", "Žeđ", "Horoskop", "Inspektor", "Sam", "Pogon B", "Kad čuješ zvona", "Događaj", "Konjuh planinom".



    1933.
    Njujorški policajci prvi su primenili radio-veze u svom radu.

    1940.
    Napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve u Južnom Velsu, u Drugom svetskom ratu počela je Bitka za Britaniju.

    1940.
    Francuska Narodna skupština poverila je vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.

    1943.
    SAD i Velika Britanija izvršile su invaziju na Siciliju u Drugom svetskom ratu.

    1953.
    Sovjetski lider Nikita Hruščov smenio je ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama

    1958.
    U Engleskoj su instalirani prvi parking satovi.

    1962.
    Iz Kejp Kaneverala lansiran je prvi američki telekomunikacioni satelit Telstar, koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana

    1973.
    Nakon 300 godina engleske vladavine, Bahami su dobili nezavisnost.

    1991.
    Boris Jeljcin preuzeo je dužnost predsednika Rusije kao prvi šef te države koji je to postao zahvaljujući pobedi na izborima.

    1992.
    Bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu sud u SAD osudio je na 40 godina robije, pod optužbom da je dozvolio korišćenje Paname za šverc droge.

    1995.
    Vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći, vojna hunta Burme oslobodila je iz kućnog pritvora, šest godina pošto joj je ograničila slobodu kretanja.

    1997.
    Pripadnici elitne britanske jedinice u sastavu Snaga za stabilizaciju mira u bivšoj BiH [Sfor] su kod Banja Luke ubili bivšeg šefa policije u Prijedoru Simu Drljaču, kojeg je Međunarodni sud u Hagu stavio na tajnu listu optuženih za ratne zločine. Nepune dve godine kasnije norveški mediji su pisali da je NATO falsifikovao obdukcioni izveštaj kako bi sakrio da je na Drljaču pucano s leđa, iz neposredne blizine. Istog dana vojnici Sfora su u prijedorskoj bolnici uhapsili dr Milana Kovačevića, koji je prebačen u Hag gde je kasnije umro u ćeliji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #365

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 11. jul, 192. dan 2007. Do kraja godine ima 173 dana.

    1533.
    Papa Klement VII zapretio je engleskom kralju
    Henriju VIII da će ga ekskomunicirati iz rimokatoličke crkve ako
    ne obnovi brak s Katarinom Aragonskom, od koje se razveo u maju
    1533. Henri VIII je ignorisao pretnju, raskinuo sve veze s Vatikanom
    i 1534. osnovao je Anglikansku crkvu - proglasivši sebe za njenog
    poglavara.

    1804.
    Bivši potpredsednik SAD Aron Ber ubio je bivšeg
    ministra finansija Aleksandera Hamiltona u dvoboju izazvanom
    političkim rivalstvom i međusobnim optužbama.

    1844.
    Rođen je srpski kralj Petar I Karađorđević,
    kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom Kraljevine Srba, Hrvata i
    Slovenaca (do smrti 1921.). Njegova vladavina obeležena je opstim
    razvojem parlamentarne demokratije, ubrzanim privrednim razvojem,
    kulturnim napretkom i slobodom štampe kakva nije postojala ni pre
    ni posle njegove vladavine. Tokom njegove vladavine ojačane su
    političke i kulturne veze s južnoslovenskim narodima, a pod
    njegovim žezlom Srbija je bila neka vrsta Pijemonta, ideal ustavnog
    uređenja i žarište slobode i napretka u tom delu Evrope. Ipak
    period njegove vladavine bio je obeležen i samovoljom grupe oficira
    zaverenika iz 1903., pripadnika Crne ruke.



    1882.
    Gušeći pobunu u Egiptu, britanske trupe su napale
    Aleksandriju, a zatim zauzele Kairo i čitavu zemlju. Potom je na
    međunarodnoj konferenciji utvrđen sporazum o bezbednosti Sueckog
    kanala, za Veliku Britaniju izuzetno značajnog plovnog puta zbog
    britanskih kolonija u Aziji, pa su od tada Britanci, zajedno s
    Francuzima, nadzirali Kanal, čime je Egipat potpao pod punu
    zavisnost od velikih sila. Egipat je tek 1956. preuzeo kontrolu nad
    Sueckim kanalom.

    1920.
    Rođen je američki filmski i pozorišni glumac
    ruskog porekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner. Bio je retko
    upečatljiva, snažna ličnost. Igrao je u mnogim filmovima, ali je
    verovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu ''Kralj i ja'',
    za koji je nagrađen Oskarom, a i u pozorištu je godinama igrao u
    istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: ''Deset božjih zapovesti'',
    ''Anastasija'', ''Braća Karamazovi'', ''Solomon i Saba'', ''Sedmorica
    veličanstvenih'', ''Taras Buljba'', ''Zapadni svet''.

    1921.
    Posle pobede revolucije, privremena narodna vlada je
    proglasila nezavisnost Mongolije pod nazivom Narodna republika
    Mongolija.

    1935.
    Umro je francuski oficir jevrejskog porekla Alfred
    Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je Nemačkoj odavao vojne
    tajne i osuđen na doživotnu robiju, samo na osnovu sumnji i izjava
    grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora u
    svetu u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu ustao je poznati pisac
    Emil Zola, koji je pod naslovom ''Optužujem'' u listu ''L'oror''
    objavio otvoreno pismo predsedniku Republike. Tek u julu 1906.
    kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u
    čin majora.

    1937.
    Umro je američki kompozitor poreklom ruski Jevrejin
    Džordž Geršvin, koji je u klasičnu muziku uneo elemente
    folklora, popularne muzike, crnačkih duhovnih pesama i bluza. Dela:
    opera ''Porgi i Bes'', simfonijska fantazija ''Amerikanac u Parizu'',
    'Klavirski kloncert u F-duru'', kompozicije za klavir i orkestar,
    ''Melanholična rapsodija'', muzika za filmove.

    1960.
    ''Predsednik vlade'' provincije Katanga Moiz Čombe -
    eksponent belgijskih i drugih zapadnih kompanija u Kongu - proglasio
    je ''nezavisnost'' te rudnim blagom prebogate kongoanske provincije.

    1978.
    U eksploziji cisterne s tečnim gasom u španskom
    mediteranskom turističkom kampu u mestu San Karlos de la Rapita
    poginulo je najmanje 180 ljudi.

    1979.
    Americka vasionska stanica ''Skajlab'' se posle
    šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje raspala prilikom prizemljenja.

    1982.
    Umro je srpski pisac Mehmed-Meša Selimović, član
    Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od vodećih srpskih
    književnika 20. veka. Kako je sam otkrio, potomak je srpske
    porodice Vujovića. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do
    Drugog svetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po
    izlasku iz ustaškog logora 1943. priključio se Partizanskom
    pokretu, a posle rata je bio direktor drame Narodnog pozorišta u
    Sarajevu, umetnički direktor ''Bosna-filma'' i glavni urednik
    ''Svjetlosti''. Zbog progona kojem su ga podvrgli bosanski političari
    prešao je u Beograd i u njemu je ostao do smrti. Dela: romani
    ''Derviš i smrt'' (jedno od najznačajnijih dela u srpskoj kulturi
    uopšte),''Tišina'', ''Tvrđava'', ''Magla i mjesečina'', ''Krug''
    (nedovršen), zbirke pripovedaka ''Prva četa'', ''Tuđa zemlja'',
    ''Djevojka zlatne kose'', studija ''Za i protiv Vuka'', eseji ''Pisci,
    mišljenja, razgovori'', memoarska proza ''Sjećanja'', nekoliko
    filmskih scenarija.

    1989.
    Umro je engleski pozorišni i fimski glumac,
    reditelj i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača
    likova iz dela Vilijama Šekspira, prvi glumac kojem je za života
    dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada
    ''Emi'' za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio
    je Oskara za film ''Hamlet''. Ostali filmovi: ''Henri V'', ''Ričard
    III'', ''Princ i igračica'', ''Tri sestre'', ''Orkanski visovi'',
    ''Rebeka'', ''Ledi Hamilton'', ''Keri'', ''Otelo'', ''Spartak'' , ''Kartum'',
    ''Ponos i predrasuda'', ''Bani Lejk je nestala'', ''Maratonac''.



    1991.
    Avion s muslimanskim hodočasnicima iz Nigerije
    srušio se u plamenu u gradu Džeda u Saudijskoj Arabiji, što nije
    preživeo niko od putnika. U avionu se nalazilo 261 lice, sa
    članovima posade.

    1995.
    Vojska Republike Srpske zauzela je Srebrenicu i
    prema izveštaju komisije Vlade RS do 17. jula ubila 7.800
    zarobljenih muškaraca, što je Haški tribunal okvalifikovao kao

    genocid. Prema dokumentaciji Centra za istraživanje zločina nad
    srpskim narodom, iz te ''zaštićene zone'' Ujedinjenih nacija
    muslimanske snage su od 1992. do 1995. u napadima na okolna srpska
    sela ubile 3.287 ljudi.

    2000.
    U eksploziji oštećenog naftovoda na jugu Nigerije
    poginulo je oko 200 ljudi.

    2002.
    Italijanski parlament dopustio je muškim
    naslednicima prestola da se vrate u zemlju, okončavši posle 56
    godina njihovo izbeglištvo, kao posledicu saradnje pripanika
    italijanske kraljevske kuće - Savoja, sa fašističkim režimom
    Benita Musolinija.

    2003.
    Indija i Pakistan obnovili su autobuski saobraćaj
    između Nju Delhija i Lahorea, što je obnovilo nade u okončanje
    decenija neprijateljstva dveju susednih zemalja, koje razdvaja samo
    religioznost i pored ogromne etničke bliskosti.

    2006.
    Umro je osnivač i vođa legendarne britanske rok
    grupe ''Pink flojd'' Sid Baret. Vođa ''Pink flojda'' je rođen kao
    Rodžer Baret u Kembridžu, a članove buduće grupe Rodžera
    Votersa i Dejvida Gilmora upoznao je u školi u čuvenom
    univerzitetskom gradu.

    2006.
    U sedam eksplozija bombi na železničkoj mreži u
    indijskom gradu Bombaju poginulo je oko 200 ljudi, a preko 700 je
    povređeno. Eksplozije su bile deo dobro koordinisanog napada za
    koji ni jedna teroristička grupa nije preuzela odgovornost, ali je
    sumnja pala na kašmirsku islamsku terorističku grupu
    ''Laškar-e-Tajeba'', koja to poriče. Bombaj je finansijski centar
    savremene Indije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #366

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 12. jul, 193. dan 2007. Do kraja godine ima 172 dana.

    100. p. n. e.
    Rođen je rimski vojskovođa, pisac i
    državnik Gaj Julije Cezar. Bio je jedna od najmarkantnijih
    ličnosti antičke istorije. Republikanski zaverenici ubili su ga
    44. p.n.e., na dan martovskih ida, ali time nisu uspeli da spasu
    republiku - što je bio njihov cilj. U početku karijere bio je
    pristalica stranke populista, rimskih republikanskih demokrata, uz
    čiju je pomoć 68. počeo da se penje lestvicama moći, postavši
    kvestor, zatim edil, pretor i prokonzul u Španiji. Ambiciozan ibezobziran,
    okrenuo je leđa populistima i 60. sklopio je Prvi
    trijumvirat o podeli vlasti s Gnejem Pompejem i Markom Likinijem
    Krasom. Vojnički se proslavio osvajanjem Galije (današnja
    Francuska i Belgija). Posle Krasove smrti ušao je vojskom na
    teritoriju Rima - za prelazak granične rečice Rubikon vezuje se
    znamenita njegova izjava: ''Kocka je bačena'' (na teritoriji samog
    Rima nisu smele da se nalaze naoružane trupe, drugim rečima
    prelazak te reke značio je građanski rat). Potukao je Pompejeve
    snage 48. u bici kod Farsale u Tesaliji. Pripojio je Egipat, iz kog
    je doveo grčkog astronoma Sosigena koji mu je pomogao da reformiše
    računanje vremena i sačini Julijanski kalendar. Dosta je pisao i
    bio je dobar stilista, ali su izgubljene njegove pesme i gramatički
    spis ''O analogiji''. Ostala dela: ''Komentari o građanskom ratu'',
    ''Komentari o galskom ratu''.



    1536.
    Umro je holandski humanista Erazmo Roterdamski, koji
    je znatno uticao na nemačku reformaciju, a u delima je satirično
    prikazao društvo, u prvom redu rimokatoličko sveštenstvo i papu.
    Reformu crkve zamišljao je kao reformu klera i crkvenih opština a
    ne kao dogmatsku reformu, zbog čega se nije složio sa Martinom
    Luterom. Dela: ''Domaći razgovori'', ''Pohvala ludosti''.

    1543.
    Engleski kralj Henri VII oženio se šesti put,
    venčavši se sa Katarinom Par, udovicom lorda Latimera, jedinom
    suprugom koja ga je nadživela.

    1682.
    Umro je francuski astronom Žan Pikar, koji je prvi
    precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije
    izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski
    almanah ''Connaišance des Temps'' koji i sada izlazi.

    1817.
    Rođen je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedan
    od najboljih američkih esejista. Pisao je protiv ropstva,
    otimačkog rata SAD protiv Meksika od 1846. do 1848. u korist
    robovlasničkog Juga, propovedao je vraćanje prirodi i spajao
    mistiku, filozofiju prirode i transcendentalizam. Dela: ''Život u
    šumi'', ''Dnevnik'', eseji ''Građanska neposlušnost'', ''Ropstvo u
    Masačusetsu'', ''Odbrana Džona Brauna''.

    1854.
    Rođen je američki industrijalac Džordž Istman,
    jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije ''Kodak''.
    Lansirao je 1844. osetljivi fotografski papir, a 1899. jednostavnu
    foto kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku
    prilagođenu kameri.

    1869.
    Francuski car Napoleon III prihvatio je uvođenje
    parlamentarnog sistema.

    1884.
    Rođen je italijanski slikar i vajar Amedeo
    Modiljani, čija su dela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti
    figura. U Parizu je živeo od 1906. do smrti 1920. i jedan je od
    najznačajnijih predstavnika ''Pariske škole''. Najviše je slikao
    ženske aktove i portrete, a u mladosti se bavio i skulpturom.

    1904.
    Rođen je čileanski pisac i diplomata Neftali
    Rikardo Rejes Basoalto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar
    Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. U
    početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, da bi
    kasnije prihvatio i slobodnije forme. Kao diplomata je službovao u
    Burmi, Argentini i Meksiku. Dela: pesničke zbirke ''Praznična
    pesma'', ''Suton'', ''Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma'',
    ''Pokušaj beskonačnog čoveka'', ''Boravak na Zemlji'', ''Španija u
    srcu'', ''Treći boravak 1935-1945'', ''Opšta pesma'', ''Grožđe i
    vetar'', ''Elementarne ode''.



    1906.
    Francuski artiljerijski kapetan jevrejskog porekla
    Alfred Drajfus - lažno optužen 1894. da je Nemačkoj izdavao vojne
    tajne i potom osuđen na doživotnu robiju - rehabilitovan je,
    vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.

    1910.
    U avionskoj nesreći poginuo je engleski
    proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je sa
    Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju
    automobila ''Rols-Rojs''. Rols je prvi pilot koji je - u junu 1910. -
    preleteo Lamanš u oba pravca bez zaustavljanja i prvi britanski
    pilot koji je izgubio život u avionskom udesu.

    1920.
    Panamski kanal prokopan između Atlantskog i Tihog
    okeana zvanično je otvoren, šest godina pošto je kroz njega
    prošao prvi brod.

    1941.
    ŠSR i Velika Britanija potpisali su u Drugom
    svetskom ratu u Moskvi ugovor o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj
    borbi protiv Nemačke.

    1941.
    U Cetinju je u Drugom svetskom ratu, na skupštini
    crnogorskih separatista, proglašena ''suverena i nezavisna'' Crna
    Gora pod italijanskim protektoratom. ''Vlada'' te ''nezavisne države''
    našla se u ozbiljnoj krizi već narednog dana, posto je izbila
    pobuna protiv okupatorskih italijanskih snaga i njihovih sledbenika
    koji su od početka bili protivnici zajedničke srpske i
    jugoslovenske države.

    1960.
    Francuska je priznala nezavisnost dotadašnjih
    kolonija u Africi Dahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale Slonovače
    (ranije deo Francuske Zapadne Afrike), kao i Čada,
    Centralnoafričke republike i Konga - bivšeg Francuskog Konga (koje
    su bile deo Francuske Ekvatorijalne Afrike).

    1979.
    Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su
    nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika
    Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave.

    1984.
    Umro je srpski pisac i diplomata Marko Ristić,
    jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Između dva
    svetska rata izdavao je i uređivao većinu nadrealističkih
    časopisa, a po okončanju Drugog svetskog rata bio je jugoslovenski
    ambasador u Francuskoj. Dela: pesme ''Od sreće i od sna'', ''Bez
    mere'', ''Nox microcosmica'', eseji ''Nacrt za jednu fenomenologiju
    iracionalnog'' (sa Kočom Popovićem), ''Koje su pobude i kakvi uspesi
    školske filozofije'', ''Smrt fašizmu - sloboda narodu'', ''Književna
    politika'', ''Ljudi u nevremenu'', ''Od istog pisca'', ''Krleža'',
    ''Prostor-vreme'', ''Politička knjizevnost'', ''Nacer tiempo'', ''Svedok
    ili saučesnik''.

    1993.
    Zemljotres je na severu Japana aktivirao klizišta i
    pokrenuo džinovske morske talase (Cunami), usmrtivši oko 200
    ljudi.

    1996.
    Britanski prestolonaslednik princ Čarls i princeza
    Dajana sporazumeli su se o uslovima razvoda, okončavši brak posle
    15 godina.

    1997.
    Kubanska vlada je posle laboratorijskih ispitivanja
    potvrdila da su autentični posmrtni ostaci legendarnog gerilskog
    vođe Ernesta ''Če'' Gevare, pronađeni u Boliviji i potom prebačeni
    na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja.

    1998.
    Francuska je pobedom u Parizu u finalu svetskog
    fudbalskog prvenstva nad Brazilom rezultatom 3:0, prvi put postala
    prvak sveta u fudbalu.

    2000.
    Umro je princ Tomislav Karađorđević, sin kralja
    Aleksandra I od Jugoslavije, prvi pripadnik kraljevske dinastije
    koji se posle Drugog svetskog rata vratio u otadžbinu. Prilikom
    sahrane četiri dana kasnije u porodičnoj grobnici Karađorđevića
    u crkvi Svetog Djorđa na Oplencu okupilo se nekoliko desetina
    hiljada ljudi.

    2000.
    U orbitu oko Zemlje ruskom raketom-nosačem
    ''Proton-K'' lansiran je osnovni blok međunarodne kosmičke stanice,
    proizveden u Rusiji, u kojem će u komfornim uslovima boraviti
    posade stanice.

    2004.
    Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose,
    prekinute posle iračke invazije na Kuvajt 1990.

    2005.
    Princ Albert II, izdanak 700 godina stare dinastije
    Grimaldi, ustoličen je kao novi suveren Kneževine Monako. Porodica
    Grimaldi je u kontinuitetu evropska dinastija sa najdužim periodom
    vladavine. Smatra se da su poreklom sa Korzike. Monako je jedna od
    najstarijih evropskih država, mada sa ograničenim suverenitetom.

    2006.
    Izraelska vojska ušla na teritoriju Libana, pošto
    je palestinski ''Hezbolah'' oteo dvojicu i ubio osmoricu izraelskih
    vojnika, što je predsednik vlade Izraela Ehud Olmert nazvao
    ''objavom rata''.


    - Srpska pravoslavna crkva danas obeležava uspomenu na
    svete apostole Petra i Pavla. Uobičajen narodni naziv za ovaj
    praznik je Petrovdan. Petar je bio ribar i zvao se Simon, a Isus mu
    je dao ime Petar. On je prvi od apostola jasno izrazio veru u
    Gospoda rečima: ''Ti si Hristos, sin Boga živoga''. Apostol Pavle
    bio je farisej, progonitelj Hristov, i zvao se Savle. Preobrazio se
    i krenuo za Hristom. Petrovdan je jedan od 15 najvećih
    hrišćanskih praznika. Kod Srba Petrovdan je slava pekara i ribara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #367

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 13. jul, 194. dan 2007. Do kraja godine ima 171 dan.

    1793.
    Francuskog lekara i novinara Žana Pola Maraa, jednog od vođa Francuske revolucije i lidera montanjarske grupe, u Parizu je ubila žirondinka Šarlota Korde. Mara se zalagao za ukidanje torture i smrtne kazne i za slobodu štampe, a u listu ''Prijatelj naroda'', koji je pokrenuo, zastupao je interese gradskih donjih slojeva i bio je potpuno isključiv prema aristokratiji.

    1837.
    Kraljica Viktorija I se kao prvi britanski monarh preselila u Bakingemsku palatu u Londonu.

    1839.
    U Beogradu su prvi put održani izbori za Opštinu grada Beograda. Ukazom o ''Ustrojaniju obština'' sve opštine u Srbiji su podeljene u tri klase: prvoj je pripadao Beograd, drugoj okružne i druge varoši, a trećoj seoske opštine. U Beogradu su birana 32 člana gradske opštine - ''najčestitija, najrazumnija i najpravdoljubivija''. Svi članovi gradske opštine svoju dužnost su obavljali besplatno.

    1878.
    Završen je Berlinski kongres, na kojem je revidiran Sanstefanski mirovni ugovor. Odlukama Berlinskog kongresa Srbiji su priključeni Niški, Pirotski, Toplički i Vranjski okrug, takođe ona je postala potpuno nezavisna država. Austro-Ugarskoj je dato pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu i da stacionira svoj garnizon u Raškoj oblasti (Novopazarski sandžak), a Velikoj Britaniji da okupira Kipar. Rumunija je postala nezavisna. Bugarska je formirana kao kneževina pod suverenitetom turskog sultana, dok je Istočna Rumelija je ostala u sastavu Turske u autonomnom statusu. Rusija je dobila proširenja na Kavkazu.

    1930.
    U glavnom gradu Urugvaja Montevideu počelo je Prvo svetsko fudbalsko prvenstvo, na kojem je u konkurenciji 13 ekipa pobedila reprezentacija zemlje domaćina. Kraljevina Jugoslavija (sastavljena samo od beogradskih igrača jer su klubovi iz Zagreba, Sarajeva i Subotice bojkotovali nacionalni tim) je kao najbolje plasirana reprezentacija izvan Južne Amerike osvojila treće mesto, iza Argentine.



    1943.
    Pobedom sovjetske armije, u Drugom svetskom ratu je posle samo osam dana okončana ključna faza Kurske bitke, najvećeg tenkovskog okršaja u istoriji ratova, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova sa obe strane. Nemci su angažovali 50 divizija, od kojih 14 oklopnih i dve motorizovane, ali su pretrpeli poraz - uključujući gubitak 2.900 tenkova. Tokom borbi koje su trajale do 23. avgusta 1943. Nemci su, uz gotovo sve tenkove, izgubili pola miliona vojnika, a 30 njihovih divizija je uništeno.

    1951.
    Umro je austrijski kompozitor Arnold Šenberg, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu. U ranim kompozicijama bio je sledbenik romantizma, ali je kasnije napustio tonalni sistem i komponovao atonalno, pri čemu je uveo nov dvanaestotonski način komponovanja, nevezan za usvojena harmonska pravila. Napisao je ''Nauku o harmoniji'' i nedovršeni ''Priručnik za kontrapunkt'' i ''Teoriju kompozicije''. Muzička dela: opera ''Mojsije i Aron'', simfonijska poema ''Peleas i Melisandra'', kantate ''Gurelider'', ''Preživeli iz Varšave'', melodrama ''Pierrot lunaire'', monodrama ''Očekivanja''.

    1955.
    Rut Elis - osuđena na smrt zbog ubistva ljubavnika - postala je poslednja žena obešena u Velikoj Britaniji.

    1971.
    Pod optužbom da su pokušali da obore kralja Hasana, u Maroku je streljano 10 oficira armije te severnoafričke zemlje.

    1985.
    Na londonskom stadionu ''Vembli'' i na stadionu ''Džon Kenedi'' u Filadelfiji su istovremeno održani veliki humanitarni koncerti pod nazivom ''Lajv ejd''. U akciji pomoći gladnima u Africi, koju je organizovao Bob Geldof, najpoznatiji rok i pop muzičari sveta, prikupili su 60 miliona dolara, a TV prenos koncerata je pratilo oko milijardu i po gledalaca širom sveta.

    1985.
    Sovjetski atletičar Sergej Bubka preskočio je motkom u Parizu, prvi u istoriji atletike, ''magičnu granicu'' od šest metara.




    1992.
    Preuzimajući dužnost premijera Izraela, Jicak Rabin je najavio da će posetiti prestonice arapskih zemalja radi postizanja mira na Bliskom istoku.

    1993.
    Hapšenjem stotina muslimanskih civila, Hrvati su u Mostaru otpočeli nov talas etničkih čišćenja.

    1994.
    Firme iz Jugoslavije i Danske povukle su osoblje iz Alžira, ugroženo napadima islamskih terorista.

    2000.
    Vijetnam je potpisao trgovinski ugovor sa SAD, što je označilo normalizaciju trgovinskih odnosa dveju zemalja, prvi put od okončanja Vijetnamskog rata četvrt veka ranije.

    2005.
    U udesu tri putnička voza u Gotki, 400 kilometara severoistočno od Karačija, na jugu Pakistana, poginulo je oko 200 ljudi, a više stotina ih je povređeno.

    2005.
    U eksploziji automobila bombe u Bagdadu, dok je američka patrola delila deci slatkiše, poginulo je 32 dece, kao i jedan američki vojnik.

    2006.
    Otvoren je naftovod Baku-Tbilisi-Džejhan, dugačak 1.774 kilometra a u njegovu izgradnju uloženo je četiri milijarde dolara. Naftovodom Baku-Tbilisi-Džejhan se nafta transportuje od Kaspijskog mora do sredozemne turske luke Džejhan, zaobilazeći i Rusiju i Iran. Ovaj naftovod, prema rečima turskog predsednika vlade Redžepa Tajipa Erdogana, predstavlja ''put svile 21. veka''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #368

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 14. jul, 195. dan 2007. Do kraja godine ima 170 dana.

    1223.
    Umro je francuski kralj Filip II Avgust, koji je tokom vladavine od 1179. uspešno ratovao protiv Engleza, otevši im posede u Zapadnoj Francuskoj. Sa kraljem Engleske Ričardom (''Lavlje srce'') i nemačkim carem Fridrihom I Barbarosom predvodio je krstaše u Trećem krstaškom ratu. Osnovao je 1208. univerzitet u Parizu i podigao veliki deo čuvene pariske Bogorodičine crkve (katedrala Notr-Dam).

    1602.
    Rođen je francuski kardinal italijanskog porekla Djulio Rajmondo Macarini, poznat kao Žil Mazaren, prvi ministar u vladama kraljeva Luja XIII i Luja XIV. Kao jedan od najveštijih diplomata svoga vremena postavio je temelje na kojima je Luj XIV gradio hegemonističku politiku Francuske u Evropi. Okončao je 1648. Tridesetogodišnji rat, posle kojeg je Vestfalskim mirom Francuska od Nemačkog carstva preuzela Alzas i neke gradove Lorene (Lotaringije). Francuska je u tom ratu učestvovala na strani koalicije protestantskih država iako sama izrazito katolička. Uspešno je savladao pobunu plemstva, poznatu pod imenom - Fronda. Bio je neobično vešt državnik i ostavio je veliki trag u istoriji Francuske i Evrope.

    1789.
    Narod Pariza zauzeo je zatvor Bastilju. Taj događaj se uzima kao simbolični početak Francuske revolucije. Podignuta u 14. veku, tvrđava Bastilja je do prve polovine 17. veka služila za odbranu Pariza, a kao zatvor je počela da se koristi za vreme kardinala Rišeljea u vreme vladavine kralja Luja XIII. Bila je predviđena za zatvorenike višeg društvenog statusa-u njoj je svojevremeno bio zatočen markiz De Sad.



    1817.
    Umrla je francuska književnica Madam de Stal, čija je knjiga ''O Nemačkoj'' znatno uticala na razvoj romantizma. Kao protivnik francuskog cara Napoleona I emigrirala je iz Francuske i potom je živela u Nemačkoj, Italiji, Rusiji i Švedskoj. Ostala dela: romani ''Delfina'', ''Korina''.

    1867.
    Švedski naučnik Alfred Nobel prvi put je demonstrirao svoj izum dinamit u kamenolomu kod engleskog grada Redhila.

    1887.
    Umro je nemački industrijalac Alfred Krup, nazvan ''kralj topova'', pod čijom je upravom metalurški koncern ''Krup'' postao simbol uspešne ratne industrije najvišeg ranga. Fabrike ''Krup'' su tokom oba svetska rata proizvodile teško naoružanje za nemačku vojsku.

    1889.
    Na stogodišnjicu pada Bastilje u Parizu je, u prisustvu 395 delegata iz evropskih zemalja i Amerike, počeo prvi kongres Druge internacionale. Na kongresu je usvojena odluka o proslavi 1. maja kao dana međunarodne solidarnosti radnika.

    1901.
    U Beogradu je svečano otvoreno prvo radničko pozorište u Srbiji. Predstave su izvođene u kafani ''Radnička kasina'' na uglu Dečanske i Skopljanske ulice (sadašnje Nušićeve).

    1902.
    U Sarajevu je, radi širenja prosvete i srpske nacionalne svesti Srba u Bosni i Hercegovini, osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo ''Prosvjeta'', koje je imalo veliki broj članova i donatora i raspolagalo je znatnom imovinom. Zahvaljujući potpori ''Prosvjete'', prve generacije srpskih đaka i studenata iz BiH su masovnije počele da se školuju prema tadašnjim evropskim standardima. Društvo je otvorilo veliki broj čitaonica, štampalo niz popularnih knjiga radi prosvećivanja naroda, a u Sarajevu je otvorilo veliku Centralnu biblioteku. U ''Prosvjeti'' su bili aktivni mnogi značajni Srbi iz BiH, uključujući Aleksu Šantića, Petra Kočića, Vasilja i Šćepana Grđića, Djorđa Pejanovića, Pere Slijepčevića.

    1904.
    Rođen je jevrejski pisac Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978, čija su dela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u Istočnoj Evropi, preciznije Galiciji. Ova oblast je istorijski pripadala Poljskoj, sa čestim menama kroz istoriju. Danas je podeljena između Poljske i Ukrajine. Jevrejska zajednica u toj oblasti imala je brojne specifičnosti, i one su najčešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935. Dela: romani ''Satana u Goraju'', ''Moskatovi'', ''Mađioničar iz Lublina'', ''Rob'', ''Imanje'', ''Posed'', ''Neprijatelji: ljubavna priča'', ''Šoša'', zbirke priča ''Gimpel luda'', ''Spinoza iz Pijačne ulice'', ''Kratki petak'', ''Seansa i druge priče'', ''Strasti'', ''Stara ljubav'', memoarske knjige ''U sudnici mog oca'', ''Dečak u traganju za Bogom'', ''Mladić u traganju za ljubavlju'', ''Izgubljen u Americi''.

    1913.
    Rođen je američki državnik Lesli Linč King, poznat kao Džerald Ford, predsednik SAD od 1974. do 1977.

    1918.
    Rođen je švedski filmski reditelj i scenarista Ingmar Ernst Bergman, trostruki dobitnik Oskara. Filmovi: ''Leto sa Monikom'', ''Noć klovnova'', ''Osmeh letnje noći'', ''Sedmi pečat'', ''Divlje jagode'', ''Zimsko svetlo'', ''Lice'', ''Devičanski izvor'', ''Djavolje oko'', ''Tišina'', ''Persona'', ''Krici i šaputanja'', ''Licem u lice'', ''Zmijsko jaje'', ''Svet marioneta'', ''Fani i Aleksander''.



    1918.
    Nemačka podmornica potopila je u Mediteranu u Prvom svetskom ratu francuski brod ''Djemna'', koji je prevozio vojnike, usmrtivši 442 ljudi.

    1933.
    U Nemačkoj su zabranjene sve političke partije, osim nacističke (Nacionalsocijalistička radnička partija Nemačke).

    1958.
    U Iraku je ubijen kralj Fejsal, nakon vojnog udara. Pučisti su ukunuli monarhiju u Iraku i uspostavljen je republikanski režim. Oficiri-pučisti ubili su i prestolonaslenika Abdula Ilaha kao i Predsednika vlade Arapske federacije Iraka i Jordana generala Nurija el Saida, a vlast je preuzeo general Abdul Karim Kasem. Irak i Jordan bili su u posebno dobrim odnosima između ostalog zbog rodbinske bliskosti njhovih vladajućih dinastija.

    1965.
    Američki satelit ''Mariner 4'', lansiran 1964, napravio je prve fotografije Marsa.

    1971.
    Sud u Stokholmu osudio je na doživotnu robiju dvojicu hrvatskih terorista, zbog ubistva jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj Vladimira Rolovića.

    1976.
    Kina je u Africi okončala gradnju železničke pruge ''Tanzam'', koja je povezala Zambiju i luku Dar es Salam u Tanzaniji.

    1988.
    Iran je u Ujedinjenim nacijama optužio SAD za ''varvarski zločin'' zbog obaranja iranskog putničkog aviona u Persijskom zalivu.

    1991.
    Predsedništvo SFRJ donelo je većinom glasova odluku o premeštanju jedinica JNA sa teritorije Slovenije u druge republike.

    1992.
    Savezna Skupština je za prvog Presednika vlade Savezne Republike Jugoslavije izabrala američkog poslovnog čoveka srpskog porekla Milana Panića.

    1998.
    Na Tajvan je kao učesnik seminara o naučnim i tehnološkim dostignućima doputovao kineski ministar Džu Lilan, postavši prvi član vlade Kine koji je stupio na tlo tog ostrva.

    2000.
    Sud u Majamiju naložio je najvećim američkim proizvođačima cigareta - proglasivši ih odgovornim za narušavanje zdravlja pušača u američkoj državi Florida - da plate kaznu od 145 milijardi dolara.

    2006.
    Skupština Srbije usvojila je zakon o ratifikaciji Ugovora o osnivanju energetske zajednice sa Evropskom unijom, čime je Srbija postala deo povezanog evropskog energetskog sistema.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #369

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 15. jul, 196. dan 2007. Do kraja godine ima 169 dana.

    1099.
    Krstaši su u Prvom krstaškom ratu zauzeli
    Jerusalim.

    1291.
    Umro je Rudolf I, osnivač dinastije Habzburg.
    Vladao je od 1273. do smrti 1291. U bici na Moravskom polju 1278.
    pobedio je češkog kralja Otakara II Pšemisla i od njega je
    preoteo Austriju, Kranjsku i Štajersku koje su, s kasnije
    pripojenom Koruškom, postale jezgro naslednih habzburških zemalja-
    čime je udaren temelj Habzburške monarhije (Austrije).

    1410.
    Vojska poljskog kralja Vladislava II Jagela, uz
    pomoć čeških plaćenika, do nogu je potukla nemačke tevtonske
    vitezove u bici kod Tanenberga.

    1606.
    Rođen je holandski slikar Harmens van Rajn
    Rembrant, jedan od najvećih u istoriji slikarstva. Uradio je oko
    650 uljanih slika, oko 300 gravira i oko 2.000 crteža,
    uključujući remek dela kao što su ''Noćna straža'', ''Izgubljeni
    sin'', ''Čas anatomije doktora Tulpa'', ''Hristos kao baštovan'',
    ''Dobri Samarićanin'', ''Hodočasnici u Emausu'', ''Suknari'',
    ''Vitsavej'', ''Jakov blagisilja unuke'', ''Venera i Kupidon'',
    ''Verenici'', ''Flora'', ''Danaja'', ''Starica'', ''Jevrejska nevesta'',
    ''Porodični portret'', ''Predeo s vetrenjačom'', više od 60
    autoportreta, portrete svoje žene Saskije fan Ojlenburh, sina Tita,
    prijatelja Jana Siksa.



    1663.
    Rođen je srpski pomorac i matematičar i ruski knez
    Marko Martinović, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan
    od najučenijih ljudi svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije
    u Veneciji podučavao je i mladiće iz Rusije primljene na molbu
    cara Petra Velikog. U rodnom Perastu je rukovodio radom jedne od
    najstarijih pomorskih škola na Jadranu.

    1795.
    Revolucionarna koračnica - Marseljeza, zvanično je
    prihvaćena kao državna himna Francuske.

    1869.Francuz Ipolit Mež Muris patentirao je margarin.

    1904.
    Umro je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji
    stil se odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i
    specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku.
    Pozorištu je otvorio nove puteve i sam je stvorio novi dramski
    oblik ''lirsku dramu''. Izvršio je ogroman uticaj na svetsku
    literaturu, posebno dramu. Dela: drame ''Galeb'', ''Tri sestre'', ''Ujka
    Vanja'', ''Višnjik'', novele i pripovetke ''Čovek u futroli'',
    ''Arhijerej'', ''Kuća na sprat'', ''Dušica'', ''Tri godine'', ''Ogrozd'',
    ''Paviljon broj 6'', ''Stepa'', ''Seljaci'', ''Činovnikova smrt'', ''U
    uvali'', zbirke humoreski ''Melpomenine bajke'', ''Šarene priče''.

    1918.
    Nemački general Erih Ludendorf naredio je sveopštu
    ofanzivu, čime je počela druga bitka na Marni u Prvom svetskom
    ratu. Bio je to poslednji pokušaj Nemačke da nadvlada savezničke
    snage na zapadnom frontu, ali je 4. avgusta 1918. okončan porazom
    nemačke armije, kao i u bici na Marni od 6.do 9. septembra 1914.

    1929.
    Umro je austrijski pisac Hugo fon Hofmanštal.
    Sarađivao je s Rihardom Štrausom, za čije je kompozicije pisao
    libreta. Dela: drame ''Ticijanova smrt'', ''Luda i smrt'', ''Malo svetsko
    pozorje'', ''Bela lepeza'', ''Elektra'', ''Edip i Sfinga'', ''Čovek'',
    ''Salcburško veliko svetsko pozorje'', ''Kula'', ''Chudljiv gospodin'',
    libreta ''Kavaljer s ružom'',''Arijadna na Naksu'', ''Žena bez senke'',
    pripovetka ''Bajka 672.noći'', esej ''Pismo lorda Čendosa''.

    1937.
    Pušten je u eksploataciju kanal Moskva-Volga dug
    128 kilometara, dubok 5,5 a širok 85 metara.

    1945.
    Italija je u Drugom svetskom ratu formalno objavila
    rat doskorašnjem savezniku Japanu.

    1958.
    Američke snage su se iskrcale u Libanu i
    intervenisale na zahtev predsednika Kamija Šamuna, omogućivši mu
    da se ponovo kandiduje za šefa države.

    1968.
    Putnički avioni ''Aerofota'' i ''Pan Amerikena''
    počeli su redovno da lete na liniji Moskva-Njujork, što su bili
    prvi direktni letovi između ŠSR i SAD.

    1974.
    Na Kipru su oficiri iz Grčke i pripadnici kiparske
    Nacionalne garde, na podsticaj vojne vlade Grčke, u državnom udaru
    oborili predsednika, arhiepiskopa Makariosa III, koji je uspeo da
    izađe iz opkoljene predsedničke palate i privremeno napusti Kipar.
    Udar je izazvao veliku međunarodnu napetost i zaoštrio odnose
    Grčke i Turske, što je Ankara iskoristila da već 20. jula 1974. -
    pod izgovorom ''zaštite'' turske zajednice na tom mediteranskom
    ostrvu - iskrca trupe koje su okupirale trećinu Kipra.

    1975.
    Sovjetski i američki vasionski brodovi ''Sojuz 19'' i
    ''Apolo 18'' lansirani su u orbitu oko Zemlje radi spajanja u svemiru.

    1983.
    U napadu jermenskih terorista na prostorije turske
    vazduhoplovne kompanije na pariskom aerodromu ''Orli'', šest ljudi je
    poginulo.

    1987.
    Tajvan je posle 38 godina ukinuo vanredno stanje
    radi omogućavanja višepartijskih izbora.

    1995.
    Vojska Šri Lanke okončala je najveću ofanzivu od
    1987. protiv tamilskih pobunjenika, tokom koje je poginulo oko 300
    ljudi.

    1996.
    Prilikom pada holandskog vojnog teretnog aviona u
    vazduhoplovnoj bazi u Ejdhovenu poginulo je 32 ljudi.

    1997.
    Italijanski modni kreator Djani Versaće, jedan od
    najuticajnijih modnih kreatora krajem 20. veka, ubijen je u Majami
    Biču na Floridi, SAD.



    1999.
    Snage Južne Koreje potopile su severnokorejsku
    topovnjaču i oštetile nekoliko drugih ratnih brodova, u prvom
    pomorskom sukobu u Žutom moru od okončanja Korejskog rata 1953.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #370

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 16. jul, 197. dan 2007. Do kraja godine ima 168 dana.

    1533.
    Prema naredbi španskog osvajača Fransiska Pisara,
    ubijen je vladar Inka Ataualpa, iako je platio traženi otkup: jednu
    sobu punu zlata i dve pune srebra.

    1661.
    Stokholmska banka izdala je prve banknote u Evropi.

    1723.
    Rođen je engleski slikar Džošua Rejnolds, jedan
    od najvećih svetskih portretista, osnivač Kraljevske umetničke
    akademije 1768. i njen prvi predsednik. Snažno je uticao naenglesko
    slikarstvo, ne samo umetničkim delima nego i kao autor
    zanimljivih rasprava o slikarstvu.

    1796.
    Rođen je francuski slikar Žan Batist Kamij Koro.
    Uradio je oko 2.000 slika, 300 crteža i desetak grafika.

    1809.
    U Peruu je izbio ustanak protiv španskih
    kolonijanih vlasti.

    1858.
    Rođen je srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac
    Beograda 1918. Kao pitomac Artiljerijske škole učestvovao je u
    Srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878, a u Srpsko-bugarskom ratu
    1885. istakao se hrabrošću u borbama na Vrabči, Slivnici, u
    Dragomanskom tesnacu, kod Pirota i Caribroda (sadašnji
    Dimitrovgrad). U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. kao načelnik
    Štaba Prve armije izuzetno je doprineo pobedama nad Turcima u
    Kumanovskoj i Bitoljskoj bici. U Drugom balkanskom ratu 1913. probio
    je bugarske položaje na Rajčanskom ridu, što je odlučilo ishod i
    Bregalničke bitke i rata. U Prvom svetskom ratu komandovao je Prvom
    armijom 1914. u Cerskoj bici i oslobodio Šabac, a dužnost nije
    napustio ni posle ranjavanja. Posle mučkog napada Bugara 1915, sa
    neuporedivo slabijim snagama sprečio ih je da prodru na Kosovo,
    što je omogućilo odstupanje srpske armije preko Albanije. U
    januaru 1916. je, umesto obolelog vojvode Radomira Putnika, postao
    načelnik Štaba Vrhovne komande i organizovao je prebacivanje
    vojske na Krf i u Bizertu, a od septembra do novembra 1916.
    rukovodio je ofanzivom u kojoj su zauzeti Kajmakčalan i Bitolj.
    Zbog neslaganja sa savezničkom komandom o širini fronta dodeljenog
    srpskoj vojsci, u aprilu 1918. je smenjen i postavljen za komandanta
    Prve armije, koja je posle proboja Solunskog fronta zauzela Veles i
    Ovče polje, kod Kumanova razoružala Bugare, produžila gonjenje
    brojčano jače nemačke Druge armije i razbila je južno od Niša
    bez pomoći saveznika, koji su zaostali 200 kilometara. Na čelu
    Prve armije 1. novembra 1918. je oslobodio Beograd. Umro je 1945.
    godine u Beogradu, pošto je prethodno doživeo razna ponižavanja
    od strane novog režima Josipa Broza. Sahranjen je praktično
    llegalno i bez ikakvih počasti u gradu kojem je doneo slobodu.



    1867.
    Žozef Monije patentirao je u Parizu ojačani beton.

    1872.
    Rođen je norveški polarni istraživač Rual
    Amundsen, prvi čovek koji je osvojio Južni pol. Poginuo je u junu

    1928. u avionskoj nesreći, pokušavajući da pronađe nestalu
    italijansku ekspediciju koja je krenula ka Severnom polu. Napisao je
    delo ''Južni pol''.

    1890.
    Umro je švajcarski pisac Gotfrid Keler, najveći
    pripovedač nemačkog govornog područja u Švajcarskoj. Istančanim
    humorom i sa simpatijama je opisivao svoje sunarodnike. Dela: zbirke
    pripovedaka ''Ljudi iz Zeldvile'', ''Ciriške novele'', ''Sedam legendi'',
    ''Epigram'', romani ''Zeleni Hajnrih'', ''Martin Zalander''.

    1896.
    Rođen je norveški političar Trigve Li, prvi
    generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1946. do 1952. Pre Drugog
    svetskog rata bio je sekretar Socijalističke partije Norveške i
    ministar pravosuđa, a posle nemačke invazije na Norvešku 1940.
    šef diplomatije u izbegličkoj vladi u Londonu.

    1911.
    Rođena je američka pozorišna i filmska glumica
    Virdžinija Katarina Mekmat, poznata kao Džindžer Rodžers, koja
    je svetsku slavu stekla kao partnerka Freda Astera u mnogim
    romantičnim mjuziklima, elegantnim i ljupkim igračkim numerama.
    Filmovi: ''Mače po profesiji'', ''Zvižduk u noći'', ''Ne kladi se na
    ljubav'', ''Veseli razvod'', ''Ponoćna zvezda'', ''Hoćemo li plesati'',
    ''Priča o Vernon i Ireni Kastl'', ''Kiti Foil'' (Oskar), ''Major i
    Malena'', ''Roberta''.



    1917.
    Boljševici su pokušali da prigrabe vlast u Rusiji
    ali nisu uspeli, posle čega se njihov vođa Lenjin povukao u
    ilegalu, dok je njegov bliski saradnik Lav Trocki uhapšen.

    1921.
    Rođen je francuski modni kreator Gi Laroš, jedan
    od najvećih ''modnih diktatora'' 20. veka. Njegove elegantne kreacije
    su prodavane po relativno umerenim cenama.

    1925.
    U Bagdadu je počeo da zaseda prvi izabrani
    parlament Iraka.

    1945.
    SAD su u Drugom svetskom ratu u pustinji Novog
    Meksika izvršile prvu probu atomske bombe, pod šifrovanim nazivom
    'Triniti'', na kojoj je od 1942. pod vođstvom atomskog fizičara
    Roberta Openhajmera radila ''armija'' od oko 150.000 stručnjaka
    raznih profila.

    1949.
    Kineska oslobodilačka armija pod vođstvom
    komunista je ovladala celom Kinom, potpuno porazivši trupe vođe
    Kuomintanga Čang Kaj Šeka (lider nacionalističke Kine), koji se
    sa ostatkom svoje vojske povukao na ostrvo Tajvan (Formoza).

    1950.
    Na stadionu ''Marakana'' u Rio de Žaneiru, Urugvaj je
    pred 199.000 gledalaca - bio je to najveći broj gledalaca koji je
    ikad prisustvovao jednoj fudbalskoj utakmici - u finalu svetskog
    prvenstva pobedio domaćina Brazil sa 2:1, osvojivši drugi put
    svetski fudbalski šampionat.

    1969.
    U istorijsku misiju ka Mesecu je poleteo američki
    vasionski brod ''Apolo 11'' s astronautima Nilom Armstrongom, Edvinom
    Oldrinom i Majklom Kolinsom, iz kojeg su 20. jula 1969. prvi ljudi
    kročili na tlo Zemljinog prirodnog satelita - Armstrong i Oldrin.

    1979.
    Sadam Husein je preuzeo dužnost predsednika Iraka.

    1985.
    Umro je nemački pisac Hajnrih Teodor Bel, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1972, majstor kratke priče.
    Najprevođeniji je nemački pisac posle Drugog svetskog rata. Dela:
    romani ''I ne reče ni reči'', ''Kuća bez čuvara'', ''Bilijar u pola
    deset'', ''Mišljenja jednog klovna'', ''Grupna slika s damom'', zbirke
    pripovedaka ''Putniče, naiđeš li u Spa...'', ''Sabrano ćutanje
    doktora Murkea'', pripovetke ''Voz je bio tačan'', ''Na kraju
    službenog puta'', ''Izgubljena čast Katarine Blum''.

    1989.
    Umro je austrijski dirigent Herbert fon Karajan,
    jedan od najvećih dirigenata 20. veka, koji je decenijama dominirao
    svetskom muzičkom scenom, izvodeći žestokom emotivnošću i
    preciznošću veliki operski i koncertni repertoar. Vrhunski nivo je
    postigao dirigujući Berlinskom filharmonijom i orkestrom Bečke
    državne opere.

    1990.
    Na Filipinima je u zemljotresu poginulo više od
    1.600 ljudi.

    2002.
    Irska republikanska armija uputila je javno
    izvinjenje porodicama civila koji su poginuli tokom njene
    30-godišnje borbe za otcepljenje Severne Irske od Britanije.
    Izvinjenje je stiglo na 30. godišnjicu od tzv. krvavog petka 1972.
    godine kad je IRA u Belfastu aktivirala 20 bombi i kad je stradalo
    sedam civila i dva vojnika. Za 30 godina u akcijama IRE stradalo je
    1.800 ljudi.

    2005.
    Bombaš samoubica digao je u vazduh kamion cisternu
    kod šiitske džamije u iračkom gradu Musajebu, usmrtivši 90
    ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #371

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 17. jul, 198. dan 2007. Do kraja godine ima 167 dana.

    1453.
    U bici kod Kastijona Francuzi su potukli Engleze.
    Ova francuska pobeda označila je kraj Stogodišnjeg rata.

    1762.
    Ubijen je ruski car nemačkog porekla Petar III
    Fjodorovič Romanov, koji je vladao samo nekoliko meseci. Bio je na
    prestolu od 5. januara 1762. do 9. jula iste godine, kad je zbačen.
    Otrovan je prema nalogu supruge, kasnije carice Katarine Velike.
    Dvorskom prevratu je prethodilo nezadovoljstvo labilnim Petrom III,
    koje je kulminiralo sramnim okončanjem sedmogodišnjeg rata s
    Pruskom, kad je pruski uticaj postao presudan u ruskoj unutrašnjoj
    i spoljnoj politici. Zaverenici su pridobili carsku gardu, Senat i
    Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve i prisilili cara na abdikaciju,
    potom ga uhapsili i otrovali.

    1790. - Umro je škotski ekonomista Adam Smit, najpoznatiji
    predstavnik engleske klasične političke ekonomije uz Dejvida
    Rikarda, čija se teorija o podeli rada u ekonomskoj literaturi
    smatra klasičnom. Naglašavao je da u etici vlada altruizam, a u
    ekonomiji egoizam. Detaljno je prikazao istoriju nastanka novca,
    analizirao vrednost i raspodelu najamnine, profita i rente,
    akumulaciju kapitala i razliku između proizvodnog i neproizvodnog
    rada.

    1793.
    Na giljotini je pogubljena žirondinka Šarlota
    Korde, koja je četiri dana ranije ubila lidera montanjara (izrazito
    levo najekstremnije krilo revolucionara) i jednog od vođa Francuske
    revolucija Žana Pola Maraa.

    1804.
    Beogradsku tvrđavu su napustile i pobegle niz Dunav
    starešine turskih janičara - dahije Aganlija, Kučuk Alija, Mula
    Jusuf i Mehmed Fočih - koji su prethodno tokom seče knezova
    poubijali najviđenije i najuglednije srpske prvake, što je bio
    neposredan povod Prvog srpskog ustanka. Namera im je bila da se
    dočepaju Vidina u današnjoj Bugarskoj, ali ih je pohvatao Milenko
    Stojković, jedan od vođa Prvog srpskog ustanka.

    1876.
    Rođen je sovjetski političar i diplomata
    jevrejskog porekla Meir Valah, poznat kao Maksim Maksimovič
    Litvinov, šef sovjetske diplomatije od 1930. do 1939. Posle
    hapšenja 1901. u zatvoru se pridružio pristalicama potonjeg vođe
    Oktobarske revolucije Lenjina, a 1902. je pobegao s robije i
    emigrirao u Švajcarsku, gde je 1903. i formalno pristupio
    boljševicima, istupivši iz ''Inostrane lige ruske revolucionarne
    socijaldemokratije''. Od 1918. bio je prvi predstavnik sovjetske
    vlade u Velikoj Britaniji, a od 1921. zamenik ministra inostranih
    poslova. Učestvovao je u mnogim pregovorima i često predvodio
    sovjetske delegacije u inostranstvu, a od 1941. do 1943. bio je
    ambasador u SAD.

    1899.
    Rođen je američki filmski glumac Džejms Kegni,
    umetnik nesvakidašnje energije i ekspresivnosti, koji je u žanru
    kriminalističkog filma bio personifikacija ''anđela garava lica'',
    folklornog heroja epohe prohibicije i velike ekonomske krize.
    Filmovi: ''Državni neprijatelj'', ''Grešnikov odmor'', ''Prolaz za
    pakao'', ''Huk gomile'', ''Pobednik uzima sve'', ''Anđeli garava lica'',
    ''San letnje noći'', ''Oklahoma Kid'', ''Jenki Dudl Dandi'' (Oskar), ''Krv
    na suncu'', ''Belo usijanje'', ''Cena slave'', ''Čovek sa hiljadu lica'',
    ''Jedan, dva, tri'', ''Regtajm''.

    1912.
    Umro je francuski matematičar, fizičar i filozof
    Žil Anri Poenkare, koji je pre Alberta Ajnštajna zasnovao
    specijalnu teoriju relativnosti. Objavio je više od 500
    matematičkih radova, izučavao je analitičku i nebesku mehaniku,
    hidrodinamiku, astronomiju, geodeziju, teorijsku i matematičku
    fiziku. Stvorio je teoriju automorfnih funkcija, jedan je od
    osnivača topologije, razvio je elektromagnetsku teoriju svetlosti,
    elektriciteta i optike Džejmsa Maksvela, matematičke metode u
    nebeskoj mehanici i astronomiji, dao kritičku analizu
    kosmogonijskih hipoteza. U filozofiji se bavio teorijom nauke,
    teorijom saznanja i opštom metodologijom. Objavio je 32 knjige.
    Dela: ''Nauka i hipoteza'', ''Vrednost nauke'', ''Nauka i metoda'', ''Nove
    metode nebeske mehanike I-III''.

    1917.
    Na talasu antinemačkih osećanja u Velikoj
    Britaniji tokom Prvog svetskog rata, britanska kraljevska kuća
    promenila je ime Saks-Koburg-Gota u Vindzor. Britanska kraljevska
    porodica je nemačkog porekla pa je tada njihovo zvanično prezime
    promenjeno, a uzeli su novo po nazivu kraljevske palate u blizini
    Londona.

    1918.
    Pogubljena je porodica ruskog cara Nikolaja II Romanova.
    Nakon boljševičke Oktobarske revolucije, car i njegova porodica
    carica Aleksandra i deca Olga, Tatjana, Marija, Anastasija i Aleksej
    držani su u kućnom pritvoru, najpre u Carskom selu, a zatim u Sibiru.
    U noći 17. jula cela porodica, zajedno sa slugama, nestala je,
    a Boljševici su saopštili da su ih pogubili.
    Tela carevića Alekseja i jedne od njegovih sestara nikad nisu pronadjena,
    a priča o preživeloj Anastasiji otvorila je vrata brojnim varalicama
    koje su tvrdile da su u krvnoj vezi sa porodicom Romanov.
    Anastasija je inspirisala i nekoliko holivudskih filmova.




    1928.
    Umro je srpski geolog Svetolik Radovanović, član
    Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi
    ministar privrede u Srbiji. Reformisao je srpsko rudarsko i
    šumarsko zakonodavstvo, a 1892. s geologom Jovanom Žujovićem
    osnovao je Srpsko geološko društvo. Kao ministar je doneo prva
    pravila rudarsko-bratinske kase za osiguranje rudara, ustanovio
    nedeljno-praznične škole za šegrte i izdao prvi godišnjak
    rudarskog odeljenja ministarstva privrede. Dela: ''Uvod u geologiju
    istočne Srbije'', ''O trusu'', ''Podzemne vode'', ''Lijas kod Rgotine'',
    ''Lijas kod Dobre'', ''Crnajka s naročitim obzirom na njen Doger'',
    ''Donjolijaska fauna sa Vrške Čuke'', ''Kelovej kod Vrške Čuke'',
    ''Belemnites ferraginensis nov. spec. iz klauskih slojeva istočne
    Srbije'', ''O velikom šarijažu u istočnoj Srbiji''.

    1945.
    Konferencija velikih sila pobednica u Drugom
    svetskom ratu o posleratnoj budućnosti Evrope počela je u bivšoj
    rezidenciji pruskih kraljeva i nemačkih careva u Potsdamu, pored
    Berlina. Na skupu okončanom 2. avgusta 1945, sovjetski lider
    Staljin, predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i premijer Velike Britanije
    Vinston Čerčil - kojeg je 28. jula zamenio novi šef britanske
    vlade Klement Atli - odlučili su da Nemačka bude potpuno
    demilitarizovana. Zabranjena je Nacionalsocijalistička partija i
    propisano je da Nemačka plati ratnu odštetu. Dogovorene su i
    teritorijalne promene u Istočnoj Evropi, uključujući iseljavanje
    takozvanih sudetskih Nemaca iz Čehoslovačke, ali i Nemaca iz
    drugih delova Istočne Evrope, poput Poljske. Uprkos zaklinjanju u
    trajni mir, ubrzo su duboka razmimoilaženja Istoka i Zapada
    izazvala hladni rat.

    1946.
    Streljan Dragoljub Draža Mihailović, komandant
    Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). Mihailović
    je bio general vojske Kraljevine Jugoslavije (u Drugi svetski rat je
    ušao kao pukovnik), izbeglička vlada mu je dodelila čin generala,
    kao i mesto ministra vojnog. Kao profesionalni oficir učestvovao je
    u oslobodilačkim ratovima 1912.-1918. U međuratnom periodu izvesno
    vreme bio je vojni ataše u Pragu i Sofiji. Odbio je da prihvati
    kapitulaciju u Aprilskom ratu 1941. i sa grupom istomišljenika
    odlučio se na oružani otpor okupatoru - što je započeo polovinom
    maja 1941. Izuzetno brutalne odmazde koje je sprovodio okupator
    vremenom će ga primorati da se odluči za taktičniji pristup, što
    će imati za posledicu da su se Britanci i Amerikanci vremenom
    (tokom 43. i posebno 44.) odlučili da podrže, po njima efikasniji,
    Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska) koji je predvodio
    Josip Broz Tito. Ulazak Sovjetskih jedinica u Srbiju u jesen 44.,
    označio je i slom Mihailovićevog pokreta. OZNA (Odeljenje zaštite
    naroda - u stvari politička policija) ga je uhapsila 12. marta
    1946. Osuđen je sa obrazloženjem da je bio saradnik okupatora i
    ratni zločinac. Predsednik SAD Hari Truman ga je odlikovao Legijom
    časti, posthumno 1948. Rehabilitovan je odlukom skupštine Srbije
    iz 2004. kojom su oba sukobljena pokreta iz Drugog svetskog rata
    ocenjena kao pokreti otpora.

    1947.
    Rodjena je Kamila Rozmari Šand Parker Bouls Mauntbaten-Vindzor,
    poznatija kao vojvotkinja od Kornvola, druga žena britanskog
    prestolonaslednika princa Čarlsa.
    Shodno njegovoj tituli, Kamila bi trebalo da nosi zvanje princeze
    od Velsa, ali je nakon venčanja 8. aprila 2005. godine odlučila
    da bude vojvotkinja od Kornvola.
    Titulu princeze od Velsa nosila je prethodna supruga princa
    Čarlsa Dajana, koja je poginula 1998. godine.
    Kamila je romansu sa Čarlsom započela još 1970. godine, kada
    nijedno od njih nije bilo u braku. Dajana ju je tokom života krivila z
    a raspad svog braka, što je Kamilu učinilo nepopularnom medju Britancima.

    1955.
    Otvoren prvi Diznilend
    U Anahajmu u Kaliforniji (SAD) otvoren je prvi Diznijev
    tematski park Diznilend.
    Svečano otvaranje je prenosila televizija, a Volt Dizni je
    izjavio da se nada da će park "oživeti srećne uspomene
    na detinjstvo i predstavljati izvor radosti i inspiracije za ljude širom sveta".
    Park koji je "nastanjen" popularnim junacima iz Diznijevih
    filmova od otvaranja je posetilo oko 515 miliona ljudi.
    Kasnije su otvorena još tri Diznilenda, u Tokiju, Parizu i Hongkongu,
    i brojni slični tematski parkovi.



    1959.
    Umrla je američka pevačica Bili Holidej, nazvana
    ''kraljicom džeza i bluza''. Prema muzičkim kritičarima, još se ni
    jedan džez pevač nije približio njenim interpretacijama. Bili
    Holidej ostala je do danas u mnogo čemu sinonim za te oblasti
    muzičkog stvaralaštva. Bila je i veliki borac protiv rasne
    segregacije.

    1965.
    Američki bombarderi ''B-52'', poznati kao ''leteće
    tvrđave'', iz američke pacifičke baze na ostrvu Guam prvi put su
    bombardovali ciljeve u Vijetnamu.

    1967.
    Umro je Džon Vilijam Koltrejn, jedan od najpoznatijih
    američkih džez saksofonista i kompozitora.
    Tokom vrhunca svoje karijere izmedju 1955. i 1967,
    reformisao je moderni džez i uticao na brojne kasnije izvodjače.
    Koltrejn je bio veoma produktivan muzičar, pa je nekolicina
    njegovih albuma ostala neobjavljena sve do nakon njegove smrti.
    Smatran je jednim od najuticajnijih muzičara 20. veka.


    1968.
    Iračku vojnu vladu generala Abdula Rahmana Muhameda
    Arefa oborio je general Ahmed Hasan el Bakr, koji je postao
    predsednik i Iraka, predsednik vlade i predsedavajući Saveta
    revolucionarne komande.

    1973.
    U Avganistanu je bivši predsednik vlade Sardar
    Muhamed Daud Kan državnim udarom zbacio kralja Muhameda Zahira
    Šaha i proglasio se za predsednika republike, čime je posle 40
    godina okončana Šahova vladavina. Ovaj događaj označio je kraj
    monarhije u Avganistanu.

    1975.
    U orbiti oko Zemlje spojili su se sovjetski i
    američki vasionski brodovi ''Sojuz 19'' i ''Apolo 18'', a komandanti
    letilica Aleksej Leonov i Tom Staford rukovali su se i razmenili
    čestitke, pri čemu je Rus govorio engleski a Amerikanac ruski.

    1976.
    Indonezija je pripojila bivšu portugalsku koloniju
    Istočni Timor i proglasila ga 27. provincijom, uprkos protivljenju
    matičnog stanovništva koje je, kao posledica vekovne portugalske
    uprave, izrazito katoličko.

    1979.
    Diktator Nikaragve Anastasio Somosa dao je ostavku i
    pobegao iz zemlje, a vlast je preuzeo levičarski Sandinistički
    pokret Danijela Ortege.

    1987.
    Francuska je prekinula diplomatske odnose sa Iranom.

    1988.
    Iran je bezuslovno prihvatio rezoluciju Ujedinjenih
    nacija o prekidu vatre, čime je okončan osmogodišnji
    iransko-irački rat.

    1994.
    Brazil je na svetskom fudbalskom prvenstvu u SAD
    osvojio četvrtu šampionsku titulu, što do tada nikome nije
    uspelo.

    1995.
    Umro je argentinski automobilski as Huan Manuel
    Fanđo, petostruki svetski šampion u ''Formuli-1''. Bio je prvak
    sveta 1951, 1954, 1955, 1956. i 1957.

    1996.
    Ubrzo posle poletanja iz Njujorka ka Parizu, iznad
    Atlantskog okeana je eksplodirao američki putnički avion ''Boing
    747'', što nije preživeo niko od 230 ljudi u njemu. Islamska
    teroristička organizacija ''Pokret za islamske promene'', koja je
    prethodno istog meseca podmetnula eksploziju u kojoj je u Saudijskoj
    Arabiji poginulo 19 američkih vojnika, posredno je preuzela
    odgovornost, ali višemesečna istraga nije pouzdano utvrdila uzrok
    eksplozije.

    1998.
    Džinovski talasi - cunami - izazvani snažnim
    zemljotresom u pacifičkom podmorju zbrisali su s lica zemlje šest
    sela na severozapadnoj obali Papue Nove Gvineje, usmrtivši više od
    3.000 ljudi.

    2000.
    Bašar el Asad formalno je proglašen predsednikom
    Sirije, nasledivši preminulog oca Hafeza koji je tom
    bliskoistočnom zemljom vladao tri decenije.

    2003.
    U Kinšasi, glavnom gradu Demokratske Republike
    Kongo, svečano su položila zakletvu četiri potpredsednika
    prelazne vlade, uključujući dvojicu vođa dotadašnjih ustaničkih
    pokreta, čime je okončan petogodišnji građanski rat sa bezmalo
    tri miliona ljudskih žrtava.

    2005.
    Vlada u Džakarti i separatistički pobunjenici iz
    provincije Aće na najzapadnijem indonežanskom ostrvu Sumatri,
    postigli su sporazum o uspostavljanju mira posle skoro tri decenije
    sukoba u kojima je poginulo oko 15.000 ljudi

    2005.
    Umro je bivši premijer Velike Britanije ser Edvard
    Hit, za čijeg je mandata, od 1970. do 1974, Britanija je ušla u
    Evropsku ekonomsku zajednicu, današnju Evropsku uniju.

    2006.
    Umro je američki pisac Miki Spilejn, autor serije
    romana o privatnom detektivu Majku Hameru. Rođen je 1918. u
    Bruklinu, u Njujorku. Spilejnovo pisanje se nekada smatralo
    šokantnim i previše slobodnim. Njegove knjige su prodate u više
    od sto miliona primeraka širom sveta, a na osnovu njih je snimljeno
    mnoštvo filmova i televizijskih serija.

    2006.
    Najmanje 55 ljudi je poginulo, a 58 ranjeno u
    eksploziji automobila bombe na pijaci u iračkom gradu Mahmudiji, 30
    kilometara južno od Bagdada.

    2006.
    U Indoneziji je u cunamiju 525 ljudi izgubilo život
    a 160 se vode kao nestali, dok je oko 54000 ljudi ostalo bez krova
    nad glavom. Zemljotres jačine 7,7 stepena Rihterove skale pogodio
    je indonežansko ostrvo Java, kao i prestonicu Džakarta, ali je
    pokrenuo i cunami koji je pogodio južne plaže zapadne Jave.
    Epicentar prvog zemljotresa bio je u Indijskom okeanu, južno od
    Pangandarana, grada na zapadnom delu Jave, oko 150 kilometara južno
    od Džakarte
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #372

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 18. jul, 199. dan 2007. Do kraja godine ima 166 dana.

    64.
    Rim je u požaru - koji je prema legendi podmetnuo car Neron, što istorijski izvori ne potvrđuju - izgoreo gotovo do temelja. Neron je za požar optužio hrišćane i podvrgao ih je surovim represalijama.



    1374.
    Umro je italijanski pisac Frančesko Petrarka, najznačajniji prethodnik renesanse. U francuskom gradu Avinjon, gde je dugo živeo, sreo je lepu Lauru kojoj je posvetio zbornik od 366 soneta, kancona i madrigala, poznat kao ''Kanconijer''. U tom intimnom dnevniku pesnički je oblikovao svoja najtananija osećanja. Snažno je uticao na italijansku i svetsku književnost, uključujući srpske pesnike u Dubrovniku u 15. i 16. veku. Bavio se i istorijom i filozofijom i iz tog opusa se ističe ep ''Afrika'' u kojem je opisao Drugi punski rat.

    1536.
    Odlukom Parlamenta, u Engleskoj je poništena vlast pape.

    1610.
    Umro je italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je odlučno prekinuo s idealističkim shvatanjem slikarstva i orijentisao se ka naturalizmu. Služio se kontrastima jarkog svetla i dubokih senki. Znatno je uticao na francusko i holandsko slikarstvo 17. veka.



    1635.
    Rođen je engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Dokazao je okretanje Zemlje i gravitaciju nebeskih tela i autor je zakona o istezanju elastičnih tela (''Hukov zakon'').

    1721.
    Umro je francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo odmerenog kolorita i osetljivog crteža uglavnom bilo posvećeno temama iz života aristokratije.

    1811.
    Rođen je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, oštar kritičar društvenih odnosa u tadašnjoj Engleskoj. Njegova dela su najčešće oblikovana kao biografije ponekad i porodične istorije. Dela: romani ''Vašar taštine'', ''Henri Ezmond'', ''Istorija Pendenisa'', ''Njukamovi'', ''Virdžinijanci'', satira ''Knjiga o snobovima'', književne kritike ''Engleski humoristi XVIII veka'', istorijsko delo ''Četiri Džordža''.

    1817.
    Umrla je engleska književnica Džejn Ostin, koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Zapleti njenih romana protkani su humorom i blagom ironijom. Dijalog je neobično vešto vođen. Dela: romani ''Razum i osećajnost'', ''Gordost i predrasuda'', ''Mensfild park'', ''Ema'', ''Nortagentska opatija'', ''Nagovaranje''.

    1868.
    Postavljen je kamen temeljac zgrade Narodnog pozorišta u Beogradu, čemu je presudno doprinelo gostovanje u prestonici Srbije glumaca iz Novog Sada 1867. Oduševljen predstavom ''Gospođe i husari'', knez Srbije Mihailo Obrenović je obećao da će o svom trošku podići zgradu i osnovati stalno pozoriste. Narodno pozorište je svečano otvoreno u oktobru 1869. prigodnim komadom ''Posmrtna slava kneza Mihaila'', iz pera tadašnjeg upravnika srpskog nacionalnog teatra Jovana Djorđevića. Djorđević je inače i autor teksta srpske himne - ''Bože pravde''.

    1870.
    Vatikanski koncil proglasio je dogmu ''O papskoj nepogrešivosti''. Uprkos raširenoj predstavi, dogma se ne odnosi na njegovu ličnu nepogrešivost, već samo na oblast njegovih tumačenja verskih pitanja.

    1872.
    Umro je meksički državnik Benito Pablo Huares, nazvan ''Vašington Meksika'', koji je kao predsednik od 1858. do 1865. i od 1867. do 1872. odvojio crkvu od države i sproveo niz mera značajnih za socijalni i ekonomski razvitak zemlje. Od 1858. u trogodišnjem građanskom ratu predvodio je borbu protiv reakcionarnih krugova koji su oborili zakonitu vladu, a u vreme francuske intervencije od 1861. do 1867. borbu za nezavisnost zemlje, okončanu porazom intervencionista i streljanjem njihovog eksponenta cara Maksimilijana Habzburškog.

    1877.
    Rođen je srpski vizantolog Dragutin Anastasijević, vrstan znalac grčkog jezika i paleografije, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Proučavao je vizantijsku kulturu i književnost, srpsko-vizantijske odnose, predano izučavajući istorijske izvore, najviše na Svetoj Gori.

    1883.
    Rođen je ruski revolucionar jevrejskog porekla Lav Borisovič Rozenfeld (Kamenjev), jedan od prvaka Sovjetske Rusije posle Oktobarske revolucije 1917. Od 1918. do 1926. bio je predsednik Moskovskog sovjeta, potom zamenik predsednika Sovjeta mnarodnih komesara (vlada) i jedan od vođa ''nove opozicije''. U staljinističkim ''čistkama'' uhapšen je 1935. i na montiranom procesu osuđen na pet godina robije, a na novom procesu 1936. na smrt pod optužbom da je, kao ''neprijatelj naroda'', kovao zaveru protiv sovjetskog lidera Staljina. Posthumno je rehabilitovan.

    1887.
    Rođen je vođa norveških nacista Vidkun Kvisling, predsednik marionetske vlade u Drugom svetskom ratu od 1942. do 1945, čije je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s nemačkim nacističkim okupatorima. Osnovao je 1933. nacističku stranku i tokom agresije nacističke Nemačke na Norvešku u aprilu i maju 1940. aktivno je pomagao okupatore. Osuđen je na smrt i streljan u oktobru 1945.

    1909.
    Rođen je ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, 28 godina sovjetski ministar inostranih poslova. U Drugom svetskom ratu bio je sovjetski ambasador u SAD, zatim u Ujedinjenim nacijama, gde je bio poznat kao ''mister njet''. Sovjetsku diplomatiju predvodio je od 1957. do 1985. Na članstvo u Politbirou vladajuće Komunističke partije podneo je ostavku 30. septembra 1988, a sutradan i na položaj predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR na kojem je bio od 1985.

    1918.
    Rođen je južnoafrički pravnik i državnik Nelson Rolihlahija Mandela, predsednik Južne Afrike i vođa Afričkog nacionalnog kongresa i borbe protiv aparthejda. Rasistički režim Južne Afrike ga je 1962. osudio na pet godina, a 1964. na doživotnu robiju. Iz zatvora je, posle ogromnog pritiska svetskog javnog mnjenja kao i javnosti Južne Afrike, pušten 1990, a šef države postao je 1994.

    1921.
    Rođen je prvi američki astronaut Džon Glen, koji je u kosmičkom brodu ''Merkjuri-Atlas 6'' 20. februara 1962. triput obleteo oko Zemlje.

    1933.
    Rođen je ruski pisac Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik pesničke generacije u poststaljinističkoj eri. U početku je - na tradicijama Konstantina Baljmonta, Vladimira Majakovskog i Sergeja Jesenjina - programskom poezijom opisivao savremenost i rusku istoriju, uz etičko-filozofske pouke, kao i kritiku staljinizma i deformacija zapadne civilizacije. Kasnije se okrenuo čistijoj lirici, naglašavajući ideje solidarnosti, razumevanja među ljudima. U prozi je u ranoj fazi ispoljavao melanholičan ton. Dela: zbirke pesama i poema ''Drum Entuzijasta'', ''Luk i lira'', ''Jabuka'', ''Nežnost'', ''Motorni čamac za vezu'', ''Hidrocenrala u Bratsku'', ''Padaju beli snegovi'', ''Pesnik je u Rusiji više nego pesnik'', ''Očinji sluh'', roman ''Jagodnjak'', priče ''Četvrta Meščanska'', ''Kokošiji bog'', ''Ardabiola''.

    1936.
    Pobunom trupa generala Franciska Franka u Melilji u Španskom Maroku protiv vlade ''Narodnog fronta'' Manuela Asanje, pobednika na izborima u februaru 1936, počeo je građanski rat u Španiji u kojem je poginulo oko milion ljudi. Bila je to reakcija tradicionalnih struktura Španije, desnice, aristokratije i crkve na prokomunističke i izrazito anticrkvene poteze Asanjine vlade. Uz pomoć nacističke Nemačke i fašističke Italije monarhisti su vremenom potukli pristalice vlade ''Narodnog fronta''. U pomoć Republici su priskočili dobrovoljci (komunisti i anarhisti velikom većinom) iz celog sveta i formirane su internacionalne brigade u kojima je bilo i više od 1.500 Jugoslovena. Franko je pobedio u proleće 1939. Režim koji je on ustrojio, izrazito reakcionaran, trajao je sve do 1975., ali je kralj Huan Karlos koga je on pripremao za preuzimanje vlasti i vaspitavao, ubrzo uveo demokratski poredak.

    1942.
    Posle 38 dana ogorčenih borbi Nemačke i Hrvatske jedinice su zauzele planinu Kozara u severozapadnoj Bosni, na kojoj je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo zbeg sa oko 80.000 srpskih civila pred ofanzivom 40.000 nemačkih, ustaških i domobranskih vojnika. Spaljena su sva srpska sela, pobijen veliki deo stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 civila oterano je u koncentracione logore, mahom u Jasenovac.

    1942.
    SAD su objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji, satelitima Nemačke.

    1951.
    Američki bokser afričkog porekla Džersi Džo Volkot je u 37. godini osvojio titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji, postavši najstariji bokser kojem je to uspelo.

    1971.
    Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um el Kajvajn i Fudžajra - sklopilo je sporazum o osnivanju zajednice: Ujedinjenih arapskih emirata. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. zajednici se priključio i Ras el Kajma.

    1972.
    Egipat je zatražio da ŠSR povuče svih 20.000 vojnih savetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje, što je označilo početak zaoštravanja odnosa dveju zemalja i približavanja Kaira Vašingtonu.

    1991.
    Predsedništvo SFRJ objavilo je odluku o povlačenju Jugoslovenske narodne armije iz secesionističke republike Slovenije.

    1992.
    Ratni brodovi NATO i Zapadnoevropske unije uplovili su u Jadran radi kontrole sankcija UN protiv Savezne Republike Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svetskog rata.

    1994.
    U eksploziji u centru jevrejske zajednice u Buenos Ajresu, koju su podmetnuli islamski teroristi, poginulo je 96 ljudi.

    2003.
    Britanska policija pronašla je leš dr Dejvida Kelija, jednog od ključnih svedoka manipulacija o navodnom oružju za masovno uništenje u Iraku. Navedeno je da je izvršio samoubistvo.

    2006.
    Najmanje 208 ljudi je poginulo, a 6 se vode kao nestali u tropskoj oluji Bilis koja je pogodila jug Kine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #373

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 19. jul, 200. dan 2007. Do kraja godine ima 165 dana.

    1427.
    Umro je srpski vladar i pisac Stefan Lazarević,
    nazvan Stefan Visoki, knez od 1389. do 1402, potom despot, sin kneza
    Lazara Hrebeljanovića. U prvo vreme vladao je očevim zemljama uz
    pomoć majke kneginje Milice i do 1402. priznavao je vlast turskog
    sultana Bajazita I, na čijoj se strani borio u bitkama na Rovinama
    1395, kod Nikopolja 1396. i kod Angore 1402. Sultan mu je poklonio
    oblast Vuka Brankovića sa Prištinom i Peći. Posle poraza Bajazita
    kod Angore od strane Tamerlana, osamostalio se i približio Ugarskoj
    od koje je 1403. dobio Mačvu i Beograd koji je proglasio
    prestonicom, a 1421. nasledio je Zetu. Srbija je pod njim doživela
    ekonomski i kulturni procvat. Podigao je manastir Manasiju, okupljao
    je učene ljude i literate, podsticao prepise i prevode knjiga, a i
    sam se bavio književnošću - napisao je poslanicu ''Slovo ljubve'',
    delo neprevaziđene književne vrednosti.

    1545.
    Brod ''Meri Rouz'', ponos ratne flote engleskog kralja
    Henrija VIII, potonuo je u kanalu Solent između obale južne
    Engleske i ostrva Vajt, odvukavši u smrt više od 700 ljudi.

    1814.
    Rođen je američki pronalazač Semjuel Kolt, prema
    čijem je prezimenu nazvan revolver koji je konstruisao.

    1819.
    Rođen je švajcarski pisac Gotfrid Keler, najveći
    pripovedač nemačkog govornog područja u Švajcarskoj. Originalnim
    plastičnim stilom s istančanim humorom i simpatijama je opisivao
    ljude iz švajcarskih sela i gradova, najčešće malograđane,
    katkad i groteskne likove. Dela: zbirke pripovedaka ''Ljudi iz
    Zeldvile'', ''Ciriške novele'', ''Sedam legendi'', ''Epigram'', romani
    ''Zeleni Hajnrih'', ''Martin Zalander''.

    1834.
    Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Iler
    Žermen Edgar Dega, virtuozni crtač, slikar kojeg je najviše
    zanimala živost i raznovrsnost pokreta. U početku realista,
    kasnije se približio impresionizmu. U uljanoj tehnici izradio je
    više sjajnih portreta, naročito u mladosti - kasnije se više
    služio pastelom. U zrelom dobu radio je gotovo isključivo figure
    (ciklusi ''Balerina'', ''Kupačica'', ''Pralja''), a potkraj života i
    sitne figure u vosku i glini.

    1866.
    Umro je nemački matematičar Georg Fridrih Bernhard
    Riman, koji je otvorio nove pravce razvitka matematike i njene
    primene u fizici i mehanici. Značajno je doprineo matematičkoj
    analizi, posebno teoriji kompleksnih funkcija, teoriji parcijalnih
    jednačina, geometriji, teoriji brojeva. Njegovo ime nosi niz
    matematičkih pojmova: Rimanov integral, Rimanova diferencijalna
    jednačina, Rimanova površ, Rimanova sfera, Rimanova funkcija,
    Rimanova geometrija.

    1870.
    Odgovarajući na uvredljivu depešu kancelara Ota
    fon Bizmarka - koji je priželjkivao rat u želji da slomi prevlast
    Francuske u Evropi i ubrza ujedinjenje Nemačke pod vođstvom Pruske
    - francuski car Napoleon III je Pruskoj objavio rat. Poraz francuske
    u ovom ratu označiće kraj drugog carstva, kao i okončanje
    bonapartističkih tradicija.

    1877.
    Engleski teniser Spenser Gor pobedio je u finalu
    prvog turnira u Vimbldonu.

    1883.
    Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca
    sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pisca Branka Radičevića, 30
    godina posle njegove smrti u Beču. Bio je to povod za veliku
    nacionalnu manifestaciju Srba sa teritorije tadašnje Austro-Ugarske
    monarhije.

    1893.
    Rođen je ruski pisac Vladimir Vladimirovič
    Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma. Znatno je uticao na mnoge
    ruske i evropske pesnike. Dela: zbirke pesama i poema ''Ja!'',
    ''Vladimir Majakovski'', ''Oblak u pantalonama'', ''Rat i svet'',
    ''Čovek'', ''Sve što je napisao Vladimir Majakovski'', ''150.000.000'',
    ''Majakovski se smeška'', ''Majakovski se smeje'', ''Majakovski se
    ruga'', ''Pesme o revoluciji'', ''O tome'', ''Vladimir Iljič Lenjin'',
    ''Dobro!'', drame ''Stenica'', ''Hladan tuš''.



    1896.
    Rođen je škotski pisac Arčibald Džozef Kronin, u
    čijim je delima, prožetim blagim romantizmom i društvenom
    kritikom, opisan život rudara i britanske srednje klase. Dela:
    romani ''Šeširdžijin zamak'', ''Citadela'', ''Zvezde gledaju s neba'',
    ''Španski vrtlar'', ''Gospođa sa karanfilima'', ''Tri ljubavi'',
    'Pregršt raži'', ''Herojske godine'', ''Judino drvo'', drama ''Jupiter
    se smeje'', memoari ''Pustolovine u dva sveta''.

    1900.
    Otvoren je pariski metro.

    1918.
    Nemci su počeli povlačenje preko reke Marne, posle
    propasti ofanzive na Francusku u Prvom svetskom ratu.

    1936.
    Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović,
    geolog svetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji,
    predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog
    univerziteta, član mnogih inostranih društava i akademija. Osnovao
    je Srpsko geološko društvo, Mineraloško-geološki zavod i
    časopis ''Geološki anali Balkanskog poluostrva''. Autor je mnogih
    radova iz svih oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i
    Jugoslavije. Bio je ministar prosvete i spoljnih poslova Srbije i
    jedan od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je
    ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića.
    Dela: ''Geologija Srbije I i II'', ''Topografska i petrografska
    geologija'', ''Opšta geologija''.

    1937.
    U Beogradu su održane velike demonstracije povodom
    podnošenja Skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i
    Kraljevine Jugoslavije. U događaju nazvanom kasnije ''Krvava
    litija'', žandarmerija je sprečila manifestacije sveštenstva i
    manje grupe vernika Srpske pravoslavne crkve. Konkordat koji je
    1935. sklopila vlada Milana Stojadinovića nije ratifikovan zbog
    pritiska javnog mnjenja. Prvi takav ugovor (Vormski konkordat) su
    1122. sklopili papa Kalikst II i car ''Svetog Rimskog Carstva'' Henrih
    V. Kraljevina Srbija je potpisala Konkordat sa Vatikanom 1914. Pod
    tim terminom podrazumevaju se pravni sporazumi pojednih država sa
    Rimskom stolicom, kojima se po pravilu garantuju posebna prava
    Katoličkoj crkvi i njenim vernicima.



    1943.
    U nameri da oslabe italijanski fašistički režim,
    saveznici su u Drugom svetskom ratu sa 700 aviona zasuli tovarima
    bombi aerodrome i vojne poligone u blizini Rima, što je imalo
    strahovite posledice na raspoloženje vojske, moral stanovništva i
    stav dvora.

    1947.
    Ubijen je burmanski premijer Aung San, tvorac
    moderne Burme. Atentat su organizovali desničari i izveden je tokom
    sednice vlade, kojom prilikom je ubijeno i šest ministara. Pre
    Drugog svetskog rata Aung San je bio najistaknutiji vođa
    nacionalnog pokreta za oslobođenje te zemlje od britanske
    kolonijalne uprave, a 1942. u Tajlandu je osnovao Burmansku armiju
    nezavisnosti. S Japancima je učestvovao u proterivanju Britanaca,
    nadajući se nezavisnosti zemlje, ali je ubrzo - uvidevši da će
    Japan izigrati pokret za nezavisnost - pokušao da organizuje
    antijapanski pokret otpora. Osnovao je 1944. Antifašističku ligu
    narodnog oslobođenja, koja je 1945. pomogla saveznicima u
    oslobođenju Burme. Potom je predvodio širok pokret za
    dekolonizaciju i u aprilu 1947. je sklopio sporazum s britanskom
    vladom, na osnovu kojeg je Burma šest meseci posle njegove smrti
    postala nezavisna.

    1956.
    Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta Josip Broz,
    Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser potpisali su tzv. Brionsku
    deklaraciju kojom su osudili blokovsku podelu sveta, što je bio
    prvi korak ka stvaranju Pokreta nesvrstanosti.

    1965.
    Umro je korejski državnik Singman Ri, prvi
    predsednik Južne Koreje, koji je kao vođa Liberalne partije, posle
    podele korejskog poluostrva, 1948. postao šef države. S vlasti se
    povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog
    izbornih maniplacija.

    1974.
    Španski diktator Francisko Franko privremeno je
    zbog bolesti predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, posle
    Frankove smrti, postao kralj Španije.

    1980.
    U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre na kojima
    je učestvovalo 6.000 sportista iz 80 zemalja, ali se više od 45
    država pridružilo SAD u bojkotu zbog sovjetske invazije na
    Avganistan 1979.

    1992.
    U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je
    Paolo Borselino, vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.

    1996.
    Predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić
    podneo je ostavku na sve javne funkcije.

    2006.
    U samoubilačkum napadu automobilom-bombom u
    neposrednoj blizini šiitske džamije Kufa, 160 kilometara južno od
    Bagdada poginule 43, a povređene 64 osobe.

    2006.
    Libanski predsednik vlade Fuad Seniora izjavio je
    da je 300 ljudi ubijeno, 1.000 ranjeno, a pola miliona raseljeno
    tokom izraelskog napada na Liban, i da će od izraelske vlade
    tražiti odštetu zbog ''nemerljivog gubitka''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #374

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 20. jul, 201. dan 2007. Do kraja godine ima 164 dana.

    1304.
    Rođen je italijanski pisac Frančesko Petrarka, najznačajniji prethodnik renesanse. U francuskom gradu Avinjon, gde je dugo živeo, sreo je lepu Lauru kojoj je posvetio zbornik od 366 soneta, kancona i madrigala, poznat kao ''Kanconijer''. U tom intimnom dnevniku pesnički je oblikovao svoja najtananija osećanja. Snažno je uticao na italijansku i svetsku književnost, uključujući srpske pesnike u Dubrovniku u 15. i 16. veku. Bavio se i istorijom i filozofijom i iz tog opusa se ističe ep ''Afrika'' u kojem je opisao Drugi punski rat.

    1402.
    Tamerlan, kan Samarkanda koji je vremenom uspeo da stvori ogromno carstvo, je do nogu, u bici kod Angore (sadašnja Ankara) potukao vojsku turskog sultana Bajazita I. Zarobio je sultana, koji je 1403. umro u mongolskom ropstvu, poludevši prethodno, pošto ga je Tamerlan držao u kavezu kako bi ga pokazivao kao trofej. Kao vazal u okviru Bajazitovih trupa učestvovao je i Stefan Lazarević (kasniji despot), sa srpskim odredom. Interesantno je da je Tamerlan posekao zarobljenike, ali ne i Srbe pošto je bio zadivljen njihovim junaštvom, na kraju ih je posle perioda zatočeništva u Samarkandu pustio nazad u Srbiju. Sačuvan je dokument sa preciznim spiskom njihovih imena, bilo ih je iz raznih krajeva srpskih zemalja od danasnje Makedonije ili Skadra do Podunavlja.

    1785.
    Rođen je turski sultan Mahmud II, koji je tokom vladavine od 1808. do smrti 1839. sproveo niz reformi u nastojanju da centralizuje i modernizuje ustrojstvo Osmanske imperije, a 1826. uništio je janičare. Surovo je gušio srpske, grčke i rumunske pokrete za nacionalno oslobođenje, ali nije uspeo da suzbije težnje Srba, Grka i Rumuna da stvore nezavisne države. Posle tursko-ruskog rata od 1806. do 1812. Bukureštanskim mirom je amnestirao učesnike Prvog srpskog ustanka i obećao Srbiji izvesnu autonomiju u okviru Osmanskog carstva, što je pokušao da izigra. Posle novog tursko-ruskog rata od 1828. do 1829. morao je Jedrenskim mirom da prizna autonomiju Srbiji, Vlaškoj i Moldaviji, a Grčkoj nezavisnost.

    1847.
    Rođen je nemački slikar i grafičar Maks Liberman, najznačajniji predstavnik nemačkog impresionizma. U početku je realistički obrađivao sentimentalne žanr-scene, a kasnije se priklonio nazorima francuskih impresionista, što je posebno uočljivo u slikama pejzaža.



    1866.
    Italijanska flota je u austrijsko-pruskom ratu, u koji je Rim ušao na strani Berlina kako bi oslobodio Veneciju i zagospodario Jadranskim morem - teško poražena u bici kod ostrva Vis od brojčano slabijih austrijskih pomorskih snaga, izgubivši pritom više od 1.100 ljudi. Interesantno je pomenuti da je ovo jedina pobeda austrijske (kasnije Austro-ugarske) flote u 19. i 20. veku, svi drugi ratni okršaju na moru monarhije Habzburga u tom periodu, završeni su porazom.

    1890.
    Rođena je američka filmska glumica Teodosija Gudmen, poznata kao Teda Bara, prvi ''vamp'' u istoriji kinematografije. Filmovi: ''Kleopatra'', ''Karmen'', ''Saloma'', ''Žena tigar'', ''Dama s kamelijama'', ''Pesma sirene''.

    1917.
    Srpska vlada čiji je prvi ministar tada bio Nikola Pašić i takozvani Jugoslavenski odbor hrvatskog političara Ante Trumbića potpisali su na grčkom ostrvu Krf ''Krfsku deklaraciju'', kojom su južnoslovenski narodi u Austro-Ugarskoj zatražili ujedinjenje sa Kraljevinom Srbijom u zajedničku državu pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca s dinastijom Karađorđević na čelu.

    1919.
    Počeo je dvodnevni generalni štrajk radnika na teritori Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u znak solidarnosti s revolucijama u Sovjetskoj Rusiji i Mađarskoj, kojim je vlada prisiljena da odustane od učešća u oružanoj intervenciji radi gušenja revolucije Bele Kuna u Mađarskoj. U stvarnosti vlada Kraljevine S.H.S. nije ni imala nameru da oružano interveniše, tako da joj je ovaj štrajk dobro došao pred vladama Britanije i Francuske koje su tražile intervenciju.

    1919.
    Rođen je novozelandski oficir i planinar Edmund Persival Hilari, koji je sa Nepalcem Tenzingom Norgajom iz plemena Šerpasa prvi osvojio najviši planinski vrh sveta. Njih dvojica su se u maju 1953. popela na ''krov sveta'' Maunt Everest (tibetanski Čomolungma), 8.848 metrara visok vrh planinskog masiva Himalaji.

    1937.
    Umro je italijanski elektroinženjer i pronalazač Guljermo Markoni, jedan od pionira bežične telegrafije, koji je 1909. podelio Nobelovu nagradu za fiziku s nemačkim fizičarem Karlom Ferdinandom Braunom. Uspeo je 1901. da prvi preda bežični signal preko Atlantskog okeana i uspešno je usavršavao i primenjivao sopstvene i tuđe pronalaske. Podizao je radio stanice i eksperimentisao u bežičnoj telegrafiji, ali posle eksperimenata srpskog naučnika Nikole Tesle i ruskog fizičara Aleksandra Popova. Jedno vreme smatran je pronalazačem radija, ali mu je presudom Vrhovnog suda SAD oduzet patent, jer je Tesla već patentirao pronalazak u Federalnom uredu SAD za patente.

    1938.
    Rođena je američka filmska glumica Nataša Gardin, poznata kao Natali Vud, jedna od retkih koja je postala filmska zvezda kao dete (''Čudo na 34. ulici'') i uspela da ostvari uspešnu filmsku karijeru i pošto je odrasla. Filmovi: ''Buntovnik bez razloga'', ''Sjaj u travi'', ''Tragači'', ''Priča sa zapadne strane''.



    1944.
    U ''Vučjoj jami'' kod Berlina nemački pukovnik Klaus Šenk Graf fon Štaufenberg pokušao je u atentat na Adolfa Hitlera, ali je vođa Trećeg rajha u eksploziji samo lakše ranjen. Neuspeli atentat glavom je platilo više nemačkih visokih oficira, učesnika zavere, uključujući feldmaršala Ervina Romela, koji je prinuđen da izvrši samoubistvo.

    1945.
    Umro je francuski pisac Pol Valeri, izuzetan stilista, jedan od najvećih evropskih liričara 20. veka, član Francuske akademije, Međunarodnog instituta intelektualne saradnje pri Društvu naroda u Ženevi i počasni doktor mnogih univerziteta. Nastavio je poeziju simbolista, dajući joj nove misaone tonove i strožu formu, i pisao je stilski briljantno uglačanu prozu. Dela: poeme ''Mornarsko groblje'', ''Mlada Parka'', eseji ''Uvod u metod Leonarda da Vinčija'', ''O plesu''.

    1951.
    Tokom molitve u jerusalimskoj džamiji El Agsa, jordanskog kralja Abdulaha ubio je palestinski terorista.

    1954.
    U Ženevi je zaključeno primirje u Indokini, kojim je Vijetnam podeljen na dva dela. Francuska se obavezala da se povuče iz Severnog Vijetnama i da poštuje nezavisnost Laosa, Vijetnama i Kambodže.

    1969.
    Američki kosmonaut Nil Armstrong postao je prvi čovek koji je stupio na Mesec. Prilikom stupanja na tlo meseca po izlasku iz lunarnog modula ''Orao'' izjavio je, sada već legendarnu rečenicu : ''Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo''. Na Mesec je potom kročio Edvin Oldrin, a Majkl Kolins je dotle kružio oko Meseca u svemirskom brodu ''Apolo-11'', čekajući njihov povratak.

    1974.
    Turska armija je počela invaziju na Kipar, pod izgovorom zaštite turske nacionalne zajednice, posle koje je na trećini tog mediteranskog ostrva formirana samoproklamovana ''Turska Republika Severni Kipar''. Osim Ankare nju, do sada, nije priznala ni jedna druga država.

    1976.
    Američki kosmički brod bez ljudske posade ''Viking 1'' spustio se posle 11 meseci leta na Mars i počeo da šalje na Zemlju jasne snimke te planete.

    1982.
    U eksplozijama koje su teroristi Irske republikanske armije postavili u ''Hajd parku'' i ''Ridžents parku'' u centru Londona poginulo je 10 britanskih vojnika.

    1988.
    Južna Afrika, Angola i Kuba prihvatile su sporazum o povlačenju stranih trupa iz Angole i priznavanju nezavisnosti Namibije (ranije Jugozapadna Afrika).

    1989.
    Burmanska vojna hunta stavila je u kućni pritvor vođu opozicije Aung San Su Chi, potonju dobitnicu Nobelove nagrade za mir, zbog njene kritike načina vladavine vojnog vrha.

    1994.
    Šef izraelske diplomatije Šimon Peres doputovao je u posetu Jordanu kao najviši izraelski funkcioner koji je do tada posetio tu susednu arapsku zemlju.

    1996.
    U Burundiju su pobunjenici iz plemena Hutu napali izbeglički logor suparničkog plemena Tutsi, usmrtivši oko 320 ljudi, mahom žena i dece.

    2000.
    Vijetnam je u Ho Ši Minu (bivši Sajgon) otvorio berzu, što je protumačeno kao odlučujući znak da komunističke vlasti te zemlje nameravaju da uspostave kapitalističku tržišnu ekonomiju.

    2006.
    Preminuo je Žerar Uri, jedan od najpopularnijih francuskih reditelja svih vremena. Uri je bio poznat po svojim urnebesnim komedijama, snimljenim tokom 60-ih i 70-ih godina prošlog veka, u kojima su uglavnom igrali legendarni francuski komičari Burvil i Luj de Fines. Njegovu komediju ''Velika avantura'' videlo je 17 miliona gledalaca u Francuskoj i više od 30 godina bila je najpopularniji film u zemlji, sve do 1998. kada mu je primat oteo ''Titanik'' Džejmsa Kamerona. Rođen u Parizu 1919. godine, Uri je počeo karijeru kao glumac u čuvenom pozorištu ''Komedi fransez'' da bi početkom 60-ih krenuo da režira. Snimio je ukupno 17 filmova. Urijevih šest najpopularnijih filmova, među kojima su ''Mozak'' sa Žan-Polom Belmondom i Dejvidom Nivenom i ''Pustolovine rabija Jakoba'', videlo je više od 50 miliona ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #375

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 21. jul, 202. dan 2007. Do kraja godine ima 163 dana.

    1542.
    Kardinal Djovani Pjetro Karafa je u Rimu, sa ciljem
    borbe protiv protestantizma, uspostavio inkviziciju, što je odobrio
    njegov prethodnik u papskoj stolici Pavle III. Kao papa Pavle IV
    on je ustanovio 1559. ''Listu zabranjenih knjiga'' (Index librorum
    prohibitorum).

    1620.
    Rođen je francuski astronom Žan Pikar, koji je
    prvi precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije
    izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski
    almanah ''Connaišance des Temps'' koji i sada izlazi.

    1718.
    Posle pobeda austrijskog feldmaršala Eugena
    Savojskog nad Turcima, zaključen je Požarevački mir kojim je
    Austrija pripojila teritoriju Srbije severno od Zapadne Morave,
    Banat, Jugoistočni Srem i bosansku Posavinu, kao i Malu Vlašku.

    1773.
    Papa Klement XIV izdao je papsku bulu ''Dominus ac
    Redemptor'' kojom je raspustio rimokatolički jezuitski red.

    1798.
    Posle pobede kod piramida nad armijom Mameluka
    (konjica, garda egipatskog vladara) francuski general Napoleon
    Bonaparta zavladao je Egiptom.

    1816.
    Rođen je osnivač britanske novinske agencije
    Rojters - Paul Julijus fon Rojter. Po rođenju bio je nemački
    jevrejin, pravo ime bilo mu je Izrael Bir Josafat. Ovaj genijalni
    čovek otvorio je novu stranicu u istoriji novinarstva, osnovao je
    novinsku agenciju koja se i danas zove po njemu. Rojters je
    najstarija novinska agencija na svetu.

    1884.
    Rođen je srpski biolog i fiziolog Ivan Djaja,
    profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i
    umetnosti, koji je istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog
    organizma stekao svetski renome. Jedan je od osnivača hipotermije
    (''Djajin metod postizanja hipotermije''). Osnovao je 1910. prvu
    katedru za fiziologiju kod nas. Objavio je sam ili sa saradnicima
    više od 200 naučnih radova. Dela: ''Osnovi fiziologije'' (prvi
    udžbenik fiziologije na srpskom), ''Od života do civilizacije'',
    'Pogled u život'', ''Eksperimentalno traženje energetičke osnove u
    živih bića'', ''Osnovna biološka energija i energetika kvasa'',
    ''Biološki listići'', ''Putopisi''.

    1899.
    Rođen je američki pisac Ernest Miler Hemingvej,
    dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. U Prvom svetskom
    ratu učestvovao je na italijanskom frontu, što je opisao u romanu
    ''Zbogom oružje'', iskustva iz Španskog građanskog rata u romanu
    ''Za kim zvona zvone'', a s puta po Africi su nastali ''Snegovi
    Kilimandžara'' i ''Zeleni bregovi Afrike''. Reporterski je beležio
    činjenice, što je odlika ''škole'' pisaca koju je predvodio između
    dva svetska rata. Njegova dela preplavljena su nagonima i strastima
    na svim nivoima. Ubio se 1961. Ostala dela: romani ''Starac i more'',
    ''Pokretni praznik'', ''Prolećne bujice'', ''Sunce se ponovo rađa'',
    ''Smrt u popodnevu'', ''Imati i nemati'', ''Preko reke pa u šumu'', drama
    ''Peta kolona''.



    1904.
    Posle 13 godina je okončana gradnja Tranšibirske
    železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka, najduže u svetu
    (više od 9.300 kilometara).

    1921.
    Ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,
    prvaka Demokratske stranke, Milorada Draškovića
    u Delnicama je ubio član levičarske (komunističke) terorističke
    grupe ''Crvena pravda'' Alija Alijagić, u znak protesta zbog Obznane,
    uperene najvećim delom protiv delanja komunista. Vlada je ubrzo
    posle atentata donela Zakon o zaštiti države kojim je
    Komunistička partija Jugoslavije kao prevratnička teroristička
    organizacija, koja je u svom programu imala razbijanje jugoslovenske
    države, stavljena van zakona.

    1940.
    Odlukama skupština Litvanije, Letonije i Estonije
    uspostavljena je sovjetska vlast u tri do tada samostalne baltičke
    države. Ovom odlukom te zemlje su i formalno uključene u
    sastav ŠSR. One su do Prvog svetskog rata bile u sastavu carske
    Rusije, u međuratnom periodu su bile samostalne, da bi u okviru
    sporazuma o podeli Poljske između ŠSRa i Nemačke iz 1939. bilo
    predviđeno i da baltičke zemlje budu vraćene u okrilje sovjetske
    Rusije.

    1948.
    U Beogradu je počeo Peti kongres Komunističke
    partije Jugoslavije na kojem je centralna tema bila je podrška
    vrhu KPJ i osuda napada Informbiroa.

    1960.
    U Cejlonu (sadašnja Šri Lanka) Sirimavo
    Bandaranaike postala je prva žena predsednik vlade u svetu,
    nasledivši supruga Solomona ubijenog u atentatu.

    1976.
    U eksploziji bombe podmetnute pod njegov automobil,
    poginuo je britanski ambasador u Irskoj Kristofer Juart-Bigs.

    1985.
    Umro je srpski glumac Zoran Radmilović,
    neprevaziđen majstor improvizacije, koji je oduševljavao
    pozorišnu publiku, često stvarajući utisak da je sam - čitavo
    pozorište. Glumačku karijeru počeo je kao student 1960. u
    Beogradskom dramskom pozorištu, a 1964. je prešao u Atelje 212.
    Legenda za života, upamćen je po nizu briljantnih uloga poput
    Kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u ''Galebu'', Laze Kostića u
    ''Santa Maria della Salute''. Igrao je u mnogim filmovima i TV
    serijama.



    1985.
    Umro je srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik
    moderne poezije za decu u srpskoj književnosti, pripadnik pokreta
    nadrealista. Dela: romani ''Gluho doba'' (s Dušanom Matićem), ''Koren
    vida'', ''Raspust'', ''Mrtve javke'', ''Zasluge'', ''Poziv na maštanje'',
    'Omame'', ''I tako dalje omame'', ''Omame - kraj'', poeme ''Humor
    zaspalo'', ''Nemenikuće - Chirilo i Metodije'', ''Mastodonti'', zbirke
    pesama ''Krov nad prozorom'', ''Ako se još jednom setim'', ''Pesme'',
    ''Alge'', ''Momak i po hoću da budem''.

    1988.
    Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izjavio je da je
    prihvatanje prekida vatre uz posredovanje UN, posle osam godina
    rata sa Irakom, ''gore nego popiti otrov''.

    1994.
    Ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade
    za književnost 1970, posle dvomesečnog putovanja
    Rusijom došao je u Moskvu, prvi put posle proterivanja iz otadžbine 1974.

    2002.
    Bankrotirao je telekomunikacioni gigant ''Vorldkom''
    zbog finansijskih problemima posle otkrića internih
    računovodstvenih prevara,
    što je bilo najveće bankrotstvo u američkoj privredi,
    skoro dvostruko veće od dosadašnjeg ''rekordera'' kompanije
    ''Enron'' koja je propala u decembru 2001.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 25 od 98 PrvaPrva ... 1523242526273575 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •