30. april
313. Rimski car Konstantin I Veliki izdao je Milanski edikt kojim je legalizovano hrišćanstvo u Rimskom carstvu.
1777. Rođen je nemački matematičar i astronom Karl Fridrih Gaus, pronalazač više metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji (Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija). Smatra se jednim od najvećih matematičara svih vremena.
1789. Džordž Vašington izabran je za prvog predsednika SAD. Nakon dva predsednička mandata, u septembru 1796. godine uputio je američkom narodu oproštajnu poruku i povukao se na svoje imanje.
1803. SAD su od Napoleona Bonaparte, za 15 miliona dolara kupile Luizijanu, koja je istog dana 1812. i formalno ušla u sastav američke države kao njena 18. članica.
1804. U borbama u Surinamu Britanci su prvi put upotrebili šrapnel, nazvan po izumitelju Henriju Šrapnelu.
1870. Rođen je austrijski kompozitor mađarskog porekla Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20. veka ("Vesela udovica", "Zemlja smeška").
1883. Umro je francuski slikar Eduar Mane, jedan od začetnika impresionizma ("Doručak na travi", "Bal u Foli-Beržeru", "Balkon", "Olimpija").
1883. Rođen je češki pisac Jaroslav Hašek, autor romana "Doživljaji dobrog vojnika Švejka".
1893. Rođen je Joahim fon Ribentrop, šef diplomatije nacističke Nemačke. Međunarodni sud u Nirnbergu osudio ga je na smrt zbog zločina u Drugom svetskom ratu. Smrtna kazna vešanjem izvršena je 1946.
1895. Svečano je otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji, koja je vremenom postala najveća smotra savremene likovne umetnosti u svetu, poznata kao Venecijanski bijenale.
1900. Havaji su postali sastavni deo SAD.
1909. Rođena je holandska kraljica Julijana. Kraljica je postala 1948, a 1980. je abdicirala u korist starije kćerke Beatrise.
1915. U Parizu je osnovan Jugoslovenski odbor, organizacija srpskih, hrvatskih i slovenačkih političkih emigranata iz Austro-Ugarske koja je u vreme Prvog svetskog rata vodila akcije za oslobađanje južnoslovenskih zemalja od Austro-Ugarske i za njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom.
1934. Austrija je donela novi ustav kojim je ozakonjena diktatura kancelara Engelberta Dolfusa.
1941. Nezavisna Država Hrvatska donela je zakon o rasnoj pripadnosti na osnovu kojeg su počeli progoni Srba, Jevreja i Roma.
1945. Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili su samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle su u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije, dok su savezničke trupe osvojile Minhen, a francuske ušle u Austriju.
1945. Jugoslovenska vojska oslobodila je u Drugom svetskom ratu ustaški logor Jasenovac.
1953. U Beogradu je za posetioce otvoren Železnički muzej, prvi takav muzej u Jugoslaviji, osnovan u februaru 1950.
1973. Predsednik SAD Ričard Nikson prihvatio je odgovornost za prisluškivanje stranačkih protivnika u Votergejtu 1972, što je dovelo do njegove ostavke u avgustu 1974. godine.
1975. Padom Sajgona, u koji su ušle snage Severnog Vijetnama, okončan je vijetnamski rat. U tridesetgodišnjem ratu poginulo je oko 58.000 Amerikanaca i tri miliona Vijetnamaca, od kojih dva miliona civila.
1989. Umro je italijanski filmski režiser Serđo Leone, autor "špageti" vesterna ("Za šaku dolara", "Zovem se Niko", "Bilo jednom na Divljem zapadu", "Dogodilo se u Americi").
1991. U ciklonu u Bangladešu je poginulo najmanje 125.000 ljudi.
1995. Predsednik SAD Bil Klinton naložio je prekid trgovine s Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši Teheran da podržava međunarodni terorizam.
1999. U vazdušnim napadima NATO na SR Jugoslaviju pogođene su zgrade Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Jugoslavije u užem centru Beograda.
2000. Preminuo bivši premijer Danske Pol Hartling, koji je 1978.godine postao Visoki komesar UN za izbeglice, a 1981. dobio Nobelovu nagradu za mir.
2002. Predsednik Zimbabvea Robert Mugabe proglasio je vanredno stanje u zemlji zbog velike nestašice hrane koja je dovela hiljade stanovnika na ivicu gladi. Kriza sa hranom nastupila je usled suše, ali i zbog zatvaranja farmi koje su držali belci.
2003. SAD, Rusija, Evropska unija i UN zvanično su objavile "mapu" za mirovno pregovore Izraela i Palestine, koji bi trebalo da dovedu do stvaranja nezavisne palestinske države 2005.
2005. Na jugu Iraka međunarodni istražitelji su otkrili masovnu grobnicu sa 1.500 tela, za koju se veruje da su većinom ubijeni Kurdi, koji su tokom 80-tih godina prošlog veka, u vreme režima Sadama Huseina, bili primorani da napuste svoje domove na severu zemlje.