Dogodilo se na današnji dan
Danas je subota, 7. jul, 188. dan 2007. Do kraja godine ima 177 dana.
1307.
Umro je engleski kralj Edward I ''Dugonogi'', koji je tokom vladavine od 1272. do smrti reformisao zakonodavstvo i uspostavio snažan administrativni sistem, proširivši ga i na Vels, čiju je autonomiju ukinuo.
1752.
Rođen je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar, koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan njemu u čast ''Žakarova mašina''.
1816.
Umro je engleski pisac i političar irskog porekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Dela: komedije ''Škola ogovaranja'', ''Suparnici'', ''Kritičar''.
1854.
Umro je nemački fizičar Georg Simon Om, koji je otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom kolu, nazvan prema njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici, optici kristala i matematici. Jedinica za merenje električnog otpora u međunarodnom sistemu mera njemu u čast nazvana je om.
1860.
Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler. Bio je direktor Državne opere u Beču. Pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera stvarao je kompozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Dela: deset simfonija, ciklusi solo pesama za glas i orkestar ''Pesma o zemlji'', ''Pesme mladića-putnika'', ''Dečakov čudotvorni rog'', ''Pesme o mrtvoj deci''.
1887.
Rođen je ruski slikar jevrejskog porekla Mark Šagal, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih slikara 20. veka. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. U grafičkim ciklusima ilustrovao je ''Mrtve duše'' Nikolaja Gogolja, ''Hiljadu i jednu noć'' i Bibliju. Takođe je oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.
1898.
SAD su anektirale Havajska ostrva. U prvo vreme Havaji su imali status kolonije Sjedinjenih Država, da bi 1959. oni postali pedeseta savezna država SAD.
1899.
Rođen je američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspešan u filmskoj muzičkoj komediji. Filmovi: ''Mala žena'', ''Silvija Skarlet'', ''Romeo i Julija'', ''Juče rođena'', ''Zvezda je rođena'', ''Devojke'', ''My Fair Lady'', ''Dejvid Koperfild'', ''Filadelfijska priča''.
1911.
Rođen je italijanski kompozitor Djan Karlo Menoti, čije su opere s temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta, stekle izuzetnu popularnost. Uspešno je kombinovao dramatske situacije karakteristične za 20. vek sa tradicionalnom formom italijanske opere, a u komponovanju se oslanjao na tradicionalne harmonije. Dela: opere ''Konzul'', ''Medijum'', ''Amelija na balu'', radio opere ''Devojka i lopov'', ''Telefon'', balet ''Sebastijan''.
1930.
Umro je engleski pisac Artur Konan Dojl, lekar po profesiji, koji se proslavio kriminalističkim romanima i pripovetkama u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Plemićku titulu dobio je 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Posle pogibije sina u Prvom svetskom ratu, odao se spiritualizmu. Dela: romani ''Grimizna studija'', ''Pustolovine Šerloka Holmsa'', ''Uspomene Šerloka Holmsa'', ''Baskervilski pas'', ''Beli odred'', ''Izgubljeni svet'', ''Veliki burski rat'', istorijska studija ''Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji'', delo o spiritualizmu ''Istorija spiritualizma'', memoarska proza ''Uspomene i pustolovine''.
1937.
Japanska armija napala je kineski garnizon kod Lučioa (most Marka Pola) blizu Pekinga. Otpor kineskih snaga Japan je iskoristio kao povod za agresiju na Kinu.
1941.
Žikica Jovanović ''Španac'' ubio je u Beloj Crkvi dvojicu srpskih žandarma, koji su obezbeđivali tradicionalni ivandanjski seoski vašar. Ovaj čin proglašen je kasnije početkom ustanka u Srbiji (Jugoslaviji). KPJ je podigla ustanak tek posle napada nacističke Nemačke na ŠSR, a ne posle okupacije i rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije.
1960.
Pravdajući se zaštitom ''ugroženih'' života svojih državljana, Belgija je, samo sedam dana posle proglašenja nezavisnosti Konga (do tada kolonija Belgijski Kongo) uputila padobranske jedinice u tu afričku zemlju. Kongoanski predsednik vlade Patris Lumumba odmah je zatražio intervenciju UN, ali blokovski podeljena svetska organizacija nije brzo delovala, pa je provincija Katanga objavila otcepljenje, što je izazvalo građanski rat. Lumumba, lider pokreta za samostalnost, veliki pesnik i simbol kongoanske nezavisnosti zbačen je u oktobru 1960, odveden u Katangu i ubijen u februaru 1961.
1978.
Solomonova ostrva u jugozapadnom delu Tihog okeana stekla su nezavisnost i ušla u Britanski komonvelt posle 85 godina britanske kolonijalne uprave.
1981.
Predsednik SAD Ronald Regan predložio je Sandru Dej O'Konor za sudiju Vrhovnog suda i ona je u septembru 1981. postala prva žena član najviše američke sudske instance.
1994.
U Jemenu je okončan dvomesečni građanski rat ulaskom severnojemenskih trupa u glavni grad Južnog Jemena Aden.
1995.
Bivši šef italijanske diplomatije Djani de Mikelis osuđen je zbog korupcije na četiri godine zatvora.
1998.
U Nigeriji je pod sumnjivim okolnostima umro najpoznatiji politički zatvorenik Mošud Abiola, za kojeg se tvrdi da je 1993. dobio izbore u toj afričkoj zemlji. Njegova smrt izazvala je višednevne nerede.
1999.
Američka duvanska industrija pretrpela je težak udarac jer je sudska porota u Floridi saopštila da je pušenje uzrok mnogih bolesti, što je ta industrija prikrivala od javnosti.
2005.
U seriji eksplozija koje su potresle londonski metro i raznele jedan gradski autobus, poginulo je 52, a povređeno oko 700 ljudi. Teroristička mreža Al-Kaida-Džihad u Evropi preuzela je odgovornost za ove bombaške napade u samom centru britanske prestonice.
- Srpska pravoslavna crkva danas obeležava rođenje svetog Jovana Krstitelja (Preteče). Sveti Jovan Krstitelj je predskazao dolazak Hristov i krstio Isusa Hrista u reci Jordanu. Narodski naziv za ovaj veliki hrišćanski praznik je Ivanjdan. Kod Srba i svih Hrišćana Ivanjdan je veliki praznik, koji uživa opšte poštovanje. Za svetog Jovana Preteču, Hristos je rekao da je ''najveći između rođenih od žene''. Među ličnostima jevanđeljskim sveti Jovan Krstitelj zauzima sasvim posebno mesto.