Dogodilo se na današnji dan - Strana 38
Strana 38 od 98 PrvaPrva ... 2836373839404888 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 556 do 570 od ukupno 1456
  1. #556

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 16. februar, 47. dan 2008. Do kraja godine ima 319 dana.


    1808.
    Francuska je počela invaziju Španije i pokorila je
    za mesec dana. Car Napoleon I odveo je u Francusku kralja Karlosa IV
    i njegovog sina Fernanda VII, a na presto je postavio brata ŽozefaBonapartu koji je okupiranom Španijom vladao do 1813.

    1831.
    Rođen je ruski pisac Nikolaj Semjonovič Ljeskov,
    izuzetan znalac jezika i suptilan stilista. Pisao je romane i
    pripovetke o životu sveštenika i činovnika u gluvoj ruskoj
    provinciji i opisivao beskrupulozne tipove u periodu prvobitne
    akumulacije kapitala. Stvorio je i nenadmašne književne likove
    seljaka, zahvaljujući izvanrednom poznavanju psihologije ruskih
    seljaka. Dela: ''Levak Soborjane'' (kod nas prevedeno kao ''Djakon
    Ahila i crkovnjaci''), ''Začarani putnik'', ''Nesmrtni glavonja'', ''Ledi
    Makbet mscenskog okruga'', ''Sitnice iz arhijerejskog života''.

    1871.
    Rođen je srpski pisac Radoje Domanović, najveći
    srpski satiričar, koji je sarkastično i duhovito slikao vlast i
    njene naravi, lažno rodoljublje i servilno građanstvo.
    Posle završetka Velike škole u Beogradu bio je nastavnik u Vranju,
    Pirotu i Leskovcu, a iz službe je otpušten kao protivnik režima
    Obrenovića. Od 1905. do smrti 1908. bio je šef korektora Državne
    štamparije u Beogradu. Uređivao je satirični list ''Stradija''.
    Počeo je pripovetkama iz seoskog života (čak romantičnim),
    ali je ubrzo počeo da piše satiru, stvorivši dela univerzalne vrednosti.
    Dela: satirične pripovetke ''Stradija'', ''Vođa'', ''Danga'', ''Mrtvo more'',
    'Kraljević Marko po drugi put među Srbima''.



    1871.
    Poražena Francuska potpisala je kapitulaciju i akt
    o primirju s Pruskom, čime je završen francusko-pruski rat. U maju
    1871. utanačen je definitivni mir s tada već ujedinjenim Nemačkim
    carstvom kojem je Francuska morala da ustupi bogate pokrajine Alzas
    i Lorenu i da plati ratnu odštetu.

    1873.
    U Španiji je proglašena republika kad je kralj
    Amadeo II abdicirao zbog previranjanja u zemlji, nesređene
    privredne situacije i jačanja republikanskog pokreta. Pošto su
    republikanci razjedinjeni već 1874, vojska je vratila na vlast
    burbonsku dinastiju, s kraljem Alfonsom XII.

    1877.
    Rođena je srpska književnica Isidora Sekulić,
    izuzetan stilista širokog obrazovanja i visoke kulture, tanan
    posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i
    prefinjenog duha, član Srpske kraljevske akademije. Kritičari je
    smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti 1958.
    jedan od njih je ocenio da je umro ''literarno najkulturniji čovek
    našeg tla od Chirila i Metodija do juče, do danas, možda do
    prekosutra''. Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i
    doktorirala u Nemačkoj. Bila je nastavnica i upravnica devojačke
    škole u Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sarađivala
    je u svim boljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Bila
    je znalac mnogih jezika i izvrstan prevodilac, naročito je mnogo
    prevodila sa engleskog. Dela: putopis ''Pisma iz Norveške'', roman
    'Djakon Bogorodičine crkve'', pripovetke ''Hronika palanačkog
    groblja'', ''Saputnici'', ''Gospa Nola'', eseji ''Analitički trenuci i
    teme'', ''Zapisi o mome narodu'', ''Mir i nemir'', ''Njegošu - knjiga
    duboke odanosti'', ''Govor i jezik kulturna smotra naroda''.



    1918.
    Englesku luku Dover u Prvom svetskom ratu
    bombardovala je nemačka podmornica.

    1926.
    Rođen je engleski filmski režiser Džon Ričard
    Šlezindžer, blizak idejama ''slobodnog filma''. Filmovi: ''Lažov
    Bili'', ''Darling'', ''Daleko od razuzdane gomile'', ''Ponoćni kauboj''
    (Oskar), ''Nedelja, prokleta nedelja'', ''Sjaj i beda Holivuda'',
    ''Maratonac''.

    1933.
    Jugoslavija, Čehoslovačka i Rumunija
    reorganizovale su odbrambeni savez Malu Antantu (nastao iz straha od
    habzburške restauracije), koja je dobila stalni Savet sastavljen od
    ministara inostranih poslova. Nemačka okupacija Čehoslovačke u
    martu 1939. praktično je ugasila savez, koji je saradnjom
    Jugoslavije i Rumunije još neko vreme životario, ali je slomom
    Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, posle napada Nemačke u aprilu
    1941, definitivno prestao da postoji.

    1936.
    Na parlamentarnim izborima u Španiji pobedila je
    lista Narodnog fronta, posle čega je vladu socijalista, komunista i
    predstavnika sindikata sastavio Manuel Asanja i ona je odmah
    izdala dekret o amnestiji političkih zatvorenika i propisala
    agrarnu reformu, ali je započela i progon nekomunista. Rojalisti su
    pod rukovodstvom generala Fransiska Franka, u julu 1936. otpočeli
    oružanu pobunu, što je izazvalo građanski rat u kojem su 1939.
    poražene snage vlade Narodnog fronta, najviše zahvaljujući
    obilnoj vojnoj pomoći koju su Franku pružile nacistička
    Nemačka i fašistička Italija.

    1937.
    Najlon su patentirali hemičar Volas Hjum Karoters i
    njegov istraživački tim u američkoj kompaniji ''Dupont''.

    1945.
    Američko vazduhoplovstvo počelo je u Drugom
    svetskom ratu masovno bombardovanje Tokija.

    1959.
    Vođa gerilaca Fidel Kastro - čije su snage 1.
    januara 1959. zbacile diktatora Fulhensija Batistu postao je
    premijer Kube.

    1972.
    Grupa oficira Ekvadora, predvođena generalom
    Giljermom Rodrigesom Larom, državnim udarom bez prolivanja krvi
    oborila je predsednika Hosea Mariju Velaska Ibaru. Svrgnuti
    predsednik, kojem je to bio peti mandat - prvi put je postao šef
    države 1934.
    dobio je azil u Venecueli.

    1978.
    Kina i Japan potpisali su u Pekingu trgovinski
    ugovor u vrednosti 20 milijardi dolara, što je označilo početak
    velikog ekonomskog otvaranja Kine.

    1983.
    U požaru koji je zahvatio veliko područje niskog
    rastinja na jugu Australije poginulo je najmanje 69 ljudi.

    1992.
    Skupština Republike Srpske Krajine prihvatila je na
    vanrednom zasedanju u Glini plan Sajrusa Vensa o razmeštanju
    mirovnih snaga UN u RSK, razrešila dužnosti premijera Milana
    Babića i poništila odluku njegove vlade o raspisivanju referenduma
    o Vensovom planu.

    1992.
    Zairske snage bezbednosti ubile su 32 demonstranta,
    otvorivši vatru na hiljade hrišćana koji su počeli mirne ulične
    proteste protiv režima predsednika Zaira (sadašnja Demokratska
    republika Kongo) Mobutua Sese Sekua.

    1994.
    Grčka je podvrgla potpunom privrednom embargu
    Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju zbog namere Skoplja da
    bude priznato kao Republika Makedonija. Atina je podsetila da je
    severna grčka provincija Makedonija postojala znatno pre dolaska
    Slovena na Balkan i upozorila da je neprihvatljivo da novostvorena
    država stavi na zastavu helenski antički simbol - Sunce.

    1994.
    U planinskom području indonežanskog ostrva Sumatra
    u zemljotresu je poginulo najmanje 200 ljudi.

    1998.
    Prilikom pada ''Erbasa A-300'' tajvanske aviokompanije
    'Čajna erlajnz'' u blizini aerodroma u Tajpehu poginulo je svih 203
    ljudi u avionu, uključujući guvernera centralne banke Tajvana, i
    sedam ljudi na tlu.

    2000.
    Risija i NATO obnovili su odnose prekinute u
    proleće 1999. zbog agresije severnoatlatske alijanse na Saveznu
    Republiku Jugoslaviju, saopšteno je u Moskvi posle razgovora
    vršioca dužnosti ruskog predsednika Vladimira Putina s generalnim
    sekretarom NATO Džordžom Robertsonom.

    2003.
    Umro je srpski pisac Aleksandar Tišma, član Srpske
    akademije nauka i umetnosti i Akademije umetnosti u Berlinu, čija
    su dela prevođena na dvadesetak jezika, a i sam je prevodio s
    mađarskog i nemačkog jezika. Dela: zbirke pesama ''Naseljeni svet'',
    'Krčma'', knjige pripovedaka ''Krivice'', ''Nasilje'', ''Povratak miru'',
    ''Škola bezbožništva'', romani ''Za plavom devojkom'', ''Knjiga o
    Blamu'', ''Upotreba čoveka'', ''Vere i zavere'', zbirka putopisa
    ''Drugde''.



    2005.
    Stupio je na snagu Sporazum iz Kjota, kojim su
    zemlje potpisnice prihvatile do sada najstroža ograničenja vezana
    za zaštitu životne sredine.

    2007.
    Umrla je srpska pesnikinja Darinka Jevrić. Rođena
    je u Glođanima kod Peći 1947. Četvrt veka radila je kao novinar
    kulturne rubrike u prištinskom ''Jedinstvu''. Uređivala je
    ''Stremljenja'', novosadsku ''Scenu''. Dela: ''Dodir leta'', ''Prevareni tišinom'', ''Nestvarni zapisi'',''Hvostanska zemlja'' , ''Slovo ljubve'', ''Judin poljubac'', ''Dečanska zvona i druge pesme'', ''Psalam bezdomnika i druge pesme''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #557

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 17. februar, 48. dan 2008. Do kraja godine ima 318 dana.

    1600.
    Italijanski filozof, astronom i matematičar
    Djordano Bruno, spaljen je u Rimu kao jeretik, na osnovu presude
    rimokatoličke inkvizicije. Bio je materijalista, čije su teorije
    anticipirale modernu nauku, strastan propovednik novih ideja o



    1856.
    Umro je nemački pisac jevrejskog porekla Hanjrih
    Hajne, jedan od najvećih pesnika 19. veka, čija je poezija
    suptilnog lirizma, iskrenih emocija i osećajnosti prigušenih
    ironijom, vrhunsko dostignuće romantizma. Posle studija prava u
    Getingenu i putovanja po Evropi, napustio je Nemačku zbog sukoba s
    reakcionarnim snagama i otišao u Pariz. Tu se sprijateljio s Karlom
    Marksom i napisao čuvenu pesmu ''Tkači'' i poemu ''Nemačka, zimska
    bajka'' u kojoj je dosegao vrhunac satirične lirike. Prethodno je
    ''Knjigom pesama'' 1827. uneo u nemačku liriku potpuno nov ton, što
    je učinio i u nemačkoj prozi delom ''Slike s putovanja''. U Parizu
    je delovao kao duhovni posrednik između Nemaca i Francuza: u
    proznoj zbirci ''Salon'' obaveštavao je Nemce o duhovnim prilikama u
    Francuskoj, a za francuske čitaoce napisao je dela ''O istoriji
    novije lepe književnosti u Nemačkoj'' i ''Prilog istoriji religije i
    filozofije u Nemačkoj''. Njegova poezija vrhunsko je dostignuće
    nemačkog romantizma. Ostala dela: zbirke ''Nove pesme'', ''Romansero''
    i spev ''Ata Trol''.

    1863.
    Srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević
    poklonio je državi zgradu u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino
    zdanje. U pismu Ministarstvu prosvete poručio je da kuću ustupa
    'svom otečestvu'' za smeštaj ''učenih i prosvetnih zavoda''. U njoj
    je sada rektorat Beogradskog univerziteta.



    1864.
    Južnjačka podmornica ''Hanli'' potopila je torpedom
    u Američkom građanskom ratu u Čarlstonu u Južnoj Karolini
    severnjački brod ''Hustanik'', što se smatra prvim uspešnim napadom
    podmornice na ratni brod u istoriji.

    1871.
    Rođen je srpski pisac i diplomata Jovan Dučić,
    član Srpske kraljevske akademije, čije je stvaralaštvo udarilo
    pečat srpskoj poeziji u prvoj polovini 20. veka. Završio je
    učiteljsku školu u Somboru i bio učitelj u srpskim školama u
    Bosni i Hercegovini, posle čega je studirao prava u Ženevi i
    Parizu, gde je diplomirao. Od 1912. do 1941. bio je diplomata
    kraljevina Srbije i Jugoslavije Zajedno s piscima Aleksom Šantićem
    i Svetozarom Chorovićem, takođe istaknutim srpskim nacionalistima,
    u Mostaru je pokrenuo književni list ''Zora''. Već prvom pesničkom
    zbirkom ''Pjesme'' 1901. predstavio se kao nadahnut liričar obuzet
    temama bola i usamljenosti, ljubavi i smrti. U Drugom svetskom ratu
    među prvima je javno ukazao na zločinačku prirodu ustaške
    Nezavisne Države Hrvatske i na genocid nad Srbima. Posleratna
    zvanična književna kritika prokazala ga je kao četnički
    opredeljenog. Osim pesama, od kojih su neke neprolazne vrednosti,
    pisao je prozu (''Jutra sa Leotara''), putopise (''Gradovi i himere'',
    'Pismo iz Ženeve'', ''Pismo s Alpa'', ''Pismo iz Španije''), eseje
    (''Blago cara Radovana'', ''Moji saputnici'', ''Staza pored puta''),
    studije (''Grof Sava Vladislavić''). Umro je 1943. u SAD i njegovi
    zemni ostaci počivali su šest decenija u mestu Geri u državi
    Indijana, posle čega su prenesene u otadžbinu i položene u kruptu
    manastira Nova Gračanica iznad njegovog rodnog Trebinja.

    1877.
    Rođen je francuski političar Andre Mažino,
    ministar rata od 1922. do 1924. i od 1929. do smrti 1932, po kojem
    je nazvana utvrđena linija na istoku Francuske, građena od 1927.
    do 1936. Veliki sistem utvrđenja nije sprečio u Drugom svetskom
    ratu armiju nacističke Nemačke da 1940. izvede invaziju na
    Francusku iz pravca Belgije, zaobišavši ''Mažino liniju''.

    1909.
    Umro je indijanski poglavica Gojatlaj ''Onaj koji
    zeva'', poznat kao Džeronimo, poslednji poglavica plemena Apači
    koji se predao američkoj vojsci. Kao vođa apačkog plemena
    Čirikahua, predvodio je nekoliko indijanskih ustanaka u pokušaju
    da se odupre politici vlade SAD prema Indijancima i njenoj odluci da
    preživele preseli i zatoči u rezervat u Arizoni, ali je 1886. bio
    prinuđen da se preda. Neposredno pred smrt u tvrđavi Fort Sil u
    Oklahomi, izdiktirao je autobiografiju ''Džeronimo: njegova lična
    priča''.



    1932.
    Umro je srpski general Mihailo Rašić, komandant
    Dunavske divizije u Kumanovskoj bici 1912. i Kombinovane divizije u
    Cerskoj bici 1914. U Kolubarskoj bici njegova divizija prodrla je u
    Beograd i plotunima s Banovog brda razorila most na Savi preko kojeg
    su se povlačile austrougarske trupe.

    1942.
    Okupatorska bugarska vojska pobila je u Drugom

    svetskom ratu sve žitelje Bojnika kod Leskovca koje je uhvatila -
    473 civila, uključujući 89 dece, a mesto je spaljeno do temelja.

    1979.
    Kina je napala Vijetnam, ali su u kratkotrajnom ratu
    njene trupe pretrpele ozbiljne gubitke od armije s velikim borbenim

    iskustvom stečenim u pobedonosnom ratu protiv SAD okončanom 1975,
    pa su se kineske trupe povukle tri sedmice kasnije. Povod za napad
    bio je upad vijetnamskih snaga u Kambodžu krajem 1978. i zbacivanje
    maoističkog režima ''Crvenih Kmera'', odgovornog za smrt između
    milion i dva miliona ljudi.

    1982.
    Premijer Zimbabvea Robert Mugabe isključio je iz
    vlade, pod optužbom za zaveru, nominalnog saveznika u prethodnoj
    borbi za nezavisnost zemlje, vođu partije ZAPU Džošua Nkoma.

    1989.
    Umro je francuski modni kreator Gi Laroš, jedan od
    najvećih ''modnih diktatora'' 20. veka. Njegove elegantne kreacije
    prodavane su po relativno umerenim cenama.

    1992.
    Generalni sekretar UN Butros Butros-Gali preporučio

    je razmeštanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svetske
    organizacije u bivšoj Jugoslaviji.

    1994.
    Potvrđena je smrt prvog izabranog predsednika
    Gruzije Zvijada Gamsahurdije, čije je već raspadnuto telo
    pronađeno i identifikovano.

    1997.
    Predsednik Pakistana Faruk Leghari, koji je u
    novembru 1996. raspustio vladu Benazir Buto, imenovao je Navaza
    Šarifa za novog premijera.

    2002.
    Više od 170 ljudi, pretežno vojnika i policajaca,
    ubijeno je u napadu maoističkih gerilaca na grad Mangalsen na
    zapadu Nepala. Maoisti su uništili sve vladine zgrade, demolirali
    aerodrom i opljačkali banku.

    2006.
    Posle dvonedeljnih kiša, reka blata zatrpala je
    selo Gvinsahugon na južnofilipinskom ostrvu Lejti. Poginulo je
    više od 1.700 ljudi.

    2007.
    Umro je Moris Papon, jedini francuski nacistički
    funkcioner koji je osuđen zbog učestvovanja u progonima Jevreja.
    Papon je 1942. godine izabran za generalnog sekretara oblasti
    Žirond, zadužen za Službu za jevrejska pitanja. Od 1958. šef je
    pariske policije. Tokom rata u Alžiru ugušio je u krvi
    demonstracije u Parizu 1961. (desetine mrtvih Alžiraca). Postao je
    poslanik 1968. (De Golova partija) a ministar budžeta postao je
    1978. Godine 1998. osuđen je na 10 godina. Tvrdio je da ništa nije
    znao o holokaustu i da je pomagao Pokret otpora. Prebegao je u
    Švajcarsku ali ga je tamošnja policija izručila Francuskoj. Zbog
    slabog zdravlja oslobođen je u septembru 2002. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #558

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 18. februar, 49. dan 2008. Do kraja godine ima 317 dana.



    1405. -
    Tokom pohoda na Kinu umro je tatarski emir Timur Lenk (Tamerlan), osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dela Male Azije.

    1455. -
    Umro je italijanski slikar fra Anđeliko (Angelico), dominikanski kaluđer, jedan od najznačajnijih predstavnika rane renesanse. Njegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i u Vatikanu.

    1478. -
    Brat engleskog kralja Eduarda IV (Edward), Džordž, vojvoda od Klarensa (George, Clarence), osuđen zbog izdaje, ubijen je u Taueru u Londonu tako što je udavljen u buretu vina.

    1546. -
    Umro je nemački verski reformator Martin Luter (Luther), avgustinski monah, osnivač protestantizma u Nemačkoj, najznačajniji vođa evropske crkvene reformacije. Luter je
    1517. prikovao na vrata katedarale u Vitenbergu 95 teza o reformi crkve i pozvao na javnu raspravu, zbog čega je ekskomuniciran iz katoličke crkve.

    1556. -
    Umro je italijanski vajar, slikar, arhitekta i pesnik Mikelanđelo Buonaroti (Michelangelo Buonarotti), uz Leonarda i Rafaela najveći umetnik visoke renesanse. Tvorac čuvenih fresaka u Sikstinskoj kapeli i monumentalnih skulptura "Pjeta", "David", "Mojsije", sahranjen je uz najveće počasti u crkvi Santa Kroće u Firenci.



    1561. -
    Prvi parlament ujedinjene Italije proglasio je sardinskog kralja Vitorija Emanuela II (Vittorio Emanuele) za kralja Italije.

    1565. -
    Flota Unije je u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

    1900. -
    Počela je bitka kod Pardeberga u kojoj su Buri pretrpeli prvi veliki poraz u ratu s Britancima. Krajem februara 4.000 burskih vojnika predalo se britanskim trupama koje su krajem maja ušli u Johanesburg, a u junu u Pretoriju.

    1915. -
    Umro je srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Kao ministar prosvete sproveo je reforme u školstvu i pokrenuo osnivanje Narodne biblioteke, muzeja i Državne štamparije. Napisao je "Srpsku bibliografiju" sa popisom svih srpskih knjiga objavljenih 1741-1861 i 1868-76 i više zapaženih radova iz srednjovekovne istorije.

    1932. -
    Rođen je češki filmski režiser Miloš Forman, naznačajniji predstavnik "novog talasa" u češkoj kinematografiji. Proslavio se filmovima "Let iznad kukavičjeg gnezda", snimljen po odlasku u SAD 1967, dobitnik pet Oskara, "Amadeus", za koji je takođe dobio Oskar, "Kosa", "Svlačenje", "Narod protiv Larija Flinta".

    1952. -
    Grčka i Turska su postale članice NATO-a.

    1956. -
    Umro je francuski kompozitor Gistav Šarpantje (Gustave Ćarpentier), koji je 1902. osnovao "Konzervatorijum Mimi Pinson", namenjen muzičkom obrazovanju radnika. Proslavio se operom "Lujza" (1900), kojom je pokušao stvoriti naturalistički izraz u operi. Poznate su i njegove solo pesme na stihove Bodlera (Baudelaire) i Verlena (Verlaine).

    1960. -
    Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile postigli su dogovor o osnivanju Latinoameričkog udruženja slobodne trgovine.

    1965. -
    Proglašena je nezavisnost afričke države Gambije u okviru Britanskog komonvelta.

    1967. -
    Umro je američki atomski fizičar Robert Openhajmer (Oppenheimer), profesor Univerziteta u Kaliforniji, vodeći stručnjak u izradi prve nuklearne bombe u laboratoriji u Los Alamosu. Od 1953, u vreme "makartizma" bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima. Rehabilitovan je 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD mu je dodelila Fermijevu nagradu.



    1991. -
    U terorističkom napadu Irske republikanske armije (IRA) na železničkoj stanici Viktorija u Londonu, u eksploziji podmetnute bombe poginula je jedna, a ranjeno najmanje 40 osoba.

    1997. -
    Centar za mine UN objavio je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi oko milion nagaznih mina, a prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta od mina je u periodu 1992-97. stradalo oko 3200 osoba, od kojih 686 dece.

    2000. -
    Na paralmentarnim izborima u Iranu ubedljivo su pobedili reformisti, bliski predsedniku Mohamedu Katamiju (Mohammad Khatami).

    2002. -
    Evropska unija odobrila je upućivanje policijskih snaga zemalja članica Unije u Bosnu i Hercegovinu. Te snage će naredne godine zameniti međunarodnu policiju Ujedinjenih nacija (IPFT) koja je delovala u BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma iz 1995.

    2002. -
    Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počeo je dokazni postupak protiv Slobodana Miloševića po optužnici za zločine počinjene na Kosovu. Tokom ovog postupka, koji je završen 13. septembra, tužilaštvo je izvelo 145 svedoka.

    2003. -
    U Sloveniji je uhapšen funkcioner Demokratske partije Kosova (DKP) Fatmir Ljimaj, bivši oficir Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), a zatim izručen Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovečnosti nad Albancima i Srbima u logoru Lapušnik na Kosovu u leto 1998. Ljimaj je oslobođen 30. novembra 2005. u nedostatku dokaza.

    2003. -
    U podmetnutom požaru u podžemnoj železnici u južnokorejskom gradu Tageu, poginule su najmanje 133 osobe, a više od 150 je povređeno.

    2004. -
    U Iranu je u eksploziji voza koji je prevozio mešavinu nafte i hemijskih supstanci poginulo najmanje 200, a povređeno više od 400 osoba.

    2006.
    Muslimani u Nigeriji ubili su najmanje 15 ljudi tokom napada na hrišćane na severoistoku zemlje, protestujući zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda u Evropi.
    Demonstranti su takođe zapalili 15 hrišćanskiih crkava u severoistočnom gradu Maiduguriju.

    2007.
    U Bagdadu je poginulo najmanje 60 ljudi, a oko 130 je povređeno u eksploziji tri automobila bombe u delovima Bagdada u kojima je šiitsko stanovništvo u većini.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #559

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Sraman cin jednostranog proglasenja nezavisnosti kosava 17.02.2008
    Ne treba ovaj zivot shvatati suvise ozbiljno kada ionako nećemo zivi iz njega izaci.

  5. #560

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 19. februar, 50. dan 2008. Do kraja godine ima 316 dana




    1473. -
    .Rođen je poljski naučnik Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i utemeljivač moderne astronomije. Njegovo učenje bilo je u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao središtu sveta, zbog čega su mnogi njegovi sledbenici stradali kao žrtve katoličke inkvizicije. Katolička crkva je 1616. zabranila sva dela koja su se zasnivala na Kopernikovom učenju. Zabrana je skinuta 1757.

    1674. -
    Potpisan je Vestiminsterski ugovor kojim je okončan englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska (područje današnjeg Njujorka) pripala je Engleskoj.

    1797. -
    Papa Pije VI (Pius) potpisao je Tolentinski ugovor s Napoleonom Bonapartom prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj.

    1807. -
    Britanska flota prošla je kroz Dardanele da bi se potom pridružila ruskim snagama u ratu protiv Turske.

    1878. -
    Tomas Edison (Thomas Edison), američki inovator i pronalazač, patentirao je uredjaj za zapisivanje zvuka, fonograf, prethodnika gramofonskog aparata.

    1918. -
    Sovjetski Centralni izvršni komitet izdao je dekret o zabrani privatnog vlasništva nad zemljom, vodama i prirodnim resursima.

    1922. -
    U Zagrebu je izašao prvi broj lista "Borba", iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije. List je zabranjen 13. janaura 1929. Ponovo je izlazio u Drugom svetskom ratu u Užicu krajem 1941. i u Bosanskoj krajini od oktobra 1942. do februara 1943. Posle rata nastavio je da izlazi u Beogradu kao dnevni list.

    1924. -
    Rodjen je Li (Lee) Marvin, američki filmski lumac, poznat po vesternima.

    1940. -
    Umro je srpski političar Ljubomir Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije do 1901. i jedan od osnivača Samostalne radikalne stranke 1902. Od 1919. bio je predsednik novoformirane Demokratske stranke, predsednik jugoslovenske vlade (1919. i 1924), a od 1929. lider Udružene opozicije.

    1942. -
    U Drugom svetskom ratu, japanci su bombardovali grad Darvin (Darwin), u Australiji.

    1942. -
    Japanski avioni su u prvom napadu na Australiju u Drugom svetskom ratu bombardovali grad Darvin i obližnju vojnu bazu. U napadu su poginula 243 Australijanca, potopljeno je osam brodova i uništena su 23 aviona.

    1945. -
    Američke snage iskrcale su se u Drugom svetskom ratu na pacifičko ostrvo Ivo Džima. U borbama koje su trajale do 26. marta, kada su se Japanaci predali, poginulo je više od 6.800 Amerikanaca.

    1951. -
    Umro je francuski pisac Andre Žid (Gide), jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. veka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947, a 1952. njegova dela našla su se na spisku zabranjenih knjiga Vatikana ("Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija").

    1952. -
    Umro je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vreme Drugog svetskog rata, kao simpatizer Kvislinga (Quisling) i nacističke Nemačke, izgubio je popularnost, a njegovi čitaoci vraćali su mu poštom knjige. Posle rata, već u dubokoj starosti, osuđen je na visoku novčanu kaznu zbog saradnje sa okupatorom ("Glad", "Pan", "Plodovi zemlje").

    1959. -
    Velika Britanija, Grčka i Turska potpisale su u Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra, na kojem je godinama trajao ustanak protiv britanske kolonijalne vlasti.

    1976. -
    Island je prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom posle neuspešnih pregovora između dve zemlje o pravu na ribarenje u spornim vodama i time otpočeo tzv. "bakalarski rat".

    1977. -
    U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale "Đerdap 2".

    1982. -
    Fabrika automobila 'De Lorean' je bankrotirala. Konstruktor i vlasnik fabrike Džon De Lorean je ostao poznat po neobično konstruisanim vratima, nalik na krila ptice, koja su se otvarala na gore.

    1991. -
    Boris Jeljcin je zatražio ostavku predsednika SSSR Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.

    1992. -
    U Južnoj i Severnoj Koreji stupili su na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.

    1992. -
    Severan i Južna Koreja potpisale mirovni ugovor čime je okončano 40 godina neprijateljstava.

    1993. -
    Od 1.500 putnika i članova posade feribota koji je potopljen u oluji pored obala Haitija, spašeno je 285.

    1997. -
    U 93. godini je umro kineski državnik Deng Sjaoping (Xiaoping), koji je kao kineski lider od
    1978. poveo zemlju u političke i privredne reforme. S vlasti se povukao 1990, ali je sve do smrti imao presudan uticaj u postmaoističkoj Kini.

    1999. -
    Ubijen je verski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Mohamad Sadek al Sadr (Mohammad Sadeq), zajedno s dva sina.

    2002. -
    Nakon ubistva šest izraelskih vojnika, izraelske snage napale su sedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi i tom prilikom poginulo je 15 Palestinaca.

    2003. -
    Međunarodni krivični sud za Ruandu osudio je adventističkog sveštenika Elizafana Ntakirutinama (7, na deset, a njegovog sina doktora Žirarda (45) na 25 godina zatvora za genocid i zločine protiv čovečnosti u toj zemlji. To je prva presuda Tribunala jednom sveštenom licu.

    2003. -
    Međunarodni krivični sud za Ruandu osudio je adventističkog sveštenika Elizafana Ntakirutinama (7, na deset, a njegovog sina doktora Žirarda (45) na 25 godina zatvora za genocid i zločine protiv čovečnosti u toj zemlji. To je prva presuda Tribunala jednom sveštenom licu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #561

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 20. februar, 51. dan 2008. Do kraja godine ima 315 dana.



    1631. -
    Nemački protestantski knezovi sklopili su savez sašvedskim kraljem Gustavom II, čime je i Švedska ušla u Tridesetogodišnji rat (1618-4.

    1707. -
    Umro je poslednji veliki mogul Indije Aurangzeb. Godine 1658. zbacio je oca s vlasti, pogubio braću i uzurpirao presto. Osvojio je Dekan, Kandahar i Kabul i nazvao se "Alamgir" (osvajač sveta). Podsticao je umetnost i nauku, osnivao škole i fanatički širio islam, progoneći hinduizam. Njegovom smrću počelo je slabljene mogulske države.

    1790. -
    Umro je austrijski car Josif II (Joseph), najstariji sinMarije Terezije (Maria Theresia) i njen suvladar od 1765. do 1780. Kao pobornik prosvećenog apsolutizma sproveo je značajne reforme, uveo je 1781. državnu kontrolu nad papskim bulama i doneo Edikt o toleranciji kojim je priznao slobodu veroispovesti u austrijskom carstvu.

    1809. -
    Francuzi su posle duže opsade zauzeli Saragosu, koja jeodbila Napoleonovog brata Žozefa (Joseph) za kralja Španije.

    1860. -
    U Novom Sadu je izašao prvi broj "Danice",najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma, koji je pokrenuo i uređivao Đorđe Popović. "Danica" je okupila stotinak srpskih pisaca, među kojima Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, Ljubu Nenadovića i druge.



    1886. -
    Rođen je mađarski revolucionar Bela Kun, jedan odosnivača Komunističke partije Mađarske - vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Streljan je u staljinističkim čistkama u ŠSR-u 1939, a rehabilitovan posle Staljinove smrti.

    1908. -
    Umro je pisac Simo Matavulj, clan Srpske kraljevskeakademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Njegovo najznačajnije delo je roman "Bakonja fra Brne".

    1920. -
    Umro je američki istraživač, admiral Robert Edvin Piri(Edwin Peary), prvi čovek koji je, u aprilu 1909, stigao na Severni pol. Ispitao je i najseverniji deo Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je ostrvo.

    1925.-
    Rodjen režiser Robert Altman
    Rodjen je američki filmski režiser Robert Altman, koji je stvorio osobenu sintezu mitova i dramaturških klišea tradicionalnih američkih filmskih žanrova i principa modernog, prevashodno evropskog filmskog izraza.
    Filmovi: "Odbrojavanje", "MASH", "Kockar i bludnica", "Privatni detektiv", "Svi smo mi lopovi",
    "Kalifornijski poker", "Nešvil", "Kratki rezovi", "Tri žene", "Svadba", "Kanzas siti".



    1938. -
    Šef britanske diplomatije Entoni Idn (Anthony Eden)podneo je ostavku u znak protesta zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena (Neville Chamberlain) prema nemačkom diktatoru Adolfu Hitleru.
    1942. -
    Japanci su u Drugom sveskom ratu napali portugalski Timori ostrvo Bali u holandskoj Istočnoj Indiji.

    1962. -
    Posle uspešnih podorbitalnih letova s ljudskom posadom,SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod "Merkjuri-Atlas 6", kojim je prvi američki astronaut Džon Glen (John Glenn) tri puta obleteo oko zemlje. Let je trajao četiri sata, 55 minuta i 23 sekunde.

    1967. -
    Predsednik Indonezije Ahmet Sukarno predao je svuizvršnu vlast generalu Suhartu, zadržavši samo "titulu" predsednika.

    1979. -
    U erupciji indonežanskog vulkana Sinira život jeizgubilo 175 ljudi.

    1985. -
    U Irskoj je, i pored žestokog protivljenjarimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.

    1986. -
    Verski sukobi između Hindusa, muslimana i Sika zahvatilisu Indiju, a u tri indijske države zaveden je policijski čas.

    1991. -
    Usvajanjem amandmana 99. na Ustav kojim je RepublikaSlovenija definisana kao samostalna država, Skupština Slovenije pokrenula je inicijativu za izdvajanje iz SFR Jugoslavije; vlada Hrvatske podnela je Saboru dopunu Ustava po kome u Hrvatskoj važe samo zakoni te republike, čime je suspendovan Ustav tadašnje SFRJ.

    1999. -
    Zetovi iračkog predsednika Sadama Huseina (SaddamHušein), general Husein Kamel Hasan (Hassan) i njegov brat Sadam Kamel, vratili su se s porodicama u Irak iz šestomesečnog izbeglištva u Jordanu. Irački predsednik ih je pomilovao, ali su tri dana kasnije obojica ubijeni.

    1999. -
    Na Kosovu, na područjima Podujeva, Orahovca i Suve Reke,pojačani su oružani sukobi između srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ekstremističke organizacije kosovskih Albanaca Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

    2000. -
    Srpska policija je tokom sedama dana privela 24 aktivistastudentske organizacije "Otpor" zbog lepljenja plakata i ispisivanja grafita sa antirežimskim sadržajem. Hapšenje aktivista "Otpora" i onemogućavanje rada nezavisnim medijima, obeležili su naredni period sve do izbora u septembru na kojima je, pobedom Demokratske opozicije Srbije, srušen režim Slobodana Miloševića.

    2002. -
    U najvećoj železničkoj nesreći u Egiptu poginula su 373 putnika, a 66 je povređeno, kada je izbio požar u vozu na liniji Kairo-Luksor.

    2003. -
    U požaru koji je izbio na rok koncertu grupe Great White u jednom noćnom klubu u Vest Vorviku, na ostrvu Roud (SAD), poginulo je 100, a povređeno oko 200 osoba.

    2003. -
    Komandant vazdušnih snaga Pakistana, Mušaf Ali Mir(Murshal), njegova žena i još 15 osoba je poginulo kada se vojni avion Foker-27 srušio u blizini Kohata na severozapadu zemlje.

    2005. -
    Izraelska vlada je donela odluku o povlačenju iz pojasa Gaze i o etapnom iseljavanju jevrejskih naselja, koja se u toj oblasti nalaze više od 37 godina.

    2006. -
    U bečkoj palati "Daun Kinski" počeli su dvodnevni razgovori predstavnika Beograda i Prištine o decentralizaciji vlasti na Kosovu. Ovim su i zvanično počeli direktni pregovori o budućem statusu Kosova.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #562

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 21. februar, 52. dan 2008. Do kraja godine ima 314 dana



    1437. -
    U manastiru u Pertu (Škotska) ubijen je škotski kralj Džejms I. Zaveru su pripremili pripadnici visokog plemstva da bi sprečili kralja da učvrsti svoju vlast i smanji
    njihov uticaj na vođenje državnih poslova.

    1513. -
    Umro je papa Julije II, zaštitnik umetnosti i umetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papaska država je postala centar umetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael Santi njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

    1613. -
    Na ruski presto je stupio Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov koja je vladala Rusijom do 1917.

    1677. -
    Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu "Etika", izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova.

    1794. -
    Rođen je meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsednik Meksika nekoliko puta između 1833. i 1855, kada je oboren u narodnom ustanku pod vođstvom liberala. Upamćen je i po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kada je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo oko 200 branilaca tvrđave, među kojima i legendarnog Dejvi Kroketa.

    1866. -
    Rođen je nemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa (Vasermanova reakcija).

    1893. -
    Rođen je španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor tog instrumenta u 20. veku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim delima.

    1911. -
    Japan i SAD su potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priliv japanskih radnika u Ameriku.

    1916. -
    Nemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svetskom ratu. U bici koja je okončana 18. decembra poginulo je oko milion nemačkih i francuskih vojnika.

    1924. -
    Rodjen je Robert Mugabe, prvi premijer Zimbabvea.

    1934. -
    Rodjena je Nina Simon (Simone), američka pevačica.

    1941. -
    U avionskoj nesreći je poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podelio sa svojim saradnikom Džonom Maklaudom.

    1943. -
    Britanski kralj Džordž VI dodelio je Rusima odlikovanje "Mač časti" za odbranu Staljingrada u Drugom svetskom ratu.

    1947. -
    Američki pronalazač Edvin Herbert Lend demonstrirao je u Njujorku prvu "instant kameru", Polaroid.

    1958. -
    Gamal Abdel Naser je izabran za prvog predsednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

    1960. -
    Kubanski vodja, Fidel Kastro (Castro) je nacionalizovao sva preduzeća na Kubi

    1965. -
    Tokom govora na skupu Afro-američke organizacije jedinstva, u Njujorku je ubijen američki borac za građanska prava i vođa američkih crnaca Malkolm Eks.

    1972. -
    Ričard Nikson je doputovao u Peking, kao prvi predsednik SAD u poseti Narodnoj Republici Kini. Time je počela normalizacija američko-kineskih odnosa i otvoren je put za prijem Kine u UN i njeno stalno mesto u Savetu bezbednosti.

    1974. -
    U Skupštini SFR Jugoslavije proglašen je novi Ustav kojim su definisane promene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina "konstitutivni elementi" federacije, čime je njihova veza sa Republikom Srbijom svedena na minimum.

    1983. -
    U etničkim nemirima posle izbora u indijskoj državi Asam poginulo je više od 800 ljudi.

    1985. -
    Izabela (Isabel) Peron je podnela ostavku na mesto šefa vladajuće Peronističke partije u Argentini.

    1991. -
    Umrla je engleska balerina Margot Fontejn, jedna od najvećih balerina 20. veka. Sa izvanrednim uspehom interpretirala je širom sveta glavne uloge u baletima "Žizela", "Labudovo jezero", "Začarana lepotica", "Žar ptica". Gostovala je u Beogradu 1954.

    1992. -
    Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN u SFR Jugoslaviju (UNPROFOR) sa mandatom od 12 meseci. Komandni punkt 14.000 "plavih šlemova" biće smešten u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

    1997. -
    Pristalice i simpatizeri srpske koalicije "Zajedno", koji su gotovo tri meseca protestovali širom Srbije zbog poništavanja rezultata lokalnih izbora, okupili su se u Beogradu da proslave konstituisanje Skupštine grada, prve posle Drugog svetskog rata u kojoj na vlasti nisu bili komunisti. Svečani čin tog dana bio je skidanje zvezde petokrake, simbola komunizma, sa kupole Gradske skupštine. Za gradonačelnika je izabran lider Demokratske stranke Zoran Đinđić.

    2001. -
    U Kandaharu, sedištu talibana, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vešanjem nad dve žene optužene za prostituciju.

    2002. -
    Američki predsednik Džordž Buš doputovao je u zvaničnu posetu Kini. To je prva poseta jednog američkog predsednika Kini posle 30 godina. Ričard Nikson je poslednji američki predsednik koji je bio u zvaničnoj poseti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dve države.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #563

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 22. februar, 53. dan 2008. Do kraja godine ima 313 dana.



    1512. -
    Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena nemački kartograf Martin Valdžemiler nazvao je Novi svet Amerika (America), premda je novi kontinet 1492. otkrio Kristofer Kolumbo. Vespuči je u Novi svet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio portugalsku ekspediciju.

    1732. -
    Rodjen je Džordž Vašington (George Washington), prvi Predsednik SAD.

    1784. -
    Iz njujorške luke je isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu "Kineska carica". U Kinu je stigao 28. avgusta.1788. -
    Rođen je nemački filozof Artur Šopenhauer, čije je delo postalo cenjeno pred kraj njegovog života i posle smrti (1860). Njegova duboko pesimistična filozofija našla je sledbenike u generaciji razočaranoj neuspehom nacionalnih pokreta 1848, a u filozofiji i književnosti imala je odraza u delima Fridriha Ničea i Tomasa Mana ("Svet kao volja i predstava", "Pararega i paralipomena").

    1819. -
    SAD su preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kvinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.

    1826. -
    Rođen je srpski političar i novinar Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj. Bio je učesnik Majske skupštine 1848, gradonačelnik Novog Sada 1861. i predvodnik liberalne struje na Blagoveštanskom saboru. Osnivač je "Srpske narodne slobodoumne stranke" (1869) i tvorac njenog Bečkerečkog programa. Pokrenuo je čuveni list "Zastava", vodeće glasilo vojvođanskih Srba.

    1828. -
    Mirom u Turkmančaiju poražena Persija ustupila je Rusiji deo Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

    1848. -
    U Parizu je izbila revolucija izazvana privrednom krizom. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip je abdicirao i 24. februara je proglašena Druga republika koja je opstala do decembra 1852, kada se Šarl Luj Napoleon proglasio za cara Napoleona III.

    1862. -
    Tokom Američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen je za predsednika Konfederacije Država Amerike (otcepljene južne države).

    1882. -
    Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. posle ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namesnika kad je 1872. postao punoletan.

    1900. -
    Rođen je španski filmski režiser Luis Bunjuel, jedan od najvećih stvaralaca u svetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a "Andaluzijski pas" iz 1928. i "Zlatno doba" iz 1930. postali su obrazac nadrealističkog poetskog filma.

    1913. -
    U vojnoj pobuni u Meksiku ubijeni su meksički revolucionar i predsednik (1911-13) Francisko Madera i potpredsednik Pino Suares.

    1935. -
    Rođen je Danilo Kiš, jedan od najznačajnijih srpskih pisaca druge polovine 20. veka i jedna od najmarkantnijih ličnosti u književnim krugovima 60-ih i 70-ih godina. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu ("Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", "Enciklopedija mrtvih", "Čas anatomije").

    1966. -
    Premijer Ugande Milton Obote preuzeo je svu vlast u zemlji i naredio da se uhapsi pet minista

    1967. -
    Napadom na severnovijetnamske trupe severno od Sajgona, američke i južnovijetnamske snage počele su najveću zajedničku operaciju u Vijetnamskom ratu.

    1979. -
    Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo je posle 165 godina britanske uprave punu nezavisnost i postalo 40. član Komonvelta.

    1980. -
    Izraelska vlada pustila je u opticaj novu nacionalnu valutu šekel, koji je zamenio izraelsku funtu.

    1987. -
    Umro je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva.



    1993. -
    Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za osnivanje Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

    1997. -
    U svom biltenu "Člirimi" (Oslobođenje) jedna od oružanih grupacija kosovskih Albanaca "Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova" pozvao je kosovske Albance na oružani narodni ustanak kao "jedini put koji garantuje slobodu i pobedu nad srpskim okupatorom".

    2001. -
    Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića na 28, 20 i 12 godina zatvora za silovanje i porobljavanje muslimanskih žena i devojčica u Foči u periodu od juna 1992, do februara 1993. godine.

    2002. -
    U sukobu s vladinim snagama ubijen je Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA koji se više od 30 godina bori za vlast u Angoli.

    2004. -
    Britanac Ričard Mej, predsednik sudskog veća Haškog tribunala u procesu protiv bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga. Nekoliko meseci kasnije (1. jula) sudija Mej je preminuo.

    2005. -
    U zemljotresu koji je pogodio jugoistočnu iransku provinciju Kerman, poginulo je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uništeno.

    2006.
    U Zlatnu džamiju iz 17. veka, u Samari, u jedno od najvećih šiitskih svetilišta u Iraku, podmetnuta je bomba koja je teško oštetila ovaj hram i razorila njegovu zlatnu kupolu. U znak odmazde za 48 sati je ubijeno oko 130 sunita, a potpaljeno je 170 sunitskih džamija, a u Bagdadu su ubijena tri sunitska imama i jedan otet. Do 28. februara je stradalo čak 379 osoba, a povređeno je 458.

    2007.
    Prilikom požara na trajektu u blizini Džakarte u Indoneziji stradala je 41 osoba, pri čemu se kao nestalo vodi još oko 90 osoba. Brod ''Levina'' na kome se nalazilo oko 350 putnika
    plovio je ka ostrvu Bangka kada ga je na 80 km od Džakarte, zahvatio požar.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #564

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 23. februar, 54. dan 2008. Do kraja godine ima 312 dana.




    1574. -
    U Francuskoj je izbio peti verski rat između katolika i hugenota (protestanata). Hugenotski ratovi potresali su Francusku do početka 18. veka, a punu ravnopravnost hugenoti su stekli tek nakon Francuske revolucije 1789.

    1685. -
    Rođen je nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl (Friedrich Handel), uz Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach) najznačajniji muzičar baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratorijumi ("Rinaldo", "Julije Cezar", "Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Makabejac"). Po odlasku u London postao je centralna ličnost muzičkog života engleske prestonice, a 1719. poverena mu je organizacija i vođenjeKraljevske muzičke akademije.

    1792. -
    Umro je engleski slikar Džošua Rejnolds (Joshua Reynolds), jedan od najvećih svetskih portretista, osnivač Kraljevske umetničke akademije 1768. i njen prvi predsednik. Snažno je uticao na englesko slikarstvo svojim stvaralaštvom i teoretskim raspravama o slikarstvu.

    1821. -
    U Rimu je umro engleski pesnik Džon Kits (John Keats), čija se dela - soneti, spev "Endimion", pesme "Oda slavuju", "Oda grčkoj urni", "Oda jeseni" ubrajaju među najlepša poetska dela na engleskom jeziku.

    1836. -
    Oko 4.000 vojnika pod komandom meksičkog generala Antonija Lopesa de Santa Ane (Antonio Lopez, Anna) počelo je opsadu tvrđave Alamo u Teksasu. Tvrđava, koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, među njima i Dejvi Kroket (Davy Crockett), pala je 6. marta, a svi branioci su izginuli.

    1841.-
    Na današnji dan 1841. godine rodjen je francuski slikar Pjer Ogist Renoar.
    Bio je jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.
    Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejsaže, s neuporedivim osećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio je izraz karakterističan po svetloružičastim i modrim tonovima.
    U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedre forme i žive impresionističke fakture.



    1866. -
    Pod pritiskom bojara nezadovoljnih demokratskim reformama, rumunski knez Aleksandar Kuza (Alexander Cuza), ujedinitelj Moldavije i Vlaške primoran je da abdicira i da napusti zemlju. Nasledio ga je Karol I (Carol), princ od Hoencolerna (Hohenzollern), koji je 1881. postao prvi rumunski kralj.

    1898. -
    Francuski pisac Emil Zola (Emile) uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsedniku Francuske, pod naslovom "Optužujem", u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus).

    1905. -
    Američki advokat Pol Persi Haris (Paul Percy Harris) osnovao je u Čikagu Rotari klub.

    1919. -
    Benito Musolini (Mussolini) je napustio Socijalističku partiju i osnovao fašističku stranku pod nazivom "Fasci del Combattimento" (Borbeni odredi).

    1931. -
    Umrla je australijska pevačica Neli Melba (Nellie), jedan od najvećih koloraturnih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka.

    1934. -
    Ubijen je lider nikaragvanskih pobunjenika Cezar Augusto Sandino.

    1938. -
    U Kuvajtu je otkriveno prvo nalazište nafte.

    1944. -
    U Vrhovni štab Narodnooslobodilacke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

    1959. -
    Međunarodni sud za ljudska prava otvorio je prvo zasedanje u Strazburu.

    1965. -
    U Santa Moniki je umro slavni američki filmski komičar Sten Lorel (Stan Laurel), "mršavi" iz tandema Stanlio i Olio.

    1970. -
    Britanska Gvajana postala je nezavisna republika u okviru Komonvelta.

    1981. -
    U pokušaju da izvrši državni udar i zbaci vladu Adolfa Suareza, grupa gardista pod vođstvom pukovnika Antonia Tehera (Tejero) upala je, uz pucnjavu, u španski parlament.

    1991. -
    Vojnim pučem u Tajlandu je oborena vlada Čatičaja Čunavana (Chatichai Choonhavan), a vlast je preuzela vojna hunta.

    1994. -
    Bosanski Muslimani i Hrvati zaključili su sporazumni prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje muslimansko-hrvatske federacije u okviru Bosne i Hercegovine.

    1999. -
    Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambujeu kod Pariza prekinuti su bez potpisivanja sporazuma, koji su pregovaračima ponudili međunarodni posrednici. Srpska strana odbila je prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova.

    2001. -
    U Beogradu je uhapšen Radomir Marković, šef Državne bezbednosti za vreme režima Slobodana Miloševića. Marković je osumnjičen za učesće u političkim ubistvima poočinjenim između oktobra 1998. i januara 2001. Osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju četvorostrukog ubistva članova Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali.

    2001. -
    Predsednici SR Jugoslavije i Makedonije Vojislav Koštunica i Boris Trajkovski potpisali su u Skoplju Sporazum o razgraničenju dve zemlje.

    2003. -
    U 47 godini umro je američki rok muzičar Haui Epštajn (Honjie Epstein). Bio je gitarista i tekstopisac u grupi Tom Petty & Heartbreakers.

    2005. -
    Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv bivšeg komandanta Armije Bosne i Hercegovine (BiH) Rasima Delića, zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima, koje su u srednjoj Bosni počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa Armije BiH. Delić se dobrovoljno predao tom sudu 28 februara.

    2005. -
    U snažnom zemljotresu jačine 6,4 stepeni Rihterove skale koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu poginulo je oko 600 ljudi, a blizu 1.000 osoba je povređeno.

    2007.
    Najmanje 27 osoba stradalo je u požaru koji je zahvatio centar za stare i hendikepirane osobe u gradu Alsunga u zapadnom delu Letonije. Vatrogasci su uspeli da spasu 66 ljudi.
    Požar je prouzrokovao kvar na električnim instalacijama.

    2007.
    Umro je Miša Smiljanić, bivši generalni sekretar Teniskog saveza Srbije (TŠ) i predsednik Udruženja teniskih sudija. Smiljanić je bio utemeljivač sudijske organizacije u Srbiji, a na poslovima generalnog sekretara TŠ radio je od 1996. do 1999.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #565

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 24. februar, 55. dan 2008. Do kraja godine ima 311 dana.



    1389. -
    Danci su u bici kod Folkepinga porazili Šveđane i zarobili njihovog kralja Alberta, posle čega je danska kraljica Margaret postala vladar Danske i Švedske.

    1443. -
    Rođen je mađarski kralj Matija Hunjadi (Matyias Hunyadi), poznat kao Matija I Korvin (Corvin). Sin Janjoša Hunjadija vojvode iz Erdelja, izabran za kralja 1458. bio je poslednji ugarski vladar koji je uspeo da sredi unutrašnje prilike u zemlji i da uspostavi jaku kraljevsku vlast. Uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, 1486. zauzeo je Beč. Reformisao je državu, a u Požunu (Bratislava) osnovao je 1465. univerzitet i 1472. prvu štampariju. Posle njegove smrti 1490, Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio.

    1525. -
    Španci pod komandom markiza od Peskare pobedili su francusko-švajcarsku vojsku u bici kod Pavije u Italiji, upotrebivši prvi put u istoriji ratovanja puške arkebuze (muškete). Poginulo je oko 14.000 vojnika, a francuski kralj Fransoa I (Francois) je zarobljen.

    1786. -
    Rodjen je Vilhelm Grim (Wilhelm Grimm), jedan od dvojice braće Grim, pisaca bajki.

    1803. -
    Rođen je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević, poznat kao kapetan Miša koji je kneževini Srbiji 1863. poklonio zgradu današnjeg rektorata Beogradskog univerziteta (Kapetan-Mišino zdanje). Zvanje "kapetana dunavskog" dodelio mu je 1833. knez Miloš Obrenović.

    1847. -
    Rođen je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905.

    1848. -
    U Londonu je na nemačkom jeziku objavljen "Manifest komunističke partije", koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja "Saveza komunista" održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marks (Marx) i Fridrih Engels (Friedrich).

    1868. -
    Kongres SAD pokrenuo je, prvi put u američkoj istoriji, postupak impičmenta protiv predsednika države Endrjua Džonsona (Andrew Johnson). Optužen za kršenje Ustava, Džonson je bio primoran da se naredne godine povuče sa predsedničkog položaja.

    1938. -
    U Arlingtonu u Nju Džersiju napravljen je prvi proizvod od najlona - čekinje za četkicu za zube.

    1945. -
    Egipatski premijer Ahmed Maher Paša (Pasha) ubijen je u parlamentu, neposredno nakon što je objavio deklaraciju o stupanju Egipta u rat protiv Nemačke i Japana.

    1945. -
    Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile Manilu, glavni grad Filipina koji je bio pod japanskom okupacijom.

    1946. -
    Huan Peron (Juan) je izabran za predsednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države.

    1966. -
    Vojnim udarom u Gani zbačen je s vlasti predsednik Kvame Nkrumah (Kwame), pod čijim je vođstvom Gana 1957. godine stekla nezavisnost od Velike Britanije. Puč pod vođstvom poručnika Džerija Rolingsa izvršen je tokom Nkrumahove posete Kini.

    1968. -
    Otkriven je u svemiru prvi pulsar, pulsirajuća zvezda.

    1969. -
    Mariner 6, the first spacecraft to fly by Mars, was launched

    1974. -
    Umro je srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umetnosti i osnivač Instituta za ekologiju i biogeografiju SANU, direktor Biološkog instituta Srbije. Njegovi najznačajniji radovi nastali su na osnovu ispitivanja života u Ohridskom jezeru. Od 1944. do 1952. bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine Srbije.

    1974. -
    Pakistan je saopštio da je zvanično priznao Bangladeš (bivši Istočni Pakistan) kao nezavisnu državu.

    1981. -
    Objavljena je veridba Princa Čarlsa (Charles) i ledi Dijane (Lady Diana).

    1989. -
    Umro je srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umetnosti i osnivač Instituta za ekologiju i biogeografiju SANU, direktor Biološkog instituta Srbije. Njegovi najznačajniji radovi nastali su na osnovu ispitivanja života u Ohridskom jezeru. Od 1944. do 1952. bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštSahranjen je car Japana Hirohito, regent od 1921, kada je zamenio bolesnog oca i car od 1926. Posle poraza Japana u Drugom svetskom ratu odrekao se 1946. "božanskog porekla", a ustavom 1947. ukinuta mu je carska apsolutistička vladavina. Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbi za ratne zločine koje su Japanci počinili tokom Drugog svetskog rata.ine Srbije.

    1990. -
    Umro je italijanski državnik Alesandro Pertini (Alessandro), predsednik Italije 1978-85. Učesnik u pokretu otpora tokom Drugog svetskog rata, bio je jedan od najpopularnijih političara posleratne Italije.

    1991. -
    Američke i savezničke snage počele su u Zalivskom ratu kopnenu ofanzivu na iračke snage u Iraku i Kuvajtu.

    1996. -
    Palestinski islamski teroristi ubili su u dva samoubilačka napada u Izraelu 27 i ranili 77 ljudi.

    1998. -
    Francuski parlament je jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba.

    2000. -
    Savet bezbednosti UN odobrio je slanje 5.500 pripadnika mirovnih trupa za nadgledanje krhkog primirja u Demokratskoj Republici Kongo.

    2001. -
    Džordž Buš (George Bush) preuzeo je dužnost predsednika SAD, nakon što je na izborima pobedio Ala Gora.

    2002. -
    Na Zimskim olimpijskim igrama u Solt Lejk Sitiju (SAD) najviše medalja osvojili su sportisti iz Nemačke: 12 zlatnih, 16 srebrnih i sedam bronzanih, odnosno, ukupno 35 medalja.

    2003. -
    U zemljotresu u oblasti Ksindžijang, na severoistoku Kine poginulo je 268, a povređeno više od 4.000 osoba.
    2003. -
    Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine u Slavoniji (Hrvatska), BiH i Vojvodini, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.

    2004. -
    U snažnom zemljotresu u severnom Maroku, poginule su 572 osobe, a 30.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.

    2007.
    U eksploziji kamiona bombe poginulo je 37 ljudi, a povređeno je 64 u blizini sunitske džamije u iračkom gradu Habanija. Kamion-bomba eksplodirao je na punoj pijaci u tom gradu udaljenom 85 kilometara zapadno od Bagdada, u provinciji Anbar.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #566

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 25. februar, 56. dan 2008. Do kraja godine ima 310 dana.




    1570. -
    Papa Pije V (Pius) ekskomunicirao je englesku kraljicu Elizabetu I (Elizabeth) zbog njene podrške protestantizmu i anglikanskoj crkvi.

    1723. -
    Umro je engleski arhitekta Kristofer Ren (Christopher Wren), na čijem delu je zasnovana engleska klasicistička arhitektura 18. veka. Nakon požara u londonskom Sitiju 1666, kada je izgorelo oko 13.000 zgrada, izradio je urbanistički plan za njegovu obnovu i ostvario svoje najveće delo katedralu Svetog Pavla (1673-1710).

    1815. -
    Po nalogu Sulejman paše ubijen je Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, srpski vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Bio je predviđen za vođu Prvog srpskog ustanka (1804), ali je na njegov predlog izabran Karađorđe Petrović. Njegovo junaštvo opevano je u narodnim pesmama, a Đura Jakšić je o njemu napisao istoimenu dramu.

    1848. -
    Prinudivši premijera Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi, komunisti su u Čehoslovačkoj preuzeli vlast. Ovaj događaj nazvan je "februarski udar".

    1854. -
    Egipatski predsednik Mohamed Nagib (Mohammad Naguib) je prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsednik Revolucionarnog saveta preuzeo Gamal Abdel Naser (Nasser), njegov blizak saradnik prilikom obaranja kralja Faruka I
    (Farouk) u julu 1952.

    1856. -
    Na završetku 20. kongresa Komunističke partije SSSR, Nikita Hruščov pročitao je tzv. Tajni referat u kojem je izložio posledice Staljinove vladavine i kulta ličnosti.

    1864. -
    Pobedom nad Soni Listonom (Sonny) u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. Muhamed Ali (Cassius Clay, Muhammad), postao je prvi put prvak sveta teške kategorije u boksu. Titulu je potom devet puta uzastopno uspešno odbranio, a oduzeta mu je 1967. sudskom presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.

    1872. -
    Sovjetski vasionski brod "Luna 20" vratio se na Zemlju sa uzorcima Mesečevog tla.

    1873. -
    Rođen je italijanski operski pevač Enriko Karuzo (Enrico Caruso), jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cenjen kao izvođač uloga u operama Đuzepea Verdija (Giuseppe) i Đakoma Pučinija (Giacomo) i kao interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonsku ploču.

    1885. -
    Nemačka je anektirala Tanganjiku i Zanzibar.

    1888. -
    Umro je srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Velike škole u Beogradu. Opisao je oko 80 dotada nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta, otkrio endemsko-reliktni četinar poznat kao "Pančićeva omorika" (Picea omorika) i objavio oko 30 naučnih radova. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.



    1899. -
    Umro je osnivač britanske novinske agencije Rojters nemački Jevrejin Paul Julijus fon Rojter (Julius von Reuter), po kojem je nazvana najstarija svetska agencija.

    1983. -
    Umro je američki pisac Tenesi Vilijams (Tennešee Njilliams), čuven po psihološkim dramama građenim tehnikom lirske simbolike ("Staklena menažerija", "Tramvaj zvani želja", "Mačka na usijanom limenom krovu").



    1986. -
    Filipinski diktator Ferdinand Markos (Marcos) podneo je ostavku pod pritiskom pobunjenog naroda, vojnog vrha, i uz podsticaj SAD koje su dotada podržavale njegovu diktatorsku vladavinu.

    1991. -
    Iračka raketa "skad" pogodila je, u Zalivskom ratu, kasarnu američkih marinaca kod saudijskog grada Dahran. Poginulo je 28 vojnika, a veći broj je ranjen.

    1993. -
    Kim Jong Sam (Young) je preuzeo dužnost predsednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu te azijske države posle 32 godine.

    1994. -
    Jevrejski naseljenik Baruh Goldštajn (Baruch Goldstein) ubio je iz automatske puške i bombama 43 muslimanska vernika u džamiji u Hebronu, na okupiranoj Zapadnoj obali, posle čega je na istom mestu pretučen do smrti.

    2000. -
    Međunarodni crveni krst saopštio je da je još uvek nepoznata sudbina oko 3.000 ljudi sa Kosova nestalih za vreme sukoba srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca 1998-99. i da među nestalim licima najviše ima kosovskih Albanaca.

    2001. -
    U 92-oj godini umro je ser Donald Bredman (Bradman), najpoznatiji igrač kriketa u istoriji tog sporta i najslavniji sportista Australije. On je postao nacionalna sportska ikona tokom 30-tih i 40-tih godina prošlog veka kada je postavio svojevrstan rekord u tom sportu.

    2003. -
    Umro je italijanski komičar i režiser Alberto Sordi (82) koji je, u 60 godina dugoj karijeri, igrao u oko 150 filmova.

    2004. -
    U 86. godini umro je Stanislav Rinjak (Stanislaw Ryniak) prvi registrovani zatvorenik u nacističkom koncentracionom logoru Aušvic. 2004 - Češki parlament je doneo odluku o slanju više od 100 vojnika u Avganistan, što je prvo aktivno učešće českih oružanih snaga od II svetskog rata. 2005 - Umro je Piter (Peter) Benenson (83), osnivač Organizacije za ljudska prava Amnesti internešenel (Amnesty International), koja je dobitnik Nobelove nagrade.

    2005.
    Umro je britanski pravnik Piter Benenson, osnivačmeđunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava - Amnesti internešenel.

    2007.
    Iranska Revolucionarna garda, ubila je 17 pobunjenika na severozapadu Irana, nedaleko od Turske granice. Iran se suočava sa problemom nekolicine pobunjeničkih pokreta sa
    etničkim i verskim motivima.

    2007.
    Iran je uspešno lansirao u orbitu prvu raketu - nosača satelita, delo domaćih naučnika. U saradnji sa Rusijom Iran je lansirao u svemir dve godine ranije satelit ''Sina 1''.

    2007.
    U samoubilačkom napadu u dvorištu jedne bagdadske obrazovne institucije ubijeno je najmanje 40 i ranjeno 34 osobe. Bombaš sa prslukom punim eksploziva, pokušao je da uđe u dvorište Ekonomskog i administrativnog koledža i pošto ga je obezbeđenje zaustavilo, digao je sebe u vazduh usmrtivši studente koji su se tu zatekli. U istočnom delu Bagdada, gde je koledž smešten nalazi se jako uporište Mehdi armije antiamerički nastrojenog šiitskog sveštenika Moktada Al Sadra.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #567

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je utorak, 26. februar, 57. dan 2008. Do kraja godine ima 309 dana


    1200.
    U Hilandaru umire monah Simeon, poznatiji po svom
    svetovnom imenu Stefan Nemanja, osnivač dinastije Nemanjića, koja
    je vladala srpskim zemljama više od dva veka. Pre nego što se
    1196. zamonašio, vladao je Srbijom kao veliki župan. Vlast je
    preuzeo 1166. kad je zbacio brata Tihomira, velikog župana,
    štićenika dvora u Carigradu. Ubrzo po preuzimanju vlasti pokušao
    je da se odupre suprematiji Vizantije, protiv čije je vojske
    ratovao u savezu sa Mletačkom republikom, ali je to uspeo tek posle
    smrti vizantijskog cara Manojla Komnina 1180. U savezu sa Ugarskom
    napao je i Srbiji priključio Zetsko primorje (staru srpsku
    Kraljevinu Duklju), Trebinje, Zahumlje, oblast oko Južne i Velike
    Morave kao i prostor Kosova i Metohije (bez Prizrena). Nemački car
    i jedan od vođa Trećeg krstaškog rata Fridrih I Barbarosa, koji
    je s vojskom na osnovu sporazuma s Nemanjom prošao kroz Srbiju,
    1189. nije prihvatio njegovu ponudu za zajedničku borbu protiv
    Vizantije. Kad su krstaši prešli u Malu Aziju, Vizantija je napala
    Srbiju 1190. ali je Nemanja uspeo da očuva samostalnost države.
    Pošto je presto ustupio srednjem sinu, kasnije prvom kralju iz
    dinastije Nemanjića - Stefanu Prvovenčanom, a ne najstarijem
    Vukanu, zamonašio se usvojoj zadužbini manastiru Studenica. Sa
    najmlađim sinom Rastkom, Zajedno sa najmlađim sinom Rastkom, čije
    je monaško ime bilo Sava, podigao je na Svetoj Gori manastir
    Hilandar. Hilandar je ubrzo postao najznačajniji srpski duhovni i
    književni centar. Podigao je i crkve i manastire Djurđeve Stupove,
    Bogorodičin manastir i Svetog Nikolu kod Kuršumlije. Srpska
    pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog u
    nizu svetitelja iz loze Nemanjića.



    1531.
    U portugalskoj prestonici Lisabon u zemljotresu je
    poginulo između 20.000 i 30.000 ljudi.

    1770.
    Umro je italijanski violinski virtuoz i kompozitor
    Djuzepe Tartini (Giuseppe), koji je uveo novine u tehniku sviranja i
    građenja violina. Komponovao je mnoštvo violinskih koncerata i
    sonata, uključujući sonatu ''Djavolji triler''.

    1777.
    Rođen je srpski državnik i pisac prota Mateja
    Nenadović, vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, tvorac i prvi
    predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - neke vrste ondašnje
    vlade. Sa stricem Jakovom pokrenuo je u valjevskoj i šabačkoj
    nahiji Prvi srpski ustanak. Komandovao je delom ustaničkih snaga
    1806. u boju na Mišaru kod Šapca u kojem su Turci potučeni do
    nogu. Kao prvi diplomata obnovljene Srbije putovao je u Petrograd
    kako bi uspostavio diplomatske odnose s Rusijom i zainteresovao
    rusku vladu za podršku i pomoć. Posle propasti ustanka 1813, u
    emigraciji je svim silama nastojao da zainteresuje velike sile za
    stvar Srbije i prisustvovao je Bečkom kongresu 1815. s punomoćjem
    srpskih vođa. Posle Drugog srpskog ustanka postao je valjevski
    knez, ali je uklonjen zbog nesuglasica s knjazom Milošem
    Obrenovićem, a zbog sukoba s knezom Mihailom 1840. prognan je iz
    Srbije. Vratio se 1842. kad su Obrenovići oboreni s vlasti i postao
    je državni savetnik. Napisao je ''Memoare'', jedno od najboljih
    memoarskih dela srpske književnosti, pune dragocenih podataka o
    događajima i ljudima u vreme Prvog srpskog ustanka.

    1802.
    Rođen je francuski pisac Viktor Igo (Victor Hugo),
    član Francuske akademije, najveći pesnik Francuske 19. veka i
    rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u
    političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac.
    Pod Lujem Filipom postao je per Francuske i akademik, a 1848.
    poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Posle državnog udara Napoleona
    III 1851. je proteran i živeo je u izgnanstvu u Belgiji i
    Engleskoj, a kad je 1870. palo Drugo carstvo trijumfalno je dočekan
    u Parizu, gde je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876.
    vatreni članak ''Za Srbiju''. Pisao je pesme, drame, romane, eseje,
    pamflete. Dela: romani ''Jadnici'', ''Bogorodičina crkva u Parizu'',
    'Rabotnici na moru'', drame ''Ernani'', ''Lukrecija Bordžija'', ''Rij
    Blaz'', političko-satirična zbirka pesama protiv Napoleona III
    ''Kazne'', pamflet ''Napoleon Mali''.



    1815.
    Francuski car Napoleon I napustio je mediteransko
    ostrvo Elba, na koje je proteran posle abdikacije 1814. Krenuvši s
    malom grupom sledbenika ušao je u Pariz i povratio vlast, čime je
    počela njegova druga vladavina poznata kao ''100 dana'', okončana u
    junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.

    1834.
    Umro je nemački izdavač i štampar Alojz Johan
    Nepomuk Franc Zenefelder (Aloys Johann, Franz Senefelder),
    pronalazač sistema litografske štampe. Napisao je ''Udžbenik
    litografije''.

    1846.
    Rođen je Vilijam Frederik Kodi, poznat kao Bufalo
    Bil, legendarna ličnost istorije SAD u vreme osvajanja
    prostranstava na zapadu Amerike. Nadimak je stekao kao vešt lovac
    na bizone. Pod starost je obilazio svet prikazujući veštine u
    cirkusu koji je gostovao i u Srbiji.

    1848.
    U Francuskoj je proglašena Druga republika, dva
    dana posle abdikacije kralja Luja Filipa.

    1852.
    Britanski vojni transportni brod ''Birkenhed'' potonuo
    je u zalivu Simon uz obalu Južne Afrike, povukavši u smrt 485
    ljudi.

    1901.
    Posle gušenja dvogodišnjeg kineskog ustanka protiv
    strane okupacije - nazvanog ''Bokserski ustanak'' prema nazivu tajnog
    patriotskog udruženja ''Pesnica u ime mira i pravde'' - vođama
    pobune Či Hsiuiju i Su Čeng Juu javno su odrubljene glave.

    1909.
    Otomansko carstvo je priznalo austrougarsku aneksiju
    Bosne i Hercegovine.

    1915.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv
    Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili
    bacače plamena.

    1916.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu potopili francuski
    teretni brod ''Provansa II'', usmrtivši 930 ljudi.

    1917.
    U okupiranoj Srbiji u Prvom svetskom ratu počeo je
    Toplički ustanak protiv bugarskih i austrougarskih trupa, izazvan
    masovnim terorom, pljačkom i paljevinom sela i prisilnom
    regrutacijom. Okupatori su uzvratili surovim represalijama: pobijeno
    je oko 20.000 ljudi, a u Toplici je uništeno 55 sela.

    1918.
    Nemački avioni su u Prvom svetskom ratu
    bombardovali italijanski grad Veneciju.

    1935.
    Škotski fizičar Robert Votson Vat (Watson Watt)
    prvi put je javno demonstrirao uređaj nazvan radar (otkrivanje i
    određivanje položaja pomoću radio talasa).

    1936.
    Adolf Hitler je u Saksoniji otvorio prvu fabriku za
    proizvodnju ''narodnog vozila'' (folksvagen).

    1952.
    Premijer Vinston Čerčil je saopštio da je Velika
    Britanija proizvela atomsku bombu i da će je isprobati u Australiji.

    1960.
    Umro je srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor
    Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije od

    1937. Na njenom čelu će se nalaziti sve do 1960. Bio je član svih
    slovenskih akademija. Rođen u Budimpešti, posle završene Velike
    škole u Beogradu, studirao je slovensku filologiju i lingvistiku u
    Odesi i Moskvi. Osnovao je i uređivao časopise ''Južnoslovenski
    filolog'' i ''Naš jezik''. Osnivač je srpske moderne dijalektologije
    i jedan je od tvoraca naučne sintakse. Rešio je složen problem
    opšteslovenskog akcentnog sistema. Pod njegovim rukovodstvom SANU
    je izdala prvu knjigu velikog ''Rečnika književnog i narodnog
    jezika''. Napisao je oko 500 rasprava, jezičkih ogleda, naučnih
    kritika, polemika i prikaza. Dela: ''O jezičkoj prirodi i jezičkom
    razvitku'', ''Pravopis srpskog jezika'', ''Dijalekti istočne i južne
    Srbije'', ''O dvojini u slovenskim jezicima'', ''Galički dijalekat''.

    1969.
    Umro je nemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac
    filozofije egzistencije. Po završetku medicine radio je na
    Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom bio profesor
    filozofije dok ga 1937. nisu otpustili nacisti jer je osuđivao
    njihovu politiku. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom
    celine stvarnosti, totalitetom, koji se ne otkriva proučavanjem
    emirijskog sveta, nego je stvara pojedinac (egzistencija) težnjom
    da sebe ostvari kao autentičnu ličnost. Takva ličnost ne
    izgrađuje smisao celine u obliku pojmova, već intuitivnog
    unutrašnjeg doživljaja koji je nazvao filozofskom verom kojom
    čovek dolazi u kontakt sa onostranim. Objavio je 25 knjiga iz
    psihijatrije i filozofije. Dela: ''Opšta psihopatologija'',
    'Psihologija pogleda na svet'', ''Filozofija'', ''Um i egzistencija'', ''O
    istini'', ''O izvoru i cilju istorije'', ''Filozofska vera''.

    1980.
    Egipat i Izrael su uspostavili diplomatske odnose,
    okončavši tri decenije međusobnog ratnog stanja.

    1990.
    Pod vođstvom Violete Barios de Čamoro, udružena
    lista 14 opozicionih partija Nikaragve dobila je izbore nad
    sandinistima predsednika Danijela Ortege.

    1992.
    Umro je srpski glumac Jovan Janićijević
    ''Janaćko'', dugogodišnji član Beogradskog dramskog pozorišta.
    Popularnost je stekao filmskim ulogama, posebno televizijskim
    serijama poput ''Građana sela Luga'', ''Parničara'' i ''Muzikanata'', a
    lik Burduša iz poslednje od tih serija postao je sastavni deo
    njegovog imena.

    1993.
    U snažnoj eksploziji koju su u Svetski trgovački
    centar u Njujorku podmetnuli arapski islamski teroristi poginulo je
    šest, a povređeno oko 1.000 ljudi.

    1995.
    Posle gubitka oko milijardu dolara koje je na berzi
    izazvao diler u Singapuru Nik Lison, bankrotirala je londonska banka
    'Berings'', jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.

    1997.
    Švajcarska vlada odobrila je osnivanje memorijalnog
    fonda za žrtve holokausta u Drugom svetskom ratu, nastojeći da
    umanji razmere skandala posle otkrića da su trezori banaka u
    Švajcarskoj puni imovine žrtava nemačkih nacista.

    1999.
    Etiopske trupe su probile front eritrejske armije u
    spornoj pograničnoj oblasti i vlada Eritreje je saopštila da će
    prihvatiti plan afričkih zemalja za okončanje desetomesečnog rata
    sa Etiopijom.

    2001.
    Etiopija je saopštila da je povukla sve trupe s
    teritorije Eritreje, okončavši tako dvogodišnji pogranični rat i
    omogućivši kasnije razmeštanje ''plavih šlemova''.

    2001.
    Jedan od vođa Hrvata u Bosni i Hercegovini Dario
    Kordić osuđen je u Haškom tribunalu na 25 godina zatvora zbog
    ratnih zločina nad bosanskim muslimanima.

    2004.
    Makedonski predsednik Boris Trajkovski poginuo je u
    avionskoj nesreći u blizini Mostara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #568

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda 27. februar, 58. dan 2008. Do kraja godine ima 308 dana


    208. -
    Rođen je rimski imperator Konstantin I (Konstantin Veliki), koji je počeo hristijanizaciju Rimskog carstva (prema nekim izvorima rođen je u Naisusu, današnjem Nišu). Godine 312. izdao je Milanski edikt o toleranciji kojim je hrišćanstvo izjednačio sa ostalim verama, a 325. je sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji na kojem je stvoren temelj dogmatskog i kanonskog sistema hrišćanske crkve. Osnovao je 330. Konstantinopolj (Carigrad), novu prestonicu Rimskog carstva.

    1617. -
    U selu Stolbovo sklopljen je mirovni ugovor između Švedske i Rusije. Šveđani su vratili Rusiji područje Novgoroda i priznali dinastiju Romanovih, ali su zadržali južnu obalu Finskog zaliva i Karelijsku prevlaku i time odsekli Rusiju od Baltika, što je trajalo sve do Severnog rata (1700-21).

    1844. -
    Dominikanska Republika je postala nezavisna od Haitija.

    1881. -
    Buri su pobedili Britance u bici kod Majuba Hila u južnoj Africi. Na isti dan 1900. britanske trupe pod komandom lorda Kičinera (Kitćener) odnele su presudnu pobedu nad Burima u bici kod Pardenberga.

    1887. -
    Umro je ruski kompozitor i naučnik Aleksandar Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica", čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonije i kamerne muzike. Na svom životnom delu, operi "Knez Igor" radio je 18 godina, a dovršili su je Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.

    1900. -
    Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom (Ramsay MacDonald) kao sekretarom.

    1902. -
    Rođen je američki pisac Džon Štajnbek (John Steinbeck), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Književni uspeh postigao je romanom "Kvart Tortilja" 1935, a potom su usledila čuvena dela "O miševima i ljudima", "Plodovi gneva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja".

    1905. -
    Reorganizacijom Velike škole osnovan je Beogradski univerzitet, prva univerzitetska ustanova u Srbiji.

    1932.-
    Rodjena je engleska filmska glumica Elizabet Tejlor, koja je debitovala 1942. u filmu "Lesi se vraća kući", postavši svetski poznata zvezda već kao devojčica. Ostali filmovi: "Mesto pod suncem", "Ajvanho", "Staza slonova", "Drvo života", "Džin", "Baterfild 8" (Oskar), "Kleopatra", "Hotel Internacional", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Iznenada prošlog leta", "Ko se boji Virdžinije Vulf?" (Oskar), "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Odsjaj u zlatnom oku", "Tajna ceremonija".



    1933. -
    U požaru, koji su podmetnuli nacisti, izgorela je zgrada nemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti su taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima i zavodeći teror uništili poslednje ostatke parlamentarno-demokratskog sistema u zemlji.

    1936. -
    Umro je ruski lekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu.

    1939. -
    Velika Britanija i Francuska priznale su vladu generala Franciska Franka (Francisco Franco) u Španiji.

    1952. -
    Održana je prva sednica UN u novom stalnom sedištu svetske organizacije u Njujorku.

    1963. -
    Dolaskom na vlast izabranog predsednika Huana Boša Gavinja (Juan Bosć Gavino), u Dominikanskoj Republici je posle 33 godine okončan period diktature. Osnivač i vođe Revolucionarne dominikanske partije, Gavinjo je od 1930. živeo u izbeglištvu.

    1976. -
    U Zapadnoj Sahari, koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji, oslobodilački front Polisario proklamovao je Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku.

    1993. -
    Na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci naoružani otmičari izveli su iz voza 20 putnika, jugoslovenskih državljana muslimanske nacionalnosti i odveli ih u nepoznatom pravcu. Nebojša Ranisavljević, jedan od učesnika, osuđen je 9. septmbra 2002. na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

    1994. -
    U eksploziji bombe u maronitskoj katoličkoj crkvi u Libanu poginulo je deset i ranjeno 60 vernika koji su pred oltarom čekali da budu pričešćeni.

    1996. -
    SR Jugoslavija je ukinula sankcije protiv Republike Srpske (blokada na Drini) uvedene 4. avgusta 1994.

    1999. -
    Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procenile su da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema ovim podacima eksplozije nagaznih mina svakog meseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj dece.

    2002. -
    U 83 godini života umro je Spajk Miligan (Spike Milligan) osnivač britanske komedije 20. veka.


    2006 -
    Umro je američki glumac Denis Viver (Dennis Weaver) koji se proslavio ulogom šerifa Meklauda u istoimenoj televizijskoj seriji.

    2003. -
    Tribunal u Hagu izrekao je bivšoj predsednici RS Biljani Plavšić kaznu od 11 godina zatvora i ona je upućena na izdržavanje kazne u švedski zatvor Hinseberj. Plavšićeva je krajem 2002. godine priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH.

    2003. -
    Demografi Ujedinjenih nacija smanjili su svoje ranije prognoze o naseljenosti planete za 2050-tu godinu, sa 9,3 na 8,9 milijardi, zbog povećanja smrtnosti ljudi od AIDS-a.

    2007.
    Glavni tužilac stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Luis Moreno-Okampo imenovao je prvu dvojicu optuženih za zločine u sudanskoj regiji Darfur - bivšeg sudanskog ministra
    unutrašnjih poslova i bivšeg komandanta lokalne milicije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #569

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 28. februar, 59. dan 2008. Do kraja godine ima 307 dana.



    1525. -
    Španski osvajač Ernan Kortes (Hernan Cortez) pogubio je poslednjeg astečkog cara Kuautemoka (Cuauhtemoc).

    1825. -
    Rusija i Velika Britanija potpisale su ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade, teritorija koje su tada bile u posedu Rusa, odnosno Britanaca.

    1832. -
    U Beogradu je osnovana Narodna biblioteka Srbije kao sastavni deo Državne štamparije. Biblioteka je potom bila pod Ministarstvom prosvete, a od 1871. je samostalna ustanova. Odluku o osnivanju doneo je knez Miloš Obrenović.

    1844. -
    Tokom prikazivanja nove fregate "Prinston", koje je na reci Potomak priredila američka mornarica, na brodu je eksplodirao jedan od topova, usmrtivši državnog sekretara, ministra mornarice i još nekoliko funkcionera vlade SAD.

    1862. -
    U Srbiji je donet prvi zakon o advokaturi.1869. - Umro je francuski pisac i diplomata Alfons de Lamartin (Alphonse, Lamartine), jedan od najvećih liričara romantizma. Slavu mu je donela već prva knjiga "Pesničke meditacije" (1820), a potom i njegova najznačajnija zbirka "Pesničke i religiozne harmonije" sa čuvenom "Himnom noći" koju je preveo Njegoš. U proznom delu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.

    1916. -
    Završeno je prebacivanje glavnine srpske vojske od oko 140.000 vojnika iz okupirane Srbije u Prvom svetskom ratu, na ostrvo Krf. Oporavljena u narednim mesecima, reorganizovana i naoružana srpska vojska se u leto iste godine vratila u borbu na Solunskom frontu. Tokom povlačenja preko Albanije od decembra 1915. više od 200.000 vojnika i civila umrlo je od gladi, iscrpljenosti i zime.

    1922. -
    Velika Britanija je formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.

    1941. -
    U egzilu je umro bivši španski kralj Alfonso XIII. Odbivši da abdicira 1931, kada su na izborima u Španiji pobedili republikanci, kralj je bio prisiljen da napusti zemlju.


    1953. -
    U Ankari su Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji, poznat kao Balkanski savez.

    1959. -
    The first polar orbiting satellite, Discoverer 1, was launched

    1971. -
    Women were refused the right to vote in elections, in Lichtenstein
    1984. -
    Zimske Olimpijske igre otvorene u Sarajevu.

    1991. -
    Završen je Zalivski rat, koji su 42 dana vodile SAD i saveznici protiv Iraka. Iračke snage prisiljene su da napuste Kuvajt koji su okupirale 1. avgusta 1990.

    1991. -
    Iraq agreed to a cease fire in Gulf War conflict

    1993. -
    Američki vojni transporteri izbacili su iznad istočne Bosne prve tovare humanitarne pomoći u hrani i lekovima, čime je počela "Operacija padobran" u ratom zahvaćenoj Bosni i Hercegovini.

    1994. -
    U zoni "zabranjenog leta" iznad Bosne i Hercegovine zapadno od Banjaluke dva američka aviona F-16 srušili su četiri srpska aviona tipa "Galeb".

    1994. -
    Četiri srpska vojan aviona srušena u Bosni.

    1997. -
    U Iranu je zemljotres razorio više od 20 sela, a poginulo je oko 1.000 ljudi.

    1998. -
    Nakon ubistva četiri srpska policajca kod Glogovca i Srbice, na području Drenice na Kosovu počeli su sukobi srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, pripadnika nelegalne Oslobodilačke vojske Kosova.

    2002. -
    U potrazi za Radovanom Karadžićem pripadnici Sfora sproveli su opsežnu akciju na području Čelebića, ali nisu uspeli da uhapse ratnog lidera bosanskih Srba optuženog za ratne zločine pred Međunarodnim sudom u Hagu.

    2003. -
    Na zajedničkoj sednici oba veća Skupštine SR Jugoslavije proglašena je Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.

    2004. -
    Afrički lideri su se na samitu dogovorili da oforme Afričke multinacionalne snage, koje bi bile sposobne da intervenišu širom Afrike, u cilju okončanja građanskih ratova i sprečavanju genocida.

    2005.
    U samoubilačkom bombaškom napadu u iračkom gradu Hili, ispred jedne bolnice, poginulo je 125 ljudi, a 200 je ranjeno.

    2006.
    Od eksplozije bombe, koju su maoistički pobunjenici postavili ispod kamiona u centralnoj saveznoj indijskoj državi Čatisgar, život je izgubilo 55 ljudi, a teško je povređeno 20.

    2007.
    Umro je Artur Šlezinger, američki istoričr i publicista. Šlezinger, koji je dva puta dobio Pulicerovu nagradu i američku Nacionalnu književnu nagradu, imao je pristup dešavanjima u Beloj kući u vreme Kenedija, a proučavao je i zaostavštine - Frenklina Ruzvelta, Endrijua Džeksona, Džona i Roberta Kenedija. Za hroniku Kenedijeve administracije ''Hiljadu
    dana: Džon F. Kenedi u Beloj kući'' dobio je Pulicerovu nagradu i Nacionalnu književnu nagradu 1966. Autor je više od 20 dela.

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #570

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 29. februar, 60. dan 2008. Do kraja godine ima 306 dana. Ovaj datum nalazi se u kalendarusvake četvrte godine, samo u prestupnim godinama.

    1720.
    Švedska kraljica Ulrika abdicirala je u korist
    supruga, princa Frederika I.

    1792.
    Rođen je italijanski kompozitor Djoakino Antonio
    Rosini, autor 39 opera, od kojih se veći deo vremenom izgubio s
    repertoara operskih kuća, ali je nekolicina i sada veoma popularna
    i često se izvode. Komponovao je u romantičarskom stilu, duhovito,
    spontano i originalno, s dopadljivom melodijom pokretljivog ritma i
    uzražajnog orkestra. Dela: opere ''Seviljski berberin'', ''Viljem
    Tel'', ''Tankreda'', ''Otelo'', ''Semiramida'', crkvena muzika ''Stabat
    Mater''.

    1808.
    U pohodu tokom kojeg je za samo mesec dana osvojena
    cela Španija, francuske snage Napoleona I su zauzele Barselonu.

    1824.
    Rođen je srpski pisac i političar Stjepan Mitrov
    Ljubiša. Mnogo je učinio na polju buđenja nacionalne svesti Srba
    u Boki i Dalmaciji, kao javni radnik i poslanik u dalmatinskom
    saboru i austrijskom rajhsratu (skupština). Bio je samouk,
    pripovedanje mu je lucidno, izvorno, protkano finim humorom, s
    poetskim osećanjem za legendu i realističnim nervom za život
    njegovog zavičaja. Dela: ''Kanjoš Macedonović'', ''Pričanja Vuka
    Dojčevića'', ''Pripovijesti crnogorske i primorske''.

    1892.
    SAD i Britanija su potpisale ugovor o lovu na foke
    u Beringovom moru, čime je nastavljeno masovno uništavanje tih
    životinja - ali od tada sa ustanovljenim kvotama svake od dveju
    zemalja potpisnica ugovora.

    1916.
    Stupila je na snagu naredba nemačke vrhovne
    komande u Prvom svetskom ratu o potapanju svih naoružanih
    trgovačkih brodova zemalja s kojima je Nemačka bila u ratu.

    1920.
    Usvojen je ustav Čehoslovačke kojim je zamenjen
    privremeni ustav od 13. novembra 1918. te zemlje nastale posle
    raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu. Ustavom su
    proklamovane demokratske političke i građanske slobode, a zemlja
    je definisana kao republika u kojoj šef države rukovodi izvršnom
    vlašću, dok se dvodomna skupština bira opštim pravom glasa
    punoletnih građana oba pola.

    1920.
    Rođena je francuska glumica Simon Rusel, poznata
    kao Mišel Morgan, čija se gluma odlikovala jednostavnošću i
    suptilnošću. Filmovi: ''Obala u magli'', ''Pastoralna simfonija'',
    ''Fabiola'', ''Oholi'', ''Veliki manevri'', ''Lavovi su pušteni'',
    ''Benžamin''.

    1928.
    Pukovnik armije SAD Hari Stimson preuzeo je u
    Manili položaj generalnog guvernera Filipina, koji su bili
    američka kolonija sve do 1946.

    1932.
    Pronacistički ''Lapua pokret'' pokušao je da
    preuzme vlast u Finskoj ali je to sprečeno. Vlada u Helsinkiju je u
    martu 1932. zabranila taj politički pokret.

    1944.
    Američke trupe su u Drugom svetskom ratu izvršile
    invaziju na Admiralska ostrva u Tihom okeanu severoistočno od Nove
    Gvineje, koja su bila pod japanskom okupacijom. Zauzimanje tih
    ostrva bilo je strateški značajno za savezničke snage u nadiranju
    ka Filipinima.

    1956.
    Pakistan je proglašen islamskom repubikom.

    1960.
    U snažnom zemljotresu koji je pogodio marokanski
    grad Agadir poginulo je oko 12.000 ljudi.

    1964.
    Saopšteno je da su SAD razvile avion koji može da
    leti brzinom od 3.200 kilometara na čas i da dostigne visinu od
    21.300 metara, što je tada bilo izuzetno dostignuće u
    vazduhoplovstvu.

    1988.
    U Iračko-iranskom ratu (1980.-1988.) otpočela je
    nova runda ''rata gradova'', odnosno međusobnog bombardovanja
    civilnih naselja.

    1996.
    U najgoroj nesreći u istoriji peruanskog civilnog
    vazduhoplovstva poginulo je svih 117 putnika i šest članova posade
    aviona ''boing 737'' na letu ka gradu Arekipa, koji se srušio u
    Andima, oko 900 kilometara južno od Lime, odakle je poleteo.

    1996.
    Na osnovu optužbe indijskog Federalnog istražnog
    biroa, sud je izdao nalog za hapšenje deset zvaničnika,
    uključujući četiri bivša člana vlade koju je vodila ''Kongresna
    stranka'', zatim šefa opozicione ''Baratija Džanata Partije'' Lala
    Krišnu Advanija i bivšeg potpredsednika vlade Devija Lala.
    Indijski biznismen Surendra Džain je od 1988. do 1991. podmićivao
    političare kako bi došao do povoljnih ugovora sa državom.

    1996.
    Hrvatski helsinški odbor je obelodanio još jedan
    zločin nad malobrojnim Srbima preostalim u Krajini posle agresije
    Hrvatske početkom avgusta 1995: u selu Jezerce kod Plitvičkih
    jezera u svojoj kući, udaljenoj od glavne saobraćajnice samo
    stotinak metara, u noći između 27. i 28. februara ubijen je
    bračni par Dane (83) i Milka Kalember (81), a kuća je zatim
    spaljena. Takođe je obelodanjeno da su potom hrvatske vlasti u
    tajnosti sahranile žrtve.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 38 od 98 PrvaPrva ... 2836373839404888 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •