Dogodilo se na današnji dan - Strana 41
Strana 41 od 98 PrvaPrva ... 3139404142435191 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 601 do 615 od ukupno 1456
  1. #601

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je nedelja, 30. mart, 90. dan 2008. Do kraja godine ima 276 dana.


    1135.
    Rođen je jevrejski filozof, lekar, matematičar i
    astronom Mojsije ben Majmon, poznat kao Majmonides, sledbenik
    Aristotela, najveći jevrejski filozof srednjeg veka. U najvažnijem
    filozofskom delu ''Vodič ljubavi'' pokušao je da zasnuje religiju na
    racionalnim osnovama, što je izazvalo žestoku osudu ortodoksnih
    pristalica judaizma. Napisao je više astronomskih i matematičkih
    rasprava i 18 medicinskih traktata s teorijama znatno ispred vremena
    u kojem je živeo.

    1853.
    Rođen je holandski slikar Vinsent van Gog, jedan od
    najoriginalnijih i najtemperamentnijih u istoriji slikarstva. Slikao
    je žarkim bojama, a njegova ekspresivna dela prodorne snage,
    neprevaziđena su u neposrednom izražavanju psihičkih stanja.
    Nepriznat za života, praćen je mnogim nedaćama koje su ga bacale
    u duboku depresiju. U nervnom rastrojstvu ubio se 1890. Njegova dela
    - oko 850 slika i više od 900 crteža, mahom pejzaža, portreta i
    mrtvih priroda - presudno su uticala na modernu umetnost.



    1856.
    U Parizu je mirovnim ugovorom okončan Krimski rat
    vođen od 1953. između Rusije i Otomanskog carstva, kojem su se
    priključile Francuska, Velika Britanija i Sardinska kraljevina
    (Pijemont). Jednom od odredaba zagarantovana je unutrašnja
    samostalnost Srbije, ali je Turcima dopušteno da zadrže posede u
    nekim većim gradovima.

    1867.
    Senatu SAD podnesen je najneobičniji ugovor novijeg
    vremena - o kupovini od Rusije Aljaske, teritorije od milion i po
    kvadratnih kilometara, za samo 7,2 miliona dolara. Vrednost Aljaske
    se pokazala već 1897. kad je otkriveno zlato, kasnije bogata
    nalazišta mnogih ruda, najzad i nafta.

    1894.
    Rođen je ruski konstruktor aviona Sergej
    Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više
    od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu
    ''Il-2'' za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom
    svetskom ratu i putničkim avionima konstruisanim posle rata
    (''Il-12'', ''Il-18'', ''Il-62'', ''Il-86'').

    1905.
    Grci su na Kritu podigli ustanak protiv turske
    vladavine. To grčko ostrvo u Sredozemnom moru pripalo je Grčkoj
    1913, posle balkanskih ratova.

    1940.
    Japan je uspostavio marionetsku vladu u okupiranoj
    Kini.

    1944.
    Britanski i američki bombarderi zasuli su drugi put
    u Drugom svetskom ratu Niš tepihom bombi, usmrtivši najmanje 50
    srpskih civila. Prilikom prvog bombardovanja grada u oktobru 1943,
    poginulo je više od 250 ljudi.

    1945.
    Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu
    oslobodila baltičku luku Dancig (sadašnji Gdanjsk).

    1950.
    Umro je francuski državnik Leon Blum, vođa
    Socijalističke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer
    Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936. i 1937. i u
    proleće 1938, a treći put bio je premijer 1946. i 1947. U Drugom
    svetskom ratu Nemci su ga internirali u koncentracioni logor Dahau.

    1967.
    NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, pošto
    je predsednik Šarl de Gol odlučio da povuče zemlju iz tog
    zapadnog vojnog saveza pod dominacijom SAD.

    1973.
    Poslednji kontingent trupa SAD napustio je Južni
    Vijetnam, okončavajući direktno vojno uplitanje Vašingtona u
    Vijetnamski rat, tokom kojeg je poginulo više od 58.000 američkih
    vojnika. Uz smanjenu pomoć pokrovitelja s druge strane Tihog
    okeana, marionetski sajgonski režim srušen je 1975, posle čega su
    ujedinjeni Severni i Južni Vijetnam.



    1973.
    S glavne železničke stanice u Beogradu ispraćena
    je poslednja kompozicija s lokomotivom na parnu vuču.

    1974.
    Prvi kineski putnički avion sleteo je u Njujork.

    1979.
    Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom
    većinom izglasali uspostavljanje islamske republike.

    1981.
    Predsednika SAD Ronalda Regana, u trenutku dok je
    izlazio iz jednog hotela u Vašingtonu, lakše je ranio atentator
    Džon Hinkli.

    1983.
    Umro je srpski političar i pisac Rodoljub
    Čolaković, učesnik građanskog rata u Španiji i jedan od
    organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Kao pripadnik
    levičarske terorističke organizacije ''Crvena pravda'' 1921.
    uhapšen je i osuđen na 12 godina zatvora pod optužbom za
    umešanost u atentat na ministra unutrašnjih poslova Milorada
    Draškovića. Na robiji je s Mošom Pijade preveo prvi to
    'Kapitala'' Karla Marksa i ''Bedu filozofije''. Dela: ''Španija u
    plamenu'', ''Kuća oplakana'', ''Zapisi iz narodnooslobodilačkog rata'',
    ''Utisci iz Indije'', ''Susreti i sjećanja'', ''Kazivanje o jednom
    pokoljenju''.

    1986.
    Umro je američki filmski glumac Džejms Kegni,
    umetnik nesvakidašnje energije i ekspresivnosti, koji je u žanru
    kriminalističkog filma bio personfikacija ''anđela garava lica'',
    folklornog heroja epohe prohibicije i velike ekonomske krize.
    Filmovi: ''Državni neprijatelj'', ''Grešnikov odmor'', ''Prolaz za
    pakao'', ''Huk gomile'', ''Pobednik uzima sve'', ''Anđeli garava lica'',
    'San letnje noći'', ''Oklahoma Kid'', ''Jenki Dudl Dandi'' (Oskar), ''Krv
    na suncu'', ''Belo usijanje'', ''Cena slave'', ''Čovek sa hiljadu lica'',
    ''Jedan, dva, tri'', ''Regtajm''.



    1990.
    Parlament Estonije proglasio je ŠSR okupatorskom
    silom i zatražio punu nezavisnost.

    1993.
    Vlada u Skoplju odbacila je naziv ''Bivša
    Jugoslovenska Republika Makedonija'', koji su predložili
    međunarodni posrednici radi priznavanja novostvorene države i
    njenog prijema u UN.

    1997.
    U bombaškom napadu tokom mitinga u glavnom gradu
    Kambodže Pnom Penu, ubijeno je 10 i ranjeno više od 100 ljudi,
    uključujući vodeće kambodžanske opozicione političare.

    1999.
    U trećem napadu na čačansku fabriku ''Sloboda'' od
    početka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, gotovo
    sasvim su uništeni pogoni za proizvodnju usisivača, električnih
    šporeta i ostale bele tehnike, a šteta posle vazdušnih udara
    procenjena je na najmanje 300 miliona dolara.

    1999.
    Francuski list ''Parizijen'' objavio je fotografiju
    olupine američkog aviona ''F-117A'' u blizini Teočaka u
    severoistočnoj Bosni, pored koje su stražarili američki vojnici.

    2003.
    U Njujorku su čak i barovi i restorani proglašeni
    nepušačkim zonama.

    2005.
    Umro je srpski pozorišni reditelj Miroslav
    Belović, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (JDP) od 1948.
    godine. Kao pedagog radio je na Akademiji za pozorišnu umetnost
    (kasnije FDU) od njenog osnivanja 1949. godine. Upravnik JDP bio je
    od 1963. do 1966. godine. Najznačajnije Belovićeve režije na
    sceni JDP-a bile su Plaut - ''Hvalisavi vojnik'', Šon O'Kejsi - ''Plug
    i zvezde'', Georg Bihner - ''Dantonova smrt'', Jovan Hristić -
    ''Savonarola i njegovi prijatelji'', Belović i Stevan Pešić - ''Omer
    i Merima'', Slavomir Mrožek - ''Tango'', Marin Benetović -
    ''Hvarkinja'', '', Branislav Nušić - ''Mister Dolar'', Marin Držić -
    ''Dundo Maroje'', Nušić - ''Ne očajavajte nikad!''...

    2006.
    Španski parlament usvojio je plan autonomije
    Katalonije. Španski parlament usvojio je kontroverzni plan
    proširenja autonomije Katalonije, kojim se toj regiji daju veća
    ovlašćenja u oblasti finansija i pravosuđa, ali i atributi nacije
    - do tada pripisivani isključivo Španiji kao državi. Plan su
    podržali poslanici socialističke vlade, dok su poslanici desne
    Narodne partije bili protiv. Opozicija je ocenila da je predlog
    katalonskog regionalnog parlamenta, poznat i kao novi statut
    Katalonije, neustavan i da predstavlja pretnju za jedinstvo
    Španije. Među partijama koje su glasale protiv plana o autonomiji
    bila je i separatistička katalonska partija ERC, koja je ocenila da
    plan ''ne ide dovoljno daleko'' u smislu daljeg osamostaljenja
    Katalonije.

    2006.
    Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri,
    ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Meri -
    državnik, pisac i reditelj - bio je predsednik Estonije od 1992. do 2001.

    2007.
    Najmanje 54 osobe, od kojih su većina stranci iz
    raznih islamskih zemalja, ubijene su u sukobima između terorista
    povezanih sa Al Kaidom i pripadnika pakistanskih plemena u regionu
    Južni Vaziristan. Reč je provinciji na granici sa Avganistanom,
    koja služi kao baza talibanskim pobunjenicima.

    2007.
    Umro je Božidar Kovaček, srpski književnik,
    profesor, teatrolog, predsednik Matice srpske. Kovaček je rođen
    1930. godine u Bosanskoj Dubici. Gimnaziju je završio u Novom Sadu,
    a Filozofski fakultet u Beogradu, gde je doktorirao 1963. sa tezom o
    Jovanu Djorđeviću. Predavao je narodnu književnost i opšti kurs
    istorije jugoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u
    Novom Sadu. Bio je upravnik Biblioteke Matice srpske, redovni
    profesor i dekan novosadske Akademije umetnosti, a naučne oblasti
    bile su mu istorija srpske književnosti i kulture 18. i 19. veka.
    Bio je osnivač i glavni urednik časopisa za scenske umetnosti i
    muziku, predsednik Upravnog odbora Sterijinog pozorja i
    potpredsednik Vukove zadužbine. Objavio je mnoga dela iz istorije
    književnosti i teatrologije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #602

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 31. mart, 91. dan 2008. Do kraja godine ima 275 dana.

    1492.
    Kralj Fernando V Katolički dao je Jevrejima rok od tri meseca da pređu u rimokatoličku veru ili da napuste Španiju.

    1547.
    Umro je francuski kralj Fransoa I, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na presto 1515. nastojao je da postane rimsko-nemački car, što je 1519. uspeo njegov ljuti rival Karlo V, protiv kojeg je potom vodio četiri rata. Zarobljen je u bici kod Pavije 1525, ali je uspeo da se izbavi i 1536. uspostavio je savez sa Otomanskim carstvom protiv Habsburgovaca. Zaslužan je za razvoj francuske umetnosti i nauke.

    1596.
    Rođen je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, osnivač novovekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma, koji je označio prekid sa skolastikom. Prema njegovom učenju, u osnovi svega su različite supstance, jedna osnova svakog mišljenja i svesti, Res cogitans (misleća stvar), a druga svake telesnosti, Res extensa (prostiruća stvar). Verodostojnost postojanja tih supstanci postiže se samo pomoću ontološkog aksioma Cogito, ergo sum (mislim, dakle jesam). Razlog i svrhu postojanja tih dveju supstanci čini treća apsolutna supstanca - Bog. Tvorac je novovekovne opšte metodologije i epistemologije, koje su veoma uticale na potonje naučno mišljenje. Takođe je jedan od tvoraca analitičke geometrije, a u matematiku je uveo promenljivu veličinu i funkciju, odnosno kretanje i dijalektiku, što je bila prelomna tačka u razvoju matematike. Dela: ''Rasprava o metodi'', ''Pravila za rukovođenje umom'', ''Meditacije o prvoj filozofiji'', ''Rasprava o strastima duše'', ''Principi filozofije'', ''Geometrija''.

    1631.
    Umro je engleski pisac Džon Don, najveći među metafizičkim pesnicima, verovatno najveći ljubavni pesnik na engleskom jeziku. Sukobe tela i duha, individualne vere i opšte razočaranosti, izrazio je jezikom lišenim teatralnosti, karakterističnom za savremenike. Njegova lirika sjedinjava strast i intelekt i odlikuje se složenošću ideja. Dela: elegije, satire, poslanice, epigrami, religiozne pesme.

    1732.
    Rođen je austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn predstavnik ''bečkih klasičara'', koji je otkrio dotad neistraženo polje narodne muzike, inspirišući se nemačkim, austrijskim, mađarskim, francuskim, ruskim folklorom. Bio je tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarske magnatske porodice grofova Esterhazi, a dvaput je putovao u Englesku, gde je stekao svetsku slavu i komponovao najzrelija dela. Napisao je 104 simfonije, 83 gudačka kvarteta, više od 20 opera, klavirske sonate, crkvenu muziku. Njegova muzika puna je stvarnog života, komunikativna je i na prisni i jednostavan način univerzalna. Njegova dela poslužila sa kao podloga za današnju austrijsku i nemačku himnu. Dela: simfonije ''Jutro'', ''Podne'', ''Veče'', ''Marija Terezija'', ''Oproštajna'', ''Oksfordska'', ''Kraljica'', ''Časovnik'', ''Medved'', ''Kokoška'', ''Vojna'', gudački kvarteti ''Sunčevi kvarteti'', ''Ruski kvarteti'', oratorijum ''Stvaranje sveta'', ''Godišnja doba'', opera ''Apotekar''.



    1837.
    Umro je engleski slikar Džon Kanstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere, čime je znatno uticao na francuske impresioniste.

    1854.
    Japan je sa SAD potpisao prvi sporazum o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce, čime je okončana izolacija te zemlje.

    1855.
    Umrla je engleska književnica irskog porekla Šarlota Bronte, koja se proslavila već prvim romanom ''Džejn Ejr''. S mlađim sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pesama. Ostala dela: ''Vileta'', ''Profesor i Ema''.

    1889.
    Otvorena je Ajfelova kula, tada najviša građevina u svetu, čija je 300 metara visoka čelična konstrukcija nadvisila Pariz i postala jedno od njegovih glavnih znamenitosti. Kulu sagrađenu povodom Svetske izložbe konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.



    1904.
    Rođen je srpski slikar Djorđe Andrejević Kun, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učio u Beogradu, Veneciji, Milanu, Firenci, Rimu i Parizu. U predratnoj Jugoslaviji najviše je slikao prizore socijalne stvarnosti i društvenog revolta, a kao učesnik građanskog rata u Španiji od 1936. do 1939. i Narodnooslobodilačke borbe od 1941, prizore iz rata. Radio je velike kompozicije, portrete, mrtve prirode i figure, crteže, gravire, grafičke mape (''Krvavo zlato'', ''Za slobodu'', ''Partizani'').

    1917.
    SAD su od Danske preuzele Zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru, istočno od Portorika, i nazvale ih Devičanska ostrva, koja su posle otvaranja Panamskog kanala 1914. postala strateški važna. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916. Velika Britanija je držala šest većih i 25 malih ostrva arhipelaga, a Danska tri veća i 50 malih.

    1948.
    Kongres SAD usvojio je Maršalov plan četvorogodišnje pomoći evropskim zemljama posle Drugog svetskog rata, nazvan tako prema tvorcu plana, državnom sekretaru generalu Džordžu Maršalu. Vlada SAD je u okviru tog plana dodelila 15 milijardi dolara zapadnoevropskim zemljama.

    1948.
    Umro je češki pisac i novinar jevrejskog porekla Egon Ervin Kiš, otac modernog novinarstva. Bio je majstor reportaže, poznat po nadimku ''leteći reporter'', kako je glasio naslov jedne njegove knjige. Putovao je po Rusiji, Americi, Kini, Meksiku, Nemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama. Bio je i u Srbiji 1914. i u knjizi ''Zapiši to, Kiš'' opisao je vojni pohod Austro-Ugarske na Srbiju u Prvom svetskom ratu i herojski otpor srpske armije. Njegove reportaže su spoj vešto odabranih činjenica i pronicljivog tumačenja iz perspektive angažovanog posmatrača događaja. Dela: knige reportaža ''Zapiši to, Kiš'', ''Leteći reporter'', ''Carevi, popovi, boljševici'', ''Raj Amerika'', ''Tajna Kina'', ''Otkrića u Meksiku'', ''Sajam senzacija'', ''Pustolovine na pet kontinenata''.

    1949.
    Njufaundlend se priključio Kanadi kao deseta provincija.

    1971.
    Umro je srpski pravni filozof i stručnjak za krivično pravo Toma Živanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Dela: ''Osnovni problemi krivičnog prava'', ''Sistem sintetičke pravne filozofije'', ''Osnovi krivičnog prava'', ''Osnovi vojnog krivičnog prava'', ''O istupima'', ''Sistem rasprava o sistemu krivičnog prava i primeni u drugim pravnim i vanpravnim naukama'', ''Osnovi krivičnog prava kraljevine Jugoslavije''.

    1971.
    Američki poručnik Vilijam Kel osuđen je na doživotnu robiju (kazna je potom smanjena na 20 godina) zbog toga što je u Vijetnamskom ratu u martu 1968. komandovao tokom masakra civila u selu Mi Laj.

    1979.
    Isplovljavanjem razarača ''London'' iz luke u Valeti, posle 181 godine okončane su vojne veze Velike Britanije i Malte.

    1980.
    Umro je afroamerički atletičar Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. veka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Pobedama na 100 i 200 metara, u štafeti 4x100 metara i skoku u dalj izbezumio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji nije mogao da podnese takve uspehe jednog crnca nad pripadnicima ''više rase'' i povukao se iz počasne lože kako bi izbegao da se rukuje s njim.




    1983.
    Zemljotres je razorio kolumbijski grad Popajan, usmrtivši najmanje 500 ljudi.

    1986.
    Meksički avion ''boing 727'', na liniji Siudad Meksiko-Los Anđeles, srušio se u planinama centralnog Meksika i nesreću nije preživeo niko od 166 ljudi u letilici.

    1991.
    Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobedila u Tirani i ostalim većim gradovima.

    1993.
    Savet bezbednosti UN usvojio je odluku o upotrebi vojne sile protiv prekršilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom i Hercegovinom, pojačavajući tako pritisak na Vojsku Republike Srpske. Odlučeno je da bude oboren svaki avion koji se bez odobrenja nađe u tom prostoru, a za glavnog izvršioca odluke određen je NATO.

    1994.
    Izrael i PLO potpisali su sporazum o međunarodnim posmatračima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, čime je Izrael prvi put pristao na međunarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.

    1995.
    Savet bezbednosti UN usvojio je tri zasebne rezolucije kojima su mirovne snage u prethodnoj Jugoslaviji podeljene na tri dela - za BiH, za Hrvatsku i za Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

    1995.
    Putnički avion rumunske kompanije ''Tarom'' srušio se ubrzo posle poletanja iz Bukurešta ka Briselu i tom prilikom je poginulo svih 60 putnika i članova posade.

    1999.
    Na teritoriji Srbije, u blizini granice s Makedonijom, vojnici Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije zarobili su dvojicu američkih narednika i jednog vojnika.

    1999.
    Francuska novinska agencija AFP - čiji je izveštač obišao gradski fudbalski stadion u Prištini, uverivši se da je objekat prazan a trava na terenu netaknuta - demantovala je tvrdnje NATO da je stadion pretvoren u koncentracioni logor na kojem je zatočeno 100.000 Albanaca.

    2001.
    U Holandiji su venčana četiri para homoseksualaca na osnovu novog holandskog zakona kojim je to dozvoljeno.

    2005.
    Umrla je Amerikanka Teri Skjavo, posle 15 godina provedenih u komi, pošto je sud, nakon sedam godina dugog procesa između supruga i roditelja bolesnice, koji su na sve moguće načine pokušavali da joj produže život, dozvolio da ona bude isključena s aparata za veštačku ishranu.

    2005.
    Princ Albert od Monaka preuzeo je, kao regent, dužnosti svog teško obolelog oca, princa Renijea III.

    2006.
    Najmanje 70 ljudi je poginulo, a skoro 1.200 je povređeno u tri snažna zemljotresa koja su pogodila zapad Irana. Šteta je pričinjena u 200 sela, dok je nekoliko njih potpuno sravnjeno sa zemljom.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #603

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je utorak, 1. april, 92. dan 2008. Do kraja godine ima 274 dana.


    1572. -
    Ustankom protestanata protiv španskog kralja Filipa II Holandija je počela borbu za samostalnost. U narednim decenijama, zajedno sa Engleskom, Holandija je vodila bespoštednu borbu za prevlast nad morima i kolonijama sa već oslabljenom Španijom.

    1815. -
    Rođen je nemački državnik i političar Oto fon Bizmark,(Otto von Bismark) prvi kancelar ujedinjenog nemačkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar". Predsedavao je Berlinskim kongresom 1878. godine na kojem su evropske sile uspostavile nov odnos snaga na jugoistoku Evrope - osujećena je namera Rusije za stvaranje velike Bugarske, a Srbija i Crna Gora stekle su međunarodno priznanje.



    1868. -
    Rođen je francuski pesnik i dramski pisac Edmon Rostan(Edmond Rostand), koji je u jeku naturalizma s velikim uspehom oživeo romantični teatar. Njegov "Sirano de Beržerak" osvojio je publiku i održao se na repertoarima svetskih pozorišta do danas.

    1873.-
    Rodjen je ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su dela sinteza evropskog duha i ruske narodne osećajnosti.
    Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga dela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama (poput "Rapsodije na Paganinijevu temu" za klavir i orkestar i četiri klavirska koncerta) i u solo pesmama.
    Iz Rusije je emigrirao 1918. i do smrti 1943. živeo je u SAD.



    1918. -
    U Velikoj Britaniji je osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (Royal Air Force - RAF).

    1924. -
    Nemački sud osudio je Adolfa Hitlera na pet godinazatvora zbog pokušaja puča u novembru 1923. godine, ali je već 20. decembra amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu "Majn kampf" (Moja borba) u kojoj je izneo koncepciju o "novom poretku" i rasnoj supremaciji Nemaca.

    1933. -
    U Nemačkoj je počeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih računa.

    1939. -
    Okončan je trogodišnji građanski rat u Španiji u kojemje poginulo više od milion ljudi, a više od pola miliona je izbeglo iz zemlje. Španija je narednih 36 godina bila pod diktaturom generala Franciska Franka (Francisco Franco).

    1945. -
    Iskrcavanjem američkih trupa na japansko ostrvo Okinavapočela je poslednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prema Japanu u Drugom svetskom ratu. U ovoj najvećoj amfibijskoj operaciji na Pacifiku učestvovalo je 183.000 vojnika, 1.727 aviona i 1.321 ratni brod. Borbe u kojima je poginulo 7.000 američkih i 100.000 japanskih vojnika okončane su 2. jula.

    1946. -
    Prvom omladinskom radnom akcijom u posleratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela je izgradnja železničke pruge Brčko-Banovići. U izgradnji 90 kilometara pruge učestvovalo je 60.000 mladih iz cele tadašnje Jugoslavije.

    1948. -
    Počela je sovjetska blokada Berlina.

    1970. -
    Beogradski radio "Studio B" počeo je emitovanje programaiz zgrade novinske kuće "Borba".

    1975. -
    Predsednik Kambodže Lon Nol pobegao je u Indoneziju nakonšto su Crveni Kmeri opkolili glavni grad Pnom Pen.

    1976. -
    U Parizu je umro nemački slikar i vajar Maks Ernst (Max), jedan od osnivača dadaističkog pokreta u Kelnu. Godine 1924. u Parizu prišao je nadrealistima i postao jedan od najistaknutijih predstavnika tog pokreta. U savremeno slikarstvo uveo je nove tehnike - kolaž-fotografiju i frotaž tehniku. Rođen je 1891. godine.

    1983. -
    U katastrofalnom zemljotresu u Kolumbiji više od 500 ljudi je poginulo, a više od 1.500 je povređeno.

    1996. -
    Spajanjem "Micubiši banke" i "Banke Tokio" u Japanu jestvorena najveća svetska banka.

    1999. -
    U vazdušnim napadima NATO-a na SR Jugoslaviju srušenje Varadinski most na Dunavu, u Novom Sadu.

    2001. -
    U Beogradu je uhapšen bivši predsednik Srbije i SRJugoslavije Slobodan Milošević pod optužbom da je tokom desetogodišnje vladavine (1990-2000) zloupotrebljavao položaj i time pribavio ličnu korist i korist za Socijalističku partiju Srbije. Miloševića su srpske vlasti u junu iste godine predale Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

    2001. -
    Američki špijunski avion sudario se s kineskim lovcemiznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letilica prinudno sletela u kinesku vojnu bazu Hajnan. Nakon izvinjenja američke vlade, Kinezi su 13. aprila oslobodili 24 člana posade.

    2002. -
    U Republici Srpskoj je uhapšen i izručen Međunarodnomsudu za ratne zločine u Hagu bivši ofcir Vojske RS Momir Nikolić optužen za genocid nad Muslimanima u Srebrenici 1995.

    2003. -
    Britanski sud je osudio dvojicu Alžiraca na 11 godinazatvora zbog prikupljanja novca za terorističku mrežu Al Kaida. To je bila prva presuda za veze sa Al Kaidom u Velikoj Britaniji.

    2003. -
    Umro je Majkl Džeter (Michael Jeter), američkipozorišni i filmski glumac, koji je u čuvenoj dečjoj seriji "Ulica Sezam", tumačio ulogu gospodina Nudla.

    2005. -
    Umro je Harald Junke (Juhnke), jedan od najomiljenijih nemačkih televizijskih, filmskih i pozorišnih zvezda, kojeg su mnogi zvali nemačkim Frenk Sinatrom.

    2007.
    Najmanje 91 osoba poginula je u poplavama, a više stotina je ostalo bez krova nad glavom u Avganistanu. Poplavljene su hiljade hektara, a u nekim delovima zemlje, uključujući i Kabul, bujice su odnele mnoge puteve i mostove.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #604

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je sreda, 2. april, 93. dan 2008. Do kraja godine ima 273 dana.



    742. -
    Rođen je franački kralj Karlo Veliki koji je od dolaska na presto 768. do smrti 814. proširio franačko carstvo od Severnog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Krunisan je za cara 800. godine.

    1758. -
    Rođen je Džejms Monro (James Monroe), jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Bio je predsednik SAD od 1817. do 1825. godine. Zajedno sa J.Lj. Adamsom formulisao je Monroovu doktrinu kojom je proklamovana američka izolacionistička politikaSudelovanjem u dva svetska rata i ulaskom u UN, SAD su napustile Monroovu doktrinu.

    1792. -
    Dolar je ozakonjen kao novčana jedinica SAD.

    1805. -
    Rođen je danski pisac Hans Kristijan Andersen (Christian). Svetsku slavu donele su mu pripovetke za decu, bajke među kojima su najpoznatije "Carevo novo odelo", "Ružno pače", "Snežna kraljica", "Devojčica sa šibicama".



    1840. -
    Rođen je francuski pisac Emil Zola (Emile), predvodnik naturalističkog pokreta u francuskoj književnosti, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane". Značajnu ulogu Zola je imao u otkrivanju mahinacija najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi". Otvorenim pismom 1898. predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", doprineo je oslobađanju kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdaju i osuđenog na doživotnu robiju.

    1860. -
    U Torinu se sastao prvi italijanski parlament. 1872 - Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel F. B. Morze (Samuel Morse), tvorac telegrafa i Morzeove azbuke.

    1860. -
    U Torinu se sastao prvi italijanski parlament. 1872 - Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel F. B. Morze (Samuel Morse), tvorac telegrafa i Morzeove azbuke.

    1905. -
    Otvoren je železnički tunel ispod Alpa "Simplon" kojim je Švajcarska povezana sa Italijom.

    1917. -
    Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu je počeo sudski proces protiv grupe oficira na čelu sa pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem - Apisom, optuženih za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra. Nad Apisom i dvojicom njegovih sledbenika izvršena je smrtna kazna streljanjem 26. juna. Ostali su osuđeni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao je Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953.

    1917. -
    Američki Kongres objavio je rat carskoj Nemačkoj.

    1940. -
    Nemačka vojska okupirala je Dansku i napala Norvešku.

    1944. -
    Sovjetske trupe prešle su reku Prut u Drugom svetskom ratu i ušle u Rumuniju.

    1960. -
    Francuska je potpisala sporazum sa Madagaskarom kojim je Madagaskar postao nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.

    1965. -
    Umro je srpski fiziolog Ilija Đuričić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1960. do 1965. i rektor Beogradskog univerziteta od 1950. do 1952. i od
    1954. do 1956. Napisao je veći broj eksperimentalnih naučnih radova iz oblasti fiziologije mišića, endokrinih žlezda, krvi, anafilaksije.

    1974. -
    U Parizu je umro francuski političar i državnik Žorž Pompidu (Georges Pompidou). Bio je predsednik vlade od 1962. do 1968. godine. U junu 1969. izabran je za predsednika Francuske, nakon što je Šarl de Gol (Charles de Gaulle) podneo ostavku.

    1974. -
    U Titogradu (Podgorica) osnovan je Univerzitet Crne Gore.

    1979. -
    Zatvaranjem britanske vojne baze Malta je stekla punu nezavisnost, čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.

    1982. -
    Argentinske vojne snage iskrcale su se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija je polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.

    1999. -
    Vlasti u Beogradu preuzele su nezavisni radio B92.

    2003. -
    Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Mirko Šarović podneo je ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN, i "špijunske afere u Republici Srpskoj".

    2004. -
    Haški tribunal obelodanio je optužnice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samoproklamovanoj hrvatskoj republici Herceg-Bosni. Za zločine protiv čovečnosti u zapadnoj Hercegovini 1992-1993. optuženi su: Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić. Tri dana kasnije svi optuženi su se dobrovoljno predali tribunalu u Hagu.

    2005. -
    U Vatikanu je preminuo poglavar rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle drugi (85). Nemački kardinal Jozef Racinger (Joseph Ratzinger), koji je uzeo ime Benedikt Šesnaesti, izabran je za novog poglavara rimokatoličke crkve.



    2006.
    Umrla je udovica atentatora na Hitlera, Nina Šenk fon Štaufenberg, čiji je suprug pokušao da ubije Adolfa Hitlera u atentatu 1944. godine, posle čega je streljan. Njen suprug, grof Klaus Šenk fon Štaufenberg, podmetnuo je tašnu sa bombom pod sto, ali je noga stola zaštitila Hitlera, 20. jula 1944. Zaverenici su streljani, a rodbina, uključujući groficu Štaufenberg, odvedena je u koncentracione logore. Učesnici neuspele zavere se slave kao heroji u današnjoj Nemačkoj. Udovica grofa Štaufenberga, rođena je kao baronesa Fon Lerhenfeld 1913. godine.

    2007.
    Umro je Žarko Petrović, svojevremeno jedan od najboljih odbojkaša sveta. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 253 utakmice i osvojio je bronzane medalje na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996, na Svetskom kupu u Tokiju 1996. i na evropskom
    prvenstvu u Atini 1995. godine.

    2007.
    U snažnom zemljotresu jačine 8 stepeni po Rihterovoj skali, koji je pogodio oblast Zapadnih Solomonskih ostrva(arhipelag sa 256 ostrva) u Tihom okeanu, život je izgubilo
    najmanje 12 osoba, među kojima šestoro dece. Epicentar je bio između ostrva Bugenvil i Nju Džordžija. Zemljotres je izazvao talase visoke 10 metara koji su preplavili 40 kilometara udaljen regionalni centar Gizo, uništavajući sve pred sobom. Zgrade u blizini obale su sravnjene sa zemljom, dok je voda u visini glave preplavila grad. Bez krova nad glavom je ostalo između 2.000 i 3.000 ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #605

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je četvrtak, 3. april, 94. dan 2008. Do kraja godine ima 272 dana.


    1512. -
    Turski sultan Bajazit II abdicirao je u korist sina Selima I.

    1682. -
    Umro je španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo(Murillo), jedan od najznačajnijih predstavnika visokog baroka u slikarstvu.

    1807. -
    U selu Voganj kod Rume počela je Ticanova buna u kojoj jeučestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela rumskog i iločkog vlastelinstva. Austrijska vojska je za 10 dana ugušila pobunu, a vođa Teodor Avramović Tican uhvaćen je i krajem godine streljan.

    1897. -
    U Beču je umro čuveni nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams, autor brojnih simfonija, klavirskih koncerata, horskih i solo pesama. Svetsku slavu donelo mu je delo "Nemački rekvijem" napisano 1868. godine. Rodio se u Hamburgu, 7. maja 1833. u porodici muzičara.

    1915. -
    U Valjevu je umrla srpska slikarka Nadežda Petrović.Smatra se začetnikom modernog srpskog slikarstva, a njene slike "Resnik", Notr Dam", "Autoportret", "Bulonjska šuma" svrstavaju se među najbolja dela u srpskoj likovnoj umetnosti.



    1922. -
    Josif Visarionovič Staljin izabran je za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije.

    1922. -
    Josif Visarionovič Staljin izabran je za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije.

    1930. -
    Ras Tafari je postao car Haile Selasije I (Selassie) odAbisinije (Etiopija).

    1930. -
    Rođen je nemački državnik Helmut Kol (Kohl) kancelar Zapadne Nemačke od 1982. i prvi kancelar Nemačke posle ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke 1990. Na tom položaju je ostao 16 godina, do izbornog poraza 1998.

    1936. -
    Pogubljen je Bruno Hauptman (Hauptmann), otmičar i ubicasina američkog pilota Čarlsa Lindberga (Charles Linbergh), koji je prvi sam preleteo Atlantski okean. Ovaj događaj je bio povod da SAD donesu Zakon o otmici kojim je za kidnapovanje uvedena smrtna kazna.

    1941. -
    Mađarski premijer Pal Teleki izvršio je samoubistvo jedan dan nakon što je usvojen nemačko-mađarski plan za napad na Jugoslaviju. Teleki je bio član delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o večnom prijateljstvu i miru između Jugoslavije i Mađarske. Mađarska je zajedno s Nemačkom 6. aprila 1941. napala Jugoslaviju.

    1948. -
    Predsednik SAD Hari Truman (Harry) potpisao je Maršalovplan ekonomske pomoći posleratnoj Evropi.

    1948. -
    Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove" u režijiBojana Stupice, otvoreno je Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umetnički rukovodilac Bojan Stupica.

    1975. -
    Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao je svetski prvakušahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer (Bobby Fisćer) odbio da brani titulu.

    1979. -
    U Pakistanu je pogubljen bivši predsednik vlade Zulfikar Ali Buto (Bhutto), koji je zbačen sa vlasti vojnim udarom 1977.

    1991. -
    Savet bezbednosti UN je izglasao rezoluciju o prekiduvatre u Zalivskom ratu, naložio razmeštanje mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.

    1991. -
    U Švajcarskoj je umro engleski pisac Grejem Grin (Graham Greene) - "Treći čovek", "Suština stvari", "Ministarstvo straha", "Moć i slava", "Kraj ljubavi", "Naš čovek u Havani".

    1992. -
    Komunistički lider i predsednik Albanije Ramiz Alijapodneo je ostavku dve nedelje nakon parlamentarnih izbora, na kojima su komunisti izgubili većinu u skupštini.

    1995. -
    Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i dece, masakrirano je u jednom selu na severoistoku Burundija.

    1997. -
    U avionskoj nesreći kod dubrovačkog aerodroma Čilipi poginuli su ministar trgovine SAD Ronald Braun (Brown), svi putnici (29), uglavnom članovi njegove pratnje i članovi posade (šest).

    1999. -
    Avioni NATO bombardovali su centar Beograda, prvi put odpočetka vazdušnih napada na SR Jugoslaviju 24. marta. Pogođene su zgrade republičkog i saveznog ministarstva unutrašnjih poslova. U Novom Sadu srušen je drugi most na Dunavu.

    2000. -
    Pripadnici Sfora uhapsili su na Palama jednog od ratnihlidera i visokog funkcionera bosanskih Srba Momčila Krajišnika i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

    2003. -
    U Strazburu je državna zajednica Srbija i Crna Gora primljena u Savet Evrope, kao 45-ta zemlja članica te najstarije panevropske organizacije.



    2007.
    Vladine trupe ubile su 23 tamilska pobunjenika tokom oštrih borbi na istoku Šri Linke u selu Unićaćai, u istočnom distriktu Batikaloa, u oblasti u kojoj pobunjeni Tamilski tigrovi imaju jaka uporišta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #606

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    - Danas je petak, 4. april, 95. dan 2008. Do kraja godine ima 271 dan.


    188.
    Rođen je rimski car Karakala, Marko Aurelije, jedan od najbrutalnijih vladara u rimskoj istoriji. Sa ocem Septimijem Severom vladao je od 198. do 211, a potom sam, krajnje surovo, pogubivši čak i brata, dok i sam nije ubijen 217. Da bi ublažio nezadovoljstvo, posebno u provincijama, 212. dao je puno građansko pravo svim stanovnicima Rimskog Carstva koji su rođeni kao slobodni (Constitutio Antoniniana).

    1284.
    Umro je kastiljanski kralj Alfonso X Učeni, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, verski veoma tolerantan. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti, dvor u Toledu pretvorio je u centar učenosti i utočište za mnoge Jevreje, Mavre (Arape) i hrišćanske sholastike. Njegovim zalaganjem su prevedeni Sveto pismo, Talmud i Kuran i napisan je niz značajnih dela: ''Kraljevski zakon'', ''Astrološka znanja'', ''Mineralogija'', a 1270. započeto je pisanje ''Velike i opšte istorije''. Zauzeo je 1262. luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

    1581.
    Engleska kraljica Elizabeta I proglasila je vitezom Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet, čiji su gusarski napadi na španske brodove doprineli širenju engleske kolonijalne imperije.

    1617.
    Umro je škotski matematičar Džon Neper, koji je pronašao logaritme i objavio principe izračunavanja logaritama.

    1825.
    Rođen je srpski filolog Djura Daničić (kršteno ime bilo mu je Djorđe J. Popović), saradnik Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog pravopisa i jezika. Rođen je u Novom Sadu 1825. Posle studija u Požunu (sadašnja Bratislava), Pešti i Beču radio je kao bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, sekretar Društva srpske slovesnosti i profesor Liceja i Velike škole. U prvom radu ''Rat za srpski jezik i pravopis'' 1847, kojim je doprineo brzoj pobedi Vukovih ideja, potpisao se prezimenom Daničić, umesto porodičnim Popović. Što je bila tendencija u periodu romantizma. Vukove i sopstvene poglede na jezik dosledno je sproveo u prevodima s latinskog ''Psaltira Davidovog'' i ''Starog zavjeta''. Objavio je više dela iz stare srpske književnosti (''Žitije sv. Save'' od Teodosija, ''Žitije sv. Simeona i sv. Save'' od Domentijana, ''Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih'' od Danila, ''Nikoljsko jevanđelje''). Objavio je ''Rječnik iz književnih starina srpskih'' i započeo veliki istorijski ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. Pomogao je Vuku u prevodu ''Novog zaveta''. Ostala dela: ''Mala srpska gramatika'', ''Srpska sintaksa'', ''Oblici srpskog jezika'', ''Istorija oblika'', ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', ''Korijeni'', ''Srpski akcenti''.

    1860.
    Rođen je srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač moderne srpske lirike. Njegova lirika označila je raskid s romantičarskom poezijom i obeležena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične, setne pesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće (''Zimska idila'', ''Jesen'', ''Ja ništa više ne verujem'', ''Tamara'', ''Istok''). Radio je kao korektor Državne štamparije u Beogradu, pisar Ministarstva unutrašnjih poslova, učitelj u Turn Severinu i diplomatski činovnik u Prištini i Solunu. Dela: dva izdanja ''Pesama'' objavljena za života i sabrana dela posthumno.



    1868.
    Rođen je srpski književni istoričar i kritičar Pavle Popović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Objavio je mnoge književno-istorijske studije i nekoliko istorija književnosti. Dela: ''Jugoslovenska književnost'', ''Pregled srpske književnosti'', ''Iz književnosti'' (četiri knjige eseja i studija), ''O Gorskom vijencu'', ''Srpska drama u XIX veku'', ''Francuski moralisti''.

    1896.
    Rođen je američki pisac Robert Eme Šervud, koji je u dramama pisanim posle Prvog svetskog rata prikazao s gledišta uverenog pacifiste poratnu apatiju i opšte razočarenje. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svet oslobodi nacizma. Dela: drame ''Okamenjena šuma'', ''Idiotova radost'', ''Neće biti noći'', scenariji za filmove ''Duh putuje na zapad'', ''Najbolje godine našeg života''.

    1905.
    U zemljotresu u oblasti grada Lahor (danas pakistanski deo Pendžaba), tada delu Britanske Indije, poginulo je 19.000 ljudi.

    1933.
    Američki mornarički dirižabl ''Akron'' srušio se zbog oluje u Atlantski okean ispred obala Nju Džersija, usmrtivši 73 ljudi u letilici.

    1936.
    Prvog dana prokomunističkog generalnog štrajka studenata Beograda, Zagreba, Ljubljane, Skoplja i Subotice protiv vlade Milana Stojadinovića (optuživan je za koketiranje sa fašizmom) - smrtno je stradao student prava Žarko Marinović. U znak sećanja na taj događaj, nakon Drugog svetskog rata, 4. april je proglašen za - Dan studenata Beogradskog univerziteta.

    1945.
    Drugi svetski rat završen je na teritoriji Mađarske, iz koje su sovjetske trupe, u naletu ka Berlinu, isterale nemačku vojsku.

    1949.
    U Vašingtonu su ugovor o stvaranju NATO potpisali šefovi diplomatija Belgije, Velike Britanije, Danske, Italije, Islanda, Kanade, Luksemburga, Norveške, Portugala, SAD, Francuske i Holandije. Prethodni akt na kom je utemeljen čitav idejni koncept budućeg pakta bila je ''Atlantska povelja'', potpisana tokom Drugog svetskog rata, sapotpisnik bila je i Kraljevina Jugoslavija (proklamovano je savezništvo utemeljeno na principima zaštite demokratije i ličnih sloboda). NATO je osnivačkim aktom definisan kao odbrambeni savez, da bi pola veka kasnije, 24. marta 1999, protivno Povelji Ujedinjenih nacija, mimo saglasnosti Saveta bezbednosti UN, suprotno dokumentu o evropskoj bezbednosti iz Helsinkija koje su njene članice potpisale, pogazivši sopstveni osnivački akt, čak i ustave pojedinih država članica, pod vođstvom SAD otpočeo agresiju na Srbiju (Saveznu Republiku Jugoslaviju).

    1968.
    Američki baptistički sveštenik afroameričkog porekla Martin Luter King, vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964, ubijen je u Memfisu u američkoj državi Tenesi. Zbog toga što je njegov uticaj stalno rastao među afroameričkim stanovništvom i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera, osam godina pre ubistva praćen je doslovno svaki korak tog borca za građanska prava i protiv rasne segregacije. Prema oceni FBI, bio je ''opasnost po američko društvo''. Posle istrage, za ubistvo je optužen Džejms Erl Rej i u martu 1969. osuđen na 99 godina robije. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je verodostojnost ''dokaza'' FBI nepouzdana.



    1969.
    U Hjustonu je prvi put ugrađeno veštačko srce u ljudski organizam, ali je 47-godišnji pacijent umro posle četiri dana.

    1972.
    Sovjetski Savez je odbio da izda vizu sekretaru Švedske akademije koji je trebalo da uruči Nobelovu nagradu za književnost ruskom piscu Aleksandru Solženjicinu.

    1975.
    Prilikom pada američkog vojnog transportnog aviona posle poletanja iz Sajgona, poginulo je 155 vijetnamske dece, ratne siročadi.

    1979.
    U Pakistanu je obešen bivši predsednik vlade Zulfikar Ali Buto, oboren s vlasti u julu 1977. vojnim udarom generala Mohameda Zije ul Haka. Sud režima Zije osudio ga je na smrt pod optužbom da je naređivao ubistva političkih protivnika.

    1983.
    Umrla je američka pozorišna i filmska glumica Glorija Džozefina Mej Svanson, koja se proslavila u vreme nemog filma, ali i zvučnim filmom ''Bulevar sumraka'', snimljenim 1950. Ostali filmovi: ''Muško i žensko'', ''Kraljica Keli'', ''Zaza'', ''Gospođa San-Žen''.

    1986.
    Izrael je zatražio uvid u dokumentaciju komisije UN za ratne zločine o bivšem generalnom sekretaru UN Kurtu Valdhajmu.

    1991.
    Umro je švajcarski pisac Maks Rudolf Friš, liberalni intelektualac, skeptik koji je analizirao duhovne tendencije i protivrečnosti savremenog sveta, ne opredeljujući se za doktrine koje se nude kao univerzalne istine. Dela: romani ''Štiler'', ''Homo faber'', ''Neka mi ime bude Gantenbajn'', pripovetka ''Montok'', drame ''Kineski zid'', ''Grof Ederland'', ''Don Huan ili Ljubav prema geometriji'', ''Biderman i palikuće'', ''Andora'', ''Biografija'', knjige dnevnika ''Dnevnici 1946-1949'', ''Dnevnici 1966-1971''.

    1994.
    Dve sedmice posle ofanzive muslimanskih snaga iz Goražda - koje nikad nije demilitarizovano, kao ni ostalih pet ''zaštićenih zona'' u BiH uspostavljenih odlukom Saveta bezbednosti UN - Vojska Republike Srpske uzvratila je kontraofanzivom, što je zaustavljeno polovinom aprila vazdušnim napadima NATO na srpske položaje.

    1996.
    Sudija italijanskog vojnog suda naložio je da bivšem nemačkom Š kapetanu Erihu Pribkeu, koji se branio frazom da je ''samo izvršavao naređenja'', mora da bude suđeno zbog odgovornosti za masakr 335 italijanskih civila u Drugom svetskom ratu 1944. u Ardeatinskim pećinama blizu Rima.

    1997.
    Umro je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u pesničkim i proznim delima dosledno zastupao ideju o potrebi promišljenog odnosa prema prirodi. Bio je protivnik opšteg tehnicizma, pa čak i nauke. Dela: zbirke pesama ''Kako ispiti sunce'', ''Čovek sa cvećem u rukama'', ''Živeti na zemlji'', ''Četrdeset zvonkih kapi'', ''Argument'', ''Lirika'', ''Sonetni venac'', ''Sedina'', proza ''Vladimirske staze'', ''Kap rose'', ''Pisma iz Ruskog muzeja'', ''Vreme za skupljanje kamenja'', ''Med na hlebu'', ''Nastavak vremena''.

    1998.
    U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja Skačinsko u oblasti Donjeck poginula su 63 rudara.

    1999.
    NATO avioni su razornim projektilima uništili rezervoare za gorivo centralne beogradske gradske toplane u Novom Beogradu, usmrtivši čuvara toplane Slobodana Trišovića. Gotovo u isto vreme gađana je Policijska akademija na Banjici, pri čemu je oštećena zgrada obližnje Vojno-medicinske akademije, puna bolesnika, uključujući 22 ranjenika od napada NATO avijacije širom Jugoslavije.

    2002.
    Umro je srpski arheolog Milutin Garašanin, član Srpske akademije nauka i umetnosti i dopisni član Bavarske akademije nauka i Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je niz radova, uključujući ''Iskopavanja u Ptuju'', ''Jedan osvrt na prvobitnu istoriju naše zemlje'', ''Iz prvobitne istorije Kosova i Metohije'', ''Naselje i stan prvobitnog čoveka neolitskog doba u Srbiji''.

    2004.
    Španski vojnici i iračke snage bezbednosti otvorili su vatru na demonstrante u Nadžafu i tom prilikom ubijeno je 24 ljudi (Iračana i dvojica okupacionih vojnika). Istog dana u Bagdadu je ubijeno sedam američkih vojnika i 28 Iračana.

    2007.
    U žestokim borbama lokalnih plemenskih vođa i stranih boraca povezanih sa Al Kaidom, u pakistanskom regionu Južni Vaziristan, poginulo je oko 60 ekstremista, uglavnom Uzbekistanaca a oko 40 se predalo.

    2007.
    Poginuo je Robert Klark, američki filmski režiser. Klark, poznat po filmu ''Božićna priča'' stradao je u saobraćajnaom udesu na autoputu na zapadnoj obali SAD, u blizini Los Anđelesa. ''Božićna priča'' (1983) je film koji se u SAD redovno prikazuje u vreme božićnih praznika, neka vrsta filmskog klasika. Karijeru je započeo horor filmovima, režirao je i filmove ''Kod Porkija'', ''Uhvati zvezdu padalicu'' i ''April za pamćenje''
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #607

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 5. april, 96. dan 2008. Do kraja godine ima 270 dana.


    1242. -
    U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, Rusi su pod komandom kneza Aleksandra Nevskog potukli nemačke i holandske ritere, sprečivši ih da okupiraju severozapadne oblasti Rusije.

    1588. -
    Rođen je engleski filozof Tomas Hobs (Thomas Hobbes).Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veštačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O telu", "O čoveku", "O građaninu", "O slobodi i nužnosti".



    1724. -
    U Veneciji je rođen Đovani Đakopo Kazanova (Giovanni Jacopo Casanova). Tokom burnog života bio je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.

    1794. -
    Giljotiniran je francuski revolucionar Žorž Danton (Georges), vođa radikalne grupe montanjara, protivnika monarhije u francuskoj revoluciji. Protivio se revolucionarnom teroru, zbog čega je došao u sukob s vođom jakobinaca Robespjerom (Robespierre), koji ga je optužio za izdaju i poslao na giljotinu.

    1818. -
    U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe su porazile špansku vojsku, čime je obezbeđena nezavisnost Čilea.

    1841. -
    U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila je buna protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Posle borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841, Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.

    1865. -
    Umro je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković. Proučavao je i beležio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje.

    1881. -
    Velika Britanija je u Pretoriji zaključila mirovni ugovor sa Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.

    1887. -
    Kralj Milan Obrenović naimenovao je prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije koja je osnovana 1. novembra 1886. Prvi predsednik bio je Josif Pančić, a sekretar Jovan Žujović. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove.

    1896. -
    Na olimpijskom stadionu u Atini otvorene su prve Olimpijske igre moderne epohe. Olimpijada je trajala 10 dana, učestvovala su 484 takmičara, samo muškarci. Žene se na olimpijadama takmiče od 1900. Od 1924. uvedene su i zimske olimpijske igre. Organizator igara i prvi predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin).

    1902. -
    Na stadionu Ibroks Park u Glazgovu poginulo je 20, a povređeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.

    1908. -
    Rođen je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Bio je dirigent Berlinske filharmonije i Bečke državne opere.

    1945. -
    Predsednik privremene vlade Jugoslavije Josip Broz Tito potpisao je u Moskvi ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji bivšeg SSSR-a i Jugoslavije.

    1951. -
    Sud u Njujorku osudio je na smrt Džulijusa i Etel Rozenberg (Julius, Ethel Rosenberg) zbog navodne atomske špijunaže u korist bivšeg SSSR-a.

    1955. -
    Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) podneo je ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. veka. Na položaju premijera i lidera Konzervativne stranke nasledio ga je šef diplomatije Entoni Idn (Anthony Eden).

    1958. -
    U Beogradu je umrla srpska književnica Isidora Sekulić, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj moderne srpske književne kritike i esejistike.



    1975. -
    U Tajpehu, glavnom gradu Tajvana, umro je kineski general i političar Čang Kaj Šek (Chang Kai-shek). Poražen od snaga Mao Cetunga, Čang se 1949. povukao sa ostatkom svojih trupa na Tajvan (Formozu), gde je proglasio Republiku Kinu kojom je vladao do smrti.

    1989. -
    Poljska vlada je legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost". Osnovana 1980. kao nezavisni sindikat, "Solidarnost" je ubrzo prerasla u masovni društveno-politički pokret sa oko 10 miliona sledbenika.

    1992. -
    Građani Sarajeva, u želji da spreče dalje nacionalne sukobe, opkolili su zgradu Skupštine BiH, zahtevajući da se obrazuje vlada nacionalnog spasa. Na njih su pucali snajperisti iz obližnjih solitera. Poginulo je osam, a povređeno 50 demonstranata.

    1997. -
    Umro je američki pisac Alen Ginzberg (Allen Ginsberg). Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme" (1956) smatra se najznačajnijim delom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka.

    1999. -
    Umro je Sol Belou (Saul Bellow) dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznačajnijih američkih pisaca posle Drugog svetskog rata.

    1999. -
    U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Aleksinca. Poginulo je 1
    7 civila.

    1999. -
    Libija je predala škotskom pravosuđu dvojicu svojih državljana optuženih za rušenje putničkog aviona u 1988. iznad Lokberija (Škotska) kada je poginulo 270 putnika. UN su suspendovale sankcije protiv Libije uvedene 15. aprila 1992. godine.

    2005.
    Preminuo je američki književnik Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznačajnijih američkih pisaca 20. veka. Dela: ''Humboltov dar'', ''Hercog'', ''Henderson, kralj kiše'', ''Čovek na klackalici'', ''Pustolovine Ogija Marča'', ''Ravelštajn''.

    2006.
    Umro je Miroslav Pečujlić, profesor Pravnog fakulteta. Rektor univerziteta je bio u dva mandata. Važio je izuzetnog predavača, a mnogo je učinio i na planu empirijskog i teorijskog razvoja sociologije ali i drugih društvenih nauka.

    2006.
    Umro je američki umetnik ruskog porekla Alen Karpov, koji je ustanovio hepening kao umetničku formu izražavanja. Godine 1959. održao je u galeriji Rejben u Njujorku
    prvi hepening pod nazivom ''18 hepeninga u 6 delova''.

    2007.
    U udesu jednog kolumbijskog autobusa, koji je istovremeno prevozio putnike i teret, život je izgubilo 27 osoba, među kojima šestoro dece. Do nesreće je došlo kada je pukla guma na zadnjem točku, posle čega se vozilo prevrnulo, pa je eksplodirao rezervoar za gorivo. Autobus se kretao od grada Dibulje 600 kilomretara severno od Bogote, put karipskog turističkog centra Santa Marta
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #608

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je nedelja, 6. april, 97. dan 2008. Do kraja godine ima 269 dana.

    885. -
    Umro je Metodije Solunski, koji je zajedno sa svojim mlađimbratom Ćirilom bio prvi slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma - glagoljice.



    1199. -
    Umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet (Richard), vitez "lavljeg srca", jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu i junak srednjovekovnih legendi.

    1490. -
    Umro je mađarski kralj Matija I Korvin (Corvin), reformator mađarske države. Tokom vladavine od 1458. uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč u kojem je i umro. U Požunu (Bratislava) 1465. osnovao je univerzitet, a 1472. prvu štampariju. Nazvan je Korvin zbog gavrana (latinski - corvus) na njegovom štitu.

    1528. -
    Umro je nemački slikar i grafičar Albreht Direr (Albrert Duerer) poznat po portretima velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanrednim gravirama u drvetu i bakru ("Apokalipsa", "Velika muka", "Bogorodičin život").

    1652. -
    Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek (Riebeeck) osnovao je u Kapuu prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi.

    1667. -
    Dubrovnik je pogodio katastrofalan zemljotres u kojem je poginulo više hiljada građana. Od zemljotresa i požara, koji je harao dvadesetak dana, grad je bio skoro potpuno uništen. Obnavljanje je trajalo više od 50 godina.

    1690. -
    Austrijski car Leopold uputio je balkanskim hrišaćanima proglas u kojem ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im za uzvrat razne povlastice.

    1837. -
    Umro je srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava i osnivač "Novina serbskih" u Beču 1813. koje su izlazile devet godina. Od 1829. bio je sekretar kneza Miloša Obrenovića, a potom ministar unutrašnjih poslova i prosvete.

    1909. -
    Američki istraživač Robert Peri (Peary) osvojio je Severni pol, prešavši sa svojom ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara.

    1917. -
    Objavom rata Nemačkoj SAD su ušle u Prvi svetski rat.

    1941. -
    Etiopske i britanske trupe oslobodile su Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom početkom 1935. godine, okupirale italijanske snage.

    1941. -
    Nemačke trupe napale su u Drugom svetskom ratu Grčku i Jugoslaviju. Napad na Jugoslaviju počeo je bombardovanjem Beograda koji je gotovo razoren, a poginulo je oko 12.000 ljudi.



    1971. -
    U Njujorku je umro kompozitor Igor Stravinski, jedan od začetnika i glavnih pobornika "nove muzike" 20. veka. Njegovi baleti "Žar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća" i mnoga simfonijska dela, opere i oratoriji obeležili su muzičko stvaralaštvo prošlog veka.

    1973. -
    U Beogradu je otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada biblioteke izgorela je u požaru 6. aprila 1941. godine kada su Nemci bombardovali Beograd.

    1985. -
    Vojnim udarom u Sudanu svrgnut je Džafer Nimeiri (Gaafar Nimeri), koji je vladao od 1969. godine kada je, takođe državnim udarom, svrgao tadašnjeg predsednika Abdua. Vlast je preuzeo ministar odbrane i komandant armije general Abdel-Rahman Suer al-Dahab (Swar).

    1992. -
    EZ je priznala nezavisnost bivše jugoslovenske republike BiH. Istog dana u Sarajevu su pale prve žrtve i označile početak rata u Bosni i Hercegovini.

    1994. -
    U Ruandi je, u toku građanskog rata između plemena Hutu i Tutsi, raketom oboren avion u kojem su bili predsednici Ruande i susednog Burundija Žuvenal Habjarimana (Juvenal Habyarimana) i Siprijen Ntarjamira (Ciprien Ntaryamira). U masakrima koji su usledili ekstremni Huti pobili su oko 800 hiljada manjinskih Tutsa, uglavnom civila.

    1995. -
    U Kigaliju, u Ruandi osnovan je prvi sud za genocid na koji će biti izvedeno 30.000 Huta optuženih za masakr nad Tutsima.

    2000. -
    Umro je Habib Burgiba (96), koji se smatra osnivačem modernog Tunisa. Bio je proglašen za doživotnog predsednika Tunisa, ali je 1987. godine mirnim prevratom zbačen sa vlasti.

    2001. -
    Predstavnici Haškog tribunala predali su saveznom ministru pravde Momčilu Grubaču optužnicu za ratne zločine i nalog za hapšenje Slobodana Miloševića.

    2003. -
    Hrvatska policija uhapsila je haškog optuženika Ivicu Rajića, zbog ratnih zločina u Stupnom Dolu (BiH) u oktobru 1993. godine. Dva meseca kasnije (24. juna) Rajić je izručen Haškom tribunalu.

    2003. -
    Američko ministarstvo pravde je saopštilo da se broj zatvorenika u američkim zatvorima u 2002. povećao, i da je, po prvi put, prešao cifru od dva miliona, te da je u junu te godine u zatvorima registrovano ukupno 2.019.234 ljudi.

    2004. -
    Parlament Litvanije opozvao je predsednika Rolandasa Paksasa, zbog veza sa ruskim biznismenima i ruskom obaveštajnom službom. On je prvi evropski lider koji je smenjen opozivom.

    2005. -
    Umro je princ Renije od Monaka (81) koji je tom kneževinom vladao od 1949. godine. Renijea je na prestolu nasledio njegov sin 47-godišnji princ Albert.

    2006. -
    U aukcijskoj kući "Kristi" jedan pejzaž iz Venecije 1841, autora J.M.Nj. Tarnera (Turner), prodat je za 35,8 miliona dolara. To je najskuplja slika ikada prodata u toj aukcijskoj kući.

    2007.
    Umro je italijanski režiser Luiđi Komenčini, osnivač Italijanske kinoteke. Započeo je karijeru kao filmski kritičar a debi na velikom platnu je imao s dokumentarnim filmom
    'Deca u gradu'' (1946.). Smatran je ''dečjim režiserom'' - autor je televizijskog filma ''Pinokijevi doživljaji'' (1972.) ali je poznat i po delima poput filma ''Hleb, ljubav i fantazija'' u kojem su igrali Djina Lolobriđida i Vitorio De Sika,

    2007.
    Najmanje 40 ljudi je poginulo, dok je više od 70 povređeno u sukobima sunita i šiita ispred džamije u gradu Paračinaru, oko 250 kilometara jugozapadno od Pešavarana, na severozapadu Pakistana.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #609

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je ponedeljak, 7. april, 98. dan 2008. Do kraja godine ima 268 dana.


    1348. -
    Češki kralj Karlo IV osnovao je univerzitet u Pragu (Karlov univerzitet), prvi univerzitet u centralnoj Evropi.

    1614. -
    Umro je španski slikar El Greko, rođen na Kritu 1540. godine kao Dominikos Teotokopulos. Tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva bio je potpuno zaboravljen i ponovo je otkriven krajem XIX veka.

    1770. -
    Rođen je engleski romantičarski pesnik Vilijam Vodsvort. Najznačajnije njegovo delo su "Lirske balade", knjiga koja je označila početak romantizma u engleskoj književnosti.



    1866. -
    Zemunski štampar Ignjan Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman Paše, otvorio je prvu štampariju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni - nedeljnik "Bosanski vjesnik". List je uređivao Miloš Mandić, a izlazile su na srpskom ili hrvatskom jeziku, ćirilicom i po Vukovom pravopisu.

    1891. -
    Umro je Fineas Barnum (Phineas T. Barnum), osnivač širom sveta poznatog američkog Barnum cirkusa.

    1906. -
    Dogodila se erupcija vulkana Vezuv, u Italiji.

    1915.-
    Rodjena je američka pevačica Elinora Fejgn, poznata kao Bili Holidej, nazvana "kraljicom džeza i bluza".
    Imala je burno detinjstvo, jer su njeni roditelji bili maloletni kada su je dobili. Otac ih je ubrzo napustio, tako da je mala Elinora bila prepuštena ulici i povremeno se sa majkom bavila prostitucijom.
    Kada je počela da se bavi muzikom, kritičari su njen glas opisivali kao "poletan i dečji". Medjutim, godine teškog života ostavile su svoje posledice, tako da na kasnijim snimcima Bili Holidej zvuči grleno i melanholično.
    Bila je zavisna od alkohola, droge i nasilnih muškaraca. Udavala se dva puta, i nije krila svoje biseksualne sklonosti. Mediji su je povezivali sa glumicom Talulom Benkhed, ali je Benkhedova to porekla u javnosti.
    Njen uticaj na druge izvodjače je bio veliki. Čak i nakon smrti, Dženis Džoplin i Nina Simon su imale elemente njene muzike u svojim pesmama. Dajana Ros je 1972. godine nominovana za Oskara za ulogu Bili Holidej u biografskom filmu "Lady sings the blues".
    Umrla je od ciroze jetre 17. jula 1959. godine, u 44. godini. Njen imetak u trenutku smrti bio je 750 dolara i 70 centi.




    1929. -
    Beogradska radio stanica prvi put je direktno prenosila jednu fudbalsku utakmicu, prvenstveni susret BSK i "Jugoslavije". Reporter je bio Rade Stoilović.

    1939. -
    Musolinijeve trupe iskrcale su se na obale Albanije i za pet dana okupirale celu zemlju.

    1941. -
    Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila je proklamaciju o početku rata s Nemačkom i Italijom i izdala naredbu o opštoj mobilizaciji.

    1943. -
    U mestu Geri u SAD umro je srpski pesnik, esejist i putopisac Jovan Dučić. Njegovo delo predstavlja vrhunac srpske lirike u dve prve dekade 20. veka. Bio je u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. godine živeo je u SAD, a njegovi posmrtni ostaci preneti su u rodno mesto Trebinje u oktobru 2000. ("Pesme", "Pesme u prozi", "Plave legende", "Pesme ljubavi i smrti", "Carski soneti", zbirka putopisa "Gradovi i himere", knjiga proze "Blago cara Radovana").

    1943. -
    U mestu Geri u SAD umro je srpski pesnik, esejist i putopisac Jovan Dučić. Njegovo delo predstavlja vrhunac srpske lirike u dve prve dekade 20. veka. Bio je u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. godine živeo je u SAD, a njegovi posmrtni ostaci preneti su u rodno mesto Trebinje u oktobru 2000. ("Pesme", "Pesme u prozi", "Plave legende", "Pesme ljubavi i smrti", "Carski soneti", zbirka putopisa "Gradovi i himere", knjiga proze "Blago cara Radovana").

    1945. -
    Američki avioni su u Drugom svetskom ratu potopili najveći japanski ratni brod "Jamato".

    1947. -
    Umro je američki automobilski magnat Henri Ford (Henry). Prve "benzinske kočije" konstruisao je 1896, a 1899. je počeo proizvodnju automobila. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, a 1908. je stvorio "model T", prvi "narodni automobil".

    1948. -
    Osnovana je Svetska zdravstvena organizacija (WHO). Statut ove organizacije potpisalo je 26 zemalja, a 7. april proglašen je za Svetski dan zdravlja.

    1955. -
    Umrla je američka filmska glumica Teda Bara (Theda), prva "vamp" žena u istoriji kinematografije.

    1962. -
    Uhapšen je jugoslovenski političar i disident Milovan Đilas, bivši najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Razlog hapšenja bilo je objavljivanje njegove knjige "Razgovori sa Staljinom". Bilo je to četvrto hapšenje i suđenje Đilasu od kao se, januara 1954. godine, razišao sa rukovodstvom Kumunističke partije Jugoslavije.

    1963. -
    Usvojen je novi jugoslovenski ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) promenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Novi ustav popularno je nazvan "povelja samoupravljanja" jer je njime samoupravni model primenjen u svim sferama i na svim nivoima društvenog života.

    1966. -
    Iz Sredozemnog mora kod španske obale izvađena je američka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehničke greške.

    1975. -
    U Zagrebu je umro hrvatski slikar i grafičar Krsto Hegedušić. Bio je inicijator i jedan od osnivača umetničke grupe "Zemlja" (1929), a osnivač je i slikarske škole naivaca u Hlebinama (1930).

    1982. -
    Britanija je objavila blokadu Foklandskih ostrva u radijusu od 200 milja.

    1986. -
    Jedan od prvih proizvodjača kućnih kompjutera, Sinclair Computers, koji je proizveo popularni 'Spectrum', prestao je da postoji preuzimanjem od strane britanske firme 'Amstrad'.

    1989. -
    Sovjetska nuklearna podmornica doživela je havariju i potonula u blizini norveške obale u Severnom moru.

    1990. -
    Feribot "Skandinavska zvezda" zahvaćen je plamenom tokom krstarenja u Severnom moru između Norveške i Danske. U nesreći je poginulo 158 ljudi.

    1992. -
    Dan nakon što je EZ priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine bosanski Srbi proglasili su u Banjaluci nezavisnost Republike Srpske, a predstavnici bosanskih Srba u Predsedništvu BiH Biljana Plavšić i Nikola Koljević dali su ostavke.

    1992. -
    SAD su priznale nezavisnost BiH, Slovenije i Hrvatske.

    1994. -
    U glavnom gradu Ruande Kigaliju ubijen je premijer Agate Uvilingijimana.

    2001. -
    Policija je u rasturila antivladine demonstracije u više gradova u Turskoj. Radnici i građani revoltirani naglim padom nacionalne valute i skokom cena tražili su ostavku premijera Bulenta Edževita i njegove vlade.

    2004. -
    Više od 600 Iračana je poginulo, a preko 400 je ranjeno u bombardovanju džamije u Faludži, iračkom gradu koji je danima bio pod opsadom američkih marinaca. U Bagdadu je zvanično saopšteno da je u toj zemlji poginulo više od 720 vojnika koalicionih snaga, predvođenih SAD, od čega većina nakon proglašenja kraja glavnih vojnih operacija 1. maja 2003. godine.

    2005.
    Posle skoro šest decenija, od kako je 1947. povučena granica između Indije i Pakistana u Kašmiru, otvorena je autobuska linija između prestonica indijskog i pakistanskog dela
    Kašmira, Šrinagara i Muzafarabada.

    2006.
    U severnom Bagdadu, u tri eksplozije bombaša samoubica, unutar šiitske džamije i ispred nje, poginulo je 70 ljudi, a ranjeno je 158.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #610

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je utorak, 8. april, 99. dan 2008. Do kraja godine ima 267 dana.

    1513. -
    Španski istraživač Huan Ponse de Leon (Juna Ponce) tragajući za mitskim "izvorom mladosti", otkrio je Floridu i proglasio je posedom Španije. Godine 1845. Florida je postala jedna od saveznih država SAD.

    1810. -
    Rođen je nemački kompozitor Robert Šuman (Schumann) jedan od glavnih predstavnika muzičkog romantizma. Imao je brojne sledbenike u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama, posebno je uticao na Bramsov (Brahms) stvaralački opus.

    1861. -
    U Sremskim Karlovcima održan je Blagoveštenski sabor, poslednji političi skup Srba u Ugarskoj, na kojem je zatražena posebna teritorija za Srbe (Vojvodina sa Sremom, donjom Bačkom i Banatom) sa vojvodom na čelu i sopstvenom administracijom. Saborom je predsedavao patrijarh Josif Rajačić. Austrijski car Franc Jozef I (Franc Josef) nije nikada potvrdio zaključke ovog skupa, a Ugarski sabor nije ih ni uzeo u razmatranje.



    1893. -
    U Kanadi je rođena glumica Meri Pikford (Mary Pickford) zvezda nemog filma. Sa Čarlijem Čaplinom (Charlie Chaplin), Daglasom Ferbanksom (Douglas Fairbanks) i Dejvidom Grifitom (David Griffith) 1919. je osnovala filmsku kompaniju "Junajted Artist Korporejšn".

    1904. -
    U Londonu je potpisan anglo-francuski sporazum poznat pod nazivom "Entente Cordiale", kojim su Velika Britanija i Francuska rešile sporna pitanja u vezi sa interesnim zonama u zapadnoj Africi, Egiptu i Maroku.

    1905. -
    U Đakovu je umro biskup i političar Josip Juraj Štrosmajer (Strossmayer). Osnivač je i pokrovitelj Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (186 i utemeljitelj Zagrebačkog sveučilišta (1874).

    1913. -
    U Pekingu je počeo da zaseda prvi kineski parlament.

    1919. -
    Rođen je rodezijski političar Jan Smit (Ian Smith), jedan od osnivača Rodezijskog fronta (1962). Kao premijer (od 1964) sprovodio je rasnu diskriminaciju nad većinskim domorodačkim stanovništvom, a 1965. proglasio je nezavisnost Rodezije od Velike Britanije.

    1939. -
    Italijanske trupe, koje su se prethodnog dana iskrcale na obale Albanije, zauzele su Tiranu. Albanski kralj Zogu izbegao je u Grčku.

    1944. -
    Jedinice sovjetske Crvene armije u Drugom svetskom ratu izbile su na granicu Čehoslovačke i Rumunije.

    1946. -
    U Ženevi je održano poslednje zasedanje Lige naroda, čime je formalno ukinuta ova međunarodna organizacija i zamenjena novom - Ujedinjenim nacijama.

    1950. -
    U Londonu je umro Vaslav Nižinski, legendarni ruski baletski igrač. Izuzetan plesač i koreograf, koji je išao ispred svog vremena, bio je predmet divljenja raznih umetnika - slikara, vajara, fotografa, pisaca i pesnika. Rođen je u Kijevu 1889. godine, a balet je učio u Carskoj školi u Sankt Peterburgu.

    1953. -
    Britanske vlasti optužile su Džomo Kenijatu (Kenyatta) da je umešan u aktivnosti tajne organizacije Mau Mau i osudile ga na sedam godina zatvora. Nakon ostvarenja državne samostalnosti 1963. Kenijata je bio premijer i ministrar inostranih poslova, a potom predsednik Kenije od 1964. godine.

    1971. -
    U Londonu je održan Prvi svetski kongres Roma na kojem je verifikovan naziv pripadnika tog naroda - Romi. Odlukom UN 8. april proglašen je za Svetski dan Roma.



    1973. -
    Umro je jedan od najvećih umetnika 20. veka, španski slikar i vajar i jedan od najznačajnijih predstavnika kubizma Pablo Pikaso (Picasso). Zajedno sa Žoržom Brakom (Georges Braque) napravio je prekretnicu u evropskom slikarstvu, ostvarujući novu koncepciju oblika i prostora. Od mnogobrojnih dela iz njegove zaostavštine, napoznatija su "Gospođice iz Avinjona" i "Gernika".



    1981. -
    U Njujorku je umro američki general Omar Nelson Bredli (Bradley), komandant američkih snaga pri iskrcavanju u Normandiji 1944, predsednik komiteta NATO 1949.

    1984. -
    Umro je ruski fizičar Piotr Kapica, jedan od najznačajnijih fizičara 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine.

    1990. -
    Nepalski kralj Birendra je ukinuo zabranu rada političkih partija, koja je bila na snazi 30 godina.

    1992. -
    Nakon genetskog testa otiska prstiju, nemački i izraelski izvori saopštili su da je izvesno da je ratni zločinac iz drugog svetskog rata Jozef Mengele (Josef) umro u Brazilu 1979. godine.

    1992. -
    Palestinski lider Jaser Arafat (Yasser) pronađen je živ u Libijskoj pustinji 12 sati nakon avionske nesreće u kojoj su poginula trojica njegovih saputnika.

    1993. -
    Makedonija je primljena u UN.

    1996. -
    SR Jugoslavija i Makedonija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa.

    2002. -
    Tužilaštvo u Prokuplju podiglo je optužnice protiv Saše Cvjetana i Dejana Demirovića za ratni zločin počinjen nad albanskim civilima u Podujevu, na Kosovu 1999. godine. To je bilo drugo suđenje za ratne zločine pred sudovima u SR Jugoslaviji.

    2003. -
    U izraelskom raketnom napadu na vozilo u Gazi ubijen je lokalni vođa Hamasa Said Aldin al Arabid, koji je bio meta napada. U tom napadu poginulo je najmanje još pet osoba, a preko 47 Palestinaca je povređeno.

    2003. -
    Od projektila koji je američki tenk, tokom rata u Iraku, ispalio na hotel "Palestina" u Bagdadu, u kome su bili smešteni strani novinari, poginuo je kamerman Rojtersa Taras Procuk (Protsyuk) i novinar španske televizije (TVE 5) Joze Kouzo (Jose Couso).

    2004. -
    Sud u Osijeku (Hrvatska) osudio je Nikolu Ivankovića na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Paulin Dvoru 1991. godine.


    Danas je Svetski dan Roma, proglašen odlukom UN. U Londonu je tog dana 1971. počeo prvi Svetski kongres Roma.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #611

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je sreda, 9. april, 100. dan 2008. Do kraja godine ima 266 dana.


    1553. -
    Umro je francuski književnik Fransoa Rable (Francois Rabelais), jedna od najistaknutijih ličnosti francuske renesanse. Njegov satirični roman "Gargantua i Pantagruel" ubraja se među najznačajnija renesansna dela.



    1626. -
    Umro je engleski državnik i pisac Frensis Bekon (Fransis Bacon). U vreme vladavine kralja Džejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. ("Unapređenje nauke", "Novi organon", "Nova atlantida", "Eseji ili saveti etički i politički").

    1683. -
    Francuski istraživač Rober Kavalije de la Sal (Robert Cavelier, Salle) proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana u čast kralja Luja XIV.

    1807. -
    Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanaksremskih seljaka, koji je počeo 3. aprila pod vođstvom Teodora Avramovića Ticana. U pobuni je učestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaćen i pogubljen krajem 1807. godine.

    1821. -
    U Parizu je rođen jedan od najvećih francuskih pesnika19. veka Šarl Bodler (Charles Baudelaire). Njegovu zbirku pesama "Cveće zla" mnogi književni kritičari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka.

    1865. -
    Završen je četvorogodišnji građanski rat u SAD nakonšto se general konfederalnih snaga Robert Li (Lee) predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu (Ulysses). U ratu je poginulo više od 600.000 ljudi.

    1906. -
    Velika Britanija i Francuska su potpisale konvenciju onezavisnosti Sijama (Tajland).

    1926. -
    Rođen je Hugo Hefner (Hugh), američki publicista,izdavač magazina "Plejboj" koji je pokrenuo u decembru 1953. sa tada nepoznatom Merlin Monro (Marilyn Monroe) nagom na naslovnoj strani.

    1928. -
    U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestaoda bude državna religija.

    1940. -
    Nemačke trupe napale su Dansku i Norvešku u Drugom svetskom ratu.

    1948. -
    Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na području današnjeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.

    1959. -
    Umro je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt (Frank Loyd Wright), jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.

    1969. -
    Francusko-britanski supersonični putnički avion"Konkord" obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.

    1974. -
    Indija, Pakistan i Bangladeš potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.

    1977. -
    Komunistička partija Španije legalizovana je nakon 38godina zabrane delovanja u vreme Frankovog režima.

    1988. -
    Li Peng je imenovan za premijera Kine.

    1990. -
    Posle 40 godina vladavine komunista, na izborima u Mađarskoj pobedio je Mađarski demokratski forum.

    1991. -
    Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.

    1991. -
    Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iračko-kuvajtske granice i povlačenja američkih snaga iz južnog Iraka.

    1992. -
    Sali Beriša izabran je za prvog nekomunističkog predsednika Albanije posle Drugog svetskog rata.

    1995. -
    Peruanski predsednik Alberto Fudžimori (Fujimori) osvojioje drugi petogodišnji mandat na prvim mirnim predsedničkim izborima u Peruu od 1980. godine.

    1998. -
    U paničnoj jurnjavi islamskih hodočasnika u SaudijskojArabiji poginulo je 119 vernika iz više zemalja.

    1999. -
    Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru (Mainassara).

    2002. -
    Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegličkom kampu u Đenini, u Zapadnoj Obali.

    2002. -
    Američke snage su ušle u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.

    2005. -
    Britanski princ Čarls (Charles) i Kamila Parker Bouls(Camilla Bowles) venčali su se u Gildholu u Vindžoru. Ovo je prvi put da jedan naslednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visočanstvo vojvotkinja od Kornvola.

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #612

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je četvrtak, 10. april, 101. dan2008. Do kraja godine ima 265 dana



    1583. -
    Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus (Grotius), osnivač nauke o međunarodnom pravu.

    1585. -
    Umro je papa Grgur XIII (Gregorius), poznat po reformi Julijanskog kalendara 1582. godine. Novi kalendar nazvan je po njemu Gregorijanski.

    1755. -
    Rođen je nemački lekar Samuel Haneman, osnivač homeopatije.

    1778. -
    Rođen je engleski pisac Vilijam Hezlit (William Hezlitt), jedan od najznačajnijih književnih kritičara 19. veka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona I Bonaparte i više knjiga o umetnosti.

    1813. -
    Umro je francuski matematičar i astronom Luj Lagranž(Louis Lagrange). Rođen je u Torinu 1736, gde je sa 19 godina bio profesor matematike na artiljerijskoj školi. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, sferne astronomije ("Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija I, II").

    1814. -
    Britanska i španska vojska porazile su u bici kod Tuluzatrupe Napoleona Bonapartu. Bonaparta je narednog dana abdicirao i prognan je na ostrvo Elba.

    1847. -
    U Mađarskoj je rođen Džozef Pulicer (Joseph Pulitzer) osnivač fondacije iz koje se svake godine u SAD dodeljuje "Pulicerova nagrada" za najbolja ostvarenja u novinarstvu, karikaturi i književnosti. Na Kolumbija univerzitetu osnovao je 1903. godine prvu novinarsku školu.



    1864. -
    Mlađi brat austrijskog cara Franca Josifa, nadvojvoda Maksimilijan, krunisan je za cara Meksika.

    1867. -
    Umro je prvi ruski šahovski majstor i teoretičar Aleksandar Dmitrijevič Petrov, utemeljivač ruske šahovske škole.

    1869. -
    Spajanjem dve železničke pruge, "Union Pacifik" i"Central Pacifik", proradila je američka transkontinentalna železnica.

    1919. -
    Vladine snage ubile su iz zasede revolucionarnog meksičkog vođu Emilijana Zapatu.

    1921. -
    Sun Jat Sen (Yat) je izabran za predsednika Kine.

    1932. -
    Paul fon Hindenburg ponovo je izabran za predsednika Nemačke pobedivši sa 19 miliona glasova Adolfa Hitlera, koji je dobio 13 miliona glasova birača. U januaru 1933. poverio je Hitleru formiranje vlade i time otvorio nacistima put ka vlasti.

    1938. -
    Na referendumu, organizovanom uz pritisak nacističke Nemačke, 99,75 odsto Austrijanaca izjasnilo se za priključenje Nemačkoj.

    1941. -
    U Zagrebu je, uz podršku nacističke Nemačke,proglašena Nezavisna Država Hrvatska, na čelu sa ustaškim poglavnikom Antom Pavelićem.

    1941. -
    Komunistička partija Jugoslavije donela je odluku u Zagrebu da komunisti nastave borbu protiv nemačkih okupatora bez obzira na raspad jugoslovenske armije. Sedište Centralnog komiteta partije premešteno je iz Zagreba u Beograd.

    1944. -
    Sovjetske trupe preuzele su u Drugom svetskom ratu Odesu od Nemaca.

    1953. -
    Švedski političar Dag Hamaršeld (Hammarskjeld) postao je generalni sekretar UN. Ponovo je izabran 1957. godine. Posredovao je u više međunarodnih sporova, a poginuo je 1961. pod nerazjašnjenim okolnostima u avionskoj nesreći putujući u jednu mirovnu misiju u Africi. Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.

    1954. -
    Umro je francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer(Auguste Lumiere), koji je u Lionu s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i fabriku za izradu fotografskog materijala. U pariskoj kafani "Gran kafe" braća Limijer prikazala su 28. decembra 1895. godine prvu filmsku predstavu u svetu - "Ulazak voza u stanicu" i "Radnici izlaze iz fabrike".

    1962. -
    Umro je američki filmski reditelj mađarskog porekla Majkl Kertiz (Michael Curtiz), dobitnik Oskara za film "Kazablanka".

    1963. -
    U severnom Atlantiku je u eksploziji američke atomske podmornice "Trešer" poginulo 129 ljudi.

    1972. -
    U zemljotresu u južnom Iranu poginulo više je od 5.000 ljudi.

    1972. -
    Više od 50 zemalja, uključujući SAD i SSSR, potpisalo je konvenciju o zabrani biološkog oružja.

    1973. -
    Izraelski komandosi upali su u Bejrut i ubili trojicu lidera PLO, a jednog teško ranili. Premijer Libana Saeb Salam podneo je ostavku.

    1974. -
    Izraelski premijer Golda Meir podnela je ostavku zbog sukoba u njenoj Laburističkoj partiji.

    1993. -
    U Južnoj Africi je ubijen Kris Hani (Chris), lider južnoafričke Komunističke partije. Narednog dana crnci su iz osvete spalili dvojicu belaca.

    1994. -
    Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Goražda, koje je UN proglasila "bezbednosnom zonom". To je bila prva vojna akcija NATO snaga od osnivanja te vojne alijanse.

    1995. -
    Izrael i Jordan su razmenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dveju zemalja iz oktobra 1994. godine.

    1997. -
    U Njujorku je u "Korporaciji Karnegi" i pod pokroviteljstvom "Projekta za etničke odnose", održan, bez saglasnosti o bilo kojem spornom pitanju, trodnevni srpsko-albanski okrugli sto o Kosovu, na kojem su učestvovali predstavnici srpske opozicije i kosovskih Albanaca.

    2001. -
    Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu (FAO)saopštila je da glad ugrožava oko 30 miliona ljudi u Africi.

    2003. -
    Nemačke vlasti izručile su Srbiji bivšu vlasnicu propale piramidalne "Dafiment banke" Dafinu Milanović.

    2004. -
    Umro je Sakip Sabanci (71), poznati turski biznismeni filantrop. "Sabanci Holding", koji je predvodio, jedan je od dva najveća turska poslovna konglomerata, koji se bavi bankarstvom, automobilima, hranom, tekstilom, građevinom i hemikalijama.

    2006.
    U Gani se 120 ljudi udavilo kada se brod s putnicima i robom prevrnuo na jezeru Volta. Na brodu je bilo 150 putnika, spašeno je samo 30.

    2006.
    Umro je švedski režiser i pisac Vilgot Sjoman čiji su provokativni filmovi izazivali rasprave 60-tih godina prošlog veka. Vilgotovi filmovi bili su svojevrsna kritika društva i obilovali su seksualno eksplicitnim scenama. Sarađivao je sa Ingmarom Bergmanom - ''Zimsko svetlo'', a svoj prvi film samostalno je režirao 1963. godine - ''Ljubavnica''. Ukupno je režirao 15 filmova, među kojima su najpoznatiji ''Ljubopitljiv sam žuto'' (I Am Curious Yellow) i ''Ljubopitljiv sam plavo'' (I Am Curious Blue) iz 1967. godine koji su u SAD bili dve godine zabranjeni za prikazivanje zbog slobodnih scena. Njegov poslednji film ''Alfred'' o životu Alfreda Nobela snimljen je 1995. godine. Napisao je više od 20 knjiga.

    2007.
    Najmanje 19 osoba izgubilo je život, a više od 50 ih je povređeno u direktnom sudaru autobusa i kamiona na jugu Šri Lanke, kod mesta Kosgoda, 90 kilometara južno od Kolomba.

    2007.
    Najmanje 34 imigranta su se utopila prilikom ilegalnog prelaska preko Adenskog zaliva iz Somalije u Jemen. Na rizično putovanje krenula su tri broda, u kojima je bilo ukupno 365 ljudi - 234 Etiopljana i 131 Somalijac ali su imigranti tokom dvodnevnog puta iz regije Bosaso u Somaliji ka Jemenu trpeli torturu, pa su ljudi skakali u more sa brodova, bežeći od premlaćivanja.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #613

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 11. april, 102. dan 2008. Do kraja godine ima 264 dana



    1227. -
    Umro je Džingis-kan, mongolski vojskovođa i osnivač mongolske države.

    1514. -
    Umro je Donato Bramante, italijanski arhitekt. Poslednji hpetnaest godina života proveo je radeći za pape Aleksandra VI i Julija II. Njegovo delo imalo je presudan uticaj na arhitekturu visoke renesanse.

    1689. -
    Krunisan je engleski kraljevski par Vilijam III Oranski(William) i Meri II (Mary). Za vreme njihove vladavine doneto je nekoliko važnih odredaba i zakona - Deklaracija prava, Akt tolerancije...

    1713. -
    Utrehtskim mirom okončan je "rat za špansko nasleđe".Nizom ugovora, koje su 1713, 1714. i 1715. potpisale Engleska, Francuska, Holandija, Savoja, Portugal i Pruska preuređena je mapa Evrope, a Španija je prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone (Bourbon).

    1755. -
    Rođen je Džejms Parkinson (James), britanski lekar kojije otkrio Parkinsonovu bolest.

    1814. -
    Postignut je sporazum u Fontenblou prema kojem je Napoleon Bonaparta abdicirao i bio prognan na ostrvo Elba. Na prestolu ga je zamenio Luj XVIII.

    1842. -
    Beogradski trgovci braća German završili su gradnju prvesrpske lađe "Knez Mihailo". Majstori iz Carigrada počeli su gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu. Brod je mogao da se koristi i u vojne svrhe - na njemu je bilo mesta za 18 topova.

    1894. -
    Uganda je postala britanski protektorat.

    1899. -
    SAD su od Španije preuzele Filipine.

    1919. -
    Osnovana je Međunarodna organizacija rada sa sedištem uŽenevi

    1945. -
    Američke trupe osvojile su u Drugom svetskom rat u nemačke gradove Esen i Vajmar i oslobodile koncentracioni logor Buhenvald.

    1948. -
    Počela je izgradnja novog beogradskog naselja na levoj obali Save - Novi Beograd.

    1952. -
    Krvavim vojnim pučem vlast u Boliviji preuzeo je Nacionalni revolucionarni pokret.

    1961. -
    U Jerusalimu je počelo suđenje bivšem funkcioner unacističke Nemačke Adolfu Ajhmanu (Eichman) za ratne zločine nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu.

    1973. -
    Nacistički lider Martin Borman zvanično je proglašen mrtvim i skinut sa liste traženih ratnih zločinaca u SR Nemačkoj.

    1977. -
    Umro je francuski pisac Žak Prever (Jacljues Prevert)"pesnik ljubavi, prijateljstva i sreće", autor čuvene "Barbare", veoma popularan među mladima pedesetih godina 20. veka. Poznat je i po scenarijima za filmove Marsela Karnea (Marcel Carnet) "Obala u magli", "Hotel Sever", "Deca raja" i "Ljubavnici iz Verone".



    1979. -
    U glavni grad Ugande Kampalu ušle su trupe Tanzanije i snage opozicije u egzilu, okončavši osmogodišnju vladavinu diktatora Idija Amin Dade. Idi Amin je pobegao u Libiju.

    1984. - Konstantin Černjenko izabran je za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a.

    1985. -
    Umro je predsednik Albanije Enver Hodža. Kao neprikosnoveni komunistički lider od završetka Drugog svetskog rata do smrti, bio je pristalica staljinističkog kursa.

    1991. -
    Savet bezbednosti UN objavio je formalni kraj Zalivskograta uz obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno uništavanje.

    1999. -
    Indija je uspešno isprobala raketu dugog dometa tipa"Agni", sposobnu da nosi i nuklearne projektile.

    1999. -
    U Beogradu je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin". Ubistvo nije razjašnjeno.



    2001. -
    Škotska kompanija ""PPL Terapeitiks Pielsi", koja je 1996. stvorila prvog kloniranog sisara - ovcu Doli, saopštila je da je proizvela pet kloniranih prasića.

    2002. -
    U sedištu UN u Njujorku zvanično je osnovanstalni Međunarodni sud za ratne zločine, nakon što je više od 60 zemalja ratifikovalo Rimski sporazum iz 1998. kojim je ovaj sud uspostavljen.

    2002. -
    Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije i haški optuženik Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo na ulazu u zgradu Skupštine SR Jugoslavije.

    2003. -
    Sfor je u Tuzli (BiH) uhapsio Nasera Orića, ratnog komandanta Armije BiH iz Srebrenice i izručio Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zločine nad srpskim civilima u istočnoj Bosni, od početka rata do 1993. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #614

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je subota, 12. april, 103. dan 2008. Do kraja godine ima 263 dana.




    1204. -
    Krstaši, koji su u Četvrtom krstaškom ratu krenuli u Svetu zemlju da oslobode Hristov grob, zauzeli su Konstantinopolj (Carigrad), pretvorivši ga u centar tzv. Latinskog carstva. Vizantija ga je povratila 1261. Pod tursku vlast pao je 1453. i kao Istanbul bio prestonica Osmanlijskog carstva do 1923.

    1654. -
    Irska i Škotska su se ujedinile sa Engleskom.

    1684. -
    Umro je Nikolo Amati (Ničolo Amati), najveći majstor među graditeljima violina porodice Amati iz italijanskog grada Kremone.

    1861. -
    Napadom snaga Konfederacije (južne države SAD) na tvrđavu Samter u Južnoj Karolini počeo je američki građanski rat.

    1871. -
    Rođen je grčki general i političar Joanis Metaksas(Ioannis Metaxas). Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio je parlament i do 1941. vladao kao diktator.

    1877. -
    Velika Britanija anektirala je bursku južnoafričku republiku Transval.

    1877. -
    Rusija je objavila rat Turskoj.

    1913. -
    Rođen je američki džez-muzičar Lajonel Hempton (Lionel Hampton). Radio je sa Lujom Amstrongom (Luis Amstrong) i Beni Gudmanom (Benny Goodman). Uveo je vibrafon kao instrument u džez-sastav.

    1933. -
    Rođena je španska operska pevačica Monserat Kabalje(Montserrat Caballe), jedan od vodećih svetskih soprana u izvođenju Verdija i Donicetija.

    1938. -
    Umro je ruski operski pevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, najčuveni bas u istoriji opere.

    1941. -
    U avionskom udesu u Grčkoj poginuo je srpski istoričar Vladimir Ćorović, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske kraljevske akademije.

    1941. -
    Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Beograd.

    1945. -
    Umro je predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt (Franklin Roosevelt), koji je od 1932. četiri puta biran za predsednika, kao kandidat Demokratske stranke. Njegovom zaslugom SAD su prevladale ekonomsku krizu tridesetih godina ("Nju dil"), a u Drugom svetskom ratu napustio je izolacionističku politiku SAD i pridružio se evropskim saveznicima u ratu protiv nacističke Nemačke. Mesto predsednika preuzeo je dotadašnji potpredsednik Hari Truman (Harry).



    1961. -
    Sovjetski Savez je lansirao prvog čoveka u kosmos. U svemirskom brodu "Vostok I" kosmonaut Jurij Gagarin načinio je krug oko Zemlje za 108 minuta.

    1962. -
    Umro je francuski vajar i slikar ruskog porekla Antoan Pevzner (Antoine Pevsner), jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Pre egzila u Francusku 1923. godine, pripadao je grupi avangardnih ruskih umetnika sa Kazimirom Maljevičem, Vladimirom Tatljinom i Naumom Gaboom.

    1966. -
    Bombarderi američke avijacije izveli su prve vazdušne napade na Severni Vijetnam.

    1980. -
    U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa (SamuelDoe) ubijen je predsednik Liberije Vilijam Tolbert (William). Do je potom suspendovao ustav, proglasio se predsednikom i naredio streljanje 13 najviših predstavnika bivšeg režima.

    1981. -
    Umro je američki bokser Džoe Luis (Joe Louis), prvak sveta u teškoj kategoriji rekordnih 12 godina (1937-1949), sa 68 pobeda u 71 meču. Titulu prvaka sveta odbranio je 25 puta.

    1987. -
    Dvojica sovjetskih kosmonauta, Aleksandar Lavejkin i Jurij Romanenko, "šetajući" kosmosom uspešno su povezali kosmički modul s orbitalnom stanicom "Mir".

    1993. -
    Tokom kontrole zone "zabranjenog leta" iznad Bosne i Hercegovine francuski avion tipa "miraž" srušio se u Jadransko more.

    1997. -
    Bivši albanski kralj Leka I vratio se u zemlju posle 58 godina izgnanstva.

    1999. -
    U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je putnički voz na mostu u Grdeličkoj klisuri. Poginulo je 55 putnika, a više desetina ih je ranjeno.



    2001. -
    U mestu Lorjan, u Francuskoj, deaktivirana je bomba zaostala iz Drugog svetskog rata teška 250 kilograma. Bomba je pronađena u centru grada na gradilištu jedne dvorane, između gradske skupštine i lokalnog stadiona.

    2002. -
    Predsednik Venecuele Ugo Čavez (Hugo Ćavez) podneo je ostavku pod pritiskom oficira, nakon žestokih sukoba njegovih pristalica i protivnika u kojima je poginulo najmanje 17 ljudi. U roku od 48 sati Čavez je dekretom vraćen na mesto predsednika.

    2002. -
    Jugoslovenski ministar za rad, zdravstvo i socijalnu politiku Miodrag Kovač izvršio je samoubistvo u Madridu, gde je službeno boravio.

    2005. -
    Evropska komisija je u Strazburu usvojila studiju o izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru, kojom je državnoj zajednici omogućen početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU. U oktobru te godine u Beogradu je svečano proglašen početak pregovora sa EU.

    2006. -
    Umro je Radža (Raj) Kumar, ikona indijskog filma i zvezda upreko 200 filmova. U neredima između njegovih obožavalaca poginulo je sedmoro ljudi
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #615

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 13. april, 104. dan 2008. Do kraja godine ima 262 dana.



    1519. -
    Rođena je francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči, ćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija. Posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala je Francuskom kao regentkinja. Po njenom nalogu izvršen je 1572. pokolj više hiljada hugenota (Bartolomejska noć).



    1598. -
    Francuski kralj Henri IV potpisao je Nantski edikt, kojim se hugenotima (protestanti) priznaju ista prava kao i katolicima. Nantski edikt, neprijateljski primljen od katolika, ukinuo je Luj XIV 18. oktobra 1685. godine.

    1605. -
    Umro je ruski car Boris Godunov. Njegov život inspirisao je Aleksandra Puškina da napiše dramu "Boris Godunov", a Modesta Musorgskog da komponuje istoimenu operu.

    1695. -
    Umro je francuski pesnik i basnopisac Žan de Lafonten. Ogledao se u svim književnim rodovima (pesme, novele, romani, komedije, tekstovi za opere), ali je u istoriju književnosti ušao delom "Basne" objavljenim u 12 knjiga. Godine 1684. izabran je za člana Francuske akademije.

    1743. -
    Rodjen je Tomas Džeferson (Thomas Jefferson), bivši američki predsednik.

    1743. -
    Rođen je američki državnik i pravnik Tomas Džeferson osnivač Demokratske stranke, treći predsednik SAD (1801-1809). Jedan je od glavnih autora "Deklaracije o nezavisnosti" koja je usvojena 4. jula 1776. godine. Od Napoleona I kupio je 1803. Luizijanu.

    1813. -
    Umro je slavni ruski vojskovođa Mihail Kutuzov. Kao vrhovni komandant ruske vojske zaslužan je za poraz Napoleonovih trupa u Rusiji 1812. Jedan je od glavnih likova u romanu Lava Tolstoja "Rat i mir".

    1832. -
    Rođen je srpski slikar Stevan Todorović, član Srpske kraljevske akademije. Izradio je oko 300 portreta savremenika, među kojima Kornelija Stankovića, Đure Daničića, Vladana Đorđevića, kraljice Natalije.

    1848. -
    Sicilija je proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.

    1869. -
    U Pančevu je izašao prvi broj nedeljnika "Pančevac". U ovom listu objavljen je prvi prevod na srpski jezik "Komunističkog manifesta". List je više puta zabranjivan i obnavljan.
    1885. -
    Rođen je mađarski filozof i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio je ministar u vladi Imre Nađa 1956, a posle njegovog pada privremeno je proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

    1892. -
    Rođen je britanski maršal avijacije Artur Haris Bombaš, poznat po taktici "tepih-bombardovanja" koja je u Drugom svetskom ratu primenjena na Keln, Berlin i Drezden.

    1898. -
    Marija Kiri Sklodovska otkrila je novi element koji je dobio naziv radij. Ovim otkrićem postavljeni su temelji nauke o radioaktivnosti.

    1906. -
    U Dablinu je rođen irski književnik Samjuel Beket, uz Joneska i Ženea najznačajniji predstavnik "teatra apsurda" ("Čekajući Godoa"). Godine 1969. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

    1919. -
    Britanske trupe su u Amrikaru masakrirale oko 380 Indusa, pristalica vođe pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija .

    1922. -
    Rođen je tanzanijski državnik Džulijus Kambarage Njerere, jedan od lidera pokreta nesvrstanih i jedan od osnivača Organizacije afričkog jedinstva (1963).

    1941. -
    Rusija i Japan su potpisale sporazum o neutralnosti u Drugom svetskom ratu.

    1945. -
    Teškim zapaljivim bombama američko vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu uništilo je veliki deo Tokija.

    1945. -
    Sovjetske trupe pod maršalom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svetskom ratu oslobodile su Beč.

    1963. -
    Rođen je Gari Kasparov, ruski šahista. U 23 godini postao je svetski šampion, najmlađi u istoriji šaha. Titulu je preuzeo od zemljaka Anatolija Karpova.



    1963. -
    Rodjen je Gari Kasparov, ruski šahista, svetski šampion u šahu.

    1964. -
    Sidni Poatije (Sidney Poitier) je dobio Oskara za najbolju mušku ulogu, kao prvi crni glumac u istoriji dodele Oskara.

    1964. -
    Američki filmski glumac Sidni Poatje dobio je Oskara za film "Poljski ljiljani", prvi crnac koji je dobio ovo visoko filmsko priznanje.

    1966. -
    U udesu helikoptera poginuo je predsednik Iraka Abdul Salam Arif.

    1975. -
    Vojnim pučem u Čadu zbačen je sa vlasti, a potom ubijen predsednik Fransoa Tombalbaje. Vlast je preuzelo Vrhovno vojno veće kojim je predsedavao Feliks Malum.

    1975. -
    Pripadnik hrišćanske milicije u predgrađu Bejruta ubio je u autobusu 22 Palestinca. Taj napad smatra se početkom građanskog rata u Libanu.

    1981. -
    Novinarka Vašington posta Dženet Kuk dobila je Pulicerovu nagradu za priču o osmogodišnjem narkomanu. Dva dana kasnije Kuk je vratila nagradu, nakon priznanja da je priču izmislila.

    1990. -
    Sovjetski Savez je priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.

    1995. -
    Ukrajina je pristala da do 2000. godine zatvori nuklearni reaktor u Černobilju, poznat po tome što je 1986. godine izazvao ogromno radioaktivno zagađenje.

    1996. -
    U Briselu je završena donatorska konferencija za posleratnu Bosnu i Hercegovinu na kojoj je obećana 1 milijarda i 230 miliona dolara pomoći za obnovu zemlje.

    1997. -
    Nakon dužeg odlaganja Papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo (BiH). Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona pronađene su sveže postavljene mine.

    1999. -
    U državi Mičigen (SAD) osuđen je doktor Džek Kervorkian na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvršeno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.

    2002. -
    Stalni Arbitražni sud u Hagu (Holandija) doneo je pravosnažnu odluku kojom je definisana 1,000 kilometara dugačka granica između Etiopije i Eritreje, čime je okončan sukob koji je kulminirao dvogodišnjim ratom (1998-2000) između te dve afričke zemlje.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 41 od 98 PrvaPrva ... 3139404142435191 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •