Dogodilo se na današnji dan - Strana 35
Strana 35 od 98 PrvaPrva ... 2533343536374585 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 511 do 525 od ukupno 1456
  1. #511

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 31. decembar, 365. i poslednji dan 2007. godine.



    1494. -
    U Rim ušle snage francuskog kralja Šarla VIII. U nameri da osvoji Italiju i pripremi krstaški rat protiv Turske, francuski kralj prodro do Napulja, ali prisiljen da se povuče pred vojnim savezom pape, Španije, Mletaka i milanskog vojvode.

    1600. -
    Engleska kraljica Elizabeta I izdala povelju o osnivanju Istočnoindijske kompanije za trgovinu, koja je krajem XVII veka imala znatna suverena prava, kao što su pravo na vođenje rata i sklapanje mira, kovanje novca. 1757. kompanija postala najjača vlast u Indiji. Velika Britanija 1858. preuzela sve upravne funkcije kompanije.
    1617. -
    Rođen španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo. Stvorio tip Madone po modelu crnokose španske žene. Pored religioznih tema, slikao prizore sa ulice.

    1719. -
    Umro engleski astronom Džon Flemstid, prvi kraljevski astronom, osnivač nacionalne opservatorije u Griniču.

    1845. -
    Rođen srpski državnik Nikola Pašić, jedan od najznačajnijih političara u istoriji Srbije i Jugoslavije, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke. Prvi put bio predsednik Vlade Srbije 1891, a od 1903. sastavio 22 vlade u vreme kraljeva Aleksandra Obrenovića, Petra i Aleksandra Karađorđevića. Šef jugoslovenske delegacije na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. i 1920.

    1869.-
    Rodjen je francuski slikar i vajar Anri Matis, koji se posle završenih studija prava opredelio za slikarstvo.
    U početku pod uticajem Gistava Moroa, Pola Sezana i Pola Gogena, od 1905. formirao je lični izraz i predvodio novi slikarski pravac - fovizam.
    Najviše je slikao ženske figure (odaliske) i mrtvu prirodu, ali i predele, kompozicije i nacrte za baletske dekore i kostime. Inspirisao se orijentalnim motivima, ćilimima i minijaturama. Radio je i bakroreze, drvoreze i litografije.
    Često se vraćao skulpturi, u početku pod uticajem Ogista Rodena. Snažno je uticao na moderno evropsko slikarstvo.




    1877. -
    U Švajcarskoj umro francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole i jedan od prvih umetnika koji je radio u prirodi. Učesnik Pariske komune 1871. Osuđivan i progonjen zbog demokratske političke delatnosti emigrirao u Švajcarsku 1873.

    1879. -
    Američki izumitelj Tomas Alva Edison prvi put javno demonstrirao, u Menlo Parku, u Nju Džersiju, električnu sijalicu.

    1880. -
    Rođen američki general Džordž Maršal, načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD. Kao državni sekretar SAD sačinio plan za obnovu posleratne Evrope, Maršalov plan, prihvaćen na konferenciji 16 zemalja 1947. u Parizu. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953.

    1911. -
    Marija Sklodovska Kiri dobila drugu Nobelovu nagradu za hemiju za istraživanje radioaktivnih elemenata. Prvu, 1903, podelila sa suprugom Pjerom i Bekerelom.

    1937. -
    Rodjen je Entoni Hopkins (Anthony Hopkins), američki filmski i televizijski glumac ('Kad jaganjci utihnu'-'Silence of the Lambs')

    1938. -
    U Indijanapolisu, SAD, prvi put zvanično uveden test na alkohol za vozače.

    1943. -
    Rodjen je Ben Kingsli (Kingsley), televizijski, filmski i pozirišni glumac ('Gandi').

    1943. -
    Rodjen je Džon Denver (John Denver), američki kantri muzičar, kompozitor, tekstopisac i filmski glumac.

    1945. -
    U saobraćaj pušten treći put obnovljen Železnički most preko Save u Beogradu.

    1946. -
    Predsednik SAD Hari Truman formalno proglasio kraj II svetskog rata.

    1964. -
    Vozač brzih automobila i čamaca, Donald Kembel (Donald Campbell), postavio je novi rekord u brzini na vodi.

    1968. -
    Sovjetski putnički avion TU-144 obavio prvi supersonični let, nekoliko meseci pre britansko-francuske supersonične letelice konkord.

    1971. -
    Austrijski političar i diplomata Kurt Valdhajm preuzeo dužnost generalnog sekretara Ujedinjenih nacija pošto se sa tog mesta povukao burmanski političar U Tant.

    1981. -
    U vojnom udaru koji je predvodio poručnik vazduhoplovstva Džeri Rolings, u Gani oborena civilna vlada Hile Limana.

    1983. -
    U vojnom udaru u Nigeriji svrgnut predsednik Šehu Šagari, koji je na vlast došao 1979. na izborima na kojima je okončana 13 godina duga vojna vladavina. Predsednik postao šef vojne hunte, general Mohamed Buhari.

    1988. -
    Vlade Indije i Pakistana sklopile sporazum kojim su se obavezale da neće napadati nuklearna postrojenja u Pakistanu i Indiji.

    1991. -
    Završen je gradjanski rat u centralnoameričkoj državi El Salvador.

    1995. -
    Inženjerci SAD završili pontonski most preko Save, tenkovi SAD i trupe iz sastava snaga UN za održanje mira ušli u Bosnu.

    1996. -
    Širom Srbije na stotine hiljada gradjana, koji su gotovo dva meseca svakodnevno protestovali tražeći priznavanje rezultata lokalnih izbora na kojima je pobedila opozicija, okupili se na centralnim gradskim trgovima da dočekaju Novu godinu.

    1998. -
    Ministri finansija Evropske unije saopštili kurseve prema kojima će nacionalne valute 11 zemalja EU biti menjane u evro kada jedinstvena evropska valuta 1. januara 1999. bude zvanično puštena u promet.

    1999. -
    Predsednik Paname Mireja Moskoso od SAD formalno vratio kontrolu zemlje nad Panamskih kanalom.

    1999. -
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin podneo ostavku i za vršioca dužnosti šefa države imenovao premijera Vladimira Putina.

    2000. -
    Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Katar, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali pakt o zajedničkoj odbrani, po kom se napad na jednu od članica smatra napadom na svih šest zemalja.

    2001. -
    Vlasti Pakistana uhapsile više od 20 članova jedne od dve muslimanske militantne grupe, Laškar e Taiba, koju je Indija optužila za napad na Parlament, kada je ubijeno 14 osoba.

    2004. -
    U Tajvanu otvorena najviša zgrada na svetu, Tajpeh 101, visoka 508 metara.

    2007.-
    Večeras se dočekuje Nova godina



    Večeras ogromna većina čovečanstva dočekuje Novu godinu. Prema antičkim piscima, proslavljanje Nove godine je nastalo od svetkovine radjanja Sunca, a gašenje i paljenje svetla u ponoć podseća na običaj starih Egipćana da u pola noći najave dolazak svetlosti.
    Stari Persijanci su je proslavljali darujući jedni drugima jaja, a Rimljani skupocene poklone. Kao početak Nove godine 1. januar počeo je da se proslavlja u vreme vladavine rimskog državnika Julija Cezara, a kasnije su to prihvatili i hrišćani.
    Neki narodi, naročito u Aziji i Africi, Novu godinu ne dočekuju na dan prihvaćen u najvećem delu sveta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #512

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 1. januar, prvi dan 2008. Do kraja godine ima 365 dana.

    45. p.n.e.
    Stupio je na snagu novi kalendar, nazvan Julijanski, kojim je rimski državnik Gaj Julije Cezar, prema savetima grčkog astronoma iz Aleksandrije Sosigena, reformisao računanje vremena tako što je za početak godine odredio januarske kalende, odnosno 1. januar. Do tad su na januarske kalende konzuli stupali na dužnost, a godina je započinjala na martovske kalende - 1. marta. Julijanski kalendar je zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, ali je u njemu godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi, pa je svaka četvrta prestupna, ali se svakih 128 godina pojavljivao dan ''viška''. Da bi to bilo eliminisano, papa Grgur XIII je, prema savetima astronoma, reformisao kalendar 1582. i Gregorijanski kalendar je sada praktično međunarodni. Julijanski kalendar su zadržale jedino neke pravoslavne crkve - Srpska pravoslavna crkva, Ruska crkva, Jerusalimska patrijaršija, kao i neke druge.

    1502.
    Portugalski moreplovci uplovili su u zaliv Guanabara i iskrcavši se nazvali su to mesto Sao Sebastijan da Rio de Žaneiro (Sveti Sebastijan sa januarske reke) - pošto je bio dan kad se obeležava uspomena na tog svetitelja. Na tom mestu nastao je grad koji je 1763. postao glavni grad portugalske kolonije (vicekraljevstvo) Brazil, potom prestonica nezavisnog carstva od 1822. do 1889. i republike od 1899. do 1960, kada je za glavni grad određena novoizgrađena Brazilija. Pre Ria prestonica kolonije bio je grad Baija.

    1515.
    Vojvoda od Angulema Fransoa postao je posle smrti kralja Luja XII francuski kralj Fransoa I.

    1776.
    Vođa američke borbe za nezavisnost Džordž Vašington razvio je zastavu Velike Unije, prvu nacionalnu zastavu u sadašnjim SAD, posle poziva engleskog kralja Džordža III pobunjenim kolonistima da se predaju.

    1782.
    Umro je nemački kompozitor, pijanista i dirigent Johan Kristijan Bah, najmlađi sin Johana Sebastijana, koji je živeo i u Milanu i Londonu, pa je nazivan ''italijanski Bah'' i ''engleski Bah''. U Engleskoj se proslavio kao pijanista i organizator muzičkog života i postao je muzički učitelj kraljice Šarlot. Značajan je kao kompozitor sonata i koncerata za klavir u rokoko stilu, po čemu je preteča Volfganga Amadeusa Mocarta. Dela: 15 opera, više od 60 simfonija, 37 klavirskih koncerata, 13 uvertira, klavirske sonate, kamerna muzika.

    1801.
    Stupanjem na snagu Akta o ujedinjenju - stvoreno je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske. Do tada to su bila tri kraljevstva pod jednom krunom - Engleska, Škotska i Irska.

    1803.
    Danska je zabranila uvoz robova u Dansku Zapadnu Indiju (današnja Devičanska ostrva) i prva je zemlja koja je zabranila ropstvo.

    1804.
    Vođa pobune protiv Francuza Žan Žak Desalin, koji je potom postao car Žak I, proglasio je nezavisnost karipske ostrvske države Haiti (zapadni deo ostrva Haiti - Hispaniola).

    1823.
    Rođen je mađarski pesnik srpskog porekla Šandor Petefi, najveći pesnik mađarske književnosti. Oličenje mađarskog romantizma. Otac mu je bio Srbin a majka Slovakinja, ali se on u potpunosti osećao kao Mađar. S 15 godina postao je vojnik, a tokom Mađarske revolucije 1848. bio je glavni ideolog omladinskog pokreta. Poginuo je 1849. u bici kod Segešvara u 26. godini - tačnije tada mu se gubi svaki trag (imao je čin majora). Prve pesme je napisao kao gimnazijalac i ubrzo je postao najomiljeniji i najčitaniji mađarski pesnik. Odredio je nov pravac mađarske književnosti. Dela: roman ''Krvnikovo uže'', epska poezija ''Vitez Janoš'', ''Apostol'', lirska poezija ''Izabrane pesme'', ''Petefijeve pesme''.

    1833.
    Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Foklandskim ostrvima u Atlantiku, oko 500 kilometara istočno od obale Argentine. Taj arhipelag je ranije bio španski posed.

    1842.
    U Kelnu je pokrenut dnevnik ''Rajnske novine'', organ građanstva i poslovnih krugova koji su tražili liberalne reforme. U aprilu 1842. u listu je počeo da sarađuje Karl Marks, koji je oko sebe okupio širok krug saradnika, čime je radikalizovana uređivačka politika lista - pa je zabranjen u martu 1843.

    1863.
    Tokom Američkog građanskog rata predsednik SAD Abraham Linkoln potpisao je Emancipatorsku proklamaciju kojom je ukinuto ropstvo, što je dodatno izazvalo bes 11 južnih robovlasničkih država koje su se borile za otcepljenje.

    1877.
    Britanska kraljica Viktorija I proglašena je caricom Indije.

    1879.
    Rođen je engleski pisac Edvard Morgan Forster, oštrouman posmatrač i analitičar, duhovit i ironičan. Živeo je u Italiji i Grčkoj i neka dela su tematski vezana za te zemlje. Dela: romani ''Gde se anđeli plaše da kroče'', ''Soba sa izgledom'', ''Jedno putovanje u Indiju'', ''Najduže putovanje'', priče ''Nebeski omnibus'', ''Večni trenutak'', studija ''Vidovi romana''.

    1880.
    U Srbiji su uvedene obavezne metarske mere i zvanično su prestale da važe mere poput aršina, lakta, pedlja. Merna jedinica za dužinu je postao metar, podeljen na decimetre, santimetre i milimetre. Reformu mernog sistema i standardizaciju sproveo je Čedomilj Mijatović u dogovoru sa kraljem Milanom.

    1881.
    Umro je francuski revolucionar Luj Ogist Blanki, osnivač i član tajnih revolucionarnih udruženja. Dva puta je osuđivan na smrt. Nazivali su ga ''Okovani Prometej'' jer je u tamnicama proveo 36 godina i pet meseci. Konspirativan rad, zavereničke grupe i oružani ustanak smatrao je jedinom taktikom proletarijata. Diktaturu proletarijata zamišljao je kao diktaturu male grupe profesionalnih revolucionara.

    1895.
    Rođen je američki političar i pravnik Edgar Džon Huver, šef Federalnog istražnog biroa (FBI) od 1924. do smrti 1972. Predvodio je borbu protiv organizovanog kriminala, posebno tridesetih godina 20. veka u vreme prohobicije. Reformisao je FBI i znatno unapredio metode policijske borbe protiv kriminala uspostavljanjem prve kartoteke otisaka prstiju i kriminološke laboratorije. Mnogi ga smatraju mračnom figurom američke političke scene, jer je godinama progonio niz istaknutih američkih liberala, uključujući crnačkog borca za ljudska prava Martina Lutera Kinga pa i filmskog glumca Čarlija Čaplina (koji je bio deklarisani komunista).

    1901.
    Države Novi Južni Vels, Viktorija, Kvinslend, Južna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija osnovale su australijsku zajednicu s Edmundom Bartonom kao prvim predsednikom vlade, koja je te godine dobila status dominiona i u tom svojstvu primljena je u Britanski komonvelt.

    1912.
    Rođen je engleski dupli agent Harold Adrijan Rasel Filbi, poznat kao ''Kim'' Filbi. Bio je jedan od najuspešnijih agenata sovjetske obaveštajne službe u njenoj istoriji. U službu Sovjetskog Saveza stupio je kao student u Kembridžu 1934. Posle rata bio je oficir za vezu između britanske i američke obaveštajne službe, što mu je omogućilo da u periodu ''hladnog rata'' Moskvi dostavlja informacije od najvećeg značaja. Kad je gotovo otkriven, nestao je u Bejrutu i obreo se 1963. u Moskvi, gde je i umro 1988. Za izvanredne zasluge za Sovjetski Savez, koji je smatrao otadžbinom, nagrađen je najvišim sovjetskim odlikovanjima.

    1915.
    Rođen je pisac Branko Chopić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, nadahnut pripovedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, koji je opisao svežim, sočnim i slikovitim jezikom. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U partizanskom pokretu je učestvovao od 1941. Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i pre Drugog svetskog rata je objavio zbirke pripovedaka ''Pod Grmečom'', ''Borci i bjegunci'' i ''Planinci''. Njegova prozna dela su prožeta lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, vedrinom i vitalnošću duha. Napisao je veći broj knjiga za decu: ''Bojna lira pionira'', ''Put u vedrinu'', priče ''U svetu leptirova i medveda'', ''Bosonogo đetinjstvo'', zbirke pesama ''Ognjeno rađanje domovine'', ''Ratnikovo proljeće''. Zbirka pripovedaka ''Bašta sljezove boje'', za koju je dobio Njegoševu nagradu. Izvršio je samoubistvo 1984. u Beogradu. Ostala dela: romani ''Prolom'', ''Gluvi barut'', ''Ne tuguj, bronzana stražo'', ''Osma ofanziva'', zbirke pripovedaka ''Rosa na bajonetima'', ''Surova škola'', ''Doživljaji Nikoletine Bursaća''.



    1915.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu u kanalu Lamanš torpedovali britanski ratni brod ''Formidabl'', usmrtivši 547 ljudi.

    1924.
    Treća zemaljska konferencija KPJ usvojila je u Beogradu rezoluciju o nacionalnom pitanju kojom je traženo ''samoopredeljenje jugoslovenskih naroda''. Usvojena je i rezolucija o neodrživosti poretka uspostavljenog na osnovu Versajskog mira posle Prvog svetskog rata. Ti dokumenti su počivali na doktrini Kominterne o ''imperijalizmu srpske buržoazije'' i ''neravnopravnosti'' nesrba u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Tako se pod vidom nacionalne ravnopravnosti sprovodila politika destrukcije jugoslovenske države.

    1925.
    Naziv glavnog grada Norveške promenjen je u Oslo - do tada grad se zvao Kristijanija.

    1942.
    Na konferenciji predstavnika vlada SAD, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije, Kine i još 22 države u Vašingtonu je u Drugom svetskom ratu potpisana deklaracija UN. Potpisnice su preuzele obavezu da rat protiv sila Osovine nastave do njihove kapitulacije i da s njima ne zaključuju separatni mir ili primirje. Jedna od potpisnica deklaracije bila je i Kraljevina Jugoslavija.

    1956.
    Odlukom Ustavotvorne skupštine proglašena je nezavisnost Sudana, bivše britanske kolonije.

    1958.
    Stupio je na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice (EEZ), tada još uvek pod nazivom Zajedničko tržište, koji su 25. marta 1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija. Zajednici nazvanoj potom Evropska zajednica, sada Evropska unija, 1973. pristupile su Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španija i Portugal, 1995. Švedska, Finska i Austrija, a 2004. Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Malta, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Češka.

    1959.
    Revolucionarni pokret ''26. jul'' pod vođstvom Fidela Kastra pobedio je na Kubi, a general Fulhesio Batista je posle potpunog rasula njemu lojalnih trupa pobegao u Dominikansku republiku.

    1960.
    Proglašena je nezavisnost francuske afričke kolonije Kamerun - do Prvog svetskog rata bio je nemačka kolonija, zatim je, osim jednog manjeg dela koji je došao pod Britaniju, postao francuski posed. Od 1959. Kamerun je imao autonomni status.

    1962.
    Zapadna Samoa postala je prva nezavisna država u Polineziji.

    1965.
    Pod vođstvom lidera pokreta ''Al fatah'' Jasera Arafata formirana je Palestinska oslobodilačka organizacija, ali su izvan nje ostale pojedine palestinske grupe, uključujući Narodni front za oslobođenje Palestine Žorža Habaša. PLO je u početku bio teororistička organizacija i odgovoran je za ubistvo 11 izraelskih sportista na Olimpijskim igrama 1972. u Minhenu.

    1966.
    Predsednika Centralnoafričke republike Davida Daka vojnim udarom oborio je blizak rođak, pukovnik Žan Bedel Bokasa. Bokasa je 1976. proglasio svoju zemlju monarhijom i uzeo titulu cara Centralnoafričkog carstva. S vlasti je svrgnut 1979. Upamćen je po neverovatnoj ekstravaganciji, rasipnom ponašanju i navodnom kanibalizmu,

    1972.
    Umro je francuski pevač i glumac Moris Ševalije, zaštitni znak francuske muzičke komedije. Najzapaženije uloge ostvario je u filmskim muzičkim komedijama. Napisao je autobiografiju ''Moj put i moje pesme''. Filmovi: ''Ljubavna parada'', ''Nasmejani poručnik'', ''Vesela udovica'', ''Chutanje je zlato'', ''Imao sam sedam kćeri'', ''Život za karijeru'', ''Žiži'', ''Fani'', ''Ljubav popodne''.

    1973.
    Velika Britanija, Danska i Irska priključile su se EEZ.

    1978.
    U vazduhu u blizini Bombaja eksplodirao je indijski putnički avion ''Boing 747'' i nesreću nije preživeo niko od 213 ljudi u njemu.

    1979.
    Sjedinjene Američke Države i Narodna Republika Kina (NRK) uspostavili su diplomatske odnose, 30 godina posle osnivanja NRK.

    1980.
    Umro je italijanski političar Pjetro Sandro Neni, vođa italijanskih socijalista. Učestvovao je u Španskom građanskom ratu i bio član Komiteta za odbranu Madrida kao i polit. kom. njegove divizije. Tokom Drugog svetskog rata u Francuskoj ga je uhapsio Gestapo. Odmah po oslobođenju zemlje postao je generalni sekretar Socijalističke partije Italije, a 1945. predsednik. Bio je potpredsednik u prvoj posleratnoj vladi, nekoliko meseci i šef diplomatije, takođe potpredsednik u vladi levog centra 1963. Dela: ''Istorija četiri godine 1919-1922'', ''Šest godina građanskog rata u Italiji'', ''Istorija klasne borbe u Italiji'', ''Zločin fašizma u Africi 1936.''.

    1981.
    Grčka je postala deseta članica EEZ - današnje Evropske unije.

    1984.
    Sultanat Brunej, država na severozapadu ostrva Borneo izuzetno bogata naftom i prirodnim gasom, britanski protektorat od 1888, postao je nezavisna država.

    1992.
    Sukobljene strane u građanskom ratu u Hrvatskoj dale su saglasnost za raspoređivanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.

    1992.
    Egipatski diplomata Butros Butros Gali nasledio je na mestu generalnog sekretara UN peruanskog kolegu Havijera Peresa de Kueljara.

    1993.
    Češka i Slovačka postale su samostalne države, čime je prestala da postoji Čehoslovačka, osnovana 1918.

    1995.
    U Bosni i Hercegovini je, posle posredničke misije nekadašnjeg predsednika SAD Džimija Kartera, stupio na snagu četvoromesečni prekid neprijateljstava, koji su muslimanske snage 40 dana pre isteka roka grubo narušile ofanzivama na srpske položaje na Vlašiću i Majevici.

    1995.
    Švedska, Finska i Austrija priključile su se Evropskoj zajednici, čime je broj članica te organizacije povećan na 15.

    1997.
    Turske trupe su ponovo upale u severni Irak i turski zvaničnici su saopštili da su tom prilikom ubijena 72 kurdska gerilca.

    1998.
    Islamski teroristi su na zapadu Alžira masakrirali više od 400 ljudi (uključujući žene i decu). Bio je to najteži teroristički akt tokom šestogodišnje oružane borbe islamističkih grupa u toj zemlji.

    1999.
    Zvanično je puštena u promet jedinstvena evropska valuta - Evro. Banke su počele da novu valutu koriste nakon tri dana.

    2002.
    Oko 300 miliona Evropljana počelo je da upotrebljava isključivo evro, a od članica EU samo su Velika Britanija, Danska i Švedska zadržale nacionalne valute.

    2003.
    EU je preuzela od UN nadzor nad policijskim operacijama u BiH, što je prva bezbednosna operacija u istoriji EU.

    2003.
    Luiz Inasio ''Lula'' da Silva, bivši sindikalni vođa, postao je šef države u Brazilu, prvi u istoriji te zemlje koji je potekao sa ''društvenog dna''.

    2006.
    U Španiji je stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje pušenje na javnim mestima, kancelarijama, tržnim centrima i drugim zatvorenim prostorima. Tim propisom se zabranjuje i reklamiranje duvana, njegova promocija, kao i sponzorisanje duvanske industrije.

    2006.
    Umro je pisac za decu Dragan Lukić. Ukupno je objavio oko 100 knjiga poezije i proze za najmlađe.

    2008.
    Nova godina je danas prvo stigla na azijsku stranu Beringovog moreuza, koji odvaja Aziju od Amerike, jer je tamo vreme 12 časova ispred griničkog.
    Ali na Aljasci, koja takodje izlazi na Beringov moreuz, časovnici zaostaju 12 časova za griničkim vremenom. Tako ljudi s dve strane moreuza, dugačkog 86 kilometara, imaju različite dane u sedmici. Da bi zbog toga bile izbegnute razne greške u praksi, medjunarodnim dogovorom je uspostavljena takozvana linija promene datuma.
    Ona se približno poklapa sa osnovnim meridijanom. Linija prolazi izmedju Azije i Amerike duž Beringovog moreuza i proteže se ka jugu, presecajući Tihi okean.


    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #513

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 2. januar, drugi dan 2008. Do kraja godine ima 364 dana.


    1492. -
    Španija, pod kraljem Ferdinandom Aragonskim, preuzela od Mavara grad Granadu, poslednje mavarsko uporište na Pirinejskom poluostrvu.

    1635. -
    Francuski kardinal Rišelje (Richelieu) osnovao je Francusku Akademiju.

    1727. -
    Rodjen je Džejms Volf (James Wolfe), general koji je osvojio grad Kvebek, u Kanadi

    1799. -
    Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte ušle u Siriju.

    1837. -
    Rođen ruski kompozitor, pijanista i dirigent Milij Balakirjev, pokretač i idejni vođa kompozitorske grupe Balakirjevljev kružok ili Velika petorica, koju su činili i Kjuj, Musorgski, Rimski-Korsakov i Borodin. U muzička dela unosio elemente ruskog i orijentalnog folklora.



    1839. -
    Francuski izumitelj i začetnik fotografije Luj Dager (Louis Daguerre) snimio prvu fotografiju Meseca.

    1898. -
    Rođena srpska glumica Ljubinka Bobić, članica Narodnog pozorišta u Beogradu od 1920. Tokom duge karijere tumačila najrazličitije likove, a nenadmašnom se smatra njena interpretacija Živke u komediji "Gospođa ministarka" Branislava Nušića.

    1905. -
    Rusija u rusko-japanskom ratu prinuđena da Japanu preda lučki grad Port Artur. Japanci zarobili rusku flotu u luci tako što su potopili trgovačke brodove i zatvorili ulaz u luku.

    1915. -
    Okončana petodnevna bitka kod Sarikamisa u I svetskom ratu, tokom koje je ruska vojska nanela težak poraz vojsci Ahmet-paše. Turci izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.

    1918. -
    Umro francuski pisac Edmon Rostan. U jeku naturalizma oživeo romantični teatar i pokušao da mu vrati stari sjaj. Njegov "Sirano de Beržerak" osvojio publiku i održao se na pozorišnim repertoarima do danas.

    1920. -
    Rođen Isak Asimov (Issac Asimov), američki pisac naučno-fantastične proze. Ciklusom pripovedaka o robotima i nizom knjiga značajno uticao na razvoj naučne fantastike kao književnog žanra.



    1942. -
    Japanci u II svetskom ratu zauzeli glavni grad Filipina Manilu.

    1943. -
    Odstupajući pred sovjetskom Crvenom armijom Nemci u II svetskom ratu počeli povlačenje sa Kavkaza.

    1955. -
    U Panami ubijen predsednik, pukovnik Hose Antonio Remon. Nasledio ga prvi potpredsednik Hose Ramon Gisado, koji je bio na vlasti manje od dve sedmice, oboren pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen Remon.

    1959. -
    Lansiran prvi vasionski brod ka Mesecu, sovjetska Luna I, bez ljudske posade.

    1967. -
    Ronald Regan postao guverner Kalifornije, SAD

    1968. -
    Izvršena prva transplantacija srca u svetu.

    1971. -
    Na fudbalskom stadionu Ajbroks park u Glazgovu poginulo 66 navijača kada se, tokom utakmice Seltika i Rendžersa, srušio deo tribine.

    1980. -
    U Velikoj Britaniji počeo štrajk radnika u čeličanama, prvi od 1926. Štrajk prekinut 2. aprila.

    1992. -
    Predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman prihvatili Sporazum o planu mirovnih operacija u Jugoslaviji, Vensov plan, kojim je prediviđena demilitarizacija zona u Hrvatskoj zahvaćenih ratom, povlačenje Jugoslovenske narodne armije iz tih oblasti i stavljanje tih zona pod zaštitu Ujedinjenih nacija. Vojni komandanti u Hrvatskoj prihvatili prekid vatre radi raspoređivanja 10.000 pripadnika mirovnih snaga UN.

    1994. -
    Više od 70 ljudi poginulo, najmanje 670 povređeno tokom dvodnevnih borbi sukobljenih islamskih frakcija u glavnom gradu Avganistana Kabulu.

    1995. -
    Bivši predsednik Somalije Mohamed Sijad Bare, koji je na vlast došao pučem 1969. i na isti način zbačen 1991, umro u izbeglištvu u Nigeriji.

    1998. -
    Vlasti Nigera uhapsile bivšeg premijera Hamu Amadua pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen šef države Ibrahim Bare Mainasara.

    2002. -
    Peronista Eduardo Dualde postao predsednik Argentine preuzevši težak zadatak da izvuče zemlju iz najveće ekonomske i finansijske krize u istoriji zemlje. Peti izbor predsednika države u periodu od dve nedelje.

    2003. -
    Komitet za zaštitu novinara objavio da je 2002. u svetu ubijeno 19 novinara, najmanje od 1985, otkada se beleže stradanja novinara.

    2007.
    Umro je Tedi Kolek, legendarni gradonačelnik Jerusalima, koji je tim gradom upravljao gotovo tri decenije. Kolek, koji je dobio ime po ocu cionizma Teodoru Herclu, bio je prvi čovek Jerusalima od 1965. do 1993. godine u čak šest mandata. Neobični gradonačelnik, poznat po činjenici da je njegov privatni telefonski broj dostupan svima, rođen je 1911. nedaleko od Budimpešte, a odrastao je u Beču. Bio je blizak saradnik oca izraelske nacije Davida Ben-Guriona i član njegovog kabineta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #514

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 3. januar, treći dan 2008. Do kraja godine ima 363 dana.


    -106. -
    p.n.e. Rođen rimski pisac, filozof, političar i govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji predstavnik eklekticizma u filozofiji poslednjeg veka n.e. Ubijen 43. po nalogu Marka Antonija, kog je oštro napao u besedama "filipikama".

    1795. -
    Umro je Džosaja Vedžvud (Josiah Wedgwood), poznati engleski keramičar.

    1795. -
    Posle poraza ustanka Tadeuša Košćuškog Pruska, Austrija i Rusija sklopile tajni ugovor o trećoj podeli Poljske.

    1815. -
    Austrija, Velika Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije.

    1868. -
    U Japanu ukinuta institucija šoguna i počela prosvetiteljska era dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio centralnu carsku vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put brzom razvoju Japana.

    1875. -
    Umro francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač "Velikog svetskog rečnika XIX veka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" kasnije postala jedna od najpoznatijih u svetu.

    1892. -
    Rodjen je J.R Tolkin (Tolkien), engleski pisac, autor ciklusa romana 'Gospodar prstenova' ('Lord Of The Rings').

    1924. -
    Egiptolog Hauard Karter (Howard Carter) je otkrio u Dolini kraljeva, blizu Luksora, u Egiptu, sarkofag egipatskog faraona Tutankamona.



    1926. -
    Umro češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu". Roman preveden na mnoge jezike, po njemu snimljeno više filmova, adaptiran i za pozornicu.

    1929.-
    Rodjen je italijanski filmski režiser Serdjo Leone, tvorac "špageti vesterna".
    Filmovi: "Kolos sa Rodosa", "Za šaku dolara", "Dobar, ružan, zao", "Zovem se Niko", "Bilo jednom na Divljem zapadu", "Dogodilo se u Americi".



    1931. -
    Umro francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u I svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen sa položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.

    1959. -
    Aljaska je postala 49. savezna država SAD, kupovinom od Rusije.

    1961. -
    SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom.

    1967. -
    Džek Rubi, koji je ubio Lija Harvija Osvalda pre no što je Osvald stigao na sud zbog ubistva predsednika SAD Džona Kenedija, umro u bolnici.

    1970. -
    U Brazavilu usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo.

    1977. -
    Međunarodni monetarni fond odobrio Velikoj Britaniji oko četiri milijarde dolara zajma za podršku britanskoj valuti. Najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji MMF-a.

    1980. -
    Predsednik SFRJ Josip Broz Tito primljen Klinički centar u Ljubljani. Pošto operacija na krvnim sudovima nije uspela, 3. februara mu amputirana noga.

    1985. -
    Izraelska vlada je 'vazdušnim mostom' prebacio 12,000 jevreja iz Etiopije u Izrael.

    1990. -
    Panamski general Manuel Antonio Norijega predao se trupama SAD posle 10 dana u vatikanskoj ambasadi. Norijega potom deportovan na Floridu, gde mu je suđeno.

    1990. -
    U železničkoj nesreći na jugu Pakistana poginulo 307 ljudi kada je ekspresni voz udario u teretni.

    1992. -
    Objavljeno 15. primirje u ratu u Jugoslaviji

    1993. -
    Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dve trećine, SALT II.

    1994. -
    U Sibiru se srušio ruski putnički avion tupoljev-154. Poginulo svih 124 putnika i članova posade.

    1996. -
    Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili da je u toj zemlji, po završetku rata, ostalo četiri do pet miliona mina i da će ćišćenje minskih polja trajati oko 30 godina.

    1997. -
    Širom Srbije nastavljeni masovni građanski i studentski protesti, uprkos jakim policijskim snagama koje su od 26. decembra 1996. počele da sprečavaju protestne šetnje. Protesti počeli u novembru 1996. zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima na kojima je pobedila opoziciona koalicija Zajedno.

    2000. -
    Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj posle smrti predsednika Franje Tuđmana ubedljivo pobedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio je 80 odsto, najveći od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori.

    2001. -
    Letonski supermaratonac Georg Jermolajev postavio svetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši 5.000 kilometara za 888 časova i 42 minuta. Prvi svetski rekord u novom milenijumu.

    2002. -
    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan odobrio osnivanje suda za ratne zločine tokom desetogodišnjeg rata u Sijera Leoneu.

    2003. -
    U intervenciji policije na smirivanju uličnih protesta u Karakasu, Venecuela, između grupe simpatizera i protivnika predsednika Uga Čaveza, poginule najmanje dve osobe, a 78 povređeno.

    2004. -
    Egipatski avion boing 737 srušio se u Crveno more. Poginulo svih 148 putnika i članova posade, uglavnom Francuza koji su letovali u Egiptu.

    2004.
    Posle sedam meseci putovanja, na Mars se spustio američki ''marsohod'', robot ''Spirit'', sa zadatkom da tokom tri meseca analizira stene i tlo na toj planeti.

    2006.
    Umro je Italijan Urbano Lazaro, koji je 26. aprila 1945. godine, kao pripadnik partizanske brigade ''Garibaldi'' identifikovao i uhapsio fašističkog diktatora Benita Musolinija.

    2006.
    Francuska vlada ukinula je vanredno stanje, uvedeno u novembru 2005. zbog nemira u siromašnim predgrađima Pariza i drugih francuskih gradova u kojima je zapaljeno oko 200 javnih ustanova, kao i 10.000 vozila. Povod za nerede bila je smrt dvojice dečaka afričkog porekla, koji su nastradali od udara struje u trafo-stanici, gde su se sakrili verujući da je za njima policijska potera.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #515

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 4. januar, četvrti dan 2008. Do kraja godine ima 362 dana.



    1494. -
    Štamparija u Cetinju štampala prvu knjigu na srpskom jeziku, "Oktoih prvoglasnik" Đurđa Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

    1717. -
    Engleska, Francuska i Holandija formirale Trojnu alijansu da bi se suprotstavile ambicijama Španije u južnoj Evropi.

    1785. -
    Rođen nemački pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike. S bratom Vilhelmom sakupio i objavio priče i bajke za decu. Počeo rad na velikom "Nemačkom rečniku", prevodio srpske narodne pesme koje je sakupio Vuk Stefanović Karadžić.



    1797. -
    Francuski general Napoleon Bonaparta pobedio Austrijance kod Rivolija u Italiji.

    1809. -
    Rodjen je Luj Braj (Louis Braille), koji je izmislio 'Brajevo pismo' za slepe, sistem predstavljanja slova pomoću ispupčenja na površini.

    1842. -
    U dvorani Teatra na Đumruku vojni kapelmajstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio prvi javni muzički koncert u Beogradu.

    1890. -
    Rođen srpski političar, slikar i novinar Moša Pijade, član Komunističke partije od 1920. i državni i partijski funkcioner posle Drugog svetskog rata. U novembru 1943. u Jajcu organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug, a posle rata bio predsednik Skupštine FNRJ.

    1892. -
    Rođen srpski pisac i književni kritičar Milan Bogdanović. Bio urednik Srpskog književnog glasnika, časopisa Danas, s Krležom, i Književnih novina, upravnik pozorišta u Novom Sadu i Beogradu, član Srpske akademije nauka.

    1932. -
    Vlada Indije proglasila ilegalnim Indijski nacionalni kongres i uhapsila vođu Mahatmu Gandija, što je izazvalo talas štrajkova u zemlji.

    1936. -
    U SAD prvi put objavljena lista najpopularnije muzike, 'top-lista'.

    1943. -
    Rodjen je Džon Meklahlin, (John McLaughlin), džez gitarista.

    1944. -
    U Drugom svetskom ratu, britanci su počeli napad na Monte Kasino (Cassino), u Italiji.

    1944. -
    Savezničke snage u Drugom svetskom ratu počele napad na nemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog reda Sveti Benedikt od Nursije.

    1948. -
    Velika Britanija priznala Burmu kao nezavisnu republiku s prvim premijerom Takinom Nuom.

    1951. -
    Kineske i severno-korejske trupe su zauzele Seul, glavni grad Južne Koreje.

    1958. -
    Sovjetski Sputnjik I, prvi veštački satelit, lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.

    1959. -
    Sovjetska vasionska letelica Luna 1 je po prvi put nadvladala zemljinu gravitaciju.

    1960. -
    U saobraćajnoj nesreći poginuo francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. Njegova dela zasnovana na ideji o apsurdnosti ljudske sudbine.

    1965. -
    Umro engleski pisac američkog porekla Tomas Sterns Eliot, jedan od najpoznatijih evropskih pesnika XX veka, dobitnik mnogih nagrada, među njima Nobelove
    1948. i Geteove 1954. Nosilac 16 počasnih doktorata.



    1967. -
    Poginuo engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Malkolm Kempbel. Svetski rekord u vožnji automobilom, 648,7 kilometara na čas, postavio 1964. Poginuo vozeći čamac s mlaznim motorom Plava ptica na jezeru Koniston.

    1973. -
    Pokraden Muzej umetnosti u Montrealu. Odnete slike vredne dva miliona dolara, među njima i jedna Rembrantova, vredna milion dolara.

    1978. -
    Predstavnik Palestinskog oslobodilackog pokreta PLO je ubijen u Londonu.

    1989. -
    Tokom blokade libijskih luka, američki avioni su oborili dva libijska vojna mlazna aviona iznad Mediterana.

    1993. -
    Bosanski Srbi i muslimani odbili, na konferenciji u Ženevi, Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu. Pregovori supendovani, rat u Bosni nastavljen još većom žestinom.

    1994. -
    Gradu Foča u Bosni posle 500 godina, po odluci Skupštine Republike Srpske, promenjen naziv u Srbinje.

    1995. -
    Domaća i svetska javnost oštro protestovale zbog državnog preuzimanja lista Borba i pritiska vlasti na ostale nezavisne medije. Borba privatizovana početkom 90-ih, u vreme reformske vlade Ante Markovića u SFRJ.

    1998. -
    Šef izraelske diplomatije David Levi podneo ostavku rekavši da više ne želi da se jedini brine o pitanjima mira i socijalnim problemima u zemlji.

    2002. -
    Nekoliko ljudi izgubilo život u snežnim olujama koje su zahvatile Grčku, Bugarsku i Tursku. Grčke i bugarske vlasti u najugroženijim regionima uvele vanredno stanje.

    2003. -
    Islamska militantna grupa iz zasede napala vojni konvoj u severoistočnom Alžiru i ubila 43 i ranila 19 vojnika.

    2004. -
    Avganistan usvojio novi Ustav, stvorena mogućnost održavanja prvih slobodnih izbora posle skoro 25 godina rata u toj zemlji.

    2005.
    Nepoznati napadači ubili su guvernera Bagdada Alija el Hajdarija.

    2006.
    Umro je predsednik vlade i drugi čovek Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Maktum bin Rašid el Maktum, inače monarh emirata Dubai.

    2007.
    Apelacioni sud kanadske provincije Ontario zvanično je priznao pravo jednog petogodišnjeg dečaka da ima tri roditelja - oca i dve majke koje više od 15 godina žive u homoseksualnoj zajednici, i od kojih je jedna dečakova biološka majka. Dve žene,
    obratile su se sudu pošto nisu želele da problem reše usvajanjem deteta što bi dovelo do toga da otac izgubi status roditelja. Homoseksualni brakovi su legalni u Ontariju od 2003. a od 2005. na celoj teritoriji Kanade.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #516

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 5. januar, peti dan 2008. Do kraja godine ima 361 dan.


    1066. -
    Umro je Eduard Ispovednik, anglosaksonski kralj od 1042., po kojem su nazvani anglosaksonski pravni običaji, kodifikovani posle njegove smrti - "Leges Edwardi confessoris".

    1589. -
    Umrla je francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči , ćerka gospodara Firence Lorenca II, koja je posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Uz podršku pape Grgura XIII organizovala je 1572. pokolj hugenota (protestanata) poznat kao Vartolomejska noć.

    1592. -
    Rođen je Šah Džehan poznat i kao princ Haram mogulski car od 1628. do 1658., kad ga je zbacio sin Aurangzeb. Sagradio je čuveni mauzolej Tadž Mahal za caricu Mumtaz Mahal u kojem je i on sahranjen 1666. Premestio je 1648. prestonicu iz Agre u Delhi.

    1834. -
    U Kragujevcu su izašle "Novine serbske", prvi srpski informativni list štampan u zemlji, službeno glasilo kneževine Srbije. Prvi urednik bio je Dimitrije Davidović, osnivač "Novina serbskih" u Beču (1813-21).



    1896. -
    Vilhelm Rentgen, (Wilhelm Roentgen) nemački fizičar, je prvi put demonstrirao novo pronadjeno zračenje, koje je zbog nepoznavanja uzroka, nauka nazvala X-zraci, a zatim 'Rentgensko zračenje'.

    1916. -
    Pred Medovskim zalivom u Albaniji potonuo je italijanski brod "Brindizi" s južnoslovenskim iseljenicima, dobrovoljcima iz Kanade i SAD koji su krenuli da pomognu Srbiji i Crnoj Gori u Prvom svetskom ratu. Poginulo je 390 ljudi, a 102 su spašena.

    1919. -
    U Berlinu je počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom "Savez Spartaka" s Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom na čelu.

    1919. -
    Osnovana je Nemačka radnička partija, koja je kasnije nazvana Nacional-socijalistička. Na vlast je došla 1933, a njen lider Adolf Hitler postao je kancelar Nemačke.

    1925. -
    Guverner američke savezne države Vajoming je postala Neli Tejlor Ros, prva žena guverner u istoriji SAD.

    1928. -
    Rođen je Zulfikar Ali Buto , predsednik Pakistana (1971-73). Od avgusta 1973. bio je predsednik vlade koja je priznala nezavisnost Bangladeša. U julu 1977. vojnim pučem ga je zbacio s vlasti general Mohamed Zija ul Hak, u martu 1978. osuđen je na smrt pod optužbom da je naredio ubistva političkih protivnika. Obešen je u aprilu 1979.

    1938. -
    Rođen je španski kralj Huan Karlos I , koji je posle smrti diktatora Fransiska Franka 1975. imao presudnu ulogu u uspostavljanju demokratskog poretka u Španiji.

    1942. -
    Na osnovu sporazuma s nacističkom Nemačkom, Prvi korpus bugarske fašističke vojske započeo je u Drugom svetskom ratu okupaciju jugoistoka Srbije.

    1946. -
    Rodjena je Dajana Kiton (Dianne Keaton), američka filmska glumica.

    1949. -
    Na sastanku u Moskvi vlade SSSR, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunije donele su odluku o stvaranju Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV) radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja zemalja članica. Iste godine SEV-u je pristupila Albanija, a 1950. Istočna Nemačka. Savet je rasformiran 1991.

    1964. -
    Tokom posete Svetoj zemlji papa Pavle VI sastao se u Jerusalimu s patrijarhom Atinagorom I. To je bio prvi susret poglavara dve crkve od 15. veka i prva poseta rimokatoličkog poglavara Svetoj zemlji.

    1968. -
    Aleksandar Dubček postao predsednik vlade Čehoslovačke.

    1969. -
    SSSR je lansirao vasionski brod "Veneru 5" u pravcu Venere, a pet dana potom i "Veneru 6", koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja.

    1972. -
    Američka svemirska agencija NASA najavila planove za novu vrstu svemirske letelice za višestruku upotrebu, Spejs Šatl (Space shuttle).

    1976. -
    U Kambodži u vreme režima Crvenih Kmera proglašen je novi ustav kojim je naziv zemlje promenjen u Demokratska Kampućija.

    1976. -
    Novim zakonom, francuski je postao jedini dozvoljeni jezik na kojem se mogu objavljivati oglasi u Francuskoj.

    1991. -
    Umro je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umetnosti, najprevođeniji srpski pesnik u drugoj polovini 20. veka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i poslednjim velikim originalnim pesnikom ("Kora", "Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Od zlata jabuka", "Urnebesnik").



    1992. -
    Tanker koji je prevozio naftu 'Braer' se nasukao na Šetlandskim Ostrvima izlivši ogromne količine sirove nafte u okean i na obale ostrva. Pričinjena je ogromna ekološka šteta kako u vodi tako i na kopnu.

    1996. -
    U Gazi je ubijen palestinski terorista Jahja Ajaš, zvani "inženjer", osumnjičen kao organizator talasa samoubilačkih terorističkih napada u Izraelu u kojima je poginulo desetine jevrejskih civila. Poginuo je pošto je u njegovim rukama eksplodirao mobilni telefon.

    1997. -
    Rusija je povukla poslednje jedinice Ministarstva odbrane iz Čečenije, privremeno okončavši vojnu kampanju protiv islamskih terorista u toj republici.

    1999. -
    SAD su produžile ekonomske sankcije protiv SR Jugoslavije uvedene u junu 1998. zbog eskalacije kosovske krize; beogradski Fond za humanitarno pravo objavio je podatke prema kojima je 2.000 ljudi nasilno izgubilo život tokom 1998. na Kosovu.

    2001. -
    Neurohirurg iz Njujorka, optužen da je u dva slučaja izvršio operacije mozga sa pogrešne strane, oslobođen je optužbi i vraćena mu je dozvola za rad.

    2003. -
    U 85 godini umro je Masimo Điroti , jedan od najpopularnijih filmskih umetnika u posleratnoj italijanskoj kinematografiji, poznat po ulogama u filmovima Lukina Viskontija "Opsesija", "Smisao" i "Veštice".

    2003. -
    U istovremenim samoubilačkim napadima dvojice Palestinaca u Tel Avivu, poginule su 22 osobe, a više od 100 je povređeno.

    2004. -
    Vlasti u Kini su naredile da se oko 10.000 civetki (životinje slične mački) na buvljim pijacama u južnoj provinciji Gvandong ubiju nakon što su genetički testovi pokazali da su one mogući prenosioci smrtonosnog virusa SARS.

    2006.
    U napadima dvojice bombaša samoubica u iračkim gradovima Karbali i Ramadiju, poginulo je 130, a ranjeno više od 200 ljudi.

    2007.
    Umro je Momofuku Andou, japanski ''kralj rezanaca'', izumitelj ''instant rezanaca'' koji su bili hrana astronautima u svemiru. Ando, rođen 1910. na Tajvanu, proizvodnju testenine počeo je u Tajpehu, a kasnije je nastavio u Osaki. Osnovao je 1948. preduzeće ''Nišin Fud'', bila je to fabrika koja je prva (1958.) proizvela rezance u vrećici, a zatim i druge slične proizvode koji su vremenom osvojili čitav svet
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #517

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je nedelja, 6. januar, šesti dan 2008. Do kraja godine ima 360 dana.




    1066. -
    Krunisan je Harold II, poslednji engleski anglo-saksonski kralj. Poginuo je iste godine kod Hestingsa u bici protiv pretendenta na engleski presto normanskog vojvode Vilijama Osvajača (William).

    1322. -
    U manastiru Žiča krunisan je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine do 1331. pobedio je vojsku bosanskih feudalaca, Bugare kod Velbužda (1330) i osigurao prevlast nad Makedonijom. Zbacio ga je s prestola sin Dušan. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima u zatočeništvu u Zvečanu. Podigao je manastir Visoki Dečani.

    1492. -
    Kralj Ferdinand i kraljica Izabela (Isabella) pobedonosno su ušli u Granadu, nakon što je njihova vojska porazila Boabdila, poslednjeg emira Granade. Time je okončana rekonkvista - ponovno osvajanje Pirinejskog poluostrva koje je od 711. bilo pod arapskom vlašću.

    1540. -
    Engleski kralj Henry VIII oženio četvrtu ženu, Anne of Cleeves.

    1745. -
    Rođen je francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje (Jacques Etienne Montgolfier), koji je s bratom Žozefom Mišelom (Joseph Michel) 1783. konstruisao prvi balon napunjen zagrejanim vazduhom.

    1810. -
    Mirom u Konstantinopolju Turska je predala Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.

    1822. -
    Rođen je nemački arheolog Hajnrih Šliman (Heinrich Schlimann), koji je svoje celokupno bogatstvo stečeno u mladosti trgovinom potrošio na arheološka
    istraživanja. Otkrio je 1868. Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova "Ilijada" i "Odiseja", a potom i Mikenu, Orhomen i Itaku.

    1829. -
    Umro je češki slavista Jozef Dobrovski (Josef Dobrovsky), otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, glavna ličnost češkog narodnog preporoda ("Istorija češkog jezika i književnosti", "Gramatika češkog jezika", "Gramatika staroslovenskog jezika").

    1838. -
    Samuel Morse prvi put je prikazao kako radi električni telegraf.

    1884. -
    Umro je češki sveštenik, biolog i botaničar Gregor Mendel, koji je prvi došao do jasnih i preciznih formulacija o prenošenju naslednih osobina i time postavio temelje modernoj genetici. Rezultate, koji su potvrđeni 1900, izložio je 1865. u delu "Eksperimenti s biljnim hibridima".

    1916. -
    Počela je Mojkovačka bitka u Prvom svetskom ratu u kojoj su Crnogorci pod komandom serdara Janka Vukotića odbili ofanzivu znatno jačih austrougarskih snaga i time omogućili srpskoj vojsci odstupnicu prema Jadranu.

    1919. -
    Umro je Teodor Ruzvelt (Theodore Roosevelt), predsednik SAD (1901-09), čija je politika stvorila svetsku silu od dotad izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države preuzeo je kao potpredsednik SAD, posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija (William McKinley) 1901. Sproveo je plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.

    1929. -
    Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi.

    1941. -
    Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) je u govoru u Kongresu definisao američki cilj o "četiri slobode" - slobodu govora, slobodu religije, slobodu od straha i slobodu od siromaštva.

    1949. -
    Umro je američki filmski režiser Viktor Fleming (Victor), koji je svetsku slavu stekao filmom "Prohujalo sa vihorom".

    1957. -
    Rodjen Rowan Atkinson, engleski glumac i komičar (Mr. Bean, Ljuta guja, Johnny English, i drugi).

    1963. -
    Iranski šah Reza Pahlavi počeo je "belu revoluciju" uvođenjem agrarne reforme i prava glasa za žene.

    1978. -
    Kruna Svetog Stefana, prvog hrišćanskog mađarskog kralja, koju su odneli Amerikanci posle Drugog svetskog rata, vraćena je u Mađarsku.

    1981.
    Umro Arčibald Džozef Kronin
    Škotski pisac Arčibald Džozef Kronin pisao je dela prožeta blagim romantizmom i društvenom kritikom.
    Opisao je život rudara i britanske srednje klase.
    Dela: romani "Šeširdžijin zamak", "Citadela", "Zvezde gledaju s neba", "Španski vrtlar", "Gospodja sa karanfilima", "Tri ljubavi", "Pregršt raži", "Herojske godine", "Judino drvo", drama "Jupiter se smeje", memoari "Pustolovine u dva sveta".



    1991. -
    Božić je po prvi put javno proslavljen u SSSR-u posle Boljševičke revolucije 1917. godine

    1993. -
    Umro je američki trubač, pevač i kompozitor Džon Birks "Dizi" Gilespi (John, Dizzy Gillespie), jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao je presudnu ulogu u stvaranju bi-bap muzike.

    1993. -
    Umro je ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev, zvezda svetske baletske scene. Jedan od najvećih igrača 20. veka zatražio je politički azil u Parizu 1961, posle čega je počela njegova svetska karijera.



    1995. -
    U provinciji Šansi na severu Kine poginulo je najmanje sto ljudi u eksploziji posle sudara dva teretna voza natovarena tonama trinitrotoluola.

    2000. -
    Jake policijske snage razdvajale su dva skupa na Cetinju u Crnoj Gori gde su Srpska pravoslavna crkva i samoproklamovana Crnogorska pravoslavna crkva održavale centralno božićno slavlje na Badnji dan.

    2002. -
    Petnaestogodišnji Čarls Bišop poginuo je kada se u avionu "cesna-172" obrušio na zgradu Banke Amerike u centru grada Tampa na Floridi. U poruci koja je potom pronađena izrazio je simpatije prema Osami bin Ladenu i podržao terorističke napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.

    2003. -
    Mirovni pregovori Tamilskih tigrova i vlade Šri Lanke označili su mali pomak u pomirenju nakon 19 godina dugog građanskog rata.

    2004. -
    Iran je pristao da, posle 25 godina prekida, obnovi odnose sa Egiptom.

    2004.
    Umro je srpski pronalazač prof. dr Tihomir Aleksić, projektant prvog domaćeg računara CER 10, čija proizvodnja je počela 1961. u institutu ''Mihailo Pupin'
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #518

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan





    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 7. januar, sedmi dan 2008. Do kraja godine ima 359 dana.




    1536. -
    Umrla engleska kraljica španskog porekla Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija VIII. Njihov razvod bez dozvole pape je izazvao englesku crkvenu reformaciju i raskid s Vatikanom.

    1598. -
    Na ruski presto je stupio Boris Godunov, posle smrti Fjodora I, poslednjeg cara iz dinastije Rjurikovič.

    1610. -
    Italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej otkrio je Jupiterove mesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto.



    1785. -
    Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preleteli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom. 1789. Na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovo je izabran 1792, a 1796. je odbio da se kandiduje.

    1785. -
    Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preleteli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom. 1789. Na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovo je izabran 1792, a 1796. je odbio da se kandiduje.

    1803. -
    Rodjen je Hektor Berlioz (Hector Berlioz), francuski kompozitor

    1807. -
    Velika Britanija je proglasila blokadu Francuske i zemalja saveznica francuskog cara Napoleona I Bonaparte.

    1844. -
    Rođena je Francuskinja Mari Bernar Subiru, Sveta Bernadet iz Lurda, koja je objavila da joj se prikazala Devica Marija. Od 1858. Lurd je postao jedno od glavnih hodočasničkih mesta u Evropi.

    1847. -
    Rođen je srpski pisac, satiričar Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Bio je aktivan učesnik u socijalističkom pokretu Svetozara Markovića i saradnik prvih socijalističkih novina u Srbiji, a u svojim pripovetkama je, uz prizore iz seoskog života opisao ekonomsko propadanje sela krajem 19. ("Glava šećera", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda").

    1872. -
    Izašao je prvi srpski pozorišni list "Pozorište", koji je pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. List je izlazio do 1908.

    1873. -
    Rodjen je Adolf Cukor (Adolph Zukor), američki filmski producent.

    1927. -
    Uspostavljena je telefonska veza izmedju Londona u Engleskoj i Njujorka u SAD.

    1932. -
    Umro je francuski političar Andre Mažino. Kao ministar rata (1922-24. i 1929-32) pokrenuo je izgradnju odbrambene linije utvrđenja duž francusko-nemačke granice, koja je po njemu dobila naziv "Mažino linija". Veliki odbrambeni sistem pokazao se nekorisnim u Drugom svetskom raru, kada su Nemci 1940. napali Francusku iz Belgije, zaobišavši "Mažino liniju",

    1943. -
    U Njujorku je umro Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti živeo je u SAD, gde je patentirao oko 700 pronalazaka, od kojih nekoliko desetina ima široku primenu. Među njima je i serija izuma (1896-1914), koji čine temelj savremene radio-tehnike.



    1946. -
    Zapadne sile su priznale Austriju u granicama iz 1937.

    1949. -
    Sijam (Siam) je promenio ime u Tajland (Thailand)

    1953. -
    Američki predsednik Hari Truman je objavio da je u SAD izrađena hidrogenska bomba.

    1979. -
    Kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih snaga nakon dvonedeljne opsade, zauzeli Pnom Pen i srušili vladu Crvenih Kmera Pola Pota. Smatra se da je za vreme režima Crvenih Kmera od aprila 1975. u Kambodži ubijeno ili umrlo od gladi i iscrpljenosti između milion i dva miliona ljudi.

    1986. -
    Američki predsednik Regan prekinuo je sve ekonomske odnose sa Libijom.

    1988. -
    U Sovjetskom Savezu je umro Kim Filbi (Kim Philby), ruski spijun rodjen u Engleskoj.

    1989. -
    Umro je japanski car Hirohito. Njegova vladavina od 1926. obeležena je agresivnom militarističkom politikom Japana (napad na Kinu, Mandžuriju 1931. i 1937, pakt s Hitlerom 1940). Napadom na SAD (Perl Harbur 1941) ušao je u Drugi svetski rat, u avgustu 1945. objavio je bezuslovnu kapitulaciju Japana, a 1946. se odrekao "božanskog porekla". Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbe za ratne zločine.

    1990. -
    Krivi toranj u Pizi je prvi put posle 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije.

    1992. -
    Avion Jugoslovenske narodne armije oborio je kod Novog Marofa u Hrvatskoj helikopter s posmatračima Evropske zajednice. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru.

    1995. -
    Zemljotres jačine 6.9 stepeni pogodio je severni Japan i prouzrokovao velika oštećenja na zggradama.

    1997. -
    U Alžiru je, u eksploziji bombe koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko sto ljudi.

    1998. -
    Oslobodilačka vojska Kosova, koja se proglasila odgovornom za seriju napada na policijske stanice na Kosovu, preuzela je odgovornost i za terorističke akcije u Makedoniji, iako je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo povezanost OVK s bombaškim napadima u Makedoniji.

    1999. -
    Američki Senat počeo je suđenje u postupku opoziva predsedniku SAD Bilu Klintonu, prvo posle više od 130 godina protiv aktuelnog šefa države. Klinton je bio optužen za krivokletstvo i opstrukciju pravde u aferi sa bivšom pripravnicom u Beloj kući Monikom Luinski (Monica Lewinski).

    2002. -
    Prilikom loženja božičnog badnjaka u gradskom parku u Beranama, u Crnoj Gori jake policijske snage sprečile su sukob pristalica Srpske pravoslavne crkve i nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve i uhapsile više lica.

    2002. -
    Francuski legendarni modni kreator Iv Sen Loran povukao se iz sveta visoke mode. Modnu kuću osnovao je 1962, a proslavio se 1966. kolekcijom prvih smokinga za žene koji su postali modni hit.

    2003. -
    Pripadnici anti-terorističke policije su izjavili da su u Londonu otkrili malu količinu ricina, smrtonosnog otrova, i da je s tim u vezu uhapšeno sedam Afrikanaca.

    2004. -
    Zvaničnici zoo vrta u Buenos Airesu u Argentini su saopštili da je rođeno šest retkih bengalskih belih tigrova, čime je njihova populacija uvećana na 210.

    2004.
    Vrhovni sud Indonezije potvrdio je smrtnu kaznu islamskom teroristi Amroziju, optuženom za podmetanje eksploziva u noćni klub na ostrvu Bali, kada je usmrćeno najmanje 202 ljudi, mahom zapadnih turista.

    2006.
    Umro je austrijski pisac i istraživač Hajnrih Harer, čije je biografsko delo ''Sedam godina na Tibetu'' prevedeno na 53 jezika. Kao naučnik u okviru istraživačke ekspedicije koju
    je poslala nacistička Nemačka otišao je na Tibet ge je ostao čitavih sedam godina.

    2007.
    Umrla je srpska glumica Nevenka Urbanova. Prvu ulogu ostvarila je 1925. godine u predstavi ''Kod belog konja'' Narodnog pozorišta u Beogradu, poslednju 1965. u ''Tangu'' Jugoslovenskog dramskog. Tokom 40 godina na sceni Narodnog pozorišta ostvarila je 150 likova, među kojima su Lola Montez (''Opčinjeni kralj''), Vaska (''Koštana''), Rina (''Pokojnik'') za koju je 1948. godine dobila nagradu Vlade NR Srbije. Bila je Keti Zajdl (''Matura'') i Barunica Kasteli (''Gospoda Glembajevi''), Gospođa Erlin (''Lepeza ledi Vindermir''), Ester Kolijer (''Duboko plavo more''), Julija (''Obožavana Julija''), Serafina (''Tetovirana ruža''). Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije, dodelili sujoj 1984. godine Nagradu za životno delo ''Dobričin prsten''. Objavila je sećanja: ''Svici koji slovima svetle''.



    - Danas je Božić, za hrišćane koji se pridržavaju

    Julijanskog kalendara, a to su Srpska pravoslavna crkva, Ruska

    crkva, kao i gruzijska, vaseljenska, jerusalimska, antiohijska i

    aleksandrijska patrijaršija. Božić je dan kada Hrišćani

    obeležavaju rođenje Spasitelja - sina Božjeg Isusa Hrista. Taj

    datum se prvi put pominje kao praznik 336. u jednom rimskom

    kalendaru. Do 16. veka svi hrišćani su Božić slavili istog dana,

    nakon 1582. i prihvatanja Gregorijanskog kalendara od strane

    Vatikana, pojavljuju se razlike. Prvih vekova i pravoslavne i

    protestantske zemlje su se držale starog kalendara, što se kasnije

    postupno menjalo. Na Božić, pravoslavni Srbi se pozdravljaju

    rečima ''Hristos se rodi'', na šta se odgovara ''Vaistinu se rodi''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #519

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 8. januar, osmi dan 2008. Do kraja godine ima 358 dana.

    1297.
    Italijanski plemić Frančeskino Grimaldi, preobučen u kaluđera, ušunjao se u tvrđavu Monako koja se tada nalazila pod vlašću Djenove, potom je u nju pustio svoje vojnike i osvojio je. On je osnivač dinastije Grimaldi - koja je i sada na vlasti u kneževini Monako.

    1324.
    Umro je italijanski istraživač Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjovekovni putnik. Ka Dalekom istoku krenuo je u 17. godini iz Venecije 1271. Proputovao je Mesopotamiju, Kurdistan, Persiju, Turan, Pamir, Kineski Turkestan i Mongoliju i stigao u Peking 1275. Kao prvi Evropljanin prešao je preko Pamira, Turkestana i Mongolije. Od 1275. do 1292. proputovao je gotovo celu Kinu, a na povratku je od 1292. do 1295. putovao preko Indokine, današnje Indonezije, Singapura, Indijskog okeana, Persije i Crnog mora. Opisao je svoja putovanja u ''Knjizi o čudima sveta'', objavljenoj 1298, docnije nazvanoj ''Milion''.

    1589.
    Rođen je pisac iz Dubrovnika Ivan (Dživo) Gundulić, čija je poezija prožeta opevanjem slobode, kao i pozivanjem Srba i drugih Slovena na borbu protiv Turaka. U najznačajnijem delu, epu ''Osman'', opevao je Hoćimsku bitku i Osmanovu smrt 1621, videći u tome predznak propasti Osmanskog carstva i oslobođenja Srba i drugih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pesme, koje su najvećim delom izgubljene. Ostala dela: pastorala ''Dubravka'', spev ''Suze sina razmetnoga'', ''Arijadna''.

    1642.
    Umro je italijanski astronom, fizičar i matematičar Galileo Galilej, osnivač mehanike kao nauke (dinamike i kinematike). Hidrostatsku vagu pronašao je 1585, a 1589. formulisao je zakone slobodnog pada tela pod dejstvom sile teže i kretanja po kosoj ravni. Uveo je pojmove ubrzanja i inercije. Konstruisao je astronomski durbin, otkrio Orionovu maglinu, neravnine na Mesecu, četiri Jupiterova satelita (Io, Evropa, Ganimed i Kalisto), Venerine faze, pege na Suncu i konstatovao da je Mlečni Put ogroman skup zvezda. Zalažući se za heliocentrični sistem Nikole Kopernika i dokazujući da je geocentrični ptolomejski sistem zabluda, 1616. sukobio se s rimokatoličkom crkvom. Sud inkvizicije prisilio ga je da se odrekne teze da se Zemlja okreće oko Sunca.

    1679.
    Francuski istraživač Rober Kavelije de la Sal otkrio je vodopade Nijagare.

    1713.
    Umro je italijanski kompozitor i vilinista Arkanđelo Koreli, osnivac bolonjske violinske škole. Suptilan ali uravnotežen umetnik, uspešno je uspostavio ravnotežu s obiljem baroknih ukrasa u svojoj muzici, postigavši neobičnu smirenost. Znatno je uticao na Johana Sebastijana Baha. Dela: 12 končerta grosa, sonate za violinu, trio sonate.

    1807.
    Srbi su u Prvom srpskom ustanku izbacili Turke iz Kalemegdanske tvrđave i Beograd je, posle 380 godina, ponovo postao prestonica srpske države. Prethodno su ustanici 12. decembra 1806. oslobodili beogradsku varoš i potisli Turke u Kalemegdansku tvrđavu, a turski komandant Alija Gušanac pobegao je iz tvrđave krajem decembra, uvidevši da je odbrana beznadežna. Novom komandantu Sulejman paši potom je preostalo jedino da se sa svojim snagama preda ustanicima pod Karađorđevim vođstvom.

    1870.
    Rođen je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, profašistički vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930. Njegov režim je pokušao da ujedini Španiju geslom ''jedna zemlja, jedna vera, jedna monarhija'', ali nije uspeo da stvori prihvatljiv politički sistem, pa je podneo ostavku pod pritiskom vojske čiju je podršku izgubio.

    1896.
    Umro je francuski pisac Pol Verlen, boem i pustolov, čija je poezija, puna lirizma i muzikalnosti, znatno uticala na francuske simboliste. Dela: zbirke ''Romanse bez reči'', ''Galantne svečanosti'', ''Elegije'', ''Mudrost''.



    1899.
    Rođen je cejlonski državnik Solomon Bandaranaike, osnivač i vođa Partije slobode i predsednik vlade Cejlona (sadašnja Šri Lanka) od 1956. do 1959, kad je ubijen u atentatu. Zalagao se za ukidanje stranih vojnih baza, nacionalizaciju stranog kapitala i vanblokovsku spoljnu politiku. Posle pobede na izborima, na položaju predsednika vlade nasledila ga je njegova udovica Sirimavo.

    1902.
    Rođen je ruski političar Georgij Maksimilijanovič Maljenkov, koji je 1953. na položaju predsednika vlade nasledio preminulog Staljina. U februaru 1955. dao je ostavku i postao jedan od potpredsednika u vladi Nikolaja Bulganjina, a u junu 1957. smenjen je s funkcije u vladi i isključen iz Politbiroa i CK KP Sovjetskog Saveza, pod optužbom da je učestvovao u zaveri za obaranje Nikite Hruščova.

    1923.
    Francuske i belgijske trupe ušle su u Rursku oblast zbog pokušaja poražene Nemačke da izigra ugovor o otplati ratne štete u Prvom svetskom ratu. Reparaciona komisija krajem 1922. konstatovala je kašnjenje isporuke uglja na ime odštete Francuskoj i Belgiji, francuski predsednik vlade Rejmon Poenkare objavio je da će vojskom zaposesti Rur i osigurati efikasnu naplatu ratne štete. Kriza je sporazumno rešena polovinom 1924, a u julu 1925. Francuzi su počeli da evakuišu trupe iz Rura.

    1926.
    Abdul Aziz ibn Saud postao je kralj Hedžasa. Nedžd, Hedžas i Asir koje je pod svojom vlašću ujedinila dinastija Saudita, postaće (uz još neke manje teritorije) sastavni deo novoformirane države Saudijska Arabija. Porodica Saud vladala je Rijadom u Nedžadu od polovine 18. veka, sa prekidima. Posle Prvog svetskog rata oni su pripojili Hedžas u kom se nalaze najveće svetinje islama - Meka i Medina, da bi početkom tridesetih oformili novu državu najveću na arabijskom poluostrvu.

    1935.
    Rođen je američki muzičar Elvis Aron Prisli, ''kralj roka'', izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. veka. Prodao je više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova. Umro je 1977. od prekomerne upotrebe alkohola i droge.



    1942.
    Rođen je engleski fizičar Stiven Hoking, jedan od vodećih svetskih naučnika 20. veka. Takvu reputaciju stekao je knjigom o poreklu univerzuma ''Kratka istorija vremena'', objavljenom 1988.

    1944.
    U Veroni je u Drugom svetskom ratu počeo dvodnevni proces šestorici članova Velikog fašističkog veća - uključujući bivšeg šefa diplomatije Galeaca Chana, zeta Benita Musolinija - koji su pred slom fašističke Italije u Drugom svetskom ratu izglasali nepoverenje Musoliniju. Nacistička tajna služba je u poslednji čas pokušala da spase Čana, ali je akciju zaustavio Adolf Hitler i sva šestorica su streljana.

    1959.
    General Šarl de Gol postao je prvi predsednik Pete francuske republike.

    1973.
    Američki i severnovijetnamski pregovarači Henri Kisindžer i Le Duk To obnovili su u Parizu pregovore o okončanju Vijetnamskog rata.

    1976.
    Umro je kineski državnik Džou En Laj, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Kineske revolucije, predsednik vlade od 1949. do smrti i šef diplomatije od 1949. do 1958. Revolucionarnoj studentskoj organizaciji ''Probuđeno društvo'', iz koje je 1921. nastala Komunistička partija Kine, pristupio je 1919. Učestvovao je i u ''Dugom maršu'' 1934. i 1935. veka. Opstao je u vrhu KP Kine i pored niza čistki, uključujući i ''Kulturnu revoluciju''.

    1991.
    Bankrotirala je jedna od najvećih svetskih aviokompanija, američki ''Pan Ameriken''.

    1996.
    Umro je francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista 1981. izabran za predsednika Francuske. Proveo je 14 godina na položaju šefa francuske države. U Drugom svetskom ratu bio je jedan od vođa Pokreta otpora, a od 1971. predvodio je Socijalističku partiju.

    1996.
    Zairski teretni avion pao je na pijacu punu ljudi u centru Kinšase, usmrtivši najmanje 350 ljudi.

    1998.
    Akcije na berzi u Džakarti strmoglavo su pale, što je bio početak velike privredne i finansijske krize u Indoneziji, koja je ubrzo zahvatila većinu zemalja tog regiona .

    1998.
    Islamski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen je na doživotnu robiju, plus 240 godina zatvora, kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo šest ljudi.

    2004.
    Britanska kraljica Elizabeta II krstila je najveći putnički brod u svetu ''Kvin Meri 2'', čija je izgradnja koštala 800 miliona dolara. Brod je dugačak 345 i visok 72 metra.

    2007.
    Umro je Ivao Takamoto, kreator simpatične doge Skubidu kao i likova popularne porodice Kremenko. Takamoto je autor ili koautor crtanih filmova ''Pepeljuga'', ''Petar Pan'', ''Lunja i Maza'', ''101 dalmatinac'' i ''Porodica Kremenko''. Ime simpatične doge-Skubidu inspirisano je improvizacijom kojom je Frenk Sinatra završavao svoju čuvenu pesmu ''Strangers in the Night''. Tokom pedeset godina producentskog rada Takamoto je stvorio 260 filmova
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #520

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 9. januar, deveti dan 2008. Do kraja godine ima 357 dana.


    1589. -
    Rodjen je dubrovački pesnik Ivan Gundulic (umro 163.

    1788. -
    Konektikat (Connecticut) kao 5. po redu savezna država se priključio u SAD.

    1792. -
    Mirom u Jašiju, kojim je okončan rusko-turski rat, započet u avgustu 1787, Rusija je proširila granicu do Dnjestra.

    1793. -
    Francuz Žan Pjer Blanšar je izveo prvi let balonom iznad Severne Amerike.

    1804. -
    Turci su ispred manastira Moravica ubili srpskog arhimandrita Georgija Đorđevića Hadži-Đeru, narodnog prvaka u rudničkom kraju. Šest dana potom počela tzv. seča knezova, što je ubrzalo izbijanje I srpskog ustanka.

    1856. -
    Rođen je srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac, član Srpske kraljevske akademije, horovođa Beogradskog pevačkog društva, jedan je od osnivača Srpske muzičke škole. Njegovo delo smatra se najznačajnijom etapom u razvoju srpske nacionalne muzike u XIX veku.

    1873. -
    Umro je Šarl Luj Napoleon III, nećak Napoleona Bonaparte, predsednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Tokom njegove vladavine Francuska zaposela Nicu i Savoju i počela kolonijalno osvajanje Indokine. Počeo rat protiv Pruske, zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen sa prestola. Posle zaključenja mira s Pruskom 1871. emigrirao u Englesku, gde je umro.

    1878. -
    Umro je italijanski kralj Vitorio Emanuele II, prvi vladar ujedinjene Italije. Po dolasku na presto, 1861, inaugurisao parlamentarnu monarhiju.

    1878. -
    U srpsko-turskom ratu srpska vojska je ušla u Niš, Turci su narednog dana predali tvrđavu I varoš, okončana je turska uprava u tom gradu. Borbe trajale 25 dana, odlučujuća bila pobeda Braničevske brigade na Čegru.

    1908. -
    Rođena francuska književnica Simon de Bovoar (Simone de Beauvoir), autorka romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Životna saputnica filozofa Žan-Pol Sartra.



    1913. -
    Rođen je državnik Ričard Nikson (Richard Nixon), jedini šef države u istoriji SAD koji je podneo ostavku pod pretnjom smene postupkom impičmenta. 37. predsednik SAD postao 1969, ponovo izabran 1972, a 1974. se povukao zbog afere Votergejt. 1972. normalizovao odnose s Kinom.

    1922. -
    Rođen je gvinejski državnik i pisac Ahmed Seku Ture, prvi predsednik posle sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. Jedan od osnivača Afričkog demokratskog zbora, 1946, Demokratske stranke Gvineje, 1947, od 1956. na čelu afričkog sindikata Generalne konfedracije radnika crne Afrike. Poslanik teritorijalne skupštine Gvineje 1953, od 1956. do 1958. Skupštine Francuske.

    1941. -
    Rodjena je Džoan Baez (Joan Baez), američka folk pevačica i kompozitor.



    1942. -
    U Petrovgradu, danas Zrenjanin, Kikindi I drugim mestima u Banatu, Nemci su u II svetskom ratu streljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana mađarske okupacione vlasti počele masovno hapšenje i ubijanje Srba s druge strane reke Tise. U Đurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima streljano 60 Srba.

    1945. -
    Počelo je iskrcavanje trupa SAD, u II svetskom ratu, na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Borbe su okončane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.

    1951. -
    Sedište Ujedinjenih nacija je zvanično otvoreno u Njujorku, u SAD.

    1953. -
    Potonuo je južnokorejski feribot, poginulo 349 osoba.

    1960. -
    Počeli radovi u Asuanu, na visokoj brani na reci Nil u Egiptu.

    1962. -
    SSSR I Kuba su potpisali trgovinski sporazum na osnovu kog je Kuba dobijala robu po povlašćenim cenama. Ugovor prestao da važi 1991.

    1969. -
    Supersonični putnički avion, Konkord (Concorde), poleteo je na prvi probni let.

    1978. -
    U Iranu je počela islamska revolucija. Godinu dana kasnije zbačen je šah Reza Pahlavi.

    1991. -
    Sovjetska armija zauzela Viljnus da bi sprečila nezavisnost Litvanije i odvajanje od SSSR-a.

    1992. -
    Reagujući na odluku Bošnjaka i Hrvata da od Evropske zajednice traže priznanje suverene Bosne i Hercegovine, Srbi proglasili Republiku srpskog naroda u BiH i saopštili da je ta republika federalna jedinica Jugoslavije.

    1996. -
    Čečenski pobunjenici su zauzeli bolnicu I uzeli 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizliar. Pobunjenici su tražili prekid rata u Čečeniji.

    1996. -
    Obustavljen je vazdušni humanitarni most za Sarajevo, najveći vazdušni most u istoriji vazduhoplovstva posle sovjetske blokade Berlina. Tokom tri i po godine rata u Bosni obavljeno 13.000 humanitarnih letova, kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći.

    1999. -
    Pri hapšenju, pripadnici SFOR-a su ubili bosanskog Srbina Dragana Gagovića, optuženog pred Haškim tribunalom za zločine u ratu i BiH.

    2002. -
    SAD su ukinule sankcije na prodaju oružja Jugoslaviji, uvedene 1996.

    2002. -
    Vlada SAD je pokrenula istragu o stečaju multinacionalne elektrodistributerske kompanije Enron, najvećem bankrotstvu u istoriji SAD.

    2003. -
    U izveštaju Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, inspektori za oružje Hans Bliks i Mohamed el Baradej naveli da do tada nisu otkrili nijedan dokaz o tome da Irak poseduje ili razvija hemijsko, biološko ili nuklearno oružje.

    2004. -
    Turska je potpisala protokol kojim se ukida smrtna kazna, čak i u slučaju rata, kao prvi korak u pravcu početka pregovora o ulasku te zemlje u EU.

    2005. -
    U Palestini su održani izbori za naslednika Jasera Arafata (Yasser Arafat), palestinskog nacionalnog vodje koji je preminuo. Palestinci su izabrali Mahmuda Abasa za Arafatovog naslednika.

    2005. -
    Sudanska islamistička vlada I pobunjenici sa juga zemlje potpisali su sporazum kojim je završen najduži građanski rat u Africi, koji je trajao 21 godinu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #521

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 10. januar, deseti dan 2008. Do kraja godine ima 356 dana.



    49. -
    p.n.e. - Gaj Julije Cezar je izgovorio reči "Kocka je bačena" (lat.: 'Alea iacta est') i prešao reku Rubikon, po jednoj varijanti rečica Fiumicino u gornjoj Italiji, po drugoj Pisatelo kod Ravene, na granici Italije i Galije, što je označilo novo razdoblje u istoriji Rimskog carstva. Počeo građanski rat protiv Pompeja i Senata završen uvođenjem Cezarove diktature. Pripadnici republikanske opozicije su ubili Cezara 44. p.n.e.

    1356. -
    Na državnom saboru u Nirnbergu prihvaćen glavni deo Zlatne bule cara Karla IV, velikog ustavnog zakona nemačke carevine, u svojim osnovama na snazi do 1806.

    1769.-
    Rođen je francuski oficir Mišel Nej, jedan od najvećih maršala cara Napoleona I, koji se istakao u nizu bitaka i pohoda. Posle Napoleonovog pada optužen je za izdaju, osuđen na
    smrt i pogubljen 1815.

    1778. -
    Umro je švedski prirodnjak Karl fon Line. On je uveo binarnu nomenklaturu, po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja u Upsali i prvi predsednik Švedske akademije nauka.

    1861. -
    Američki Gradjanski rat: Florida se odcepila od SAD.

    1862. -
    Umro je Semjuel Kolt (Samuel Colt), američki pronalazač pištolja sa burencetom, koji je po njemu nazvan 'Kolt revolver'.

    1863. -
    U Londonu otvorena prva linija podzemne železnice u svetu.

    1882. -
    Počeo je hercegovačko-bokeljski ustanak protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na uvođenje zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja. Ustanak, koji je tajno podržala Crna Gora, ugušen je posle nekoliko meseci.

    1889. -
    Francuska je uspostavila protektorat nad Obalom Slonovače.

    1890. -
    Umro je srpski pisac i lekar Laza Lazarević. S devet pripovedaka, koliko je napisao, svrstao se u najznačajnije prozne stvaraoce srpske književnosti. Smatra se tvorcem srpske psihološke pripovetke i jednim od najboljih stilista.

    1909. -
    Rođen je srpski fizičar i hemičar Pavle Savić. Svetski renome stekao kada je sa Irenom Žolio Kiri 1937. i 1938. u Parizu otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma urana sporim neutronima. Od 1947. rukovodio je izgradnjom Nuklearnog instituta u Vinči i do 1960. je bio direktor Instituta. Od 1971. do 1981. on je bio predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti.



    1917. -
    Umro je Vilijam Frederik Kodi (William Frederick Cody), poznat kao Bafalo Bil (Buffalo Bill), jahač Poni ekspresa, vodič i tragač u američkoj vojsci, plaćeni borac protiv Indijanaca, profesionalni lovac na bivole i bizone. 1883. godine, on je organizovao reviju kaubojskih veština, u kojoj je nastupao kao glavna zvezda. Kasnije je nastupao u Evropi, uključujući i Srbiju.

    1920. -
    U Ženevi je izabrano veće Lige naroda koje su činili Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija. Liga Naroda je održala svoju prvu sednicu i ratifikovala Versajski Mir, kojim je okončan Prvi svetski rat. Kasnije, članice Veća su postale Nemačka i SSSR. Zbog političkog neuspeha, Liga naroda prestala je da postoji 1939, formalno ukinuta 1946, kada je u Londonu održana prva sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    1922. -
    Artur Grifit postao prvi predsednik Irske posle sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.

    1934. -
    U Nemačkoj pogubljen Marinus van der Lube pošto je proglašen krivim za paljenje Rajhstaga 27. februara 1933.

    1945. -
    Rodjen je Rod Stjuart (Stewart), engleski rok pevač.

    1969. -
    Švedska, kao prva zapadna zemlja, uspostavila diplomatske odnose sa Severnim Vijetnamom.

    1971. -
    Umrla je francuska modna kreatorka Gabrijela Koko Šanel (Gabrielle "Coco" Chanel), jedna od najčuvenijih u XX veku (rodjena 1883.). Gotovo šest decenija suvereno je vladala visokom pariskom modom. Ona je bila osnivač modne kuće Chanel iz Pariza.



    1989. -
    Kubanske trupe počele povlačenje iz Angole.

    1996. -
    Izrael pustio iz zatvora na stotine Palestinaca, nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali.

    1997. -
    Arnoldo Aleman postao predsednik Nikaragve u prvoj demokratskoj i mirnoj smeni vlasti u modernoj istoriji te zemlje.

    1997. -
    Tokom antivladinih protesta u Sofiji demonstranti probili policijski kordon, upali u zgradu Parlamenta i demolirali je.

    2000. -
    Kompanija America Online je objavila da kupuje medijsku kompaniju Tajm Vorner (Time Warner) za rekordnih 162 milijarde američkih dolara, što je predstavljalo najveće spajanje dve kompanije u istoriji.

    2001. -
    Bivša predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić predala se Haškom tribunalu, pred kojim je optužena za genocid i druge zločine 1991. i 1992, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Po priznanju krivice osuđena, 27. februara 2003, na 11 godina zatvora i upućena na izdržavanje kazne u Švedsku.

    2002. -
    Izraelski tenkovi i buldožeri sravnili 73 palestinske kuće u Rafi posle napada naoružanih Palestinaca na izraelske vojnike.

    2003. -
    Severna Koreja se, posle 18 godina, povukla iz Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja iz 1970. optužujući SAD za nametanje političkog sistema.

    2004.
    SAD su formalno objavile da je oboreni irački predsednik, uhvaćen 13. decembra 2003, neprijateljski ratni zarobljenik.

    2007.
    Umro je Karlo Ponti, italijanski filmski producent. Na dugoj listi dela koja je producirao nalazi se i remek-delo Mikelanđela Antonionija iz 1966. godine ''Blow Up'' i film Dejvida Lina ''Doktor Živago'' iz 1965. za koji je bio nominovan za Oskara. Sarađivao je i sa čuvenim režiserima kao što su Federiko Felini i Žan Lik Godar. Ponti je bio taj koji je otkrio Sofiju Loren, sa kojom se kasnije i venčao.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #522

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 11. januar, 11. dan 2008. Do kraja godine ima 355 dana.

    347.
    Rođen je vizantijski (rimski) car Teodosije I,
    nazvan Teodosije Veliki, vladao je od 379. do 392, kad je uspeo da
    obnovi Carstvo u punom obimu. Do smrti 395. upravljao je Rimom kao
    poslednji vladar jedinstvene imperije. Konsolidovao je prilike na
    Balkanu i uspostavio je primirje s Vizigotima, zabranio paganske
    obrede i proglasio hrišćanstvo jedinom zvaničnom religijom. Posle
    pregovora s Persijom, mirovnim ugovorom uspeo je da za dug period
    učvrsti istočne granice carstva. Pred kraj vladavine odlučio je
    da vlast u Istočnom rimskom carstvu preda starijem sinu Arkadiju, a
    u Zapadnom mlađem Flaviju Honoriju. Zapadno carstvo je zbacivanjem
    poslednjeg rimskog cara Romula Avgustula 476. srušio germanski
    vođa Odoakar, a Istočno (Vizantija) poživelo je još 1000 godina.

    1503.
    Rođen je italijanski slikar Djirolamo Frančesko
    Marija Macola, poznat kao Parmiđanino, portretista koji je nastojao
    da izrazi unutrašnji život modela. Radio je freske i oltarske
    slike u Parmi, Rimu i Bolonji.

    1569.
    U Engleskoj je, pod patronatom kraljice Elizabete I,
    u katedrali Svetog Pavla u Londonu prvi put organizovana lutrija.

    1811.
    Skupština svih narodnih starešina u Srbiji
    osnovala je u vreme Prvog srpskog ustanka prva popečiteljstva
    (ministarstva). Ministar prosvete postao je najučeniji Srbin tog
    vremena, rektor Velike škole u Beogradu Dositej Obradović.

    1842.
    Rođen je američki filozof i psiholog Vilijam
    Džejms, tvorac personalističke verzije pragmatizma prema kojoj u
    osnovi istinitog saznanja leži ''volja za verovanjem''. Dela:
    ''Pragmatizam'', ''Principi psihologije'', ''Volja za verovanjem'', ''Eseji
    o radikalnom empirizmu'', ''Razlike u religioznom iskustvu''.

    1843.
    Austrijski car Ferdinand I je u vreme uspona
    takozvanog Ilirskog preporoda zabranio upotrebu ilirskog imena.

    1848.
    Umro je je srpski pisac Sima Milutinović Sarajlija,
    preteča srpskih romantičara i autor dela nacionalno-romantičarske
    egzaltacije. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost. Od 1827.
    bio je sekretar vladike Petra I Njegoša i vaspitač i pesnički
    učitelj njegovog sinovca kasnijeg Petra II Njegoša. Na poziv
    knjaza Miloša Obrenovića, vratio se 1831. u Srbiju i bio sekretar
    Ministarstva prosvete kao i neka vrsta istoriografa knjaza Miloša.
    Dela: spevovi ''Srbijanka'', ''Trojebratstvo'', ''Trojesestarstvo'',
    tragedija ''Obilić'', istorijski spisi ''Istorija Srbije'', ''Istorija
    Crne Gore'', zbirka narodnih pesama ''Pjevanija crnogorska i
    hercegovačka''.

    1866.
    U brodolomu engleskog broda ''London'' na putu ka
    Australiji poginuo je 231 putnik.

    1870.
    U Boki Kotorskoj završen je Krivošijski ustanak
    srpskog naroda, koji je izbio zbog odluke austrougarskih vlasti o
    vojnoj obavezi stanovništva tog kraja. Primirje je uspostavljeno
    posle tromesečnih žestokih borbi, a Beč je primoran da amnestira
    učesnike ustanka, ukine zabranu slobodnog nošen
    nadoknadi materijalnu štetu i ukine vojnu obavezu za kotorski
    okrug.

    1886.
    U Njujorku je počeo prvi šahovski meč za prvaka
    sveta između Vilhelma Štajnica i Johana Cukertorta, koji je dobio
    Štajnic rezultatom 10:5, uz pet remija. Titulu je odbranio 1889. i
    1892. u mečevima protiv Mihaila Čigorina, ali je 1894. poražen od
    Emanuela Laskera rezultatom 10:5, uz četiri remija. Napisao je
    ''Udžbenik modernog šaha'', koji se smatra osnovom moderne šahovske
    strategije.



    1907.
    Rođen je francuski državnik Pjer Mandes Frans,
    vođa levog krila Radikalsocijalističke partije, koji je kad je
    1954. postao predsednik vlade okončao francusku vojnu intervenciju
    u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune
    u Alžiru. U Drugom svetskom ratu borio se u Pokretu otpora do 1942,
    posle čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim
    akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe ''Loren''.

    1922.
    Prvi pacijent izlečen insulinom od šećerne
    bolesti postao je 14-godišnji Kanađanin Lenard Tompson.

    1928.
    Umro je engleski pisac Tomas Hardi, slikar sela i
    provincijske varošice. Prvi u engleskoj literaturi stvorio je tzv.
    pokrajinski roman i pripovetku. Dela: romani ''Pod zelenim drvetom'',
    ''Daleko od razuzdane gomile'', ''Povratak domoroca'', ''Tesa od
    D'Arbervilovih'', ''Neznani Džud'', zbirke pripovedaka ''Priče iz
    Vaseksa'', ''Životne male ironije'', ''Plemenite gospe'', ''Promenjeni
    čovek'', drama ''Dinasti'', više zbirki pesama.

    1946.
    Skupština u Tirani proglasila je Narodnu republiku
    Albaniju - čime je pravno legitimisana komunistička vlast.

    1962.
    Snežna lavina zbrisala je u peruanskim Andima selo
    Huaskaran i usmrtila više od 3.000 ljudi.

    1966.
    Umro je indijski državnik Lal Bahadur Šastri, koji
    je premijer Indije postao 1964, posle smrti Džavaharlala Nehrua.

    1966.
    Umro je švajcarski skulptor i slikar italijanskog
    porekla Alberto Djakometi, čije je obimno, raznovrsno i osobeno
    delo izraz gotovo svih dominantnih strujanja umetnosti 20. veka. U
    ranom periodu stvarao je pod uticajem kubizma i nadrealizma, kasnije
    se bavio prostornim konstrukcijama, pri čemu je eteričnim
    izduženim figurama skulptura podvlačio prazninu okolnog prostora,
    a pozna dela oličavaju tragičan egzistencijalistički humanizam.




    1970.
    Nigerijska armija je posle 32 meseca borbi u
    građanskom ratu u kojem je poginulo milion i po ljudi, skršila
    pobunu secesionista u provinciji Bijafra, a vođa pobunjenika
    general Čukvuemeka Odumegvu Odžukvu prinuđen je da napusti zemlju
    dan posle pada Overija, glavnog grada Bijafre.

    1976.
    Predsednik Ekvadora Rodriges Lara zbačen je vojnim
    udarom.

    1992.
    Predsednik Alžira Bendžedid Šadli podneo je
    ostavku usred političke krize posle uspona islamističkog Fronta
    Nacionalnog Spasa u prvom krugu parlamentarnih izbora.

    1995.
    Turski dnevnik ''Sabah'' zatražio je od vođe
    bosanskih muslimana Alije Izetbegovića da se izjasni da li se
    zalaže za diktaturu ili demokratiju. Tom prilikom zatraženo je i
    objašnjenje o sudbini 350 miliona US dolara pri čemu je naveden
    račun u jednoj Švajcarskoj banci koji su koristili on i članovi
    njegove porodice.

    1998.
    Jedan islamski terorista ubio je najmanje 22
    šiitska muslimanska vernika tokom molitve u džamiji u pakistanskom
    gradu Lahore.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #523

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 12. januar, 12. dan 2008. Do kraja godine ima 354 dana.


    812. -
    Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabe sklopili su mir u Ahenu s franačkim carem Karlom Velikim, nakon više od decenije rata između Vizantije i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bio je što je rimski papa, potraživši oslonac u Franačkom carstvu, krunisao Karla Velikog (800).

    1519. -
    Umro je Maksimilijan I, nemački kralj od 1493. i rimsko-nemački car od 1508, kada je tu titulu uzeo uz pristanak pape Julija II, mada ga papa nikada nije krunisao. Od tada su nemački kraljevi odmah po svom izboru za kralja uzimali carsku titulu. Tokom njegove vladavine Habsburgovci su ženidbenim vezama postali najmoćnija dinastija u Evropi.

    1628. -
    Rođen je francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", koja sadrži širom sveta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana lepotica".

    1829. -
    Umro je nemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma. S bratom Vilhelmom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Pored radova o antičkoj književnosti, pisao je eseje, pesme i pripovetke, a u romanu "Lucinda" propagira romantičarsku ideju slobodne ljubavi. Njegova "Istorija stare i nove književnosti" jedan je od prvih pregleda celokupne svetske literature.

    1876. -
    Rođen je američki pisac Džon Grifit (John Griffith Chaney), poznat kao Džek London (Jack London), jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. veka. Napisao je oko 50 pripovedaka i 22 romana među kojima su najpoznatiji "Zov divljine" i "Beli očnjak".



    1899. -
    Rođen je švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, koji se bavio istraživanjem zaštite biljaka. Godine 1939. otkrio je insekticidno delovanje DDT. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1948.

    1932. -
    Heti Karavej, demokrata iz Arkanzasa, je postala prva žena izabrana u Senat SAD.

    1944. -
    Rodjen je Džo Frejzer (Joe Frazier), američki bokser, nosilac titule svetskog šampiona u teškoj kategoriji.

    1953. -
    Skupština FNR Jugoslavije usvojila je novi ustav. Ukinuto je Veće naroda i formirano Veće proizvođača, čime je izgubljeno nacionalno obeležje institucionalne skupštinske strukture.

    1964. -
    U Zanzibaru je, mesec dana nakon što je zemlja stekla nezavisnost, zbačen s vlasti sultan i proglašena je republika s predsednikom Abeidom Karumeom. Četiri meseca kasnije Zanzibar se ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.

    1976. -
    Umrla je engleska književnica Agata Kristi, čuvena autorka kriminalističkih romana. Napisala je 79 romana i zbirki kratkih priča, koje su prodate u dve milijarde primeraka širom sveta i prevedene na više od 50 jezika, a njena drama "Mišolovka", prikazana prvi put 1952, imala je preko 20.000 izvođenja na londonskom Vest Endu i najduže je izvođena predstava na svetu.



    1977. -
    Izraelci su masovnim demonstracijama izrazili protest zbog odluke Francuske da pusti na slobodu Abu Dauda, vođu palestinskih terorista koji su 1972. izvršili masakr nad izraelskim atletičarima na Olimpijadi u Minhenu.

    1990. -
    Rumunski predsednik Jon Ilijesku je saopštio da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.

    1991. -
    Kongres SAD odobrio je predsedniku Džordžu Bušu upotrebu vojne sile da bi prisilio iračku armiju da napusti Kuvajt.

    1992. -
    Vlada Alžira je dan posle ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odložila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to "nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa". Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa. Islamisti su se potom prihvatili oružja i u narednim godinama ubijeno je više desetina hiljada Alžiraca.

    1993. -
    Visoki komeserijat UN za izbeglice saopštio je da je 1992. u svetu bilo više od 18,5 miliona izbeglica. Broj izbeglica povećan je za 3,5 miliona u odnosu na 1991. od čega je tri miliona raseljeno i izbeglo s teritorije bivše Jugoslavije.

    1996. -
    Prve ruske jedinice u sastavu Ifora stigle su u Bosnu i Hercegovinu, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja posle Drugog svetskog rata.

    1998. -
    Devetnaest evropskih država potpisalo je dokument o zabrani kloniranja ljudskih bića.

    1998. -
    U Beogradu je počeo štrajk Gradskog saobraćajnog preduzeća. Prvi put u stogodišnjoj istoriji javnog prevoza na beogradske ulice nije izašlo nijedno vozilo GSP. Štrajk je trajao šest dana.

    2002. -
    U 82. godini umro je Sajrus Vens, državni sekretar u administraciji Džimija Kartera, jedan od autora mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu 1993, koji su bosanski Srbi odbili.

    2003. -
    Umro je bivši argentinski vojni diktator, general Leopoldo Galtijeri, koji je Argentinu uveo u katastrofalni rat 1982. godine sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva.

    2005.
    Evropski parlament ratifikovao je Ustav Evropske unije.

    2006.
    U stampedu među vernicima, poslednjeg dana hodočašća u Mini, istočno od svetog grada Meke, poginulo je 363 ljudi, više od 200 je povređeno.

    2006.
    Turčin Mehmed Ali Agdža, koji je 1981. pokušao da ubije papu Jovana Pavla II, pušten je na slobodu posle odležanih gotovo 25 godina robije u italijanskim i turskim zatvorima zbog
    atentata na papu i ubistva turskog novinara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #524

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 13. januar, 13. dan 2008. Do kraja godine ima 353 dana.



    1691. -
    Umro je Džordž Foks (George Fox), osnivač Društva prijatelja, verske zajednice Kvekera. Obuzet idejom "božijeg nadahnuća" Foks je 1648. počeo držati javne propovedi u kojima se zalagao za uspostavljanje rigoroznog morala u duhu starozavetne Biblije. Stekao je brojne pristalice.

    1806. -
    Rođen je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, "otac" srpske drame. Kao načelnik ministarstva prosvete Srbije (od 1842) obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren njegovom tragedijom "Smrt Stefana Dečanskog". Sterijine drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima ("Laža i paralaža, "Pokondirena tikva", "Kir Janja", "Rodoljupci").

    1842. -
    Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane su u Kiber Pasu.

    1854. -
    Japanski šogun Tokugava potpisao je prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije su potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.

    1898. -
    Francuski pisac Emil Zola (Emile) je pod naslovom "Optužujem" objavio u listu "L'oror" otvoreno pismo predsedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus), koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj. Drajfus je na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.



    1906. -
    Umro je ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira rado-tehnike, izumitelj antene. Godine 1896. ostvario je prenos signala pomoću radio-talasa na udaljenost od 250 metara i utvrdio da se radio-talasi reflektuju od većih objekata.

    1910. -
    Emitovan je prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške "Metropoliten opere", Leonkavalovi "Pajaci" i Maskanjijeva "Kavalerija rustikana".

    1915. -
    U gradu Avecano u centralnoj Italiji u zemljotresu je poginulo 30.000 ljudi.

    1935. -
    Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubedljivom većinom izglasano je pripajanje Nemačkoj.

    1941. -
    Umro je irski pisac Džejms Džojs (James Joyce), koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti. Njegov roman "Uliks" smatra se biblijom evropskog proznog modernizma. Uprkos vrlo oštroj i ekstremističkoj polemici oko Džojsovog književnog dela, izvan svake sumnje je njegov ogroman uticaj na razvoj književne proze 20. veka ("Portret umetnika u mladosti", "Fineganovo bdenje", pesme "Kamerna muzika", pripovetke "Dablinci", drama "Izgnanici").

    1945. -
    Sovjetska Crvena armija okupirala glavni grad Madjarske, Budimpeštu.

    1963. -
    U vojnom udaru je ubijen prvi predsednik Togoa Silvanus Olimpio (Sylvanus Olympio) i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog (Nicolas Grunitzky), koji je od 1961. bio u izbeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom vlast je preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema (Etienne Gnašingbe Eyadema).

    1972. -
    Izvršen vojni puč u afričkoj državi Gani.

    1972. -
    Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsednika Edvarda Akufa Ada (Edward, Addo), a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong (Ignatius Acheampong).

    1977. -
    Umro je francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo (Henri Georges Clouzot), dobitnik Zlatnog lava za film "Kej Orfevr" i Zlatne palme za film "Misterija Pikaso". Poznat je i po filmovima "Nadnica za strah", "Gavran', "Istina".

    1978. -
    Nasa je prvi put odabrala nekoliko žena kao kandidate za astronaute.

    1985. -
    Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.

    1991. -
    Na svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak sveta u vaterpolu u Madridu 1987.

    1993. -
    Na osnovu odluke nemačkog Ustavnog suda obustavljen je sudski postupak protiv bivšeg predsednika Demokratske Republike Nemačke Eriha Honekera (Erić Honecer). Sud je zaključio da proces protiv 80. godišnjeg Honekera, teško obolelog od raka predstavlja povredu ljudskog dostojanstva. Honeker je nakon 169 dana provedenih u istražnom zatvoru emigrirao u Čile gde je umro u maju 1994.

    2001. -
    U Beogradu je umro jugoslovenski književnik Branko V. Radičević. Pesnik, romansijer, novinar i dečiji pisac objavio je oko 70 knjiga, od kojih su najpoznatije "Pesme o majci", "Priča o životinjama", "Sa Ovčara i Kablara", "Vojničke pesme", "Ponoćni svirači", "Seljaci" i "Antologija srpskog pesništva". Napravio je i dve monografije o seoskim spomenicima - krajputašima. Pokretač je muzičke manifestacije Dragačevska truba u Guči i pesničkog Disovog proleća u Čačku.

    2001. -
    U zemljotresu u Salvadoru poginula je 701 osoba i 3.883 je ranjeno, a 160.598 stambenih objekata je uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.

    2002. -
    U Beogradu je u 78. godini umro srpski književnik Antonije Isaković, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik mnogih književnih nagrada, poznat je i kao pisac čija dela su u Jugoslaviji najviše ekranizovna ("Gospodar i sluga", "Tren 1" i "Tren 2", "Govori i razgovori").

    2002. -
    Na Kubi je umro Gregorio Fuentes (104), kapetan broda Ernesta Hemingveja, koji je bio inspiracija poznatom američkom piscu za roman "Starac i more".

    2003. -
    Avganistan je ratifikovao rimski sporazum o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, čime je otvoren put za ekstradicije i suđenja za ratne zločine i kršenje ljudskih prava u toj zemlji.

    2006.
    Umro je profesor Dimitrije Perišić, utemeljivač savremenih studija prostornog planiranja na beogradskom Univerzitetu, koji je rukovodio izradom prvog Regionalnog prostornog
    plana u Srbiji, od Podunavlja do bugarske granice, kao i izradom prvog Prostornog plana Srbije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #525

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 14. januar, 14. dan 2008. Do kraja godine ima 352 dana




    1742. -
    Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej (Edmund Halley), direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila naziv Halejeva kometa. Prvi je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto telo koje se periodično pojavljuje. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.



    1784. -
    SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost.

    1809. -
    Engleska i Španija su sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona I.

    1826. -
    U Pešti je osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca iz Pešte i Budima. To književno i kulturno društvo odigralo je ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini. Ubrzo po osnivanju počelo je da izdaje "Letopis Matice srpske", najstariji srpski književni časopis. Preseljena je 1864. u Novi Sad.

    1840. -
    U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva svetog Savu. Prva proslava Savindana
    održana je 1812. u Zemunu, a himna svetom Savi je prvi put izvedena 1839. u Segedinu.

    1867. -
    U okviru balkanskih nacionalno-oslobodilačkih saveza protiv Otomanskog carstva, srpska vlada sklopila je s Bugarskim revolucionarnim komitetom u Bukureštu sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara je bio predviđen srpski knez Mihailo Obrenović.

    1875. -
    Rodjen je Albert Švajcer (Albert Schweitzer), nemački lekar, misionar, teolog, orguljaš i kompozitor, dobitnik Nobelove nagrade 1953. za osnivanje bolnice u Gabonu, u Africi gde je proveo veliki deo svoga života lečeći ljude. Umro je 4. septembra, 1965. godine.

    1892. -
    Rođen je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika". Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije, prevodio je Platona, Aristotela, Tukidida i druge pisce i sve velike antičke tragičare ("Istorija helenske književnosti", "Istorija helenske etike").

    1897. -
    Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, osuđen je na 16 godina zatvora i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Posle oslobođenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi FNR Jugoslavije.

    1898. -
    Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol, autor fantastičnih bajki "Alisa u zemlji čuda" i "Alisa s onu stranu ogledala".

    1898. -
    Umro je Luis Kerol (Lewis Carol), engleski pisac, autor romana 'Alisa u zemlji čuda' (Alice in Wonderland).

    1907. -
    Zemljotres je razorio glavni grad Kingston na ostrvu Jamaika u Karipskom moru i usmrtio oko hiljadu ljudi.

    1941. -
    Rođen je slovenački političar i državnik Milan Kučan, predsednik Slovenije u presudnim trenucima raspada SFR Jugoslavije (1991). Slovenija je u njegovo vreme proglasila nezavisnost (25. juna 1991) i postala jedna od najuspešnijih bivših komunističkih zemalja u sprovođenju radikalnih političkih i privrednih reformi. Ponovo je biran za predsednika Slovenije 1994. i 1998.

    1941. -

    Rodjena je američka filmska glumica Fej Danavej (Faye Dunaway).

    1943. -
    U Kazablanki je počela konferencija lidera savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu Ruzvelta, Čerčila i De Gola. Na konferenciji koja je završena 26. januara zaključeno je da sile Osovine moraju bezuslovno kapitulirati i preciziran je datum iskrcavanja Saveznika u Italiji.

    1953. -
    Narodna skupština FNR Jugoslavije izglasala je ustavni zakon kojim je uvedeno društveno vlasništvo i samoupravljanje proizvođača. Umesto vlada i ministarstava uvedena su izvršna veća i državni sekretarijati. Prvi predsednik Saveznog izvršnog veća postao je Josip Broz Tito.

    1954. -
    Filmska zvezda Merilin Monro (Marilyn Monroe) udala se za popularnog igrača bejzbola Džoa Dimadjia (Joe DiMaggio).

    1957. -
    Umro je Hemfri Bogart, jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca pedesetih godina. Dobitnik Oskara 1951. za film "Afrička kraljica", legendarnu popularnost stekao je u filmovima "Kazablanka" i "Malteški soko".

    1969. -
    Lansiran je sovjetski vasionski brod "Sojuz 4" s kosmonautom Vladimirom Šatalovim, dan kasnije "Sojuz 5" u kojem su bili Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda su se potom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov prešli su u "Sojuz 4". To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova s ljudskom posadom u zemljinoj orbiti.

    1977.-
    Umrla je američka književnica francuskog porekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek delo samoanalize i zanimljivo svedočanstvo o modernoj boemiji.
    Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike.
    Dela: romani "Požarne lestve", "Kuća incesta", "Zavodjenje Minotaura", "Deca Albatrosa", "Špijun u kući ljubavi", zbirka priča "Pod staklenim zvonom", priče "Venerina delta", "Ptičice", studije "D. H. Lorens: neprofesionalna studija", "Roman budućnosti".



    1991. -
    Umro je srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno delo "Savremeni srpskohrvatski jezik"

    1991. -
    U Tunisu su ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, među kojima i Abu Ijad, jedan od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1996. -
    Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu pozvao je, preuzimajući dužnost šefa države, levičarske gerilce da otpočnu pregovore o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

    2000. -
    Petorica bosanskih Hrvata Zoran, Vlatko i Marjan Kupreškić, Vladimir Šantić i Drago Josipović proglašeni su krivim pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu za brutalni masakr nad 116 Muslimana u Ahmićima u Bosni 1993. Oni su osuđeni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Kupreškići su 23. oktobra 2001. proglašeni nevinim i oslobođeni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.

    2003. -
    U najvećim demonstracijama u tursko-kiparskoj istoriji desetine hiljada ljudi je u Nikoziji zahtevalo kraj višedecenijske izolacije.

    2004. -
    Italijanska i egipatska policija uhapsile su Ritu Algranati, pripadnicu levičarske terorističke grupe Crvene brigade, koja je učestvovala u otmici i ubistvu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, 1978. godine.

    2005.
    Posle sedam godina putovanja, evropska sonda ''Hajgens'' uspela je da se spusti na Saturnov mesec Titan i pošalje prve fotografije u kontrolu leta u Darmštatu.

    2006.
    Umrla je američka glumica Šeli Vinters, dobitnica Oskara američke Filmske akademije za sporedne uloge u filmovima ''Dnevnik Ane Frank'' i ''A Patć of Blue''. Filmovi: ''Mornarov odmor'', ''Večeras i svake noći'', ''Crvena reka'', ''Mesto pod suncem'', ''Dvostruki život'', ''Lolita''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 35 od 98 PrvaPrva ... 2533343536374585 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •