Dogodilo se na današnji dan - Strana 50
Strana 50 od 98 PrvaPrva ... 40484950515260 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 736 do 750 od ukupno 1456
  1. #736

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 12. avgust, 225. dan 2008. Do kraja godine ima 141 dan.


    1450. -
    Englezi su u Stogodišnjem ratu predali Francuzima lučki grad Šerbur čime je francuski kralj Šarl VII (Charles) završio osvajanje Normandije.

    1503. -
    Rođen je danski kralj Kristijan III (Christian). Na presto je došao 1534. tokom građanskog rata protestanta i katolika. Kao pobornik Reformacije, ustanovio je Luteransku crkvu u Danskoj.

    1687. -
    Austrijska i mađarska vojska pod komandom Ludviga Vilhelma Badenskog (Ludwig Wilhelm von Baden) pobedila je u odlučujućoj bici kod Mohača tursku vojsku Mohameda IV (Mohammed).

    1759. -
    Ruske trupe generala Saltikova i austrijske pod Landonom porazile su u bici kod Kunersdorfa u Sedmogodišnjem ratu prusku armiju, koju je predvodio kralj Fridrih II Veliki (Friedrich). Drezden je pao u austrijske ruke.

    1813. -
    Austrija je objavila rat Napoleonu.

    1827. -
    Umro je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk (William Blake), pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama "Pesme iskustva" i "Pesme nevinosti", a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za "Knjigu o Jovu" i ilustracijama Čoserovih (Chauser) "Kanterberijskih priča".



    1848. -
    Umro je engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson). Razvio je i unapredio konstrukciju parne lokomotive, a njegova lokomotiva "Rokit" vukla je 1825. prvi putnički voz u svetu na pruzi Stokton-Darlington. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.

    1849. -
    Austrijska vojska uz pomoć Rusije ugušila je Mađarsku revoluciju, a nacionalni lider Lajoš Košut (Lajos Kossuth) napustio je zemlju.

    1881. -
    Rodjen je Sesil B. de Mil (Cecil B. De Mille), holivudski filmski producent i režiser.

    1887. -
    Pronalazač Tomas Edison snimio je po prvi put ljudski glas.

    1898. -
    Potpisivanjem protokola, kojim je Španija ustupila SAD-u Kubu i Portoriko, završen je Špansko-američki rat. SAD su istovremeno anektirale Havaje.

    1900. -
    Umro je austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic (Wilhelm Steinitz), prvi zvanični svetski šampion u šahu. Titulu svetskog prvaka osvojio je 1886. pobedom nad Johanesom Cukertortom (Johannes Zukertort) rezultatom 10:5, uz pet remija. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha".

    1914. -
    Velika Britanija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

    1914. -
    Počela je Cerska bitka, završena 20. avgusta pobedom srpske vojske nad austrougarskom. To je bila prva srpska i prva saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu.

    1922. -
    Umro je irski političar Artur Grifit (Arthur Griffith), jedan od osnivača nacionalnog republikanskog pokreta Šin Fejn 1905. Godine 1921. predvodio je delegaciju koja je sa Velikom Britanijom zaključila sporazum o nezavosnosti Irske, a 1922. izabran je za prvog predsednika Irske Republike.

    1925. -
    Rođeni su britanski blizanci Noris i Ros Mekverter (Norris, Ross McWhirter), koji su osnovali Ginisovu knjigu rekorda. Rosa je 1975. ubio pripadnik Irske republikanske armije.

    1944. -
    Proradio je prvi naftovod pod morem kojim je ispod Lamanša nafta isporučivana savezničkim snagama u Francuskoj. Kroz naftovod je dnevno prolazilo 700 tona nafte.

    1949. -
    Rodjen je Mark Nofler (Knopfler), rok guitarista, osnivač grupe Dajr Streits (Dire Straits).

    1954. -
    Rodjen je Pat Meteni (Metheny), džez gitarista.

    1955. -
    Umro je nemački pisac Tomas Man (Thomas Mann), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Po dolasku nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD ("Čarobni breg", "Budenbrokovi", "Doktor Faustus", "Smrt u Veneciji").

    1955. -
    Umro je Ian Flemming, engleski pisac koji je stvorio lik Džejmsa Bonda (James Bond) u svojim romanima o 'najvećem svetskom agentu', na osnovu njih su snimljeni prvi filmovi o Bondu.

    1969. -
    SAD su lansirale u svemir Echo, prvi svetski telekomunikacioni satelit.

    1970. -
    U okviru "nove istočne politike" nemački kancelar Vili Brant ((Willy Brandt) potpisao je u Moskvi sporazum kojim su se Zapadna Nemačka i SSSR odrekle sile u međusobnim odnosima i priznale postojeću granicu između dve nemačke države.

    1976. -
    Pripadnici libanske desnice, nakon jednomesečne opsade i žestokih borbi, osvojili su palestinski logor Tel-El Zatar.

    1978. -
    Japan i Kina potpisali su u Pekingu sporazum o miru i prijateljstvu.

    1982. -
    Umro je američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda (Henry). Igrao je u više od 80 filmova, a Oskar je dobio za ulogu u svom poslednjem filmu "Na zlatnom jezeru".



    1984. -
    U Los Anđelesu su završene 23. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 140 zemalja. Reprezentacija SFR Jugoslavije osvojila je sedam zlatnih medalja, četiri srebrne i sedam bronzanih.

    1985. -
    U avionskoj nesreći "Boinga 747" japanske kompanije "Jal" na planini Osutaka u blizini Tokija, preživelo je samo četvoro od 524 putnika i članova posade.

    1992. -
    SAD, Kanada i Meksiko postigli su sporazum o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine, čime je stvoren najveći svetski trgovinski blok.

    2000. -
    U Barencovom moru je potonula ruska nuklearna podmornica Kursk, nakon dve eksplozije prouzrokovane kvarom. U ovoj nesreći poginulo je svih 118 članova posade.

    2001. -
    Kralj Kambodže Norodom Sihanuk parafirao je zakon kojim je ustanovljen specijalni kambodžanski sud "međunarodnog karaktera" za suđenje bivšim vođama Crvenih Kmera za zločine protiv čovečnosti, koje su počinili tokom vladavine od 1975. do 1979.

    2001. -
    Više od 11.000 stanovnika japanskog ostrva Okinava evakuisano je pre demontiranja američke bombe teške 36 kilograma, preostale iz II svetskog rata.

    2004.
    U Grčkoj je pušten u saobraćaj most Rio-Antirio, najduži viseći most na čeličnim sajlama u svetu, koji je preko Korintskog kanala povezao poluostrvo Peloponez sa ostatkom grčkog kopna (srednjom Grčkom). Most je dugačak 2.250 metara.

    2005.
    Ministar inostranih poslova Šri Lanke Lakšman Kadirgamar, ubijen je u atentatu u glavnom gradu Kolombu.

    2006.
    Devetnaest izraelskih vojnika je poginulo, a pet je nestalo, nakon što je oboren jedan izraelski helikopter od strane gerilaca Hezbolaha na jugu Libana.

    2007.
    Veliki dan srpskog sporta. Vaterpolo reprezentacija Srbije trijumfovala je u Svetskoj ligi, pošto je u finalnoj utakmici završnog turnira u Berlinu pobedila reprezentaciju Mađarske. Novak Djoković pobedio je na turniru masters serije u Montrealu posto je u finalu potukao favorita Rodžera Federera, a u finalu WTA turnira u Los Anđelesu Ana Ivanović je ubedljivo trijumfovala nad Ruskinjom Nađom Petrovom.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #737

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 13. avgust, 226. dan 2008. Do kraja godine ima 140 dana.

    1521. -
    Španski osvajač Ernan Kortes zauzeo je i razorio, nakon tromesečne opsade, asteški grad Tenočtitlan (Meksiko Siti).

    1624. -
    Francuski kralj Luj XIII postavio je za prvog ministra kardinala Rišeljea.

    1792. -
    Francuski revolucionari su uhapsili članove kraljevske porodice, tri dana nakon ukidanja monarhije i zbacivanja kralja Luja XVI.

    1814. -
    Holanđani su ustupili Velikoj Britaniji Rt Dobre Nade.

    1820. -
    Rođen je britanski muzikolog Džordž Grov, autor "Rečnika muzike i muzičara" (4 knjige 1879-89).

    1826. -
    Umro je francuski lekar Rene Teofil Jasint Lenak, koji je 1819. izumeo stetoskop.

    1863. -
    Umro je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog (Goethe) "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kojem je izložio zapažanja o umetnosti ("Danteova barka", "Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830.").



    1868. -
    U Peruu i Ekvadoru je počela serija zemljotresa u kojima je poginulo oko 25.000 ljudi.

    1871. -
    Rođen je nemački revolucionar Karl Libkneht, jedan od osnivača i vođa Komunističke partije Nemačke. Kao poslanik u Rajhstagu istupao je protiv nemačkog i međunarodnog imperijalizma i jedini je glasao protiv ratnih kredita u decembru 1914. Bio je jedan od vođa Novembarske revolucije u Nemačkoj 1918, ali je posle gušenja revolucije uhapšen i u januara 1919. ubijen zajedno s Rozom Luksemburg.

    1888. -
    John Logie Baird, Scottish born television pioneer

    1899. -
    Rođen je engleski filmski režiser Alfred Džozef Hičkok. Proslavio se kriminalističkim filmovima i filmovima strave, koji su postali klasika u tom žanru ("Ptice", "Psiho", "39 stepenica", "Sever-severozapad").

    1902. -
    Rođen je nemački inženjer Feliks Vankl, izumitelj rotacionog motora, koji je po njemu dobio naziv. Prvu ideju za taj motor patentirao je 1929, a 1939. avion Mešeršmit 209 sa eksperimentalnim Vanklovim motorom postigao je svetski rekord u brzini.

    1910. -
    Umrla je engleska medicinska sestra Florens Najtingel, koja je u Krimskom ratu (1853-56) organizovala prvu ekipu za negu ranjenika, a potom osnovala prvu školu za bolničarke.



    1912. -
    Umro je francuski kompozitor Žil Masne, autor više od 20 opera ("Manon", "Verter", "Don Kihot").

    1913. -
    Rođen je kiparski arhiepiskop Makarios III, vođa pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik te mediteranske zemlje od 1960. do smrti 1977. Bio je i jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

    1914. -
    Francuska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

    1923. -
    Mustafa Kemal Ataturk, postao je prvi predsednik Turske. Tokom vladavine do smrti 1938. sproveo je radikalne reforme u zemlji približivši Tursku Evropi.

    1927. -
    Rođen je kubanski revolucionar i državnik Fidel Ruz Kastro, pod čijim je vođstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste i izvedena socijalistička revolucija.

    1961. -
    Vlasti Istočne Nemačke zatvorile su granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije i počele izgradnju 155 kilometara dugačkog zida prema granici sa Zapadnom Nemačkom, koji je u narednih 38 godina bio simbol podeljene Nemačke i hladnoratovski simbol podeljenog sveta. Zid je probijen u novembru 1989, nakon čega se Nemačka ponovo ujedinila.

    1964. -
    U Velikoj Britaniji izvršene poslednje smrtne kazne vešanjem dvojice zatvorenka u Liverpulu i Mančesteru, osuđenih na smrt zbog ubistva.

    1993. -
    Više od 120 ljudi je poginulo kada se u Tajlandu srušio šestospratni hotel.

    1998. -
    Švajcarske banke i jevrejske grupe postigle su sporazum kojim je predviđena suma od milijardu i 250 miliona dolara kompenzacije za žrtve holokausta u Drugom svetskom ratu.

    2001. -
    Politički lideri Makedonaca i Albanaca potpisali su u Ohridu mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi ove dve etničke zajednice u Makedoniji.

    2003. -
    Libija i porodice žrtava bombaškog napada na Pan Am-ov avion nad jezerom Lokerbi postigli su dogovor o nadoknadi štete u visini od 2,7 milijardi dolara. U eksploziji tog aviona stradalo je 270 ljudi.

    2004.
    U Atini su otvorene 28. letnje Olimpijske igre,prve u Grčkoj posle prvih Olimpijskih igara modernog doba u istom gradu 1896.

    2007.
    Najmanje 36 osoba izgubilo je život kada se srušio most u izgradnji, u centralnoj Kini. Most dug 320 metara je građen preko reke Djiantuo u jugoistočnoj provinciji Hunan. Naknadno je utvrđeno da se konstrukcija srušila pošto beton koji je korišćen nije bio armiran. Na gradilištu su u trenutku nesreće bila 123 radnika.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #738

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 14. avgust, 227. dan 2008. Do kraja godine ima 139 dana.

    1040.-
    Škotskog kralja Dankana ubio je Makbet, koji je potom vladao 17 godina.
    Makbetova vladavina, posebno način na koji je zaposeo škotski presto, inspirisala je engleskog pisca Vilijama Šekspira za jednu od njegovih najpoznatijih drama.



    1385. -
    Pobedom u bici kod Alžubarote, Portugalci su sprečili pokušaj invazije kralja Kastilje Huana I (Juan), čime je osigurana nezavisnost Portugala.

    1457. -
    Gutenbergova štamparija u Majncu izdala je prvu štampanu knjigu u boji. "Majnciški psaltir" bio je štampan u crvenoj i crnoj boji.

    1777. -
    Rođen je danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Christian Oersted), osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje i po njemu je nazvana jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu (Oe).

    1784. -
    Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara.

    1867. -
    U pokušaju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenović sklopio je ugovor sa Grcima.

    1893. -
    U Francuskoj su, prvi put u svetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

    1900. -
    Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking,čime je okončan "Bokserski ustanak" u Kini. Cilj ustanka je bio proterivanje stranaca iz Kine i domaćih hrišćana kao eksponenata stranih ugnjetača.

    1920. -
    U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju "Male Antante", vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske posle Prvog svetskog rata. Savezu je 19. avgusta pristupila i Rumunija.

    1934. -
    U prvi nacistički koncentracioni logor Dahau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici režima Adolfa Hitlera. Kasnije je, u Drugom svetskom ratu u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope.

    1941. -
    Britanski premijer Vinston Čerčil (Njinston Churchill) ipredsednik SAD Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt) potpisali su "Atlantsku povelju", kojom su se založili za pravo svakog naroda da izabere vlast u svojoj zemlji i da se izjašnjava o teritorijalnim promenama. Ta povelja kasnije je uključena u Povelju UN.

    1945. -
    Japan je prihvatio savezničke zahteve za bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svetski rat. Kapitulacija je potpisana 2. septembra na američkom bojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu.

    1947. -
    Formirana je država Pakistan, nastala po završetku britanske vladavine u regionu i podele azijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu pretežno Hindusima. Pakistan je bio podeljen na dva dela, Zapadni i Istočni, koji je kasnije postao nezavisna država Bangladeš.

    1949. -
    U Zapadnoj Nemačkoj su održani prvi izbori posle Drugogsvetskog rata. Konrad Adenauer je postao prvi kancelar Zapadne Nemačke.

    1956. -
    Umro je nemački pisac Bertolt Breht (Brecht), jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom", za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl (Weill). Po povratku u Nemačku
    1949, koju je napustio 1933. kada su nacisti došli na vlast, osnovao je u tadašnjem Istočnom Berlinu čuveno pozorište "Berlinski ansambl" ("Kavkaski krug kredom", "Majka hrabrost").

    1969. -
    Vlada Velike Britanije odobrila je ulazak britanskih trupa u Severnu Irsku da bi sprečila eskalaciju sukoba između katolika i protestanata.

    1970. -
    SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida.

    1980. -
    Počeo je štrajk radnika u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku. Radnički protesti ubrzo su se proširili na celu zemlju i doveli do velikog društvenog preokreta u Poljskoj, a značajno su uticali i na promene u ostalim komunističkim zemljama istočne Evrope.

    1986. -
    U Pakistanu je izbila pobuna protiv vlasti predsednika Zije ul Haka (Zia ul-Halj). Nekoliko ljudi je ubijeno, a lider opozicije Benazir Buto (Bhutto) je uhapšena.

    1988. -
    Umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari (Enzo Ferrari).

    1996. -
    Južnoafrička Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, posle 48 godina.

    2000. -
    Ruska pravoslavna crkva proglasila je za svece poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i članove njegove porodice, koji su ubijeni tokom Oktobarske revolucije, 1918. godine.



    2000. -
    Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju o formiranju posebnog suda za zločine počinjene tokom građanskog rata u Sijera Leoneu.

    2004. -
    U 93. godini umro je poljski pisac i nobelovac Česlav Miloš (Czeslanj Milosz), koji je skoro 30 godina proveo u egzilu. Zbirka eseja o totalitarizmu "Zarobljeni um" donela mu je svetsku slavu i priznanje.


    2005.
    ''Boing 737'' kiparske kompanije ''Helios'' srušio se u oblasti Kalamus, 30 kilometara severno od Atine. Poginuo je 121 putnik i svi članovi posade.

    2006.
    Najmanje 62 osobe su poginule, a 140 je ranjeno u bombaškim i raketnim napadima u većinski šiitskom delu Bagdada.

    2006.
    Najmanje 436 osoba je poginulo, a 140 se vode kao nestale u naletu tajfuna Saomi u Kini. Uništeno je više od 50.000 kuća, potonulo oko 1.000 brodova, a oko 1.500 ljudi je povređeno. Bio je to najjači tajfun koji je pogodio Kinu u poslednjih 50 godina.

    2006.
    Pobunjenički pokret Šri Lanke ''Tamilski tigrovi'' optužio je vladu za ubistvo najmanje 65 ljudi, među kojima se nalazi i 50 učenica jednog sirotišta koje je pogođeno tokom žestokih borbi između ''Tigrova'' i vladinih snaga. U građanskom ratu u Šri Lanci je tokom dve decenije u sukobima poginulo oko 65.000 ljudi.

    2006
    Umro je američki glumac Bruno Kirbi, poznat po ulogama u filmovima ''Gradski kauboji'', ''Kada je Heri sreo Seli'' i ''Kum II''. Karijeru je započeo 1971. godine i na početku karijere uglavnom je tumačio uloge šeprtlja i smešnih tipova, ali je kasnije dobijao sve ozbiljnije karakterne uloge. Ostaće poznat po pomalo promuklom glasu i ulogama u ''Dobro jutro Vijetname'' i tv seriji ''M.A.S.H.''.

    2007.
    Više od 30 civila je poginulo a preko 60 je povređeno u sukobima u Mogadišu, prestonici Somalije. Sukobi su počeli kada su pobunjenici napali baze vojske Somalije.

    2007.
    Najmanje 400 ljudi je poginulo, a oko 200 je ranjeno u četiri gotovo istovremena napada bombaša samoubica na pripadnike verske zajednice Jazidi, blizu Katanije, 120 kilometara zapadno od Mosula, na severozapadu Iraka. Četvorica bombaša samoubica, koji su vozili cisterne s gorivom, aktivirali su gotovo istovremeno eksplozivne naprave u naselju blizu Katanije, 120 kilometara zapadno od Mosula, gde žive Jazidi, koji su po etničkoj pripadnosti uglavnom Kurdi. Iza napada stoje sunitski islamisti Al Kaide.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #739

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 15. avgust, 228. dan 2008. Do kraja godine ima 138 dana.


    1057. -
    Ubijen je škotski kralj Magbet (Macbeth), koji je 17godina ranije osvojio presto ubivši tadašnjeg škotskog kralja Dankana (Duncan). Magbetova vladavina inspirisala je Šekspira (Shakespeare) da napiše jednu od svojih najpoznatijih drama

    1534. -
    Španski monah Ignasio de Lojola (Ignacio, Loyola) osnovaoje u Parizu rimokatolički jezuitski red, kojeg je papa Pavle III priznao šest godina kasnije.

    1688. -
    Rođen je pruski kralj Fridrih Vilhelm (Friedrich Wilhelm), koji je tokom vladavine (1713-40) centralizovao administraciju i formirao jaku i disciplinovanu vojsku, pa se smatra utemeljivačem pruskog militarizma.

    1769. -
    U Ajačiju, na Korzici, rođen je francuski vojskovođa icar Napoleon Bonaparta (Bonaparte), čiji su ratni uspesi omogućili političku i ekonomsku prevlast Francuske nad većim delom Evrope. Nakon poraza kod Vaterloa 1815. prognan je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu gde je umro 1821.



    1771. -
    Rođen je škotski pisac Volter Skot (Walter Scott), autoristorijskih romana "Rob Roj", "Ajvanho", "Veverli". Skupljao je i narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Izdao je u engleskom prevodu i srpsku narodnu pesmu "Hasanaginica".

    1834. -
    Britanski parlament usvojio je zakon o kolonizaciji Južne Australije.

    1888. -
    Rođen je engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens (Thomas Edward Lawrence), arheolog, istraživač, pisac i ratnik. Postao je poznat kao "Lorens od Arabije", kada je u Prvom svetskom ratu (1917-1 poveo Arape u rat protiv Turske.



    1914. -
    Prolaskom broda "Ankon" otvoren je Panamski kanal, prokopdug 81,6 kilometara, koji u najužem delu srednje Amerike spaja Atlantski i Tihi okean. Kanal je zvanično otvoren tek u julu 1920.

    1916. -
    U Bici na Somi u Prvom svetskom ratu prvi put je upotrebljen britanski tenk poznat kao "Veliki Bili".

    1918. -
    SAD su prekinule diplomatske odnose sa Rusijom, nakon uspostavljanja boljševičke vlasti.

    1944. -
    Iskrcavanjem savezničkih trupa u južnoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu počela je operacija "Dragon", čime je otvoren drugi front nakon iskrcavanja saveznika u Normandiji u junu.

    1945. -
    Koreja je oslobođena od japanske kolonijalne vlasti nakon kapitulacije Japana u Drugom svetskom ratu. Poluostrvo je zatim podeljeno na komunistički sever i kapitalistički jug.

    1947. -
    Stupio je na snagu akt o nezavisnosti Britanske Indijekojim su, posle 180 godina kolonijalne vladavine Velike Britanije, formirane Indijska Unija i Pakistan.

    1948. -
    Južna Koreja je postala nezavisna država pod nazivom Republika Koreja, a za predsednika je izabran Singman Ri (Syngman Rhee).

    1950. -
    U zemljotresu u severoistočnoj indijskoj državi Asampoginulo je više od hiljadu ljudi.

    1960. -
    Proglašena je nezavisnost afričke države Kongo-Brazavil, koji je od 1886. bio francuska kolonija pod nazivom Srednji Kongo.

    1962. -
    Probijen je drumski tunel ispod Mon Blana, kojim jefrancuski grad Šamoni povezan sa italijanskom dolinom Aoste.

    1965. -
    Koncert Bitlsa u Njujorku okupio je 55.600 ljudi, čime jepostavljen svetski rekord u broju posetilaca i zaradi na pop koncertu.

    1971. -
    Bahrein je stekao nezavisnost nakon 150 godina britanske kolonijalne vlasti.

    1975. -
    U vojnom puču je ubijen predsednik Bangladeša šeik Mudžibur Rahman (Mujibur), prvi premijer nakon sticanja nezavisnosti u januaru 1972.

    1990. -
    Predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov vratio jesovjetsko državljanstvo Aleksandru Solženjicinu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost, koji je 1974. pod pritiskom vlasti prinuđen da emigrira na Zapad.

    1994. -
    U Sudanu je uhapšen i izručen Francuskoj jedan od najpoznatijih svetskih terorista Iljič Ramires Sančes (Illich Ramirez Sanchez), poznat kao "Karlos Šakal" (Carlos).

    1995. -
    Japan je, 50 godina nakon završetka Drugog svetskog rata,prvi put jasno izrazio žaljenje zbog ratnih akcija u regionu.

    1996. -
    Nakon četiri godine ponovo je otvoren sarajevski aerodromza komercijalne letove. Na aerodrom su tokom rata u Bosni (1992-95) sletali samo službeni avioni i avioni sa humanitarnom pomoći.

    1998. -
    U jednom od najtežih terorističkih napada u Severnoj Irskoj tokom gotovo 30 godina nasilja, u eksploziji automobila-bombe u mestu Omag, poginulo je 29 ljudi.

    2000. -
    Američki predsednik Bil Klinton svečano je predao rukovodeću funkciju u Demokratskoj partiji potpredsedniku Alu Goru.

    2001. -
    Potpukovnik Vojske Republike Srpske Dragan Jokić dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine koji ga je osumnjičio za ratne zločine počinjene nad Muslimanima u Srebrenici u julu 1995.

    2001. -
    Makedonski parlament odobrio je dolazak 3.500 vojnika NATO u cilju razoružanja albanskih ekstremista.

    2002. -
    Policija u Zimbabveu počela je da hapsi bele farmere kojisu se oglušili o vladino naređenje da napuste svoju zemlju kako bi ona bila dodeljena crncima bezemljašima.

    2005. -
    Posle 38 godina izraelske okupacije zvanično je počelaevakuacija jevrejskih naselja u pojasu Gaze, što će omogućiti formiranje palestinske države.

    2005.
    Indonežanska vlada i pobunjenici potpisali su sporazum o završetku višedecenijskog oružanog sukoba između centralne vlade iz Džakarte i separatista sa Sumatre.

    2007.
    U zemljotresu koji je pogodio Peru poginulo je 510 ljudi. Razaranje je bilo najveće u pustinjskoj oblasti na jugu Perua, u gradovima Ika i Pisko, oko 200 kilometara jugoistočno od glavnog grada Lime. Jačina potresa u epicentru iznosila je osam stepeni Rihtera.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #740

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 16. avgust, 229. dan 2008. Do kraja godine ima 137 dana.


    1717. -
    U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu, u kojoj sena strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba iz Vojvodine, princ Eugen Savojski (Eugene de Savoie) potukao je tursku vojsku i zauzeo Beograd. Požarevačkim mirom, koji je usledio 1718. Austriji je pripala severna Srbija, Banat i severna Bosna. Beograd je ostao pod austrijskom vlašću do 1739, kada su ga ponovo preuzeli Turci.

    1819. -
    U talasu protesta engleskih radnika i pripadnika srednjeklase, koji su tražili parlamentarne i druge reforme, u Mančesteru je ubijeno više ljudi, a nekoliko stotina ranjeno kada su vladine trupe poslate da rasture protestni miting.

    1821. -
    Arthur Cayley, British mathematician

    1832. -
    Rođen je nemački psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Vunt (Wilhelm Wundt), osnivač eksperimentalne psihologije ("Principi fiziološke psihologije", "Uvod u psihologiju", "Psihologija naroda"- deset tomova).

    1858. -
    Predsednik SAD Džejms Bjukenen (James Buchanan) ibritanska kraljica Viktorija (Victoria) razmenili su telegrafom čestitke povodom puštanja u rad prekookeanskog telegrafskog kabla. To su bile prve poruke poslate telegrafom preko okeana.

    1913. -
    U Poljskoj je rođen izraelski državnik Menahem Begin(Menachem), jedan od osnivača partije Likud. Kao premijer Izraela (1977-1983) potpisao je prvi mirovni ugovor sa Egiptom 1977, a 1978. dobio je Nobelovu nagradu za mir koju je podelio sa egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom.

    1919. -
    Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenacapod predsedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke (zajednice) i Socijaldemokratske partije.

    1919. -
    Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenacapod predsedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke (zajednice) i Socijaldemokratske partije.

    1949. -
    Umrla je američka novinarka Margaret Mičel (Mitchell),autor popularnog romana "Prohujalo sa vihorom" koji je godinama bio bestseler i po kojem je snimljen istoimeni film.

    1953. -
    U Iranu je pokušan državni udar, a šah Mohamed Reza Pahlavi (Mohammed) je pobegao iz zemlje. Posle tri dana premijer Mohamed Mosadek (Mohammed Mossadelj) je srušen, a šah se vratio na presto uz angloameričku pomoć.

    1956. -
    Umro je američki filmski glumac mađarskog porekla Bela Blaško (Blasko), poznat kao Bela Lugoši (Lugosi), tumač niza uloga Drakule u filmovima strave. Sahranjen je u Drakulinom ogrtaču.

    1958. -
    Rođena je američka pevačica i glumica Madona Luiz Veronika Čikone (Madonna Louise Veronica Cichone), poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih pevačica krajem 20. veka.



    1960. -
    Kipar je stekao nezavisnost, a arhiepiskop Makarios postaoje prvi predsednik Republike.

    1973. -
    Umro je američki mikrobiolog poreklom ukrajinski Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman (Abraham Waksman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.

    1974. -
    Stupio je na snagu prekid vatre, postignut posredstvom UN,između kiparskih Grka i turskih snaga koje su 20. jula izvršile desant na severni deo ostrva. Jedna trećina Kipra ostala je pod turskom vlašću.

    1977. -
    U Memfisu (Tenesi) je u 42. godini umro američki muzičar Elvis Aron Prisli (Presley), "kralj roka", izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. veka. Prodao je više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova.

    1984. -
    Umro je srpski pisac Dušan Radović, urednik dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd i autor popularne emisije Studija B "Beograde, dobro jutro". Njegovom zaslugom obnovljen je čuveni dečiji list "Poletarac" (zbirke pesama "Poštovana deco", "Smešne reči", "Vukova azbuka", "Pričam ti priču", "Kapetan Džon Piplfoks").

    1994. -
    Uprkos optužbi za teške izborne prevare, Hoakin Balager(Joaljuin Balaguer) je sedmi put stupio na dužnost predsednika Dominikanske Republike.

    1995. -
    Stupio je na snagu mirovni sporazum u Čečeniji, nakonšto su manje grupe čečenskih pobunjenika predale oružje, a ruske trupe počele povlačenje sa linije fronta.

    1997. -
    Nemačka policija uhapsila je oko 220 ljudi, učesnika demonstracija koje su širom Nemačke organizovali neonacisti povodom 10-godišnjice smrti nacističkog lidera Rudolfa Hesea.

    1999. -
    SAD su otvorile konzulat u bivšem Sajgonu, 25 godinanakon dramatične evakuacije njene ambasade u tom gradu na završetku Vijetnamskog rata.

    2002. -
    U glavnom gradu Iraka Bagdadu pronađeno je telopalestinskog gerilskog vođe Sabri al-Bana, poznatijeg kao Abu Nidal (65). Bio je zakleti neprijatelj palestinskog predsednika Jasera Arafata. Njegova frakcija Revolucionalni front al-Fataha se 1974. godine izdvojila iz Arafatove Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), uz obrazlozenje da je PLO postao suviše umeren.

    2002. -
    Monsunske poplave u Južnoj Aziji odnele su živote višeod 900 ljudi, a preko 25 miliona ljudi je raseljeno, jer su ostali bez kuća.

    2003. -
    U pismu Savetu bezbednosti (SB) UN Libija je zvaničnopriznala odgovornost za teroristicki napad iznad škotskog mesta Lokerbi 1998. u kome je poginulo 270 ljudi. To priznanje je bilo uslov da se Libiji ukinu sankcije koje je SB uveo nakon tog napada.

    2003. -
    U Saudijskoj Arabiji umro je u egzilu bivši ugandskidiktator Idi Amin Dada. Za vreme njegove osmogodišnje diktature (1971-1979) masakrirano je oko 400.000 civila, mahom iz manjinskih etničkih zajednica, a optuživan je i za kanibalizam.

    2005.
    Umro je ruski košarkaški trener Aleksandar Gomeljski, pod čijim je vođstvom reprezentacija Sovjetskog Saveza osvajala titule prvaka sveta (1967. i 1982.), olimpijskog šampiona (1988.) i prvaka Evrope (1959, 1961, 1963, 1965, 1967, 1969, 1979. I 1981.).

    2005.
    Rožea Šuca, 90-godišnjeg osnivača hrišćanske ekumenske zajednice u francuskom selu Teze, nožem je za vreme službe u crkvi usmrtila jedna mentalno obolela Rumunka. Šuc, poznat kao brat Rože, osnovao je zajednicu u Tezeu za vreme Drugog svetskog rata da bi obezbedio utočište pripadnicima svih hrišćanskih grupacija.

    2006.
    Umro je bivši paragvajski diktator Alfredo Štresner. Sin nemačkog imigranta i paragvajske seljanke, vladao je 35 godina, od 1954. kada je došao na vlast državnim udarom, do svrgavanja vojnim pučem 1989. Štresner je decenijama pružao utočište visokim nacističkim oficirima posle Drugog svetskog rata, uključujući i ustaše, kao i diktatorima iz Latinske Amerike, poput Anastasija Somoze iz Nikaragve. Umro je u emigraciji u Braziliji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #741

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 17. avgust, 230. dan 2008. Do kraja godine ima 136 dana.

    1743. -
    Mirom u Abou, kojim je Rusiji pripao južni deo Finske,okončan je rusko-švedski rat (1741-43).

    1753. -
    Rođen je češki slavista Jozef Dobrovski (Josef Dobrovsky), najznačajnija ličnost češkog narodnog preporoda, autor gramatike češkog jezika i "Udžbenika staroslavenskog jezika" (1822), prve naučne gramatike staroslavenskih jezika.

    1786. -
    Rođen je američki nacionalni junak i političar Dejvi Kroket (Davy Crockett), član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo je u martu 1836. braneći tvrđavu Alamo od Meksikanaca.



    1786. -
    U Potsdamu je umro pruski kralj Fridrih II Veliki(Friedrich der Grosse), koji je tokom vladavine od 1740. do smrti stvorio od Pruske evropsku silu. Nasledio ga je Fridrih Vilhelm II.

    1850. -
    Danska je prodala Velikoj Britaniji sva utvrđenja ivlasnička prava nad Zlatnom obalom u Africi.

    1879. -
    Osnovana je Francuska kompanija za izgradnju Panamskogkanala na čelu sa Ferdinandom de Lesepsom (Lessepes). Kompanija je bankrotirala 1889. izazvavši veliki politički skandal u Francuskoj, a gradnju kanala nastavile su SAD, nakon što su 1902. otkupile francusku koncesiju, dotad izvršene radove i znatan deo opreme za 40 miliona dolara i osnovale Zonu Panamskog kanala (1903).

    1887. -
    Rođen je Karlo I, poslednji austrijski car (1916-1 iugarsko-hrvatski kralj (1916-19), naslednik Franca Jozefa I. Nakon neuspelih pokušaja da u toku Prvog svetskog rata sklopi separatni mir i monarhiju reformiše u federalnu državu, bio je prinuđen da se odrekne prestola i emigrira u Švajcarsku.

    1896. -
    Džorž Karmak (George Carmack) otkrio je zlato u pritocireke Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnjih "zlatnih groznica".

    1908. -
    Umro je srpski pisac Radoje Domanović, majstor političkesatire, koja u njegovim najboljim pripovetkama ("Stradija", "Vođa", "Danga") doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.

    1941. -
    Nemci su u Drugom svetskom ratu obesili na Terazijama ucentru Beograda tela petorice srpskih rodoljuba.

    1943. -
    Savezničke snage uspostavile su, u Drugom svetskom ratu,kontrolu na Siciliji.

    1945. -
    Vođa indonežanske borbe za nezavisnost Ahmed Sukar noproglasio je nezavisnost Indonezije od Holandije i osnivanje jedinstvene Republike Indonezije. Holandija je priznala suverenitet Indonezije tek 1949, nakon četvorogodišnjeg indonežansko-holandskog rata.

    1960. -
    Afrička država Gabon stekla je nezavisnost od Francuske.

    1962. -
    Čuvari Berlinskog zida ranili su 18-godišnjeg Petera Fehtera (Peter Fechter) kada je pokušao da pobegne preko Berlinskog zida i pustili ga da umre od gubitka krvi. Taj slučaj postao je simbol tragedije do koje je dovelo podizanje zida između Istočne i Zapadne Nemačke, a dvojica čuvara optuženi su u julu 1996. za ubistvo bez predumišljaja.

    1976. -
    U zemljotresu koji je izazvao ogromne talase, nafilipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.

    1985. -
    U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno sto ljudi.

    1987. -
    Nemački ratni zločinac Rudolf Hes (Heš), zamenik Adolfa Hitlera, izvršio je samoubistvo u 93. godini u berlinskom zatvoru Špandau, u kome je izdržavao kaznu doživotne robije na koju je osuđen u Nirnberškom procesu 1946.



    1988. -
    Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion poginuo jepakistanski diktator, general Mohamed Zija ul Hak (Mohammed Zia, Hack). Sa predsednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD u Islamabadu Arnold Rafel (Raphel).

    1990. -
    Nakon najave Srpskog nacionalnog veća da će raspisati referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj, specijalne snage hrvatske policije napale su policijske stanice u srpskim opštinama Obrovac i Benkovac. Srbi su odgovorili podizanjem barikada na saobraćajnicama, čime je počela pobuna Srba u Kninskoj krajini.

    1996. -
    Sa kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletela prva Francuskinja, Klaudija Andre Dešaj (Claudie, Deshays), koja je potom provela 16 dana u naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici "Mir".

    1999. -
    U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske, uzemljotresu sa epicentrom kod grada Izmit, 150 kilometara zapadno od Istanbula, poginulo je više od 30.000 ljudi.

    2001. -
    Nezadovoljna radom vlade Srbije, Demokratska stranka Srbije donela je odluku da povuče svoje predstavnike iz vlade. Bio je to početak ozbiljne krize u Demokratskoj opoziciji Srbije (DOS) koja je izbornom pobedom u septembru 2000. srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.

    2004. -
    Umro je Žerard Suzej (Gerard Souzay) jedan od najvećih francuskih baritona.

    2005. -
    Umro je bolivijski fotograf Fredi Alborta (Fredy) koji je 1967. snimio čuvenu fotografiju ubijenog legendarnog gerilskog vođe Če Gevare (Che Guevara).
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #742

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 18. avgust, 231. dan 2008. Do kraja godine ima 135 dana.

    1649. -
    Turski sultan Ibrahim je smenjen i ubijen. Nasledio ga je Muhamed IV.

    1708. -
    Britanci su zauzeli Sardiniju.

    1805. -
    Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj odnajvećih bitaka tokom Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli tursku vojsku.

    1812. -
    Napoleon Bonaparta (Bonaparte) je u bici kod Smolenskaporazio rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.

    1830. -
    Rođen je Franc Jozef I (Franz Josef), austrijski car od 1848, a od 1867. car Austro-Ugarske monarhije do smrti u septembru 1916. Godine 1878. okupirao je, a potom anektirao Bosnu i Hercegovinu. Atentat na njegovog bratanca nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. iskoristio je kao povod da objavi rat Srbiji, što je bio i povod početku Prvog svetskog rata.

    1831. -
    Rođen je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, poznat po zapisima i harmonizacijama srpskog crkvenog pojanja, koje je dotada bilo sačuvano samo usmenom tradicijom. Izdao je šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

    1850. -
    Umro je francuski pisac Onore de Balzak (Honore, Balzac),čije se opsežno delo "Ljudska komedija", sastavljeno od oko 100 romana, smatra svojevrsnim dokumentom francuskog društva u prelomnim godinama njegove istorije ("Evgenija Grande", "Čiča Gorio", "Izgubljene iluzije", "Seljaci", "Rođaka Beta").



    1896. -
    Francuska je okupirala Madagaskar i proglasila gakolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.

    1897. -
    Rođen je crnogorski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od osnivača i prvih predavača na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu (1937). Posle Drugog svetskog rata osnovao je Umetničku školu u Cetinju.

    1914. -
    Nemačka je objavila rat Rusiji; presednik SAD Vudro Vilson (Woodronj Wilson) je proklamovao neutralnost SAD u Prvom svetskom ratu.

    1933. -
    Rođen je američki filmski režiser poljskog porekla Roman Polanski, dobitnik Oskara za film "Kineska četvrt". Proslavio se filmom "Nož u vodi" posle čega je otišao iz Poljske u SAD i postao jedan od najpoznatijih režisera ("Rozmarina beba", "Makbet", "Tesa").

    1948. -
    U Beogradu je potpisana Dunavska konvencija, kojom jedogovoreno da u upravljanju Dunavom i njegovom plovidbom učestvuju samo priobalne zemlje. Osnovana je i Dunavska komisija sa sedištem u Budimpešti.

    1954. -
    Džejms Vilkins (James Wilkins) je postao prvi crnac uameričkoj istoriji koji je učestvovao u zasedanju vlade SAD. Sednici je prisustvovao kao pomoćnik ministra rada, jer su ministar i njegov zamenik bili odsutni.

    1960. -
    U Ilinoisu u SAD plasirana je na tržište prva oralna pilula za kontracepciju "Enovid 10".

    1990. -
    Jugoslavija je treći put postala svetski prvak u košarcina 11. svetskom šampionatu u Argentini. Prvi put je osvojila titulu 1970. u Ljubljani, a drugi put 1978. u Manili.



    1993. -
    SAD su optužile Sudan da podržava međunarodni terorizami isključile tu zemlju iz najvećeg broja programa američke pomoći.

    1999. -
    U Tel Avivu u 56. godini umro je vodeći izraelski dramskipisac Hanoh Levin (Hanoch). Majstor igre rečima hebrejskog jezika i alegorije napisao je 34 dramska dela od kojih je najpoznatije "Kraljica od Batuba".

    2000. -
    Indijansko pleme za koje se verovalo da je nestalo pre 80 godina, locirano je u džunglama amazonske države Akre u Brazilu.

    2001. -
    U velikim požarima, posle višenedeljne suše u državi Vašington, izgorilo je vise od 37.200 hektara širom istočnog dela zemlje.

    2007.
    Umro je lord Vilijem Dids, velikan britanskog novinarstva. Postao je slavan izveštavajući 1936. iz Etiopije tokom agresije Italije na tu zemlju. Bio je inspiracija engleskom piscu Evelinu Vou za lik Vilijema Buta u romanu ''Skup''. Tokom Drugog svetskog rata je aktivni oficir i rat je proveo na ratištima u Evropi. Postao je poslanik 1950. i potom ministar u vladi Čerčila i kasnije Makmilana. Dugo je bio glavni urednik u ''Dejli telegrafu''. Titulu lorda dobio je 1986.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #743

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 19. avgust, 232. dan 2008. Do kraja godine ima 134 dana.

    14. -
    Umro je rimski državnik Oktavijan Avgust, prvi rimski car, usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Tokom vladavine od 31. p.n.e uveo je novi oblik vladavine i administracije poznat kao principat (centralizacija vlasti), a Rimsko carstvo je u njegovo vreme doživelo procvat u kulturi i umetnosti ("Zlatni vek").



    636. -
    Arapi su u bici kod Jarmuka u Siriji pobedili vizantijsku vojsku i potom osvojili sve persijske oblasti koje je držala Vizantija.

    1587. -
    Sigismund III, sin švedskog kraqa Džona III i Katarine Jagelo, postao je kralj Poljske. Nakon očeve smrti (1592) pripala mu je i švedska kruna. Njegovo nastojanje da stvori uniju Poljske i Švedske izazvalo je rat između dve države, a posle poraza Sigismundove vojske 1598. bio je primoran da se odrekne nasledstva na švedski presto.

    1601. -
    Ubijen je rumunski nacionalni junak Mihajlo Hrabri, gospodar Vlaške od 1593, a kasnije Transilvanije (1599) i Moldavije (1600). Uz pomoć rimsko-nemačkog cara Rudolfa oslobodio je zemlju od Turaka. Ubijen je po nalogu carskog generala Baste.

    1691. -
    Austrijanci pod komandom Ludviga Badenskog (Ludwig) potukli su Turke kod Slankamena i naneli im teške gubitke. U bici je poginuo i veliki vezir Mustafa Ćuprilić.

    1819. -
    Umro je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat (James Watt), pronalazač parne mašine 1765. Uveo je jedinicu za merenje snage, koju je nazvao "konjska snaga" (horse power) i koja se nije znatnije razlikovala od kasnije uvedene KS. U Sohou kod Birmingena osnovao je 1782. prvu fabriku parnih mašina.

    1871. -
    Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt (Orville Wright), koji je 1903. sa bratom Vilburom (Wilbur), u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.



    1878. -
    Posle žestokih uličnih borbi austrougarske trupe ušle su u Sarajevo i uspostavile svoju upravu. Odlukom Berlinskog kongresa 13. jula, Austro-Ugarska je dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je anektirala.

    1883. -
    Rođena je francuska modna kreatorka Gabrijela "Koko" Šanel (Gabrielle Coco Chanel), koja je gotovo šest decenija suvereno vladala pariskom visokom modom.

    1910. -
    U Cetinju je puštena u rad prva električna centrala u Crnoj Gori. Svečano puštanje u rad centrale upriličeno je povodom krunisanja kralja Nikole, a služila je za osvetljenje Dvora, Zetskog doma, glavne cetinjske ulice i nekoliko kuća viđenijih Crnogoraca.

    1929. -
    Umro je ruski koreograf i režiser Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929. Posebno oduševljenje izazivale su njegove izvedbe baleta "Posvećenje proleća" i "Žar ptica" Igora Stravinskog.

    1936. -
    Pripadnici Frankove civilne garde streljali su u Granadi, na početku Španskog građanskog rata, Federika Garsiju Lorku (Federico Garcia Lorca), jednog od najvećih španskih pesnika. Pripadao je grupi pesnika koja je u špansku poeziju unela novi, moderan izraz ("Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku").

    1942. -
    Britanske i kanadske trupe izvele su desant na francusku luku Đep, gde su, uz velike gubitke, razorili nemačke vojne objekte. Od oko 6.000 savezničkih vojnika, više od 4.000 je poginulo, raweno ili zarobljeno.

    1945. -
    U Vijetnamu je pod rukovodstvom Ho Ši Mina (Chi Minh) i oslobodilačkog pokreta "Vijetmin" počela "avgustovska revolucija" protiv francuskih kolonijalnih trupa.

    1946. -
    Rođen je američki državnik Bil Klinton (Bill Clinton), koji je kao kandidat Demokratske stranke bio predsednik SAD 1992. i ponovo 1996. Prethodno je bio guverner Arkanzasa.

    1953. -
    U vojnom udaru, uz podršku SAD zbačen je iranski premijer Mohamad Mosadek (Mohammad Mossadeq), a šah Mohamad Reza Pahlavi vratio se iz egzila u Italiji da preuzme vlast.

    1960. -
    Pilot američkog špijunskog aviona "U-2" koji je oboren iznad sovjetske teritorije, Geri Pauers (Gary Powers) osuđen je na 10 godina zatočeništva. Pauers se spasio iskakanjem iz aviona, ali je potom uhapšen i osuđen, a 1962. je razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

    1973. -
    Džordž Papadopulos (George Papadopoulos) je postao prvi predsednik Grčke.

    1977. -
    Umro je Gručo Marks, (Groucho Marx), jedan od trojice braće Marks, filmskih komičara.

    1979. -
    Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin vratili su se na Zemlju vasionskim brodom "Sojuz 34" posle rekordnih 175 dana provedenih u svemiru.

    1991. -
    U Sovjetskom Savezu je izveden državni udar kojim su pristalice tvrde linije pokušale da zbace sa vlasti Mihaila Gorbačova, tvorca sovjetske "glasnosti" i "perestrojke". Ključnu ulogu u suzbijanju udara odigrao je tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao Gorbačovljev glavni politički rival.

    1991. -
    U Sovjetskom Savezu je izveden državni udar kojim su pristalice tvrde linije pokušale da zbace sa vlasti Mihaila Gorbačova, tvorca sovjetske "glasnosti" i "perestrojke". Ključnu ulogu u suzbijanju udara odigrao je tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao Gorbačovljev glavni politički rival.

    1995. -
    U saobraćajnoj nesreći na Igmanu, blizu Sarajeva, poginuli su izaslanik SAD za bivšu Jugoslaviju Robert Frejžer (Frasure) i trojica njegovih saputnika.

    1996. -
    Šest ruskih, francuskih i američkih kosmonauta susrelo se na ruskoj kosmičkoj stanici "Mir", uključujući Klaudiju Andre Dešaj (Claudie, Deshays), prvu Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na rusku kosmičku stanicu stigla ruskom raketom "Sojuz-U".

    1999. -
    Ispred zgrade Skupštine SR Jugoslavije u Beogradu održan je jedan od najvećih opozicionih mitinga na kojem su zatražene demokratske promene u Srbiji i smenjivanje predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

    2000. -
    Posmrtni ostaci, za koje se veruje da potiču od 14 Amerikanaca koji su proglašeni nestalim u Korejskom ratu, vraćeni su američkim vojnim vlastima.

    2003. -
    U bombaškom napadu na sedište Ujedinjenih nacija u Bagdadu (Irak) 23 lica je poginulo, među kojima i izaslanik UN za Irak Seržo Vjeiro de Melo. Odgovornost za napad preuzela je teroristička organizacija Osame bin Ladena Al Kaida.

    Danas je Preobraženje, dan kada se, prema hrišćanskom predanju, Isus Hristos na visokoj gori Tavor preobrazio pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom. "Njegovo lice zasjalo je kao sunce, a haljine njegove postadoše bele kao sneg", kaže predanje.
    U crkvama se tog dana osvećuje groždje, a u narodu postoji verovanje da to voće ne treba jesti pre Preobraženja. Od tog dana obično prestaju velike vrućine, a noći postaju svežije, pa je i nastala izreka da se od tada "preobražava i gora i voda"
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #744

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 20. avgust, 233. dan 2008. Do kraja godine ima 133 dana.


    1741. -
    Ruski moreplovac danskog porekla Vitus Jonas Bering otkrio je Aljasku.

    1854. -
    Umro je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling (Friedrich Wilhelm Shelling), jedan od tvoraca nemačkog idealizma ("Ideje za filozofiju prirode", "Filozofija mitologije", "Filozofija i religija").



    1860. -
    Rođen je francuski državnik Rejmon Poenkare (Raymond Poincare), predsednik Francuske od 1913. do 1920, član Francuske akademije nauka. Bio je premijer i ministar inostranih poslova 1912-13. i ponovo premijer 1922-24 i 1926-29.

    1872. -
    Prestao je da izlazi list "Danica", najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. tri puta mesečno štampan u Novom Sadu. List, koji je okupljao mlade srpske pesnike romantičare, Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, pokrenuo je i uređivao pisac i pravnik Đorđe Popović.

    1877. -
    Rođen je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske kraljevske akademije.

    1884. -
    Nakon četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice sa koje je u narednim danima krenuo prvi voz tek izgrađenom prugom Beograd-Niš.

    1901. -
    Rođen je italijanski pesnik Salvatore Kvazimodo (Quasimodo), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. ("Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "Život nije san").

    1940. -
    U Meksiko Sitiju smrtno je ranjen ruski revolucionar Lav Davidovič Bronštajn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije. Ubistvo je planinarskim pijukom (cepinom) izvršio španski komunista Ramon Merkader, po Staljinovom nalogu. Trocki, koji je po dolasku Staljina na vlast bio njegov blizak saradnik, a potom žestok protivnik, podlegao je ranama narednog dana.

    1941. -
    U Požarevcu je rođen Slobodan Milošević, od 1997. do 2000. predsednik SR Jugoslavije. Bio je predsednik Srbije u vreme raspada bivše SFR Jugoslavije i krvavih ratova koje je taj raspad izazvao u Hrvatskoj i Bosni (1991-1995). Juna 2001. isporučen je Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu.

    1944. -
    Rođen je indijski državnik Radživ Gandi (Rajiv Gandhi), premijer Indije od 1984. do novembra 1989. kada je izgubio na izborima. Ubijen je 21. maja 1991. u atentatu tokom predizborne kampanje, podelivši tako sudbinu majke Indire koja je kao indijski premijer ubijena u atentatu 1984. godine.

    1949. -
    Mađarska skupština prihvatila je sovjetski model državnog uređenja i promenila naziv države u Narodna Republika Mađarska.

    1968. -
    Trupe SSSR i drugih članica Varšavskog pakta ušle su u Čehoslovačku da bi onemogućile sprovođenje reformi Aleksandra Dubčeka ("Praško proleće").

    1975. -
    SAD su lansirale iz Kejp Kanaverala vasionski brod "Viking I" na Mars, gde je stigao u julu 1976.

    1980. -
    Italijanski alpinista nemačkog porekla Rajnhold Mesner (Reinhold Messner) je prvi uspeo da se sam popne na najviši vrh sveta Mont Everest bez upotrebe kiseonika. Mesner je jedan od retkih alpinista koji je osvojio svih 14 vrhova viših od 8.000 metara - koliko ih ukupno ima na svetu.

    1983. -
    Umro je Aleksandar Ranković, nekadašnji potpredsednik SFRJ, šef službe Državne bezbednosti i član najvišeg državnog i partijskog rukovodstva. Ranković je do Brionskog plenuma (1. jula 1966) kada je smenjen sa svih funkcija, bio jedan od najbliskijih saradnika Josipa Broza Tita.

    1988. -
    U Titogradu (Podgorici) i Kolašinu počeli su masovni mitinzi protiv tadašnjeg komunističkog rukovodstva Crne Gore. Narednih meseci masovni protesti zahvatili su celu republiku, partijsko i republičko rukovodstvo podnelo je ostavke u januaru 1989, a na vlast su došli Momir Bulatović, Milo Đukanović i Svetozar Marović.

    1988. -
    Stupio je na snagu sporazum o prestanku osmogodišnjeg rata između Irana i Iraka, koji su posrednici UN postigli sa zaraćenim stranama 8. avgusta.

    1991. -
    U Moskvi je uveden policijski čas, Boris Jeljcin ukazom je preuzeo komandu nad oružanim snagama SSSR lociranim u Rusiji, nakon što su antireformske snage pokušale da u noći između 19. i 20. avgusta izvrše državni udar i obore s vlasti poslednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.

    1991. -
    Baltička republika Estonija proglasila je nezavisnost od SSSR.

    1994. -
    U Parizu je umro poznati jugoslovenski reditelj Aleksandar Saša Petrović (65) dobitnik specijalne nagrade Kanskog festivala 1967. za film "Skupljači perja". Sedamdesetih godina 20. veka pripadao je grupi umetnika "crnog talasa" koji su bili pod snažnim pritiskom tadašnjeg komunističkog režima.

    1994. -
    Na Palama, Republika Srpska i Republika Srpska Krajina proglasile su ujedinjenje i usvojile dokument o prisajedinjenju SR Jugoslaviji.

    1996. -
    Ruske trupe opkolile su Grozni, hiljade izbeglica napustile su glavni grad Čečenije. Rat u Čečeniji počeo je u decembru 1994. kada je Boris Jeljcin poslao trupe da uguše pokret za nezavisnost te bivše sovjetske republike.

    1996. -
    U udesu transportnog aviona "Iljušin 76" ruske kompanije "Sper erlajnz" blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letelici. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poleteo ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio veza, kružio nad gradom oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog sletanja promašio pistu.

    1998. -
    SAD su bombardovale jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi.

    1998. -
    U bolnici u Minsteru u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija umrla je Raisa Gorbačov, supruga poslednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.

    2003. -
    Argentinski Senat poništio je amnestije vojnim oficirima koji su mučili i ubijali levičare u periodu od 1976-1983.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #745

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 21. avgust, 234. dan 2008. Do kraja godine ima 132 dana.


    1165.
    Rođen je francuski kralj Filip II Avgust. Vladao je od 1179. do 1223. Uspešno je ratovao protiv Engleza, otevši im posede u zapadnom delu Francuske. Sa engleskim kraljem Ričardom Lavljeg Srca i nemačkim carem Fridrihom I Barbarosom predvodio je krstaše u Trećem krstaškom ratu, osnovao je 1208. univerzitet u Parizu i podigao veliki deo pariske Bogorodičine crkve (katedrala Notr-Dam).

    1690. -
    Austrijski car Leopold I doneo je ukaz, poznat kao "Privilegij" kojim su Srbi na teritoriji Austrije dobili određene povlastice. "Privilegij" je garantovao slobodu vere, upotrebu Julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sveštenika.

    1780. -
    Rođen je slovenački slavista Jernej Bartol Kopitar. Za srpsku kulturu značajan je kao pomagač i zaštitnik Vuka Stefanovića Karadžića kojeg je podstakao da skuplja narodne umotvorine i da napiše gramatiku i rečnik srpskog jezika.

    1897. -
    Engleski lekar Ronald Ros (Roš) otkrio je vrstu komaraca koji prenose malariju što je bilo presudno za suzbijanje bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Ros je jedan od prvih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu (1902).

    1911. -
    Italijanski konobar Vićenco Peruđa (Vicenzo Perruggia) ukrao je iz pariskog muzeja "Luvr" sliku "Mona Liza" Leonarda da Vinčija. Slika je pronađena i vraćena u muzej 1913. godine.



    1941. -
    Umro je Rabindranat Tagore (Rabindranath), indijski pisac i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. ("Gradinar", "Gitandžali").

    1944. -
    U Dambarton Ouksu kod Vašingtona počela je konferencija predstavnika SSSR, SAD, Velike Britanije i Kine o osnivanju četiri glavna organa UN - Saveta bezbednosti, Generalne skupštine, Međunarodnog suda pravde i stalnih sekretarijata.

    1958. -
    Umro je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent u Narodnom pozorištu, direktor Opere, član Srpske akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Savez kompozitora Jugoslavije (balet "Ohridska legenda", opera "Suton", scenska muzika).

    1959. -
    Bagdadski pakt, vojno-politički savez između Turske, Velike Britanije, Irana i Pakistana, pod vodstvom SAD, koji je stupio na snagu 1955, promenio je naziv u CENTO pakt (Central Treaty Organizasion) nakon što se Irak povukao iz saveza.

    1960. -
    Džomo Kenijata (Jomo Kenuyatta), nacionalni lider Kenije pušten je iz zatvora nakon devet godina robije na koju su ga osudile britanske vlasti pod optužbom da je vođa nacionalističke organizacije Mau Mau. Po povratku u Najrobi postao je predsednik Kenijske afričke nacionalne unije, a nakon proglašenja nezavisne Republike Kenije (12. decembra 1964) postao je predsednik i premijer.

    1964. -
    Umro je italijanski političar Palmiro Toljati (Togliatti), jedan od osnivača Komunističke partije Italije 1921. i njen generalni sekretar od 1927. do 1964. godine. Koncepcijom "italijanskog puta u socijalizam" radikalno je raskinuo sa staljinističkom verzijom socijalizma.



    1968. -
    Trupe članica Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, okupirale su Čehoslovačku. Oko 200.000 vojnika zauzelo je sve značajne punktove u zemlji. Time je ugušeno "Praško proleće", pokušaj Komunističke partije ČSR sa Aleksandrom Dubčekom na čelu da reformiše sistem. Ovom okupacijom ustoličen je princip "ograničenog suvereniteta" istočnoevropskih komunističkih zemalja.

    1975. -
    SAD su ukinule 12-godišnju zabranu izvoza na Kubu, ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD ostao na snazi.

    1983. -
    Vođa filipinske opozicije Benjino Akino (Benigno Aljuino) ubijen je po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo je organizovao filipinski diktator Ferdinand Markos uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984. godine.

    1990. -
    Na centralnom gradskom trgu u Pragu 100.000 ljudi prvi put je slobodno obeležilo godišnjicu invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku (196.

    1991. -
    Masa demonstranata sukobila se u Moskvi sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti su razbijali prozore na zgradi KGB, Ljubjanki i srušili spomenik Feliksu Đeržinskom. Nakon 60 sati provedenih u kućnom pritvoru na Krimu, sovjetski predsednik Mihail Gorbačov vratio se u Moskvu i preuzeo kontrolu nad državom nakon neuspelog državnog udara pristalica tvrde struje sovjetskih komunista.

    1991. -
    Latvija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

    1991. -
    Hrvatske vlasti počele su blokadu kasarni JNA u Hrvatskoj i uskratile im snabdevanje strujom, hranom i vodom. U narednim danima eskalirali su sukobi između JNA i hrvatske vojske u mnogim delovima Hrvatske.

    1993. -
    Mirovne snage UN ušle su, prvi put nakon dva meseca, u muslimanski deo Mostara (BiH), gde su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe između hrvatskih i muslimanskih snaga u Mostaru počele su u maju 1993. godine.

    1999. -
    Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general armije Dragoljub Ojdanić izjavio je da su u agresiji NATO-a na SR Jugoslaviju živote izgubila 524 pripadnika VJ, a da se 37 vode kao nestali.

    2000. -
    Slovenački plivač Martin Strel, koji je pod motom "Za mir, prijateljstvo i čiste vode" plivao Dunavom od izvorišta u Nemačkoj do ušća u Crno more, oborio je rekord i ušao u Ginisovu knjigu sa više od 2.900 preplivanih kilometara. Strel je u taj pohod krenuo 25. juna.

    2000. -
    Predsednik Demokratske Republike Kongo, Loran Kabila proglasio je privremenu skupštinu, prvo zakonodavno telo od kad je on preuzeo vlast, u maju 1997. godine.

    2001. -
    Arhiva Nacionalne bezbednosti, istraživačke organizacije sa sedištem u SAD, objavila je dokument koji pokazuje da su zvaničnici SAD znali za umešanost vlade Ruande u genocid 1994. godine, kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija. Mnoge zapadne zemlje su tada odbile da intervenišu.

    2002. -
    Nekada najtraženiji palestinski terorista na svetu, Abu Nidal, izvršio je samoubistvo u Iraku, gde je u poslednje vreme ilegalno boravio.

    2003. -
    Specijalno tružilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv 44 lica koja su direktno ili indirektno povezana sa ubistvom srpskog premijera Zorana Đinđića.

    2005. -
    Bivši poljski predsednik general Vojčeh Jeruzelski izvinio se, prvi put posle gotovo četiri decenije, što je naredio poljskim vojnicima da učestvuju u intervenciji Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #746

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 22. avgust, 235. dan 2008. Do kraja godine ima 131 dan.

    1485.
    Engleski kralj Ričard III poginuo je u bici kod Bosvorta u borbi protiv jedinica Henrija VII, osnivača dinastije Tjudor. Time je okončan ''Rat dveju ruža'' - nazvan tako, jer je dinastija Lankaster, s kojom je Henri VII bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jork belu ružu.

    1567.
    Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo započeo je kao vojni namesnik Holandije vladavinu koja je ušla u istoriju kao ''Albin teror''. Ovo je za posledicu imalo da je rasplamsan oslobodilački rat, završen oslobađanjem od Španije i potom osnivanjem Holandije.

    1642.
    U Engleskoj je počeo građanski rat između pristalica krune i Parlamenta, posle izjave kralja Čarlsa I Stjuarta da su članovi Parlamenta izdajnici. Rat je okončan 1645. porazom kralja, koji je na osnovu presude revolucionarnog suda pogubljen 1649.

    1848.
    Rođen je srpski general pruskog i lužičkosrpskog porekla Pavle Jurišić Šturm, jedan od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu, veoma zaslužan za blistave pobede srpske vojske nad austrougarskom armijom u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U srpsku vojsku primljen je 1876. kao dobrovoljac u činu poručnika i već u Srpsko-turskom ratu 1876-1877. istakao se kao komandant Šabačkog i Posavsko-tamnavskog bataljona. U Srpsko-turskom ratu 1877-1878. veoma uspešno je komandovao Prvim dobrovoljačkim pukom, potom Krajinskim kombinovanim pukom u borbama kod Bele Palanke i Pirota. U srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao je Šestim pukom Drinske divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svetskom ratu 1914. kao komandant Treće armije primio je prvi udar znatno nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio njeno napredovanje, što je omogućilo srpskim snagama da se pregrupišu za Cersku bitku. Trećom armijom je komandovao i u Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916.

    1854.
    Rođen je srpski kralj Milan Obrenović. Tokom njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država i ponovo je postala kraljevstvo. Postao je knez 1868, posle ubistva kneza Mihaila Obrenovića i u spoljnoj politici isprva se oslanjao na Rusiju. Pod pritiskom javnog mnjenja objavio je 1876. rat Turskoj, koji je 1877. neuspešno okončan. Iste godine je pod uticajem Rusije ponovo zaratio s Turskom, ovog puta uspešno, pa je Srbija 1878. iz rata izašla ojačana, dobivši vranjski, niški, pirotski i toplički okrug, a u julu iste godine na Berlinskom kongresu i formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu 1878. na štetu Srbije, oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je 1881. zaključio ''tajnu konvenciju''. Beč je zauzvrat garantovao pomoć za širenje Srbije ka jugu. Iako mudar državnički potez, ova nagodba je bila nepopularna. Ispostavilo se da je sporazum sa Austrijom omogućio Srbiji više decenija sveukupnog napretka i stabilnosti. Uzdigao je 1882. Srbiju na rang kraljevstva. Ugušio je 1883. Timočku bunu koju su podigli neodgovorni ultralevičarski elementi, protiveći se reformi Vojske, a upravo vojno ustrojstvo koje je uspostavio kralj Milan dalo je sjajne rezultate tokom ratova 1912.-18.(po mišljenju Slobodana Jovanovića). Posle neuspeha u ratu protiv Bugarske 1885. postao je još nepopularniji (rat je započeo pošto je Bugarska pripajanjem Istočne Rumelije narušila Berlinski ugovor, kao i opštu ravnotežu). Godine 1889. abdicirao je u korist maloletnog sina Aleksandra, pošto je smatrao da je ustav iz 1888. loš za Srbiju. Bio je mecena u oblasti umetnosti i u periodu njegove vladavine izgrađeno je mnogo i uspostavljene su institucije od ogromnog značaja za srpsku kulturu, poput Srpske kraljevske akademije. Umro je u Beču 1901. i sahranjen je u manastiru Krušedol.

    1859.
    Zbog ratnih neuspeha, finansijskog sloma države i otpora policijskom reperesivnom poretku Habzburške monarhije, car Franc Jozef I smenio je do tada svemoćnog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Baha, čime je okončana epoha poznata u istoriji kao ''Bahov apsolutizam''.

    1862.
    Rođen je francuski kompozitor Klod Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i utemeljivač novih modernih tendencija. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, stvorio je vlastiti muzički jezik i stil. Dela: klavirska ''Arabeske'', ''Bergamska svita'', ''Dečji kutak'', ''Estampe'', ''Slike'', ''Prelidi'', orkestarska ''Popodne jednog fauna'', ''Nokturno'', ''More'', vokalna ''Pet Bodlerovih pesama'', ''Zaboravljene arijete'', ''Galantne svečanosti'', opera ''Peleas i Melisanda'', kamerna muzika.

    1864.
    Potpisana je Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika u ratu, što je prethodilo osnivanju Crvenog krsta.

    1878.
    Kralj Srbije (tada knez) Milan Obrenović izdao je ukaz o ''ustrojstvu Vojnog muzeja'' na predlog ministra vojnog pukovnika Save Grujića, sa ciljem prikupljanja i čuvanja trofeja iz ratova kao i prošlosti vojske. Zdanje u kom se nalazi današnji Vojni muzej podignuto je 1924. na platou Gornjeg grada beogradske tvrđave na Kalemegdanu, za namene Vojnogeografskog instituta tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a 1956. ustupljeno je Vojnom muzeju. On je i ranije bio smešten unutar beogradske tvrđave na Kalemegdanu u skromnoj zgradi podignutoj još za turskog vremena, odmah do Rimskog bunara. Prilikom osnivanja štampa je pisala da je Vojni muzej ''ponos Beograda, da su njegove istorijske zbirke pobudile veliko interesovanje u narodu i da je tako uređen da može poslužiti kao primer''. Godine 1878. njegovo osnivanje bila je još jedna od manifestacija sticanja državne nezavisnosti.

    1891.
    Umro je češki pisac Jan Neruda, koji je odigrao važnu ulogu u formiranju češkog realizma i borbi protiv malodušnosti sunarodnika podleglih nemačkom kulturnom uticaju. Dela: zbirke pripovedaka ''Malostranske pripovetke'', ''Arabeska'', ''Železnički radnici'', zbirke pesama ''Prosti motivi'', ''Kosmičke pesme'', ''Balade i romanse'', ''Pesme na veliki petak'', eseji ''Češko društvo'', ''Literatura, pozorište, likovna umetnost i muzika'', ''Štetni pravci'', ''Moderni čovek i umetnost''.



    1904.
    Rođen je kineski državnik Deng Sisijan, poznat kao Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. veka. Najmnogoljudnijom zemljom sveta vladao je od 1978, a sa poslednje zvanične rukovodeće funkcije povukao se 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti u januaru 1997.

    1910.
    Japan je posle pet godina protektorata nad Korejom pripojio tu azijsku zemlju. U Japansko-kineskom ratu krajem 19. veka Tokio je preuzeo od Pekinga politički i ekonomski uticaj u Koreji. Sve do kraja Drugog svetskog rata Koreja je bila japanska kolonija.

    1914.
    Austro-Ugarska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Belgiji.

    941.
    Trupe nacističke Nemačke doprle su u Drugom svetskom ratu do Lenjingrada (danas Sankt-Peterburg) čime je počela bitka za grad, završena u januaru 1944. pobedom sovjetske armije. Tokom opsade i herojskog otpora život je, većinom od gladi, izgubilo oko 620.000 stanovnika grada, ali se Lenjingrad nije predao.

    1941.
    Iz zatvora u Sremskoj Mitrovici u Drugom svetskom ratu pobegla su 32 zatvorenika, većinom komunisti. Prilikom bekstva kroz podzemni kanal pomogao im je učenik srednje tehničke skole u Novom Sadu, partizan s Fruške Gore Boško Palkovljević-Pinki, kasnije proglašen za narodnog heroja, koji ih je odveo u partizanski odred.

    1942.
    Umro je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog stila igre. Kao koreograf nastojao je da spoji igru, muziku i slikarstvo. Mnoge njegove koreografije izvode se i sada: ''Polovecke igre'', ''Šopenijana'', ''Silfide'', ''Žar ptica'', ''Petruška'', ''Frančeska da Rimini'', ''Šeherezada'', ''San o ruži'', ''Smrt labuda''.



    1958.
    Umro je francuski pisac Rože Marten di Gar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Verno je naslikao francusko građansko društvo na početku 20. veka. Dela: romani ''Žan Boroa'', ''Porodica Tibo'', komedija ''Testament čiča-Lelea'', crtice iz seljačkog života ''Stara Francuska''.

    1971.
    Predsednika Bolivije generala Huana Hosea Toresa Gonsalesa vojnim udarom oborio je pukovnik Ugo Banser Suares.

    1978.
    Umro je predsednik Kenije i publicista Džomo Kenijata, jedan od simbola dekolonizacije Afrike. Bio je lider kenijskog oslobodilačkog pokreta Mau mau, kao i predsednik Kenijskog afričkog saveza koji je 1963. uspeo da izbori nezavisnost zemlje od Velike Britanije, zatim predsednik vlade, a od 1964. šef države. Dela: ''Prema planini Keniji'', ''Kenija, zemlja sukoba'', ''Moj narod Kikuju'', ''Harambi'', ''Džomo Kenijata, patnja bez gorčine''.

    1985.
    Na aerodromu u Mančesteru poginulo je 55 ljudi u britanskom putničkom avionu ''Boing 737'', koji se zapalio pošto je pilot morao da obustavi poletanje.

    1995.
    Skupština Etiopije izabrala je Negasa Gidadu za šefa države koja je preimenovana u Saveznu Demokratsku Republiku Etiopiju.

    1996.
    Konferencija 61 države u Ženevi o razoružanju okončana je neuspešno pošto je Indija blokirala sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba.

    2004.
    U oružanom prepadu na muzej slikara Edvarda Munka u Oslu, pred mnoštvom posetilaca ukradeno je njegovo najpoznatije platno ''Krik''.

    2005.
    Evakuacijom jevrejskih naseljenika iz Necarima, poslednjeg jevrejskog naselja u pojasu Gaze, okončano je četiri decenije dugo izraelsko prisustvo na toj teritoriji, okupiranom nakon šestodnevnog rata 1967 (pojas Gaze je do tada bio sastavni deo Egipta).

    2006.
    Poginulo je 160 putnika i 10 članova posade kada se srušio ruski putnički avion ''Tupoljev-154'', 45 kilometara severno od Donjecka u Ukrajini. Avion je leteo na liniji od Anape na Crnom moru do Sankt Peterburga kada se srušio i zapalio.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #747

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 23. avgust, 236. dan 2008. Do kraja godine ima 130 dana.


    1305. -
    U Londonu je obešen Vilijam Volas, vođa Škota u borbi protiv Engleza.

    1514. -
    Turski sultan Selim I pobedio je u bici kod Čaldirana persijskog šaha Ismaila, potom je osvojio Siriju (1516).

    1754. -
    Rođen je Luj XVI (Louis), francuski kralj od 1774. Nakon izbijanja Francuske revolucije
    1789. doveden je sa porodicom iz Versaja u Pariz. U septembru 1792. Žirondinski konvent svrgnuo ga je sa prestola, u decembru iste godine osuđen je na smrt pod optužbom za izdaju. U januaru 1793. je pogubljen na giljotini.

    1775. -
    Kralj Engleske Džordž II (George) proglasio je američke koloniste, koji su u aprilu počeli borbe za nezavisnost američkih država, pobunjenicima i unajmio 20.000 nemačkih plaćenika da se obračunaju s njima. Američki rat za nezavisnost završen je pobedom kolonija 1783.

    1821. -
    Meksiko je proglasio nezavisnost od Španije.

    1839. -
    Na početku Opijumskog rata sa Kinom, Velika Britanija je zauzela Hongkong.

    1863. -
    Umro je ruski glumac Mihail Semjonovič Ščepkin, najznačajniji umetnik tadašnjeg ruskog i svetskog pozorišta, koji je bio uzor generacijama glumaca.

    1864. -
    Rođen je grčki državnik Elefterios Venizelos (Eleutherios). Kao premijer (1910-33) reformisao je radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912.

    1912. -
    Rođen je američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji mjuzikla. Uspešno je spajao klasični balet sa modernom igrom ("Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Poziv na igru" i "Helo, Doli!").

    1914. -
    Japan je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.

    1926. -
    Umro je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvezda početkom 20. veka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno ženske publike. Proslavio se u nemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki ("Četiri jahača apokalipse", "Dama s kamelijama", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pesak", "Mladi radža").



    1939. -
    Ministri inostranih poslova Nemačke i SSSR Joahim fon Ribentrop (Joachim von Ribbentrop) i Vjačeslav Mihajlovič Molotov potpisali su u Moskvi sporazum o nenapadanju, kojim je Hitleru otvoren put da napadne Poljsku.



    1942. -
    Počela je bitka za Staljingrad, najveća bitka u Drugom svetskom ratu. Završena je 2. februara 1943. katastrofalnim porazom Nemaca i njihovih saveznika, koji je označio prekretnicu Drugog svetskog rata na evropskom ratištu.

    1944. -
    Rumunija je, u Drugom svetskom ratu, prekinula savezništvo sa Hitlerovom Nemačkom i pridružila se Saveznicima. Kralj Mihail I objavio je rat Nemačkoj i naredio da se uhapsi pronacistički lider Jon Antonesku (Ion Antonescu).

    1944. -
    Savezničke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile francuski grad Marsej.

    1945. -
    Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet "višak" zemlje i poljoprivredne imovine seljacima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.

    1962. -
    Američki telekomunikacioni satelit "Telstar" emitovao je prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.

    1973. -
    Pljačkaš banke u Stokholmu uzeo je četvoro ljudi za taoce. Tokom šest dramatičnih dana između pljačkaša i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao "Stokholmski sindrom".

    1979. -
    Prvak Boljšoj baleta Aleksandar Godunov zatražio je i dobio politički azil u SAD.

    1989. -
    Umro je srpski vajar Nebojša Mitrić koji je na reljefima ovekovečio mnoge glumce i znamenite ličnosti. Njegovo poslednje delo je krst na hramu Svetog Save na Vračarskom platou u Beogradu.

    1990. -
    Sovjetska republika Jermenija objavila je nezavisnost, a Estonija je počela pregovore o odvajanju od tadašnjeg SSSR-a.

    1992. -
    Oko 200 mladih neonacista je u prisustvu stotina oduševljenih pristalica napalo hostel za izbeglice u nemačkom gradu Rostok i sukobilo se sa policijom.

    1996. -
    Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinović i Mate Granić potpisali su u Beogradu, u Palati federacije, sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu je prethodio susret predsednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, 7. avgusta u Atini.

    1996. -
    U Beogradu je otvorena kancelarija za vezu haškog Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Kancelarija je otvorena na osnovu sporazuma koji su vlasti SRJ i predstavnici UN, posle višemesečnih pregovora, potpisale u Njujorku.

    1999. -
    Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici "Mir" 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.
    1999. - Umro je marokanski kralj Hasan Drugi (70).

    2000. -
    Avion "erbas A320" kompanije "Galf er" sa 135 putnika i osam članova posade srušio se u vode Zaliva, na pet kilometara severno od obale Bahreina. Uzrok pada bio je požar u jednom od motora. U udesu nije bilo preživelih.

    2001. -
    Japanski sud doneo je odluku da centralna vlada mora da plati odštetu od 375.000 dolara petnaestorici Korejanaca koji su odmah po završetku Drugog svetskog rata preživeli eksploziju na japanskom brodu.

    2003. -
    Džon Gogan (John Geoghan), ražalovani bostonski sveštenik i centralna figura u seks skandalu koji je potresao Katoličku crkvu, prebijen je na smrt u zatvoru, u kome je od 2002, kada je osuđen zbog seksualnog zlostavljanja maloletnika.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #748

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 24. avgust, 237. dan 2008. Do kraja godine ima 129 dana.


    79. -
    U erupciji vulkana Vezuv nestali su rimski gradovi Pompeja, Herkulanum i Stabija, a hiljade ljudi je poginulo. Pompeja je dobro očuvana ispod vulkanskog pepela i lave, pa je ostala kao svedočanstvo o životu i kulturi Rimljana tog vremena.



    410. -
    Vizigotski kralj Alarik ušao je u Rim i nakon tri dana pljačke nastavio ka južnoj Italiji sa namerom da pređe u Afriku, ali je na tom putu umro.

    1572. -
    U noći praznika Svetog Vartolomeja u Parizu je otpočeo pokolj hugenota (francuski protestanti), u kojem je do septembra pobijeno oko 70.000 ljudi širom Francuske. Smatra se da je nalog za pokolje u "Vartolomejskoj noći" dala Katarina Mediči (Catherine de Medicis), majka francuskog kralja Šarla IDž (Charles) u dogovoru s papom Grgurom XIII.

    1814. -
    Britanci su u drugom anglo-američkom ratu zauzeli Vašington i spalili i razorili grad.

    1872. -
    Rođen je engleski pisac i karikaturista Maks Birbum (Max Beerbohm), majstor satire i ironije ("Zulejka Dobson", "Božićnji venac", "Srećni licemer").

    1893. -
    Požar u južnom delu Čikaga ostavio je bez domova 5.000 ljudi.

    1899. -
    Rođen je argentinski pisac Horhe Luis Borhes (Jorge, Borges), jedan od najvećih pisaca 20. veka, koji je presudno obeležio hispano američku literaturu i snažno uticao na mnoge pisce u celom svetu ("Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Devet eseja o Danteu").



    1914. -
    Završena je Cerska bitka u kojoj je srpska vojska pod komandom Stepe Stepanovića potukla austrougarsku i odnela prvu savezničku pobedu u Prvom svetskom ratu. Stepa Stepanović je dobio čin vojvode.

    1922. -
    Arapske zemlje su na sastanku u Nablusu odbacile odluku Društva naroda da Velikoj Britaniji poveri mandat za Palestinu.

    1929. -
    Rođen je vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat (Yasser), koji se posle dugogodišnje terorističke aktivnosti opredelio za rešavanje palestinsko-izraelskog sukoba pregovorima. Zajedno s Abu Džihadom osnovao je 1964. Fatah, koji je postao najjača frakcija u okviru PLO. Pet godina kasnije izabran je za predsednika Izvršnog komiteta PLO.

    1936. -
    U staljinističkim čistkama streljan je ruski revolucionar Lav Borisovič Rozenfeld (Kamenjev), pošto je prethodno na montiranom procesu proglašen "neprijateljem naroda". Bio je jedan od glavnih lidera Sovjetske Rusije posle Oktobarske revolucije 1917. Posthumno je rehabilitovan.

    1954. -
    Predsedik SAD Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhonjer) potpisao je akt o stavljanju van zakona američke Komunističke partije.

    1954. -
    Predsednik Brazila Žetulio Vargas (Getulio) izvršio je samoubistvo tokom teške političke krize u zemlji, do koje je došlo zbog pokušaja ubistva istaknutog opozicionara Karlosa Laserde (Carlos Lacerda).

    1968. -
    Francuska je izvela prvu probu hidrogenske bombe u južnom Pacifiku i postala peta nuklearna sila u svetu.

    1975. -
    Smrtna presuda šefu grčke vojne hunte Georgiosu Papadopulosu (Papadopoulos) i još dvojici vođa vojnog udara 1967. zamenjena je doživotnom robijom.

    1976. -
    Dvojica sovjetskih kosmonauta su se spustila na Zemlju posle 48 dana provedenih u njenoj orbiti, tokom kojih su u specijalnoj kosmičkoj laboratoriji izveli niz opita.

    1989. -
    Premijer Poljske postao je Tadeuš Mazovjecki (Tadeusz Mazovnjiecki), prvi nekomunistički premijer u zemljama sovjetskog bloka od 1940.

    1991. -
    Parlament Ukrajine proglasio je nezavisnost od SSSR.

    1991. -
    Predsednik SSSR Mihail Sergejevič Gorbačov dao je ostavku na mesto šefa Komunističke partije i zatražio da Centralni komitet donese odluku o raspuštanju partije osnovane pre 93 godine, koja je u tom trenutku imala 16 miliona članova.

    1994. -
    Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija su postigli sporazum da Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali dobiju autonomiju u oblastima obrazovanja, zdravstva, poreske politike, socijalne zaštite i turizma.

    1998. -
    Hiljade angolskih vojnika ušlo je u Kongo da pomogne trupama predsednika Lorana Kabile (Laurent) u borbi protiv pobunjenika predvođenih pripadnicima plemena Tutsi.

    2003. -
    U 93. godini umro je Vilfred Teziger (Wilfred Thesiger), čovek koji je prešao pustinje Arabije na kamili i ucrtao na mape kretanja Maršanskih Arapa u Iraku.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #749

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 25. avgust, 238. dan 2008. Do kraja godine ima 128 dana.

    325. -
    U Nikeji je završen Prvi vaseljenski crkveni sabor, koji je sazvao rimski car Konstantin Veliki. Nikejski sabor osudio je različite jeresi, posebno aleksandrijskog sveštenika Arija, uspostavio doktrinu o "svetom trojstvu" i reformisao Julijanski kalendar.

    1270. -
    Umro je francuski kralj Luj IX (Louis), koji je tokom vladavine od 1226. ojačao dotad slabu kraljevsku vlast i predvodio Šesti i Sedmi krstaški rat.

    1530. -
    Rođen je ruski car Ivan IV Vasiljevič, poznat kao Ivan Grozni. Nadimak Grozni dobio je zbog grubog načina na kojim je suzbijao samovolju boljara. Osnovao je grad Arhangelsk i pripojio Sibir Rusiji, a za njegove vladavine počela je da radi prva štamparija u Rusiji (1553).

    1718. -
    Francuski iseljenici u Americi, u Luizijani su osnovali grad Nju Orleans, po francuskom vojvodi od Orleana.

    1744. -
    Rođen je nemački pisac, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid von Herder. Svojim delom uticao je na nemački romantizam, posebno na mladog Getea i književni pokret "Šturm und drang". U zbirku "Glasovi naroda u pesmama" uvrstio je i četiri srpske narodne pesme među kojima je "Hasanaginica" u Geteovom prevodu.

    1819. -
    Rođen je američki detektiv škotskog porekla Alen Pinkerton (Allan), koji je 1850. osnovao Nacionalnu detektivsku organizaciju "Pinkerton".

    1822. -
    Umro je engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel (William Herschel). Otkrio je 1781. planetu Uran, što mu je obezbedilo članstvo, a potom i položaj predsednika u Londonskom kraljevskom društvu.

    1825. -
    Urugvaj je objavio nezavisnost od Španije.

    1839. -
    U Užicu je osnovana gimnazija. Tu gimnaziju pohađali su neki od prvaka socijalističkog pokreta u Srbiji krajem 19. i početkom 20. veka, Radovan Dragović, Dimitrije Tucović i Dušan Popović i druge istaknute ličnosti kao što su Ljubomir Davidović i Milan Predić.

    1842. -
    U Kragujevcu su ustavobranitelji predvođeni Tomom Vučićem Perišićem podigli bunu seljaka nezadovoljnih povećanjem poreza i oborili sa vlasti kneza Mihaila Obrenovića. Vučić je potom, kao "predvoditelj naroda", u Beogradu za kneza proglasio Aleksandra Karađorđevića. Mihailo Obrenović ponovo je bio knez Srbije od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku.

    1867. -
    Umro je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej (Michael Faraday), koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1883. dva osnovna zakona elektrolize.



    1875. -
    Kapetan Metju Veb (Matthew Webb) je postao prvi čovek koji je preplivao kanal Lamanš.

    1900. -
    Umro je nemački filozof poljskog porekla Fridrih Niče (Friedrich Nietzche). Otac nihilizma, filozofije života bez svrhe i značaja, umro je mentalno bolestan i paralizovan od sifilisa. Njegovo delo značajno je uticalo na filozofiju 19. i 20. veka ("Tako je govorio Zaratustra", "S onu stranu dobra i zla", "Volja za moć", "Slučaj Vagner", "Sumrak idola", "Antihrist", "Ljudsko, odviše ljudsko").

    1921. -
    SAD su potpisale s poraženom Nemačkom mirovni ugovor, čime je formalno okončano ratno stanje dveju država u Prvom svetskom rata.

    1930. -
    Rođen je škotski filmski glumac Šon Koneri (Sean Connery) koji se proslavio filmovima o tajnom agentu Džejmsu Bondu snimanim prema pričama engleskog pisca Jana Fleminga (Ian).

    1940. -
    Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu bacilo prve bombe na Berlin. Do završetka rata 1945. na Berlin je palo oko 80.000 tona savezničkih bombi.

    1944. -
    Savezničke snage su oslobodile Pariz u Drugom svetskom ratu.

    1961. -
    Predsednik Brazila Žanio Kvardos (Janio Cuadros) je posle samo sedam meseci na tom položaju neočekivano podneo ostavku, navodeći kao razlog neidentifikovane "okultne snage".

    1964. -
    Kenet Kaunda (Kenneth) je postao prvi predsednik Zambije.

    1965. -
    Snežna lavina koja se sručila s glečera u švajcarskim Alpima zatrpala je 108 ljudi.

    1972. -
    Kina je prvi put upotrebila veto u Savetu bezbednosti UN i usprotivila se prijemu Bangladeša u svetsku organizaciju.

    1989. -
    Posle 12 godina i šest milijardi pređenih kilometara, američki vasionski brod bez ljudske posade "Vojadžer 2" dospeo je do planete Neptun i njenog satelita Triton i poslao na Zemlju snimke tih nebeskih tela.

    1999. -
    Na osnovu tajne optužnice Haškog tribunala za zločine protiv čovečnosti, u Beču je uhapšen načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske general-pukovnik Momir Talić. Uhapšen je u sali u kojoj je u toku bio seminar o vojnoj doktrini.

    2000. -
    U Beogradu je nestao Ivan Stambolić, bivši predsednik Predsedništva Srbije, blizak prijatelj predsednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića krajem osamdesetih kada je Milošević počinjao svoju političku karijeru, a potom jedan od njegovih najvećih kritičara. Telo ubijenog Stambolića pronađeno je 28.marta 2003.godine na Fruškoj Gori.

    2001. -
    Mete-Marit Tjesem Hojbi, samohrana majka i bivša kelnerica, udala se u Oslu za norveškog prestolonaslednika, princa Hakona.

    2003. -
    U Ruandi su održani prvi višestranački predsednički izbori od sticanja nezavisnosti 1962. i skoro deset godina od genocida u toj zemlji u kojem je život izgubilo više stotina hiljada ljudi. Na tim izborima pobedio je dotadašnji predsednik Ruande Pol Kagame (bivši vođa pobune plemena Tutsi).

    2003. -
    U eksploziji dva automobila bombe u Bombaju, finansijskom centru Indije, poginulo je 52, a povređeno najmanje 150 osoba.

    2004. -
    Južnoafrička policija uhapsila je Marka Tačera (Thatcher), sina bivše britanske premijerke Margaret Tačer, zbog sumnje da je umešan u puč u Ekvatorijalnoj Gvineji. U dogovoru sa tužiocima Tačer je priznao krivicu, nakon čega je osuđen na četiri godine uslovno i 500.000 dolara kazne, čime je izbegao zatvor.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #750

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 26. avgust, 239. dan 2008. Do kraja godine ima 127 dana.


    55. - p.n.e.
    Rimski konzul Gaj Julije Cezar (Caius Iulius Caesar) iskrcao se na tlo Engleske sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije.

    1576. -
    Umro je venecijanski slikar Ticijan Večeli (Tiziano Veccelli). Raskošan kolorit i veština upotrebe nove uljane tehnike učinili su ga jednim od najvećih majstora renesanse ("Venera Urbinska", "Bahanal", "Jupiter i Antiopa").

    1664. -
    Umro je španski slikar Fransisko de Surbaran (Francisco, Zurbaran), jedan od najznačajnijih umetnika španskog baroknog slikarstva.

    1770. -
    Rođen je nemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel (Wilhelm Friedrich), najznačajniji i najuticajniji predstavnik nemačke idealističke filozofije ("Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije").
    1789. -
    Parlament Francuske usvojio je Deklaraciju o pravima čoveka i građanina.

    1813. -
    U bici kod Drezdena Napoleon Bonaparta (Bonaparte) je sa 130.000 vojnika porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.

    1828. -
    Urugvaj je zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru posle okončawa rata između Brazila i Argentine.

    1884. -
    Rođen je američki filmski producent poreklom poljski Jevrejin Šmuel Gelbfiš (Shmuel Gelbfisz), poznat kao Semjuel Goldvin (Samuel Goldwyn), jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin Prodakšns", koja se 1924. udružila s još dve filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer".

    1890. -
    Rođen je američki slikar i fotograf Emanuel Radinski (Emmanuel), poznat kao Men Rej (Man Ray), koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom (Marcel Duchamp) osnovao dadaizam.

    1907. -
    Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je kamen temeljac za zgradu parlamenta u Beogradu po projektu arhitekte Jovana Ilkića. Gradnja je trajala gotovo 30 godina, a prvo zasedanje skupštine Jugoslavije u njoj održano je 20. oktobra 1936.

    1908. -
    Rođen je američki državnik Lindon Bejnz Džonson (Lyndon Baines Johnson), potpredsednik SAD od 1960, predsednik od 1963, nakon ubistva Džona Kenedija (John Kennedy). Na izborima 1964. ponovo je izabran za predsednika, pošto je pobedio republikanca Barija Morisa Goldvotera (Barry Morris Goldwater).

    1910. -
    U Skoplju je rođena misionarka Majka Tereza, koja je u Kalkuti 1950. osnovala družbu "Sestre misionarke ljubavi". Oko 2000 redovnica raznih nacionalnosti posvetile su se siromašnim, bolesnim i umirućim ljudim (posebno gubavcima) u Indiji i na svim kontinetima. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1979. Umrla je u septembru 1997. u 87. godini.

    1916. -
    Italija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Nemačkoj a Rumunija Austro-Ugarskoj.

    1920. -
    Prvi put je ženama dato pravo glasa u SAD.

    1921. -
    Velika Britanija je postavila Fejsala (Faisal), sina Šerifa Huseina (Sherif Hussein), vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.

    1928. -
    U Parizu je potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rešavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rešavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.

    1940. -
    Britanska avijacija bombardovala Berlin po prvi put u Drugom svetskom ratu.

    1945. -
    Američke trupe su na kraju Drugog svetskog rata počele iskrcavanje na tlo Japana.

    1946. -
    Francuska i Laos su zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.

    1975. -
    U zatočeništvu je umro zbačeni car Etiopije Haile Selasije I (Selassie), koji je 1928, posle smrti Menelika II, imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Svrgnut je u vojnom udaru 1974. Postoje sumnje da je ubijen nekoliko dana pre nego što je zvanično objavljena njegova smrt.

    1981. -
    Vasionska sonda Vojadžer (Voyager) prošla najbližu tačku do planete Saturn, na svom putovanju ka planeti Uran.

    1990. -
    SAD su proterale 36 od 55 službenika ambasade Iraka u Vašingtonu.

    1991. -
    Moldavija je proglasila nezavisnost od SSSR.

    1992. -
    U Londonu je završena dvodnevna Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici bosanskih Srba prihvatili da teško naoružanje stave pod kontrolu UN.

    1995. -
    Izrael i PLO su u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije i na Zapadnu obalu. Autonomija je dotad bila predviđena samo za oblast Gaze.

    1999. -
    Umro je Helder Kamara (Helder Camara), bivši brazilski katolički nadbiskup, poznati borac za ljudska prava. Dobitnik više međunarodnih nagrada za mir umro je u 90. godini.

    2000. -
    U Moskvi je u požaru izgoreo televizijski toranj Ostankino, jedan od simbola grada. Toranj, visok preko petsto metara, sagrađen je 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina.

    2001. -
    U izraelskom raketnom napadu na Zapadnu obalu ubijen je lider Narodnog fronta za oslobođenje Palestine Abu Ali Mustafa.

    2002. -
    Sud u Tokiju doneo je odluku kojom se priznaje da je Japan tokom II svetskog rata bio umešan u biološki rat u Kini, kao i da je vršio eksperimente nad kineskim ratnim zarobljenicima, što japanska vlada nikada nije zvanično potvrdila.

    2004. -
    Vrhovni sud u Čileu odlučio je da oduzme imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinočeu (Pinochet), u sklopu istrage o Planu Kondor (programu južnoameričkih diktatora u sklopu kojeg su od 1970-1980. likvidirani njihovi politički protivnici). Pinoče je bio na vlasti 17 godina.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 50 od 98 PrvaPrva ... 40484950515260 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •