Dogodilo se na današnji dan - Strana 65
Strana 65 od 98 PrvaPrva ... 1555636465666775 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 961 do 975 od ukupno 1456
  1. #961

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan


    Beograd -- Danas je subota, 16. maj, 136. dan 2009. Do kraja godine ima 229 dana.

    1532. - Španski osvajač Francisko Pisaro iskrcao se s malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Godinu dana potom osvojio je tu zemlju i brutalno je, u začetku, ugušio pobunu Inka.

    1703. - Umro je francuski pisac Šarl Pero, autor zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su deci širom sveta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa" i "Uspavana lepotica". Ostala dela:"Vek Luja Velikog", "Poredjenja starih i modernih".

    1812. - Počeli su pregovori posle šestogodišnjeg Rusko-turskog rata u kojem su Turci poraženi i primorani na velike ustupke Rusiji. U tom ratu Srbi su se borili na strani Rusije, pa je Bukureštanski mir, zaključen 28. maja 1812, predvideo da sultan amnestira srpske ustanike. Dogovoreno je i da turska vlada stupi u direktne pregovore sa predstavnicima Srbije radi sporazuma o njenoj autonomiji u okviru Osmanskog carstva, ali su Turci 1813. napali Srbiju i ugušili Prvi srpski ustanak, iskoristivši zauzetost Rusije borbom protiv francuskog cara Napoleona I.

    1873. - Rodjen je francuski pisac Anri Barbi, propovednik radničke solidarnosti. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu "Oganj" u kojem je opisao stravičnu sliku rata, čime je snažno uticao na pisce antiratnih romana u Evropi. Ostala dela: romani "Pakao", "Svetlost", zbirka pesama "Tugovanke".

    1881. - Prvi tramvaj u svetu s pogonom na električnu energiju počeo je redovno da saobraća u blizini Berlina.

    1898. - Rodjen je srpski pisac Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pesnika posle Prvog svetskog rata. U ratu je sa srpskom vojskom prošao albansku golgotu, posle čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. Od 1923. je u diplomatskoj službi - radio je u Rimu, zatim u Vašingtonu, gde je umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u otadžbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pesama "Otkrovenje" najznačajnije je delo srpske poezije izmedju dva svetska rata. Pisao je i putopise s putovanja u Africi i Americi, a o Prvom svetskom ratu u romanu "Dan šesti". Ostala dela:
    roman "Burleska gospodina Peruna boga groma", lirska proza "Ljudi govore", putopis "Afrika", drama "Sibinjanke".

    1898. - Rodjena je srpska književnica Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Dela: zbirke pesama "Pesme", "Zeleni vitez", "Pesnik i zavičaj", "Otadžbino, tu sam", "Miris zemlje", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Pesme iz Norveške", "Letopis Perunovih potomaka", "Ničija zemlja", "Slovo o ljubavi", priče "Ludilo srca", romani "Otvoren prozor", "Ne zaboraviti", dečji roman "Pradevojčica", zbirka bajki i proze u stihu "Oraščići palčići", putopis "Snimci iz Švajcarske".

    1905. - Rodjen je američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda, jedna od najupečatljivijih fizionomija svetskog filma, čiju glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija. Oskar je dobio za ulogu u filmu "Na zlatnom jezeru", poslednjem u više od 80 koliko ih je snimio. S velikim uspehom igrao je i u brodvejskim pozorištima u Njujorku, takodje u TV serijama. Ostali filmovi: "Farmer se ženi", "Staza usamljenog bora", "Na krilima jutra", "Džezabel", "Priča o Aleksandru Grejemu Belu", "Džesi Džejms","Mladi Linkoln", "Plodovi gneva", "Ledi Iv", "Omča za vešanje", "Moja draga Klementina", "Na apačkoj granici", "Begunac", "Mister Roberts", "Rat i mir", "Pogrešan čovek", "Samo jednom se živi", "12 gnevnih ljudi", "Bura nad Vašingtonom", "Najduži dan", "Roj","Ubica na konju".

    1920. - Papa Benedikt XV kanonizovao je Jovanku Orleanku, koja je pod optužbom za jeres spaljena na lomači maja 1431. Rodjena 1412. tokom Stogodišnjeg rata pridobila je francuskog kralja Šarla VII, ubedivši ga da joj je - Glas s neba - naredio da spase Francusku, da krene u oslobadjenje Orleana, a 1429. je na čelu odreda od oko 800 ljudi naterala Engleze da obustave opsadu grada. Potukla ih je i kod Poatjea, a Šarla VII odvela je u Rems, gde je krunisan. Burgundjani su je zarobili u maju 1430. i prodali Englezima. Posle procesa pred engleskim crkvenim sudom u Ruanu, na kojem se držala izuzetno hrabro, osudjena je pod optužbom da je jeretik i veštica. Bes Francuza zbog njenog mučeničkog stradanja i patriotsko oduševljenje koje je izazvala omogućili su proterivanje Engleza iz Francuske i 1453. završetak Stogodišnjeg rata.

    1929. - U Holivudu su dodeljene prve nagrade američke filmske akademije (od 1931. nazvane Oskar). Prve nagrade dodeljene su filmu "Krila", glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

    1932. - U Tokiju je ubijen japanski premijer Cujoši Inukai.

    1932. - Poginuo je Alber Londr, francuski pisac i novinar. Njegove svetski poznate reportaže postale su vremenom klasična novinarska lektira. Londr je bio izrazito angažovan autor, predano je ukazivao na socijalne probleme širom sveta, osim o rodnoj Francuskoj, pisao je o zemljama Afrike, Latinske Amerike, Pacifiku,pa i o problemima Balkana, izmedju ostalog o Srbiji i Beogradu.Bavio se problematikom kolonijalizma, terorizma, militarizma, trgovine ljudima. Njegovim imenom nazvana je francuska nacionalna nagrada za novinarstvo.

    1935. - Potpisan je čehoslovačko-sovjetski pakt, prema kojem je Sovjetski Savez bio dužan da brani Čehoslovačku, pod uslovom da se sama oružano suprotstavi agresoru i da joj Francuska pritekne u pomoć.

    1941. - Skupština Islanda okončala je ugovor s Danskom i proglasila nezavisnost, koja je potvrdjena plebiscitom 24. maja 1944, na osnovu kojeg je Island kasnije proglašen republikom.Island je od 1918. bio u personalnoj uniji s Danskom (pod istom krunom) a ranije je bio danska kolonija.

    1947. - Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom 1929. podelio Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takodje je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj u ćelijskoj okcidaciji i aminokiselinu triptofan.Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u
    životinjskom carstvu.

    1961. - General Park Čung Hi izvršio je vojni udar u Južnoj Koreji i potom je vladao tom azijskom zemljom do 1979, kad ga je ubio šef njegove bezbednosti. Vojna hunta je odmah po preuzimanju vlasti zabranila rad sindikata i političkih partija.

    1969. - Sovjetski vasionski brod "Venera 5" spustio se na Veneru i počeo da šalje podatke o toj planeti.

    1972. - Posle osam godina izgradnje, u rad je pušten hidroenergetski i plovidbeni sistem "Djerdap", zajednički graditeljski poduhvat Jugoslavije i Rumunije. Sistem je koštao oko 400 miliona dolara, a elektroprivrede dveju zemalja su dobile 5,6 milijardi kilovat-časova struje godišnje.

    1974. - Socijaldemokrata Helmut Šmit postao je kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta.

    1975. - Japanka Junko Tabei postala je prva žena koja se popela na najviši svetski vrh Maunt Everest.

    1984. - Umro je američki pisac Irvin Šo, čija se proza odlikuje snaznom dramatičnošću, društvenom svešću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svetskom ratu kao američki vojnik u Evropi i Africi. Dela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Dve sedmice u drugom gradu", "Glasovi letnjeg dana", "Prosjak i lopov", "Bogataš i siromah", "Hleb na vodama", "Veče u Vizantiji", "Vrh brda", zbirke pripovedaka "Mornar sa Bremena", "Dobrodošli u grad", "Mešovito društvo", "Ljubav u mračnoj ulici", "Pet decenija", "Bog je bio ovde, ali je otišao ranije", "Šaputanja u Bedlamu",
    drame "Sahraniti mrtve", "Opsada", "Ljubazni ljudi", "Povlačenje u zadovoljstvo", "Sinovi i vojnici", "Ubica", putopis "U društvu
    delfina".

    1990. - Umro je američki pevač, igrač i glumac afričkog porekla Semi Dejvis, jedan od najvećih zabavljača 20. veka.

    1991. - Prva žena predsednik vlade, u istoriji Francuske, socijalista Edit Kreson, stupila je na dužnost.

    1991. - Britanska kraljica Elizabet II postala je prvi monarh koji je govorio u Kongresu SAD.

    1992. - Serijom eksplozija dignut je u vazduh vojni aerodrom kod Bihaća, jedan od najvažnijih vojnih objekata JNA, čija je izgradnja koštala više od četiri milijarde dolara.

    1995. - Artiljerijskim napadima na srpske delove grada, muslimanske snage su otpočele snažnu ofanzivu na položaje jedinica Vojske Republike Srpske oko Sarajeva, koja je posle nekoliko dana okončana potpunim slomom.

    1995. - Japanska policija je uhapsila vodju verske sekte AUM Šinrikjo - Šoka Asaharu, na osnovu sumnje da je organizovao napad nervnim gasom u tokijskom metrou 20. marta 1995. kad je 12 ljudi umrlo a više od 5.000 povredjeno.

    1997. - Zairski (danas Kongo) predsednik Mobutu Sese Seko napustio je Kinšasu ka kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, okončavši tako njegovu 32-godišnju autokratsku vladavinu.

    1997. - Umro je italijanski filmski režiser Djuzepe De Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma nastalog u Italiji u prvim godinama po okončanju Drugog svetskog rata. Filmovi: "Gorki pirinač", "Rim u 11 časova", "Put dug godinu dana".

    2003. - Islamski teroristi samoubice, upotrebljavajući automobile-bombe i pojaseve s eksplozivom, aktivirali su najmanje pet snažnih detonacija u najvećem marokanskom gradu Kazablanki, usmrtivši 55 ljudi, uključujući 12 bombaša. Na meti terorista bili su belgijski konzulat, hotel "Safir" u starom delu grada, jevrejski kulturni centar i španski restoran i klub.

    2004. - Pripadnici ugandske "Božje armije otpora", ekstremne pseudohrišćanske organizacije bez precizne političke platforme, masakrirali su više od 50 izbeglica u jednom sabirnom logoru na severu zemlje.

    2005. - Skupština Kuvajta usvojila je amandman na izborni zakon kojim se, po prvi put u istoriji zemlje, ženama daje pravo glasa i pravo da budu birane.

    2006. - Umro je austrijski publicista Ginter Nening, jedan od najangažovanijih novinara i političara te zemlje. Bio je dvostruki doktor nauka, jedan je (od 1958.) od izdavača bečkog magazina "Forum". Pisao je i za nemačke nedeljnike "Špigel" i "Cajt". Jedan je od osnivača austrijske stranke
    Zelenih, posebno aktivan kao borac za zaštitu prirode.

    2006. - Najmanje 115 ljudi je poginulo u talasu nasilja koji su započeli pripadnici jedne kriminalne grupe u brazilskoj državi Sao Paolo. Medju nastradalima nalaze se, pored kriminalaca, i 32 policajaca. Gangsteri, naoružani automatskim puškama i granatama, organizovali su više od 150 napada širom države, a njihova glavna meta bile su stanice policije.

    2007. - Umro je novinar-satiričar Branislav Djuričić. Pokretač je poratnog izdanja časopisa "Jež", emisije "Veselo veče", serije "Porodica Jovanović". Jedan je od najplodnijih srpskih satiričara. Novinarsku karijeru započeo je 1948. u agenciji Tanjug, nakon čega je radio u listu "Jež" koji je obnovio, i u Radio Beogradu.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #962

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 17. maj




    Beograd -- 1102 - Prvi ugarski kralj iz dinastije Arpadovića krunisan je u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije.

    1395 - Poginuo je Kraljević Marko, najstariji sin i naslednik kralja Vukašina, najpopularnija ličnost srpskih narodnih pesama.Prema nepouzdanim podacima, poginuo je kao turski vazal u borbi protiv vlaškog vojvode Mirče na Rovinama. U narodnim pesmama idealizovan je kao uzor junaštva i kao zaštitnik sirotinje od zuluma i nasilja.

    1510 - Umro je italijanski slikar Sandro Botičeli. Njegova dela "Proleće" i Rodjenje Venere" smatraju se ovaploćenjem renesansnog duha. Po narudžbi Lorenca Medičija (Lorenzo Medici) prvi je medju italijanskim slikarima uradio ilustracije za Danteovu "Božanstvenu komediju"

    1749 - Rodjen je engleski lekar Edvard Džener, pronalazač vakcine protiv velikih boginja.

    1814 - Norveška je proglasila nezavisnost od Švedske i usvojla novi ustav.

    1838 - Umro je francuski sveštenik i političar Moris de Taljeran Perigore, , jedan od najveštijih diplomata u istoriji. Zahvaljujući njegovoj veštini Francuska je,
    mada poražena strana, na Bečkom kongresu (1814-15) uspela da zadrži granice iz 1792.

    1861 - Tomas Kuk organizovao je prvi turistički "paket aranžman" u svetu, estodnevno putovanje iz Londona u Pariz.

    1866 - Rodjen je francuski kompozitor i pijanist Erik Sati, autor "Gimnopedija". Poznat je postao skandalom koji je izazvao izvodjenjem baleta "Parada" na tekst Koktoa i sa scenografijom Pikasa, koji je prikazan 1916. kao "kubistički manifest".

    1900 - Rodjen je iranski verski vodja ajatolah Ruholah Homeini. U Iran se vratio iz izbeglištva 1979. nakon što je u "islamskoj revoluciji" zbačen šah Reza Pahlavi, uspostavio teokratsku diktaturu i vladao Iranom do smrti 1989.

    1903 - U Španiji je nacionalizovana imovina crkve i ukinute su crkvene škole.

    1906 - Rodjena je hrvatska pevačica Zinka Kunc, prvakinja Zagrebačke opere (1928-36) i solistkinja Metropoliten opere (1937-66).

    1917 - U Nici je umro srpski vojvoda Radomir Putnik, proslavljeni vojskovodja u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915. i uspeo da osujeti namere nemačke Vrhovne komande da je opkoli i uništi.

    1939 - Švedska, Norveška i Finska odbile su Hitlerov predlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt su potpisale Danska, Estonija i Litvanija.

    1940 - Trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ušle su u Brisel.

    1946 - Premijer Rumunije u vreme Drugog svetskog rata Mitri Antonesku osudjen je na smrt i streljan zbog saradnje s nemačkim nacistima.

    1949 - Velika Britanija je priznala nezavisnost Republike Irske i potvrdila pripadnost Severne Irske Ujedinjenom Kraljevstvu.

    1954 - Vrhovni sud SAD osporio je propis iz 1896. da obrazovanje treba da bude "odvojeno ali jednako", čime je formalno odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.

    1965 - Prvi put je prenet TV program u boji iz Velike Britanije u SAD. To je bio prenos emisije američke TV mreže NBC "Novi pogled na staru Englesku" preko američkog komercijalnog telekomunikacionog satelita "Erli Bird".

    1973 - Specijalni komitet američkog Senata počeo je istragu o aferi Votergejt u kojoj su pristalice republikanske stranke bile optužene da su pred predsedničke izbore 1972. radi špijunaže provalile u sedište Demokratske stranke. Administracija tadašnjeg predsednika SAD Ričarda Niksona (Rićard Nixon) optužena je da ometa
    istragu, pa je pokrenut postupak za opoziv predsednika. Nikson je u avgustu 1974. dao ostavku, a predsednički položaj preuzeo je dotadašnji potpredsednik Džerald Ford.

    1974 - U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina 32 osobe su poginule, a više stotina je ranjeno.

    1987 - Irački ratni avion "F-I Miraž" ispalio je dve "egzoset" rakete na američki vojni brod "Stark" koji je patrolirao Zalivom.Poginulo je 37, a ranjena su 62 mornara.

    1997 - Loran Kabila je sa svojim trupama ušao u Kinšasu, preuzeo vlast u Zairu i promenio naziv države u Demokratska Republika Kongo. Kabila je ubijen u pokušaju državnog udara u januaru 2001, a vlast je preuzeo njegov sin Žozef.

    1998 - Pripadnici separatističkog pokreta "Tamilskih tigrova" ubili su Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na severu Šri Lanke.

    1999 - Izbore u Izraelu dobio je vodja Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda.

    2000 - Vlada Srbije preuzela je beogradski radio i televiziju "Studio B" upadom policije u redakcije. Vlasti su u narednim mesecima na različite načine nemogućavale rad nezavisnih elektronskih medija u Srbiji i istovremeno otvarale nove pod državnom kontrolom i kontrolom vladajućih partija.

    2000 - U Indoneziji je održano prvo sudjenje za kršenje ljudskih prava. U tom procesu dvadesetčetvoro vojnika i civila optuženo je za ubistvo desetina seljaka u masakru u provinciji Aseh 1999.

    2001 - Svih 30 putnika, ukljucujući i iranskog ministra saobraćaja Rahmana Dadmana i zamenike ministara iz njegove delegacije poginulo je kada se na severu Irana srušio ruski avio Jak-40.

    2003 - U najvećoj poplavi u poslednjih 50 godina, koja je posle velikih kiša zadesila Šri Lanku, poginulo je oko 250 ljudi, oko 55.000 kuća je potpuno uništeno, a neka sela su zbrisana sa lica zemlje. Procenjeno je da je oko 150.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

    2004 - Masačusets je postao prva američka država koja je dozvolila zaključenje braka sa osobom istog pola.

    2006 - Umro je Kju Fojer veteran holivudske produkcije i kompozitor.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  3. #963

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. maj





    1781. Španci su u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupaka Amarua II.

    1799. Umro je francuski dramski pisac Pjer Bomarše, autor komedija "Seviljski berberin" i "Figarova ženidba", koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere.

    1800. U Sankt Peterburgu je umro ruski vojskovođa i strateg Aleksandar Suvorov, koji je ratovao punih 55 godina i vodio ukupno 60 bitaka.

    1803. Britanija je objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.

    1804. Napoleon Bonaparta proglašen je carem Francuske, a u decembru je krunisan kao Napoleon I.

    1836. Rođen je austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886, pobedom nad Johanesom Cukertortom.

    1868. Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. Sa prestola je zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine je pogubljen zajedno sa članovima porodice.

    1872. Rođen je britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel, osnivač i predsednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje, zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950.

    1883. Rođen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao prestižnu arhitektonsku školu "Bauhaus".

    1911. Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Bečke opere, koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba (10 simfonija, ciklusi solo pesama za glas i orkestar).

    1919. Rođena je britanska primabalerina Margot Fontejn, jedna od najslavnijih balerina u 20. veku. Od 1962. bila je partnerka proslavljenog Rudolfa Nurejeva.

    1920. U Poljskoj, blizu Krakova, rođen je Karol Vojtila, koji je 1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa posle 455 godina.

    1944. U Sovjetskom Savezu počelo je proterivanje više od 200.000 Tatara sa Krima, pod optužbom da su sarađivali sa Nemcima.

    1954. Stupila je na snagu Evropska konvencija o ljudskim pravima.

    1973. Umrla je američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD.

    1974. Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

    1988. Počelo je povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.

    1992. Visoki komesarijat UN za izbeglice saopštio je da je zbog rata iz Jugoslavije izbeglo milion i 300 hiljada ljudi, što je stvorilo najveću izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.

    1995. Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Godunov, koji je posle emigriranja iz SSSR-a stekao svetsku slavu.

    1996. Romano Prodi postao je premijer 55. italijanske vlade od Drugog svetskog rata.

    1996. Pod pritiskom međunarodne zajednice, ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mesta predsednika Republike Srpske. Dužnost predsednika preuzela je potpredsednica Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995. Karadžića za ratne zločine i genocid.

    1998. Vlada SAD-a podnela veliku tužbu protiv korporacije Majkrosoft, najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.

    1999. Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili su se o prekidu vatre, čime su okončane sedmogodišnje surove borbe.

    2000. Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.

    2005. Umro je Frenk Goršin, američki glumac i veliki imitator.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #964

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji da 19. maj





    Beograd -- 1635 - Francuska je u Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648 ) objavila rat Španiji.

    1649 - Prvi put je upotrebljen naziv Komonvelt, kojim je Oliver Kromvel označio englesku republiku.

    1762 - Rođen je nemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik nemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Erlangenu, rektor Berlinskog univerziteta.

    1802 - Napoleon Bonaparta ustanovio je Orden legiječasti za civilne i vojne zasluge.

    1861 - Rođena je australijska operska pevačica Neli Melba, jedan od najvećih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka.

    1890 - Rođen je vijetnamski državnik Ngujen Tat Tan , poznat kao Ho Ši Min, osnivač Komunističke partije Vijetnama (1930) i predsednik Demokratske Republike Vijetnam (Severni Vijetnam) od njenog proglašenja 1945. do smrti 1969.

    1890 - Rođen je jugoslovenski slikar i karikaturista Petar PjerKrižanić, jedan od osnivača "Ošišanog ježa".

    1898 - Umro je engleski državnik Vilijam Juert Gledston, koji je između 1868. i 1894. četiri puta bio premijer Velike Britanije. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.

    1906 - Italijanski kralj i švajcarski predsednik zvanično suotvorili Simplon tunel kroz Alpe kojim su povezane Italija i Švajcarska.

    1925 - Rodjen je američki borac za gradjanska prava Malkolm Litl, poznat kao Malkolm X. Ubijen je u Njujorku u februaru 1965. dok je govorio okupljenim pristalicama.

    1928 - Rodjen je kambodžanski diktator Salot Sar ,poznat kao Pol Pot. Tokom njegove vladavine (1975-78 ) pobijeno je više od milion
    ljudi.

    1930 - Bele žene u Južnoj Africi su dobile pravo glasa.

    1935 - U saobraćajnom udesu poginuo je engleski pukovnik TomasEdvard Lorens arheolog i pisac, poznat kao Lorens od Arabije. Proslavio se kao ratnik u arapskim zemljama u Prvom svetskom ratu, a svoje doživljaje opisao je u knjizi "Sedam stubova mudrosti".

    1945 - Više od 40 američkih bombardera napalo je Tokio u Drugomsvetskom ratu.

    1974 - Tesnom većinom Valeri Žiskar d'Esten pobedio je Fransoa Miterana na predsedničkim izborima u Francuskoj.

    1989 - Tokom studentskih demonstracija u Pekingu smenjen je generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang, jer se usprotivio vanrednim merama i primeni sile protiv studenata. Tada je stavljen u kućni pritvor u kome je bio do smrti 17. januara 2005.

    1994 - Umrla je Žaklina Kenedi Onazis , supruga predsednika SAD Džona Kenedija ubijenog 1963. u atentatu i grčkog brodovlasnika, milijardera Aristotela Onazisa.

    1997 - U Bangladešu je u snažnom ciklonu izgubilo životnajmanje 350 ljudi, a više od milion je ostalo bez kuća.

    2000 - Kina i Evropska unija postigle su sporazum o trgovini kojim je otvoren put Kini u Svetsku trgovinsku organizaciju. Kina je naredne
    godine primljena u STO.

    2003 - Indonežanska vojska započela je ofanzivna dejstva na bazeseparatističke pobunjeničke grupe Pokret za slobodni Aceh.Napadi su označili prekid primirja koji su potpisale obe strane u decembru 2002. godine i predstavljaju najveću vojnu operaciju od aneksije Istočnog Timora 1975. godine.

    2004 - U Velikoj Britaniji je otvorena prva banka embriona nasvetu.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  5. #965

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 20. maj




    1347 - Rimski narodni tribun Kola di Rienco proglasio je Rimsku Republiku proteravši vlastelu iz grada. Već naredne godine Rienco je bio prisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera za operu "Rienco".

    1349 - Donet je Dušanov zakonik kojim su utvrdjena opšta načela uredjenja srpske države.

    1498 - Portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) stigao je u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade.

    1506 - Umro je italijanski moreplovac Kristofer Kolumbo, koji je na svojim putovanjima u Novi svet otkrio Ameriku.

    1799 - Rođen je francuski pisac Onore de Balzak. Kao protagonist realističkog romana, stvorio je opus od stotinak knjiga pod zajedničkim naslovom "Ljudska komedija" u kojem je opisao likove iz najrazličitijih društvenih slojeva.

    1806 - Rođen je engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od osnivača političke ekonomije i zastupnik utilitarizma u etici. U logici je usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama ("Principi političke ekonomije", "Sistem logike", "Utilitarizam").

    1834 - Umro je francuski general i državnik markiz Lafajet, dobrovoljac u američkom ratu za nezavisnost od 1777. Po povratku u Francusku 1789. bio je komandant Nacionalne garde.

    1867 - Britanska kraljica Viktorija položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.

    1881 - Rođen je poljski general i političar Vladislav Sikorski, koji je u Drugom svetskom ratu organizovao poljske emigrante za borbu protiv Hitlera.

    1882 - U Beču je potpisan ugovor o Trojnom savezu Nemačke, Austro-Ugarske i Italije.

    1902 - Američke trupe napustile su Kubu nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsednik republike bio je Tomas Estrada Palma.

    1915 - Rođen je izraelski general i političar Moše Dajan. U arapsko-izraelskom ratu 1948-49. komandovao je trupama na sirijskom i jerusalemskom frontu, a u anglo-francusko-izraelskom napadu na Egipat 1956. predvodio je izraleske trupe u invaziji na Sinaj. U vreme šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. bio je ministar odbrane.

    1920 - Ubijen je meksički predsednik Venustijano Karansa. Novi predsednik Meksika postao je Adolfo de la Uerta.

    1922 - Najmanje 90 ljudi je poginulo kada je britanski brod "Egipat" potonuo nakon sudara u gustoj magli s francuskim brodom "Sena". Brod je nosio i zlato i srebro u vrednosti od milion funti.

    1927 - Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Džedi sa kraljem Ibn Saudom Velika Britanija je priznala nezavisnost Saudijske Arabije.

    1941 - Italija je u Drugom svetskom ratu anektirala Boku Kotorsku sa delom dubrovačkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka Kotorska.

    1956 - Amerikanci su izvršili prvu eksploziju hidrogenske bombe bačene iz aviona iznad pacifičkog ostrva Bikini.

    1958 - Umro je Đuro Salaj, jedan od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i prvi predsednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije (1945).

    1980 - U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo je protiv otcepljenja.

    1985 - Film "Otac na službenom putu" jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je "Zlatnu palmu" na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.

    1989 - Skupština Srbije donela je odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije. Zajam nikada nije vraćen zajmodavcima, a srpska privreda je u narednoj deceniji doživela kolaps.

    1995 - Zairska vlada je uspostavila karantin u regionu pogodjenom smrtonosnim ebola virusom.

    1997 - Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi unutar severnog Iraka.

    1999 - Vazdušni napadi NATO-a su u Beogradu za posledicu imali razrušenu bolnicu, poginula tri pacijenta i nekoliko oštećenih ambasadorskih rezidencija.

    2000 - Na poslednjoj donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu održanoj u sedištu EU u Briselu prikupljeno je 850 miliona dolara. Za obnovu te bivše jugoslovenske republike nakon trogodišnjeg rata (1992-95), ukupno je prikupljeno 5,1 milijarda dolara.

    2000 - Tajvan je inaugurisao predsednika Čen Shui-biana, što je po prvi put u kineskoj istoriji da demokratski izabran opozicioni lider polaže zakletvu kao lider države.

    2002 - Istočni Timor zvanično je proglasio nezavisnost, nakon više od četiri i po veka strane dominacije i 32 meseca vlasti administracije UN.

    2003 - Bivši pilot Jugoslovenske narodne armije Emir Šišić osuđen je u Rimu na doživotnu robiju, zbog ubistva petorice diplomata, od kojih su četvorica bili italijanski državljani. Šišić je u januaru 1992. na području Hrvatske oborio avion Evropske zajednice.

    2005 - Umro je francuski filozof Pol Riker humanista i autor oko 30 knjiga, među kojima je i "Pravilo metafore". Riker je bio najpoznatiji po svom radu na polju fenomenologije.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #966

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 21. maj





    1471. Rođen nemački slikar i graver Albreht Direr, jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio portrete velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanredne gravire u drvetu i bakru, koje odlikuje precizan crtež.

    1471. U londonskom zatvoru Tauer ubijen engleski kralj Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, svrgnut u dinastičkim borbama, nazvanim Rat ruža. Njegov lik inspirisao Vilijama Šekspira za dramu Henri VI. Presto preuzeo Edvard IV.

    1502. Portugalci otkrili nenastanjeno ostrvo Sveta Jelena u južnom Atlantiku.

    1527. Rođen španski kralj Felipe II, sin i naslednik Karla V. Politikom fanatičnog katoličanstva izazvao pobunu u Holandiji, što je kasnije dovelo do njene nezavisnosti.

    1639. Umro italijanski filozof - dominikanac Tomazo Kampanela, zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, 1599. osuđen na doživotni zatvor. Oslobođen posle 27 godina, na intervenciju pape Urbana VIII. Ideal države opisao u delu "Grad sunca", koji je postao udžbenik utopijske filozofije.

    1844. Rođen francuski slikar Anri Ruso Carinik, prvi slikar-naivac čije su slike ušle u Luvr.

    1845. Rođen glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca XIX veka.

    1860.
    Rođen holandski lekar Vilem Ejnthoven, osnivač elektrokardiografije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1924.

    1894. Kralj Aleksandar Obrenović ukinuo liberalni ustav iz 1888. i vratio na snagu ustav iz 1869.

    1895. Umro austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Supe, autor popularnih opereta.

    1904. U Parizu osnovana Svetska fudbalska federacija, FIFA.

    1921. Rođen ruski nuklearni fizičar Andrej Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljiv protivnik režima, 1980. izgnan iz Moskve u Gorki, gde je ostao do 1986.

    1927. Američki pilot Čarls Lindberg prvi preleteo Atlantik. Let od Njujorka do Pariza trajao 33 sata i 29 minuta. Na isti dan 1932. Amelija Erhart kao prva pilotkinja preletela Atlantski okean.

    1935.
    Umro holandski botaničar Hugo de Fris, osnivač eksperimentalne genetike.

    1935. Umrla američka pacifistkinja i društvena reformatorka Džejn Adams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931.

    1945. Sirija i Liban prekinuli pregovore s Francuskom i tražili punu nezavisnost.

    1967. Više od 300 ljudi stradalo u požaru u jednoj robnoj kući u Briselu.

    1969. Sirhan Sirhan, koji je 1968. ubio Roberta Kenedija, brata predsednika SAD Džona Kenedija, takođe ubijenog u atentatu, osuđen na smrtnu kaznu. Kazna preinačena u doživotnu robiju.

    1981. Socijalista Fransoa Miteran postao predsednik Francuske, Pjer Moroj premijer.

    1982. Britanske trupe iskrcale se na Foklandska ostrva, koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956.

    1989. Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen tražeći reforme, odbacili zahtev vlade da napuste trg.
    1991. Bivši premijer Indije Radživ Gandi ubijen bombom skrivenom u buket cveća tokom predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madrasa.

    1991. Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam oboren posle 14 godina vladavine. Otišao u izbeglištvo.

    1992. Senat SAD doneo zakon kojim se Jugoslaviji uskraćuje svaka pomoć SAD-a zbog umešanosti u sukobe u bivšim jugoslovenskim republikama.

    1993. Senat Venecuele suspendovao predsednika države Karlosa Andresa Peresa pod optužbom za korupciju.

    1996. Na jezeru Viktorija, u istočnoj Africi, potonuo tanzanijski feribot. Od oko 1.000 ljudi spaslo se njih 114.

    1997. Poljska i Ukrajina potpisale sporazum o pomirenju i tako i formalno okončale viševekovno neprijateljstvo.

    1998. Pod pritiskom masovnih demonstracija, predsednik Indonezije Suharto podneo ostavku posle 32 godine diktatorske vladavine.

    2001. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija proglasio reku Kongo ponovo otvorenom, posle rata koji je trajao više od dve i po godine. Zatvaranje imalo za posledicu nestašicu hrane i lekova za milione stanovnika te zemlje.

    2002. Državni sekretar SAD Kolin Pauel saopštio da su SAD odlučile da deblokiraju ekonomsku pomoć Jugoslaviji.

    2003. U zemljotresu jačine 6,7 stepeni Rihterove skale u glavnom gradu Alžira i okolini poginula 2.241 osoba, povređeno njih 10.243.

    2006. Većina građana Crne Gore izjasnila se na referendumu za nezavisnost. Srbija, u skladu sa Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore, nasledila pravo na međunarodni subjektivitet, mesto u UN i drugim međunarodnim organizacijama.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #967

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 22. maj



    337. Umro je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu. Godine 325. sazvao je prvi hrišćanski sabor u Nikeji.

    1455. Bitkom kod Sent Albansa, u Engleskoj, počeo je tridesetogodišnji "Rat dveju ruža" između dinastija Lankaster i Jork.

    1813. Rođen je nemački kompozitor Rihard Vagner, reformator opere i orkestra. Stvarao je muzičke drame epskih razmera, proširio Betovenov simfonizam u operskoj partituri i postigao prožimanje dramske radnje i muzike ("Ukleti Holanđanin", "Tanhojzer", "Tristan i Izolda", "Prsten Nibelunga", "Parsifal").

    1833. U Čileu je usvojen ustav kojim je data veća vlast predsedniku, a rimokatolička vera proglašena državnom.

    1859. Rođen je engleski pisac Artur Konan Dojl, proslavljeni autor kriminalističkih romana u kojima su glavni junaci detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson.

    1873. Umro je italijanski pisac Alesandro Manconi, čije su delo i ideje snažno uticale na nacionalni pokret "rizorđimento" četrdesetih godina 19. veka ("Verenici", posmrtna oda Napoleonu I Bonaparti "Svete himne", drame "Grof Karmanjola", "Adelki").

    1885. Umro je francuski književnik Viktor Igo, uz Balzaka najznačajnija ličnost u francuskoj književnosti. Od 1841. član je Akademije, a od 1845. poslanik u parlamentu, gde se zalaže za slobodu štampe, ukidanje smrtne kazne i socijalne reforme. Nakon državnog udara Napoleona Bonaparte, odlazi u 19-godišnje izgnanstvo, gde je napisao najpoznatija dela, romane "Jadnici" i "Zvonar Bogorodičine crkve".

    1907. Rođen je engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najboljih tumača Šekspirovih likova, dobitnik Oskara za film "Hamlet". Godine 1970. dobio je plemićku titulu.

    1914. Velika Britanija je od anglo-persijske naftne kompanije preuzela kontrolu nad naftnim izvorima u Persijskom zalivu.

    1915. U najtežoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji u sudaru dva voza, u Škotskoj, poginulo je 227 ljudi.

    1918. Nemački avioni bombardovali su Pariz u Prvom svetskom ratu.

    1939. Hitler i Musolini potpisali su "Čelični pakt" o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Nemačke i Italije.

    1943. U Moskvi je saopšteno da je raspuštena Komunistička internacionala (Kominterna). Smatra se da je to bio Staljinov gest dobre volje prema zapadnim saveznicima u Drugom svetskom ratu.

    1970. Umro je jugoslovenski reditelj i scenograf Bojan Stupica. Od 1949. bio je reditelj i jedan od glavnih organizatora u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, a od 1957. režirao je u beogradskom Ateljeu 212 i u Narodnom pozorištu.

    1972. Predsednik SAD Ričard Nikson susreo se u Moskvi s predsednikom Vrhovnog sovjeta SSSR Leonidom Brežnjevom, kao prvi američki predsednik koji je posetio Sovjetski Savez.

    1972. Cejlon je postao republika u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Šri Lanka.

    1975. Rodezija je isključena iz Olimpijskih igara zbog rasističke politike vladajućeg režima.

    1985. U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo je 60, a ranjeno 190 ljudi.

    1989. Indija je izvršila probu svoje prve rakete zemlja-zemlja srednjeg dometa.

    1992. Generalna skupština UN primila je u punopravno članstvo tri bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Istog dana, u Sarajevu je postignut sporazum između predstavnika JNA i Predsedništva BiH o mirnom povlačenju vojnika i pitomaca, državljana SR Jugoslavije, iz vojnih kasarni u Sarajevu i Pazariću.

    1994. Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli su međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u pohodu na glavni grad.

    1997. Pola miliona Poljaka pohrlilo je da vidi svog zemljaka Papu Jovana II tokom njegove desetosatne posete toj zemlji.

    1997. Ruski predsednik Boris Jeljcin smenio je ministra odbrane i nekoliko generala, nakon što su odbili da smanje budžet i da izvrše reorganizaciju vojske.

    1998. Glasači u Severnoj Irskoj izglasali mirovni ugovor kojim je okončana 20-godišnja borba između protestanata i katolika. Za ustavne promene glasalo je blizu 95 odsto glasača.

    1999. U najvećem talasu izbeglica sa Kosova oko 7.700 Albanaca prešlo je u Makedoniju.

    2000. Izraelske sudije oborile su zakon koji je branio ženama da se mole ispred Tora arabeski na Zapadnom zidu, jevrejskom sveštenom mestu.

    2001. Nacionalna skupština Francuske odobrila je kontroverzni predlog zakona kojim bi ostrvo Korzika dobilo više prava. Protesti separatista na tom ostrvu protiv Pariza trajali su dvadeset godina.

    2002. Bivši član Kju klus klana Bobi Frenk Čeri proglašen je krivim za ubistvo četiri devojčice crnkinje. One su poginule 1963. u eksploziji dinamita koji je on postavio u crkvi u Birmingemu.

    2003. Savet bezbednosti UN ukinuo je 13-godišnje sankcije Iraku, istovremeno dajući SAD i Velikoj Britaniji velika ovlašćenja u vođenju te zemlje i njene naftne industrije.

    2003. Sedamdesetogodišnji Japanac Juićiro Miura uspeo je da se popne na Mont Everest i tako postao najstariji čovek koji se ikada popeo na najvišu planinu na svetu.

  8. #968

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 23. maj






    Spaljen Savonarola, Tridesetogodišnji rat, rođeni Line, Lilijental i Bardin, umrli Ranke, Ibzen, Rokfeler, Petrović i Kalin, ubijeni Boni i Klajd, ubio se Himler, osnovana Savezna Republika Nemačka, uhvaćen Ajhman.

    1430. Jovanka Orleanka zarobljena, predata Englezima, potom izvedena na crkveni sud, 1431. osuđena na smrt i spaljena na lomači.

    1498. Italijanski dominikanski kaluđer Đirolamo Savonarola, politički i verski reformator u Firenci, spaljen na lomači.

    1514. U Mađarskoj počela seljačka buna pod vođstvom plemića Đerđa Dosa. Četiri meseca kasnije ustanak ugušen, Doso ubijen.

    1526. Papa Klement VII pristupio Svetoj ligi Francuske, Venecije i Milana protiv rimsko-nemačkog cara Karla V.

    1533. Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer objavio da je poništen brak kralja Henrija VIII s Katarinom Aragonskom i da je njegovo venčanje sa Anom Bolen legalno. Ta objava dovela do raskida Anglikanske crkve i Vatikana.

    1618. Pobunom Čeha u Pragu protiv habsburškog cara Ferdinanda II počeo Tridesetogodišnji rat. Građani kroz prozor Gradske većnice izbacili careve namesnike, smatrajući ih krivim za rušenje dve protestantske crkve kod Praga. Pristalice reformacije potom proterale jezuite i organizovale vojsku.

    1707. Rođen švedski prirodnjak Karl fon Line, osnivač i prvi predsednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Uveo binarnu nomenklaturu biljaka.

    1848. Rođen nemački inženjer i izumitelj Oto Lilijental. Njegovi modeli letelica korišćeni pri konstruisanju aviona.

    1886. Umro nemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, autor knjige o Prvom srpskom ustanku, protiv Turaka, "Srpska revolucija".

    1906. Umro norveški dramski pisac Henrik Ibzen. Prvi uspeh donela mu drama s nacionalnom tematikom "Pretendenti na presto", a svetsku slavu stekao "Per Gintom" i "Norom".

    1908. Rođen američki fizičar Džon Bardin, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. S Vilijamom Šoklijem izumeo tranzistor.

    1915. Italija objavila rat Austro-Ugarskoj, napuštajući neutralnost u Prvom svetskom ratu.

    1920. Osnovana Komunistička partija Indonezije, prva takva politička organizacija u Aziji.

    1934. U Lujzijani, u okršaju s policijom, ubijeni Boni Parker i Klajd Barou, ozloglašeni razbojnički par.

    1937. Umro američki multimilioner Džon Rokfeler, osnivač naftnog koncerna Standard Oil.

    1939. Britanski parlament usvojio plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949. u kojoj bi zajedno živeli Arapi i Jevreji.

    1945. Nemački nacistički lider i šef Gestapa Hajnrih Himler izvršio samoubistvo dan pošto su ga Britanci zarobili. Uhapšen Hitlerov naslednik, admiral Karl Denic.

    1949. Osnovana Savezna Republika Nemačka, s Bonom kao glavnim gradom.

    1960. Agenti izraelske tajne službe Mosad u Argentini uhvatili nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana. Na suđenju u Jerusalimu Ajhman osuđen na smrt vešanjem.

    1962. U Beogradu umrla srpska slikarka Zora Petrović, čije dela imaju značajno mesto u modernom srpskom slikarstvu. Bila profesorka Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.

    1971. U zemljotresu koji je razorio grad Bingol, u istočnoj Turskoj, poginulo najmanje 1.000 ljudi.

    1975. U Ljubljani umro jugoslovenski i slovenački vajar Boris Kalin. Jedan od osnivača Likovne akademije u Beogradu.

    1994. Kandidat demohrišćana Roman Hercog postao predsednik Nemačke.

    1997. Predsedničke izbore u Iranu dobio predvodnik umerene političke struje Mohamad Hatami.

    1999. Kandidat Socijaldemokratske partije Johanes Rau izabran za predsednika Nemačke.

    1999. Avioni NATO-a grafitnim bombama izazvali nestanak struje u gotovo celoj Srbiji.

    2002. U talasu vrućina koji je zahvatio Indiju umrlo 1.030 osoba, najviše u južnoj državi Andra Pradeš. Temperatura dostigla 51 stepen Celzijusa.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #969

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan - 24. maj




    1543 - Umro je poljski astronom Nikola Kopernik,tvoraćeliocentričnog sistema i osnivač moderne astronomije, autor dela "Kruženje nebeskih tela". Svojim naučnim delom, koje predstavlja jednu od najvećih prekretnica u istoriji nauke, stvorio je osnov za velika otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna.

    1544 - Rođen je engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert,istraživač magnetizma i elektriciteta. Dokazao je da je Zemlja veliki loptasti magnet i da se igla na kompasu ne upravlja prema nebu,kako se do tada verovalo, nego prema magnetnim polovima planete.

    1686 - Rođen je nemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom i napravio skalu za merenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom.

    1743 - Rodjen je francuski lekar i novinar Žan Pol Mara, jedan od glavnih vođa Francuske revolucije, predvodnik montanjara i jedan od organizatora ustanka u maju 1793. kojim je bila zbačena vladavina žirondinaca. U julu iste godine ubila ga je Šarlot Kordej, koja je četiri dana kasnije giljotinirana.

    1819 - Rođena je britanska princeza Aleksandrina Viktorija, kraljica Viktorija i od 1837. do 1901. Tokom njene duge vladavine Britanija je doživela privredni i kulturni uspon i postala je kolonijalna sila.

    1822 - Trupe pod komandom Antonija Hosea de Sukrea su potukle Špance u bici kod Pićinće, a Ekvador je postigao nezavisnost od Španije.

    1844 - Pronalazač telegrafa Semjuel Morze poslao je prvu telegrafsku poruku na udaljenost od 65 kilometara (iz Vašingtona u Baltimor) koja je glasila: "Šta je to Bog uradio?"

    1883 - Otvoren je Bruklinski most koji je povezao Menhetn sa Bruklinom u Njujorku.

    1899 - Rođen je srpski arhitekta Branislav Kojić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti, projektant Umetničkog paviljona na Kalemegdanu.

    1926 - Otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu.Prva zgrada u Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena je uz pomoć Karnegijeve zadužbine. Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" dobila je 1946.

    1941 - Nemački ratni brod "Bizmark" potopio je u Drugom svetskomratu britansku krstaricu "Hud". Od 1.422 mornara samo trojica su preživeli.

    1941 - Rođen je američki pevač i kompozitor Robert Cimerman, poznat kao Bob Dilan, jedan od najpopularnijih muzičara 20. veka.

    1964 - U tuči na fudbalskoj utakmici u prestonici Perua,Limi,izazvanoj odlukom sudije da poništi gol domaće ekipe, poginulo je više od 300 ljudi.

    1968 - Tokom studentskih demonstracija u Francuskoj predsednik De Gol predložio je referendum; pobunjeni studenti zapalili su Parisku berzu.

    1974 - Umro je popularni američki džez pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi Djuk Elington. Svetsku slavu stekao je posle Drugog svetskog rata nastupajući sa svojim orkestrom širom sveta.

    1981 - Predsednik Ekvadora Haime Roldos Agilera i još sedam ljudi poginulo je kada je u avionu eksplodirala podmetnuta bomba.

    1982 - U iransko-iračkom ratu, iranske trupe povratile su Koramšar koji su Iračani držali 20 meseci.

    1992 - Kandidat konzervativaca Tomas Klestl izabran je za predsednika Austrije namesto Kurta Valdhajma.

    1992 - Kosovski Albanci održali su prve paralelne opšte izbore.Vlasti u Srbiji su te izbore proglasile nelegalnim, ali ih nisu ometale.

    1993 - Eritreja je stekla nezavisnost od Etiopije posle 30 godina građanskog rata.

    1993 - Na Tibetu su izbile žestoke demonstracije protiv kineskih vlasti.

    1994 - U jurnjavi muslimanskih hodočasnika u Meki u Saudijskoj Arabiji poginulo je 270 ljudi.

    1995 - Umro je engleski državnik i publicista Džejms HaroldVilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije (1964-1970, 1974-76).

    2000 - Izrael je, posle 22 godine povukao svoje trupe izokupacione zone od 15 kilometara u graničnom području sa Libanom. Mirovne trupe UN ušle su u to područje 28. jula.

    2000 - Hrvatska je postala 26. članica programa NATO"Partnerstvo za mir".

    2001 - Dvadeset troje ljudi je poginulo i više od 300 povređeno kada se urušila svadbena sala u Jerusalimu. To je najveća civilna tragedija u Izraelu u protekle 53 godine.

    2002 - Predsednici Amerike i Rusije, Džordž Buš i Vladimir Putin, potpisali su ugovor o smanjenju svog nuklearnog oružja za dve trećine u narednih deset godina.

    2004 - Đaci iz Kragujevca, gimnazijalci, doputovali su u Sarajevo u prvu ekskurziju posle 14 godina.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  10. #970

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 25. maj




    1803. - Rođen američki pisac i filozof Ralf Valdo Emerson, osnivač "Kluba transcendentalista". Kao sin pastora prihvatio je sveštenički poziv, ali ga je docnije napustio. U knjigama i predavanjima izražavao je panteističku ljubav prema prirodi. Imao je romantičnu viziju socijalne pravde, etičke ispravnosti i odgovornosti. Dela:"Priroda","Ogledi","Uzorni ljudi","Vođ života","Društvo i usamljenost","Poeme".

    1804. - Postavljena je prva đumrukana (carinarnica) Karađorđeve Srbije, na Savi kod Ostružnice, o čemu svedoče zapisi Petra Jokića, Karađorđevog buljubaše. Datum postavljanja prve carinarnice novovekovne srpske države, prihvaćen je kao Dan carinske službe Srbije.

    1810. - U Rio de la Plati (sadašnja Argentina) počela je pobuna protiv španskog kolonijalnog režima i vlast je preuzela privremena vlada. Taj dan je docnije prihvaćen kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je suverenost formalno proglašena tek u julu 1816.

    1856. - Rođen je francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda Srpske vojske. U junu 1918. preuzeo je vrhovnu komandu nad savezničkim snagama na Solunskom frontu. Njegova je bila odluka da srpska vojska, kao najzainteresovaniji i najborbeniji deo savezničkih snaga na tom ratištu, treba prva da krene u proboj fronta. Procena se pokazala tačnom, pošto je srpska vojska, posle zapovesti za proboj fronta, brzo porazila Bugare i prisilila ih na kapitulaciju, zatim i austrijske i nemačke trupe, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila i okončanje Prvog svetskog rata.

    1889. - Rođen je ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije. Helikopter je konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio avion s više motora. Njegove velike letilice su ga proslavile u Prvom svetskom ratu, posebno avion "Ilja Muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Posle emigriranja u SAD nastavio je da izrađuje višemotorne avione, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svetskog rata i posle njega.

    1892. - Rođen je doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Upravljao je Jugoslavijom 35 godina. Tačan datum njegovog rođenja nije poznat, ali je rođendanom smatran 25. maj 1892, što je proslavljano u skladu s jakim kultom ličnosti koji je sistematski građen tokom njegove vladavine. Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svetskom ratu - između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915, posle čega je pobegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca se vratio krajem oktobra 1920, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, voljom Staljina, posle smenjivanja i streljanja Milana Gorkića. Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi u vreme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska). Iz rata je izašao kao legendarni vođa. Osim borbe protiv okupatora jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju - tokom i nakon rata. U zanosu revolucionarne "pravde" nestale su desetine hiljada nekomunista - pod maskom "borbe protiv saradnika okupatora" - čime je u stvari nepovratno uništen čitav građanski sloj. Odbio je Staljinov pritisak 1948, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu pomoć (vojnu većinom do polovine pedesetih) od SAD. Bio je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstavanja, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj. U unutrašnjoj politici - ostavio je ustrojstvo koje je na kraju razorilo Jugoslaviju - ustav iz 1974. godine.

    1911. - Predsednik Meksika Porfirio Dijaz dao je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.

    1922. - Rođen je italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. do smrti 1984, jedan od najistaknutijih pobornika "evrokomunizma" (zvanično "spoj demokratije i socijalizma" u stvari odustajanje od ideje revolucionarnog dolaska na vlast i prihvatanje institucija parlamentarizma) i tvorac strategija "istorijskog kompromisa" s gradjanskim strankama, pre svega s demohrišćanima, i "demokratske alternative". U ranoj mladosti postao je komunista i 1944. uhapšen je kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na Sardiniji. U Centralni komitet partije ušao je 1945, član Politbiroa postao je 1959, a zamenik generalnog sekretara 1969. Kao lider partije potpuno je suzbio sovjetski uticaj u najvećoj komunističkoj partiji na Zapadu.

    1923. - Velika Britanija je priznala nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom priznat je suverenitet te bliskoistočne države nazvane Jordan s Abdulahom kao kraljem.

    1929. - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je premijera "Gospođe ministarke" Branislava Nušića u kojoj je naslovnu rolu tumačila Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred namenio ulogu.

    1944. - Pod šifrom "Konjički skok" Nemci su započeli vazdušni desant na Drvar, u nameri da unište Vrhovni štab NOV i POJ. Grad je snažno bombardovan, posle čega su se spustili nemački padobranci i jedrilice, a ka Drvaru su nadirale jake snage od Knina, Bihaća, Banja Luke, Jajca i Livna. Jedinice oko Vrhovnog štaba, uključujući Šestu ličku brigadu, koja je u Drvar stigla ubrzanim maršem, pružile su snažan otpor, nanele padobrancima znatne gubitke i omogućile izvlačenje Vrhovnog štaba, a Prvi proleterski i Peti korpus poremetili su bočnim udarima nemačku operaciju.

    1962. - Umrla je srpska slikarka Zora Petrović, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učila kod Ljube Ivanovića, Mila Milunovića i vajara Đorđa Jovanovića, potom usavršavala u Pešti i Parizu. Njena dela odišu snažnim temperamentom i jakim koloritom. Pretežno je slikala aktove i žene iz naroda. Njeno monumentalno figuralno slikarstvo naslanja se na tradicije srednjovekovnih srpskih fresaka i boje i oblike našeg podneblja.

    1963. - Samit afričkih država u Adis Abebi okončan je sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.

    1969. - U Sudanu je državnim udarom bez prolivanja krvi vlast preuzeo pukovnik Džafer Muhamed el Nimeiri, koji je oborio demokratski izabranu civilnu vladu i odmah se proglasio general-majorom.

    1979. - Jednu od najtežih nesreća u istoriji civilnog vazduhoplovstva SAD, prilikom pada aviona tipa DC-10 na čikaški aerodrom "O'Hara" pošto mu je prethodno otpao jedan motor, nije preživeo niko od 273 osobe, koliko se nalazilo u letelici.

    1983. - U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo je više od 300 ljudi.

    1991. - Tokom dvodnevnog "vazdušnog mosta", Izraelci su prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.

    1995. - Četiri časa pre isteka ultimatuma, kojim je zaprećeno bombardovanjem ukoliko ne prestanu borbe oko Sarajeva, NATO avioni su bombardovali širu okolinu Pala.

    1997. - Vojska je vojnim udarom zbacila civilnu vladu Sijera Leonea i prinudila predsednika Ahmada Tedžana Kabaha da napusti tu zapadnoafričku zemlju.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  11. #971

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan - 26. maj


    604 - Umro je Sveti Avgustin, prvi kenterberijski nadbiskup i osnivač hrišćanske crkve u Engleskoj. Papa Grgur I poslao ga je 596. sa 40 benediktinaca da utemelji hrišćanstvo i poveže Englesku s Rimom. Godine 597. osnovao je Kenterberijsku nadbiskupiju.

    735 - Umro je engleski istoričar i kaluđer Sveti Bid , autor prve istorije Engleske. Njegova "Crkvena istorija engleskog naroda" , pisana na latinskom, najvažniji je izvor anglosaksonske istorije između prvog i šestog veka.

    1521 - Rimsko-nemački car Karlo V, kao izvršilac papske ekskomunikacije, doneo je Vormski edikt kojim su Martin Luter, osnivač protestantizma u Nemačkoj i njegovi sledbenici prognani iz zemlje.

    1659 - Aurangzeb, veliki mogul Indije zvanično je stupio na presto koji je uzurpirao zbacivši oca i smaknuvši braću.

    1805 - Napoleon Bonaparta krunisan je za kralja Italije u milanskoj katedrali.

    1822 - Rođen je francuski pisac Edmon Gonkur. Zaveštanjem posle njegove smrti 1896. osnovana je "Akademija Gonkur" koja od 1903. svake godine nagrađuje najbolji roman francuske literature.

    1851 - U Londonu je počeo prvi moderni međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula, u konkurenciji 16 igrača, završen trijumfom nemačkog majstora Adolfa Andersena.

    1865 - Predajom generala Kirbija Smita u Šrevenportu kod Nju Orleansa u Luizijani, prestao je poslednji oružani otpor južnjačke vojske u Američkom građanskom ratu, mesec i po dana pošto je Konfederacija potpisala kapitulaciju.

    1868 - Obešen je irski nacionalista Majkl Baret zbog bombaškog napada u Londonu. To je bilo poslednje javno smaknuće u Engleskoj.

    1876 - Umro je češki istoričar i političar František Palacki, organizator i predsednik Sveslovenskog kongresa 1848. i jedan od osnivača Matice češke. Zastupao je ideju austroslavizma i zalagao se za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

    1896 - Nikola II Romanov krunisan je za cara Rusije.

    1912 - Rodjen je madjarski političar Janoš Kadar, lider madžđarskih komunista (1956-1988 ) i predsednik vlade 1956. nakon antisovjetskih demonstracija i oružane pobune u Madjarskoj koja je ugušena intervencijom sovjetskih trupa.

    1923 - Održana je prva motociklistička trka "24 casa Le Mana".

    1942 - U Londonu je potpisan britansko-sovjetski ugovor o punoj saradnji dveju zemalja u Drugom svetskom ratu i posle okončanja rata.

    1955 - U Beograd je doputovala delegacija Sovjetskog Saveza na čelu sa prvim sekretarom CK KPŠ Nikitom Hruščovom. Nakon 1998.
    bila je to prva zvanična poseta predstavnika ŠSR-a Jugoslaviji. Na kraju razgovora potpisana je Beogradska deklaracija, kojom su
    normalizovani medjudržavni odnosi.

    1966 - Britanska Gijana je postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.

    1972 - U Moskvi je potpisan prvi sporazum SSSR i SAD o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja (SALT 1).

    1976 - Umro je nemački filozof Martin Hajdeger, jedan od najuticajnijih filozofa 20. veka, profesor univerziteta u Frajburgu ("Bivstvovanje i vreme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Šta je to filozofija", "Niče", "O suštini istine").

    1978 - Umrla je ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, uz Anu Pavlovu i Vaclava Nižinskog jedna od najvećih zvezda Ruskog baleta
    Sergeja Djagiljeva.

    1991 - Zvijad Gamsahurdija je izabran za predsednika Gruzije.

    1991 - Austrijski putnički avion "Boing 767", kompanije bivšeg automobilskog asa Nikija Laude, pao je oko 160 kilometara severno od
    Bangkoka. Poginula su sva 223 putnika i člana posade. Među poginulim su bila i trojica Jugoslovena.

    1997 - Australijski premijer Džon Hauard izvinio se desetinama hiljada Aboridžina koji su u prošlosti, zbog sprovođenja politike asimilacije na silu uzeti od njihov roditelja.

    1998 - Uprkos protivljenju profesora i studenata, Skupština Srbije usvojila je Zakon o univerzitetu kojim je vlada Srbije ovlašćena da postavlja rektora, dekane, univerzitetske i fakultetske upravne i nadzorne odbore. Policija je brutalno rasterala studente i profesore koji su zbog toga protestovali ispred zgrade Skupštine. U naredne dve godine 180 profesora napustilo je Beogradski univerzitet.

    2001 - Organizaciju afričkog jedinstva (OAJ) je nakon 38 godina postojanja zamenila Afrička unija. Promena je izvršena u cilju političke i ekonomske integracije 53 afričke države članice, a po ugledu na Evropsku uniju.

    2002 - Francusko-poljski režiser Roman Polanski osvojio je Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Kanu za film "Pijanista".

    2003 - U avionskoj nesreći ukrajinskog aviona tipa Yak-42 u blizini Crnog mora, kod grada Trabzona, poginula su 62 pripadnika španskih mirovnih trupa, koji su se vraćali iz Avganistana i 13 članova posade.

    2004 - Vlada Sudana i pobunjenici sudanske Narodne oslobodilačke armije potpisali su u Keniji dogovor o podeli vlasti i upravljanju u
    strateškim oblastima oko kojih su se borili.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  12. #972

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan - 27. maj





    1358 - Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I uručio je gradu Dubrovniku Višegradsku povelju kojom je Dubrovačka komuna dobila samoupravu, uz obavezu plaćanja godišnjeg danka i pružanja pomorske pomoći novom gospodaru.

    1564 - Umro je švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi, koja je imala brojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti) i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo "Temelji hrišćanstva" postalo je priručnik protestantske teologije.

    1679 - Engleski parlament usvojio je "Habeas Corpus Act", zakon koji štiti građane od nezakonitog hapšenja i utamničenja. Osnovni principi tog zakona ugradjeni su kasnije u ustav SAD.

    1703 - Ruski car Petar Veliki osnovao je novu prestonicu Rusije na ušću reke Neve u Baltičko more, Sankt Peterburg (od 1924. Lenjingrad, od 1991. ponovo Sankt Peterburg). Glavni grad Rusije bio je do 1918.

    1806 - Francuska vojska je ušla u Dubrovnik, čime je Dubrovačka Republika izgubila viševekovnu nezavisnost, mada je formalno ukinuta 31. januara 1908. kada je pripojena Kraljevini Italiji.

    1840 - Umro je italijanski virtuoz na violini i kompozitor Nikolo Paganini, čijoj su veštini savremenici pridavali magične moći. Kao kompozitor proslavio se sa šest violinskih koncerata.

    1860 - Djuzepe Garibaldi, u pohodu za ujedinjenje Italije, zauzeo je Palermo na Siciliji.

    1868 - U Mostaru je rodjen srpski pesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pesama "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Chorovićem.

    1878 - Rođena je američka igračica irskog porekla Isidora Dankan, začetnik modernog baletskog pravca u kojem dominira slobodni igrački pokret. Poznata je i po ljubavnoj romansi sa ruskim pesnikom Sergejom Jesenjinom.

    1905 - U rusko-japanskom ratu, Ruska flota doživela je težak poraz u bici kod Cušime izgubivši 26 od 45 brodova.

    1909 - Rođen je srpski istoričar umetnosti Svetozar Radojčić, profesor Filozofskog fakulteta u Skoplju i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti ("Portreti srpskih vladara u srednjem veku", "Stare srpske minijature").

    1910 - Umro je nemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil), izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere.

    1923 - Rodjen je američki diplomata nemačkog porekla Hajnc Alfred Kizinger, poznat kao Henri Kisindžer, jedna od vodećih ličnosti u posleratnoj američkoj diplomatiji. Bio je savetnik za nacionalnu bezbednost (1969-73), državni sekretar (1973-77), dobitnik je Nobelove nagrade za mir

    1973.Zaslužan je za otopljavanje odnosa SAD sa ŠSR i Kinom i za uspeh mirovnih pregovora sa Vijetnamom.

    1937 - U San Francisku je pušten u saobraćaj "Golden Gejt", jedan od najvećih mostova u svetu.

    1941 - Britanska mornarica, uz pomoć avijacije, potopila je u Drugom svetskom ratu nemački ratni brod "Bizmark". Poginulo je oko 2.300 ljudi.

    1942 - U okupiranoj Čehoslovačkoj smrtno je ranjen šef Gestapoa Rajnhard Hajdrih. Njegova smrt 4. juna izazvala je talas represalija protiv stanovništva u Češkoj i Moravskoj.

    1960 - U Turskoj je vojnim udarom oborena vlada Adnana Menderesa.Vlast je preuzeo Komitet nacionalnog jedinstva sa generalom Kemalom Girselom na čelu.

    1964 - Umro je indijski državnik Džavaharlal Nehru, prvi premijer nezavisne Indije i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1988 - Sirijske trupe ušle su u južna predgradja Bejruta i okončale tronedeljene ulične borbe izmedju rivalskih muslimanskih šiitskih milicija.

    1992 - U redu za hleb u centru Sarajeva od eksplozije granate 16 osoba je poginulo, a 144 su ranjene.

    1993 - U eksploziji automobila-bombe ispred galerije Ufici u Firenci petoro ljudi je poginulo, a kolekcija galerije ozbiljno je oštećena.

    1997 - NATO i Rusija potpisali su "Osnivački akt o međusobnoj saradnji", kojim je formiran zajednički Stalni savet NATO-Rusija za
    konsultacije o evropskoj bezbednosti.

    1997 - Šefovi diplomatija Hrvatske i SR Jugoslavije Mate Granić i Milan Milutinović potpisali su u Zagrebu konzularnu konvenciju kojom se uređuje status diplomatskih predstavništva.

    1999 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i još četvoricu najviših funkcionera Jugoslavije i Srbije za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu.

    2001 - U Japanu je održan prvi referendum na temu energetike.Stanovnici sela Kariva, u kome se nalazi najveća nuklearna elektrana na svetu, izjasnili su se protiv korišćenja recikliranog plutonijuma u njenim postrojenjima.

    2002 - Na referendumu u Tunisu građani su se izjasnili za ustavne reforme na osnovu kojih predsednik Zine El Abidine Ben Ali može, praktično, da ostane doživotno na vlasti.

    2006 - U snažnom zemljotresu koji je pogodio indonežansko ostrvo Java poginule su 5.782 osobe, a više od 130.000 ljudi ostalo je bez domova.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  13. #973

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 28. maj




    1522. Turci zauzeli utvrđeni grad Knin i proglasili ga sedištem Ličkog sandžaka.

    1660. U Osnabriku rođen Džordž I, prvi britanski kralj iz Hanoverske dinastije. Tokom njegove vladavine, od 1714. do smrti, 1727, položaj premijera dobio ključnu ulogu u izvršnoj vlasti.

    1738. Rođen francuski lekar Žozef-Injas Gijotin, profesor anatomije. U vreme Francuske revolucije predložio izvršenje smrtne kazne spravom za odsecanje glave, koja bi skratila muke osuđeniku. Od 1792. ta sprava nosi njegovo ime.

    1759. Rođen engleski državnik Vilijam Pit Mlađi. 1783. postao najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. 1805. bio glavni organizator Treće evropske koalicije protiv Napoleona.

    1812. Rusija i Turska potpisale su mirovni ugovor u Bukureštu. Rusija dobila Besarabiju, Turskoj prepustila Vlašku i Moldaviju. Mir omogućio ruskom caru da vojne snage usmeri na Napoleona Bonapartu.

    1834. U Kneževini Srbiji uveden srpski jezik kao službeni u prepisci s turskim vlastima. Prepiska do tada vođena isključivo na turskom jeziku.

    1843. Umro američki filolog i leksikograf Noa Vebster. 1806. objavio svoj prvi rečnik engleskog jezika, "Compendious Dictionary of the English Language". 1828. objavio rečnik koji i danas nosi njegovo ime.

    1879. Rođen srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom univerzitetu.

    1884. Rođen češki državnik Eduard Beneš, osnivač moderne čehoslovačke države, predsednik od 1936. do 1938, kada je pred nemačkom okupacijom izbegao u London. Posle Drugog svetskog rata ponovo bio šef države, do dolaska komunista na vlast, 1948.

    1934. Kanađanka Oliva Dion u Kalenderu, u kanadskoj državi Ontario, rodila pet devojčica. Petorke Dion, prve petorke u svetu za koje se zna da su preživele.

    1937. Nevil Čemberlen, posle povlačenja Stenlija Boldvina, postao premijer Velike Britanije. Potpisnik Minhenskog sporazuma 1939, koji je omogućio Nemcima da okupiraju Čehoslovačku.

    1937. Umro austrijski psiholog Alfred Adler, jedan od sledbenika Sigmunda Frojda. Od Frojda se udaljio 1912, osnivanjem pravca individualne psihologije.

    1940. Belgijski kralj Leopold III u Drugom svetskom ratu potpisao kapitulaciju. Počela evakuacija poraženih savezničkih snaga iz francuske luke Denkerk, do 2. juna spaseno 224.585 britanskih i 112.546 francuskih i belgijskih vojnika.

    1944. Umro srpski etnolog i folklorista Tihomir Đorđević, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Objavio oko 700 studija, putopisa, beležaka i komentara o srpskim narodnim običajima.

    1961. Ukinut Orijent-ekspres, voz koji je 78 godina saobraćao na liniji Pariz-Istanbul.

    1971. SSSR lansirao kosmički brod u pravcu Marsa.

    1972. U Parizu umro vojvoda od Vindzora. Kao engleski kralj Edvard VIII stupio na presto 1936. i iste godine abdicirao zbog ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson.

    1976. SSSR i SAD potpisali ugovor o ograničenju podzemnih nuklearnih proba.

    1976. U redovan saobraćaj puštena železnička pruga Beograd-Bar, s prekidima građena 24 godine.

    1982. Papa Jovan Pavle II stigao u Veliku Britaniju, u prvu posetu rimokatoličkog pape toj zemlji od 1531.

    1986. Dva sovjetska kosmonauta izašla su iz orbitalne stanice Saljut 7 i provela oko četiri sata u kosmičkoj šetnji.

    1987. Devetnaestogodišnji Zapadni Nemac Matijas Rust preleteo sportskim avionom "cesna" od Helsinkija do Moskve i spustio se na Crveni trg u glavnom gradu SSSR-a, prošavši neprimećeno kroz sovjetski vazdušni prostor.

    1995. U zemljotresu koji je pogodio ruski grad Neftegorsk na poluostrvu Sahalin poginulo 2.000 ljudi.

    1995. Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Irfan Ljubijankić poginuo u padu helikoptera oborenog raketom, blizu Bihaća.

    1995. Na filmskom festivalu u Kanu jugoslovenski reditelj Emir Kusturica dobio je Zlatnu palmu za film "Podzemlje, bila jednom jedna zemlja". 10 godina ranije, Kusturica dobio istu nagradu za film "Otac na službenom putu".

    1997. Rusija i Ukrajina potpisale ugovor kojim je ruskoj Crnomorskoj floti omogućeno da 20 godina koristi pomorsku bazu u luci Sevastopolj na poluostrvu Krim.

    1998. Pakistan izvršio petu nuklearnu probu i zvanično postao nuklearna sila.

    1999. Pošto je avijacija NATO-a pojačala napade na Jugoslaviju, sa 740 poletanja aviona u 24 sata, predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević posle razgovora sa specijalnim predstavnikom predsednika Rusije Viktorom Černomirdinom prihvatio uslove zapadnih zemalja za prekid bombardovanja.

    2001. U Kairu održana prva Dečja konferencija afričkih nacija.

    2002. Britanski operater mobilne telefonije Vodafon prijavio gubitak od 19,6 milijardi dolara, najveći zabeleženi gubitak neke velike britanske korporacije.

    2004. Direktor i glavni urednik podgoričkog lista Dan Duško Jovanović preminuo u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici od posledica ranjavanja u atentatu, prethodne noći ispred redakcije lista. Suđenje jedinom osumnjičenom za to ubistvo Damiru Mandiću završeno oslobađajućom presudom.

    2004. Apelacioni sud u Čileu ukinuo imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinočeu kako bi mu bilo suđeno za kršenje ljudskih prava. Pinoče došao na vlast 1973. vojnim udarom i bio na čelu Čilea do 1990. Tokom njegove diktature ubijeno ili nestalo više od 3.000 ljudi.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  14. #974

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 29. maj


    1167 - Vojska udruženih italijanskih gradova Lombardijske lige porazila je u bici kod Lenjana trupe nemačkog cara Fridriha I Barbarose.

    1453 - Nakon duge opsade Turci su osvojili Konstantinopolj (Carigrad) i ubili cara Konstantina XI Dragaša Paleologa.

    1500 - Portugalski moreplovac Bartolomeo Dijaš, koji je otkrio Rt Dobre Nade, utopio se u brodolomu na olujnom moru.

    1839 - Uspostavljeni su diplomatski odnosi Srbije i Velike Britanije.

    1868 - U Topčideru, u Beogradu ubijen je knez Mihailo Obrenović. Atentatori su uhapšeni, odmah osuđeni i streljani na Karaburmi. Za učešće u zaveri optužen je bivši knez Aleksandar Karađorđević.

    1894 - Rođen je američki filmski režiser austrijskog porekla Džozef fon Šternberg, autor filmova "Šangaj ekspres" i "Plavi anđeo" u kojima se proslavila Marlen Ditrih.

    1903 - U Beogradu su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i njegova žena Draga Mašin. Ubistvo poslednjeg vladara iz dinastije Obrenovića izvršila je grupa oficira. Novi kralj Srbije postao je Petar I Karađorđević.

    1914 - U sudaru britanskog putničkog broda "Carica Irske" i norveškog teretnjaka "Storstat" na reci Sent Lorens u Kanadi poginulo je najmanje 1.012 ljudi.

    1917 - Rođen je američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi, predsednik SAD od januara 1961. do 22. novembra 1963. kada je ubijen u atentatu u Dalasu.

    1929 - Prvi zvučni film u koloru "On vit d šou" prikazan je u Njujorku.

    1942 - Umro je američki filmski i pozorišni glumac Džon Barimor, poznat po ulogama ljubavnika u doba nemog filma ("Romeo i Julija", "Dr Džekil i mister Hajd", "Raspućin i carica").

    1953 - Novozelanđanin Edmund Hilari i Nepalac Tenzing Norgaj, osvojili su, prvi u svetu, Mont Everest (8848 ), najviši planinski vrh na svetu.

    1968 - Savet bezbednosti UN uveo je sankcije Rodeziji zbog rasne dikriminacije režima Jana Smita.

    1972 - Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR Leonid Brežnjev i predsednik SAD Ričard Nikson potpisali su u Moskvi deklaraciju kojom je otvorena era boljih, miroljubivih odnosa dve svetske sile.

    1979 - Umrla je zvezda nemog filma Meri Pikford. Sa Daglasom Ferbanksom, D.V. Grifitom i Čarli Čaplinom osnovala je 1919. kompaniju "Junajted artists korporejšn".

    1985 - Na stadionu "Hejsel" u Briselu, u neredima pred finalni meč evropskog Kupa šampiona između italijanskog prvaka "Juventusa" i engleskog "Liverpula", poginulo je 39 i povređeno više od 400 judi, uglavnom italijanskih navijača.

    1990 - Boris Jeljcin je izabran za prvog predsednika Ruske Federacije. U decembru 1999. podneo je ostavku i imenovao premijera Vladimira Putina za vršioca dužnosti. Putin je 26. marta 2002. izabran za novog predsednika Rusije.

    1994 - U izbeglištvu u Čileu umro je Erih Honeker, komunistički lider i predsednik Istočne Nemačke od 1976. do 1989. kada je, pod pritiskom masovnih antirežimskih protesta, bio primoran da ode sa vlasti. Pod njegovim nadzorom izgrađen je 1961. Berlinski zid, simbol "hladnog rata" između Istoka i Zapada.

    1997 - Loran Kabila preuzeo je dužnost predsednika Demokratske Republike Kongo (bivši Zair), 12 dana nakon što su njegove snage, u sedmomesečnom građanskom ratu, porazile armiju lojalnu diktatoru Mobutuu Sese Sekou.

    1999 - Hrvatska je odbila zahtev Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu za pokretanje istrage o zločinima počinjenim nad srpskim civilima u operaciji "Oluja" u avgustu 1955.

    2001 - Četvorica sledbenika Osame Bin Ladena, šefa terorističke mreže Al-Kaida osuđena su u Americi za planiranje ubistava Amerikanaca u inostranstvu i postavljanje bombi u dve američke ambasade u Africi.

    2002 - U Velikoj Britaniji je crnac Pol Boteng imenovan za generalnog sekretara Trezora i on je prvi crnac u vladinom kabinetu koji je zauzeo visoki položaj.

    2003 - Na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu preminuo je bivši načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske i haški zatvorenik, privremeno pušten na slobodu radi lečenja, Momir Talić.

    2003 - Američki predsednik Džordž Buš povukao je naredbe od pre 11 godina koje su omogućile uvođenje sankcija bivšoj Jugoslaviji. Na snazi su ostale sankcije koje se odnose na bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića i njegovu porodicu.

    2004 - Umro je Arčibald Koks, specijalni tužilac u aferi Votergejt, koga je smenila Bela kuća. Njegova smena izazvala je političku buru koja je uzdrmala podršku tadašnjem predsedniku Ričardu Niksonu.

    2005 - U Libanu su održani parlamentarni izbori, prvi u poslednjih 30 godina bez prisustva sirijskih snaga.

    2005 - Francuzi su ubedljivom većinom na referendumu odbacili Ustav Evropske unije. Francuska je jedan od osnivača EU i prva je država koja je odbacila ustav EU, koji je do tada ratifikovalo devet evropskih država. Dva dana kasnije francuski premijer Žan-Pjer Rafaren podneo je ostavku, a na taj položaj imenovan je Dominik de Vilpen.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  15. #975

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 30.maj




    1431. U Ruanu na lomači spaljena francuska nacionalna heroina Jovanka Orleanka. Po nalogu Engleza pred crkvenim sudom optužena da je činila jeres i da je veštica. Rehabilitovana na reviziji procesa 1456, odlukom pape Benedikta XV 1920. proglašena za sveticu.

    1498. Kristofer Kolumbo sa šest brodova isplovio iz španske luke Sanlukar na treće putovanje u Novi svet. Tokom tog putovanja otkrio Trinidad i obale Južne Amerike, odnosno stigao do ušća reke Orinoko u Atlantski okean.

    1536. Engleski kralj Henri VIII venčao se s trećom ženom Džejn Sejmor, 11 dana po pogubljenu njegove druge žene Ana Bolen.

    1593. U tuči u jednoj londonskoj kafani ubijen Kristofer Marlou, najznačajniji engleski dramski pisac renesanse pre Šekspira.

    1640. U Antverpenu umro flamanski barokni slikar Peter Paul Rubens. Njegovo delo imalo ogroman uticaj na evropsko slikarstvo. Kao uglednom građaninu poveravane mu diplomatske misije u Parizu, Londonu i Madridu.

    1744. Umro engleski pesnik i satiričar Aleksander Poup.

    1778. Umro francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Volter, jedan od najznačajnijih mislilaca evropskog prosvetiteljstva u XVIII veku.

    1814. Rođen ruski revolucionar anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja ruski Senat ga 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru. Uspeo da pobegne na zapad Evrope i nastavio revolucionarne aktivnosti.

    1848. SAD i Meksiko ratifikovali sporazum iz februara 1848, posle poraza Meksikanaca u američko-meksičkom ratu. Za naknadu od 15 miliona dolara u sastav SAD ušle meksičke teritorije Novi Meksiko i Kalifornija i delovi Nevade, Jute, Arizone i Kolorada.

    1876. Zbačen turski sultan Abdul Azis, na presto stupio njegov nećak Murat V. Murat V svrgnut nekoliko meseci kasnije i stavljen u doživotni pritvor u jednu carigradsku palatu.

    1909. Rođen američki klarinetist i kompozitor Beni Gudmen, najpopularniji džez-muzičar tridesetih godina, "kralj svinga". Svirao i sa simfonijskim orkestrima, najčešće dela Bele Bartoka i Arona Koplenda.

    1912. Umro američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt, pionir avijacije. 1903. s bratom Orvilom izveo prvi let avionom u istoriji vazduhoplovstva.

    1913. U Londonu zaključen mirovni ugovor članica Balkanskog saveza, odnosno Bugarske, Srbije, Crne Gore i Grčke, i Turske, kojim je okončan I balkanski rat. Turska tim ugovorom izgubila sve balkanske posede, na evropskom tlu ostao joj Carigrad sa okolinom.

    1918. Umro ruski filozof Georgij Valentinovič Plehanov. 1883. u Ženevi osnovao prvu rusku marksističku grupu Oslobođenje rada, koja je početkom devedesetih usko sarađivala s Lenjinom. Plehanov se kasnije kritički odnosio prema taktici boljševika i, smatrajući da Rusija nije dovoljno sazrela za socijalizam, Oktobarsku revoluciju ocenio kao kobnu grešku.

    1942. Britansko ratno vazduhoplovstvo s 1.047 aviona bombardovalo nemački grad Keln, u II svetskom ratu.

    1956. Jugoslovenska državno-partijska delegacija s Josipom Brozom Titom na čelu doputovala u SSSR, u prvu posetu posle smrti Staljina i raskida s Moskvom 1948.

    1960. Umro ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. Najveći uspeh kod publike i književne kritike doneo mu roman "Doktor Živago", objavljen u inostranstvu, posle čega je Pasternak izbačen iz ruskog Saveza pisaca. U SSSR-u "Doktor Živago" štampan 1988.

    1961. Iz zasede ubijen dominikanski diktator Rafael Truhiljo.

    1973. Zapadna Nemačka i Čehoslovačka postigle dogovor o normalizaciji odnosa, posle 32 godine dugog prekida.

    1980. Papa Jovan Pavle II stigao u Pariz, u prvu posetu nekog pape Francuskoj od 1814.

    1992. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju 757, kojom su Jugoslaviji, zbog umešanosti u rat u Bosni i Hercegovini, uvedene sankcije koje podrazumevaju ekonomsku blokadu i prekid svih naučnih, kulturnih i sportskih veza sa svetom.

    1992. U Beogradu, ispred Jugoslovenskog dramskog pozorišta nekoliko stotina dramskih umetnika jednosatnim ćutanjem protestovalo protiv rata u SFRJ i saosećanje sa svim žrtvama.

    1994. Umro srpski nuklearni fizičar i hemičar Pavle Savić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1971. do 1981. Doprineo razvoju procesa nuklearne fisije.

    1995. Rusija formalizovala odnose s NATO-om, ali ponovila upozorenje da bi širenje zapadnog vojnog saveza na istok Evrope moglo da podeli kontinent.

    1998. U severnoj avganistanskoj provinciji Tahar u zemljotresu poginulo najmanje 3.000 ljudi.

    1999. U vazdušnim udarima NATO-a na Jugoslaviju pogođen senatorijum u Surdulici. Poginulo 20 osoba.

    1999. U juranjavi posle rok-koncerta u Minsku poginule 54 osobe. Jurnjava nekoliko hiljada mladih počela kada su pokušali da se sklone u podzemnu železnicu od iznenadne oluje.

    2000. Vojna komanda na Fidžiju proglasila vanredno stanje da bi okončala krizu koju su izazvali pobunjenici držeći premijera i grupu vladinih službenika kao taoce.

    2001. Na poslednjem suđenju u Nemačkoj za zločine u II svetskom ratu, bivši oficir SS-a i nadzornik u koncentracionom logou Terezijenštat, 89 godina star Anton Malot, osuđen na doživotni zatvor zbog ubistva tri i pokušaja ubistva četvrtog zatvorenika jevrejske nacionalnosti na svirep način.

    2003. Savet bezbednosti UN odobrio slanje mirovnih trupa u severoistočnu provinciju Ituri u Kongu radi uspostavljanja mira i sigurnosti u regionu, narušenih nasiljem između etničkih milicija. EU odobrila odlazak oko 1.400 svojih trupa u tu zemlju.

    2004. Izraelski nuklearni naučnik Mordekaj Vanunu izjavio da je izraelska invazija na Liban 1982. uticala na njegovu odluku da 1986. progovori o tajnom nuklearnom vojnom programu njegove zemlje. On je tada britanskom novinaru Piteru Hounamu dao fotografije izraelskog nuklearnog reaktora koje je objavio Sandej tajms iz Londona. Agenti Mosada uhapsili Vanunua u Rimu i prebacili u Izrael, gde je osuđen na 18 godina zatvora zbog izdaje.

    2008 - Županijski sud u Zagrebu oslobodio je Rahima Ademija optužbi za ratne zločine protiv civila u vojnoj akciji Medački džep, dok je drugooptuženi Mirko Norac osudjen na sedam godina zatvora. Postupak protiv njih hrvatsko pravosudje preuzelo je od Haškog suda.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

Strana 65 od 98 PrvaPrva ... 1555636465666775 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •