Dogodilo se na današnji dan - Strana 26
Strana 26 od 98 PrvaPrva ... 1624252627283676 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 376 do 390 od ukupno 1456
  1. #376

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 22. jul, 203. dan 2007. Do kraja godine ima 162 dana.

    1456.
    Hrišćanska vojska pod komandom erdeljskog vojvode
    Janoša Hunjadija, koji je u srpskoj epici poznat kao Sibinjanin
    Janko, u odlučujućoj bici - u kojoj su se posebno istakli srpski
    odredi - potukla je Turke koji su opkolili Beograd. Preživeli od
    oko 150.000 Turaka pod vođstvom sultana Mehmeda II Osvajača su
    sutradan posle bitke, u kojoj je ranjen i sam sultan, odustali od
    opsade grada koji su uz Srbe branili nemački, ugarski i poljski
    krstaši.

    1739.
    Turci su porazili Austrijance kod Grocke i primorali
    ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom 18. novembra 1739.
    Beograd i sve teritorije između Zapadne Morave i Dunava su posle 21
    godine austrijske uprave ponovo pripojene Osmanskom carstvu.

    1784.
    Rođen je nemački astronom i matematičar Fridrih
    Vilhelm Besel, osnivač i prvi direktor Kenigsberške opservatorije,
    koji je izračunao putanju Halejeve komete i prvi utvrdio
    promenljivost kretanja Sirijusa i Prokijusa i zaključio da je reč
    o zvezdama dvojnicima. Na osnovu geodetskih proračuna izveo je nove
    podatke o obliku i dimenzijama Zemlje. Usavršio je i neke
    matematičke metode u astronomiji.

    1812.
    U bici kod Salamanke u Španiji britanska vojska pod
    komandom feldmaršala Artura Velzlija Velingtona porazila je
    francuske snage kojima je komandovao maršal Ogist Marmon.

    1888.
    Rođen je američki mikrobiolog poreklom ukrajinski
    Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za
    medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalak streptomicina, prvog
    antibiotika koji uspešno suzbija tuberkulozu. Pronašao je i
    neomicin. Napisao je autobiografiju ''Moj život sa mikrobima''.



    1898.
    Rođen je američki vajar Aleksander Sterling
    Kalder, negator klasičnog postupka. Rane skulpture imaju karakter
    duhovitih igračaka, a u prve apstraktne konstrukcije ugrađivao je
    male motore koji su ih pokretali. Docnije tvorevine - ''mobile'' -
    pokretala su vazdušna strujanja. Njegov ''mobil'' ogromnih razmera
    postavljen je 1958. ispred palate UNESKO u Parizu. ''Stabile'' je
    fiksirao odnosom linija i ploha odmerenih proporcija. Bavio se i
    ilustracijama, scenografijom, primenjenom umetnošću.

    1917.
    Aleksandar Kerenski je postao predsednik vlade
    Rusije. Položaj je izgubio zbacivanjem Privremene vlade 7. novembra
    1917. (25. oktobra prema Julijanskom kalendaru, tada važećem u
    Rusiji), prvog dana Oktobarske revolucije. Iz Petrograda je pobegao
    automobilom američkog poslanstva i 1918. je emigrirao.

    1933.
    Američki pilot Vili Post okončao je prvi
    samostalni let oko Zemlje, koju je preleteo za sedam dana, 18
    časova i 49 minuta.

    1934.
    Američkog pljačkaša banaka i ubicu, ''državnog
    neprijatelja broj jedan'' Džona Dilindžera, u Čikagu su posle 13
    meseci potere ubili agenti Federalnog istražnog biroa.



    1943.
    Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu
    oslobodile italijanski grad Palermo na ostrvu Sicilija.

    1944.
    U Lublinu je u Drugom svetskom ratu grupa poljskih
    političara, poslata iz ŠSR, formirala Komitet narodnog
    oslobođenja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu
    nasuprot izbegličkoj vladi u Londonu.

    1972.
    Sovjetska kosmička sonda ''Venera 8'' prva se meko
    spustila na površinu Venere s koje je 10 minuta emitovala podatke,
    pre nego što su sagoreli instrumenti.

    1981.
    Turski terorista Mehmet Ali Agdža osuđen je na
    doživotnu robiju zbog pokušaja da ubije poglavara rimokatoličke
    crkve papu Jovana Pavla II 13. maja 1981.

    1991.
    Predsedništvo SFRJ je na osnovu ustavnih
    ovlašćenja naredilo razoružanje i demobilizaciju svih paravojnih
    jedinica u Hrvatskoj. Ova neredba nije donela nikakve rezultate
    pošto je rukovodstvo Hrvatske na čelu sa Tuđmanom - uz prikrivenu
    saglasnost mnogih zapadnih zemalja, bilo odlučno da izdvoji
    Hrvatsku iz Jugoslavije, svim sredstvima, što će izazvati
    građanski rat.

    1992.
    Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Eskobar
    pobegao je iz zatvora.

    1994.
    Pozivajući se na ekonomsku krizu, predsednik Rafael
    Kaldera je suspendovao ustavna prava u Venecueli.

    2000.
    U Pakistanu je zbačeni premijer Navaz Šarif
    osuđen na 14 godina teškog rada i sud mi je, prihvativši optužbu
    za korupciju, izrekao i zabranu bavljenja politikom 21 godinu.

    2003.
    Američke trupe su u napadu na vilu u Mosulu na
    severu Iraka ubile Udaja i Kusaja, sinove bivšeg iračkog
    predsednika Sadama Huseina. Kusaj je bio šef iračkih specijalnih
    snaga bezbednosti i tajne policije, očevog ličnog obezbeđenja i
    Republikanske garde, a Udaj komandant paramilitarnih elitnih
    jedinica Fedajina.

    2006.
    Izraelska armija je zauzela selo Marun al-Ras, na
    jugu Libana, ključno uporište Hezbolaha.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #377

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 23. jul, 204. dan 2007. Do kraja godine ima 161 dan.

    1456.
    Turska vojska sultana Mehmeda II Osvajača je, posle
    teškog poraza u odlučujućoj bici prethodnog dana i ranjavanja
    sultana, odustala od opsade Beograda. Grad je opsedalo oko 150.000
    Turaka sa 200 topova, a branila ga je združena hrišćanska vojska
    u kojoj su se uz srpske odrede, koji su se posebno istakli,
    borilinemački, ugarski i poljski krstaši, pod komandom erdeljskog
    vojvode Janoša Hunjadija, koga srpska epika poznaje kao Sibinjanin
    Janka.

    1757.
    Umro je italijanski kompozitor Domeniko Skarlati,
    virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 500 klavirskih sonata,
    upotrebljavajući nove tehnike s briljantnim rezultatima. Tvorac je
    tzv. Skarlatijevog sonatnog oblika - čuvenih sonata za čembalo u
    jednom stavu. Razvio je bogatu čembalističku tehniku i uticao na
    klavirske kompozitore, posebno u Španiji i Engleskoj.

    1759.
    Rusi su u Sedmogodišnjem ratu (naziva se i Pomeranski
    rat), pod komandom generala Petra Saltikova, do nogu potukli prusku
    armiju u bici kod Kaja na istoku Nemačke. U bici je poginulo
    najmanje 6.000 Prusa.

    1875.
    Umro je američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji
    je 1851. razvio prvu šivaću mašinu koja je ušla u masovnu
    upotrebu.

    1885.
    Umro je je američki general i državnik Julisiz
    Simpson Grant, vrhovni komandant armije Severa u građanskom ratu od
    1861. do 1865. Na položaju predsednika SAD od 1869. do 1877.
    blistavi vojni strateg bio je igračka u rukama koterija i grupacija
    sklonih korupciji.

    1888.
    Rođen je Milan Stojadinović, srpski političar,
    ekonomski stručnjak, univerzitetski profesor. Srednju skolu je
    pohađao u Uzicu i Beogradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u
    Beogradu (1906-10). Doktorirao iz oblasti finansija 1911. Bio je na
    specijalizaciji u Nemackoj, Engleskoj i Francuskoj (1911-14).
    Između ostalog proveo je jedno vreme na obuci u francuskom
    Ministarstvu finansija. Sluzbenik Ministarstva finansija Kraljevine
    Srbije postao je 1914. Nacelnik Glavnog drzavnog racunovodstva u
    Ministarstvu finansija postaje 1918. Privatni namestenik Engleske
    trgovacke banke u Beogradu je od 1918. Ministar finansija bio je od
    16. decembra 1922. do 27. jula 1924, od 6. novembra 1924. do 8.
    aprila 1926, od 20. decembra 1934. do 24. juna 1935. Predsednik
    Vlade i ministar inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije je od 24.
    juna 1935. do 5. februara 1939. Bio je clan Radikalne stranke i
    njenog Glavnog odbora. Osnivac je Jugoslovenske radikalne zajednice
    i njen predsednik. Biran je za poslanika 1923, 1925, 1927, 1935.
    Član je Senata. Na insistiranje Velike Britanije smenjen sa mesta
    predsednika vlade i stavljen u konfinaciju u varošsici Rudnik, da
    bi nešto kasnije bio prognan iz Jugoslavije. Drugi svetski rat
    proveo u konfinaciji na ostrvu Mauricijus u Indijskom okeanu. Bio je
    akcionar, predsednik, i clan upravnih odbora: Radio-Beograda,
    Srpskog brodarskog drustva, Standard Electrika, Elektricne centrale u
    Subotici, Izdavackog koncerna ''Vreme''. Predsednik ''Rotary'' kluba. U
    Buenos Ajresu, gde je živeo od Drugog svetskog rata do smrti 1961.
    izdavao je ugledni list za finansijska pitanja - El Ekonomist, i bio
    je savetnik predsednika Argentine. Napisao je veliki broj clanaka i
    strucnih radova, kao i autobiografsku knjigu: Ni rat, ni pakt,
    Buenos Ajres, 1963.

    1892.
    Rođen je etiopski car (negus) Haile Selasije I, koji
    je 1928, posle smrti Menelika II, imenovan za regenta i kralja, a
    1930. je krunisan za cara Etiopije. Iz zemlje je izbegao 1936,
    godinu dana posle agresije fašističke Italije. Vratio se 1940. na
    čelu trupa koje su oslobodile njegovu zemlju od Italijana. Vladao
    je do 1974, kada je zbačen državnim udarom grupe komunističkih
    oficira, koji su ga potom ubili.



    1914.
    Austro-Ugarska je uputila ultimatum Srbiji, zahtevajući
    odgovor u roku od 48 časova, okrivivši je za atentat u kojem je
    28. juna 1914. u Sarajevu ubijen austrijski prestolonaslednik Franc
    Ferdinand. Uslovi ultimatuma bili su ponižavajući i unapred se
    računalo da ih Srbija kao suverena država neće prihvatiti. Uz
    podršku Nemačke, Beč je odlučio da Srbiju vojno kazni, najviše
    zbog jačanja njenog autoriteta u južnoslovenskim delovima
    Austro-Ugarske. U noti je zatraženo objavljivanje izjave u kojoj se
    indirektno priznaje krivica za atentat, uklanjanje svih oficira
    protivnika Austro-Ugarske i dozvola srpske vlade da austrougarska
    policija vodi istragu na teritoriji Srbije. Srpska vlada je
    formulisala odgovor koji je, čak i prema sudu nemačke diplomatije,
    bio remek delo. Imajući u vidu krajnju iscrpljenost balkanskim
    ratovima, srpska vlada je prihvatila sve zahteve osim da
    austrougarski organi vode istragu u Srbiji. Austro-Ugarska je to
    iskoristila da 28. jula 1914. Srbiji objavi rat, započevši tako
    Prvi svetski rat.



    1916.
    Umro je škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik
    Nobelove nagrade za hemiju 1904. Ispitivao je molekularni sastav
    čistih tečnosti i otkrio gasove helijum, argon, kripton, neon i
    ksenon. Dokazao je da se helijum stvara prilikom radioaktivnog
    raspadanja radijuma.

    1931.
    Rođen je ruski šahovski velemajstor Viktor Lvovič
    Korčnoj, jedan od najboljih šahista 20. veka. Emigrirao je iz ŠSR
    1976. i potom dvaput bio izazivač svetskog prvaka, ali je izgubio
    mečeve s ruskim velemajstorom Anatolijem Karpovom - 1978.
    rezultatom 6:5 uz 21 remi, a 1981. sa 6:2 uz 10 remija.

    1943.
    Poginuo je srpski pisac Djorđe Jovanović, istaknuti
    književni kritičar između dva svetska rata. U Beogradu je
    završio Filozofski fakultet, pre Drugog svetskog rata robijao je
    kao komunista u Sremskoj Mitrovici, a 1941. otišao je u partizane.
    Napisao je više studija o srpskim piscima, uključujući protu
    Mateju Nenadovića, Radoja Domanovića, Svetolika Rankovića i
    Branislava Nušića. Ostala dela: ''Studije i kritike'', ''Protiv
    obmana'', ''Realizam kao umetnička istina'', roman ''Plati pa nosi''.

    1948.
    Umro je američki filmski reditelj Dejvid Vork Grifit,
    jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u epohi nemog filma.
    Zaslužan je za većinu fundamentalnih otkrića filmskog izraza,
    uključujući krupni plan, ritmičku prirodu montaže i kreativnu
    upotrebu veštačkog svetla. Filmovi: ''Netrpeljivost'', ''Bekstvo'',
    ''Dome, slatki dome'', ''Rađanje jedne nacije'', ''Srca sveta'', ''Velika
    ljubav'', ''Slomljeni pupoljci'', ''Pad Vavilona'', ''Dve sirotice'',
    ''Amerika'', ''Ejbraham Linkoln''.

    1951.
    U zatvoru je umro francuski maršal Anri Filip Peten,
    tačno šest godina pošto je izveden na sud pod optužbom da je u
    Drugom svetskom ratu izdao Francusku. Slavni ratnik iz Prvog
    svetskog rata bio je na čelu francuske vlade u Višiju, tokom
    nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu. Bio je osuđen na smrt,
    ali mu je zbog ranijih zasluga kazna zamenjena doživotnom robijom.

    1952.
    Egipatski oficiri predvođeni generalom Muhamedom Nagibom
    izveli su državni udar i prisilili kralja Faruka I da abdicira.
    Što je označilo kraj egipatske monarhije.

    1957.
    Umro je srpski inženjer Nikola Mirkov, idejni tvorac
    kanala Dunav-Tisa-Dunav. Godinama je proučavao složeni problem
    voda u Vojvodini i zaključio da je jedino rešenje izgradnja
    velikog kanala.

    1974.
    Grčka vojna vlada je saopštila da će vlast predati
    civilima i pozvala je Konstantina Karamanlisa da se vrati iz
    izbeglištva u Parizu i formira vladu, čime je okončana
    sedmogodišnja vojna uprava u Grčkoj.

    1983.
    U Šri Lanki je izbio građanski rat pošto su pobunjeni
    Tamili ubili 13 vojnika. Sinhaleška većina je na to odgovorila
    ubijanjem hiljada tamilskih civila na jugu te azijske ostrvske
    zemlje.

    1991.
    Komunistička partija ŠSR objavila je nacrt platforme
    kojom je prihvatila privatnu svojinu, integraciju ekonomije u
    svetsko tržište i slobodu religije.

    1995.
    Na područje Sarajeva stigle su prve jedinice Snaga za
    brzo reagovanje, formalno pod komandom UN, koje su se nepuna dva
    meseca kasnije uključile u borbene operacije muslimana (Bošnjaka)
    i Hrvata protiv Srba u Bosni.

    2002.
    U izraelskom vazdušnom napadu na Gazu ubijen je šef
    oružanog krila radikalnog islamskog pokreta Hamas Salah Šahde.

    2005.
    U seriji eksplozija u egipatskom letovalištu Šarm el
    Šeik na Crvenom moru, za koje je odgovornost preuzelo više
    islamističkih grupa, poginulo je 88 ljudi, a povređeno oko 200.

    2006.
    U eksploziji automobila-bombe u Bagdadu poginulo
    je 33 ljudi a ranjeno 60, u istočnoj šiitskoj četvrti. Bomba je
    eksplodirala u siromašnoj četvrti Sadr siti.

    2006.
    Na jarbole ispred zdanja bivše Skupštine Kraljevine
    Jugoslavije, potonje Jugoslavije i zatim Srbije i Crne Gore, u
    centru Beograda, uz srpsku himnu ''Bože pravde'', podignute su
    zastave Srbije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #378

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 1. avgust, 213. dan 2007. Do kraja godine ima 152 dana.

    10. p. n. e.
    Rođen je rimski car i istoričar Klaudije I
    Tiberije Druz, koji je tokom vladavine od 41. uspeo da stabilizuje
    prilike u rimskoj državi. Godine 43. osvojio je Britaniju (osim
    severne trećine ostrva koja nikada nije pala pod Rim). Rimska
    istoriografija zapamtila ga je kao vladara koji zaslužuje svako
    poštovanje. Bio je veoma obrazovan i kulturan čovek koji je
    pomagao ljude koji se bave raznim vidovima stvaralaštva a i sam se
    bavio pisanjem. Umro je 54. pošto je otrovan pečurkama koje mu je
    podmetnula četvrta supruga Julija Agripina Mlađa kako bi otvorila
    prostor da na čelo države dovede sina iz prethodnog braka -
    budućeg cara Nerona.

    1427.
    Preminuo je despot Stefan Lazarević, poznat kao
    Stefan Visoki. Nalazio se pod pritiskom dve velike sile - Turske i
    Ugarske, između kojih je vešto manevrisao. U njegovo vreme Srbija
    je doživela izvestan privredni uspon, pre svega u oblasti
    rudarstva, pratećih zanata i trgovine (posebno sa Dubrovnikom).
    Godine 1421. objavio je Rudarski zakonik, važan pravni spomenik
    koji sadrži i statut grada Novo Brdo (najznačajniji rudnik
    srednjovekove Srbije). Centralizovao je vlast u Srbiji, energično
    suzbio separatizam vlastele, izvršio vojnu reformu, preuredio
    unutrašnju upravu. Na svom dvoru okupljao je stvaraoce raznih vrsta
    i uopšte ljude duha sa raznih strana, poput Konstantina Filozofa.
    Bavio se književnim stvaralastvom i to vrlo uspesno. Sa grčkog je
    preveo ''(Povest) O budućim vremenima'', napisao je ''Nadgrobno
    ridanje nad knezom Lazarom'', i ''Natpis na kosovskom stubu''.
    Najpoznatije njegovo delo je ''Slovo ljubve'', neprevaziđena oda
    ljubavi i uzvišenosti. Srpska pravoslavna crkva ga je proglasila za
    svetitelja.

    1714.
    Umrla je engleska kraljica Ana, poslednji monarh iz
    dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine 1707. konačno
    ujedinjene Engleska i Škotska, pod jednom krunom.

    1779.
    Rođen je američki pravnik i pisac Frensis Skot Ki,
    koji je napisao reči američke himne ''Zastava posuta zvezdama''.

    1798.
    U pomorskoj bici kod Abukira blizu Aleksandrije
    britanska flota admirala Horacija Nelsona je uništila francusku
    flotu admirala Fransoa Pola Brijesa d'Egalijea. Bitka je samo
    učvrstila vlast Britanije na morima, što je i ranije bila
    nesumnjiva činjenica.

    1810.
    Rođen je italijanski državnik grof Kamilo Benso
    Kavur, zaslužan za oslobođenje Italije od Austrije i njeno
    ujedinjenje pod Savojskom dinastijom. U savezu sa francuskim carem
    Napoleonom III Bonapartom, 1859. je ratovao protiv Austrije koja je
    kao poražena izgubila Lombardiju. Istovremeno je pomagao italijanske
    rodoljube u srednjoj Italiji i akciju Djuzepea Garibaldija u južnoj
    Italiji, čime je doprineo da se ti delovi zemlje pripoje
    novoformiranoj italijanskoj kraljevini.

    1813.
    Izašao je prvi broj ''Novina serbskih iz
    carstvujuščeg grada Viene''. Bio je to prvi dnevni list kod Srba.
    Izlazile su svakog dana, osim nedeljom i praznicima. Pokretači
    ''Novina'' bili su studenti medicine Dimitrije Davidović i Dimitrije
    Frušić, bivši đaci Karlovačke gimnazije. List u kojem je Vuk
    Stefanović Karadžić začeo modernu srpsku novinsku književnu
    kritiku je izlazio do 1822, kad je ugašen zbog problema sa
    štamparijom.

    1819.
    Rođen je američki pisac Herman Melvil, autor
    romana ''Mobi Dik'', oštrouman kritičar američkog društva, pri
    čemu je majstorski koristio simbole i alegorije. Ostala dela:
    ''Tajpi'', ''Omu'', ''Bili Bad''.

    1834.
    Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji,
    na osnovu čega je u britanskim kolonijama oslobođeno više od
    770.000 robova, najviše u takozvanoj Zapadnoj Indiji (Karibi).



    1859.
    Aranđelovac je dobio sadašnji naziv. Varošicu
    udaljenu oko 80 kilometara od Beograda, poznatu po Bukovičkoj banji
    i izvorima mineralne vode, osnovao je srpski knjaz Miloš Obrenović
    koji je 1837. naredio starešini jaseničkog sreza u Topoli da se
    sela Vrbica i Orašac ušore kraj druma. Naseljavanjem seljaka,
    zanatlija i trgovaca iz susednih sela stvorena je čaršija, a
    kasnije je tu premeštena i sresko načelstvo.

    1860.
    Umro je crnogorski knez Danilo Petrović, kojeg je
    dan ranije u Kotoru metkom iz pištolja teško ranio crnogorski
    emigrant Todor Kadić. Bio je prvi svetovni vladar Crne Gore, a za
    naslednika ga je testamentom odredio Petar II Petrović Njegoš.
    U boju na Grahovu 1.05.1858. izvojevao je pobedu. Godine 1860.
    postigao je razgraničenje s Turskom uz podršku Francuske. Tokom
    njegove vladavine od 1852, Crna Gora postaje nasledna kneževina.
    Svesrdno je pomagao ustanke Srba u Hercegovini protiv Turaka.

    1894.
    Japan je objavio rat Kini zbog spora dveju zemalja
    oko Koreje.

    1910.
    Rođen je pozorišni i filmski reditelj, scenograf i
    glumac slovenačkog porekla Bojan Stupica, čija se režija
    odlikovala bogatstvom duha i mašte, smelom izražajnošću i
    izrazitom kreativnošću. Radio je u više naših pozorišta,
    najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212,
    Narodno pozorište) i znatno je doprineo razvitku pozorišne
    umetnosti kod nas. Režija: pozorišni komadi - ''Dundo Maroje'',
    ''Leda'', ''U agoniji'', ''Aretej'', ''Kavkaski krug kredom'', ''Ribarske
    svađe'', ''Krvave svadbe'', ''Opera za tri groša'', ''Idiot'', ''Poseta
    stare dame'', ''Sveta Ivana'', ''Glorija'', ''Madam San-Žen'', ''Dantonova
    smrt'', ''Jaje'', ''Bogojavljenska noć'', ''Braća Karamazovi'', filmovi -
    ''Jara gospoda'', ''U mreži''.

    1914.
    Nemačka je u Prvom svetskom ratu, posle
    austrougarskog napada na Srbiju, objavila rat Rusiji, Francuska je
    proglasila opštu mobilizaciju, Nemačka je potpisala savez s

    Turskom, a Italija je proklamovala neutralnost, istupivši iz pakta
    Centralnih sila.

    1944.
    Stanovnici Varšave su u Drugom svetskom ratu
    otpočeli ustanak protiv nemačkih okupacionih snaga. Varšavski
    ustanak trajao je dva meseca i ugušen je po cenu stravičnih
    poljskih žrtava.

    1955.
    Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan od
    najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj
    literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva
    svetska rata je radio kao novinar. U Prvom svetskom ratu je
    učestvovao kao dobrovoljac u Srpskoj vojsci, okupaciju zemlje u
    Drugom svetskom ratu je proveo u nemačkom zarobljeništvu, kao
    rezervni oficir Kraljevine Jugoslavije. Od 1945. radio je u Beogradu
    kao profesionalni pisac i prevodilac, jedno vreme i u agenciji
    Tanjug. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je
    jedan od protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog
    svetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza
    i književnog jezika. Vinaver je bio nemiran i fascinantan duh čija
    su pojedina dela ostala neprevaziđena u srpskoj kulturi. Dela:
    zbirke pesama ''Mjeća'', ''Varoš zlih volšebnika'', ''Čuvari sveta'',
    ''Evropska noć'', ''Pantologija novije srpske pelengirike'', ''Najnovija
    pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike'', proza ''Priče koje
    su izgubile ravnotežu'', ''Godine poniženja i borbe, život u
    nemačkim 'oflazima''', ''Ratni drugovi'', ''Šabac i njegove
    tradicije'', eseji ''Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija'', ''Živi
    okviri'', ''Jezik naš nasušni'', ''Nadgramatika'', ''Zanosi i prkosi
    Laze Kostića'', ''Momčilo Nastasijević'', ''Gromobran svemira'',
    ''Nemačka u vrenju''. Njegovi prevodi, poput Rablea - ''Gargantua i
    Pantagruel'' neprevaziđeni su.



    1958.
    Kralj Husein je raspustio federaciju Jordana sa
    Irakom.

    1966.
    Posle vojnog udara u Nigeriji vlast je preuzeo
    general Jakubu Govon.

    1973.
    Umro je nemački državnik Valter Ulbriht, koji je
    pred nacistima izbegao iz zemlje, ali se posle Drugog svetskog rata
    vratio i 1950. postao prvi sekretar vladajuće Jedinstvene radničke
    partije Nemačke u novostvorenoj državi Istočnoj Nemačkoj
    (Nemačka demokratska republika). Od 1960. do 1971. bio je na čelu
    Državnog saveta Istočne Nemačke.

    1975.
    ŠSR i zapadne zemlje su na konferenciji u
    Helsinkiju o evropskoj bezbednosti i saradnji potpisali završni akt
    o ljudskim pravima.

    1994.
    Predsednik Nemačke Roman Hercog je izrazio
    žaljenje Poljskoj zbog patnji koje joj je njegova zemlja nanela u
    Drugom svetskom ratu.

    1997.
    Umro je ruski klavirista Svjatoslav Teofilovič
    Rihter, jedan od najznačajnijih pijanista 20. veka. Originalno je
    tumačio kompozicije različitih epoha, interpretirajući ih
    savršenom tehnikom, što je oduševljavalo koncertnu publiku širom
    sveta.

    2000.
    Islamski teroristi u Kašmiru - koji se bore za
    pripajanje te severne indijske provincije Pakistanu - u sedam napada
    masakrirali su najmanje 100 ljudi, mahom hinduističkih hodočasnika
    i radnika.

    2004.
    U seriji sinhronizovanih bombaških napada na šest
    hrišćanskih crkava u Bagdadu i Mosulu poginulo je najmanje 15
    osoba, a preko 60 je ranjeno.

    2004.
    U požaru u jednom supermarketu u predgrađu
    Asunsiona, glavnog grada Paragvaja, život je izgubilo 409 osoba,
    dok je 454 povređeno.

    2005.
    Umro je saudijski kralj Fahd, a za novog kralja
    proglašen je njegov mlađi polubrat, princ Abdulah.

    2006.
    Prilikom eksplozije mine poginulo je svih 24
    putnika u autobusu u blizini severnog iračkog industrijskog grada
    Beidžija. Nekoliko sati kasnije, najmanje 14 ljudi je poginulo u
    eksploziji automobila bombe u blizini banke u Karadahu. U toj
    eksploziji ranjeno je 37 ljudi, a meta je bila pažljivo odabrana,
    pošto iračke snage bezbednosti prevoze plate iz te banke svakog
    prvog u mesecu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #379

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 2. avgust, 214. dan 2007. Do kraja godine ima 151 dan.

    1100.
    Engleski kralj Vilijam II, sin Vilijama I Osvajača,
    ubijen je strelom dok je lovio u šumi.

    1552.
    Luteranima (sledbenicima Martina Lutera) je odobrena
    sloboda veroispovesti u Nemačkoj.

    1589.
    Ubijen je francuski kralj Anri III, poslednji monarh
    iz dinastije Valoa, dok je sa svojim trupama opsedao Pariz. Tokom
    njegove vladavine od 1574. zemlja je bila zahvaćena sukobima
    rimokatolika i hugenota (francuskih protestanata-kalvinista). Posle
    pobune 1588. bio je prinuđen da napusti Pariz i udružio se sa
    vođom hugenota iz Navare - Anrijem od Navare, budućim kraljem
    Anrijem IV, prvim iz dinastije Burbon.

    1799.
    Umro je francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje,
    koji je s bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi vazdušni
    balon napunjen zagrejanim vazduhom.



    1802.
    Napoleon Bonaparta je proglašen ''doživotnim
    konzulom'' Francuske, što je takođe značilo da je imao pravo da
    sam imenuje naslednika.

    1830.
    Francuski kralj Šarl X Burbonski prinuđen je da
    abdicira pod pritiskom Julske revolucije.

    1858.
    Britanski parlament usvojio je zakon prema kojem je
    indijska vlada, do tada u nadležnosti Istočnoindijske kompanije,
    potpala pod ingerencije britanske krune.

    1876.
    Rođen je srpski lingvista Aleksandar Belić,
    profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske
    akademije (posle Drugog svetskog rata Srpske akademije nauka) od
    1937. do smrti 1960. i član svih slovenskih akademija. Posle
    završene Velike škole u Beogradu, studirao je slovensku filologiju
    i lingvistiku u Odesi i Moskvi. Osnovao je i uređivao časopise
    ''Južnoslovenski filolog'' i ''Naš jezik''. Osnivač je srpske moderne
    dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse. Rešio je
    složen problem opšteslovenskog akcentnog sistema. Pod njegovim
    rukovodstvom SAN (danas SANU) je izdala prvu knjigu velikog
    ''Rečnika književnog i narodnog jezika''. Napisao je oko 500
    rasprava, jezičkih ogleda, naučnih kritika, polemika i prikaza.
    Dela: ''O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku'', ''Pravopis srpskog
    jezika'', ''Dijalekti istočne i južne Srbije'', ''O dvojini u
    slovenskim jezicima'', ''Galički dijalekat''.

    1903.
    U Beogradu su održani osnivački kongresi Srpske
    socijaldemokratske partije i Radničkog saveza Srbije, na kojima su
    za predsednike glavne partijske uprave izabrani Dragiša Lapčević
    i Nikola Veličković a za sekretare Kosta Jovanović i Radovan
    Dragović.

    1921.
    Umro je italijanski operski pevač Enriko Karuzo,
    jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cenjen
    kao izvođač rola u operama Djuzepea Verdija i Djakoma Pučinija i
    interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pevača koji je
    snimio gramofonsku ploču.

    1922.
    Umro je američki izumitelj britanskog porekla
    Aleksandar Grejem Bel, pronalazač telefona. Posle studija medicine
    u Edinburgu i Londonu preselio se u SAD i posvetio lečenju gluvih.
    Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, što mu je donelo slavu, ali
    i brige. Patent nije bio zaštićen pa su ga mnogi pokrali i tek je
    1886. Vrhovni sud SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta.
    Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom poslu - lečenju
    gluvih.

    1932.
    Rođen je irski pozorišni i filmski glumac Piter
    O'Tul, kojem su aristokratska krhka i uznemirujuća pojava i
    majstorska gluma omogućile da nenadmašno tumači uloge senzitivnih
    i ambivalentnih ličnosti. Filmovi: ''Lorens od Arabije'', ''Beket'',
    ''Lord Džim'', ''Zima jednog lava'', ''Noć generala'', Ja Petko'',
    ''Doviđenja gospodine Čips'', ''Vladajuća klasa''.



    1934.
    Umro je nemački predsednik feldmaršal Paul fon
    Hindenburg, u Prvom svetskom ratu načelnik štaba nemačke Vrhovne
    komande. Kancelar Adolf Hitler proglasio je istog dana sebe
    ''firerom'' (vođom), preuzevši apsolutnu vlast, što je bio
    definitivni kraj Vajmarske republike, uspostavljene posle poraza
    Nemačke u Prvom svetskom ratu.

    1936.
    Umro je francuski inženjer i pilot Luj Blerio,
    pionir vazduhoplovstva, koji je 1909. prvi avionom preleteo Lamanš.
    Isprva je pokušavao da napravi avion mahokrilac (ornitopter), ali
    je brzo odustao i 1903. konstruisao je prvi avion, a 1906. avion s
    motorom koji je imao tri cilindra. U Prvom svetskom ratu proizvodio
    je avione za francusko ratno vazduhoplovstvo, koji su se pokazali
    kao vrlo dobri u svoje vreme.

    1944.
    Završena je jedna od najvećih sovjetskih ofanziva
    u Drugom svetskom ratu. Počela je 23. juna i za 38 dana sovjetske
    divizije su oslobodile celu Belorusiju, stupile na tle Poljske i
    Istočne Pruske i stigle blizu Varšave.

    1945.
    Završena je Potsdamska konferencija na kojoj su
    sovjetski vođa Staljin, predsednik SAD Hari Truman i premijer
    Velike Britanije Klement Atli odlučili da Nemačku, poraženu u

    Drugom svetskom ratu, podele na četiri okupacione zone.

    1970.
    Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj prvi put
    upotrebili gumene metke radi smirivanja nereda.

    1980.
    U eksploziji na železničkoj stanici u Bolonji,
    ubijeno je 85 i ranjeno više od 200 ljudi. Pretpostavlja se da je
    iza napada stajala jedna neofašistička grupa.

    1985.
    Prilikom pada u Dalasu aviona američke kompanije
    ''Delta erlajnz'' poginula su 133 putnika, među kojima i svi članovi
    posade.

    1989.
    Ukinuta su trgovinska ograničenja između Velike
    Britanije i Argentine, uvedena posle Folklandskog rata 1982.

    1990.
    Iračka vojska okupirala je Kuvajt, što je Savet
    bezbednosti Ujedinjenih nacija istog dana jednoglasno osudio,
    zahtevajući od Bagdada da povuče trupe.

    1997.
    Vođa najjače liberijske gerilske frakcije Čarls
    Tejlor proglašen je predsednikom Liberije, čime je posle
    sedmogodišnjeg građanskog rata okončana borba za vlast u toj
    zapadnoafričkoj zemlji.

    1999.
    U čeonom sudaru dva voza na istoku Indije poginulo
    je najmanje 285 ljudi.

    2002.
    Vojne snage gerilskog pokreta UNITA zvanično su
    raspuštene i 18 gerilskih generala integrisano je u armiju Angole.


    - Srpska pravoslavna crkva danas slavi svetog proroka Iliju.

    Sveti Ilija je bio starozavetni prorok. Ilindan - što je narodski

    naziv za ovaj veliki praznik spada među posebno poštovane praznike

    kod pravoslavnih Srba. Postoji staro narodsko verovanje da sveti

    Ilija upravlja munjama i gromovima, pa ga otuda nazivaju i

    ''gromovnik''. Posebno je strogo verovanje da se na taj praznik ne

    radi. Takođe postoji uverenje da od Ilindana opadaju žege i

    nastupaju sve svežije noći
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #380

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan





    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 3. avgust, 215. dan 2007. Do kraja godine ima 150 dana.

    216. p. n. e.
    Kartaginski vojskovođa Hanibal naneo je u
    Drugom punskom ratu kod Kane u današnjoj jugoistočnoj Italiji
    strahovit poraz Rimljanima. Njegova brojčano slabija vojska do nogu
    je potukla rimske legije. Kod Kane je poginulo oko 50.000 rimskih
    vojnika. U samom gradu Rimu je zavladala panika pošto je postalo
    jasno da više ne postoji vojska koja bi mogla da brani Rim. Tada je
    nastala poznata izreka - Hanibal je pred vratima (''Hanibal ante
    portas''). Rimska država tada je spašena samo zahvaljujući
    neverovatnoj mudrosti njenog vođstva.

    1347.
    Engleski kralj Edvard III zauzeo je u Stogodišnjem
    ratu francuski grad Kale.

    1460.
    Škotskog kralja Džejmsa II, koga su savremenici
    nazivali ''Džejms gnevnog lica'', ubili su Englezi tokom opsade zamka
    Roksburg.

    1492.
    Španski moreplovac, najverovatnije italijanskog
    porekla, Kristifor Kolumbo isplovio je na brodu ''Santa Marija'' iz
    španske luke Palos de la Frontera na prvo putovanje ''za Indiju'' -
    na kojem je otkrio Ameriku. Verovao je da će otkriti morski put do
    Indije.

    1778.
    U Milanu je posle dve godine gradnje, prema projektu
    italijanskog arhitekte Djuzepea Pjermarinija, otvorena Milanska
    skala, jedna od najznačajnijih operskih kuća u svetu.



    1830.
    Turski sultan Mehmed II je, posle višemesečnih
    pregovora, izdao hatišerif kojim je priznao autonomni status
    Srbije, što je važan momenat u uspostavljanju novovekovne srpske
    države. Srpska autonomija je razrađena u 20 tačaka, uključujući
    priznanje knjaževske titule Milošu Obrenoviću, što je dalje
    podrazumevalo pravo nasleđivanja unutar kuće Obrenović.

    1858.
    Engleski istraživač Džon Spik otkrio je jezero
    Viktorija, za koje je zaključio da je izvorište reke Nil. Nil u
    stvari nastaje spajanjem Belog i Plavog Nila kod Kartuma u
    današnjem Sudanu. Plavi Nil izvire iz jezera Tana u Etiopiji, dok
    se Spikovo otkriće odnosi na Beli Nil.

    1872.
    Rođen je norveški kralj Hakon VII, monarh od 1905.
    do smrti 1957. Hakon VII je postao kralj Norveške kada se ova 1905.
    odvojila od Švedske i postala suverena država. Odbijanjem da
    abdicira snažno je uticao na podanike da organizuju Pokret otpora
    nemačkoj okupaciji tokom Drugog svetskog rata.

    1881.
    Britanske trupe okupirale su egipatski grad Suec,
    što je Velikoj Britaniji omogućilo da 1883. zaposedne čitavu zonu
    Sueckog kanala.

    1884.
    Završen je železnički most u Beogradu na reci
    Savi, zahvaljujući čemu je narednog meseca puštena u saobraćaj
    pruga Zemun-Beograd. Srbija se još na Berlinskom kongresu 1878.
    obavezala da će izgraditi prugu kojom će preko njene teritorije
    biti spojena Austrija sa Solunom u tadašnjoj Turskoj. Most je
    razaran u oba svetska rata i potom oba puta obnavljan.

    1903.
    Rođen je tuniski državnik Habib Ben Ali Burgiba,
    vođa borbe za nezavisnost i prvi predsednik Tunisa od 1957.
    Proglašen je 1975. doživotnim predsednikom, ali je 1987. zbačen
    sa vlasti u državnom udaru.

    1914.
    Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat
    Francuskoj. Istog dana Belgija je odbacila zahtev Nemačke da njene
    trupe prođu kroz tu zemlju, a Velika Britanija je upozorila
    Nemačku da bi invazija na Belgiju značila opšti rat u Evropi.

    1924.
    Umro je engleski pisac poljskog porekla Džozef
    Konrad. Po rođenju je bio sitni poljski aristokrata, ali je svesno
    veoma mlad otišao u Englesku kako bi postao pomorac. Njegova dela
    odlikuju se ironijom i pesimizmom ali iznad svega avanturističkim
    duhom. Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice, kasnije i
    pomorski oficir, 20 godina je plovio širom sveta. Njegova
    literarna dela najvećim delom opisuju živote pomoraca. Dela:
    romani ''Lord Džim'', ''Tajfun'', ''Nostromo'', ''Tajni agent'', ''Pod
    zapadnim očima'', ''Pobeda'', ''Srce tame'' (ova knjiga poslužila je
    kao predložak da Milius napiše scenario za Kopolin film
    ''Apokalipsa sada''), autobiografsko delo ''Ogledalo mora''.

    1936.
    Američki atletičar afričkog porekla Džesi Ovens
    je skokom u dalj od 8,06 metara osvojio prvu od četiri zlatne
    medalje na Olimijskim igrama u Berlinu. Potom je pobedio i na 100 i
    200 metara i u štafeti 4X100 metara. Ovakav uspeh jednog
    afroamerikanca bio je veliko razočarenje za nacističke glavešine
    - domaćine te olimpijade.



    1940.
    Litvanija je formalno postala deo ŠSR pod nazivom
    Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika. Okupacija baltičkih
    republika bila je sastavni deo sporazuma Staljin-Hitler o podeli
    Poljske iz 1939. godine. Do Prvog svetskog rata te zemlje su
    vekovima bile sastavni deo carske Rusije.

    1940.
    Rodjen je američki glumac Ramon Herardo Antonio Estevez,
    poznatiji kao Martin Šin.
    Proslavio se ulogom vojnika u TV filmu "Pogubljenje vojnika Slovika",
    i tako privukao pažnju Frensisa Forda Kopole koji ga je angažovao za film
    "Apokalipsa danas".
    Nakon brojnih filmskih uloga, "skrasio" se na televiziji, gde u seriji
    "Zapadno krilo" igra američkog predsednika.
    Ima zvezdu na Bulevaru slavnih, oženjen je i ima četvoro dece,
    koja su takodje glumci.



    1945.
    Svim etničkim Nemcima i Mađarima u Čehoslovačkoj
    je oduzeto državljanstvo.

    1954.
    Umrla je francuska književnica Sidonija Gabrijela
    Kolet, jedna od najuticajnijih francuskih spisateljica 20. veka. U
    romanima je majstorski slikala ženske likove i pozorišnu sredinu i
    s mnogo ljubavi pisala o prirodi i životinjama. Dela: ''Klodina u
    školi'', ''Klodina u Parizu'', ''Skitnica'', ''Sedam životinjskih
    đaloga'', ''Sido''.

    1958.
    Američka atomska podmornica ''Nautilus'' pod komandom
    Vilijama Andersona prva je prošla ispod ledenog pokrivača Severnog
    pola.

    1975.
    U Beograd je doputovao predsednik SAD Džerald Ford
    u dvodnevnu zvaničnu posetu Jugoslaviji, istakavši tom prilikom da
    politika nesvrstavanja Jugoslavije aktivno doprinosi većem
    razumevanju među narodima.

    1977.
    Umro je kiparski arhiepiskog Makarios III, vođa
    pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik
    te mediteranske zemlje od 1960. do smrti. Bio je i jedan od
    istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

    1989.
    Ali Akbar Hašemi Rafsandžani je preuzeo dužnost
    predsednika Irana.

    1992.
    U Jovanici kod Gornjeg Milanovca otkriveno je bogato
    arehološko nalazišste iz ranog paleolita. Nađeni predmeti
    pripadaju tzv. ašelskoj kulturi u periodu između 700.000 i 160.000
    godina pre naše ere.

    1994.
    Dan posle zahteva vlade Srbije rukovodstvu Republike
    Srpske da prihvati mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu i
    Hercegovinu, Skupština Republike Srpske je odlučila da konačnu
    odluku o tome donese narod na referendumu 27. i 28. avgusta, a
    sutradan je S.R. Jugoslavija zavela sankcije Srbima u BiH i blokadu
    na Drini.

    2000.
    Indonežanski državni tužilac formalno je optužio
    za korupciju bivšeg predsednika Indonezije Suharta.

    2002.
    Turska skupština ukinula je smrtnu kaznu, u
    nastojanju da zemlju približi Evropskoj uniji.

    2005.
    Vojna hunta svrgla je mauritanskog predsednika Mauja
    Sid Ahmeda Ulda Taju i imenovala dugogodišnjeg šefa državne
    policije Elija Uld Mohameda Vala za novog lidera države.

    2006.
    Umrla je proslavljeni austrijski sopran svetskog
    ranga Elizabet Švarckopf. Švarckopfova, koja je stajala ''rame uz
    rame'' sa Marijom Kalas, svetsku slavu je stekla tumačenjem likova
    iz opera Mocarta i Štrausa. Pevanjem se aktivno bavila do 1975.
    Poslednje godine provela je povučeno u svojoj kući u gradu Šruns
    u najzapadnijoj Austrijskoj pokrajni Vorarlberg.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #381

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 4. avgust, 216. dan 2007. Do kraja godine ima 149 dana.

    1578.
    Pokušaj Portugala da zauzme Maroko propao je
    porazom u bici kod Alkazarkivira. U tom sukobu Mavri su potukli
    Portugalce i poginuli su portugalski kralj Sebastijan, kao i
    predvodnik marokanskih ratnika.

    1704.
    U ratu za špansko nasleđe, englesko-holandske
    snage su zauzele špansku varošicu Gibraltar, važnu zbog izuzetnog
    strateškog položaja.

    1789.
    Francuska Skupština proglasila je ukidanje svih
    privilegija i prava koje je uživala aristokratija, što je jedna od
    ključnih tekovina Francuske revolucije i označila je početak
    građanskog društva.

    1791.
    Potpisan je Svištovski mir posle četvorogodišnjeg
    rata Austrije i Otomanskog carstva, kojim je određena granica
    između tih dveju zemalja, u stvari potvrđene su odredbe
    Beogradskog mira iz 1739. Osmansko carstvo je obavezano da obezbedi
    plovidbu i trgovinu, a Austrija da se povuče sa turskih teritorija.

    1792.
    Rođen je engleski pisac Persi Biš Šeli, jedan od
    najboljih liričara na engleskom jeziku. Izuzetno obrazovan, vrstan
    poznavalac filozofije, književnosti i nauke, romantičarski
    orijentisan, slobodouman, antitradicionalist. U poemi ''Kraljica Mob''
    izrazio je svoje revolucionarne stavove, a u ''Pobuni Islama'' nadu u
    bolju budućnost ljudskog roda. Ostala dela: pesničke drame
    ''Čenči'' ''Oslobođeni Prometej'', lirske pesme ''Ševa'', ''Oblak'',
    ''Oda zapadnom vetru'', esej ''Odbrana poezije''.

    1859.
    Rođen je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1920, superioran stilista, jedan od
    začetnika neoromantike. Roman ''Glad'', pisan doslednim
    realističko-naturalističkim postupkom, usredsređen je na
    psihologiju ličnosti, tako reći bez doticanja socijalnog aspekta.
    Romani ''Misterije'', ''Pan'', ''Viktorija'', takođe zasnovani na
    psihološkoj analizi, prožeti su doživljajima prirode. U vreme
    okupacije Norveške tokom Drugog svetskog rata, a i pre njega
    podržao je nacističke stavove, kao i vladu koju su ustoličili
    nemački nacisti. Posle rata je osuđen zbog veleizdaje. U
    poslednjem delu, autobiografskog karaktera, ''Na zaraslim stazama''
    pokušao je da objasni ovakvo ponašanje. Ostala dela: romani
    ''Sanjari'', ''Rosa'', ''Pod jesenjom zvezdom'', ''Benoni'', ''Lutalica svira
    sa sordinom'', ''Poslednja radost'', ''Deca vremena'', ''Grad Segelfos'',
    ''Plodovi zemlje'', ''Skitnice'', ''Žene kraj studenca'', ''Poslednje
    poglavlje'', ''Avgust'', ''Ali život živi''.



    1875.
    Umro je danski pisac Hans Kristijan Andersen,
    nenadmašni autor bajki. Napisao je 156 priča s motivima iz danskog
    folklora, antičke mitologije i indoevropskih predanja, a za neke je
    inspiraciju pronašao u sopstvenom tegobnom detinjstvu obeleženom
    siromaštvom. Uobličene u prava mala remek dela, neka
    autobiografskog karaktera, njegove priče liče na najlepše bajke,
    ali neretko nose i neku vrstu društvene kritike i iskazuju duboko
    humanu poruku. Pisane su izvanrednim stilom. Andersen se smatra i
    tvorcem realističke proze u Danskoj. Pisao je i pesme, od kojih je
    sačuvano samo nekoliko, romane - ''Improvizator'', ''O. T.'', ''Samo
    muzičar'', ''Srećni Per'', putopise - ''Bazar jednog pesnika'', ''U
    Španiji''. Njegova dramska dela su potpuno zaboravljena.

    1907.
    Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent
    Edvard Hagerup Grig, koji je inspirišući se nacionalnim folklorom
    afirmisao norvešku muziku u svetu. Posebno je značajan njegov
    doprinos razvoju postromantičarske harmonije. Izraziti liričar,
    najbolja dela ostvario je u malim formama poput klavirskih
    minijatura (''Lirski komadi''), 25 nordijskih narodnih pesama i
    plesova, svite ''Holberg'', ''Poetičnih muzičkih slika'', ''Humoreski'',
    solo pesama. Ostala dela: Klavirski koncert u a-molu, orkestarske
    svite ''Per Gint'', ''Sigurd Jorsalfar'', gudački kvartet, koncert za
    klavir i orkestar, tri violinske sonate, horske kompozicije.

    1914.
    Nemačke trupe napale su u Prvom svetskom ratu
    Belgiju, a pošto je Berlin odbio ultimatum Londona da do ponoći
    povuče trupe, Velika Britanija je objavila rat Nemačkoj. Istog
    dana SAD su proglasile neutralnost.

    1914.
    Nemačka Socijaldemokratska stranka, članica Druge
    internacionale, glasala je u Rajhstagu (nemačka skupština)
    za ratne kredite i tako, na početku Prvog svetskog rata,
    stala uz ratnohuškački program Nemačke. Opredeljenje
    za rat socijaldemokrata u većini evropskih zemalja označilo je
    kraj Druge internacionale.

    1916.
    Danski deo Zapadnoindijskih ostrva, uključujući
    Devičanska ostrva, pripao je SAD, koje su ih kupile od Danske za 25
    miliona dolara.

    1944.
    Posle dve godine skrivanja u Amsterdamu jevrejske
    porodice Frank, nacistički Gestapo otkrio je njihovo skrovište i
    uhapsio 14-godišnju Anu Frank, njenu sestru, roditelje i još
    četvoro ljudi, takođe Jevreja. Svi su stradali u koncentracionom
    logoru, izuzev Aninog oca. Nakon Drugog svetskog rata otkriven je
    dnevnik Ane Frank, jedan od najpotresnijih dokumenata o stradanjima
    ljudi kao posledica nacizma. Dnevnik je preveden na više od 30
    jezika.

    1972.
    Predsednik Ugande Idi Amin najavio je da će u roku
    od tri meseca u Veliku Britaniju proterati 50.000 Azijata s
    britanskim pasošima, mahom Indusa.

    1977.
    Umro je nemački filozof Ernst Bloh, jedan od
    najznačajnijih teoretičara marksizma u 20 veku. Završio je
    studije filozofije, fizike i muzike i doktorirao u Vircburgu, a
    univerzitetsku karijeru počeo je 1918. u Lajpcigu. Posle dolaska
    nacista na vlast 1933. izbegao je iz Nemačke i u emigraciji u
    Švajcarskoj, potom u SAD, bio jedan od najistaknutijih protivnika
    nacizma. Predavao je filozofiju na Univerzitetu u Lajpcigu od 1948.
    do 1957, kad su mu vlasti Istočne Nemačke zabranile rad zbog
    kritičnosti u pogledu tumačenja marksističke misli u toj zemlji,
    čime je navukao gnev najviših komunističkih zvaničnika. Posle
    prelaska u Zapadnu Nemačku 1961, iste godine je postao profesor na
    Univerzitetu u Tibingenu. Dela: ''Duh utopije'', ''Tomas Mincer kao
    teolog revolucije'', ''Tragovi'', ''Nasleđe ovog vremena'', ''Sloboda i
    poredak'', ''Subjekt-Objekt'' (monografija o Hegelu), ''Princip nade''
    (tri knjige), ''Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo'', ''Tibingenski
    uvod u filozofiju''.



    1983.
    Betino Kraksi je kao prvi socijalista preuzeo
    dužnost predsednika vlade Italije.

    1983.
    Bivši predsednik vlade Gornje Volte Tomas Sankara
    zbacio je vojnim udarom sa vlasti predsednika Žana Batista Uedraoga.

    1991.
    U Prebilovcima kod Čapljine, posle 50 godina,
    sahranjeni su posmrtni ostaci hercegovačkih Srba, žrtava zločina
    koje su nad njima sprovele hrvatske ustaše.

    1991.
    U najtežoj drumskoj saobraćajnoj nesreći u
    istoriji Zimbabvea poginulo je 80 dece i sedmoro odraslih kad je
    autobus sleteo s puta u provaliju.

    1993.
    Japan je prvi put izrazio formalno žaljenje ženama
    koje su tokom Drugog svetskog rata služile kao seksualno roblje
    japanskim vojnicima.

    1995.
    Hrvatska je izvela akciju ''Oluja'', protiv Republike
    Srpske Krajine. Teritoriju pod zaštitom mirovnih snaga UN, hrvatske
    snage su napale da bi tokom vojne operacije i nakon nje sprovele
    brutalno etničko čišćenje svih Srba. Iz Krajine je izbeglo
    gotovo sve stanovništvo, najmanje 250.000 ljudi, a tokom akcije i
    posle nje hrvatske snage su usmrtile oko 2.500 ljudi.

    1999.
    Britanski ministar odbrane Džordž Robertson
    zamenio je na položaju generalnog sekretara NATO Španca Havijera
    Solanu.

    2003.
    Skupština Azerbejdžana prvi put je u jednoj
    bivšoj sovjetskoj republici ozakonila, za republikansko uređenje
    neobično nasleđivanje vlasti - izabravši za predsednika vlade
    sina teško bolesnog azerbejdžanskog predsednika Hajdara Alijeva.

    2006.
    Umro je Artur Li, ekscentrični američki pevač i
    gitarista uticajnog rokenrol benda ''Lav'' iz 1960-ih godina. Li je bio
    rodom iz Memfisa i sebe je smatrao ''prvim crnim hipikom''. Grupu
    ''Lav'' osnovao je 1965. godine u Los Anđelesu. Bio je to prvi sastav
    te vrste u kom su zajedno nastupali crni i beli muzičari. ''Lav'' je
    snimio tri značajna albuma, koja predstavljaju prekretnicu u
    rokenrolu, spoj tradicionalnog folk-roka i bluza sa simfonijskom
    muzikom i zvucima koji najavljuju pank.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #382

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    JUce je bila nedelja, 5. avgust, 217. dan 2007. Do kraja godine ima 148 dana.

    1716.
    Austrijski feldmaršal vojvoda Eugen Savojski
    izvojevao je, na čelu armije od 40.000 pešaka i oko 20.000
    konjanika, u bici pod Petrovaradinskom tvrđavom pobedu nad turskim
    snagama od 150.000 ljudi pod komandom Damad Ali paše. U toj bici
    stradalo je po nekim procenama čak 30.000 turskih vojnika, poginuo
    je i veliki vezir. Austrijska pobeda omogućila je da trupe Eugena
    Savojskog ubrzo zauzmu Beograd i Temišvar da bi 1718. Austrijanci
    preuzeli od Turske Srbiju severno od Zapadne Morave, kao i Banat.

    1844.
    Rođen je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin,
    začetnik ruskog kolorizma i sjajan portretista. Bio je profesor
    Sanktpeterburške akademije, a 1910. otišao je na imanje u Finskoj,
    gde je ostao do smrti. Njegov realizam prožet je osećajem za rusku
    tradiciju, a kolorit je svež i sočan i podseća na bogatstvo boja
    u narodnoj umetnosti. Radio je i žanr slike iz života ruskog sela,
    a posebno je značajan po kompozicijama (''Burlaci na Volgi'',
    ''Litija'', ''Ivan Grozni i njegov sin Ivan'', ''Zaporošci'', ''Povratak
    iz progonstva'', ''Carevna Sofija'').

    1850.
    Rođen je francuski pisac Anri Rene Alber Gi de
    Mopasan, jedan od najizrazitijih predstavnika evropskog naturalizma.
    Napisao je oko 300 pripovetki i šest romana, pisao je i pozorišne
    komade, putne beleške, pesme. Bavio se ljudskim karakterima,
    psihološkim tipovima, često ciničan. Dela: romani ''Jedan život'',
    ''Nova banja'', ''Pjer i Žan'', pripovetke ''Strasti'', ''Naličja'',
    ''Zamke'', ''U ratu'', ''Vodom''.

    1858.
    Položen je prvi transatlantski kabl kojim je
    uspostavljena telegrafska veza između Kanade i Britanije.
    Postavljanje linije trajalo je dugo jer je na dnu Atlantskog okeana
    kabl često pucao, a služio je samo do 1. septembra 1858, kad je
    veza prekinuta.

    1895.
    Umro je nemački filozof Fridrih Engels, teoretičar
    socijalističke misli i najbliži saradnik Karla Marksa. Iz porodice
    je industrijalaca. Osnovne postavke materijalističkog poimanja
    sveta izložio je u ''Anti-Diringu''. U saradnji sa Marksom napisao je
    ''Nemačku ideologiju'' i ''Manifest komunističke partije'' i
    organizovao Prvu internacionalu 1864 godine. Posle Marksove smrti
    1883. nastavio je delanje u Drugoj internacionali osnovanoj 1889. i
    napisao ''Poreklo porodice, privatne svojine i države'' i ''Ludvig
    Fojerbah i kraj nemačke klasične filozofije''. Poslednje godine
    života, koje je proveo u Londonu gde je i umro, posvetio je
    redigovanju drugog i trećeg toma Marksovog ''Kapitala''. Ostala dela:
    ''Skica za kritiku nacionalne ekonomije'', ''Položaj radničke klase u
    Engleskoj'', ''Sveta porodica ili kritika kritičke kritike protiv
    Bruna Bauera i kompanije''.

    1906.
    Rođen je američki filmski reditelj Džon Hjuston,
    jedan od najistaknutijih američkih sineasta 20. veka. Snimio je
    mnoštvo filmova, najviše avanturističkog i kriminalističkog
    žanra. Filmovi: ''Malteški soko'', ''Rt Largo'', ''Bejasmo stranci'',
    ''Blago Sijera Madre'', ''Džungla na asfaltu'', ''Crvena značka za
    hrabrost'', ''Afrička kraljica'', ''Mobi Dik'', ''Noć iguane'', ''Odsjaj u
    zlatnom oku'', ''Grad izobilja'', ''Naš čovek iz Australije'', ''Sudija
    za vešanje'', ''Eni'', ''Ispod vulkana''.

    1915.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu okupirali poljsku
    prestonicu Varšavu (tada u sastavu carske Rusije).

    1930.
    Rođen je američki astronaut Nil Armstrong, prvi
    čovek koji je stupio na tlo Meseca, izašavši 20. jula 1969. iz
    lunarnog modula ''Orao'' lansiranog sa svemirskog broda ''Apolo 11''
    koji je kružio oko Zemljinog satelita.

    1940.
    Letonija je i formalno ušla u sastav Sovjetskog
    saveza pod nazivom Letonska Sovjetska Socijalistička Republika.
    Sovjetske trupe zauzele su Letoniju u okviru sporazuma
    Staljin-Hitler o podeli Poljske. Do prvog svetskog rata Letonija je
    vekovima bila sastavni deo carske Rusije.

    1943.
    U Moskvi su, prvi put u Drugom svetskom ratu,
    plotunima iz 222 artiljerijska oruđa obeležene pobede nad
    nemačkim trupama na Istočnom frontu. U snažnoj protivofanzivi
    Crvene armije oslobođeni su gradovi Orel i Bjelgorod.

    1949.
    U Ekvadoru je u zemljotresu poginulo oko 6.000
    ljudi.

    1960.
    Gornja Volta (sadašnja Burkina Faso) stekla je
    nezavisnost od Francuske. Do tada ona je bila sastavni deo Francuske
    Zapadne Afrike.

    1962.
    Umrla je američka filmska glumica Norma Džin
    Mortenson, poznata kao Merilin Monro, jedan od najvećih erotskih
    simbola u istoriji filma. Od nje je holivudska filmska industrija
    stvorila mit. Godine 1962. okončala je život samoubistvom.
    Filmovi: ''Džungla na asfaltu'', ''Nijagara'', ''Majmunska posla'',
    ''Autobuska stanica'', ''Muškarci vole plavuše'', ''Reka bez povratka'',
    'Sedam godina vernosti'', ''Neki to vole vruće''.



    1963.
    U Moskvi su Sovjetski savez, SAD i Velika Britanija
    potpisali sporazum o zabrani nuklearnih proba u atmosferi, vasioni i
    pod vodom, što je, posle raketne krize oko Kube, bio prvi znak
    popuštanja napetosti u hladnoratovskim međunarodnim odnosima.

    1974.
    Predsednik SAD Ričard Nikson javno je priznao,
    predajući magnetofonske trake istražnom sudiji, da je učestvovao
    u prikrivanju ''Afere Votergejt''.

    1984.
    Umro je velški pozorišni i filmski glumac Ričard
    Barton, koji se sjajnim talentom najpre nametnuo u pozorištu
    igrajući karakterne uloge u Šekspirovim komadima, posle čega je
    ostvario sjajnu filmsku karijeru. Filmovi: ''Kleopatra'', ''Beket'',
    ''Ana od hiljadu dana'', ''Ukroćena goropad'', ''Dr Faust'',
    ''Komedijaši'', ''Trocki'', ''Sutjeska''.



    1995.
    Vojska Hrvatske zauzela je Knin, glavni grad
    Republike Srpske Krajine. Vojna ofanziva preduzeta je uz saglasnost
    SAD i drugih zapadnih zemalja, čije je ratno vazduhoplovstvo
    potpomoglo agresiju. Iz RSK - teritorije pod ''zaštitom'' mirovnih
    snaga UN - izbeglo je gotovo svo stanovništvo, najmanje 250.000
    ljudi. Hrvatske snage su tokom agresije i posle nje počinile
    mnoštvo ratnih zločina nad srpskim civilima, usmrtivši oko 2.500
    ljudi, što je propraćeno mlakim reagovanjem međunarodne zajednice
    i suštinskim odobravanjem.

    1997.
    Prilikom pada južnokorejskog putničkog aviona na
    pacifičko ostrvo Guam preživelo je samo 28 od 254 ljudi u
    letilici.

    1998.
    Umro je bugarski komunistički lider Todor Živkov,
    devet godina posle zbacivanja sa vlasti. Na čelu Bugarske nalazio
    se od 1954. do 1989. Poslednje godine života proveo je u kućnom
    pritvoru.

    2000.
    Umro je engleski filmski glumac Alek Ginis, koji se
    odlikovao izuzetnim mogućnostima preobražaja, dobitnik Oskara za
    ulogu u filmu ''Most na reci Kvaj''. Ostali filmovi: ''Nežno srce'',
    ''Veliko očekivanje'', ''Oliver Tvist'', ''Čovek u belom odelu'', ''Naš
    čovek u Havani'', ''Lorens od Arabije'', ''Pad Rimskog carstva'',
    ''Doktor Živago'', ''Zvezdani ratovi''.

    2003.
    U eksploziji automobila-bombe koju je ispred hotela
    ''Meriot'' u Džakarti, glavnom gradu Indonezije, aktivirao islamski
    terorista samoubica ubijeno je 14 i ranjeno oko 150 ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #383

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 6. avgust, 218. dan 2007. Do kraja godine ima 147 dana.

    1637.
    Umro je engleski pisac i glumac Ben Džonson, koji
    je u komedijama realistički prikazivao ljudsku prirodu, nastranosti
    i strasti. Pisao je poeme, tregedije sa klasičnim motivima, liriku.
    Dela: komedije ''Ljudi i ćudi'', ''Volpone, ili lisica'', ''Episena, ili
    ćutljiva žena'', ''Vartolomejski vašar'', tragedije ''Sejan'',
    ''Katilina'', proza ''Građa, ili otkrića o ljudima i stvarima''.

    1660.
    Umro je španski slikar Dijego Rodriges de Silva i
    Velaskes, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar
    španskog kralja Felipea IV. Dela poput ''Predaje Brede'', ''Prelje'',
    ''Dvorske dame'', portreta članova kraljevske porodice, dvorskih
    luda, ljudi iz naroda, svedočanstvo su njegove umetničke
    genijalnosti, ali i vremena i društva u kojem je živeo. Izraziti
    je predstavnik barokne umetnosti. Njegove slike odlikuje oštrina
    posmatranja, pronicljiva analiza, traganje za psihološkom
    suštinom, majstorstvo forme.

    1807.
    Dositej Obradović je tokom Prvog srpskog ustanka iz
    Zemuna prešao u Beograd. Mnoštvo stanovnika grada došlo je na
    pristanište kako bi ga dočekalo, a topovi sa gradskih zidina
    objavili su dolazak Dositeja, koji je ubrzo otpočeo veliki
    prosvetiteljski posao u oslobođenoj Karađorđevoj Srbiji.

    1809.
    Rođen je engleski pisac Alfred Tenison, majstor
    forme, čiji su stihovi izraziti primer melodičnosti. Tenisonovo
    obimno i raznovrsno delo izražava duh i raspoloženje njegovog
    vremena: filozofske i verske sumnje izazvane evolucionističkim
    učenjima kao i sklonost demokratskom poretku. Dela: poeme
    ''Kraljevske slike'', ''Princeza'', elegija ''In memoriam'', veliki broj
    lirskih pesama.

    1825.
    Oblast Gornjeg Perua proglašena je nezavisnom
    državom posle tri veka španske kolonijalne vladavine. Nova država
    uzela je ime Bolivija po prezimenu Simona Bolivara, oslobodioca
    Latinske Amerike.

    1860.
    Rođen je srpski političar i filolog i istoričar
    Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije, koji je
    1921. sa Jašom Prodanovićem osnovao Republikansku stranku i bio
    njen prvi predsednik. Prethodno je kao pripadnik Samostalne
    demokratske stranke više puta bio ministar prosvete i jednom
    predsednik vlade. Dela: monografija ''Život i rad Vuka Stefanovića
    Karadžića'', stari srpski pisani spomenici ''Miroslavljevo
    jevanđelje'', ''Stari srpski natpisi i zapisi'', stari letopisi, dela
    Vuka Karadžića, uključujući ''Vukovu prepisku'', udžbenici
    gramatike, studije o starim srpskim štamparijama, o srpskim crkvama
    u 15. i 16. veku, o arhiepiskopu Danilu.

    1881.
    Rođen je engleski mikrobiolog Aleksander Fleming,
    koji je 1928. iz gljive Penicilium notatum izolovao prvi antibiotik
    penicilin. Otkriće nije korišćeno do Drugog svetskog rata, kada
    su ga britanski fiziolog i biohemičar Ernst Čejn i australijski
    lekar Hauard Flori primenili u lečenju infekcija. Fleming je 1945.
    sa njima podelio Nobelovu nagradu za medicinu.

    1890.
    U njujorškom zatvoru ''Oburn'' ubica Vilijam Kemler
    pogubljen je na električnoj stolici. Ovo je prvi slučaj u istoriji
    da se smrtna kazna izvršava na ovaj način.

    1914.
    Austro-Ugarska je objavila rat Rusiji.

    1914.
    Srbija je objavila rat Nemačkoj, nakon što je
    Nemačka objavila rat Rusiji 1. avgusta a Francuskoj 3.

    1917.
    Rođen je američki filmski glumac Robert Čarls
    Daran Mičam, koji se pedesetih godina 20. veka proslavio ulogama
    nonšalantnih junaka izrazite personalnosti. Filmovi: ''Priča o G.
    I. Džou'', ''Iz prošlosti'', ''Crveni poni'', ''Makao'', ''Anđeosko
    lice'', ''Druga prilika'', ''Reka bez povratka'', ''Bandido'', ''Lovci'',
    ''Najduži dan'', ''Eldorado'', ''Ancio'', ''Dobri momci i rđavi momci'',
    ''Zbogom lepojko'', ''Rajanova kći'', ''Jakuza'', ''Bitka za Midvej'',
    ''Marijini ljubavnici'', ''Ambasador''.

    1918.
    Nemačka ofanziva na Marni, poslednji veliki napad
    Nemaca u Prvom svetskom ratu, okončana je neuspehom, a iz stroja je
    izbačeno najmanje 100.000 nemačkih vojnika.

    1928.
    Rođen je američki slikar, novinar, filmski
    reditelj i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih
    predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismevao je i
    razarao banalnost masovne komercijalne kulture i američke mitove,
    sve do takozvanog pokreta za oslobađanje žena. Filmovi: ''Empajer'',
    ''San'', ''Devojke iz Čelzija'', ''Usamljeni kauboji'', ''Meso'', ''Djubre'',
    ''Seks'', ''Pobunjene žene'', ''Meso za Frankeštajna'', ''Krv za
    Drakulu''.

    1940.
    Estonija je i formalno postala sastavni deo
    Sovjetskog Saveza pod nazivom Estonska Sovjetska Socijalistička
    Republika. Sovjetske trupe ušle su na teritoriju Estonije 1939. u
    skladu sa odredbama sporazuma Staljin-Hitler o podeli Poljske. Do
    Prvog svetskog rata ona je vekovima bila sastavni deo ruskog
    carstva.

    1945.
    Američki bombarder B-29 bacio je na samom kraju
    Drugog svetskog rata - na osnovu naredbe predsednika SAD Harija
    Trumana - uranijumsku atomsku bombu na japanski grad Hirošimu,
    čime je počinjen najveći pojedinačni ratni zločin u istoriji
    čovečanstva. To je učinjeno bez jakog vojnog razloga, jer je
    Japan prethodno nudio kapitulaciju. Bomba je pretvorila u pepeo 13
    kvadratnih kilometara, Hirošima je potpuno uništena, a poginulo je
    najmanje 117.000 ljudi. Posledice dejstva atomske bombe osećaju se
    decenijama posle eksplozije: ranjeni umiru od leukemije nastale zbog
    atomskog zračenja, a na deci ozračenih roditelja uočene su
    genetske i patološke promene. Tri dana kasnije druga američka
    (plutonijumska) atomska bomba bačena je na Nagasaki.



    1962.
    Jamajka je stekla nezavisnost posle 300 godina
    britanske vladavine.

    1973.
    U egzilu je umro negdašnji kubanski diktator
    Fulhensio Batista i Saldivar, koji je vladao Kubom od 1952. do 1959,
    kada je zbačen u revoluciji pod vođstvom Fidela Kastra.

    1990.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je
    izglasao rezoluciju o zabrani trgovine sa Irakom posle invazije
    iračkih trupa na Kuvajt.

    1996.
    Američki naučnici su saopštili da su pronašli
    dokaz da je na Marsu postojao život, na osnovu ispitivanja ostataka
    meteora pronađenog na Antarktiku.

    2003.
    Sud na Madagaskaru osudio je bivšeg predsednika te
    afričke ostrvske zemlje Didijea Raciraku na 10 godina prinudnog
    rada zbog pronevere javnih fondova u vrednosti 49 miliona malgaških
    franaka (8,24 miliona dolara).

    2005.
    Umro je bivši britanski ministar spoljnih poslova
    Robin Kuk, koji je imao istaknutu ulogu u agresiji NATO snaga na
    Saveznu Republiku Jugoslaviju, 1999. godine.

    2005.
    Umro je kubanski pevač Ibrahim Ferer, član jedne
    od najpoznatijih kubanskih muzičkih grupa ''Buena Vista Social
    Club'', koja je svetu otkrila lepote tradicionalne kubanske muzike.

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #384

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 7. avgust, 219. dan 2007. Do kraja godine ima 146 dana.

    1830.
    Francuska skupština izabrala je za kralja Francuske Luja Filipa, posle pada Šarla X Burbonskog u Julskoj revoluciji. Novi monarh ostao je zapamćen u istoriji kao ''kralj građanin'', pošto je za razliku od svog prethodnika bio pristalica strogo parlamentarnog poretka.

    1834.
    Umro je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar, koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan njemu u čast ''Žakarova mašina''.

    1858.
    Kraljica Viktorija I odabrala je Otavu za prestonicu Kanade - tada britanskog dominiona.

    1859.
    Rođen je srpski glumac, reditelj i pisac pozorišnih komada, humorističkih feljtona i komedija Ilija Stanojević, poznat kao Čiča-Ilija, najpopularniji komičar svog vremena. Četiri godine radio je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, a čitavu ostalu karijeru proveo je u Narodnom pozorištu u Beogradu. Napisao je poznato humorističko delo ''Dorćolska posla'', kao i komediju ''Potera'' (sa Jankom Veselinovićem). Čiča Ilija je bio jedan od simbola Skadarlije, kao i boemskog života uopšte. Publiku je oduševljavao ulogama Papa-Naska u ''Dorćolskim poslima'', Kir Janje u Sterijinoj komediji ''Tvrdica'', Vula Pupavca u ''Podvali'', Kalče u ''Ivkovoj slavi'', Srete čizmara u ''Zloj ženi'', Štancike u ''Izbiračici'', Falstafa u ''Veselim ženama'', Tkača Cedulje u ''Snu letnje noći'', Polonija u ''Hamletu'', Kasija u ''Juliju Cezaru'', ulogama u ''Uobraženom bolesniku'' i ''Građaninu kao plemiću''.

    1876.
    Rođena je holandska igračica Margareta Gertruda Zele, poznata kao Mata Hari (''Jutarnje oko''), nadimku koji je pre Prvog svetskog rata uzela dok je živela na Javi, tada pod vlašću Holandije (Holandska Istočna Indija - danas Indonezija). Kao navodni nemački špijun streljana je u blizini Pariza u oktobru 1917.



    1895.
    Otvorena je prva međunarodna izložba moderne umetnosti u Veneciji, koja se od tada održava svake druge godine.

    1900.
    Umro je nemački revolucionar Vilhelm Libkneht, jedan od osnivača Druge internacionale 1889. Učestvovao je u revoluciji 1848. i 1849. u Nemačkoj, potom je emigrirao i u Londonu je godinama sarađivao s Karlom Marksom. Sedam godina po povratku u otadžbinu osnovao je Socijaldemokratsku partiju Nemačke, a od 1874. nekoliko puta je biran u Rajhstag (nemačka skupština).

    1912.
    Rusija i Japan potpisali su sporazum o podeli interesnih sfera u Mongoliji i Mandžuriji.

    1938.
    Umro je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898, čiji je umetnički rukovodilac i ideolog bio do kraja života. U režiji i glumi do savršenstva je razvio pozorišni realizam. Osnovni princip njegove teorije jeste da glumac uvek mora istinski da proživljava ulogu. Njegova teorija, poznata kao ''sistem Stanislavskog'', imala je ogroman uticaj - i sada ima veliki broj privrženika među pozorišnim umetnicima. Dela: ''Moj život u umetnosti'', ''Glumčev rad nad sobom''.

    1942.
    Počelo je iskrcavanje američkih pomorsko-desantnih snaga na ostrvo Gvadalkanal u grupi Solomonskih ostrva, čime je označen početak ofanzivnih dejstava saveznika na Pacifiku u Drugom svetskom ratu. Japanci su na Gvadalkanalu izgradili vazdušno uporište radi napada na američke konvoje koji su plovili prema Australiji. Već prvog dana zauzet je glavni cilj - Hendersonov aerodrom, ali je usledio iznenadni japanski protivnapad, tako da je prava bitka za ostrva tek počinjala, pa su Amerikanci potpuno ovladali Solomonskim ostrvima tek u februaru 1943.

    1945.
    Sovjetski Savez je u Drugom svetskom ratu objavio rat Japanu u skladu sa zaključcima vođstva antihitlerovske koalicije. Sovjetske jedinice s milion i po vojnika, 5.556 tenkova i 3.466 aviona prodrle su u Mandžuriju sa tri strane (Mandžurija je pod imenom Mandžukuo bila japanska kolonija). Za kratko vreme japanska kvantunška armija je poražena i 21. avgusta prisiljena je da obustavi otpor. U kratkotrajnom ratnom okršaju poginulo je 60.000 i zarobljeno 600.000 japanskih vojnika.

    1957.
    Umro je američki filmski glumac Oliver Norvel Hardi, simpatični ''debeljko'', čiji neponovljivi gegovi u paru sa Stenom Lorelom i sada zasmejavaju publiku širom sveta. Filmovi: ''Mi iz Oksforda'', ''Dva dobra drugara'', ''Fra đavolo'', ''Veliki posao'', ''Udri brigu na veselje'', ''Naša žena'', ''Na divljem zapadu''.



    1960.
    Kubanski lider Fidel Kastro objavio je odluku o nacionalizaciji svih američkih kompanija na Kubi.

    1960.
    Obala Slonovače proglasila je nezavisnost od Francuske, do tada ona je bila sastavni deo Francuske Zapadne Afrike.

    1989.
    Umrla je srpska pozorišna rediteljka Mira Trailović, godinama jedna od najdominantnijih ličnosti našeg, ali i teatra uopšte. Osnovala je 1956. pozorište ''Atelje 212'', a potom i BITEF (Beogradski internacionalni teatarski festival), čiji je umetnički direktor bila od 1967. do smrti. Bila je i umetnički direktor Međunarodnog pozorišnog festivala u francuskom gradu Nansi 1983. i 1984. Kao reditelj predstavila je beogradskoj publici prvi put najznačajnija imena svetske pozorišne avangarde poput Ežena Joneska, Žana Pola Sartra, Edvarda Olbija, Tomasa Sternsa Eliota, Stanjislava Ignacija Vitkjeviča, a na scenu je postavila i mjuzikl ''Kosa''.

    1990.
    Afrički nacionalni kongres Nelsona Mendele odustao je posle 29 godina od oružane borbe protiv vlasti bele manjine i režima aparthejda, a zauzvrat je vlada Južne Afrike prihvatila razgovore o okončanju sistema aparthejda.

    1998.
    U eksplozijama dva automobila-bombe, koju su u američke ambasade u Keniji i Tanzaniji podmetnuli islamski teroristi, poginulo je najmanje 215 ljudi u Najrobiju i 11 u Dar es Salamu, a više od 5.000 je ranjeno.

    1999.
    Francuski vojnici iz sastava Kfora silom su sprečili oko hiljadu Albanaca da mostom preko Ibra uđu u deo grada pretežno nastanjen Srbima, u nameri da i u tom gradu na severu Kosova i Metohije organizuju progon i uništenje Srba (etničko čišćenje).

    1999.
    U rusku autonomnu republiku Dagestan iz susedne Čečenije upalo je nekoliko stotina islamskih terorista u pokušaju da u Dagestanu pokrenu talas terorističkih i oružanih akcija poput onih u Čečeniji kako bi ojačali islamski front na Kavkazu.

    2002.
    Međunarodni monetarni fond odobrio je Brazilu za privredni oporavak kredit od 30 milijardi dolara, najveću sumu u istoriji te međunarodne finansijske institucije.

    2003.
    U eksploziji bombe ispred jordanske ambasade u Bagdadu poginulo je najmanje 11 ljudi.

    2003.
    Indonežanski sud izrekao je smrtnu kaznu islamskom teroristi Amroziju, umešanom u bombaški napad na ostrvu Bali godinu dana ranije u kojem je ubijeno 202 ljudi, mahom stranih turista.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #385

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 8. avgust, 220. dan 2007. Do kraja godine ima 145 dana.

    117.
    Umro je rimski imperator Marko Ulpije Trajan. U periodu njegove vladavine (98.-117.) rimska imperija je dostigla najveći teritorijalni obim i, prema proceni, imala je oko 70
    miliona stanovnika. Trajan je poslednji rimski vladar koji znatno proširio rimsku državu i bavio se osvajačkim ratovima uspešno. Bio je sklon velikim graditeljskim poduhvatima. Pošto nije imao dovoljno snage da se odupre varvarskim germanskim plemenima naseveru, između Rajne i Dunava podigao je ''Veliki zid''. Naročito mnogo gradio je na Balkanu, na kojem se nalaze njegove najpoznatije građevine - kameni most preko Dunava kod Kladova koji je vezivao Gornju Meziju (sadašnja severna Srbija) sa Dakijom, put desnom obalom Dunava od Singidunuma (Beograd) do mosta, kao i mnoga utvrđenja u Trakiji. I u Italiji je izgradio mnoštvo građevina, a u Rimu je podigao Trajanov stub s bareljefima na kojima su prikazani prizori iz rata s Dačanima - on je osvojio Dakiju (današnja centralna Rumunija).

    1217.
    Prvog srpskog kralja iz roda Nemanjića Stefana Nemanjića (Prvovenčani) krunisao je njegov brat monah Sava, koji je dve godine kasnije postao prvi arhiepiskop autokefalne (samostalne) srpske crkve. Svečanom činu krunisanja - posle kojeg je Stefan nazvan Prvovenčani - prisustvovali su zvaničnici srpske zemlje - vlastela i crkveni velikodostojnici. Prvi srpski kralj u istoriji, za kojeg se zna da je nosio opštepriznatu tutulu kralja, bio je zetski kralj Mihailo koji je znake kraljevskog dostojanstva dobio 1077. od rimskog pape - što je u to vreme značilo međunarodno priznanje.

    1786.
    Francuski alpinista dr Mišel Gabrijel Pakar i njegov nosač Žak Balma prvi su osvojili Mon Blan, najviši vrh u zapadnom delu Evrope (najviši vrh Evrope je Elbrus na Kavkazu).



    1815.
    Zbačeni francuski car Napoleon I je, na osnovu
    odluke pobedničke koalicije, isplovio brodom ka britanskom ostrvu
    Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je u izgnanstvu proveo
    poslednjih šest godina života.

    1832.
    Rođen je srpski pisac i slikar Djura Jakšić, najizrazitiji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pisao je lirsku, rodoljubivu, satiričnu, socijalnu i epsku poeziju. Slikarstvo je učio u Segedinu, Temišvaru, Pešti, Bečkereku (sadašnji Zrenjanin), Beču i Minhenu. Potom je bio učitelj u mnogim mestima u Srbiji i predavao crtanje u Kragujevcu, Požarevcu i Jagodini. Po prirodi je bio nemirna i buntovna struktura ličnosti pa je često napuštao službe ali je i otpuštan. Strastan, plahovite mašte i plamenih emocija, pisao je s romantičarskim patosom pesme o slobodi i stihovane lirske ispovesti. Njegove pesme ''Na Liparu'', ''Ponoć'', ''Mila'', ''Padajte braćo'', ''Otadžbina'', ''Ja sam stena'', ''Noć u Gornjaku'' spadaju u vrh srpske romantičarske poezije. Napisao je i drame u stihovima ''Seoba Srbalja'', ''Jelisaveta, kneginja crnogorska'' i ''Stanoje Glavaš'' i oko 40 pripovedaka.



    1883.
    Rođen je meksički revolucionar Emilijano Zapata, koji je od 1910. kao vođa meksičkih seljaka predvodio neku vrstu revolucije. Borio se protiv diktatora Porfirija Dijaza, kasnije protiv predsednika Venustijana Karanse. Objavio je 1911. ''Aljaski program'' kojim je podelio zemlju seljacima - akt koji je snažno ođeknuo u Meksiku i zemljama Latinske Amerike. Karansa je uz podršku SAD razbio revolucionarne snage i organizovao klopku u kojoj je Zapata u aprilu 1919. ubijen.

    1905.
    Umro je srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, osnivač srpske kritičke istorijske škole, član Srpske kraljevske akademije. Obavio je pionirski posao kritičkog istorijskog istraživanja, suzbijajući nenaučne postupke u proučavanju srpske prošlosti. Bio je izrazito rezervisan prema narodnom predanju kao istorijskom izvoru. Delao je kao profesor i rektor bogoslovije u Sremskim Karlovcima, a od 1882. arhimandrit (starešina) fruškogorskog manastira Grgeteg. Ruvarac je prvi koji je uspeo da pobedi epski pristup tumačenju prošlosti zbog čega je ostao neomiljen. Bio je jedan od najučenijih Srba svoga vremena i ostavio je za sobom ogromnu veoma kvalitetnu biblioteku. Dela: ''Odlomci o grofu Djorđu Brankoviću i Arseniju Crnojeviću patrijarhu'', ''O knezu Lazaru'', ''Montenegrina'', ''O pećkim patrijarsima'', ''Kraljice i carice srpske''.

    1919.
    Rođen je italijanski filmski producent Dino de Laurentis, jedan od najuticajnijih evropskih sineasta 20. veka, u čijoj su produkciji Oskar osvojili filmovi ''Gorak pirinač'', ''Kabirijine noći'' i ''Ulica''. Izuzetno je doprineo svetskom uspehu italijanske kinematografije posle Drugog svetskog rata i sarađivao je sa najznačajnijim italijanskim rediteljima, uključujući Vitorija de Siku, Roberta Roselinija, Djuzepea de Santisa, Lukina Viskontija, Alberta Latuadu, Federika Felinija.

    1937.
    Rođen je američki filmski glumac Dastin Hofman, izuzetan tumač uloga senzibilnih, neurotičnih ljudi, dobitnik Oskara za uloge u filmovima ''Kramer protiv Kramera'' i ''Kišni čovek''. Njegovu glumu takođe odlikuje specifičan smisao za humor. Ostali filmovi: ''Diplomac'', ''Ponoćni kauboj'', ''Veliki mali čovek'', ''Psi od slame'', ''Maratonac'', ''Svi predsednikovi ljudi'', ''Leni'', ''Tutsi'', ''Kuka'', ''Poludeli grad''.

    1940.
    Nemačko ratno vazduhoplovstvo počelo je u Drugom svetskom ratu koncentrisane napade na britanske gradove.

    1941.
    Na Kosmaju je poginuo Branko Krsmanović, španski borac, član Glavnog štaba Partizanskog pokreta (narodnooslobodilačkog) Srbije i organizator prvih partizanskih jedinica u Šumadiji. Posmrtno je proglašen za narodnog heroja.

    1963.
    U spektakularnoj ''Velikoj pljački voza'', grupa britanskih kriminalaca upala je u poštanski voz između Glazgova i Londona i opljačkala 2,6 miliona funti.



    1967.
    Ministri inostranih poslova Indonezije, Malezije, Singapura, Tajlanda i Filipina potpisali su u Bangkoku sporazum o osnivanju političko-ekonomske grupacije ASEAN (Udruženje zemalja jugoistočne Azije).

    1974.
    Predsednik SAD Ričard Nikson saopštio je da će podneti ostavku zbog optužbi da je umešan u aferu ''Votergejt''. Ostavku je podneo sutradan, postavši prvi američki predsednik prinuđen na takav korak.

    1979.
    Umro je engleski pisac Nikolas Džon Tarni Monsara, najpoznatiji po romanu ''Surovo more'', živoj slici zbivanja na malom brodu u vreme rata. Ostala dela: romani ''Misli na sutra'', ''Na prvi pogled'', ''Priča o Ester Kostelo'', ''Pleme koje je izgubilo vođu'', ''Smit i Džons''.

    1990.
    Irak je, sedam dana posle okupacije Kuvajta, saopštio da je anektirao tu susednu zemlju kao svoju 19. provinciju, a istog dana predsednik SAD Džordž Buš poslao je vojna pojačanja u Saudijsku Arabiju u okviru priprema za napad na Irak. Iračani tradicionalno smatraju Kuvajt za istorijski iračku teritoriju.

    1994.
    Lideri Jordana i Izraela otvorili su prvi drumski granični prelaz između tih dveju bliskoistočnih zemalja, što je označilo okončanje 46-godišnjeg neprijateljstva.

    2000.
    U eksploziji bombe koju su u podzemnom prolazu u Moskvi podmetnuli čečenski islamski teroristi poginulo je 13 i povređeno više od 90 ljudi.

    2002.
    Obelodanjeno je da je u bankrotiranoj gigantskoj američkoj telekomunikacionoj kompaniji ''Vorldkom'' 1999. načinjena ''računovodstvena greška'' od još 3,3 milijarde dolara, što je ukupnu sumu u tom skandalu podiglo na 7,15 milijardi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #386

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 9. avgust, 221. dan 2007. Do kraja godine ima 144 dana.

    480. p. n. e.
    Posle trodnevne bitke u Termopilskom klancu
    i herojskog otpora Grka pod komandom spartanskog kralja Leonide,
    invaziona persijska vojska kralja Kserksa I izvojevala je pobedu.
    Prodor persijske vojske od 70.000 ljudi u unutrašnjost srednje
    Grčke branilo je oko 5.000 vojnika, koji su u početku bitke naneli
    velike gubitke Persijancima, jer je Leonida odabrao pogodno mesto za
    odbranu, najuži deo Termopilskog klanca. Pošto je grčki izdajnik
    Efijalt otkrio napadačima put preko planine, čime je otpor postao
    beznadežan, Leonida je otpustio saveznike, ostavši sa samo 300
    Spartanaca i nekoliko Tespijanaca i Tebanaca. Odbivši ponudu za
    predaju, svi branioci su izginuli. Na mestu njihove pogibije
    podignut je spomenik s natpisom: ''Putniče, kada dođeš u Spartu
    reci da smo ovde pali pokoravajući se njenim zakonima''.

    1655.
    U nastojanju da skrši rojalističke težnje, pošto
    je početkom godine raspustio parlament, Oliver Kromvel je podelio
    Englesku na 11 okruga s general-majorima kao guvernerima, čime je
    otpočela njegova diktatorska vladavina.

    1792.
    U Parizu su vođe jakobinaca stvorile ustaničku
    komunu koja je sutradan organizovala marš na kraljevsku palatu u
    Tiljeriju. Rulja je masakrirala Švajcarsku gardu koja je do
    poslednjeg čoveka ostala verna kralju, opljačkala i razorila dvor
    i svrgla kralja Luja XVI., čime Francuska postaje republika.

    1830.
    Luj Filip je formalno prihvatio krunu francuskog
    kralja, dva dana pošto ga je Nacionalna skupština izabrala umesto
    zbačenog Šarla X Burbonskog, zbačenog u Julskoj revoluciji.

    1842.
    SAD i Velika Britanija potpisale su sporazum kojim
    je određena granica između SAD i Kanade od Mejna do Velikih
    jezera.

    1858.
    U Posavini je izbila buna srpskih seljaka protiv
    turske vlasti u Bosni zbog pokušaja nasilnog ubiranja trećine
    njihove letine. Ustanak pod vođstvom prote Stevana Avramovića i
    popa Petka Jagovića zahvatio je sela između Brčkog, Gradačca i
    Modriče. Glavni napad turske vojske polovinom oktobra 1858.
    ustanici su odbijali dva dana, ali je potom otpor ugušen. Slom bune
    praćen je pokoljem, pa je narod masovno bežao preko granice (Save)
    u Austriju.

    1896.
    Rođen je švajcarski psiholog Žan Pijaže, prvi
    predsednik Švajcarskog psihološkog društva, osnivač
    Međunarodnog centra za genetičku epistemologiju, jedan od
    najuticajnijih psihologa 20. veka. Zasnovao je kognitivno-razvojnu
    (ili genetičko-strukturalističku) školu, čiji upliv se može
    meriti s nekadašnjim uticajem psihoanalize. Najviše je istraživao
    razvoj jezika, mišljenja i prosuđivanja kod dece, smatrajući da
    taj razvoj nije stalan, već da ga karakterišu različite faze,
    genetski programirane na različitim uzrastima. Dela: ''Jezik i
    mišljenje deteta'', ''Moralno suđenje kod dece'', ''Poreklo
    inteligencije''.

    1896.
    Poginuo je nemački inženjer i pronalazač Oto
    Lilijental, jedan od pionira avijacije, isprobavajući dvokrilac
    koji je ranije iste godine konstruisao. Nesreću je izazvao jak udar
    vetra koji je prevrnuo letelicu i razbio je o tlo zajedno sa smelim
    pilotom, sedam godina pre istorijskog uspešnog leta američkih
    pionira avijacije, braće Rajt. Posmatrajući let ptica usavršio je
    jedrilicu i dokazao superiornost zakrivljenih nad ravnim krilima.

    1918.
    Rođen je američki filmski reditelj Robert Oldrič,
    koji je snimao trilere, vesterne, filmove strave, psihološke drame
    i komedije. Filmovi: ''Šta se dogodilo s Bebi Dzejn?'', ''Vera Kruz'',
    ''Apač'', ''Dvanaest žigosanih'', ''Poljubac smrti'', ''Tiho, tiho
    Šarlota'', ''Zatvorski krug'', ''Veliki nož'', ''Poslednji sumrak'', ''Po
    zakonu i pendreku'', ''Legenda o Lajli Kler'', ''Grisomova banda'',
    ''Ubistvo sestre Džordž'', ''Zatvorsko dvorište''.

    1919.
    Rođen je italijanski kompozitor Ruđero Leonkavalo.
    Napisao je veliki broj opera, ali ni nije ponovio uspeh opere
    ''Pajaci''.

    1945.
    Razvijen je prvi dokumentarni film snimljen u
    Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata - ''Jasenovac''. Svedočanstvo
    o zločinima hrvatskih ustaša u najvećem koncentracionom logoru na
    Jugoistoku Evrope režirali su Gustav Gavrin i Kosta Hlavati, koji
    su napisali i scenario. Strahote kojima su bili izloženi zatočeni
    Srbi, Jevreji i Romi rekonstruisane su pomoću fotografija
    pronađenih u zaplenjenim nemačkim i hrvatskim arhivima kao i kod
    pojedinaca.

    1945.
    Na trećem zasedanju, koje je održano u Beogradu,
    AVNOJ se proglasio privremenom Narodnom skupštinom Demokratske
    Federativne Jugoslavije. Istog dana usvojen je i zakon o biračkim
    spiskovima i donesena odredba o pravu glasa žena i omladine iznad
    18 godina.

    1945.
    Vazduhoplovstvo SAD je u Drugom svetskom ratu bacilo
    atomsku bombu na japanski grad Nagasaki, tri dana posle prve bombe
    bačene na Hirošimu. Iako je Japan još pre napada na Hirošimu
    nudio kapitulaciju. U Nagasakiju, gradu sa 260.000 stanovnika,
    usmrćeno je najmanje 74.000 ljudi. Neposredne posledice zračenja
    ostaće očigledne decenijama.

    1962.
    Umro je nemački pisac Herman Hese, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1946, jedan od najznačajnijih
    književnika 20. veka. Pisao je i poeziju, pojedine njegove pesme su
    antologijske vrednosti. Osnovna tema njegove proze je nesklad
    između kontemplativnog i čulnog. Specifična neprilagođenost
    normama savremenog građanskog poretka učinila ga je šezdesetih
    godina 20. veka idolom omladine na Zapadu. Dela: romani ''Peter
    Kamencind'', ''Pod točkom'', ''Gertruda'', ''Roshalda'', ''Demijan'',
    ''Sidarta'', ''Stepski vuk'', ''Igra staklenih perli'', ''Narcis'',
    ''Zlatousti''.



    1965.
    Bivša britanska kolonija Singapur postao je
    nezavisna država posle otcepljenja od Malezije, čija je federalna
    jedinica postao posle sticanja nezavisnosti od Britanije.

    1974.
    Zbog umešanosti u aferu ''Votergejt'' predsednik SAD
    Ričard Nikson podneo je ostavku, a zakletvu kao novi šef države
    položio je dotadašnji potpredsednik Džerald Ford.

    1975.
    Umro je ruski kompozitor Dmitrij Dmitrijevič
    Šostakovič, član Srpske akademije nauka i umetnosti, čije
    kompozicije su čvrsto povezane sa ruskom muzičkom tradicijom.
    Napisao je monumentalnu ''Petu simfoniju'', a u najtežim danima
    nemačke blokade Lenjingrada (Sankt Peterburg) u Drugom svetskom
    ratu ''Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju''. Ostala dela: opere ''Nos'',
    'Ledi Makbet Mscenskog okruga (Katarina Izmajlovna)'', oratorijum
    ''Šume pevaju'', simfonije, koncerti, kamerna muzika.



    1992.
    U Barseloni su završene 25. Olimpijske igre na
    kojima je učestvovalo 15.000 sportista iz 172 zemlje. Zbog sankcija
    UN, Srbija (S.R. Jugoslavija) nije učestvovala u ekipnim
    sportovima, ali su medalje izborili naši strelci - Jasna Šekarić
    srebrnu, a Aranka Binder i Stevan Pletikosić bronzanu.

    1995.
    Gvatemalski putnički avion upao je u nevreme na
    letu od Majamija i srušio se u jedan vulkan, što nije preživeo
    niko od 65 ljudi u letilici.

    1998.
    U sukobu sa policijom u severnoj indijskoj državi
    Kašmir poginuo je Ali Muhamed Dar, samoproklamovani ''zamenik
    vrhovnog komandanta'' zabranjene separatističke islamske
    terorističke grupe Hizb-ul-Mudžahedin, organizacije koja nastoji
    da Kašmir nasilno pripoji Pakistanu.

    1999.
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin ukazom je smenio
    predsednika vlade Sergeja Stepašina - kojeg je nepuna tri meseca
    ranije postavio na to mesto - i za novog šefa ruske vlade imenovao
    Vladimira Putina.

    2000.
    Predsednik Venecuele Ugo Čaves doputovao je u
    Bagdad kao prvi izabrani šef države koji je posetio Irak posle
    invazije armije te zemlje na Kuvajt 1990.

    2001.
    U napadu palestinskog teroriste samoubice u
    Jerusalimu poginulo je 15 ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #387

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 10. avgust, 222. dan 2007. Do kraja godine ima 143 dana.
    955.
    Vojska nemačkog cara Otona I potukla je Mađare u
    bici na Lehu. Ova pobeda imala je neobicno važno mesto u evropskoj
    istoriji pošto je Oton tada uspeo da potuče do tada nezaustavljive
    Mađare. Prethodnih decenija Evropa je stalno bila u strahu od njih
    pošto nikom nije uspevalo da zaustavi njihove pohode.

    1627.
    Francuski kardinal Arman Rišelje otpočeo je na
    čelu kraljevskih trupa opsadu La Rošela, uporišta hugenota
    (francuski protestanti), koje je zauzeo 14 meseci kasnije.

    1675.
    Na osnovu naloga engleskog kralja Čarlsa II,
    položen je kamen temeljac Kraljevske opservatorije u južnom
    londonskom predgrađu Grinič, preko kojeg prelazi nulti (grinički)
    meridijan (standardizacija vezana za meridijane utvrđena je tek
    1884.). Opservatorija je izgrađena radi izučavanja položaja
    zvezda, što je bilo posebno značajno za navigaciju. Za prvog
    kraljevskog astronoma i šefa opservatorije postavljen je Džon
    Flemstid.

    1792.
    U Francuskoj je ukinuta monarhija zbacivanjem kralja
    Luja XVI. Prethodno su istog dana hiljade građana Pariza upale u
    palatu Tiljerije i masakrirale Švajcarsku gardu, koja je do
    poslednjeg čoveka ostala verna kralju, uprkos užasnoj brutalnosti
    rulje.

    1842.
    U Velikoj Britaniji deci mlađoj od 10 godina
    zakonom je zabranjen rad u podzemnim kopovima rudnika.

    1865.
    Rođen je ruski kompozitor Aleksandar
    Konstantinovič Glazunov, izraziti simfoničar, jedan od poslednjih
    sledbenika ruske nacionalne škole. Dela: simfonijska poema ''Stenjka
    Razin'', balet ''Rajmonda'', simfonije, dva klavirska koncerta, koncert
    za saksofon, kamerna muzika, solo pesme.

    1878.
    Kralj Srbije (tada knez) Milan Obrenović izdao je
    ukaz o ''ustrojstvu Vojnog muzeja'' radi prikupljanja i čuvanja
    trofeja iz ratne istorije. Muzej je smešten u prepravljenu džamiju
    na platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave na Kalemegdanu. Štampa
    tog vremena pisala je, da je Vojni muzej ''ponos Beograda, da su
    njegove istorijske zbirke pobudile veliko interesovanje u narodu i
    da je tako uređen da može poslužiti kao primer''.

    1878.
    Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Isidor
    Bajić, nastavnik muzike u Srpskoj gimnaziji, horovođa i
    organizator muzičkog života u Novom Sadu, autor vokalnih i
    klavirskih dela i scenske muzike. Posebnu pažnju je posvetio obradi
    dela utemeljenih na srpskim narodnim motivima, a bavio se i teorijom
    muzike. Dela: opera ''Knez Ivo od Semberije'', zbirka solo pesama
    ''Pesme ljubavi'', horske pesme ''Sokoli'', ''Ej, ko ti kupi'', ''Zračak
    viri'', ''Iz srpske gradine''.

    1904.
    Ruska flota je u rusko-japanskom ratu pretrpela
    teške gubitke u borbi protiv japanske ratne mornarice, pri
    pokušaju da se probije iz blokirane luke Port Artur.

    1913.
    U Bukureštu su Grčka, Rumunija, Srbija i Crna Gora
    potpisale ugovor o miru sa poraženom Bugarskom, kojim je okončan
    Drugi balkanski rat i precizirane granice Bugarske prema Rumuniji i
    Srbiji. Drugi balkanski rat počeo je krajem juna 1913. napadom
    Bugarske bez objave rata na Srbiju i Grčku. Uzrok rata bilo je
    neslaganje saveznika o podeli teritorija oslobođenih u Prvom
    balkanskom ratu od Turaka - u stvari insistiranje Bugarske da dobije
    znatno šire teritorijalno proširenje od drugih članica balkanskog
    saveza. Bukureštanskim mirom Srbiji je pripojena Južna Srbija
    (danas Makedonija) - koju je srpska vojska prethodno oslobodila u
    Prvom balkanskom ratu.

    1914.
    Francuska je u Prvom svetskom ratu objavila rat
    Austro-Ugarskoj.

    1945.
    Japan je u Drugom svetskom ratu ponudio saveznicima
    predaju, pod uslovom da car Hirohito zadrži presto.

    1948.
    Prikazana je prva televizijska "Skrivena kamera", koja se
    godinama pre toga emitovala na radiju pod imenom "Skriveni mikrofon".
    Američki šou proširio se na celu planetu, a rečenica
    "Nasmešite se, ovo je skrivena kamera" postala je kultna.
    Vudi Alen se probio pišući scenarija za "Skrivenu kameru",
    a emisija je tokom devedesetih inspirisala pojavu sasvim
    novog televizijskog Brenda reality showa.



    1960.
    Rodjen je španski glumac Antonio Banderas. Rodjen u Malagi kao Hose
    Antonio Domingez Bandera, karijeru je počeo u španskim filmovima "Žene na ivici nervnog sloma", "Veži me" i drugim, da bi preseljenjem u SAD stekao svetsku slavu.
    Ustanovio je pojam "latino zavodnika", i usledile su uloge u hit filmovima "Filadelfija", "Mambo Kings", "Intervju sa vampirom", "Evita", "Četiri sobe", "Zoro" i drugim.
    Oženjen je američkom glumicom Melani Grifit, sa kojom ima ćerku Stelu del Karmen Banderas Grifit.



    1983.
    Umro je srpski filmski reditelj Vojislav Nanović,
    jedan od pionira jugoslovenskog filma posle Drugog svetskog rata.
    Snimio je niz dokumentarnih i osam igranih filmova, uključujući
    ''Tri koraka u prazno'', ''Ciganku'' i ''Čudotvorni mač''.

    1990.
    Šefovi arapskih država su većinom glasova (12 za,
    osam protiv) osudili iračku okupaciju Kuvajta (koji su iračani
    smatrali istorijskim delom Iraka). Istog dana irački predsednik
    Sadam Husein pozvao je sve muslimane da otpočnu ''džihad'' (sveti
    rat) protiv stranih trupa i korumpiranih arapskih vlada.

    1994.
    Književnica Taslima Nasrin je, suočena s pretnjama
    islamskih fundamentalista u Bangladešu da će je ubiti, izbegla u
    Švedsku.

    1995.
    Dvojica zetova šefa iračke države Sadama Huseina
    su, zajedno s kćerkama predsednika Iraka, pobegli u susedni Jordan,
    gde im je kralj Husein dao politički azil

    1998.
    Princ El Muhtadi Bila, stariji sin brunejskog
    sultana Hasana Bolkije, proglašen je naslednikom prestola.

    1999.
    Vojnici Kfora su na Kosovu i Metohiji uhapsili 78
    Albanaca zbog paljenja kuća i pljački imovine nealbanskog
    stanovništva kao i napada na civile i nelegalnog nošenja oružja i
    uniformi sa oznakama terorističke ''Oslobodilačke vojske Kosova''.
    UNHCR je saopštio da poseduje dokaze da je isterivanje nealbanskog
    življa iz pokrajine organizovano i sistematsko i da je zbog toga u
    Prištini od oko 40.000 Srba ostalo najviše 2.000.

    1999.
    Šura, ilegalni islamski savet, jednostrano je u
    Groznom, glavnom gradu Čečenije, proglasila nezavisnost susednog
    Dagestana i zatražila od svih nemuslimana da napuste tu rusku
    autonomnu kavkasku republiku.

    2001.
    U terorističkom napadu na putnički voz južno od
    Luande, glavnog grada Angole, pripadnici pobunjeničkog pokreta
    UNITA ubili su najmanje 252 ljudi.

    2003.
    Prvi ''svemirski par'' postali su komandant
    međunarodne svemirske stanice Jurij Malenčenko, koji je u tom
    trenutku bio u kosmosu, i njegova ''zemaljska verenica'' Jekaterina
    Dmitrijev, koja je sudbonosno ''da'' izgovorila na Zemlji.

    2006.
    Najmanje 30 osoba je poginulo a 60 je povređeno
    kada je na pijaci u blizini veoma poštovanog šiitskog svetilišta
    u Nadžafu bombaš-samoubica aktivirao eksploziv kojim je bio
    opasan. Do eksplozije je došlo u blizini džamije imama Alija, gde
    se nalazi grobnica zeta proroka Muhameda, Alija, koja je jedno od
    najpoštovanijih svetilišta među šiitima.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #388

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 11. avgust, 223. dan 2007. Do kraja godine ima 142 dana.

    1456.
    Umro je mađarski nacionalni heroj Janoš Hunjadi, u
    srpskim narodnim pesmama poznat kao Sibinjanin Janko, erdeljski
    vojvoda i kraljevski namesnik, otac mađarskog kralja Matije I
    Korvina. Bio je jedna od vodećih ličnosti u velikoj borbi protiv
    Turske u 15. veku, postao je i simbol borbe protiv Turaka. Predvodio
    je više uspešnih krstaških ekspedicija, potukavši osmanlije1441.
    kod Beograda, 1442. kod Sibinja i iste godine kod Gvozdenih
    vrata u Transilvaniji (Erdelj), ali je 1448. pretrpeo poraz na
    Kosovu, kad su mu Turci gotovo uništili vojsku. Srpska narodna
    umotvorina ''Kasno Janko na Kosovo stiže'' daleko poreklo ima u ovom
    događaju. Godine 1454. mađarske i srpske trupe pod njegovom
    komandom do nogu su potukle Turke kod Kruševca. Razbio je i tursku
    opsadu Beograda 1456, ali se potom razboleo od kuge i umro u Zemunu.

    1707.
    Švedska i Pruska su potpisale sporazum uperen
    protiv Rusije, kojim su se obavezale na međusobnu vojnu ispomoć u
    slučaju napada treće zemlje.

    1711.
    Otvorena je trkačka staza Askot pod pokroviteljstvom britanske
    kraljice Ane.
    Nalazi se u pokrajini Berkšir, i važi za vodeću stazu za trke konja,
    blisko povezanu sa kraljevskom porodicom.
    Prva trka održana je 1711. godine, a nagrada je iznosila 100 gvineja.



    1712.
    U Švajcarskoj je okončan građanski rat
    potpisivanjem ugovora u Argauu, kojim je garantovana dominacija
    protestantskih nad rimokatoličkim kantonima. Iako je okružena
    katoličkim sredinama Švajcarska je zemlja sa relativnom
    protestantskom većinom.

    1858.
    Rođen je holandski lekar Kristijan Ajkman, dobitnik
    Nobelove nagrade za medicinu 1929, pronalazač uzroka bolesti
    beri-beri. Nobelovu nagradu je dobio za otkriće vitamina B.

    1870.
    Osnovana je Druga beogradska gimnazija. Ukaz o
    osnivanju donelo je namesništvo tada maloletnog kralja Milana (do
    1882. knez). Zgrada gimnazije tokom većeg dela njenog postojanja
    nalazila se na mestu današnje nove zgrade ''Politike''. Srušena je
    zbog gradnje ove višespratnice 1960. Sve vreme je bila jedna od
    elitnih škola u Srbiji, a to je i danas ustanova koja nastavlja
    njenu tradiciju - Filološka gimnazija na Zelenom vencu. Danas je
    ona - škola od posebnog nacionalnog značaja - zajedno sa
    Matematičkom gimnazijom i Karlovačkom gimnazijom.

    1919.
    Umro je američki industrijalac škotskog porekla
    Endrju Karnegi, koji je ogromno bogatstvo uložio u dobrotvorne
    svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i drugim
    zemljama, pod uslovom da lokalne vlasti ustupe zemljište za zgradu
    i obezbede održavanje. Iz poslovnog života se povukao 1901, 18
    godina pre smrti, a 1900. je objavio ''Jevanđelje bogatstva'', s
    tezom da ''bogat čovek umire sramno''. Karnegijeva zadužbina je
    1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke
    u Beogradu (danas Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković).

    1926.
    U Temišvaru u Episkopskom dvoru svečano je
    otvorena srpska knjižara. Zamisao osnivača, tamošnjih viđenijih
    Srba, učitelja i sveštenika, bila je da otvaranjem knjižare ''dadu
    narodu srpskom u Rumuniji sve što je potrebno da se prosveti i
    pravilno verski, nacionalno i ekonomski vaspita i razvija''.
    Knjižara je delovala samo dve decenije.

    1929.
    Džordž Herman Rut, poznatiji kao legendarni Bejb Rut,
    postigao je houm ran na utakmici u Lig Parku u Klivlendu (Ohajo).
    Time je postao prvi igrač bejzbola u istoriji koji je u karijeri
    postigao 500 houm ranova.



    1934.
    Otvoren je čuveni zatvor Alkatraz na ostrvu u zalivu San Franciska, poznat po legendi da iz njega niko nikada nije pobegao.
    Čak 34 zatvorenika su 14 puta pokušali da pobegnu, ali zvaničan beg nikad nije zabeležen.
    Zatvor je prestao sa radom 1966. godine, jer je zaključeno da je previše skup za održavanje.
    "Stena", kako je često nazivan, bio je tema mnogih holivudskih filmova.



    1935.
    U septembru 1935. u nemačkom Rajhstagu (skupština)
    donesen je i prvi u nizu rasnih zakona, uperen protiv Jevreja.
    Rasistička politika bila je u samoj suštini Nacionalsocijalizma i
    ona će posebno užasne oblike dobiti tokom Drugog svetskog rata.

    1941.
    Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski
    premijer Vinston Čerčil na jednom ratnom brodu na Atlantiku
    formulisali su, a tri dana kasnije i potpisali - Atlantsku povelju.
    U tom dokumentu ističe se da SAD i Velika Britanija neće tražiti
    teritorijalno proširenje, da teritorijalne promene moraju biti u
    skladu sa slobodno izraženom voljom naroda, da svi narodi imaju
    pravo da izaberu vladu po sopstvenoj želji. Načela te povelje
    prihvaćena su krajem juna 1941. na londonskom sastanku predstavnika
    još 10 zemalja, uključujući Kraljevinu Jugoslaviju. Atlantskom
    poveljom su začete UN, čemu su doprinele i Moskovska i Teheranska
    konferencija 1943. i sastanak u Dambarton Ouksu 1944. Hijerarhija
    vrednosti izražena u Atlantskoj povelji imala je presudan značaj i
    kada je oblikovan NATO pakt, krajem četrdesetih.

    1952.
    Na jordanski presto stupio je kralj Husein pošto je
    njegov otac kralj Talal zbačen zbog senilnosti.

    1954.
    Formalnim proglašnjem mirovnog sporazuma, posle
    nepunih osam godina prestao je rat oslobodilačkih pokreta
    Vijetnamaca, Laošana i Kambodžanaca protiv francuskih kolonijalnih
    trupa, ali su Francuska i SAD u Savetu bezbednosti UN vetom
    sprečile prijem Severnog i Južnog Vijetnama u svetsku
    organizaciju. Na osnovu ranije sklopljenih sporazuma u Ženevi,
    priznata je nezavisnost svih država u Indokini, čime je okončana
    gotovo stogodišnja francuska kolonijalna uprava (te zemlje su bile
    sastavni deo Francuske Indokine).

    1956.
    U automobilskoj nesreći poginuo je američki slikar
    Džekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog
    ekspresionizma. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike,
    odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cedeći boju
    iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se
    slučajno nađu pri ruci.

    1960.
    Afrička država Čad stekla je nezavisnost od
    Francuske (ranije deo Francuske Ekvatorijalne Afrike).

    1966.
    Sporazumom potpisanim u Džakarti okončana su
    trogodišnja neprijateljstva Indonezije i Malezije.

    1969.
    Predsednik Zambije Kenet Kaunda nacionalizovao je
    rudnike bakra, ključnu privrednu delatnost, koja je donosila više
    od 50 odsto nacionalnih prihoda.

    1994.
    Umro je britanski glumac ser Piter Kušing, poznat po ulogama
    Frankenštajna i doktora Van Helsinga.
    Često je u filmovima bio suparnik svom inače bliskom prijatelju,
    glumcu Kristoferu Liju.
    Nakon smrti supruge prestao je intenzivno da se bavi glumom, i
    poslednja zapažena uloga mu je bila Grand Mof Tarkin u "Ratovima Zvezda".



    1996.
    Umro je češki dirigent i kompozitor Rafael Jeronim
    Kubelik koji je još 1934, u 20. godini, počeo da diriguje Češkom
    filharmonijom. Otišao je u izbeglištvo 1948, a u otadžbinu se
    vratio 1990. da bi dirigovao na Praškom prolećnom muzičkom
    festivalu. U međuvremenu je priređivao velike koncertne turneje u
    Velikoj Britaniji i SAD, gde se preselio 1950, postavši dirigent
    simfonijskog orkestra u Čikagu, a 1955. direktor londonskog ''Kovent
    Gardena''. Dela: dve simfonije, koncert za violinu i orkestar,
    koncert za violončelo i orkestar, končertino za flautu i kamerni
    orkestar, fantazija za violinu i orkestar, gudački kvartet, sonata
    za violinu i klavir, opera ''Veronika'', kantata ''Pro memoria patris'',
    solo pesme.

    2002.
    Građani Nagorno-Karabaha izabrali su novog lidera,
    ne osvrćući se na ljutnju Azerbejdžana, od kojeg se ta oblast
    nastanjena Jermenima otcepila 10 godina ranije (što nije
    međunarodno priznato).

    2003.
    NATO je preuzeo komandu nad 5.000 vojnika
    ''Međunarodnih snaga za pomoć i bezbednost'' u Avganistanu, što je
    prva misija van Evrope u istoriji tog vojno-političkog saveza.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #389

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 12. avgust, 224. dan 2007. Do kraja godine ima 141 dan.

    1450.
    Englezi su u Stogodišnjem ratu primorani da
    Francuzima prepuste lučki grad Šerbur, čime je cela Normandija
    potpala pod kontrolu francuskog kralja Šarla VII.

    1687.
    Austrijska i mađarska vojska pod komandom Ludviga
    Vilhelma Badenskog porazila je u bici kod Mohača tursku vojsku
    Sulejman paše, posle čega su Erdelj (Transilvanija) i Hrvatska
    (mali deo današnje zapadne Hrvatske) potpale pod vlast Habzburga.

    1759.
    Ruske i austrijske trupe pod komandom generala Petra
    Saltikova porazile su u bici kod Kunersdorfa u Sedmogodišnjem ratu
    prusku armiju koju je predvodio kralj Fridrih II Veliki.

    1827.
    Umro je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam
    Blejk. Pisao je mističnu i apokaliptičnu poeziju. U slikarstvu je
    bio pod uticajem Mikelanđela, Rafaela i Albrehta Direra. Ilustrovao
    je starozavetnu ''Knjigu o Jovu'' i dela Džona Miltona, a
    najuspešnije Danteovu ''Božanstvenu komediju''. Pisao je velike
    religiozne i filozofske poeme, ali je literarnu slavu stekao lakim i
    neposrednim lirskim pesmama kao što su ''Pesme iskustva'' i ''Pesme
    nevinosti''.

    1848.
    Umro je engleski inženjer i pronalazač Džordž
    Stivenson, ''otac železnice'', koji je 1814. konstruisao prvu
    upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu
    železničku prugu Stokton-Darlington i uveo čelične šine umesto
    drvenih. Godine 1829. izgradio je prugu Liverpul- Mančester, na
    kojoj je njegova lokomotiva ''Rokit'' postigla tada rekordnu brzinu od
    56 kilometara na čas. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku
    lokomotiva.

    1849.
    Vođa Mađarske liberalne revolucije Lajoš Košut
    primoran je da napusti zemlju pošto su jake austrijske i ruske
    snage, posle visemesečnih borbi, slomile otpor revolucionarne
    armije i ugušile revoluciju u Mađarskoj. Mađarski ustanak počeo
    je u martu 1848, a u aprilu 1849. proglašena je republika. U strahu
    od revolucije, austrijski car Franc Jozef I pozvao je u pomoć
    ruskog cara Nikolaja I koji je na ustanike poslao snažnu armiju
    koja je ugušila pobunu.

    1881.
    Rođen je američki filmski reditelj i producent
    Sesil Blaunt de Mil, autor mnogih vesterna, melodrama, komedija i
    grandioznih filmova sa desetinama hiljada statista, neretko prema
    biblijskim motivima. Filmovi: ''Virdžinijanac'', ''Devojka za zlatnog
    zapada'', ''Karmen'', ''Mala Amerikanka'', ''Ne menjaj svog muža'', ''Deset
    zapovesti'', ''Trijumf'', ''Burlaci sa Volge'', ''Kralj kraljeva'',
    ''Čikago'', ''Božanske devojke'', ''Dinamit'', ''U znaku krsta'',
    ''Kleopatra'', ''Avanture Bufalo Bila'', ''Pacifik ekspres'', ''Samson i
    Dalila'', ''Najveća predstava na svetu''.

    1898.
    Špansko-američki rat je završen potpisavanjem
    protokola kojim je Španija prinuđena da napusti Kubu, Portoriko i
    Špansku Istočnu Indiju (Filipuni, Guam, Marijanska i Karolinska
    ostrva).

    1898.
    SAD su anektirale Havajska ostrva, pet godina
    pošto je uz pomoć SAD sa havajskog prestola svrgnuta kraljica
    Liliuokalani koja se protivila sve većem uticaju Amerikanaca.
    Godine 1959. Havaji su postali pedeseta savezna država SAD.

    1900.
    Umro je austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic,
    prvi zvanični svetski šampion u šahu. Titulu svetskog prvaka
    osvojio je 1886. pobedom u meču nad Johanesom Cukertortom
    rezultatom 10:5, uz pet remija. Zvanje prvaka sveta odbranio je
    1889. i 1892. u mečevima protiv Mihaila Čigorina, a izgubio ga je
    1894. porazom u meču protiv Emanuela Laskera rezultatom 10:5, uz
    četiri remija. Objavio je 1889. ''Udžbenik modernog šaha'', koji se
    smatra osnovom moderne šahovske strategije.

    1914.
    Počela je Cerska bitka u Prvom svetskom ratu u
    kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarsku vojsku i odnela
    prvu savezničku pobedu u ratu. Od 200.000 austrougarskih vojnika
    koji su pokušali da okupiraju Srbiju u njoj nije ostao ni jedan,
    izuzev 4.500 zarobljenika. Tokom krvavih borbi gubici austrougarskih
    trupa dostigli su 27.000, a iz stroja je izbačeno više od 16.000
    srpskih vojnika, od kojih je 2.107 poginulo. Austrougarski vojnik i
    novinar Egon Ervin Kiš je o tim dramatičnim trenucima krajem
    avgusta 1914. zapisao u dnevniku: ''Armija je potučena i nalazi se u
    bezobzirnom, divljem i paničnom begu. Jedna potučena vojska - ne,
    jedna razbijena rulja, jurila je u bezumnom strahu prema
    granici...''.

    1914.
    Velika Britanija je u Prvom svetskom ratu objavila
    rat Austro-Ugarskoj.

    1924.
    Rođen je pakistanski diktator general Mohamed Zija
    ul Hak, koji je vladao od 1977. do smrti u avionskoj nesreći u
    avgustu 1988. Na vlast je došao vojnim udarom pošto je oborio
    premijera Zulfikara Ali Buta, posle čega se proglasio predsednikom.

    1928.
    Umro je češki kompozitor Leoš Janaček, koji se
    inspirisao moravskom narodnom muzikom i melodikom govornog jezika.
    Stvarao je dela intenzivne dramatike i snažnih, realističkih
    likova. Osnovao je Orguljašku školu u Brnu i radio je kao
    predavač na Konzervatorijumu. Dela: opere ''Jenufa'', ''Kaća
    Kabanova'', ''Lukava lija'', ''Iz mrtvog doma'', simfonijska poema ''Taras
    Buljba'', horske kompozicije, kamerna muzika.

    1938.
    Nemačka je objavila mobilizaciju stanovništva u
    sklopu priprema za rat.

    1944.
    U Napulju je počeo dvodnevni sastanak vođe
    jugoslovenskog partizanskog pokreta Josipa Broza sa britanskim
    premijerom Vinstonom Čerčilom, koji mu je predložio susret s
    kraljem Jugoslavije Petrom II, što je Broz odbio. Čerčil je
    priznavao prava Jugoslavije na Istru, ali ne i na Trst.

    1955.
    Umro je nemački pisac Tomas Man, predstavnik
    psihološkog romana, najznačajniji nemački prozni stvaralac u 20.
    veku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Posle dolaska
    nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a
    1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Getea, Šopenhauera, Ničea i
    velikih ruskih pisaca 19. veka. Dela: romani ''Budenbrokovi'',
    ''Čarobni breg'', ''Kraljevsko visočanstvo'', ''Lota u Vajmaru'',
    ''Doktor Faustus'', ''Ispovesti varalice Feliksa Krula'', ''Izabranik'',
    tetralogija ''Josif i njegova braća'', pripovetke i novele ''Smrt u
    Veneciji'', ''Tonio Kreger'', ''Mario i mađioničar'', ''Zamenjene
    glave'', ''Zakon'', ''Prevarena'', eseji ''Duhovno plemstvo'', ''Staro i
    novo'', kulturno-filozofske i istorijske studije ''Fridrih i velika
    koalicija'', ''Razmatranja jednog nepolitičara''.



    1962.
    Obavljen je prvi grupni let svemirskih brodova -
    sovjetskih letilica ''Vastok 3'' i ''Vastok 4'', lansiranih u orbitu oko
    Zemlje u razmaku od 24 časa, kojima su upravljali kosmonauti Andrej
    Nikolajev i Pavel Popovič. Brodovi su se približili jedan drugom
    na 6,5 kilometara, što je bio prvi pokušaj ispitivanja mogućnosti
    manevrisanja dva broda u grupnom letu i veliki doprinos kasnijem
    spajanju svemirskih letilica.

    1970.
    U Moskvi su Sovjetski Savez i Zapadna Nemačka
    potpisali sporazum o odricanju od upotrebe sile.

    1978.
    U Pekingu je potpisan desetogodišnji sporazum o
    miru i prijateljstvu Japana i Kine i uspostavljeni su diplomatski
    odnosi dveju zemalja, prvi put posle Drugog svetskog rata.

    1981.
    Kompanija ''IBM'' predstavila je svetu prvi personalni
    računar (PC).

    1982.
    Umro je američki filmski i pozorišni glumac Henri
    Fonda, jedna od najupečatljivijih fizionomija svetskog filma, čiju
    glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija. Oskar je dobio za
    ulogu u filmu ''Na zlatnom jezeru'', poslednjem u više od 80 koliko
    ih je snimio. Sa velikim uspehom je nastupao u mnogim predstavama u
    brodvejskim pozorištima, takođe u TV serijama. Ostali filmovi:
    ''Mladi Linkoln'', ''Plodovi gneva'', ''Moja draga Klementina'',
    ''Begunac'', ''Džesi Džejms'', ''Roj'', ''Džezabel'', ''Mister Roberts'',
    ''Rat i mir'', ''Samo jednom se živi'', ''12 gnevnih ljudi'', ''Bura nad
    Vašingtonom'', ''Najduži dan'', ''Ubica na konju''.
    " rel="external">link

    1984.
    U Los Anđelesu su završene 23. Olimpijske igre na
    kojima je učestvovalo 140 zemalja. Jugoslavija je imala rekordnu
    olimpijsku žetvu - sedam zlatnih medalja, četiri srebrne i sedam
    bronzanih.

    1985.
    Pad aviona ''Boing 747'' japanske kompanije ''Jal'' na
    planinu Osutaka u blizini Tokija, preživelo je samo četvoro od 524
    ljudi u letilici.

    1988.
    Burmanski predsednik Sen Luin prinuđen je na
    ostavku pod pritiskom masovnih antivladinih demonstracija.

    1992.
    SAD, Kanada i Meksiko postigli su sporazum o
    stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine, čime je stvoren
    najveći svetski trgovinski blok.

    1996.
    Iran i Turska sklopili su sporazum o izgradnji
    gasovoda u vrednosti 23 milijarde dolara, samo nedelju dana pošto
    je u SAD izglasan zakon o kažnjavanju stranih investitora u iranski
    energetski sektor.

    2000.
    U udesu ruske nuklearne podmornice ''Kursk'' oko 120
    nautičkih milja severoistočno od Murmanska, koja je posle dve
    snažne eksplozije potonula na dno Barencovog mora poslednjeg dana
    velikih pomorskih manevara Severne flote ruske ratne mornarice,
    poginulo je svih 118 članova posade.

    2004.
    U Grčkoj je pušten u saobraćaj most Rio-
    Antirio, najduži viseći most na čeličnim sajlama u svetu, koji
    je preko Korintskog kanala povezao poluostrvo Peloponez sa ostatkom
    grčkog kopna (srednjom Grčkom). Most je dugačak 2.250 metara.

    2005.
    Ministar inostranih poslova Šri Lanke Lakšman
    Kadirgamar, ubijen je u atentatu u glavnom gradu Kolombu.

    2006.
    Devetnaest izraelskih vojnika je poginulo, a pet
    je nestalo, nakon što je oboren jedan izraelski helikopter od
    strane gerilaca Hezbolaha na jugu Libana.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #390

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 13. avgust, 225. dan 2007. Do kraja godine ima 140 dana.

    1521.
    Slomivši otpor Asteka španski osvajač ErnanKortes zauzeo je i razorio Tenočtitlan, sadašnji Sijudad Meksiko.

    1624.
    Francuski kralj Luj XIII postavio je za prvog
    ministra (predsednika vlade) kardinala Armana Rišeljea, ličnost
    koja će imati veliku ulogu u istoriji Francuske i Evrope.

    1792.
    Francuski revolucionari uhapsili su članove
    kraljevske porodice, tri dana posle ukidanja monarhije i zbacivanja
    kralja Luja XVI. Taj pokušaj bega iz Francuske biće formalno
    opravdanje za ubistvo kralja.

    1806.
    U bici na uzvišici Mišar kod Šapca gotovo
    desetostruko malobrojniji Srbi do nogu su u Prvom srpskom ustanku
    potukli Turke. Nastojeći da uguši ustanak Porta je uputila vojsku
    iz Bosne pod Sulejman pašom Skopljakom. Ustanički vođa
    Karađorđe dočekao je Turke na Mišaru, gde je izgradio šanac, a
    konjica je ostala u šumi da udari u bok i pozadinu neprijatelja.
    Prvi turski napad je odbijen, a zatim su stupili u dejstvo konjica i
    ušančeni ustanici. Turci su se uz velike gubitke panično povukli,
    pri čemu su se mnogi podavili u Savi pokušavajući da pobegnu u
    Srem, koji se kao austrijska teritorija nalazio van domašaja
    srpskih ustanika.

    1826.
    Umro je francuski lekar Rene Teofil Jasent Lenak,
    koji je 1819. izumeo stetoskop.

    1863.
    Umro je francuski slikar Ežen Delakroa, glavni
    predstavnik romantizma. Ilustrovao je Geteovog ''Fausta'' i napisao
    'Dnevnik'' u kojem je izložio zapažanja o umetnosti. Dela:
    ''Danteova barka'', ''Ulazak krstaša u Carigrad'', ''Na barikadama 28.
    jula 1830.'', ''Pokolj na Hiosu'', ''Smrt Sardanapala''.




    1868.
    U Peruu i Ekvadoru otpočela je serija zemljotresa
    u kojima je poginulo oko 25.000 ljudi.

    1871.
    Rođen je nemački revolucionar Karl Libkneht,
    jedan od osnivača i vođa Komunističke partije Nemačke. U
    Rajhstag (skupština) izabran je 1912. i uoči i tokom Prvog
    svetskog rata istupao je protiv nemačkog i međunarodnog
    imperijalizma. Jedini je među poslanicima glasao protiv ratnih
    kredita. Bio je među osnivačima organizacije ''Savez Spartaka'' iz
    kojeg je decembra 1918. nastala KP Nemačke. Bio je jedan od vođa
    Novembarske revolucije u Nemačkoj 1918, ali je posle gušenja
    revolucije uhapšen i polovinom januara 1919. zverski ubijen zajedno
    sa Rozom Luksemburg.

    1888.
    Rođen je škotski pronalazač Džon Logi Berd,
    pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos televizijske
    slike kao crno-bele siluete, a 1925. kao slike s polutonovima.
    Godine 1927. konstruisao je prvi uređaj za noćno osmatranje
    pomoću infracrvenih zraka, a 1928. je izveo prvi prekookeanski
    televizijski prenos između Londona i Hortsdejla u SAD.

    1899.
    Rođen je engleski filmski reditelj Alfred Džozef
    Hičkok. Proslavio se filmovima kriminalističkog žanra kao i horor
    filmovima u kojima je samo njemu svojstvenim cinizmom slikao građansko
    društvo. Bio je majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta.
    Filmovi: ''Čovek koji je suviše znao'', ''Rebeka'', ''Ptice'', ''Psiho'',
    ''39 stepenica'', ''Tajni agent'', ''Ozloglašena'', ''Slučaj Paradin'',
    ''Konopac'', ''Prozor u dvorištu'', ''Pozovi M radi ubistva'', ''Nevolje
    sa Harijem'', ''Marni'', ''Topaz'', ''Porodična zavera'', ''Frenezija'',
    ''Vrtoglavica'', ''Sever-severozapad''.



    1910.
    Umrla je engleska medicinska sestra Florens
    Najtingel, utemeljivač profesije medicinskih sestara, čiji se
    rođendan (12. maj) obeležava kao međunarodni Dan medicinskih
    sestara. Tokom Krimskog rata, polovinom 19. veka, organizovala je
    bolnice pri britanskom ekspedicionom korpusu i znatno je reformisala
    sanitetsku službu i negu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome,
    smrtnost u britanskim poljskim bolnicama je smanjena sa 40 na dva
    odsto. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene
    učenice su posle Prvog svetskog rata - u kojem su lečile srpske
    vojnike - pomogle osnivanje takve škole u Beogradu. Prva generacija
    medicinskih sestara iz te škole izašla je 1924. godine.




    1912.
    Umro je francuski kompozitor Žil Emil Frederik
    Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, jedan od najznačajnijih
    predstavnika tipično francuskog duha u muzičkoj umetnosti Evrope
    19. veka. Njegova dela su prepoznatljiva po stilu koji karakterišu
    elegancija, jasnoća i prefinjenost. Komponovao je više od 20
    uglavnom lirskih opera. Dela: opere ''Manon'', ''Verter'', ''Don Kihot'' i
    ''Tais'', baletska muzika, oratorijumi, kantate, solo pesme.

    1913.
    Rođen je izraelski državnik Menahem Begin, prvi
    predsednik vlade Izraela koji je potpisao ugovor sa nekom arapskom
    zemljom. Posle razgovora u Kemp Dejvidu sa egipatskim predsednikom
    Anvarom el Sadatom i predsednikom SAD Džimijem Karterom, 1977. u
    Vašingtonu je potpisao mirovni ugovor s Egiptom. U tek osnovanoj
    državi Izrael 1948. oformio je pokret ''Herut'' (sloboda), od kojeg
    je nastala partija ''Likud'' (jedinstvo). U vladu je ušao 1967, a od
    1977. do 1983, kada je podneo ostavku, bio je predsednik vlade. Sa
    Sadatom je 1978. podelio Nobelovu nagradu za mir. Važio je za
    ''čoveka najtvrđe linije s vizijom za kompromis''. Dela: ''Pobuna'',
    ''Lična sećanja komandanta Irgun Cevai Leumija'', ''Bele noći'', ''U
    podzemlju''.

    1913.
    Rođen je kiparski arhiepiskop Makarios III, vođa
    pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik
    te mediteranske zemlje od 1960. do smrti 1977. Bio je i jedan od
    lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

    1914.
    Francuska je u Prvom svetskom ratu objavila rat
    Austro-Ugarskoj.

    1923.
    Mustafa Kemal, poznat kao Kemal Ataturk, postao je
    prvi predsednik Turske. Tokom vladavine do smrti 1938. radikalnim
    reformama iz korena je izmenio lik zemlje: zaveo je u Turskoj
    svetovni poredak, proklamovao je jednakost svih građana, sproveo je
    agrarnu reformu, ukinuo kalifat, doneo savremene zakone, reformisao
    jezik i pravopis, zabranio je nošenje fesa i orjentalne nošnje.
    Uopšte ustrojio je Tursku u skladu sa evropskim uzorima.

    1927.
    Rođen je kubanski revolucionar i državnik Fidel
    Kastro, pod čijim vođstvom je na Kubi svrgnuta diktatura
    Fulhensija Batiste i izvedena socijalistička revolucija. U prvom
    pokušaju da zbaci Batistu nije uspeo jer je, uz znatne gubitke,
    propao gerilski napad 26. jula 1953. na kasarnu Monkada u Santjago
    de Kuba. Tada je uhapšen i osuđen na 15 godina robije, ali je
    pomilovan 1955. Ubrzo po izlasku sa robije osnovao je ''Pokret 26.
    jula'' i emigrirao u Meksiko, gde je organizovao pristalice za novi
    pokušaj prevrata. U decembru 1956. iskrcao se na Kubu i organizovao
    ustanike na planini Sijera Maestre, odakle je organizovao oružane
    akcije ustanika koji su počeli da deluju širom zemlje. Batista je
    u beznadežnoj situaciji pobegao sa Kube, a Kastro je ušao kao
    pobednik u glavni grad Havanu 1. januara 1959. U februaru 1959.
    postao je predsednik vlade, 1965. šef Komunističke partije Kube, a
    1976. vrhovni komandant oružanih snaga.

    1942.
    U noćnom jurišu na hrvatsko utvrđenje Kupres u
    Drugom svetskom ratu poginuo je partizanski komandant Simo Šolaja.
    Predvodio je jedan krajiški bataljon po imenu''Iskra''. Po izbijanju
    ustanka 1941. postao je vođa srpskih seljaka u svom kraju, izuzetno
    omiljen zbog pravičnosti, poštenja i hrabrosti. Posmrtno je
    proglašen za narodnog heroja.

    1946.
    Umro je engleski pisac Herbert Džordž Vels, jedan
    od prvih autora naučno-fantastične literature, autor mnogih
    popularno-naučnih, istorijskih, socijalnih i fantastičnih romana i
    pripovedaka. Dela: ''Rat svetova'', ''Vremenska mašina'', ''Istorija
    sveta'', ''Ostrvo doktora Moroa'', ''Hrana bogova'', ''Nevidljivi čovek'',
    ''Novi Makijaveli'', ''Tono Bangi'', ''Čovečanstvo'', ''Novi svet'', Nauka
    o životu'', ''Kips''.

    1961.
    Granica između istočnog i zapadnog Berlina kod
    Brandenburške kapije je zatvorena, što je bila najava podizanja
    Berlinskog zida.

    1964.
    U Velikoj Britaniji su izvršene poslednje smrtne
    kazne vešanjem nad dvojicom zatvorenka u Liverpulu i Mančesteru,
    osuđenim na smrt zbog ubistva.

    1993.
    U šestospratnom hotelu u Tajlandu, koji se
    iznenada srušio, poginulo je više od 120 ljudi.

    1998.
    Švajcarske banke i jevrejske grupe postigle su
    sporazum kojim je predviđena suma od milijardu i 250 miliona dolara
    nadoknade za žrtve Holokausta u Drugom svetskom ratu.

    2003.
    Teroristi iz pravca obližnjeg albanskog sela
    otvorili su rafalnu paljbu iz automatskog oružja na srpsku decu iz
    metohijskog sela Goraždevac kod Peći koja su se kupala u Bistrici
    i ubili dvojicu dečaka, a šestoro dece ranili. Predstavnici
    policije UNMIK-a saopštili su da će ''prevrnuti svaki kamen'' da bi
    otkrili ubice, ali - kao i posle svih drugih zločina nad Srbima na
    Kosovu i Metohiji - ''istraga'' nije makla dalje od početka.

    2003.
    Libija je pristala da isplati 2,7 milijardi dolara
    porodicama 270 ljudi poginulih u eksploziji bombe u avionu kompanije
    ''Pan Ameriken'' iznad Lokerbija u Škotskoj 1988.

    2004.
    U Atini su otvorene 28. letnje Olimpijske igre,
    prve u Grčkoj posle prvih Olimpijskih igara modernog doba u istom
    gradu 1896.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 26 od 98 PrvaPrva ... 1624252627283676 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •