Dogodilo se na današnji dan - Strana 46
Strana 46 od 98 PrvaPrva ... 3644454647485696 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 676 do 690 od ukupno 1456
  1. #676

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 13. jun, 165. dan 2008. Do kraja godine ima 201 dan.

    323. p. n. e.
    Umro je Aleksandar Veliki, najveći vojskovođa antičkog sveta. Bio je učenik atinskog filozofa Aristotela, kojeg je u prestonicu grčke države Makedonije - Pelu doveo Aleksandrov otac kralj Filip II, a na presto je došao u 20. godini, kad je 336. pre n.e. ubijen Filip II. Dovršio je pokoravanje grčkih država i 334. pre n.e. poveo je s 30.000 pešaka i 5.000 konjanika rat protiv Persije. Osvojio je Malu Aziju, Siriju, Egipat i Persiju i stigao do reke Ind. Za prestonicu carstva proglasio je Vavilon u kojem je po povratku iz Indije iznenada umro u 33. godini. Koristio je sadejstvo konjice i pešadije i prvi je u istoriji ratne veštine uveo sistematski rad štaba. Njegova vojnička genijalnost zasnivala se i na širokoj kulturi po čemu je bio superioran nad drugim vladarima tog vremena. Na svoje vojne pohode uvek je vodio i ekipu naučnika i istraživača raznih vrsta. Stoga nije bio samo osvajač već i nosilac širenja helenske kulture. Vekovima kasnije na teritorijama koje je on osvojio bile su vidljive tekovine grčke kulture i civilizacije. A mit o njemu bio je bez premca u srednjovekovnoj Evropi, u nekim delovima Centralne Azije je to i danas.



    1381.
    Pod vođstvom Vata Tajlera u engleskim pokrajinama Kent, Norfok, Safok i Kembridžšir počeo je seljački ustanak, izazvan visokim porezima. Već prvog dana ustanka seljaci su uz pomoć londonske sirotinje ušli u London i opseli zgradu Parlamenta, ali je Tajler ubijen već trećeg dana ustanka. Ostavši bez vođe, ustanici su napustili London i buna je ugušena.

    1811.
    Rođen je ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Belinski, osnivač ruske realističke estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti nazvanog ''naturalna škola''. Nastojeći da kritici stvori filozofsku osnovu, proučavao je nemačku filozofiju. Književnost je posmatrao kao društvenu pojavu i razliku između nje i nauke video je u tome što pesnik ''misli u slikama'' i, za razliku od naučnika, ''ne dokazuje istinu, već je pokazuje''. Žestoko se borio protiv vulgarnosociološkog pristupa književnosti. Napisao je sjajna kritička tumačenja dela Aleksandra Puškina, Mihaila Ljermontova i Nikolaja Gogolja, a njegovo ''Pismo Gogolju'' obrazac je preciznosti i oštrine kritičke misli. Dela: ''O ruskoj povesti i o povestima Gogolja'', ''Književne maštarije'', ''Junak naših dana'', ''Pesme M. Ljermontova'', ''Deoba poezije na rodove i vidove'', ''Reč o kritici'', ''Putovanja Čičikova ili Mrtve duše'', ''I. A. Krilov'', ''Dela Aleksandra Puškina''.

    1839.
    Srpski knjaz Miloš Obrenović abdicirao je u korist sina Mihaila i napustio Srbiju, u koju se vratio 1859. i ponovo preuzeo presto posle odluke Svetoandrejske skupštine 1858. da zbaci kneza Aleksandra Karađorđevića.

    1865.
    Rođen je irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923. U mladosti je aktivno učestvovao u irskom nacionalnooslobodilačkom pokretu i bio je inspirator ''keltskog preporoda'' i irske kulturne ideologije. U pesničkom razvoju prošao je kroz više faza (simbolističku, neoromantičarsku), da bi potkraj Prvog svetskog rata dostigao punu zrelost. Jedan je od najvećih pesnika celokupne književnosti na engleskom jeziku. Pisao je i pozorišne komade u stihovima i prozi, s temama iz keltske mitologije. Dela: poezija ''Oisinova lutanja'', ''Vetar u trsci'', ''Ostrvce na jezeru Inisfri'', ''Toranj'', drame ''Grofica Ketlin'', ''Žuđena zemlja'', ''Mačka i mesec'', eseji ''Keltski suton'', ''Ideje dobra i zla'', ''Sanjarenja o detinjstvu i mladosti'', ''Autobiografija''.

    1876.
    Srpsko učeno društvo je za prvu ženu akademika kod Srba izabralo slikarku Katarinu Ivanović.

    1897.
    Rođen je finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svetske rekorde obarao je 29 puta.

    1899.
    Rođen je meksički kompozitor i dirigent indijanskog porekla Karlos Čavez, osnivač Simfonijskog orkestra Meksika. Istraživao je meksički muzički folklor. Bio je dominantna muzička figura 20. veka u Meksiku, direktor Konzervatorijuma i šef Državnog umetničkog odeljenja. Dela: simfonije ''Simfonija proletaria'', ''Simfonija India'', baleti, kamerna muzika, klavirske kompozicije.

    1900.
    U Kini je počeo ''Bokserski ustanak'' - pobuna protiv stranih sila i njihovog uticaja u Kini. Ustanak su u septembru 1901. ugušile evropske sile, Japan i SAD.

    1917.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu usmrtili 162 stanovnika Londona, u prvom masovnom bombardovanju britanske prestonice iz vazduha u kojem je učestvovalo 14 bombardera tipa ''Gota''.

    1943.
    Rođen je engleski filmski glumac Malkolm Mekdauel, koji je najčešće tumačio arogantne, asocijalne i nemoralne likove. Filmovi: ''Ako'', ''Paklena pomorandža'', ''Šunjajući Mesec'', ''Srećni čovek'', ''Rojal fleš'', ''Kaligula'', ''Bolnica Britanija'', ''Ljudi mačke'', ''Plavi grom'', ''Poludi'', ''Gulag''.

    1944.
    Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli da bombarduju južnu Englesku, posebno London, dugo pripremanim tajnim oružjem - raketama ''Fau-1''. Do marta 1945. ispaljeno je oko 8.000 raketa ''Fau-1'' i oko 4.000 ''Fau-2'', od kojih je poginulo najmanje 5.500 britanskih civila, oko 2.700 u prve tri sedmice bombardovanja.

    1956.
    Poslednji britanski vojnici napustili su bazu na Sueckom kanalu, kojim je Velika Britanija upravljala 74 godine, a upravu nad Kanalom preuzeo je Egipat.

    1965.
    Umro je jevrejski pisac i filozof Martin Buber. Najviše je bio zaokupljen književnim i filozofskim nasleđem hasidizma, jevrejskog verskog pokreta nastalog u Poljskoj početkom 18. veka (teritorija kasnije austrijske Galicije). Napisao je i više značajnih dela o istoriji jevrejske kulture. Pisao je na nemačkom i za pripovetke je uzimao motive iz folklora poljskih Jevreja. S Francom Rozencvajgom preveo je na savremeni nemački jezik ''Stari zavet''. Pred nacistima je 1938. pobegao iz rodne Austrije u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko-arapsku državu. Dela: ''Priče rabi Nahmana'', ''Ja i ti'', ''Hasidske priče'', ''Gog i Magog'', ''Slike o dobru i zlu'', ''Mojsije'', ''Susreti''.

    1973.
    U Parizu su SAD, Severni Vijetnam, Južni Vijetnam i oslobodilački pokret Vijetkong potpisali sporazum o prekidu vatre.

    1982.
    Umro je kralj Saudijske Arabije Kalid ibn Abdul Aziz, kojeg je nasledio prestolonaslednik Fahd.

    1983.
    Američki vasionski brod ''Pionir 10'' prošao je pored Neptuna, postavši prva letilica napravljena ljudskom rukom koja je izašla izvan Sunčevog sistema.

    1986.
    Umro je američki klarinetista i kompozitor Beni Gudmen, jedan od prvih belih muzičara koji se usprotivio rasnoj segregaciji. Osnovao je 1934. džez orkestar u koji je pozvao i crne muzičare. Snimio je desetak filmova, a bavio se i klasičnom muzikom - snimio je koncert za klarinet Vofganga Amadeusa Mocarta i svirao sa simfonijskim orkestrima.



    1988.
    Vrhovni sud Sovjetskog Saveza ukinuo je smrtne presude izrečene 1936. i 1937. Grigoriju Zinovjevu, Lavu Rozenfeldu (Kamenjev), Georgiju Pjatakovu i Karlu Radeku i rehabilitovao tu četvoricu visokih sovjetskih rukovodilaca streljanih u vreme staljinističkih čistki.

    1990.
    Prilikom napada rumunske policije na studente u improvizovanom šatorskom naselju, koji su demonstrirali u centru Bukurešta, poginulo je četvoro i povređeno oko 200 ljudi.

    1993.
    Kim Kempbel je postala prva žena premijer u istoriji Kanade.

    1995.
    Oslobođeni su svi preostali pripadnici Unprofora koje je Vojska Republike Srpske zarobila krajem maja 1995. zbog napada NATO aviona. Bombardovanja šire okoline Pala počela su 25. maja, četiri časa pre isteka ultimatuma kojim je obema stranama zaprećeno napadom ako ne prestanu borbe oko Sarajeva. Tome je prethodila ofanziva muslimana (Bošnjaka) oko Sarajeva započeta 16. maja 1995. Prva grupa od 120 pripadnika mirovnih snaga UN oslobođena je 2. juna, a poslednji zarobljenici od ukupno 372 pušteni su 13. juna.

    1997.
    Na smrt je osuđen američki ratni veteran Timoti Mekvej, optužen za podmetanje eksploziva 1995. u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju, kad je poginulo 168 ljudi.

    2000.
    U Pjongjangu počeo istorijski samit dve Koreje. Posle trodnevnih razgovora predsednika Severne i Južne Koreje Kim Džong Ila i Kim Dae Džunga potpisana je zajednička deklaracija kojom je utrt put ponovnom ujedinjenju korejskog naroda, koji od početka pedesetih godina 20. veka živi u dve države.

    2003.
    Usvojen je nacrt Ustava Evropske unije.

    2005.
    Umro je dugogodišnji vođa Portugalske komunističke partije Alvaro Kunjal. Imao je značajnu ulogu u ''Revoluciji karanfila'', kada je 1974. srušen poredak koji je svojevremeno uspostavio Antonio Salazar.

    2006.
    Prvi put je u Beogradu, u centru ''Sava'', gostovao filharmonijski orkestar milanske ''Skale''
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #677

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je subota, 14. jun, 166. dan 2008. Do kraja godine ima 200 dana.

    1645. -
    U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođjstvom Olivera Kromvela (Cromwell) i Tomasa Ferfaksa (Thomas Fairfaks) porazile su kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinejta (of the Palatinate).

    1736. -
    Rodjen je Šarl Kulon (Charles Coulomb), francuski fizičar koji se bavio pojavama iz oblasti elektriciteta. Po njemu je nazvana jedinica za električno punjenje, Kulon.

    1777. -
    Kongres SAD je prihvatio zastavu "zvezda i pruga" kao zvanično državno znamenje

    1789. -
    Engleski kapetan Vilijam Blaj (William Blight), sa 18 pristalica, posle dramatičnog putovanja i više od 3.500 pređenih milja, stigao je na ostrvo Timor blizu Jave. Blaj je 48 dana ranije ostavljen u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda "Baunti" preuzela komandu nad brodom

    1798. -
    Rođen je češki istoričar i političar František Palacki (Palacky), vođa češkog preporoda u 19. veku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

    1800. -
    Napoleon Bonaparta (Bonaparte) porazio je austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji.

    1811. -
    Rođena je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Harriet Elizabeth Beecher Stowe), borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova, autor romana "Čiča Tomina koliba".

    1837. -
    U Napulju je umro italijanski pisac Đakomo Leopardi (Giacomo), najveći lirski pesnik italijanskog romantizma i jedan od najznačajnijih pesnika evropske poezije 19. veka ("Silviji", "Dijalozi i eseji" "Zibaldon", dnevnik "Misli").

    1894. -
    Rođena je Ljubica Janković, etnomuzikolog, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom izdala je knjigu "Narodne igre" u sedam tomova.

    1904. -
    Umro je srpski pisac i lekar Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (1890-9, najpoznatiji je kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti ("Đulići" i "Đulići uveoci").

    1924. -
    Rođen je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u rusku književnost uveo nefabularnu prozu slobodne kompozicije ("Kako ispiti sunce", "Živeti na zemlji").

    1928. -
    Umrla je Emelin Pankherst (Emmeline Pankhurst), britanska sufražetkinja, osnivač Socijalno-političke unije žena (1903). Organizovala je brojne mitinge i demonstracije za žensko pravo glasa zbog čega je osam puta bila u zatvoru.

    1928. -
    Rođen je argentinski političar i revolucionar Ernesto "Če" Gevara (Che Guevara). Kao beskompromisni borac za pravdu stekao je veliku popularnost, posebno među mladima. Učestvovao je u Kubanskoj revoluciji i bio ministar u Kastrovoj (Castro) vladi (1961-65). U novembru 1966. postao je lider gerilaca u Boliviji, a u oktobru naredne godine zarobljen je i ubijen.

    1928. -
    Rodjen je Ernesto 'Če' Gevara (Ernesto 'Che' Guevera), kubanski i latinsko-američki revolucionar.



    1936. -
    Umro je ruski pisac Maksim Gorki. Imao je značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu sovjetske Rusije i smatra se osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti ("Makar Čudra", "Mati", "Na dnu").

    1940. -
    U Drugom svetskom ratu, nemačke jedinice su ušle u francusku prestonicu, Pariz.

    1940. -
    Zastava sa kukastim krstom podignuta je na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ulazile u centar Pariza.

    1941. -
    Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin, Roosevelt) naredio je zamrzavanje imovine Nemačke i Italije u Americi.

    1943. -
    U bitci na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša.

    1946. -
    Umro je škotski pronalazač Džon Logi Berd (John Logie Baird), koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike, a 1928. prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD.

    1962. -
    Trideset ljudi je uhapšeno povodom neuspelog plana atentata na francuskog predsednika, generala Šarla De Gola.

    1962. -
    U Parizu je osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira.

    1966. -
    Vatikan je objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (Indedž librorum prohibitorum). Popis dela koje katolički vernici po crkvenoj zabrani nisu smeli čitati objavio je 1559. papa Pavle IV.

    1967. -
    SAD su lansirale vasionsku letelicu Mariner 5 ka planeti Veneri.

    1968. -
    Umro je italijanski pesnik Salvatore Kvazimodo (Ljuasimodo), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959 ("Vode i zemlje", "A veče je tu", "Život nije san" "Utopljena oboa").

    1986. -
    Umro je argentinski pisac Horhe Luis Borhes (Jorge, Borges), jedan od najvećih i najuticajnijih književnika 20. veka. Presudno je obeležio hispanoameričku literaturu i značajno uticao na svetske književne tokove ("Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izveštaj o Brodiju", "Peščana knjiga").



    1990. -
    U Bukureštu je 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka.

    1992. -
    U Beogradu je prvi put posle 45 godina održana litija za praznik Duhova na kojoj je učestvovalo oko 10.000 ljudi predvođenih patrijarhom srpskim Pavlom; u organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beograđana učestvovalo je na manifestaciji "Poslednje zvono" sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vreme isteklo.

    1993. -
    Tansu Čiler (Ciller) je postala prva žena premijer u istoriji Turske.

    1995. -
    Čečenski pobunjenici izvršili su napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1.500 taoca i zauzeli vladine zgrade. U napadu je poginulo oko 100 ljudi, a taoci su vraćeni nakon pregovora sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom.

    2000. -
    Italijanske vlasti isporučile su Turskoj Mehmeda Ali Agdžu (Mehmet, Agca) nakon što ga je predsednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Jovana Pavla II, proveo 19 godina u italijanskom zatvoru.

    2001. -
    Vlada SR Jugoslavije usvojila je nacrt zakona o saradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. Nakon neuspešnih pregovora s koalicionim partnerom Socijalističkom narodnom partijom Crne Gore, nacrt zakona povučen je iz procedure Savezne skupštine 21. juna.

    2003. -
    Na referendumu u Češkoj, 81 odsto građana je glasalo za pristupanje EU.

    2005.
    Austrijski predsednik Hajnc Fišer potpisao je dokument austrijskog parlamenta kojim se i formalno ratifikuje Ustav EU.

    2005.
    U iračkom gradu Kirkuku, u eksplozij samoubice-bombe, poginulo je najmanje 19, a ranjeno oko 90 ljudi u redu ispred jedne banke. Među ranjenima je najmanje desetoro dece.

    2006.
    Ispred sedišta Saveta Evrope u Strazburu podignuta je zastava Republike Srbije, a spuštena državne zajednice SCG, čime je potvrđeno članstvo Srbije u SE.

    2007.
    Umro je Kurt Valdhajm, generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1971. do 1981. i predsednik Austrije od 1986. do 1992. Tokom kampanje za predsednika Austrije 1986. obelodanjena je njegova nacistička prošlost. Za vreme Trećeg rajha bio je član nacističkog udruženja studenata i Š-a a nalazio se na dužnosti i na teritoriji negdašnje Jugoslavije. Valdhajm je u diplomatiju ušao 1945, a službovao je u diplomatskim predstavništvima Austrije u Parizu, pri UN u Njujorku i Kanadi. Od 1968. do 1970. bio je šef austrijske diplomatije. Od 1982. do 1984. bio je profesor američkog Džordžtaun univerziteta u Vašingtonu
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #678

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 15. jun, 167. dan 2008. Do kraja godine ima 199 dana.




    1215. -
    Engleski kralj Džon (John) prihvatio je, pod pritiskom plemstva, dokument Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode) - temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije.

    1467. -
    Umro je vojvoda od Burgundije Filip Dobri (Phillippe Le Bon), osnivač Burgundije, države koja je u 15. veku bila rival Francuske, a od 1678. pripada Francuskoj (Bourgogne).

    1520. -
    Papa Lav X (Leo) ekskomunicirao je Martina Lutera (Luther) bulom u kojoj je osudio kao jeres Luterove teze o indulgencijama, o dogmama i uređenju katoličke crkve. Ideje o reformi crkve sistematizovane u 95 teza Luter je 1517. prikovao na vrata Dvorske crkve u Vitembergu, označivši početak raskola katoličke Evrope.

    1843. -
    Rodjen je Edvard Grig (Edvard Hagerup Grieg), norveški kompozitor, prozvan 'Šopen severa', zbog svoje okrenutosti ka norveškoj narodnoj muzici koja mu je služila kao inspiracija ('Peer Gynt'). (June 15, 1843 September 4, 1907)

    1843. -
    Rođen je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig (Grieg), koji je, inspirišući se nacionalnim folklorom, afirmisao norvešku muziku u svetu ("Per Gint", "Lirski komadi").

    1844. -
    Čarls Gudjer (Charles Goodyear) je patentirao proces vulkanizacije gume, koji je otvorio novo poglavlje u proizvodnji gumenih proizvoda.

    1862. -
    Na Čukur-česmi u Beogradu turski vojnik ubio je srpskog dečaka što je izazvalo sukobe u gradu. Turci su potom sa beogradske tvrđave, gde je bio smešten njihov garnizon, bombardovali Beograd.



    1882. -
    Rođen je rumunski general i državnik Jon Antonesku (Ion Antonescu), diktator pronemačke vlade u Drugom svetskom ratu. Uveo je zemlju u Trojni pakt i priključio se napadu na ŠSR 1941. Osuđen je 1946. na smrt kao ratni zločinac i streljan.

    1903. -
    Nakon ubistva Aleksandra Obrenovića u Majskom prevratu, Skupština Srbije izabrala je Petra Karađorđevića za kralja Srbije. Tokom njegove vladavine učvršćen je parlamentarizam i ubrzan privredni i kulturni razvoj zemlje. Povukao se s vlasti 22. juna 1914, a kraljevska ovlašećenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar.

    1904. -
    Više od hiljadu ljudi, većinom žena i dece, poginulo je blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod "General Slokam".

    1907. -
    Počela je Druga haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja ("Haške konvencije"). Četvrtom konvencijom osnovan je Stalni arbitražni sud u Hagu.

    1919. -
    Engleski piloti Artur Braun (Arthur Brown) i Džon Olkok (John Alcock) okončali su prvi direktni let preko Atlantika.

    1920. -
    Italijanski inženjer, jedan od osnivača bežične telegrafije Đulielmo Markoni (Guglielmo Marconi) emitovao je u Engleskoj prvi muzički radio prenos u živo. Bila je to muzička numera čuvene australijske operske pevačice Neli Melba (Nellie).

    1940. -
    Nemačke trupe su probile Mažino liniju kod Sedana. Sistem utvrđenja dugačak 360 kilometara koji su Francuzi izgradili duž granice prema Nemačkoj između dva svetska rata, smatran je remek delom građevinarstva i fortifikacije

    1942. -
    U Drugom svetskom ratu, tenkovske borbe u severnoj Africi izmedju britanskih i nemačkih tenkovskih jedinica su dosegle svoj maksimum.

    1958. -
    Grčka je prekinula vojnu saradnju sa Turskom zbog neslaganja oko ostrva Kipar.

    1969. -
    Nakon povlačenja Šarla de Gola (Charles de Gaulle) s političke scene, za predsednika Francuske izabran je Žorž Pompidu (Georges Pompidou).

    1975. -
    Košarkaši Jugoslavije postali su šampioni Evrope pobedom nad reprezentacijom SSSR u Beogradu.

    1977. -
    U Španiji su održani opšti izbori, prvi posle 1936. godine.

    1982. -
    Argentinske snage na Foklandskim ostrvima predale su se Britancima. Time je okončan rat u kojem je poginulo oko 1000 ljudi.

    1988. -
    Pakistanski predsednik Zija ul Hak (Zia, Halj) objavio je da će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.

    1991. -
    Japanski grad Nagano je dobio organizaciju Zimskih olimpijskih igara za 1998. godinu.

    1992. -
    Parlament Japana je, prvi put od Drugog svetskog rata, odobrio angažovanje japanskih vojnika u inostranstvu.

    1992. -
    Srpski književnik Dobrica Ćosić izabran je za prvog predsednika SR Jugoslavije. Za prvog premijera novoformirane države prethodnog dana izabran je američki biznismen srpskog porekla Milan Panić.

    1994. -
    Izrael i Vatikan uspostavili su pune diplomatske odnose, potvrđujući dogovor o međusobnom priznanju i pomirenju nakon vekovnih sukobljavanja Jevreja i rimokatolika.

    1995. -
    Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o proširenju snaga UN u Bosni trupama za brza dejstva, sastavljenih od 12.000 francuskih, britanskih i holandskih vojnika. Rusija i Kina su se uzdržale od glasanja.

    1996. -
    Umrla je američka pevačica Ela Ficdžerald (Ella Fitzgerald), "kraljica džeza", čuvena po "skat" dijalozima sa velikim džez muzičarima Armstrongom, Elingtonom (Ellington) i Bejzijem (Basie).

    2000. -
    U pokušaju atentata u Budvi je lakše ranjen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vreme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.

    2000. -
    Rimsko-katolički biskup, Augustin Misago, optužen za saučesništvo u masakru više od pola miliona stanovnika Ruande 1994. i genocid, oslobođen je optužbi i pušten na slobodu.

    2001. -
    Kraj Petrovog Sela kod mesta Kladovo otkrivena je masovna grobnica u kojoj je zakopano oko 30 tela za koja se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu u prvoj polovini 1999.

    2001. -
    Šangajska petorka - Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan su nakon prijema Uzbekistana u članstvo preimenovali svoju organizaciju u Šangajska Organizacija za saradnju (SCO), regionalnu organizaciju za borbu protiv islamskog militarizma.

    2003. -
    Vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji.



    2003. -
    Umro je američki glumac Hjum Kronin (Hume Cronyn), čija je karijera na Brodveju i u Holivudu trajala preko šest decenija. Na filmu je debitovao ulogom u Hičkokovom filmu "Senka sumnje" 1943. godine, a zapažene uloge imao je u filmovima "Poštar uvek zvoni dvaput", "Dvanaest ljutih muškaraca" i "Čaura".


    2006.
    Posle odluke Narodne Skupštine Srbije, od 5. juna, kojom se konstatuje samostalnost Republike Crne Gore, Vlada Srbije priznala je Crnu Goru kao nezavisnu državu.

    - Danas su Duhovi ili Trojice, veliki hrišćanski praznik

    kojim se obeležava silazak Svetog Duha na apostole, prve Hristove

    sledbenike, pedesetog dana po Vaskrsenju Gospodnjem.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #679

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 16. jun, 168. dan 2008. Do kraja godine ima 198 dana.



    1671. -
    U Moskvi je javno pogubljen vođa ustanka donskih kozaka i seljaka Stepan Stenjka Timofejevič Razin. U ruskim narodnim pričama i pesmama postao je simbol prkosa i pobune.

    1826. -
    Nakon što je ugušio pobunu janičara, turski sultan Mehmed II ukinuo je tj vojni red i uveo nizam (redovna vojska). Janičare je 1330. od otete i poturčene dece hrišćanskih podanika osnovao sultan Orhan.

    1852. -
    U Novom Sadu je štampan prvi broj lista "Serbski dnevnik", sa književnim dodatkom "Sedmica". List je izlazio 12 godina i bio je jedan od retkih slovenskih listova u austrijskoj carevini u to doba.

    1858. -
    Rođen je švedski kralj Gustav V (Gustaf), koji je tokom vladavine od 1907. do smrti 1950. osigurao neutralni status Švedske u oba svetska rata.

    1876. - U Cetinju je, posle pregovora vođenih od oktobra 1875. do februara 1876, potpisan ugovor o savezu Srbije i Crne Gore protiv Otomanskog carstva. Odlukom Vrhovnog saveta odbrane SR Jugoslavije 25. decembra 1993. taj datum je određen za Dan Vojske Jugoslavije.

    1890. -
    Rođen je engleski filmski glumac Sten Lorel (Stan Laurel), zvezda urnebesnih komedija u kojima je, kao "mršavi", činio tandem sa Oliverom Hardijem (Hardy), "debelim".

    1890. -
    Rodjen je Stan Laurel, filmski glumac engleskog porekla, komičar, jedan od dueta 'Stanio i Olio'.

    1920. -
    U Londonu je održana prva sednica Društva naroda.

    1930. -
    Umro je srpski političar i filolog Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije. Sa Jašom Prodanovićem osnovao je 1921. Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik.



    1941. -
    Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) naredio je da se do 10. jula zatvore svi nemački konzulati u SAD.

    1944. -
    Na Visu je u Drugom svetskom ratu sklopljen sporazum Tito-Šubašić o odnosima Narodnoodlobodilačkog pokreta i jugoslovenske vlade u emigraciji.

    1958. -
    Obešen je Imre Nađ (Nagy), mađarski premijer u vreme antikomunističke pobune u Mađarskoj 1956. koju su ugušile sovjetske trupe. Nađ je tada uhapšen i na montiranom procesu osuđen na smrt zbog izdaje. Na isti dan 1989. pola miliona Mađara prisustvovalo je u Budimpešti njegovoj ponovnoj sahrani uz državne počasti.

    1960. -
    Predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) morao je da odloži posetu Japanu zbog antiameričkih nereda u toj zemlji.

    1961. -
    Ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev zatražio je azil u Francuskoj za vreme gostovanja u Parizu sa ansamblom baleta "Kirov". Karijeru je nastavio u vodećim evropskim i američkim trupama i bio je zvezda britanskog Kraljevskog baleta.

    1963. -
    Sovjetski Savez je lansirao vasionski brod "Vastok 6" sa prvom ženom kosmonautom Valentinom Terješkovom.



    1972. -
    U Hanoveru je uhapšena Ulrike Majnhof (Meinhof), članica terorističke grupe Bader-Majnhof.

    1976. -
    U Sovetu, najvećem crnačkom naselju u Južnoj Africi, izbili su rasni neredi u kojima je, tokom nekoliko meseci, poginulo najmanje 600 crnaca i tri belca.

    1977. -
    Leonid Brežnjev, lider sovjetske KP, zamenio je Nikolaja Podgornog na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a.

    1977. -
    Umro je nemački inženjer Verner fon Braun (Wernher von), konstruktor raketnih projektila "Fau-1" i "Fau-2". Posle rata emigrirao je u SAD, gde je radio za Nasu.

    1983. -
    Za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a izabran je Jurij Andropov.

    1992. -
    Predsednici SAD i Rusije Džorx Buš (George Bush) i Boris Jeljcin postigli su u Vašingtonu dogovor o smanjivanju arsenala dalekometnih nuklearnih raketa za dve trećine do 2003.

    1994. -
    Švajcarska je odbila da izda vizu za ulazak u zemlju predsedniku SR Jugoslavije Zoranu Liliću, iako je dobio zvaničan poziv za učešće na međunarodnom skupu u Kran Montani. Takva odluka doneta je na osnovu preporuke Saveta bezbednosti UN u okviru mera o ekonomskoj blokadi Jugoslavije.

    1996. -
    Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je na prostoru bivše Jugoslavije, za vreme ratnih sukoba (1991-1995) nestalo oko 20.000 ljudi, od kojih oko 12.000 u Bosni i Hercegovini.

    1998. -
    Talibanska religiozna vojska u Avganistanu naredila je zatvaranje više od sto privatnih škola u kojima su se obrazovale devojčice.

    1999. -
    Amnesti internešenel optužio je SAD za kršenje ljudskih prava, jer su nastavile da izvršavaju smrtnu kaznu, posebno zbog njene primene i nad osobama koje su počinile zločin pre svoje 18-te godine.

    1999. -
    Novi predsednik Južnoafričke Republike Tabo Mbeki položio je zakletvu. On je na toj dužnosti zamenio Nelsona Mendelu, poznatog borca za prava crnaca, koji je skoro tri decenije proveo u zatvoru.

    2001. -
    Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u Beograd, u prvu posetu šefa ruske države SR Jugoslaviji.

    2001. -
    Američki predsednik Džorx Buš Mlađi i njegov ruski kolega Vladimir Putin susreli su se po prvi put u Sloveniji. Dogovorili su buduću saradnju i stalne konsultacije.

    2001. -
    Pobedom koalicije leve orijentacije na izborima za gradonačelnika Berlina utrt je put bivšim komunistima da uđu u gradsku vladu, po prvi put od pada Berlinskog zida 1989.

    2004. -
    Generalni sekretar UN Kofi Anan (Annan) imenovao je Danca Sorena Jesen-Petersena (Ješen) za svog novog specijalnog predstavnika na Kosovu, odnosno šefa UNMIK-a.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #680

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je utorak, 17. jun, 169. dan 2008. Do kraja godine ima 197 dana.



    1239. -
    Rođen je engleski kralj Edvard I, najznačajniji engleskivladar iz dinastije Plantagenet. Tokom vladavine (1272-1307) učvrstio je kraljevsku vlast nad plemstvom i pripojio Vels Engleskoj.

    1397. -
    Danska kraljica Margreta I (Margrethe) objedinila je poddansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.

    1579. -
    Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk (Francis Drake)proglasio je suverenitet Engleske nad Nju Albionom (Kalifornija).

    1665. -
    Portugalci i Britanci potukli su Špance kod Montes Klarosa, što je omogućilo Portugalcima da još jednom pobedom nad Špancima kod Vilje Visiose ponovno uspostave nezavisnost Portugalije.

    1682. -
    Rođen je švedski kralj Karlo XII (Karl). Njegova vladavina (1697-171, tokom koje je uglavnom ratovao, označila je kraj Svedske kao evropske velesile. Poginuo je u inavaziji na Norvešku 1718.

    1696. -
    Umro je poljski kralj Jan III Sobjeski (Sobieski), proslavljeni vojskovođa protiv Šveđana, Turaka, Tatara i Kozaka.

    1703. -
    Rođen je engleski sveštenik i reformator Džon Vesli (John Wesley), osnivač pokreta metodista.

    1719. -
    Umro je engleski pisac i političar Džozef Adison (Joseph Addison). Sa Ričardom Stilom (Richard Steele) osnovao je 1711. list "Spektator" u kojem je objavljivao i svoje čuvene eseje, koji predstavljaju začetak novog književnog žanra - novinskog podlistka.

    1789. -
    Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili su Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta.

    1818. -
    Rođen je francuski kompozitor Šarl Guno (Charles Gounod), autor popularnih opera "Faust" i "Romeo i Julija".

    1825. -
    Potpisan je Ženevski protokol kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol je potpisalo 29 zemalja.

    1843. -
    Počela je pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca na Novom Zelandu. Maori su poraženi 1871. posle čega su se povukli u unutrašnjost ostrva.

    1848. -
    Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca (Windischgraetz) ugušile su ustanak Čeha u Pragu.

    1867. -
    Engleski hirurg Džozef Lister (Joseph) upotrebio je prviput u istoriji medicine antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.

    1882. -
    Rođen je ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od vodećih muzičkih stvaralaca 20. veka "Žar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća").



    1929. -
    Rođen je jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak sveta od 1963. do 1969.

    1940. -
    Sovjetska Crvena armija okupirala je Letoniju i Estoniju iuspostavila prosovjetsku administraciju.

    1944. -
    Island je postao nezavisna republika nakon što su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske.

    1947. -
    Ustavotvorna skupština Burme donela je odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu.

    1950. -
    Dr Ričard Loler (Richard Lawler) izveo je u Čikagu prvuoperaciju presađivanja bubrega.

    1953. -
    Sovjetske trupe ugušile su pobunu u Istočnoj Nemačkoj.

    1967. -
    Kina je izvela probu prve hidrogenske bombe.

    1971. -
    SAD i Japan su potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana u 197
    2. godini.

    1982. -
    Predsednik Argentine general Leopoldo Galtijeri (Galtieri) podneo je ostavku posle poraza argentinske armije u ratu sa Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.

    1988. -
    Oko pet hiljada radnika zemunske fabrike "Zmaj" demonstriralo je ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, nezadovoljno svojim socijalnim položajem. To je bio početak masovnih mitinga koji su nazvani "antibirokratska revolucija", a poslužili su za učvršćivanje vlasti lidera srpskih komunista Slobodana Miloševića.

    1990. -
    Demonstranti protiv rumunske vlade vratili su se na ulice Bukurešta, nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim vladi u kojima je poginulo petoro ljudi, a nekoliko desetina ranjeno.

    1991. -
    Parlament Južne Afrike ukinuo je poslednji zakon na kojem je od 1950. bila zasnovana politika aparthejda.

    1992. -
    Nemci Tomas Kemtner (Thomas) i Hajnrih Stribig (Heinrich Struebig), dvojica poslednjih zapadnih talaca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili su se u Nemačku posle tri godine u zatočeništvu.

    1993. -
    U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo je šest, a ranjena su 43 pripadnika mirovnih snaga UN kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida (Farrah).

    1997. -
    Ministarstvo za telekomunikacije SR Jugoslavije izdalo jerešenja o zabrani većem broju privatnih i nezavisnih radio stanica. To je bila prva velika akcija vlasti protiv prava na slobodu informisanja u Jugoslaviji.

    1999. -
    Međunarodna organizacija rada usvojila je sporazum ozabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju.

    2001. -
    Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio je Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je po prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja istočne Evrope. Simeon Saks Koburg je 24. jula izabran za premijera Bugarske.

    2002. -
    U Batajnici, kod Beograda, otpočela je ekshumacija iobdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena nakon NATO intervencije na Kosovu 1999.
    2002. - Egipatski vrhunski arheolozi su saopštili da su u blizini piramida u Gizi pronašli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4,500 godina.

    2004. -
    U bombaškom napadu ispred centra za regrutaciju iračkevojske u Bagdadu poginula je najmanje 41 osoba, a oko 142 je povređeno. Napad se dogodio nakon izjave zamenika ministra odbrane SAD Pola Volfovica (Paul Njolfonjitz) da iračke snage bezbednosti nisu još spremne da obavljaju svoje dužnosti bez američke vojne podrške.

    2007.
    Najmanje 35 ljudi je poginulo, a više od 30 je povređeno kada je talibanski bombaš samoubica digao sebe u vazduh razneo policijski autobus u Kabulu. Eksplozija se dogodila na autobuskoj stanici ispred policijske stanice u centru grada.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #681

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 18. jun, 170. dan 2008. Do kraja godine ima 196 dana.




    1155. -
    Papa Hadrijan IV krunisao je nemačkog kralja Fridriha I Barbarosu (Friedrich Barbarosa) za rimsko-nemačkog cara.

    1429. -
    Francuska vojska, pod vođstvom Jovanke Orleanke (Jeanne d'Arc) i vojvode od Alensona (d'Alencon), napala je i potukla kod Patea engleske trupe koje su se povlačile posle neuspele opsade Orleana.

    1583. -
    U Londonu je izdata prva polisa životnog osiguranja u svetu.

    1769. -
    Rođen je britanski političar Robert Stjuart, vikont Kaslrej (Stewart, Castlereagh). Kao ministar spoljnih poslova (1812-22) bio je, uz austrijskog kancelara Meterniha (Metternich), ključna ličnost u koaliciji protiv francuskog imperatora Napoleona Bonaparte. Nakon Napoleonovog pada podržao je politiku Svete Alijanse.
    1812. -
    Rođen je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana "Oblomov" u kome je stvorio jedan od najznačajnijih tipova u svetskoj književnosti, kao i pojam "oblomovština", sinonim za parazitizam i apatiju.

    1812. -
    Kongres SAD usvojio je deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji (Drugi rat za nezavisnost).

    1815. -
    U bici kod Vaterloa u Belgiji udružene britanske i pruske trupe pod komandom britanskog i pruskog vojskovođe Velingtona (Wellington) i Blihera (Bluecher) potukle su Napoleona Bonapartu.
    1817. -
    U Londonu je otvoren most Vaterlo preko reke Temze.

    1853. -
    U Beču je umro pesnik Branko Radičević, najznačajniji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti. Bio je pristalica reforme jezika Vuka Karadžića, a pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije ("Đački rastanak", "Tuga i opomena"). Njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneti na Stražilovo.

    1868. -
    Rođen je mađarski admiral Mikloš Horti de Nađbanja (Miklos Horthy, Nagybanya). Bio je na čelu konzervativnih snaga koje su ugušile revoluciju u Mađarskoj posle Prvog svetskog rata, a od 1920. do 1944. vladao je Mađarskom kao regent na čelu fašističkog režima sprovodeći teror.

    1881. -
    Rusija, Austrija i Nemačka potpisale su tajni savez "Liga tri cara" na tri godine.

    1882. -
    Rođen je bugarski revolucionar i državnik Georgi Dimitrov, jedan od osnivača i lider Komunističke partije Bugarske, prvi premijer zemlje posle Drugog svetskog rata. Bio je generalni sekretar Kominterne od 1935. do njenog ukidanja 1943.

    1884. -
    Rođen je francuski političar Eduar Dalađe (Edouard Daladier). Između dva svetska rata tri puta je bio premijer. Sa britanskim premijerom Nevilom Čemberlenom (Chamberlain) potpisao je sa Adolfom Hitlerom Minhenski sporazum kojim je otvoren put nacističkoj agresiji u Drugom svetskom ratu.

    1898. -
    The first ever steel pier was opened in the United States

    1936. -
    Umro je ruski pisac i utemeljivač socijalističkog realizma, Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki. Nakon 1917, kritikujući postupke sovjetskih vlasti, polemisao je s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom I. Lenjinom i drugim čelnicima boljševičkog vrha.

    1937. -
    Rođen je Dzon. D Rokfeler IV (John D. Rockerfeller IV), američki multimilioner

    1940. -
    Nemci su u Drugom svetskom ratu zauzeli francusku luku Šerbur.

    1940. -
    Francuski general Šarl de Gol (Charles, Gaulle) uputio je iz Londona čuvenu radio poruku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom "Slobodne Francuske", a Francuze pozvao na otpor okupaciji od strane nacističke Nemačke.

    1942. -
    Rođen je engleski muzičar Pol Makartni (Paul McCartney), član "Bitlsa", jedne od najpopularnijih rok grupa u 20. veku.

    1952. -
    Rođena je italijanska glumica Izabela Roselini (Isabella Rosselini)

    1953. -
    Proglašena je Republika Egipat, a za predsednika je izabran general Mohamed Nagib (Mohammed Naguib), vođa pobune kojom je 1952. zbačen kralj Faruk (Farouk).

    1968. -
    Britanski Dom lordova odbacio je odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u Rodeziji.

    1969. -
    Izraelski avioni izvršili napad na Jordan

    1975. -
    Princ Fejsal Musaid javno je pogubljen u Rijadu zbog ubistva kralja Saudijske Arabije Fejsala (Faisal) u martu 1975.

    1979. -
    Lider SSSR-a Leonid Brežnjev i predsednik SAD Džimi Karter (Jimmy Carter) potpisali su u Beču sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja - SALT 2.

    1983. -
    Sali Rajd (Sally Ride) postala je prva Amerikanka koja je poletela u svemir kao član posade šatla "Čelindžer".

    1993. -
    Savet bezbednosti UN odobrio je slanje 7.600 pripadnika mirovnih snaga ("plavih šlemova") u šest gradova u Bosni i Hercegovini.

    1995. -
    Snage bosanskih Srba oslobodile su poslednje od 372 pripadnika mirovnih snaga u Bosni (Unprofor) koje su držali kao taoce od kraja maja, nakon napada aviona NATO-a na srpske položaje u okolini Pala.

    1996. -
    Benjamin Netanjahu (Netanyahu) postao je najmlađi premijer u istoriji Izraela posle izborne pobede desne koalicije.

    1996. -
    Savet bezbednosti UN ukinuo je zabranu izvoza teškog naoružanja bivšim jugoslovenskim republikama. Embargo na izvoz oružja bivšoj Jugoslaviji uveden je u septembru 1991.

    1997. -
    Lidera Crvenih Kmera Pola Pota zarobila je grupa njegovih bivših sledbenika i osudila na doživotnu robiju. Smatra se da je Pol Pot odgovoran za smrt više od dva miliona kambodžanskih civila.

    2000. -
    Eritreja i Etiopija potpisale su u Alžiru sporazum o prekidu vatre kojim je okončan dvogodišnji rat te dve zemlje.

    2000. -
    Savet bezbednosti UN potvrdio je da je Izrael okončao 22-godišnju okupaciju južnog Libana.

    2001. -
    Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo je Bejrut, nakon 25 godina prisustva u Libanu. Sirija je pozvana u Liban 1976. u sklopu arapskih mirovnih snaga koje su imale zadatak da uguše građanski rat u toj zemlji.

    2002. -
    Premijer Slovenije Janez Drnovšek posetio SR Jugoslaviju. To je prva poseta jednog visokog funkcionera te države nakon raspada bivše Jugoslavije, pre više od deset godina.

    2002. -
    U eksploziji bombe, koju je aktivirao palestinski bombaš-samoubica, u prepunom autobusu u Jerusalemu (Izrael), poginulo 19, a povređeno više od 50 osoba.

    2004. -
    Evropski savet odlučio je u Briselu da Hrvatskoj dodeli status zvaničnog kandidata za članstvo u EU.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #682

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan
    Danas je četvrtak, 19. jun, 171. dan 2008. Do kraja godine ima 195 dana.


    1566.
    Rođen je škotski kralj Džejms VI Stjuart, koji je kao Džejms I od 1603. do smrti 1625. prvi vladao i Škotskom i Engleskom i bio prvi Stjuart na engleskom prestolu. Posle abdikacije sa škotskog prestola majke Marije Stjuart, 1567. je - kad je imao samo godinu dana - proglašen kraljem Škotske i tu titulu je takođe nosio do smrti.


    1623.
    Rođen je francuski matematičar, fizičar, pisac, filozof, mistik, Blez Paskal, koji je postavio osnove računa verovatnoće. Veoma mlad istakao se otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine (aritmometar), koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je matematički tretirao problem verovatnoće u hazardnim igrama i s francuskim matematičarom Pjerom Fermaom postavio je osnove računa verovatnoće. Izumeo je i hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada sa visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se samo matematikom i fizikom, a potom je došao do zaključka da je njegova dotadašnja aktivnost nebitna i posvetio se verskim temama, filozofiji pa i književnosti. Povukao se u manastir Por-Roajal, u kom se nalazila grupa takozvanih Jansenita (reč je o religiozno-društvenom pokretu na čijim osnovama će vremenom izrasti Starokatolička crkva). Zvanična Crkva je bila veoma isključiva prema Jansenitima pa je Paskal snosio posledice ovakvog svog izbora. Dela: ''Pisma jednom provincijalcu'' (antijezuitski tekst), ''Misli'' (kontemplativan tekst, duboko hrišćanski).


    1862.
    Američki Kongres je zabranio ropstvo na teritoriji SAD.


    1867.
    Meksički republikanci su streljali nametnutog cara Ferdinanda Maksimilijana Jozefa Habzburga, krunisanog posle francuske vojne intervencije. Austrijskog nadvojvodu Maksimilijana za meksičkog cara je 1864. ustoličio francuski car Napoleon III, pokušavši da preko njega ostvari uticaj Francuske u toj zemlji. Meksikanci su potukli intervencionističke trupe, a za predsednika je ponovo izabran Benito Pablo Huarez, nazvan ''Vašington Meksika'', koji je u vreme francuske intervencije od 1861. do 1867. predvodio meksički narod u borbi za nezavisnost zemlje.


    885.
    Rođen je kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, obdareni polifoničar koji je osnovno nadahnuće crpeo iz narodnih motiva, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta, direktor Opere i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije. Muzičko obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. Dela: orkestarska ''Simfonijska fantazija'', ''Rapsodija'', ''Vranjanska svita'', ''Poema zore'', ''Marš slobode'', ''Skice za klavir'', muzička drama ''Suton'', balet ''Ohridska legenda'', oratorijum ''Vaskresenje'', scenska muzika za drame ''Čučuk Stana'', ''Sunce'', ''Lazarevo vaskrsenje'', ''Uobraženi bolesnik'', ''Hamlet'', ''Večiti mladoženja'', ''Bura'', horovi, solo pesme.


    1885.
    Statua Slobode - francuski poklon Amerikancima - stigla je u Njujork iz Francuske.


    1886.
    Rođen je slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih srpskih (i jugoslovenskih) likovnih stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf (potom i šef slikarske radionice) Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je živeo do smrti, postao je 1919. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu I kompozicije. Prošao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulptorskoj koncepciji. Kasnije pod uticajem fovizma stvarao je koloritna dela izuzetne sočnosti. Imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara. Dela: ''Portret devojke'', ''Kupačica'', ''Jajce'', ''Kći umetnikova'', ''Dvorište'', ''Ženski akt'', ''Sarajevo'', ''Portret starice''.


    1897.
    Umro je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv kojeg je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora je kasnije nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.


    1906.
    Rođen je britanski fiziolog i biohemičar ruskog porekla Ernst Boris Čejn, koji je s Aleksandrom Flemingom i Hauardom Volterom Florijem 1945. podelio Nobelovu nagradu za medicinu. Istraživao je enzime, insulin i antibitike (penicilin).


    1908.
    U luku Santos uplovio je brod ''Kasato Maru'' sa 168 japanskih porodica, čime je počela imigracija Japanaca u Brazil.


    1921.
    Rođen je francuski filmski i pozorišni glumac Luj Žandr, poznat kao Luj Žurdan, koji je zapaženije uloge ostvario u američkim filmovima nego u francuskim. Filmovi: ''Slučaj Paradin'', ''Pismo nepoznate'', ''Žiži'', ''Madam Bovari'', ''Tri novčića u fontani''.


    1937.
    Umro je škotski pisac Džejms Metju Beri, ''otac'' Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovetke. Dela: ''Petar Pan'', ''Divni Krajton'', ''Gospodska ulica''.




    1944.
    Posle žestokih borbi protiv japanskih snaga, američke trupe su osvojile strateški važno ostrvo Sajpan u zapadnom Pacifiku, na kom je Japan izgradio jednu od tada najvećih vojno-pomorskih baza uključujući i nekoliko aerodroma.


    1947.
    Rođen je indijski pisac Salman Ruždi, kojem je iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao fatvu sa smrtnom presudom, optuživši ga da je izvrgao ruglu Islam u romanu ''Satanski stihovi''. Ostala dela: romani ''Deca ponoći'', ''Istok, zapad'', ''Harun i more priča'', ''Mavrov poslednji uzdah''.


    1953.
    U američkom zatvoru ''Sing-Sing'' izvršena je smrtna kazna na električnoj stolici nad Džulijusom Rozenbergom i njegovom suprugom Etel. Oni su optuženi da su Sovjetskom Savezu odavali nuklearne tajne. Uprkos brojnim apelima sa svih strana sveta da im budu pošteđeni životi, smrta kazna je izvršena. Njih dvoje su prvi bračni par pogubljen u SAD. Nalazi u novootvorenim ruskim arhivima potvrđuju da je optužba protiv njih bila istinita.


    1961.
    Velika Britanija je dala nezavisnost šeikatu Kuvajt u Persijskom zalivu, koji je bio pod njenim protektoratom od 1899.


    1965.
    Alžirskog predsednika Ahmeda Ben Belu vojnim udarom bez prolivanja krvi zbacio je ministar odbrane general Huari Bumedijen, koji se idućeg meseca proglasio predsednikom Alžira.


    1970.
    Sovjetski vasionski brod ''Sojuz-9'' vratio se na Zemlju, postigavši novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.


    1987.
    U eksploziji koju su u garaži jedne robne kuće u Barseloni postavili teroristi separatistričke baskijske organizacije ETA, poginulo je 12 i ranjeno više od 30 ljudi.


    1988.
    Ispred jedne prodavnice u indijskom gradu Kurukšetra poginulo je 15 ljudi u eksploziji bombe koju su postavili Siki teroristi.


    1992.
    U bolnici u Banja Luci je umrla 12. beba zbog nestašice kiseonika, jer SAD i ostale zapadne zemlje nisu dozvoljavale dostavu humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom delu Republike Srpske tokom borbi srpskih jedinica s muslimanskim i hrvatskim snagama za koridor kod Brčkog. Prva od 12 beba u Banja Luci je zbog ovakvog drastičnog kršenja ljudskih prava umrla 22. maja 1992.


    1993.
    Umro je engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. Bio je preokupiran temom zla i iskonskog greha, tako da su njegova dela prožeta takvom atmosferom, sa brojnim alegorijama, često nerazumljivim. Bio je veoma popularan. Dela: romani ''Gospodar muva'', ''Naslednici'', ''Hridine dvojice mrtvih'', ''Beg škorpija'', ''Slobodan pad'', ''Toranj katedrale'', ''Piramida'', ''Vidljiva tmina'', ''Obredi plovidbe'', eseji ''Vrele kapije'', ''Pokretni cilj''.




    1995.
    Čečenski islamski teroristi su posle šest dana oslobodili 1.500 talaca - građana i pacijenata, među kojima mnoštvo dece i žena. U akciji terorista koje je predvodio Šamilj Basajev - okončanoj pregovorima s ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom, posle kojih su taoci oslobođeni a teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju - poginulo je više od 120 ljudi.


    1997.
    Vilijam Hejg je postao najmlađi vođa britanske Konzervativne partije nakon 200 godina.


    2005.
    Najmanje 20 ljudi je poginulo i isto toliko je ranjeno u napadu bombaša samoubice u restoranu u blizini Zelene zone u Bagdadu.


    2007.
    Najmanje 87 ljudi je poginulo, a 224 osobe su povređene u eksploziji kamiona bombe u centru Bagdada. Eksplozija se dogodila u blizini šiitske džamije Hilani, u trgovačkoj četvrti Sinak, a vozilo je bilo parkirano na gradilištu u blizini džamije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #683

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 20. jun, 172. dan 2008. Do kraja godine ima 194 dana.

    1597.
    Umro je holandski polarni istraživač Vilhelm Barenc, zarobljen na brodu okovanom ledom, dok je pokušavao da pronađe severoistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Pethodno je i 1584. i 1594. predvodio ekspedicije sa istim ciljem. Otkrio je Špicberška ostrva, Medveđe ostrvo, zapadnu obalu Nove Zemlje i more nazvano njemu u čast Barencovo more. Njegov dnevnik pronađen je 1871.

    1756.
    Tokom noći u ćeliji tamnice - koja je posle toga postala poznata kao ''crna rupa Kalkute'' - ugušila su se 123 od 146 uhapšenih britanskih vojnika. Britance je u ćeliju veličine 4,5 sa 5,5 metara bacio lokalni indijski gospodar Navab od Bengala, čije su snage prethodno napale i porazile britanski garnizon, u nameri da spreče britansku Istočnoindijsku kompaniju da u Kalkuti izgradi sistem vojnih fortifikacija.

    1819.
    Rođen je francuski kompozitor Žak Ofenbah (pravo ime bilo mu je Jakob Eberst) tvorac francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provejavala neka vrsta satire društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinak opereta. Dela: operete ''Lepa Jelena'', ''Orfej u paklu'', ''Plavobradi'', ''Pariski život'', ''Velika vojvotkinja od Žerostajna'', opera ''Hofmanove priče'', napisao je putopis ''Ofenbah u Americi''.

    1819.
    U engleski grad Liverpul prispeo je brod ''Savana'', koji je 27 dana i 11 časova pre toga isplovio iz istoimenog grada u američkoj državi Džoržija, postavši tako prvi parobrod koji je preplovio Atlantski okean.

    1836.
    Umro je francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siejes, nazvan ''patrijarh revolucije'', jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je 1799. odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao član kluba Fejana, koji je zastupao načela ustavne monarhije. Bio je prevrtljiv u politici i zauzimao je istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U brošuri ''Šta je treći stalež?'' izložio je svoje političke stavove.

    1837.
    Umro je britanski kralj Vilijam IV, vladao je od 1830. do smrti. Podanici su mu prikačili nadimak ''Šašavi Bili'', a zvali su ga i ''Kralj mornar'' zbog toga što je od 1778. do 1790. služio u mornarici.

    1861.
    Rođen je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom, podelio 1929. Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj u ćelijskoj okcidaciji i aminokiselinu triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

    1891.
    Britanija i Holandija definisale su granice kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo. Bivši britanski posedi Sabah i Saravak sada su u sastavu Malezije, a veći holandski deo ostrva pripada Indoneziji (tada Holandska Istočna Indija).

    1902.
    Rođen je srpski pisac i diplomata Marko Ristić, jedan od najaktivnijih srpskih nadrealista. Posle završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu, u međuratnom periodu je izdavao i uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog svetskog rata bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Dela: pesme ''Od sreće i od sna'', ''Bez mere'', ''Nox microcosmica'', eseji ''Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog'' (sa Kočom Popovićem), ''Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije'', ''Smrt fašizmu - sloboda narodu'', ''Književna politika'', ''Ljudi u nevremenu'', ''Od istog pisca'', ''Krleža'', ''Prostor-vreme'', ''Politička knjizevnost'', ''Nacer tiempo'', ''Svedok ili saučesnik''.

    1905.
    Rođena je američka književnica Lilijan Helman. U memoarskim delima opisala je iskustva iz Španije i Sovjetskog Saveza, veze s vodećim američkim intelektualcima i vreme makartizma, antikomunističku hajku koju je u prvoj polovini pedesetih godina 20. veka predvodio američki republikanski političar Džozef Makarti. Dela: drame ''Dečji čas'', ''Male lisice'', ''Dani koji će doći'', ''Straža na Rajni'', ''Drugi deo šume'', ''Igračke na tavanu'', memoarske knjige ''Nedovršena žena'', ''Pentimenti'', ''Nitkovsko vreme''.



    1909.
    Rođen je američki filmski glumac australijskog porekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake u avanturističkim filmovima. Filmovi: ''Krvavi kapetan'', ''Avanture Robina Huda'', ''Gusar'', ''Kraljević i prosjak'', ''Džentlmen Džim'', ''Virdžinija Siti'', ''Koreni pakla''.

    1923.
    Meksičkog revolucionara Fransiska Panča Vilju ubili su politički protivnici na njegovoj farmi u mestu Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čiuvava. Predvodio je seljački pokret tokom revolucije od 1910. do 1917. Proglašen je 1966. meksičkim nacionalnim junakom.



    1933.
    Umrla je Klara Cetkin, jedan od osnivača ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije Nemačke, na čiji je predlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena.

    1960.
    Američki bokser afroameričkog porekla Flojd Paterson postao je prvi bokser koji je uspeo da povrati titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji, nokautiravši u meču u Njujorku Šveđanina Ingemara Johansona.

    1973.
    U Argentinu se posle 18 godina izbeglištva vratio bivši predsednik Huan Peron, šef države od 1946. do 1955, kada je oboren pobunom delova kopnene vojske i mornarice. Za predsednika Argentine ponovo je izabran u septembru 1973, a 1974. je umro.

    1991.
    Nemačka Skupština je tesnom većinom izglasala da prestonicu treba premestiti iz Bona u Berlin, staru prestonicu Kraljevine Pruske i ujedinjene Nemačke (od 1871.).

    1992.
    Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar postigli su dogovor kojim je Čehoslovačka prestala da postoji a Češka i Slovačka su postale dve samostalne države.

    2001.
    Lider vojne uprave Pakistana general Pervez Mušaraf formalno je proglašen predsednikom, a tu funkciju je napustio Muhamed Rafik Tarar, koji je figurirao kao šef države otkad je Mušaraf preuzeo vlast 1999.

    2002.
    U eksploziji gasa u rudniku uglja u severoistočnoj kineskoj provinciji Heilongđang poginulo je 115 rudara.

    2003.
    Na samitu Evropske unije u Solunu predstavljen je nacrt Ustava Evropske unije, čije je detalje obrazložio Valeri Žiskar d

    Esten, predsednik Evropske Konvencije za izradu Evropskog ustava.

    2005.
    Umro je američki naučnik Džek Kilbi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, čiji je pronalazak iz 1958. godine - integrisano električno kolo, predstavljao osnov informatičke revolucije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #684

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan
    Danas je subota, 21. jun, 173. dan 2008. Do kraja godine ima 193 dana.



    1377. -
    Umro je engleski kralj Edvard III (Edward), koji je tokom svoje vladavine od 1327. osvojio Škotsku, a zbog pretenzija na francuski presto izazvao Stogodišnji rat (1337-1453) s Francuskom.

    1527. -
    Umro je italijanski političar i pisac Nikolo Makijaveli (Nickolo Machiavelli), autor dela "Vladalac", u kojem je izneo shvatanje da vladar ne treba da bira sredstva da bi postigao cilj, iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam".

    1791. -
    Francuski kralj Luj XVI (Louis) i kraljica Marija Antoaneta (Marie Antoinette), otkriveni su u pokušaju bekstva i uhapšeni kod Varena, a dve godine kasnije pogubljeni na giljotini.

    1813. -
    U bici kod Vitorije, britanska vojska pod vođstvom vojvode od Velingtona (Wellington) porazila je snage Napoleonovog brata Žozefa (Joseph), kralja Španije. Time je završena francuska vladavina u Španiji.

    1852. -
    Umro je nemački pedagog Fridrih Frebel (Friedrich Froebel), koji je 1840. osnovao prvi dečiji vrtić.

    1881. -
    Knez Milan Obrenović obeležio je srebrnim budakom početak gradnje pruge Beograd-Niš, prve železničke pruge u Srbiji. Prvi putnički voz ka Nišu krenuo je sa beogradske železničke stanice 3. septembra 1884.

    1905. -
    Rođen je francuski pisac i filozof egzistencijalista Žan-Pol Sartr (Jean Paul Sartre). Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964, ali je odbio da je primi ("Mučnina", "Zid", "Biće i ništavilo", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke").

    1905. -
    Jean-Paul Sartre, French playwright

    1908. -
    Umro je ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov, član muzičke grupe "Velika petorica" ("Šeherezada", "Španski kapričo"). Napisao je popularni priručnik "Principi orkestracije".
    Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao muzički pedagog: medju njegovim učenicima su bili i Igor Stravinski i Sergej Prokofjev.
    Napisao je "Principe orkestracije", standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svetu.
    Dela: opere "Sadko", "Zlatni petao", "Snjeguročka", "Carska nevesta", simfonijske kompozicije "Fantazija na srpske teme", "Šeherezada", "Španski kapričo".



    1919. -
    Po naređenju admirala Rojtera (Reuter), posada nemačke ratne flote potopila je većinu svojih brodova (preko 70) koji su, nakon kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu, bili stacionirani u britanskoj pomorskoj bazi Skepe Flou u Škotskoj.

    1933. -
    Rođena je francuska književnica Fransoaz Kuare (Francoise Ljuarez), poznata kao Fransoaz Sagan. Proslavila se prvim romanom "Dobar dan tugo", koji je štampan u milionskim tiražima.

    1937. -
    Wimbledon was televised for the first time

    1942. -
    Nemački Severnoafrički korpus feldmaršala Ervina Romela (Ernjin Rommel) zauzeo je u Drugom svetskom ratu grad Tobruk u Libiji i zarobio 25.000 britanskih vojnika.

    1945. -
    Japanske trupe na ostrvu Okinava, koje je služilo kao poslednja odbrana Japana u Drugom svetskom ratu, predale su se Amerikancima.

    1945. -
    A new communist government in Poland was established

    1948. -
    Producentska kuća Kolumbija Rekords proizvela je prvu uspešnu longplej ploču od vinil plastike.

    1956. -
    East Germany announced the release of 19,000 political prisoners

    1963. -
    Predsednik Francuske Šarl de Gol (Charles de Gaulle) povukao je pomorske snage iz NATO-a. Sledeći politiku nezavisnosti Francuska je 1966. napustila Vojni komitet NATO-a.

    1963. -
    Kardinal Đovani Batista Montini (Giovanni Battista) postao je papa Pavle VI, nakon smrti pape Jovana XIII. Kao pobornik reformske struje u katoličkoj crkvi ukinuo je 1966. indeks zabranjenih knjiga, reorganizovao vatikansku kuriju, zalagao se za miroljubiva rešenja međunarodnih sporova i normalizovanje odnosa s komunističkim zemljama.

    1969. -
    Umrla je američka teniserka Morin Konoli (Maureen Connolly), nazvana Mala Mo. Godine 1953. postala je prva teniserka u istoriji ovog sporta koja je osvojila sva četiri Gren slem turnira.



    1970. -
    Umro je indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvi predsednik Indonezije (1945-67) nakon sticanja nezavisnost od Holandije i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1970. -
    U finalu svetskog fudbalskog prvenstva Brazil je u Sjudad Meksiku pobedio Italiju sa 4:1 i postao prvi trostruki osvajač trofeja Žila Rimea (Jules Rimet).

    1973. -
    Nixon & Brezhnev signed an arms limitation agreement

    1978. -
    Prvi put prikazan mjuzikl 'Evita' u Londonu.

    1981. -
    Na opštim izborima u Francuskoj ubedljivo su pobedili socijalisti i postali najjača partija sa 38 procenata ukupnih glasova. Lider socijalista Fransoa Miteran (Francois Mitterrand) u maju iste godine postao je predsednik Francuske.

    1982. -
    Rođen je Princ Vilijam (William), sin princa Čarlsa i princeze Dajane.

    1990. -
    U Mađarskoj je zvanično ponovo otvorena berza, koju su komunističke vlasti zatvorile 42 godine ranije.

    1990. -
    U zemljotresu na severu Irana poginulo je oko 100.000 ljudi.

    2000. -
    U Beogradu je umro publicista i politikolog Slobodan Inić, jedan od osnivača Demokratske stranke.

    2001. -
    Bivši direktor Radio-televizije Srbije (RTS) Dragoljub Milanović osuđen je na deset godina zatvora zbog pogibije 16 radnika te televizije u NATO bombardovanju 23. aprila

    1999. Po pravosnažnosti presude 20. maja 2001, Milanović se dva meseca krio u Crnoj Gori, gde je uhapšen u policijskoj akciji "Sablja" i sproveden u zatvor Zabela kod Požarevca.

    2001. -
    Umro je veteran američkog bluza Džon Li Huker (83), koji je svojim retkim, hipnotičkim stilom sviranja gitare uticao na generacije rok i folk zvezda.

    2003. -
    Umro je Leon Uris (7, američki pisac bestselera, poznat po romanu "Egzodus", koji je objavljen 1958. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #685

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 22. jun, 174. dan 2008. Do kraja godine ima 192 dana.



    1533.
    Posle neuspele opsade Beča 1529. i bezuspešnog
    pohoda na prestonicu Habzburga 1532, turski sultan Sulejman II morao
    je da pristane na ugovor o miru.

    1535.
    Mesec dana nakon što ga je papa proizveo u
    kardinala, u Londonu je pogubljen Džon Fišer, pošto je odbio da
    kralja Henrija VIII prizna za poglavara novoformirane Engleske
    crkve.

    1805.
    Rođen je italijanski revolucionar Djuzepe Macini,
    glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. veku i jedan od
    tvoraca moderne italijanske države. U Marselju je 1831. osnovao
    revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista ''Mlada Italija''
    i aktivno je učestvovao u borbama za oslobođenje i ujedinjenje
    Italije, naročito 1848. i 1849 (najviše protiv Austrije).

    1815.
    Francuski car Napoleon I je - četiri dana posle
    poraza njegove armije kod Vaterloa - drugi put abdicirao i potom je
    odveden na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu gde je umro 1821.
    Postoje ozbiljne indicije da je otrovan.

    1826.
    Rođen je srpski pisac Bogoboj Atanacković.
    Kršteno ime bilo mu je Timotej, ali ga je on promenio u duhu
    tadašnjih romantičarskih shvatanja, kao i Djura Daničić ili
    Stojan Novaković. Jedan je od začetnika nove srpske književnosti.
    Tokom studija u Beču upoznao je Vuka Karadžića, Branka
    Radičevića, Djuru Daničića i postao oduševljeni pobornik
    Karadžićevih reformi. Aktivno je učestvovao u radu Majske
    Skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. Bio je jedno vreme sekretar
    episkopa bačkog Platona Atanackovića, koji je takođe mnogo
    učinio na polju srpske kulture. Dela: roman ''Dva idola'', pripovetke
    ''Bunjevka'', ''Darak'', ''Srpkinja''.

    1826.
    Na inicijativu južnoameričkog revolucionara i
    državnika Simona Bolivara, u Panami (koja je tada bila u sastavu
    Kolumbije) je održan Panamerički kongres radi ujedinjenja
    latinoameričkih država. Pokušaj nije uspeo, zato što su te
    zemlje - tek oslobođene od španskih i portugalskih kolonijalnih
    vlasti - imale suprotne političke i ekonomske interese.

    1874.
    Uspostavljena je prva telegrafska veza između
    Brazila i Evrope.

    1898.
    Rođen je nemački pisac Erih Paul Kramner, poznat
    kao Erih Marija Remark, koji je romanom ''Na zapadu ništa novo'',
    pisanom u naturalističkom maniru, predočio besmisao ljudske
    klanice tokom Prvog svetskog rata. I ostala njegova dela -
    zahvaljujući spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu,
    ograničenom broju likova i temama poput rata i okupacije - naišla
    su na izuzetan prijem kod čitalaca širom sveta. Knjige tog
    antimilitariste, koji je opisivao okrutnost nacizma i rasističko
    ludilo, spaljivane su u takozvanom Trećem rajhu na lomačama.
    Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, zatim u Sjedinjene države i 1947.
    postao je državljanin SAD. Ostala dela: ''Povratak'', ''Tri ratna
    druga'', ''Nebo ne zna za miljenike'', ''Iskra života'', ''Crni obelisk'',
    ''Trijumfalna kapija'', ''Ljubi bližnjeg svoga'', ''Vreme života i
    vreme smrti''.



    1906.
    Rođen je američki filmski scenarista, producent i
    reditelj austrijskog porekla Bili Vajlder, koji je najčešće
    režirao lake komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo
    stvaralačko umeće iskazao u društvenim dramama prepunim cinizma.
    Nagrađivan je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je
    nekoliko Oskara. Filmovi: ''Propali izlet'', ''Bulevar sumraka'',
    ''Stalag 17'', ''Sabrina'', ''Duh Sent Luisa'', ''Ljubav popodne'', ''Svedok
    optužbe'', ''Neki to vole vruće'', ''Apartman'', ''Jedan, dva, tri'',
    ''Slatka Irma'', ''Privatni život Šerloka Holmsa'', ''Fedora'', ''Sedam
    godina vernosti''.

    1940.
    Vrhovna komanda francuske vojske potpisala je u
    Drugom svetskom ratu bezuslovnu kapitulaciju pred nacističkom
    Nemačkom. Kapitulacija je potpisana u Kompijenju, u istom
    železničkom vagonu u kom je Nemačka potpisala kapitulaciju u
    Prvom svetskom ratu. Posle poraza, formirana je vlada maršala
    Anrija Petena, koja je sarađivala s nacistima i borila se protiv
    francuskog Pokreta otpora. Veći deo Francuske nalazio se pod
    drektnom nemačkom okupacijom.

    1941.
    Nemačka je u Drugom svetskom ratu, duž cele
    granične linije između Baltičkog i Crnog mora, sa više od 150
    divizija napala ŠSR. Planom nacističkog vođe Adolfa Hitlera
    nazvanim ''Barbarosa'' bilo je predviđeno uništenje sovjetskih
    armija u graničnim oblastima i brzo zauzimanje evropskog dela ŠSR.
    Nemačka armija sa četiri miliona vojnika, 3.300 tenkova i 2.000
    aviona, u početku je veoma brzo napredovala, ali je već na samom
    kraju 1941. bilo jasno da je plan za brzo uništenje sovjetske
    Rusije doživeo neuspeh.

    1941.
    Italija i Rumunija objavile su u Drugom svetskom
    ratu - rat ŠSR-u.

    1941.
    Povodom napada Nemačke na ŠSR u Drugom svetskom
    ratu, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je
    proglas narodima Jugoslavije da se pripreme za ustanak protiv
    nacističkih okupatora. Simptomatično je da rukovodstvo KPJ nije
    započelo ustanak kada je okupirana i rasparčana Jugoslavija, nego
    kada je napadnut ŠSR.

    1949.
    Rođena je američka filmska glumica Meri Luiz,
    poznata kao Meril Strip, dobitnica Oskara za filmove ''Julija'',
    ''Kramer protiv Kramera'' i ''Sofijin izbor''. Ostali filmovi: ''Lovac na
    jelene'', ''Menhetn'', ''Zavođenje Džoa Tinana'', ''Senator'', ''Ženska
    francuskog poručnika'', ''U tišini noći'', ''Obilje'',
    ''Zaljubljivanje'', ''Moja Afrika'', ''Muzika mog srca''.



    1969.
    Umrla je američka filmska glumica i pevačica
    Džudi Garland, koja se proslavila već kao devojčica ulogom u
    filmu ''Čarobnjak iz Oza'' za koju je dobila Oskara. Izvrsno je
    tumačila uloge i u filmovima Vinsenta Minelija, jednog od pet
    njenih muževa - njihova ćerka Lajza Mineli takođe je ostvarila
    sjajnu pevačku i glumačku karijeru. Ostali filmovi: ''Bebe u
    vojsci'', ''Osnujmo orkestar'', ''Bebe na Brodveju'', ''Mala Neli Keli'',
    ''Sretni me u Sent Luisu'', ''Časovnik'', ''Zigfildove ludosti'',
    ''Pirat'', ''Zvezda je rođena''.

    1987.
    Umro je američki filmski glumac i igrač Fred
    Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača. Filmovi:
    'Roberta'', ''Vesela raspuštenica'', ''Vreme svinga'', ''Cilinder'',
    ''Brodvejska melodija'', ''Nikad nećeš postati bogat'', ''Uskršnja
    parada'', ''Smešno lice'', ''Na plaži'', ''Diži zavesu''.



    1992.
    Kosturi pronađeni blizu ruskog grada Jekaterinburga
    (u sovjetsko vreme Sverdlovsk) identifikovani su kao zemni ostaci
    ruskog cara Nikolaja II i njegovog maloletnog sina Aleksandra. Na
    osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Lenjina, boljševici su u
    leto 1918. u Jekaterinburgu streljali celu carsku porodicu - cara,
    caricu, njihovo petoro dece, ličnog lekara i pratnju - potom ih
    iskasapili i pokopali na tajnom mestu.

    2000.
    Najmanje 130 ljudi se udavilo kada je potonuo
    feribot u reci Jangcekjang blizu grada Ludžou u provinciji Sečuan.

    2006.
    Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Drašković
    potpisao je u Beogradu sa ministrom spoljnih poslova Crne Gore
    Miodragom Vlahovićem protokol o uspostavljanju diplomatskih odnosa
    Republike Srbije i Republike Crne Gore na nivou ambasadora.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #686

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 23. jun, 175. dan 2008. Do kraja godine ima 191 dan.

    79. -
    Umro je rimski imperator Vespazijan.

    1501. -
    Portugalski pomorac Pedro Kabral (Cabral) vratio se s putovanja na kojem je zaposeo područje današnjeg Brazila i nazvao ga Ilha da Vera Kruz. Prva naselja na tom području Portugalci su osnovali 1521. godine.

    1537. -
    Na povratku u Španiju umro je španski istraživač Pedro Mendoza. Bio je vođa ekspedicije za istraživanje Južne Amerike koja je stigla do područja Rio de la Plata, a 1536. osnovao je naselje Buenos Aires

    1611. -
    Engleski istraživač Henri Hadson (Henry Hudson), poznat po pokušajima da otkrije morski put iz Evrope u Aziju preko Arktika, nestao je u Hadsonovom zalivu gde ga je ostavila pobunjena posada broda "Diskaveri". Tokom istraživanja Severnog ledenog okeana otkrio je more i moreuz koji su po njemu dobili nazive.

    1668. -
    Rođen je italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Đovani Batista Viko (Giovanni Battista Vico), osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike.

    1757. -
    Britanci su pobedom nad francuskim saveznikom indijskim guvernerom (nabob) Bengala kod Plaseja učvrstili svoju vlast u istočnoj Indiji.

    1763. -
    Na Martiniku je rođena Mari Žozef Roz de la Pageri (Marie-Joseph-Rose de la Pagerie), poznata kao Žozefina, kćerka mornaričkog poručnika i žena Napoleona Bonaparte (1796). Krunisana je za caricu 1804.

    1785. -
    Turska vojska skadarskog vezira Mahmud paše Bušatlije prodrla je u Cetinje i po treći put srušila manastir, koji je krajem 15. veka sagradio Ivan Crnojević. Manastir je 1786. obnovio vladika Petar I Petrović Njegoš.

    1794. -
    Ruska carica Katarina II dozvolila je Jevrejima da se naseljavaju u Kijevu.

    1848. -
    Počeo je "Junski ustanak" pariskih radnika zbog izbacivanja socijalista iz privremene vlade i zatvaranja "narodnih radionica". Ustanak je za tri dana ugušio general Luj Kavenjak (Luis Cavaignac).

    1887. -
    Zakonom o nacionalnom parku u Stenovitim planinama (Rocky Mountains Park Act), Banf je proglasen za prvi nacionalni parku u kanadi.

    1888. -
    Prvi kandidat za predsednika SAD afričkog porekla, Frederik Daglas, (Frederick Douglass) objavio je svoju kandidaturu.

    1894. -
    Na inicijativu barona Pjera de Kubertena (Pierre de Coubertin), na Sorboni u Parizu je osnovan Medjunarodni olimpijski komitet (MOK). Kubertenov olimpijski moto je bio "Važno je učestvovati!"

    1894. -
    Rođen je engleski kralj Edvard VIII (Ednjard). Na presto je stupio 1936. i iste godine abdicirao u korist brata Džordža VI (George), da bi mogao da se oženi sa Amerikankom Volis Simpson (Njallis).

    1911. -
    Obavljeno je krunisanje britanskog kralja Džordža V (George the Fifth).

    1912. -
    Rodjen je Alan Turing, engleski matematičar, za koga se smatra da je osnivač savremene kompjuterske nauke.

    1945. -
    Japanski komandant general Micuru Ušiđima (Mitsuru Ushijima) izvršio je samoubistvo nakon poraza japanske vojske na ostrvu Okinava, gde je vođena jedna od najkrvavijih bitaka u Drugom svetskom ratu. Prema zvaničnim podacima tokom borbi za Okinavu poginulo je 234.183 vojnika i civila.

    1947. -
    Kongres SAD usvojio je Taft-Hartlijev zakon, kojim je ograničeno pravo radnika na štrajk. Šef države dobio je pravo da na 80 dana suspenduje svaku štrajkačku akciju koju oceni opasnom za nacionalnu bezbednost.

    1951. -
    Dvojica britanskih diplomata, Donald Meklin (Donald Maclean) i Gaj Burdžes (Guy Burgess), koji su bili sovjetski špijuni, prebegli su u SSSR.

    1956. -
    Pukovnik Gamal Abdel Naser (Našer) izabran je za predsednika Egipta.

    1956. -
    Izabran je za predsednika Egipta pukovnik egipatske vojske, Gamal Abdel Naser (Nasser) (rodj. 15. jan. 1918 umro 28. sept. 1970).

    1960. -
    Patris Lumumba (Patrice) postao je prvi predsednik vlade nove nezavisne države Demokartske Republike Kongo.

    1968. -
    U stampedu na fudbalskoj utakmici u Argentini, poginulo 73 ljudi.

    1970. -
    Japanski studenti sukobili su se u Tokiju s policijom tokom velikih demonstracija protiv produženja američko-japanskog pakta o bezbednosti.

    1985. -
    Iznad Atlantskog okeana je eksplodirao avion "Boing 747" kompanije "Er Indija". Pogunulo je svih 329 putnika i članova posade. Za podmetanje bombe u avion optuženi su Siki separatisti.

    1985. -
    Bomba podmetnuta u avionu indijske kompanije Air India na letu broj 182, raznela je džambo džet, Boeing 747, na visini od 9500 metara, iznad Atlantskog okeana južno od Irske. Svih 329 putnika i članova posade su nastradali.

    1990. -
    Moldavija je proglasila nezavisnost.

    1993. -
    Nigerijski diktator general Ibrahim Babangida je poništio predsedničke izbore od 12. juna i onemogućio povratak demokratije.

    1994. -
    Južna Afrika je, nakon jedne decenije međunarodne izolacije zbog politike aparthejda, ponovo zauzela svoje mesto u Generalnoj skupštini UN.

    1995. -
    Umro je američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk (Jonas Ednjard), koji je
    1954. pronašao vakcinu protiv dečje paralize.

    1996. -
    Umro je grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu (Papandreou), prvi socijalistički premijer Grčke (1981-89. i 1993-96), osnivač i lider Svegrčkog socijalističkog pokreta (PASOK).



    1996. -
    Umro je Andreas Papandreu, bivši predsednik vlade Grčke (rodj. 1919)

    1998. -
    Umrla je američka glumica irskog porekla Morin O Saliven (Maureen O' Sullivan) koja se proslavila kao partnerka Džonija Vajsmilera (Johnny Weismuller) ulogom Džejn u filmovima o Tarzanu.

    1999. -
    Jugoslovenski ekonomisti iz nevladine Grupe 17 procenili su da ukupna ekonomska šteta posle NATO bombardovanja SR Jugoslavije iznosi 29 milijardi i 608 miliona dinara.

    2001. -
    Vlada SR Jugoslavije usvojila je Uredbu o saradnji sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

    2003. -
    Američki Vrhovni sud podržao je akciju Univerziteta u Mičigenu da se favorizuju manjine koje se prijaavljuju na Pravni fakultet tog Univerziteta. To je prva zvanična odluka koja se tiče građanskih prava u poslednjih 25 godina.

    2004. -
    Međunarodni krivični sud pokrenuo je prvu zvaničnu istragu. Predmet te istrage su ratni zločini u Demokratskoj Republici Kongo od jula 2002. u provinciji Ituri, gde je u sukobima poginulo najmanje 5.000 ljudi. Procenjuje se da je tokom desetogodišnjeg građanskog rata u Kongu stradalo više miliona ljudi.

    2005. -
    U Srbiji je uhapšen Marokanac Abdelmadžid Bušar i izručen Španiji, u kojoj je osumnjičen za terorističke napade u Madridu 11. marta 2004. kada je poginulo preko 190 osoba.

    2007.
    Umro je srpski književnik, režiser, akademik Pavle Ugrinov. Pravo ime bilo mu je Vasilije Popović. S prvom generacijom diplomirao je na Akademiji za pozorište i film u Beogadu, na Odseku za režiju. Pored rada u pozorištima bio je zaposlen kao urednik i dramaturg u Radio Beogradu a od osnivanja Televizije Beograd postaje urednik dramskog i serijskog programa. Jedan je od osnivača Ateljea 212, gde je režirao antologijsku i istorijsku predstavu ''Čekajući Godoa'' Beketa s kojom je to pozorište otvoreno. Književne radove objavljivao je pod pseudinimom Pavle Ugrinov - više od 20 knjiga romana, eseja, pripovedaka, studija, kritika, drama. Bio je član Glavnog odbora Sterijinog pozorja, Saveta Muzeja savremene umetnosti, Saveta BITEF- a, Izdavačkog saveta Nolita, Programskog saveta RTV Beograd. Dobitnik je više književnih nagrada uključujući NIN-ovu, Brankovu i Nolitovu. Za redovnog člana SANU izabran je 1994. godine
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #687

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 24. jun, 176. dan 2008. Do kraja godine ima 190 dana.


    79. -
    Umro je rimski car Tit Flavije Vespazijan (Titus Flavius Vespasianus), osnivač dinastije Flavija. Za njegove vladavine izgrađen je amfitetar Koloseum u Rimu, najveća građevina te vrste u Rimskom carstvu.

    1479. -
    Engleski moreplovac Džon Kebot (John Cabot) otkrio je Kanadu i proglasio Severnu Ameriku posedom Velike Britanije.

    1509. -
    Henri VIII (Henry), drugi monarh iz dinastije Tjudor (Tudor), krunisan je za kralja Engleske. Tokom vladavine raskinuo je sa Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.

    1519. -
    Umrla je Lukrecija Bordžija (Lucrezia Borgia), vojvotkinja od Ferare, kćerka pape Aleksandra VI, mecena umetnika i naučnika u vreme italijanske renesanse.



    1529. -
    Sklapanjem mira u Kapelu (Kappel) završen je rat između protestanata i katolika u Švajcarskoj.

    1793. -
    U Francuskoj je usvojen prvi republikanski ustav kojim je izvršna vlast podređena skupštini.

    1798. -
    Turci su u Beogradskoj tvrđavi pogubili grčkog pisca i patriotu Fereosa Konstantinosa Rigasa, poznatog kao Riga od Fere, i još sedam njegovih sledbenika. Rigas je bio osnivač i vođa tajnog društva koje se borilo za oslobođenje Grčke od turske vlasti.

    1812. -
    Trupe Napoleona Bonaparte (611.000 vojnika) prešle su reku Njemen i ušle na teritoriju Rusije.

    1821. -
    Simon Bolivar je sa 8.000 južnoameričkih rodoljuba pobedio 4.000 španskih rojalista u bici kod Karaboboa i oslobodio Venecuelu od španske vlasti.

    1822. -
    Formirano je prvo beogradsko obščestvo (opština). Obščestvo je biralo varoškog kneza, a knez Miloš Obrenović je imenovao policajce i kmetove.

    1859. -
    Napoleon III je potukao Austrijance u bici kod Solferina u Lombardiji. Švajcarac Žan Anri Dinan (Jean Henri Dunant), koji je tada organizovao pomoć za hiljade ranjenika, osnovao je 1864. Crveni krst.

    1886. -
    Umro je ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski. Njegovo delo (oko 50 pozorišnih komada) predstavlja celu epohu u razvoju ruskog pozorišta i čini osnovu klasičnog ruskog dramskog repertoara ("Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mesto", "Bez krivice krivi", "Devojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok").

    1894. -
    Italijanski anarhista Santo Kaserio (Caserio) ubio je u Lionu predsednika Francuske Mari Fransoa Sadi Karnoa (Marie Francois, Carnot).

    1901. -
    U Parizu je otvorena prva izložba 19-godišnjeg španskog slikara Pabla Pikasa (Picasho), koja je oduševila likovne kritičare.

    1908. -
    Umro je američki državnik Stiven Grover Klivlend (Stephen, Cleveland), predsednik SAD dva puta (1885-89. i 1893-97). Njegovim izborom 1885. Demokratska stranka je prvi put došla na vlast nakon građanskog rata.

    1911. -
    Rođen je argentinski automobilski as Huan Fanđo (Juan Fangio), petostruki svetski šampion u "Formuli-1".



    1912. -
    Na Olimpijske igre u Stokholmu otputovala je prva srpska olimpijska ekipa - atletičari Dušan Milošević i Dragutin Tomašević. Time je ozvaničeno članstvo Srbije u Međunarodnom olimpijskom komitetu, čiji je član postao Svetomir Đukić.

    1916. -
    Počela je bitka na reci Somi u Prvom svetskom ratu. Nakon pet meseci, koliko su trajale borbe, snage Antante osvojile su oko 200 kvadratnih kilometara teritorije uz gubitke preko milion ljudi na obe strane.
    1930. -
    Rođen je francuski filmski režiser Klod Šabrol (Claude Shabrol), predstavnik "novog talasa" francuskog filma ("Naivne devojke", "Dvostruki obrtaj", "Raskid").

    1947. -
    Jedan američki pilot izjavio je da je na nebu video neobičan predmet koji je opisao kao "tanjir koji leti kroz vodu". Posle ovog događaja počeo je da se koristi termin "leteći tanjir".

    1948. -
    U pokušaju da spreče obnavljanje nemačke države na prostoru koji su držali zapadni saveznici, sovjetske trupe su počele blokadu Zapadnog Berlina zaustavljanjem drumskog i železničkog saobraćaja prema tom gradu. Tokom 300 dana, koliko je blokada trajala, grad je snabdevan preko vazdušnog mosta.

    1960. -
    Jugoslavija, Grčka i Turska su raspustile Balkanski savez, zasnovan na Ugovoru o savezu, političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći zaključenom na Bledu 8. avgusta 1954.

    1973. -
    Najstariji svetski državnik Emon de Valera (Eamon) dao je u 90. godini ostavku na funkciju predsednika Irske, na kojoj je bio od 1959.

    1975. -
    U blizini njujorškog aerodroma "Kenedi" srušio se avion "Boing 727" američke kompanije "Istern Erlajnz". Poginulo je 113 ljudi od 124 koliko ih je bilo u letelici.

    1986. -
    Umro je srpski pisac Miroslav Antić, autor "Plavog čuperka", jedne od najpopularnijih zbirki dečijih pesama u novijoj srpskoj književnosti.

    1989. -
    Smenjen je generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang, jer se protivio upotrebi sile protiv studenata na trgu Tjenanmen 4. juna. Na njegovo mesto izabran je Džijang Cemin.

    2001. -
    Jugoslovenska vaterpolo reprezentacija postala je šampion Evrope.

    2001. -
    U operacijama ruskih snaga bezbednosti u Čečeniji ubijen je vođa čečenskih pobunjenika Arbi Barajev.

    2001. -
    Slobodan Milošević osudio je Uredbu vlade SRJ koja omogućava njegovo izručenje Haškom tribunalu i nazvao je "pravnim divljaštvom bez presedana".

    2002. -
    Predsednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica smenio je načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije generala Nebojšu Pavkovića, koji je na toj dužnosti zadržan skoro dve godine posle pada režima u Srbiji u oktobru 2000.

    2002. -
    U železničkoj nesreći u Tanzaniji na liniji Dar es Salam-Kigoma poginula je 281 osoba.

    2003. -
    Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u London u četvorodnevnu posetu Velikoj Britaniji, gde je bio zvanični gost Bekingemske palate. Putin je prvi ruski lider koji je došao u posetu kraljevstvu posle 1874. kada je na dvoru bio ruski car Aleksandar Drugi. Britanski dvor je držao zamrznute odnose sa Moskvom u znak protesta što su boljševici 1918. ubili ruskog cara Nikolaja Drugog.

    2004. -
    U napadima pobunjenika na lokalne bezbednosne snage u pet gradova u Iraku, poginulo je više od 100, a povređeno preko 320 osoba.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #688

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 25. jun, 177. dan 2008. Do kraja godine ima 189 dana.



    1822.
    Umro je nemački pisac Ernst Teodor Amadeus Hofman,
    čija su dela, puna grotesknog humora, fantazije, hipnoze,
    telepatije, otuđenosti i strave, znatno uticala na evropsku
    književnost. Sadržaj tih priča kompozitor Žak Ofenbah koristio
    je kada je stvarao svoja operska dela. Dela: ''Fantastične slike u
    Kaloovom maniru'', ''Djavolji eliksiri'', ''Serpionova braća'',
    ''Životni nazori mačka Mura''.

    1847.
    Liberija je proglašena nezavisnom republikom, ali sa
    ograničenim suverenitetom (ostala je pod finansijskom kontrolom
    SAD). Tu afričku državu su - sa statusom kolonije - osnovali 1822.
    oslobođeni crni robovi, preseljeni iz SAD na prostor uz Atlantski
    okean između Sijera Leonea, Gvineje i Obale Slonovače. Nezavisnost
    Liberije SAD su priznale 25. juna 1862.

    1867.
    Amerikanac Lisjen Smit patentirao je bodljikavu žicu.

    1872.
    Rimokatolički jezuitski red izbačen je iz Nemačke.

    1876.
    U bici kod Litl Big Horna indijansko pleme Sijuks pod
    komandom poglavice ''Ludog Konja'' uništilo je deo Sedme konjičke
    divizije Džordža Armstronga Kastera. U bici su poginula sva 264
    vojnika te jedinice, uključujući Kastera. Mada nije učestvovao u
    bici, pobedu je sjajnom strategijom pripremio poglavica ''Bik koji
    sedi'' , vođa Sijuksa i saveza plemena ''Dakota''.

    1903.
    Rođen je engleski pisac Erik Artur Bler, poznat kao
    Džordž Orvel, čija su antiutopijska dela vizija mogućne
    totalitarne budućnosti sveta i alegorična satira moderne
    diktature. Otatak njegovog književnog stvaralaštva je nepravedno
    zapostavljen. Dela: romani ''1984'', ''Životinjska farma'', ''Burmanski
    dani'', ''Niko i ništa u Parizu i Londonu'' eseji ''U kitu'', ''Kritički
    eseji'', ''Lov na slona'', ''Engleska, vaša Engleska'', knjiga o
    Španskom građanskom ratu ''Kataloniji s ljubavlju''.



    1920.
    U Vukovaru je posle pet dana rada završen Drugi
    kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunisti),
    koji je usvojio novi program i statut i izmenio naziv partije u
    Komunistička partija Jugoslavije. Za predsednike Centralnog
    partijskog veća su izabrani Pavle Pavlović i Jakov Lastrić, a za
    sekretare Sima Marković i Filip Filipović.

    1925.
    U Užice je uz veliko slavlje stigao prvi voz,
    popularno nazvan ''ćira''. Izgradnju pruge između Vardišta i Užica
    počela je Austro-Ugarska odmah po okupaciji Srbije 1915.

    Projektovali su je austrougarski inženjeri, a u surovim uslovima
    gradili ratni zarobljenici Italijani i Rusi. ''Chira'' je prestao da
    saobraća 1974, kada su u Jugoslaviji ukinute i mnoge druge pruge
    uskog koloseka.

    1938.
    Na dužnost je stupio prvi predsednik Irske Daglas
    Hajd.

    1940.
    U Drugom svetskom ratu stupio je na snagu sporazum o
    primirju Francuske s Nemačkom i Italijom. Nemačke trupe su, na
    osnovu sporazuma, okupirale zapadnu i severnu Francusku, pokrajine
    Alzas i Lorena pripojene su Nemačkoj, a Italiji delovi Francuske u
    Alpima i na Mediteranu (Savoja i Nica). Na čelo Francuske došla je
    vlada maršala Anrija Filipa Petena sa sedištem u Višiju.

    1942.
    Britansko ratno vazduhoplovstvo napalo sa 1.000
    bombardera nemački grad Bremen.

    1950.
    Napadom severnokorejskih snaga počeo je Korejski rat,
    a svet se našao na ivici izbijanja Trećeg svetskog rata. Posle
    kapitulacije Japana, ŠSR je zaposeo severni a SAD južni deo
    Koreje, s granicom na 38. paraleli. SAD su u Koreji intervenisale
    pod zastavom UN, što je bio prvi slučaj oružane intervencije
    svetske organizacije. Posle maratonskih pregovora, rat koji je
    vođen s promenljivom srećom okončan je 27. jula 1953, a Korejsko
    poluostrvo podeljeno je duž 38. paralele na Severnu i Južnu
    Koreju.



    1959.
    ŠSR je predložio uspostavljanje zone bez nuklearnog
    oružja na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru.

    1963.
    Ssef takozvane vlade južne kongoanske provincije
    Katange Moiz Čombe primoran je da podnese ostavku. On je ubrzo
    posle uspostavljanja nezavisnosti Belgijskog Konga 30. juna 1960, uz
    pomoć inostranih plaćenika i kapitala kojem je bila neophodna
    marionetska vlast radi nastavljanja bezobzirnog eksploatisanja
    ogromnog rudnog bogatstva, proglasio ''nezavisnost'' Katange.

    1966.
    Jugoslavija i Vatikan obnovili su diplomatske odnose.

    1975.
    Afrička država Mozambik (do tada Portugalska
    Istočna Afika) je posle 477 godina kolonijalne zavisnosti od
    Portugalije stekla nezavisnost. Vlast je preuzeo Frelimo (Front za
    oslobođenje Mozambika), čiji je vođa Samora Mašel postao prvi
    predsednik Mozambika.

    1988.
    U Luksemburgu je potpisana Deklaracija o
    uspostavljanju zvaničnih odnosa Evropske zajednice i SEV (Savet za
    uzajamnu ekonomsku pomoć), čime je okončano 30-godišnje uzajamno
    nepriznavanje i otvoren put saradnje dveju ekonomskih grupacija.

    1991.
    Slovenija i Hrvatska su, suprotno ustavu SFRJ,
    jednostrano proglasile nezavisnost od jugoslovenske federacije.
    Pokazalo se da je to značilo uvod u građanski rat, za šta ogromnu
    odgovornost - zbog prećutnog povlađivanja secesionističkim
    težnjama - snose i vodeće zapadne zemlje, u prvom redu SAD i
    Nemačka. Prva država koja je priznala taj čin bio je Vatikan.

    1991.
    Poslednje sovjetske jedinice stacionirane u
    Čehoslovačkoj napustile su tu zemlju, 23 godine posle vojne
    ntervencije Varšavskog pakta kojom je oborena vlast
    reformističkog rukovodstva pod vođstvom Aleksandera Dubčeka.

    1995.
    U državnom udaru šeik Hamad bin Kalifa el Tani
    zbacio je s vlasti svog oca šeika Kalifu, emira arapske zalivske
    države Katar.

    1996.
    U eksploziji kamiona-bombe koju su islamski teroristi
    podmetnuli u stambeno naselje američke vojske kod grada Dahran u
    Saudijskoj Arabiji, poginulo je 19 Amerikanaca a ranjeno oko 400.

    1997.
    Umro je francuski okeanograf Žak Iv Kusto, član
    Francuske akademije, veliki borac za zaštitu čovekove okoline.
    Prvi dokumentarni film ''Deset hiljada metara pod morem'' je snimio
    1943. i od tada je napravio mnoštvo dokumentarnih filmova i
    televizijskih serija o životu u morima i okeanima, krstareći
    svetom svojim brodom-laboratorijom ''Kalipso''. Za film ''Svet
    tišine'', koji je snimio sa francuskim rediteljem Lujom Malom, 1956.
    je na festivalu u Kanu dobio ''Zlatnu palmu''. Dobitnik je tri Oskara.
    Napisao je više knjiga, uključujući ''Putovanje 'Kalipsa''' i ''Kroz
    18 metara vode''. Ostali filmovi: ''Svet bez sunca'', ''Zlatna riba''.



    1999.
    Ime predsednika SAD Bila Klintona prvi put je u široj
    američkoj javnosti povezano s ratnim zločinima tokom agresije NATO
    na Jugoslaviju. Na konferenciji za novinare u Beloj kući bio je
    vidno zbunjen pitanjem: ''Šta ćete reći ako se jednog dana vaše
    ime dovede u vezu s operacijom NATO kao ratni zločin prema
    Jugoslaviji i budete optuženi za razaranje jedne zemlje''?

    2001.
    Indonežanski predsednik Abdurahman Vahid započeo je
    posetu Australiji, označivši novu eru u odnosima dveju zemalja.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #689

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 26. jun, 178. dan 2008. Do kraja godine ima 188 dana.



    1541.
    U obračunu španskih osvajača oko vlasti, u Limi
    je ubijen njihov vođa Fransisko Pisaro. On je 1532. sa samo 200
    vojnika, na prevaru, zauzeo prestonicu Inka Kahamarku i zarobio cara
    Atahualpu, posle čega je Peru postao španska kolonija, a 1535. je
    osnovao Limu, kasnije prestonicu Perua.

    1690.
    Posle poraza Austrijanaca u ratu s Turcima, u kom je
    kao saveznik Beča predvodio Srbe, patrijarh srpski Arsenije III
    Čarnojević je na Kalemegdanu u Beogradu održao sabor srpskih
    episkopa i sveštenstva sa obe strane Save i Dunava. Patrijarh je
    tih dana, posredstvom episkopa Isaija Djakovića, pregovarao sa
    austrijskim carem Leopoldom I o prelasku preko Save i Dunava i Srbi
    su krenuli na sever dva dana pre nego što su Turci ponovo zauzeli
    Beograd. Naselili su se na širokom prostoru Ugarske (oko 50
    varoši), najviše na teritoriji današnje srpske Vojvodine, ali i
    mnogo severnije poput Sent Andreje severno od današnje
    Budimpešte. Velika seoba veoma je povećala brojnost Srba
    na tim teritorijama, ali i ranije su Srbi na prostoru današnje
    Vojvodine bili brojni.
    Svi fruškogorski i južnobanatski manastiri vekovima su stariji od
    Čarnojevićeve seobe, što svedoči o brojnosti tamošnjeg srpskog
    življa.



    1810.
    Umro je francuski pronalazač Žozef Mišel
    Mongolfje, koji je s bratom Žakom Etjenom 1783. konstruisao prvi
    vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

    1836.
    Umro je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil
    koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne. Pesmu
    komponovanu kao marš prema narudžbini gradonačelnika Strazbura
    oduševljeno su pevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz
    Marselja u Pariz, pa je nazvana ''Marseljeza''.

    1843.
    Hongkong je proglašen britanskom kraljevskom
    kolonijom, s Henrijem Potindžerom kao prvim guvernerom.

    1856.
    Umro je nemački filozof Maks Štirner, prvi
    teoretičar anarhizma. Bio je mladohegelijanac, izraziti
    individualista. Dela: ''Jedini i njegova svojina'', ''Istorija
    reakcije''.

    1858.
    Mirom u Tjencinu između Kine i Velike Britanije
    završen je britansko-kineski rat, a posle poraza Kina je bila
    prinuđena da otvori svoje luke, dozvoli strancima kretanje po celoj
    zemlji i legalizuje uvoz opijuma, čime je postala potpuno ekonomski
    zavisna. Britanski sukob s Kinom je počeo Prvim opijumskim ratom
    1840. u kojem je Kina takođe poražena, pa je mirom u Nankingu
    pristala da Britaniji plati veliku odštetu, ustupi joj Hongkong i
    evropskoj trgovini otvori pet luka sa režimom eksteritorijalnosti.
    Da bi ostvarili pravo trgovine po celoj Kini, Britanci su 1856.
    poveli Drugi opijumski rat, u kojem su im se pridružili Francuzi.

    1869.
    Rođen je srpski geolog i paleontolog ruskog porekla
    Vladimir Dimitrijevič Laskarev, specijalista svetskog glasa za
    kenozojske periode, posebno za neogen i kvartar, profesor
    univerziteta u Odesi i Beogradu, član Srpske Kraljevske akademije.
    Objavio je oko 40 radova, uglavnom o neogenim i kvartarnim naslagama
    srpskih terena, s prikazom i analizom njihove fosilne faune i
    tektonike, i o kongerijskim slojevima i njihovom značaju za
    tektoniku. Dela: ''Fauna Buglovskih slojeva Volinije'', ''Geološka
    ispitivanja u jugozapadnoj Rusiji'', ''O stratigrafiji kvartarnih
    naslaga Vojvodine'', ''O ekvivalentima gornjeg sarmata u Srbiji''.

    1876.
    Sa Beogradske tvrđave je skinuta turska zastava,
    koja se 350 godina vijorila nad gradom. Turci su ranije bili
    primorani da ključeve Beograda predaju srpskom knezu Mihailu
    Obrenoviću, ali je na Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala
    turska zastava.

    1881.
    Sa dozvolom srpskog kneza Milana Obrenovića -
    razočaranog politikom Rusije - potpisana je Tajna konvencija
    između Srbije i Austro-Ugarske. Posle izjava austrijskih
    zvaničnika da se Austro-Ugarska ne protivi širenju Srbije na jug,
    ministar finansija Čedomilj Mijatović je, bez znanja Predsednika
    Ministarskog saveta (Vlade) Milana Piroćanca, zaključio Tajnu
    konvenciju. Bio je to mudar državnički potez Kralja Milana (tada
    kneza) koji je Srbiji omogućio više decenija stabilnosti i
    sveopšteg napretka.

    1892.
    Rođena je američka književnica Perl
    Sajdenstriker, poznata po muževljevom prezimenu Bak, dobitnica
    Nobelove nagrade za književnost 1938, koja je napisala seriju
    romana vezanih za život Kine. Takođe je pisala knjige za decu i
    eseje. Kao ćerka misionara dugo je živela u Kini. Posle Drugog
    svetskog rata je osnovala fondaciju ''Perl Bak'' za pomoć deci
    američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967.
    zaveštala najveći deo prihoda od knjiga - više od sedam miliona
    dolara. Dela: romani ''Dobra zemlja'', ''Sinovi'', ''Zmajevo seme'',
    ''Rastureni dom'', ''Majka'', ''Izgnanstvo'', ''To ponosno srce'',
    ''Obećanje'', ''Paviljon žena'', ''Božur'', ''Skriveni cvet''.


    1898.
    Rođen je nemački konstruktor aviona i
    industrijalac Vilhelm Meseršmit, glavni konstruktor aviona
    nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu.

    1905.
    Umro je srpski pisac Janko Veselinović, prevashodno
    slikar mačvanskog sela, koje je opisivao sa mnogo ljubavi,
    idealizujući njegov patrijarhalni život. Odlično je poznavao
    srpski jezik i vešto ga koristio u romanima, pripovetkama i
    pozorišnim komadima. Dela: romani ''Hajduk Stanko'', ''Junak naših
    dana'', ''Borci'', zbirke pripovedaka ''Slike iz seoskog života'', ''Od
    srca srcu'', ''Rajske duše'', ''Zeleni vajati'', ''Male priče'',
    ''Seljanka'', pozorišna igra s pevanjem ''Djido'' (s Dragomirom
    Brzakom), komad ''Potera'' (s Čiča-Ilijom Stanojevićem).

    1906.
    U francuskom gradu Le Man je održana prva
    automobilska Gran pri trka.

    1917.
    Posle smrtne presude vojnog suda, u Prvom svetskom
    ratu su na Solunskom polju streljani generalštabni pukovnik srpske
    vojske Dragutin Dimitrijević Apis i majori Ljubo Vulović i Rade
    Malobabić, osuđeni kao organizatori atentata na regenta Aleksandra
    Karađorđevića. Apis je uhapšen na Solunskom frontu u decembru
    1916. kao pripadnik tajne organizacije ''Ujedinjenje ili smrt'',
    poznate i kao ''Crna ruka''. Kao načelnik obaveštajnog odeljenja
    Glavnog generalštaba srpske vojske povezao se sa
    nacionalnoslobodilačkim pokretima i organizacijama Srba van Srbije.
    Bio je glavni inspirator oficirske zavere i ubistva kralja
    Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage Mašin 11. juna 1903. Crna
    ruka je uopšte bila sklona takvim metodama i u periodu između
    1903. i 1914. čitav državni vrh Srbije stalno je bio u strahu od
    njihovih mogućih neracionalnih i neodgovornih poteza. Pedesetih
    godina režim Josipa Broza organizovao je reviziju Solunskog procesa
    sa ciljem da iskompromituje već odavno mrtvog (od 1934.) kralja
    Aleksandra Karađorđevića.

    http://www.mtsmondo.com/slike/vesti/...0/v22005p0.jpg

    1941.
    Finska se pridružila nacističkoj Nemačkoj u
    Drugom svetskom ratu i objavila rat ŠSR-u u kojem je učestvovala
    tri godine. Finska je 1944. prisiljena na primirje, o kojem je
    konačan ugovor potpisan 1947. u Parizu.

    1945.
    U San Francisku su predstavnici 50 zemalja,
    uključujući Jugoslaviju, potpisali Povelju o osnivanju UN, koja je
    stupila na snagu 24. oktobra 1945.

    1960.
    Bivša francuska kolonija Madagaskar je stekla
    nezavisnost kao Malgaška Republika, što je bio naziv te afričke
    države u Indijskom okeanu do 1975.

    1960.
    Britanski afrički protektorat Somalilend je postao
    nezavisna država, a 1. jula 1960. ujedinio se sa Italijanskom
    Somalijom pod nazivom Somalija.

    1970.
    Aleksandar Dubček, šef Komunističke partije
    Čehoslovačke i vođa reformističkog pokreta nazvanog ''praško
    proleće'' do intervencije snaga Varšavskog pakta u avgustu 1968,
    isključen je iz vladajuće partije.

    1977.
    Afrička država Džibuti je stekla nezavisnost,
    posle 117 godina francuske vladavine.

    1991.
    U Kuvajtu je ukinuto vanredno stanje a smrtna kazna
    za 29 ljudi, osuđenih zbog navodne saradnje s Iračanima, zamenjena
    je doživotnom robijom.

    1993.
    U artiljerijskom napadu na Sarajevo tokom sukoba
    muslimana (Bošnjaka) i Hrvata, poginulo je sedam ljudi.

    1995.
    Na automobil egipatskog predsednika Hosnija Mubaraka
    u Adis Abebi vatru je otvorilo šest islamskih terorista, ali
    atentat nije uspeo.

    1999.
    Američka organizacija za zaštitu ljudskih prava
    ''Hjumen rajts voč'' optužila je terorističku ''Oslobodilačku
    vojsku Kosova'' za sistematsku politiku ubistava, silovanja i drugih
    nedela protiv Srba i Roma na Kosovu i Metohiji kako bih ih proterali
    iz te srpske pokrajine.

    2000.
    Međunarodni tim naučnika objavio je epohalno
    otkriće - mapu ljudskih gena, ocenivši taj događaj kao
    ''istorijsku tačku u stohiljadugodišnjem postojanju čovečanstva''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #690

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 27. jun, 179. dan 2008. Do kraja godine ima 187 dana.

    1550.
    Rođen je francuski kralj Šarl IX, tokom čije su vladavine od 1560. do 1574. počeli verski ratovi rimokatolika i hugenota (francuskih kalvinista). Na nagovor majke Katarine de Mediči, koja je delovala u dogovoru s papom Grgurom XIII, odobrio je 1572. pokolj hugenota u Vartolomejskoj noći.

    1743.
    U ratu za austrijsko nasleđe, britanski kralj Džordž II porazio je Francuze kod Detingena, kao poslednji monarh Velike Britanije koji je predvodio trupe u bici.

    1838.
    Rođen je indijski pisac Bankim Čandra Čaterdži, prvi značajniji autor koji je pisao na bengalskom jeziku. Bio je pod znatnim uticajem škotskog pisca Voltera Skota i uglavnom je pisao romantičarske romane sa domaćim temama i moralističkom notom. Dela: romani ''Kapalkundala'', ''Mrinalini'', ''Jurgalangurija'', ''Čandrašekhar'', ''Rađani'', ''Krišnakanter Čil'', ''Anandamat'', ''Debi Čaudhurani'', ''Sitaram''.

    1846.
    Rođen je irski politički vođa i nacionalni borac za autonomiju Čarls Stjuart Parnel, koji je uveo nove metode u borbi protiv Engleza. Postavši 1875. član britanskog parlamenta, otpočeo je opstrukciju u zakonodavnom telu uz istovremenu blokadu na terenu. Zatvoren je 1881, ali je i iz zatvora upravljao borbom irskih nacionalista.

    1877.
    Ruske snage prešle su Dunav u ratu protiv Osmanskog carstva, u kojem se na strani Rusije borile i Srbija. Rat je okončan pobedom Rusije, ali je potom Srbija Sanstefanskim mirom bitno oštećena u korist Bugarske. Što je revidirano na Berlinskom kongresu 1878. pod pritiskom evropskih sila.

    1882.
    Mesto Topola u Šumadiji, koje se nalazi u podnožju Oplenca a osnovao ga je vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe, proglašeno je varošicom. Karađorđe je 1781. tu podigao kuću sa više pomoćnih zgrada, koju je početkom ustanka uništio beogradski dahija Kučuk Alija. Na istom mestu Karađorđe je 1805. podigao novu kuću i sve ogradio palisadom. Tako je Topola postala utvrđeno naselje uz koje su počele da niču i druge kuće.

    1905.
    Pobunjeni ruski mornari zauzeli su na otvorenom moru oklopnjaču ''Potemkin'' iz sastava crnomorske flote i potom pod crvenom zastavom uplovili u luku Odesa. Pobuna na ''Potemkinu'' prvi je masovni izraz nezadovoljstva u ruskoj carskoj armiji i nagovestila je kasnije burne revolucionarne događaje.

    1932.
    Posle državnog udara u Sijamu (sadašnji Tajland), kojim je kralj Rama VII primoran na niz reformi, proglašen je ustav. Njime je okončana apsolutna monarhija i u toj državi na jugoistoku Azije je formalno uspostavljena ustavna monarhija.

    1941.
    Vlada mađarskog regenta Mikloša Hortija, saveznika Nemačke u Drugom svetskom ratu, objavila je rat Sovjetskom Savezu.

    1943.
    Američki avioni bombardovali su grčku prestonicu Atinu koja se tada nalazila pod nemačkom okupacijom.

    1944.
    Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele francuski grad Šerbur, važnu luku na Lamanšu.

    1946.
    Ministri spoljnih poslova Sovjetskog Saveza, SAD, Velike Britanije i Francuske su odlučili da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva u jugoistočnom delu Egejskog mora, uključujući najveće Rodos, koja su od 1912. bila italijanska kolonija.

    1950.
    U Jugoslaviji je donet ''Osnovni zakon o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva'', kojim je uvedeno radničko samoupravljanje. Taj specifičan sistem je u početku doneo dobre rezultate, ali je imao i slabosti zbog veoma komplikovane procedure sporazumevanja i dogovaranja.

    1950.
    Generalni sekretar UN Trigve Li zatražio je od članica svetske organizacije da pomognu Južnoj Koreji u sukobu sa Severnom Korejom, a istog dana predsednik SAD Hari Truman je naredio američkom ratnom vazduhoplovstvu i mornarici da uđu u Korejski rat na strani juga.

    1954.
    Prva nuklearna elektrana u svetu je otvorena u Obninsku blizu Moskve.

    1975.
    Rodjen je američki glumac Tobi Megvajer. Nakon što je kao dete glumio u reklamama i serijama, proslavio se ulogom u filmu "Ice storm" Anga Lija.
    Usledilo je više zapaženih uloga, a svetsku slavu je stekao naslovnom ulogom u serijalu filmova o Spajdermenu.
    Vegetarijanac je i bavi se jogom, kao i takmičarskim pokerom. Veren je sa ćerkom čelnika studija "Universal" Dženifer Mejer, i uskoro će postati otac.



    1976.
    Palestinski teroristi oteli su u Grčkoj avion ''Er Fransa'' sa 246 putnika i 12 članova posade i potom odleteli u glavni grad Ugande Entebe, gde su ih 4. jula 1976. u spektakularnoj akciji likvidirali izraelski komandosi, oslobodivši taoce.

    1976.
    General Antonio Ramaljo Janeš izabran je za predsednika Portugala na prvim predsedničkim izborima posle poluvekovne vladavine sistema koji je ustrojio Antonio da Oliveira Salazar kao i njegovih naslednika.

    1978.
    Sa sovjetskog kosmodroma Bajkonur je lansiran vasionski brod ''Sojuz 30'' u kojem su bili poljski major Miroslav Hermaševski i sovjetski pukovnik Peter Klimuk. Posle osmodnevnog boravka u vasioni, u toku kojeg su se dvojica kosmonauta sastala na orbitalnoj stanici ''Saljut-6'' s posadom ''Sojuza 29'' Vladimirom Kovaljonokom i Aleksandrom Ivančekovom, ''Sojuz 30'' se vratio na Zemlju.

    1986.
    Međunarodni sud u Hagu presudio je da su SAD prekršile međunarodno pravo pomažući pobunjenike protiv levičarske vlade u Nikaragvi, ali Vašington zbog presude nije pretrpeo nikakve praktične posledice.

    1989.
    Umro je engleski filozof Džuls Alfred Ejer, čija je knjiga ''Jezik, istina i logika'' svojevrstan manifest logičkog pozitivizma. Ostala dela: ''Zasnivanje empirijskog znanja'', ''Problem saznanja'', ''Pojam osobe''.

    1990.
    Ceremonijalnom predajom oružja kontraškog pokreta predsednici Violeti Barios de Čamoro, u Nikaragvi je okončan građanski rat.

    1991.
    Teritorijalna odbrana Slovenije napala je vojnike Jugoslovenske narodne armije, čime je započeo rat u toj jugoslovenskoj republici. Tada su pale i prve žrtve kao posledica nasilne secesije i razbijanja Jugoslavije. Dva dana ranije, skupština Slovenije je proglasila nezavisnost, a sutradan su njeni delegati napustili Skupštinu Jugoslavije. Secesija je sprovedena protivno važećim zakonima tadašnje Jugoslavije ali uz presudnu podršku Vašingtona i Brisela.

    1993.
    Amerikanci su bombardovali iračku prestonicu Bagdad sa 23 krstareće rakete, što je Vašington objasnio kao uzvratnu meru zbog atentata koji su Iračani navodno pripremali na bivšeg predsednika SAD Džordža Buša tokom njegove posete Kuvajtu. Cilj bombardovanja bilo je sedište iračke obaveštajne službe, ali je ubijeno i ranjeno više desetina civila.

    1997.
    Predsednik Tadžikistana Imomali Rahmonov i vođa islamista Said Abdulo Nuri potpisali su mirovni ugovor o okončanju četvorogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.

    1998.
    U zemljotresu u području turskog grada Adane poginulo je najmanje 120 ljudi.

    2000.
    Prema izveštaju objavljenom u sedištu UN, od side je do tada, širom sveta umrlo 19 miliona ljudi.

    2000.
    Skupština Sirije jednoglasno je proglasila Bašara el Asada, sina preminulog predsednika Hafeza el Asada, novim šefom države.

    2001.
    Umro je američki glumac Džek Lemon, višestruki dobitnik Oskara. Bio je jedan od najpopularnijih glumaca svog vremena, koliko zbog uloga toliko i zbog prijatne ličnosti.
    Partner u filmovima često mu je bio Volter Matau, a prijateljstvo izmedju dvojice glumaca bilo je toliko da su sahranjeni na istom groblju.
    Lemon je prvi glumac koji je dobio Oskara za glavnu i sporednu ulogu, za filmove "Save the tiger" i "Mister Roberts".
    Ostao je zapamćen po ulozi muzičara koji mora da se preruši u ženu u filmu "Some like it hot", sa Merilin Monro i Tonijem Kertisom.
    Sahranjen je u Los Andjelesu, a u skladu sa njegovim komičnim duhom, na spomeniku piše samo "Džek Lemon prisutan".



    2002.
    Rusija je postala punopravni član ekskluzivnog kluba G-8 najrazvijenijih zemalja sveta.

    2006.
    Preminuo je srpski glumac Branislav Ciga Jerinić. Ostvario je bogat umetnički opus sa više od stotinu značajnih uloga samo u Narodnom pozorištu. Rođen je 1932. u Kragujevcu, gde je završio gimnaziju, a glumu je studirao na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u klasi profesora Raše Plaovića. Odigrao je i više upečatljivih uloga u televizijskim dramama i serijama kao i u filmovima ''Marš na Drinu'', ''Bokseri idu u raj'', ''Planina gneva'', ''Savamala'', ''Lazar''... Među mnogim zapaženim ulogama Jerinića bili su Magbet, pukovnik Kotvic u ''Princu od Homburga'' Fon Klajsta, Sorina u Čehovljevom ''Galebu'', Luka Rađenović u ''Pelinovu'', Grigorije Melehov u ''Tihom Donu'' Šolohova... Dobitnik je brojnih priznanja među kojima su i nagrade ''Raša Plaović'', ''Joakim Vujić'', ''Jovan Sterija Popović''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 46 od 98 PrvaPrva ... 3644454647485696 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •