Dogodilo se na današnji dan - Strana 77
Strana 77 od 98 PrvaPrva ... 2767757677787987 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1,141 do 1,155 od ukupno 1456
  1. #1141

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 11. decembar







    1282. Umro je car Mihailo VIII, osnivač poslednje vizantijske dinastije Paleologa (1259) i obnovitelj carstva nakon 57 godina latinske okupacije. Premestio je prestonicu iz Nikeje u Carigrad koji je osvojio 1261. i uspešno se odupirao namerama Karla Anžujskog i Mlečana da uspostave Latinsko carstvo. Nasledio ga je sin Andronik II.

    1475. Rođen je italijanski sveštenik Đovani de Mediči, papa Lav X od 1513. do smrti 1521. Kao veliki zaštitnik umetnosti učinio je Rim centrom evropske kulture. Uprkos naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača protestanske crkve u Nemačkoj Martina Lutera, nije uspeo da suzbije "jeres" - pokret verske reformacije započet tokom njegovog pontifikata i spreči stvaranje protestantske crkve.

    1803. Rođen je francuski kompozitor Ektor Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike i utemeljitelj modernog orkestra ("Fantastična simfonija", "Romeo i Julija").

    1810. Rođen je francuski pisac Alfred de Mise. Nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand inspirisala ga je za pesme "Noći", a u autobiografskom romanu "Ispovest jednog deteta ovog veka" opisao je "bolesti veka" i sumrak ideala. Njegovim najboljim dramskim delima smatraju se "Marijanine ćudi" i "Ne šali se s ljubavlju".

    1843. Rođen je nemački bakteriolog Robert Koh, jedan odosnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze, izolovao je bacil antraksa i pronašao izazivača kolere.

    1858. Svetoandrejska skupština izvršila je smenu dinastije u Srbiji zbacivši kneza Aleksandra Karađorđevića. Na presto je vraćen Miloš Obrenović, a za njegovog naslednka proglašen je njegov sin Mihailo.

    1888. Skupština Srbije prihvatila je ustav koji je predložila Narodna radikalna stranka. Ustavom, koji je pisan po uzoru na belgijski ustav od 1831, u Srbiji je prvi put uvedena parlamentarna demokratija.

    1894. U Parizu je otvorena prva svetska automobilska izložba na kojoj se predstavilo devet proizvođača.

    1918. Rođen je ruski pisac Aleksandar Solženjicin, koji je zbog oštre kritike staljinizma u svojim delima, postao najpoznatiji sovjetski disident krajem šezdesetih. Pripovetkom "Jedan dan Ivana Denisoviča" u književnost je uveo temu Staljinovih logora, u kojima je sam proveo devet godina. Emigrirao je 1974, a u Rusiju se vratio posle dve decenije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1970. ("Ođel za rak", "U prvom krugu", "Arhipelag gulag").

    1937. Fašističko Veliko veće donelo je odluku da se Italija povuče iz Lige naroda.

    1941. Nemačka i Italija su objavile rat SAD, a Kongres SAD je istog dana objavio rat tim dvema zemljama. Poljska je objavila rat Japanu, a Kuba, Kostarika, Nikaragva, Dominikanska Republika i Gvatemala Nemačkoj i Italiji.

    1946. Generalna skupština UN osnovala je UNICEF Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom.

    1972. Američki astronauti iz broda "Apolo 17" Eugen Kernon i Harison Smit spustili su se na Mesec, u poslednjoj misiji u okviru programa "Apolo".

    1973. Zapadnonemački kancelar Vili Brant i čehoslovački premijer Lubomir Štrougal potpisali su ugovor kojim je formalno poništen Minhenski pakt iz 1938, kojim su Velika Britanija i Francuska prepustile nacističkoj Nemačkoj oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.

    1991. U Mastrihtu je potpisan Sporazum o monetarnoj i političkoj uniji članica Evropske zajednice.

    1992. Savet bezbednosti UN je, na zahtev Makedonije, odobrio upućivanje 800 vojnika UN u tu bivšu jugoslovensku republiku.

    1997. U Kjotu je posle maratonskih pregovora potpisan Protokol o zaštiti životne sredine koji predviđa i smanjenje proizvodnje ugljen dioksida i drugih štetnih gasova za koje se smatra da izazivaju efekte "staklene bašte" i globalno zagrevanje. SAD nisu stavile svoj potpis uz objašnjenje da bi to nanelo štetu njihovoj privredi. Protokol iz Kjota, koji je potpisala 141 država, stupio je na snagu 16. februara 2005. godine.

    1999. Umro je Franjo Tuđman, predsednik Republike Hrvatske od aprila 1990, nakon prvih višestranačkih izbora u SFRJ i prvi predsednik nezavisne Hrvatske. Bio je lider Hrvatske demokratske zajednice, političke stranke koja se zalagala za izdvajanje Hrvatske iz SFRJ. Njegovom zaslugom Hrvatska je 25. juna 1991. proglasila samostalnost, a u januaru 1992. stekla je međunarodno priznanje.

    2000. Izrael i Palestina obnovili su kontakte na višem nivou u cilju okončanja sukoba i pronalaženja načina za obnavljanje mirovnih pregovora.

    2001. Vrhovni sud SAD osudio je Francuza Zakariasa Musauia za učešće u terorističkim napadima 11. septembra, što je prva kazna u SAD koja se direktno odnosi na te napade.

    2002. Prva evropska svemirska letilica "Ariana-5" eksplodirala je odmah pošto je lansirana iz Francuske Gvajane, nakon čega su se dva satelita, vredna 600 miliona dolara, srušila u Atlantik.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #1142

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 12. decembar






    1586. Umro je Ištvan Batori, knez Transilvanije od 1571. i poljski kralj od 1575, koji je tokom vladavine uspeo da konsoliduje prilike u zemlji i da osigura poljsku prevlast na Baltiku. Osnovao je univerzitet u Vilnjusu 1579.

    1821. Rođen je Gistav Flober, klasik francuskog realističnog romana, autor dela "Gospođa Bovari" zbog kojeg je bio optužen za povredu javnog morala ("Buvar i Pekiše", Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenja svetog Antonija").

    1863. Rođen je norveški slikar Edvard Munk jedan odzačetnika ekspresionističkog likovnog izraza. Radio je portrete (Ibzen, Strindberg, Malarme) i pejsaže, a najpoznatija njegova slika je "Krik".

    1873. U Srbiji je uveden dinar kao novčana jedinica, čime je otklonjen monetarni haos i upotreba više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca - dukata, forinti, talira.

    1894. Japanske trupe su počele invaziju Koreje.

    1896. Đuljielmo Markoni je u Londonu prvi put javno prikazao bežičnu radiotelegrafiju.

    1913. Slika Leonarda da Vinčija "Mona Liza" pronađena je u Firenci, dve godine pošto je ukradena iz pariskog muzeja "Luvr".

    1915. Rođen je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra, koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova poput pesama "Stranci u noći" i "Njujork, Njujork". Dobitnik je Oskara za film "Odavde do večnosti".

    1915. Poleteo je prvi avion načinjen u potpunosti od metala, koji je konstruisao Nemac Hugo Junkers.

    1918. Srpska vojska je po završetku Prvog svetskog rata ušla u Zemun, čime je okončana dvovekovna vladavina Habsburške monarhije u tom gradu.

    1920. Konstituisana je Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad skupštine, kojom je predsedavao hrvatski političar Ivan Ribar, trajao je više od šest meseci i okončan je donošenjem Vidovdanskog ustava 28. juna 1921.

    1940. Kraljevina Jugoslavija je u Drugom svetskom ratu potpisala s Mađarskom pakt o večnom prijateljstvu, u nameri da poboljša odnose s Nemačkom.

    1958. Umro je srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom
    univerzitetu, tvorac teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je više od 700 monografija, studija, udžbenika i popularnih dela.

    1958. Umro je srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Tokom Drugog svetskog rata bio je predsednik jugoslovenske vlade u emigraciji u Londonu (1942-43), a posle rata je u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora na procesu Draži Mihailoviću. Umro je u emigraciji u Velikoj Britaniji. Rehabilitovan je odlukom Okružnog suda u Beogradu 26. oktobra 2007. godine.

    1963. Kenija je postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta s Džomom Kenijatom kao premijerom. Na isti dan 1964. postala je republika, a Kenijata prvi predsednik.

    1969. Grčka se povukla iz Saveta Evrope i time izbegla da zbog vojnog režima i kršenja ljudskih prava bude izbačena iz te evropske institucije.

    1979. Grupa generala izvršila je vojni udar u Južnoj Koreji i preuzela vlast.

    1983. Šiitski ekstremisti aktivirali su automobile bombe ispred američke i francuske ambasade u Kuvajtu. Pet osoba je poginulo, a 86 ranjeno.

    1992. Na indonežanskim ostrvima Flores i Babi u zemljotresu je poginulo najmanje 2.200 ljudi.

    1993. Rusi su na referendumu, prvom slobodnom izjašnjavanju od 1917. izglasali novi ustav kojim je predsednik Boris Jeljcin dobio široka ovlašćenja. Spor oko ustava doveo je početkom oktobra do tragičnog konflikta sa komunistima i ekstremnim nacionalistima u kojem je poginulo više od 150 ljudi.

    2000. Eritreja i Etiopija potpisale su u Alžiru mirovni sporazum kojim je okončan dvogodišnji rat oko granica.

    2000. Umro je Ndabaningi Sitole, jedan od vodećih crnačkih lidera 60-tih i 70-tih godina prošlog veka. Bio je osnivač i predsednik Afričke nacionalne unije Zimbabvea, koju je osnovao 1963. godine.

    2002. U Beču je Stalni savet OEBS-a odlučio da produži mandate svojih misija na prostoru bivše Jugoslavije.

    2003. Umro je bivši predsednik Azerbejdžana, Hajdar Alijev, koji se na političkoj sceni te zemlje nalazio više od 30 godina.

    2005. Američki predsednik Džordž Buš izjavio je da je oko 30.000 građana Iraka poginulo u ratu u toj zemlji, od početka invazije 20. marta 2003. godine.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  3. #1143

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 13. decembar






    1545 - Počeo je sa radom Tridentski koncil koji je u maju 1542. sazvao papa Pavle III. Ekumenski koncil, na kojem je do kraja izgrađen status katoličke crkve kao dogmatske, protivreformacijske, militantne ustanove s papom-autokratom na čelu, s prekidima je zasedao do 1563. Na osnovu zaključka ovog skupa vođen je protivreformacijski pokret koji je doveo do Tridesetogodišnjeg rata između prokatoličkih i protestantskih snaga u Evropi (1618-48).

    1553 - Rođen je francuski kralj Anri IV, prvi monarh iz dinastije Burbona. Idejni vođa hugenota (protestanata) kasnije je prešao na katolicizam, ali je Nantskim ediktom 1598. osigurao hugenotima verske slobode i okončao verske ratove. Tokom njegove vladavine osnovane su prve francuske kolonije u Americi. Ubio ga je rimokatolički fanatik Fransoa Ravajak.

    1570 - Mirom u Šćećinu Danska je priznala nezavisnost Švedske.

    1642 - Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio je Novi Zeland, ali se nije iskrcao iz straha od ratobornih domorodaca, pa je zasluga za otkriće pripala Englezu Džejmsu Kuku koji se 1769. iskrcao na jedno od novozelandskih ostrva.

    1797 - Rođen je nemački pesnik Hajnrih Hajne jedan od najvećih liričara XIX veka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem nemačkog romantizma i izvršila je ogroman uticaj na evropsko pesništvo ("Knjiga pesama", "Romansero", "Ata Trol", "Nemačka, zimska bajka").

    1806 - Srpski ustanici su u Prvom srpskom ustanku oslobodili beogradsku varoš i naterali Turke da se povuku u Kalemegdansku tvrđavu. Tvrđava je osvojena početkom 1807, a nakon sloma ustanka 1813. Turci su ponovo zauzeli Beograd.

    1877 - Srpski kralj Milan Obrenović je, na poziv Rusije objavio po drugi put rat Otomanskom carstvu. U martu 1878. rat je završen mirovnim sporazumom Rusije i Turske u San Stefanu, kojim je Rusija pokušala da ostvari premoć na jugu Balkana.

    1921 - SAD, Velika Britanija, Francuska i Japan potpisali su Vašingtonski ugovor o međusobnom poštovanju ostrvskih poseda u Pacifiku.

    1937 - Japanske trupe su okupirale kineski grad Nanking i u narednih šest sedmica pobile oko 200.000 Kineza, mahom civila, a krvoproliće je ušlo u istoriju pod nazivom "silovanje Nankinga".

    1939 - U prvoj velikoj pomorskoj bici u Drugom svetskom ratu britanske krstarice "Ekseter", "Ajaks" i "Ahil" su kod zaliva La Plata u Atlantskom okeanu teško oštetile i onesposobile nemački bojni brod "Graf Špe", koji je tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu prethodno potopio devet trgovačkih brodova.

    1944 - Japanski avion napunjen eksplozivom, kojim je upravljao pilot samoubica (kamikaza), u Drugom svetskom ratu je udario u američku krstaricu "Nešvil" i usmrtio 133 člana posade.

    1967 - Vojna hunta u Grčkoj je sprečila kontraudar, a kralj Konstantin, primoran da napusti Grčku, pobegao je sa porodicom u Rim.

    1981 - General Vojćeh Jaruzelski zaveo je ratno stanje u Poljskoj, zabranjen je rad nezavisnog sindikata "Solidarnost", a hiljade sindikalnih aktivista su pritvoreni.

    1982 - U zemljotresu u Severnom Jemenu, u provinciji Damar stotinak kilometara jugoistočno od glavnog grada Sane, poginulo je oko 3.000 ljudi.

    1988 - U Kongu je potpisan protokol Angole, Kube i Južne Afrike, uz posredovanje SSSR i SAD, kojim je otvoren put ka nezavisnosti Namibije i okončanju građanskog rata u Angoli započetog 1975.

    1991 - Bivše sovjetske republike Kazahstan, Kirgizija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan odlučile su da se priključe Zajednici Nezavisnih Država.

    1999 - U Ljubljani je u 75. godini umro slovenački političar Stane Dolanc, visoki komunistički i državni funkcioner u bivšoj Jugoslaviji.

    2000 - Predsednik Rusije Vladimir Putin došao je na Kubu u prvu posetu jednog ruskog državnika Fidelu Kastru od raspada SSSR-a 1991.

    2002 - Na samitu u Kopenhagenu Evropska unija odlučila je da se proširi za još 10 novih država članica: Poljsku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Slovačku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Kipar i Maltu, počev od 1. maja 2004. godine.

    2003 - Američke snage su uhapšile svrgnutog iračkog predsednika Sadama Huseina, koji se skrivao u podzemnom skloništu u blizini svog rodnog grada Tikrita. Potraga za njim trajala je skoro devet meseci od kada su američko-britanske snage izvršile invaziju na Irak.

    2004 - Na predsedničkim izborima u Rumuniji pobedio je gradonačelnik Bukurešta i kandidat reformskih opozicionih snaga Trajan Basesku, čime je okončana dekada vladavine naslednika bivšeg komunističkog režima.

    2006 - Umro je američki glumac Piter Bojl koji je stekao slavu ulogom nezadovoljnog radnika u filmu "Džo, i to je Amerika", zatim u filmovima "Mladi Frankeštajn" i seriji "Svi vole Rejmonda".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #1144

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 14. decembar






    1503. Rođen je francuski astrolog Mišel de Notr-Dam, poznat kao Nostradamus, najpoznatiji prorok u istoriji, autor knjige "Proročanstva" (1555). Bio je lični lekar francuskog kralja Šarla IX i dvorski astrolog Katarine Mediči.

    1799. Umro je Džordž Vašington, prvi predsednik SAD (1789-97), koji je u ratu za nezavisnost od Engleske (1775-83) komandovao vojskom kolonista. Odbivši da se treći put kandiduje za predsednika uputio je Amerikacima "Oproštajnu besedu".

    1822. U Veroni je završen Kongres Svete Alijanse na kojem je odlučeno da se interveniše protiv građanske revolucije u Španiji, dok pomoć Grčkoj u borbi za oslobođenje od Turske nije prihvaćena.

    1900. Nemački fizičar Maks Plank objavio je "kvantnu teoriju", prema kojoj energija radijacije potiče iz nevidljivih delića, kvanta, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo.

    1911. Norveški istraživač Rual Amundsen postao je prvi čovek koji je stigao na Južni pol, pretekavši engleskog polarnog istraživača Roberta Skota, koji je na Južni pol stigao 18. januara 1912.

    1916. Danci su glasali da se Danska Zapadna Indija proda SAD za 25 miliona dolara.

    1918. U Velikoj Britaniji su prvi put na izborima glasale žene i dobile su pravo da se kandiduju za parlament. Prva žena koja je izabrana bila je grofica Markiević, irska nacionalistkinja, ali nije mogla da zauzme svoje mesto u parlamentu jer je bila u zatvoru.

    1927. Velika Britanija je priznala nezavisnost Iraka i podržala prijem te zemlje u Ligu naroda.

    1935. Prvi predsednik Čehoslovačke Tomaš Masarik (od 1918) podneo je ostavku, a na položaj šefa države četiri dana kasnije izabran je dotadašnji šef diplomatije Eduard Beneš.

    1937. Japan je uspostavio marionetsku kinesku vladu u Pekingu.

    1939. Liga naroda je isključila SSSR zbog agresije na Finsku.

    1959. Arhiepiskop Makarios III postao je prvi predsednik Kipra.

    1960. Potpisana je Pariska konvencija o osnivanju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Konvencija je stupila na snagu u septembru 1961.

    1962. Kenet Kaunda formirao je u Severnoj Rodeziji (Zambija) prvu vladu kojom su dominirali Afrikanci.

    1981. Izrael je anektirao Golansku visoravan koju je preoteo od Sirije u ratu 1967.

    1989. Umro je ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava i protivnik nuklearnih eksperimenata. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1975.

    1989. Opozicioni lider Patrisio Ajlvin je izabran za predsednika Čilea na prvim slobodnim izborima u toj zemlji od 1970. Prethodni demokratski izabrani šef države socijalista Salvador Aljende ubijen je u vojnom puču 1973, a na vlast je došao general Avgusto Pinoče.

    1994. Predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera da posreduje u postizanju mira u Bosni i Hercegovini.

    1995. U Jelisejskoj palati u Parizu potpisan je mirovni sporazum o okončanju 44-mesečnog rata u Bosni, koji je postignut 21. novembra u Dejtonu, SAD. Potpise na sporazum stavili su predsednici bivših jugoslovenskih republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine Franjo Tuđman i Alija Izetbegović i predsednik Srbije Slobodan Milošević. Tim sporazumom Bosna i Hercegovina je podeljena na dva entiteta. Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a nadgledanje sprovođenja mira povereno je snagama NATO-a.

    1998. U oružanom napadu maskiranih lica na kafić u centru Peći na Kosovu ubijena su šestorica mladića srpske nacionalnosti.

    1998. U sukobu Vojske Jugoslavije i naoružanih Albanaca u blizini Prizrena poginulo je 36 Albanaca, a šestorica su ranjena.

    2000. Visoki komesarijat UN za izbeglice (UNHCR) obeležio je 50 godina postojanja. Osnovan 1950. sa 33 zaposlena i budžetom od 300.000 dolara, Komeserijat je imao zadatak da zbrine dva miliona izbeglica posle Drugog svetskog rata. Pola veka kasnije za UNHCR radi 5.000 ljudi u 120 zemalja koji brinu o 22 miliona raseljenih lica, a godišnji budžet iznosi oko milijardu dolara.

    2001. Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu objavilo je optužnicu protiv generala Vojske Republike Srpske Vinka Pandurevića. General Pandurević je optužen za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995.

    2001. Pisac nemačkog porekla, britanski akademik Vinfrif Georg "Maks" Sebald (57), poginuo je u saobraćajnoj nesreći. Poznat je po knjigama koje su se uglavnom bazirale na tragičnim događajima proteklih 200 godina.

    2004. Francuski predsednik Žak Širak otvorio je najviši most na svetu. Milo viadukt, visok 343 metra i dugačak 2,5 kilometara
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  5. #1145

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 15. decembar






    37. Rođen rimski car Neron. Njegova umerena vladavina posle 54. pretvorila se u teror koji je kulminirao požarom Rima, 64. Rimljani za podmetanje požara optužili Nerona, a on hrišćane, i naredio njihove krvave progone. Pripisuje mu se ubistvo majke Agripine, žene Oktavije, najbližih saradnika i uglednih Rimljana. Izvršio samoubistvo 68, pošto ga je Senat proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt.

    1640. Grof od Braganza, krunisan kao Huan IV, prvi portugalski kralj posle 60 godina duge španske vladavine i prvi iz dinastije Braganza, koja je vladala Portugalom do 1910.

    1675. Umro holanski slikar Jan Vermer, jedan od najvećih holandskih majstora XVII veka. Nepriznat i neshvaćen za života, dva veka kasnije svrstan u najveće umetnike u istoriji slikarstva, njegove slike dostigle astronomske cene.

    1711. U Kopenhagenu izbila epidemija kuge. Umrlo više hiljada ljudi.

    1801. Odmetnuti janičari, koje su predvodile beogradske dahije Aganlija, Kučuk Alija, Fočić Mehmed-aga i Mula Jusuf, ubili beogradskog valiju Hadži Mustafa-pašu i zaveli teror u Beogradskom pašaluku. Nasilje ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka, 1804.

    1806. Francuske trupe pod komandom Napoleona Bonaparte ušle u Varšavu.

    1840. Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona I položen u Dom invalida u Parizu, 19 godina posle njegove smrti, u izgnanstvu, na ostrvu Sveta Jelena.

    1890. Ubijen poglavica indijanskog plemena Sijuks Tatanka Ijotake, Bik Koji Sedi, koji je predvodio indijanska plemena u bici kod Litl big horna 1876, protiv američke VII konjičke divizije, pod komandom Džordža Kastera.

    1914. Oslobađanjem Beograda u Prvom svetskom ratu završena Kolubarska bitka. Pobeda za koju izuzetne zasluge pripadaju komandantu Prve armije, generalu Živojinu Mišiću, podigla ugled Srbije među saveznicima i učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.

    1938. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo ruski pilot Valerij Čkalov. 1937. preleteo Severni pol, bez spuštanja, od Moskve do Vankuvera, 12.000 kilometara za 64 sata i 25 minuta, tada svetski rekord u letu na daljinu.

    1961. Generalna skupština Ujedinjenih nacija odbacila sovjetski predlog o prijemu Kine u Ujedinjene nacije.

    1961. Bivši nacistički funkcioner Adolf Ajhman, organizator i izvršilac genocida nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu, osuđen na smrt u Jerusalimu, potom obešen. Posle rata, do 1960, živeo pod lažnim imenom u Argentini. Otkrili ga i uhapsili pripadnici izraelske tajne službe.

    1965. Svemirski brodovi SAD "Džemini" 6 i "Džemini 7" prvi napravili kosmički susret i izveli dve kružne putanje leteći jedan pored drugog.

    1966. Umro američki režiser Volt Dizni, autor stripova, filmski animator i producent, tvorac modernog crtanog filma, dobitnik 29 Oskara. Put ka slavi krajem dvadesetih godina XX veka otvorio mu lik Mikija Mausa. Diznijev studio radi i danas.

    1970. Sovjetski vasionski brod "Venera 7" spustio se na Veneru i počeo da šalje signale.

    1970. U Beogradu umro srpski slikar Leonid Šejka, član grupe "Medijala". Bavio se likovnom esejistikom.

    1991. Oko 500 ljudi izgubilo život kada je feribot "Salem ekspres" udario u koralni greben ispred egipatske luke Safaga i potonuo.

    1996. Pod snažnim pritiskom svakodnevnih protesta građana zbog falsifikovanja izbornih rezultata, opštinski sud u Nišu potvrdio pobedu opozicione koalicije "Zajedno" u drugom krugu izbora za lokalne organe 17. novembra 1996.

    1999. Šef UNMIK-a Bernar Kušner u Prištini potpisao sporazum s predstavnicima kosovskih Albanaca o formiranju Prelaznog administrativnog veća Kosova, odnosno prelazne vlade. Srbi sa Kosova odbili da potpišu sporazum, ali kasnije delegirali predstavnika u Vladu.

    2000. Zatvorena nuklearna centrala u Černobilju, u Ukrajini. Krajem aprila 1986, u toj centrali eksplodirao jedan blok, izazvavši najtežu nuklearnu katastrofu od početka upotrebe nuklearnih centrala.

    2001. Krivi toranj u Pizi, u Italiji, ponovo otvoren za posetioce, posle 12 godina, koliko je trajala sanacija.

    2002. Posmatrači Ujedinjenih nacija zvanično okončali misiju na Prevlaci, započetu u martu 1992, i predali vlastima Hrvatske kontrolu nad tim poluostrvom.

    2005. U Iraku su održani prvi slobodni parlamentarni izbori od pada Sadama Huseina, 2003. godine.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #1146

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 16. decembar







    1653. Vođa engleskih parlamentarista u građanskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel proglašen je doživotnim lordom protektorom Engleske, Škotske i Irske.

    1773. Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista, maskirana u Indijance, pobacala je u bostonskoj luci u more sanduke čaja s jednog britanskog broda. Taj događaj, kasnije nazvan "bostonska čajanka", nagovestio je američki rat za nezavisnost započet 1775.

    1775. Rođena je engleska književnica Džejn Ostin, čije je delo početkom XX veka svrstano među pisce "velike tradicije". Smatra se najčitanijim romanopiscem među autorima koji su stvarali pre viktorijanskog perioda ("Razbor i osećanje", "Gordost i predrasuda", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje").

    1835. U velikom požaru koji je zahvatio Njujork uništeno je 600 građevina.

    1838. Buri su se, tokom Velike seobe, bežeći od britanske kolonijalne vlasti, sukobili sa plemenom Zulu i u bici na Krvavoj Reci pobili 3.000 pripadnika tog južnoafričkog plemena.

    1859. Umro je nemački filolog Vilhelm Grim koji je sa bratom Jakobom sakupio i objavio čuvene priče i bajke za decu. S bratom je radio i na istraživanju nemačkog jezika, folklora i kulture, a sam se bavio izučavanjem spomenika starog nemačkog jezika.

    1885. U Sarajevu je počeo da izlazi srpski književni list "Bosanska vila", koji je bio veoma cenjen u bosanskim književnim krugovima. Pokrenut kao časopis koji će se baviti srpskom kulturnom bastinom, vremenom je prerastao u ugledni list u kojem su sarađivali istaknuti pisci svih nacionalnosti, kao i književnici izvan bosanskohercegovačkog kruga. Do 1887. ga je uređivao Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. Nikola Kašiković.

    1916. Ubijen je ruski monah i pustolov Grigorij Raspućin, koji je, kao tobožnji vidovnjak i čudotvorac uspeo da se nametne za osobu od poverenja poslednjem ruskom caru Nikoli II i njegovoj ženi carici Aleksandri. Ubila ga je grupa oficira da bi spasili ugled monarhije.

    1917. Rođen je engleski pisac Artur Čarls Klark, popularizator astronautike i autor čuvenih naučno-fantastičnih romana, među kojima su najpoznatiji "2001: odiseja u svemiru", "3001: konačna odiseja", "Kraj detinjstva".

    1920. U jednom od najtežih zemljotresa u svetu, u kineskoj provinciji Gansu poginulo je oko 180.000 ljudi.

    1921. Umro je francuski kompozitor Kamij Sen Sans, klavirski virtuoz i dirigent, jedan od osnivača društva za negovanje i unapređenje francuske muzike (Societe Nationale de Musique). Njegov ogromni opus obuhvata muzička dela svih vrsta među kojima su najpoznatije opera "Samson i Dalila" i kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja".

    1931. Umro je srpski istoričar i sveštenik Dimitrije Ruvarac, profesor i rektor Karlovačke bogoslovije, od 1882. arhimandrit manastira Grgetega. Ustanovio je kritičku školu u srpskoj istoriografiji, uvodeći filološki metod u analizu istorijskih izvora. Autor je brojnih rasprava i studija ("Pregled domaćih izvora stare srpske povesnice").

    1934. Pušten je u saobraćaj prvi beogradski drumski most preko Save, nazvan "Zemunski most kralja Aleksandra". Dignut je u vazduh u aprilu 1941, a na mestu visećeg mosta podignut je 1957, most nezvanično nazvan "Brankov most".

    1944. Nemci su u Drugom svetskom ratu probili u Ardenima savezničke linije odbrane, iznenadivši američke snage i počeli kontraofanzivu na zapadnom frontu, U borbama okončanim nemačkim porazom, saveznici su izgubili 77.000 vojnika a Nemci 130.000.

    1944. U avionskoj nesreći iznad Lamanša poginuo je američki džez-muzičar Glen Miler.

    1949. Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran je zaprvog predsednika Indonezije posle sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.

    1966. Savet bezbednosti UN je na predlog Velike Britanije jednoglasno izglasao ekonomske sankcije protiv režima bele manjine u Rodeziji.

    1971. Pakistanske trupe predale su se indijskoj vojsci i Oslobodilačkoj armiji Istočnog Bengala. Time je okončan indijsko-pakistanski sukob i sačuvana nezavisnost novostvorene države Bangladeš koja je proklamovana u martu 1971.

    1993. Šest zemalja članica Evropske unije (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija, Holandija i Danska), uprkos protivljenju Grčke, priznalo je Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

    1995. Savet bezbednosti UN dao je NATO snagama ovlašćenje da preuzmu nadležnost nad mirovnim operacijama u Bosni. Time je okončana misija UNPROFOR-a i stvoreni pravni uslovi da NATO počne misiju nadgledanja sprovođenja mira u Bosni (IFOR).

    1997. Petnaest kosovskih Albanaca optuženih za terorizam i pripadnost ilegalnoj organizaciji "Oslobodilačka vojska Kosova" osuđeni su u Prištini na kazne zatvora od četiri do 20 godina.

    2001. Prvi američki brod od 1962, kada su SAD uvele embargo protiv Kube, stigao je u luku u Havani, noseći oko 500 tona smrznute hrane.

    2002. Pred Tribunalom u Hagu počela je trodnevna rasprava opresudi bivšoj predsednici RS Biljani Plavšić, koja je priznala krivicu za zločine protiv čovečnosti tokom rata u BiH. Osuđena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora i upućena na izdržavanje kazne u švedski zatvor Hinseberji.

    2003. Švajcarski parlament prihvatio je rezoluciju kojom se ubijanje Jermena u otomanskom carstvu tokom I svetskog rata izjednačava sa genocidom.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #1147

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 17. decembar







    1531. Po naređenju pape Klementa VII ustanovljena je inkvizicija u portugalskoj prestonici Lisabonu.

    1538. Papa Pavle III isključio je iz rimokatoličke crkve engleskog kralja Henrija VIII, koji je prethodno sebe proglasio poglavarom anglikanske crkve.

    1778. Rođen je engleski hemičar Hamfri Dejvi, izumitelj rudarske sigurnosne lampe (1816). Otkrio je anestetičko delovanje rajskog gasa, a pomoću eletrolize prvi je izdvojio natrijum, kalijum i kalcijum u elementarnom obliku.

    1830. Umro je južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Vođa borbe za nezavisnost Južne Amerike od Španije, "El Libertador", nije uspeo da ostvari svoje težnje da ujedini južnoameričke zemlje u jaku i nezavisnu državu. Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i bio je predsednik Kolumbije i Bolivije koja je po njemu dobila ime. Optužen da je hteo da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1830. i ubrzo je umro.

    1888. Rođen je Aleksandar Karađorđević, mlađi sin srpskog kralja Petra i crnogorske kneginje Zorke, regent od 1914. a kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1921. U novoj državi zaveo je lični režim u januaru 1929, a u septembru 1931. nametnuo je Oktroisani ustav. Ubijen je u atentatu u Marseju 9. oktobra 1934.

    1903. Braća Vilbur i Orvil Rajt izvela su prvi uspešan let avionom u istoriji vazduhoplovstva. Njihova letilica "Flajer I" je nad peščanim dinama blizu mesta Kiti Houk u Severnoj Karolini, SAD, uzletela četiri puta, zadržavši se pritom u vazduhu najduže 59 sekundi.

    1908. Nakon pobede mladoturske revolucije, održana je prva sednica parlamenta Otomanskog carstva.

    1909. Umro je belgijski kralj Leopold II, koji je 1885. formirao Slobodnu državu Kongo, a 1908. je anektirao kao Belgijski Kongo. Nasledio ga je nećak Albert I.

    1939. U zalivu La Plata kod Montevidea u Drugom svetskom ratu potonuo je nemački bojni brod "Admiral Graf fon Špe", koji je prethodno bio oštećen u bici s britanskim krstaricama. Kapetan broda Hans Langsdorf je potom izvršio samoubistvo.

    1948. U pokušaju da ponovo uspostavi vlast u Indoneziji, koja je 1945. proglasila nezavisnost, Holandija je napala Indoneziju, njene trupe su upale u glavni grad Džakartu i uhapsile predsednika Sukarna i druge indonežanske lidere. Sporazumom u Hagu 1949. Holandija je priznala suverenitet Indonezije.

    1973. Arapski ekstremisti ubili su 32 osobe na aerodromu u Rimu kada su bacili bombu na avion kompanije "Pan Ameriken" i iz mitraljeza izrešetali zgradu terminala.

    1983. U diskoteci u Madridu u požaru su izgubile život 83 osobe.

    1985. Vojna vlada Ugande i pripadnici gerilaca potpisali su mirovnu ugovor kojim su podelili vlast i okončali gotovo petogodišnji građanski rat.

    1989. U Rumuniji su izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima Nikolae Čaušeskua u kojima je poginulo oko 1.000 ljudi. Nemiri koji su počeli u Temišvaru i Aradu zahvatili su potom Bukurešt i proširili se na celu zemlju. Čaušesku i njegova žena Elena uhvaćeni su u begu 22. decembra, osuđeni na smrt i streljani.

    1990. Na prvim demokratskim izborima u Haitiju za predsednika je izabran populistički sveštenik Žan Bertran Aristid.

    1991. Savet ministara EU usvajanjem nove Deklaracije o Jugoslaviji odlučio je da prizna nezavisnost svim jugoslovenskim republikama koje prihvate kriterijume za priznavanje novih država u istočnoj Evropi i SSSR-u.

    1992. Skupština Republike Srpske na Palama izabrala je Radovana Karadžića za prvog predsednika Republike.

    1995. Vođa delegacije bosanskih Srba na mirovnim pregovorima u Dejtonu Slobodan Milošević odbio je da poslanicima Skupštine Republike Srpske podnese izveštaj o mirovnim pregovorima na kojim je postignut sporazum o okončanju bosanskog rata.

    1996. Pobunjenici peruanskog levičarskog gerilskog pokreta "Tupak Amaru" zauzeli su japansku ambasadu u Limi, zapretivši da će pobiti 490 talaca ukoliko vlasti Perua ne oslobode iz zatvora 300 pripadnika njihovog pokreta.

    1997. Minski centar UN objavio je da u Bosni i Hercegovini ima još 750.000 do milion nagaznih mina i da je tokom 1996. i 1997. od eksplozija mina povređeno oko 1.000 ljudi, među kojima je veliki broj dece.

    1999. Nemački, američki i istočnoevropski zvaničnici zaključili su istorijski sporazum o nadoknadi za prinudni rad za vreme nacističke Nemačke, 54 godine posle Drugog svetskog rata.

    2000. U Ženevi je održana konferencija o novom programu zaštite prava glumaca i njihovog rada u filmskoj i TV industriji, muzičkim spotovima i na Internetu, kojoj su prisustvovali delegati iz oko 90 zemalja.

    2001. Naoružani komandosi upali su u Nacionalnu palatu na Haitiju, u mestu Port-o-Princ, ubivši dva policajca i dva prolaznika pre nego što je policija uspela da zauzme zgradu.

    2002. Skupština SR Jugoslavije ratifikovala je Dejtonski sporazum, potpisan 1995. kojim je okončan rat u Bosni.

    2003. Francuska je zabranila isticanje religijskih obeležja (nošenje feredža, jevrejskih kapica, hrišćanskih krstova) u državnim školama.

    2005. Evropska unija odobrila je Makedoniji status kandidata za članstvo u EU.

    2007. Nju Džersi je doneo zakon kojim se smrtna kazna zamenjuje doživotnim zatvorom bez prava na uslovnu slobodu i time postao prva američka savezna država koja je u protekle četiri decenije ukinula smrtnu kaznu.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #1148

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. decembar








    1398. Tatarski vojskovođa Timur Lenk (Tamerlan) zauzeo je indijski grad Delhi.

    1737. Umro je Antonio Stradivari, italijanski graditelj gudačkih instrumenata nenadmašnog kvaliteta. Zvuk njegove violine postao je u XIX veku klasično merilo vrednosti. Smatra se da je napravio 1.100 instrumenata, od kojih je sačuvano 500 violina, 12 viola i 50 violončela.

    1803. Umro je nemački pisac, istoričar, filozof i protestanski teolog Johan Gotfrid fon Herder, koji je svojim delom značajno uticao na nemački romantizam, posebno na mladog Getea i književni pokret "Šturm und drang". U zbirku "Glasovi naroda u pesmama" uvrstio je i četiri srpske narodne pesme, među kojima je "Hasanaginica" u Geteovom prevodu.

    1856. Rođen je engleski fizičar Džozef Džon Tomson, predsednik Kraljevskog društva u Londonu (1915-1920), profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. Otkrio je elektron (1897), atomističku strukturu elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.

    1865. Ratifikacijom 13. ustavnog amandmana u SAD je ukinuto ropostvo.

    1879. Rođen je švajcarski slikar Paul Kle, koji je prvi u ekspresionističko slikarstvo uneo irealni svet i predstave iz podsvesti i sna, anticipirajući time nadrealizam. Pripadao je grupi "Plavi jahač", koju su vodili Valerij Kandinski i Franc Mark.

    1903. Američko-panamskim ugovorom zona Panamskog kanala stavljena je pod kontrolu SAD, uz godišnju rentu.

    1913. Rođen je nemački državnik Vili Brant, popularni gradonačelnik Berlina (1957-1966), kancelar Zapadne Nemačke (1969-1974), lider Socijaldemokratske stranke. Njegova "istočna politika sporazumevanja" sa SSSR-om i drugim istočnoevropskim zemljama doprinela je stabilizaciji prilika u Evropi, za šta je dobio Nobelovu nagradu za mir 1971. Svetsko javno mnjenje zadivio je 1970, kada je kleknuo pred spomenikom žrtvama nacizma u Varšavi i zamolio za oproštaj u ime nemačkog naroda. Zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov blizak saradnik istočnonemački špijun, podneo je 1974. ostavku na mesto saveznog kancelara.

    1916. Pobedom Francuza završena je desetomesečna bitka kod Verdena u Prvom svetskom ratu, u kojoj su obe strane imale ogromne gubitke - poginulo je 543.000 Francuza i 434.000 Nemaca.

    1935. Edvard Beneš izabran je za predsednika Čehoslovačke, četiri dana posle ostavke prvog šefa te države Tomaša Masarika.

    1940. Vođa nacističke Nemačke Adolf Hitler naredio je u Drugom svetskom ratu generalštabu nemačke armije da pripremi invaziju na Rusiju prema tajnom planu pod šifrom "Operacija Barbarosa".

    1970. U Italiji je stupio na snagu zakon o razvodu braka, uprkos protivljenju Rimokatoličke crkve.

    1972. SAD su u Vijetnamskom ratu počele masovno bombardovanje glavnog grada Hanoja, koje je trajalo neprekidno 12 dana i noći.

    1980. Umro je ruski državnik i visoki komunistički funkcioner Aleksej Kosigin, sovjetski premijer od 1964. do 1980.

    1999. Predsednica Šri Lanke Čandrika Kumaratunga povređena je u eksploziji bombe u kojoj je poginulo 33 i ranjeno 137 ljudi. Vlasti u Kolombu optužile su tamilske separatiste za podmetanje bombe.

    2000. U Briselu su obnovljeni pregovori o sukcesiji bivše SFR Jugoslavije, nakon što su nove jugoslovenske vlasti odustale od stava da je SR Jugoslavija jedini naslednik bivše države, koji je tvrdo zastupao bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević. Pregovori su uspešno završeni u maju 2001.

    2001. U Parizu je u 75. godini umro Žilber Beko, jedan od najuspešnijih francuskih pevača u drugoj polovini XX veka.

    2003. Skupština Kosova usvojila je u načelu Zakon o saradnji sa Tribunalom u Hagu.

    2003. Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Dragana Nikolića, zvanog Jenki, na 23 godine zatvora. On je priznao krivicu za ratne zločine počinjene nad muslimanskim zarobljenicima u logoru Sušica kod Vlasenice, čiji je komandant bio u leto 1992.

    2005. U jurnjavi tokom raspodele humanitarne pomoći u indijskom gradu Čenaju (ranije Madras) stradala su 43 beskućnika.

    20
    06. U Beogradu je preminuo novinar Dušan Simić, dugogodišnji dopisnik i urednik beogradskog dnevnika "Politika", koji je u srpskom novinarstvu bio istaknuta ličnost više od 40 godina.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #1149

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 19. decembar







    1154. Na engleski presto došao je Henri II, prvi vladar dinastije Plantagenet. Učvrstio je kraljevsku vlast i ograničio vlasti barona i sudsku vlast crkve, zbog čega je došao u sukob sa kanterberijskim nadbiskupom Tomasom Beketom, koji je po njegovom nalogu ubijen 1170. Započeo je osvajanje Irske 1171.

    1741. Umro je ruski pomorac i istraživač danskog porekla Vitus Bering, na dotad nepoznatom ostrvu koje je kasnije dobilo njegovo ime. Iste godine u avgustu, Bering je otkrio poluostrvo Aljasku. Po njemu je severni deo Tihog okeana nazvan Beringovo more, kao i prolaz koji spaja Severno more s Tihim okeanom.

    1793. General Napoleon Bonaparta dobio je prvu značajnu bitku kada je od Engleza preuzeo Tulon.

    1842. SAD su priznale nezavisnost Havaja, ali američki uticaj ostao je dominantan. Havajska ostrva su anektirana 1898, a 31. avgusta 1959. postala su 50. država SAD.

    1851. Umro je engleski slikar Džozef Malord Vilijam Tarner, jedan od najvećih pejzažista u istoriji slikarstva. Tarnerov slikarski postupak oslobođen akademizma i njegovo otkriće pune svetlosti i čiste boje značajno su uticali na francuske impresioniste i poentiliste.

    1863. Engleski pronalazač Frederik Volton patentirao je u Londonu podni prekrivač - linoleum.

    1902. Rođen je glumac Ralf Ričardson, jedna od najznačajnijih ličnosti engleskog pozorišta. S jednako velikim uspehom tumačio je uloge u Šekspirovim i modernim dramama, u komedijama i tagedijama, a proslavio se i na filmu ("Ričard III", "Naš čovek u Havani", "Dr Živago", "Kartum", "Ana Karenjina").

    1905. Usvojen je prvi ustav Crne Gore, "Nikoljdanski ustav", kojim je država konstituisana kao ustavna monarhija.

    1906. Rođen je ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev, predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a od 1960, a nakon smenjivanja Nikite Hruščova 1964. generalni sekretar Komunističke partije SSSR-a i glavni protagonist sovjetske unutrašnje i spoljne politike do smrti 1982.

    1941. Posle neuspele ofanzive na Moskvu u Drugom svetskom ratu, Adolf Hitler je smenio komandanta nemačkih kopnenih trupa feldmaršala Valtera fon Brauhiča i lično preuzeo komandu nad armijom.

    1946. U Indokini je izbio rat između vojske pod vođstvom Ho Ši Mina i francuskih kolonijalnih trupa.

    1950. Savet NATO-a imenovao je američkog generala Dvajta Ajzenhauera za vrhovnog komandanta snaga NATO-a u Evropi. Ajzenhauer je bio jedan od najznačajnijih savezničkih komandanata u Drugom svetskom ratu i predsednik SAD 1952. i 1956.

    1958. Predsednik SAD Ajzenhauer uputio je, prvi put u svetu, božične čestitke preko satelita.

    1965. Sa 54,5 procenata glasova birača Šarl de Gol je pobedio na predsedničkim izborima u Francuskoj Fransoa Miterana.

    1972. Južnokorejski tanker "Južna zvezda" ispustio je više od sto hiljada tona nafte pored Omana.

    1972. Kapsula vasionskog broda "Apolo 17" spustila se u Tihi okean. Time je okončan američki program "Apolo", letova na Mesec sa ljudskom posadom.

    1984. Britanski i kineski premijeri, Margaret Tačer i Džao Cijang, potpisali su u Pekingu sporazum prema kojem Hongkong od 1. jula 1997, posle 99 godina britanske uprave, prelazi pod suverenitet Kine.

    1991. Tzv. Republika Srpska Krajina proglasila je Knin za glavni grad, a Milan Babić, dotadašnji predsednik Vlade, preuzeo je funkciju predsednika Republike. Time su ujedinjene dve teritorijalno nepovezane jedinice u Hrvatskoj pod kontrolom Srba - Krajina i Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. RSK je prestala da postoji u avgustu 1995, kada su hrvatske snage zauzele te teritorije, a oko 250.000 Srba izbeglo je u Bosnu i SR Jugoslaviju.

    1995. Prvi vojnici iz Rusije stigli su u Bosnu, gde će se uključiti u misiju očuvanja mira (IFOR), koja je po odluci Saveta bezbednosti UN poverena snagama NATO-a.

    1996. Umro je Marčelo Mastrojani, zvezda italijanske kinematografije ("Devojke sa Španskog trga", "Sladak život", "Osam i po", "Privatan život", Leo poslednji").

    1997. Singapurski putnički avion "Boing 737-300" srušio se blizu indonežanskog grada Palembangare. Nesreću nije preživeo niko od 104 putnika i člana posade.

    2001. U socijalnim nemirima koji su zahvatili Argentinu, na hiljade ljudi širom zemlje opljačkalo je oko 100 samoposluga. Protesti u kojima je poginulo više od 20, a ranjeno preko 100 ljudi, izbili su kada je vlada najavila da će uvesti strože ekonomske mere kako bi otplatila strani dug od 132 milijarde dolara.

    2002. Hrvatska vlada usvojila je Rezoluciju o pristupanju EU.

    2003. U Zagrebu je umro profesor Ekonomskog fakulteta i poznati hrvatski ekonomista Branko Horvat (76).

    2003. Predsednik Libije Moamer Gadafi prihvatio je da njegova zemlja odustane od programa za razvoj oružja za masovne uništenje i pristao na poštovanje Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

    2004. Umrla je slavna italijanska operska pevačica RenataTebaldi (83), za koju je čuveni dirigent Arturo Toskanini rekao da ima "glas anđela".

    2005. U Avganistanu je konstituisan parlament, prvi put nakon više od 30 godina i posle desetina godina krvoprolića.

    2006. Umro je Džo Barbera, član čuvenog animatorskog dvojca Hana-Barbera, koji je stvorio neke od najpoznatijih likova crtanih filmova poput "Tom i Džeri", "Medved Jogi", "Porodica Kremenko" i "Skubi Du". Prve legendarne epizode o mišu i mački koji se nadmudruju osvojile su sedam Oskara. Džo Barbera i Vilijam Hana udružili su se 30-ih godina prošlog veka dok su radili za Metro Goldvin Majer (MGM).
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  10. #1150

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 20. decembar







    1355. Umro je srpski car Dušan Stefan Nemanjić, sin kralja Stefana Dečanskog, kralj Srbije od 1331. U Skoplju je 1346. Krunisan za cara Srba i Grka. U vreme njegove vladavine Srbija je bila na vrhuncu moći, prostirala se od Korintskog zaliva na jugu do Dunava na severu i od Jadrana na zapadu do Egejskog mora na istoku. Odnose u državi uredio je zbirkom zakona (Dušanov zakonik) koja je objavljena 1349, a dopunjena 1354. i koju istoričari smatraju ustavom tadašnje feudalne srpske države. Sahranjen je u manastiru Svetih Arhanđela kod Prizrena koji je u vreme turskih osvajanja srušen do temelja.

    1582. U Francuskoj je prihvaćen Gregorijanski kalendar.

    1795. Rođen je nemački istoričar Leopold fon Ranke, osnivač moderne građanske istoriografije. Pored romansko-germanske, bavio se i istorijom jugoistočne Evrope, posebno istorijom Srba i Turaka, pri čemu mu je savetnik i saradnik bio Vuk Karadžić. Njegovo delo "Srpska revolucija" (1829) smatra se jednom od najboljih knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku.

    1912. U Londonu je počela mirovna konferencija Turske i balkanskih zemalja, posle pobede balkanskih saveznika i osvajanja gotovo svih turskih poseda u Evropi. Konferencija je završenapotpisivanjem Londonskog mirovnog ugovora 30. maja 1913, kojim se Turska odrekla evropskih provincija do linije Enos-Midija, ali su sukobi među balkanskim saveznicima oko razgraničenja vodili u novi rat.

    1937. Umro je nemački general Erih Ludendorf jedan od ključnih nemačkih komandanata u Prvom svetskom ratu. Smenjen je 1918. nakon neuspelih ofanziva u proleće i leto te godine. Bio je poslanik nacionalsocijalističke stranke u Rajhstagu (1924-28) i jedan je od ideologa kasnije nacističke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata.

    1960. Osnovan je Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, komunističko političko krilo antiameričkih gerilskih snaga Vijetkong.

    1968. Umro je američki pisac Džon Stajnbek dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Postao je slavan tridesetih godina 20. veka s romanima koji se bave posledicama velike ekonomske krize i pobunom nekonformističke mlade generacije ("Plodovi gneva" "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja").

    1970. Pod pritiskom radničkih nemira i štrajkova, ostavku je podneo šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije Vladislav Gomulka. Nasledio ga je Edvard Gjerek.

    1971. Predsednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan podneo je ostavku posle poraza pakistanskih trupa u ratu s Indijom u Istočnom Pakistanu (Bangladeš) i predao je vlast Zulfikaru Ali Butu.

    1973. U Madridu je ubijen španski premijer i blizak saradnik generala Franka, Luis Karero Blanko, u eksploziji bombe aktivirane kad je naišao njegov automobil.

    1974. Umro je srpski vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja i ptica u kamenu, a najbolja dela ostvario je u drvetu koje je obrađivao virtuoznom veštinom.

    1982. U 95. godini umro je Artur Rubinštajn američki pijanista poljskog porekla, jedan od najčuvenijih u 20. veku, posebno poznat po interpretacijama Šopena i novije španske klavirske muzike.

    1986. U najvećim demonstracijama od početka Kulturne revolucije u Kini, preko 30.000 studenata protestovalo je u Šangaju tražeći demokratske slobode.

    1987. U najtežoj mirnodopskoj nesreći na moru, sudar filipinskog feribota "Dona Paz" i jednog tankera preživelo je samo 11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. Feribot "Dona Paz" je bio registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi.

    1989. SAD su počele invaziju Paname s 12.000 vojnika, kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika stacioniranih u Panami, radi zbacivanja bivšeg američkog štićenika premijera Manuela Antonija Norijege.

    1990. Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševardnadze, ključna ličnost sovjetskih reformi koje su dovele do okončanja hladnog rata, podneo je ostavku upozorivši parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.

    1991. Predsednik reformske vlade SFR Jugoslavije Ante Marković podneo je ostavku, zbog opstrukcije reformskog programa savezne vlade koju su sprovodili republički politički lideri. Marković nije želeo da prihvati savezni budžet koji je nazvao "ratnim budžetom". Nakon njegove ostavke reforme su zaustavljene, a Jugoslavija se ubrzo raspala u krvavom ratu.

    1992. U SR Jugoslaviji su održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori. Na izborima za predsednika Srbije Slobodan Milošević pobedio je u prvom krugu Milana Panića. Predstavnici opozicije ukazali su na brojne nepravilnosti i manipulacije tokom izbora.

    1995. Američki avion "Boing 757" sa 164 putnika i člana posade, koji je leteo od Majamija ka kolumbijskom gradu Kali, srušio se u planinama jugozapadne Kolumbije. Nesreću je preživelo četvoro ljudi i jedan pas.

    1996. U Beograd je doputovala Komisija OEBS na čelu sa bivšim španskim premijerom Felipeom Gonzalesom da ispita regularnost lokalnih izbora u Srbiji, nakon što je, pod pritiskom inostrane javnosti i svakodnevnih protesta širom Srbije, predsednik
    Slobodan Milošević bio prisiljen da prihvati arbitražu OEBS.

    1998. Amerikanka nigerijskog porekla Nkem Čukvu rodila je osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj. Najmanja beba umrla je sedam dana kasnije.

    1999. Na osnovu optužnice Međunarodnog suda za ratne zločine, pripadnici mirovnih snaga u Bosni (SFOR) uhapsili su general-potpukovnika Vojske Republike Srpske Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa od oktobra 1992. do
    penzionisanja u maju 1994. Galića je 5. decembra 2003. godine Haški tribunal osudio na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čocečnosti nad civilima u Sarajevu od 1992. do 1994.godine.

    2001. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o slanju "Međunarodnih bezbednosnih snaga za pomoć Avganistanu" (ISAF) pod komandom Velike Britanije, kao podršku privremenoj antitalibanskoj vladi.

    2001. U 95. godini umro je bivši predsednik Senegala (1960-80) Leopold Sedar Sengor. Poznat i kao jedan od najznačajnijih frankofonskih pesnika, Sengor je bio prvi Afrikanac koji je postao član francuske Akademije nauka i umetnosti.

    2002. U Nemačkoj je, na osnovu poternice Interpola, uhapšena vlasnica propale piramidalne "Dafiment banke" Dafina Milanović i izručena Beogradu, gde je optužena za proneveru oko 19 miliona nemačkih maraka.

    2006. U Beogradu je preminuo novinar Dušan Simić, dugogodišnji dopisnik i urednik beogradskog dnevnika "Politika", koji je u srpskom novinarstvu bio istaknuta ličnost više od 40 godina.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  11. #1151

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 21. decembar









    1118. Rođen je Tomas Beket, kanterberijski nadbiskup od 1162. Zbog protivljenja nameri kralja Henrija II da ograniči vlast crkve, kraljeve pristalice ubile su ga 1170. u Kenterberijskoj katedrali. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem, a kralj je bio prisiljen da povuče "Klarendonske konstitucije" o odnosima crkve i države.

    1375. Umro je italijanski pisac Đovani Bokačo, autor zbirke od sto novela "Dekameron", remek-dela italijanske proze koje je postalo izvor nadahnuća i nenadmašni uzor italijanske proze.

    1781. Austrijski car Josif II priznao je, Ediktom o toleranciji, slobodu veroispovesti i oduzeo Katoličkoj crkvi položaj državne crkve.

    1804. Rođen je engleski državnik i pisac Bendžamin Dizraeli, osnivač i vođa konzervativaca, premijer (1868. i 1874-1880), jedan od tvoraca britanskog imperijalizma.

    1879. Rođen je sovjetski diktator poreklom iz Gruzije Josif Visarionovič Džugašvili, poznatiji kao Staljin. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti 1953, bio je neprikosnoveni vladar SSSR i lider komunističkog sveta. U "čistkama" koje je sprovodio da bi se održao na vlasti stradalo je nekoliko miliona ljudi, među kojima su bili istaknuti političari, generali, intelektualci. Hegemonističkom politikom doprineo je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSSR stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa 1948. pokušao je Jugoslaviju da stavi pod sovjetsku zonu uticaja.

    1881. U Beogradu je osnovano Društvo novinara Srbije, jedno od najstarijih u Evropi. U Beogradu su tada izlazila 22 lista i časopisa. Predsednik prvog upravnog odbora Društva bio je srpski pisac Laza Kostić, tada urednik "Srpske nezavisnosti".

    1892. Rođena je engleska književnica Sisili Izabel Ferfild, poznata kao Rebeka Vest, koja je posle boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941. napisala opsežno putopisno-istorijsko delo "Crno jagnje i sivi soko".

    1917. Rođen je nemački pisac Hajnrih Teodor Bel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972, majstor kratke priče, najprevođeniji nemački pisac posle Drugog svetskog rata ("Mišljenja jednog klovna", "Grupna slika s damom", "Izgubljena čast Katarine Blum").

    1937. U Holivudu je održana premijera filma Volta Diznija "Snežana i sedam patuljaka", prvog celovečernjeg crtanog filma u filmskoj istoriji.

    1940. Umro je američki pisac Frensis Skot Ficdžerald. Proslavio se već prvim delima u kojima je opisao "godine džeza", a njegov roman "Veliki Getsbi" smatra se jednim od remek-dela o "izgubljenoj generaciji".

    1945. Umro je američki general Džordž Smit Paton, posle saobraćajne nesreće u Nemačkoj. U Drugom svetskom ratu istakao se kao briljantan komandant oklopnih jedinica u bitkama u severnoj Africi, na Siciliji, u Ardenima. Posmrtno je objavljen njegov dnevnik "Rat kako sam ga ja video".

    1948. U Irskoj je potpisan zakon o konstituisanju Irske Republike. Irska je 1949. proglasila punu nezavisnost od Velike Britanije i istupila je iz Komonvelta.

    1958. General Šarl de Gol izabran je za prvog predsednika Pete republike.

    1967. Luis Vaškanski, prvi čovek kojem je presađeno tuđe srce, umro je u južnoafričkom gradu Kejptaunu 18 dana posle operacije.

    1972. Istočna i Zapadna Nemačka potpisale su ugovor o dobrosusedskim odnosima i uspostavile diplomatske veze, formalno okončavši neprijateljstvo koje je trajalo više od dve decenije. Time je otvoren put i za međunarodno priznanje Istočne Nemačke.

    1973. U Ženevi je otvorena prva mirovna konferencija posvećena Izraelu i njegovim arapskim susedima. U radu konferencije učestovali su Jordan, Izrael, Egipat, SAD, SSSR i Ujedinjene nacije.

    1979. U Velikoj Britaniji je potpisan mirovni ugovor kojim je okončan sedmogodišnji gerilski rat u Rodeziji i 15-godišnja pobuna protiv britanske krune.

    1988. Avion američke kompanije "Pan Am" na liniji London-Njujork eksplodirao je iznad škotskog mesta Lokerbi i u nesreći je poginulo svih 259 ljudi u "Boingu 747" i 11 na zemlji. Libija je kasnije optužena da je odgovorna za taj teroristički akt.

    1990. Albanska vlada naredila je da se uklone sve statue Josifa Staljina i svi simboli koji nose njegovo ime.

    1993. Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio je Ministarstvo bezbednosti (bivši KGB) jer ga nije blagovremeno upozorilo na opasan razvoj događaja u zemlji i zato što, kako je rekao, instituciju koja je decenijama zastrašivala građane, nije moguće reformisati.

    1997. U drugom krugu predsedničkih izbora u Srbiji, na koje je izašlo 50,98 odsto birača, pobedio je sa 59,23 odsto glasova Milan Milutinović, kandidat koalicije Socijalističke partije Srbije, Jugoslovenske levice i Nove demokratije. Njegov rival, Vojislav Šešelj, dobio je 37,57 odsto glasova.

    2001. Predsednik Argentine Fernando de la Rua podneo je ostavku, nakon žestokih sukoba demonstranata i policije u najvećim socijalnim nemirima u istoriji Argentine i nako što je peronistička opozicija odbila da mu da podršku.

    2002. Umro je Hoze Hiero, jedan od najcenjenijih španskih pisaca, koji je 1988. dobio nagradu "Servantes", za knjigu "Njujork beleška".

    2005 . Najpoznatiji britanski homoseksualni par, pop zvezda Ser Elton Džon i kanadski filmski producent Dejvid Furniš, venčali su se, odmah po usvajanju novog zakona u Britaniji koji dozvoljava sklapanje braka osobama istog pola.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  12. #1152

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 22. decembar

    640. Saraceni su zauzeli Aleksandriju, dve godine nakon početka invazije na Egipat.

    1639. Rođen je francuski pesnik i dramski pisac Žan Rasin, istaknuti predstavnik klasicizma, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju. Od 1667. bio je dvorski istoriograf Luja XIV ("Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Mitridat", "Atalija").

    1666. Umro je italijanski slikar Gverčino, pripadnik bolonjske slikarske škole, vodeći barokni majstor. Posebno je poznat po kompoziciji "Aurora" u rimskoj palati Kasino Ludovizi.

    1790. Ruske trupe pod komandom Aleksandra Suvorova preuzele su od Turaka grad Ismail, važnu luku u delti Dunava.

    1858. Rođen je Đakomo Pučini, uz Verdija, najznačajniji italijanski operski kompozitor. Operom "Boemi" stvorio je prototip italijanske opere lirsko-sentimentalnog, građanskog karaktera s kraja XIX veka ("Toska", "Madam Baterflaj", "Turnadot", "Manon Lesko").

    1880. Umrla je engleska književnica Meri En Evans poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana ("Sajlas Marner", "Mlin na Flosi").

    1894. Francuski artiljerijski kapetan Alfred Drajfus osuđen je na doživotnu robiju na osnovu lažne optužbe da je Nemcima prodavao vojne tajne i poslat u zatvor na Đavolska ostrva u Francuskoj Gijani. Pod pritiskom javnog mnjenja u koje je bio uključen i književnik Emil Zola rehabilitovan je 1906.

    1917. U Brest-Litovsku su u Prvom svetskom ratu otpočeli mirovni pregovori sila Osovine i nove ruske vlade uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Sile Antante nisu prihvatile poziv Rusije da učestvuju u tim pregovorima, koji su završeni u martu 1918. potpisivanjem veoma nepovoljnog mirovnog ugovora za Rusiju.

    1941. U mestu Rudo u Bosni u Drugom svetskom ratu osnovana je Prva proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Posle rata taj datum je slavljen kao Dan Jugoslovenske narodne armije.

    1942. Američki bombarderi napali su glavni grad Burme Rangun, koji su u Drugom svetskom ratu okupirali Japanci.

    1956. Poslednji britanski i francuski vojnici napustili su egipatski lučki grad Port Said nakon završetka Sueckog rata.

    1968. Severna Koreja je, nakon 11 meseci zarobljeništva, oslobodila 82 člana posade američkog špijunskog broda "Pueblo".

    1969. Umro je američki filmski režiser austrijskog porekla Džozef fon Šternberg, poznat po filmu "Plavi anđeo" u kojem je svetsku slavu stekla glumica Marlen Ditrih ("Maroko", "Šangaj ekspres", "Makao").

    1975. Nakon 20 časovne opsade sedišta OPEC u Beču, palestinski teroristi su sa taocima odleteli avionom koji im je ustupila austrijska vlada u pravcu Bliskog Istoka.

    1979. Umro je američki filmski producent Deril Frensis Zanuk, osnivač filmske kompanije "Tventi senčeri foks" (1933) i producent niza značajnih filmova kao što su "Plodovi gneva", "Sve o Evi", "Viva Zapata!", "Najduži dan", "Koreni neba", "Mladi gospodin Linkoln".

    1988. Južna Afrika, Kuba i Angola potpisale su u UN sporazum kojim je Namibija, poslednja kolonija u Africi dobila nezavisnost. Ta bivša nemačka kolonija, od Prvog svetskog rata bila je pod upravom Južne Afrike.

    1989. Umro je irski pisac Semjuel Beket, uz Joneska i Ženea najznačajniji predstavnik "teatra apsurda". Njegove drame, sinteza pesimizma, apsurda i nihilizma, izvršile su ogroman uticaj na razvoj modernog evropskog pozorišnog izraza. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1969. ("Čekajući Godoa", "Kraj igre", "Srećni dani").

    1989. U strahu od pobunjenog naroda predsednik Rumunije Nikolae Čaušesku pobegao je sa suprugom Elenom helikopterom iz Bukurešta, čime je okončana njegova 24-godišnja diktatorska vladavina. Uhvaćeni su i tri dana kasnije streljani u mestu Trgovište.

    1990. Lider sindikalnog pokreta "Solidarnost" Leh Valensa preuzeo je, posle izborne pobede, dužnost predsednika Poljske.

    1990. Sabor Hrvatske usvojio je novi Ustav kojim je Republika Hrvatska proglašena "nacionalnom državom hrvatskog naroda".

    1993. Južnoafrički parlament sastavljen od belaca okončao je eru aparthejda, izglasavši većinom od 237 prema 45 prelazni ustav zemlje, što je omogućilo održavanje prvih sverasnih izbora u Južnoj Africi.

    1993. Alina Fernandes Revuelta, ćerka kubanskog predsednika Fidela Kastra, napustila je Kubu i dobila politički azil u SAD.

    1993. Umro je jugoslovenski pisac i likovni kritičar Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću "Nolit" i uređivao književno-politički časopis "Nova literatura" - (roman "Doviđenja u oktobru", eseji i umetnička kritika "Osvajanje neba", "Graditelji moderne misli", "Prodori moderne umetnosti").

    1994. Italijanski premijer Silvio Berluskoni je, zbog optužbi za korupciju, podneo ostavku sedam meseci nakon što je došao na čelo koalicione konzervativne vlade, 53. od Drugog svetskog rata.

    1996. Gerilci peruanskog levičarskog pokreta "Tupak Amaru" su "božićnjim gestom", kako su ga nazvali, oslobodili 225 talaca u japanskoj ambasadi u Limi, a zadržali još 140.

    2000. Svetska zdravstvena organizacija upozorla je na mogućnost širenja bolesti "ludih krava" izvan Evrope. Bolest, koja se smatra verovatnim uzrokom nove varijante smrtonosne Krojcfelt-Jakobove bolesti mozga kod ljudi, otkrivena je 1986. u Velikoj Britaniji.

    2002. Umro je Dezmond Hojt, bivši predsednik Gvajane, koji je na čelu države bio od 1985. do 1992. i sproveo tranziciju u zemlji.

    2002. Umro je Džo Stramer, frontmen britanske pank grupe "Kleš", čiji je najpoznatiji singl iz 1979. godine "London Calling".

    2004 . Usvajanjem Zakona o diskriminaciji u Francuskoj je i zvanično zabranjen seksistički i antihomoseksualni govor.

  13. #1153

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 23. decembar

    1588 . Tokom zasedanja Skupštine staleža u dvorcu Bloa, po nalogu francuskog kralja Anrija III, ubijene su vođe katoličke Lige vojvoda od Gize, njegov brat Luj i kardinal od Gize. Kardinal Burbonski uhapšen je i do kraja života bio je u zatočeništvu.

    1732. Rođen je engleski pronalazač i industrijalac RičardArkrajt, koji je usavršio i prvi u proizvodnji primenio mehaničku predilicu, što je imalo presudan uticaj na procvat pamučne industrije u Engleskoj u XIX veku.

    1777. Rođen je ruski car Aleksandar I Romanov, koji je tokom vladavine od 1801. sproveo liberalne reforme i teritorijalno proširio Rusiju pripojivši Finsku, velike delove Poljske i Besarabiju. Nakon Napoleonovog neuspešnog pohoda na Rusiju 1812, uništio je njegovu vojsku u povlačenju, a 1814. trijumfalno je ušao u Pariz gde su vođeni mirovni pregovori posle Napoleonove kapitulacije.

    1790. Rođen je francuski egiptolog Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Dešifrovao je 1822. hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mestu Rešid i utvrdio da oni nisu samo simboličko nego i fonetsko pismo.

    1810. Rođen je nemački egiptolog Karl Ričard Lepsijus, koji se smatra osnivačem moderne arheologije. Njegove "Egipatske hronologije" utemeljile su naučno izučavanje rane egipatske istorije.

    1832 - Francuska je zauzela Antverpen i prisilila Holandiju da prizna nezavisnost Belgije.

    1861.Turska je prihvatila ujedinjenje Vlaške i Moldavije, dunavskih kneževina pod njenim suverenitetom, u jednu državu pod nazivom Rumunija.

    1920. Francuska i Velika Britanija su odobrile konvenciju kojom su utvrđene granice Sirije i Palestine.

    1933. Rođen je japanski car Akihito, koji je na presto stupio 1990, posle smrti oca, cara Hirohita.

    1943. Vrhovna komanda savezničkih snaga za Sredozemlje i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije postigli su u Drugom svetskom ratu sporazum o prihvatanju jugoslovenskih izbeglica i njihovom prebacivanju u severnu Afriku.

    1948. U Tokiju su pogubljeni bivši japanski premijer Hidekija Tođo i još šestorica bivših visokih funkcionera, koje je Međunarodni vojni sud osudio na smrt zbog zločina protiv čovečnosti u Drugom svetskom ratu.

    1953. Streljan je bivši šef zloglasne sovjetske političke policije NKVD i potpredsednik sovjetske vlade Lavrentije Berija, ključna ličnost u Staljinovim "velikim čistkama". Osuđen je na smrt pod optužbom da je kovao zaveru s ciljem da nasledi Staljina.

    1963. Na grčkom putničkom brodu "Lakonija", zahvaćenim požarom posle eksplozije u severnom Atlantiku, poginulo je 128 ljudi, a 908 je spašeno pre potonuća broda 29. decembra.

    1964. Veoma snažan ciklon na Cejlonu (Šri Lanka) prouzrokovao je smrt najmanje 2.000 ljudi.

    1972. Umro je sovjetski konstruktor aviona Andrej Nikolajevič Tupoljev, koji je rukovodio izradom više od sto tipova aviona, uključujući bombardere i džinovski ANT-20 "Maksim Gorki". Posle Drugog svetskog rata konstruisao je putničke avione, među kojima i "TU-144", prvi supersonični avion u svetu.

    1972. U zemljotresu koji je pogodio glavni grad Nikaragve Managvu poginulo je 7.000 ljudi.

    1989. SAD su ojačale svoje trupe od 24.000 vojnika u Panami sa još 2.000 da bi savladale neočekivano jak otpor pristalica bivšeg panamskog premijera generala Manuela Antonija Norijege.

    1990. Slovenci su se na plebiscitu izjasnili za izdvajanje iz SFR Jugoslavije.

    1994. Republika Srpska i bosanska vlada u Sarajevu, uzposredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera, potpisale su četvoromesečno primirje koje je stupilo na snagu 1. januara 1995.

    1995. U indijskom gradu Dabali, severno od Nju Delhija, u požaru koji je izbio u svečanoj sali za vreme školske zabave život je izgubilo 538 ljudi, među kojima najveći broj dece između pet i 14 godina.

    1997. Umro je japanski glumac Toširo Mifune, koji je svetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave ("Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Šogun", "Krvavi presto").

    2000. Na prvim parlamentarnim izborima u Srbiji nakon odlaska sa vlasti Slobodana Miloševića početkom oktobra, ubedljivu pobedu odnela je Demokratska opozicija Srbije (DOS).

    2001. Nigerijski državni tužilac, Bola Ige, ubijen je u svojoj kući u mestu Ibadan u jugozapadnoj Nigeriji.

    2003. U eksploziji prirodnog gasa, na jugozapadu Kine, poginulo je najmanje 198 osoba, a oko 16.000 ljudi je evakuisano.

    2003. U Americi je, u državi Vašington, otkriven prvi slučaj smrtonosnog kravljeg ludila.

    2005. Poslednji preživeli član takozvane četvoročlane bande Jao Venjuan (74) preminuo je u Kini. On je proveo 20 godina u zatvoru zbog političkog nasilja tokom kineske Kulturne revolucije (1966-1976).

    2007. Umro je kanadski džez kompozitor i pijanista Oskar Piterson, poznat po svom karakterističnom stilu sviranja klavira, u kojem je koristio elemente džeza, bugi-vugija i bibopa.

    2007. Umro je američki koreograf Majkl Kid, idejni tvorac nekih od najslavnijih mjuzikala na Brodveju. Tokom karijere osvojio je pet nagrada Toni, a 1997. je dobio Oskara za životno delo.

  14. #1154

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 24. decembar

    1491. Rođen španski sveštenik Injasio Lojola, osnivač Društva Isusovog (jezuiti) 1534. Nakon što ga je Inkvizicija oslobodila optužbi da je jeretik, dobio je 1540. od pape Pavla III potvrdu novog rimokatoličkog reda i izabran za prvog starešinu (generala). Izradio je ustav jezuita i priručnik "Duhovne vežbe za vladavinu nad samim sobom".

    1524. Umro portugalski moreplovac Vasko da Gama koji je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. uspostavio je portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg umro u Indiji.

    1798. Rođen poljski pisac Adam Mickijevič, najizrazitiji predstavnik poljskog romantizma. Njegov idilični ep "Pan Tadeuš" u kojem je dao viziju stare Poljske u nestajanju, smatra se najvećim delom poljskog romantizma.

    1814. SAD i Velika Britanija potpisale mir u Gentu u Belgiji, okončavši rat započet 1812.

    1818. Rođen engleski fizičar Džejms Preskot Džul. Odredio toplotni ekvivalent električne struje (1843) i mehanički ekvivalent topline (1850) i time dao jedan od dokaza zakona o očuvanju energije. Po njemu je merna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana "džul" (J).

    1838. Pod pritiskom Rusije, Porte i političkih protivnika u Srbiji, knez Miloš Obrenović prihvatio tzv. Turski ustav kojim je ograničena apsolutna kneževa vlast.

    1863. U Kalkuti umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka, poznat po romanu "Vašar taštine".

    1863. Rođen Ljuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. S Jašom Prodanovićem osnovao 1901. Samostalnu radikalnu stranku, a od 1912. bio na čelu te stranke. Bio je ministar prosvete u vladi Nikole Pašića i jedna je od tvoraca Krfske deklaracije. Od 1919. predsednik novoformirane Demokratske stranke. Dva puta bio premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. i 1924.

    1865. U mestu Pulaski u američkoj državi Tenesi osnovana rasistička organizacija belaca Kju-Kluks-Klan.

    1871. Premijera Verdijeve opere "Aida" održana u Kairu, mestu gde se i odigrava radnja drame.

    1914. Nemački avion bacio jednu bombu na Dover u Prvom svetskom ratu, što je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.

    1942 - Na nemačkom eksperimentalnom poligonu u mestu Peneminde izvršena uspešna proba nove rakete zemlja-zemlja "FZG76", kasnije poznate kao raketa "Fau 1" (V-1).

    1943. Američki general Dvajt Ajzenhauer imenovan u Drugom svetskom ratu za komandanta Vrhovnog štaba savezničkih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.

    1944. U Novom Sadu izašao prvi broj dnevnog lista na mađarskom jeziku "Sabad Vajdašag", koji je u septembru 1945. promenio naziv u "Mađar so".

    1951.
    Proglašeno Ujedinjeno kraljevstvo Libija s emirom el-Idrizom kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz je svrgnut u vojnom udaru pod vođstvom Moamera Gadafija, koji je potom proglasio republiku.

    1982. Umro francuski pisac Luj Aragon, jedan od osnivača nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, priklanja se socrealizmu i objavljuje "Traktat za socijalistički realizam". U Drugom svetskom ratu bio je, uz Elijara, najistaknutiji pesnik Pokreta otpora.

    1989. Svrgnuti predsednik Paname general Antonio Norijega sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.

    1994. Islamski teroristi prilikom otmice francuskog putničkog aviona u Alžiru ubili dvoje ljudi i uzeli za taoce 239 ljudi.

    1995. Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova osvojila islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.

    1996. Tokom građanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa - pristalica predsednika Srbije Slobodana Miloševića i opozicione koalicije "Zajedno". Pred početak mitinga iz pištolja je teško ranjen Ivica Lazović, član Srpskog pokreta obnove.

    1997. Muslimanski fundamentalisti u dva masakra ubili 59 civila u Alžiru.

    1999. "Mali princ", delo Antoana d Sent-Egziperija proglašeno za knjigu veka u Francuskoj.

    2000. Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno 28 ljudi.

    2008. Umro je britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, koji je bio poznat i kao oštar kritičar britanske i američke spoljne politike. Njegova najznačajnija dela su: "Nastojnik", "Povratak", "Ničija zemlja", "Stara vremena" i "Rođendan".

  15. #1155

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 25. decembar

    800. Papa Leo III u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula nemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona I.

    1000. Krunisan prvi mađarski hrišćanski kralj Stefan.

    1066. U Vestminsterskoj katedrali u Londonu normanski vojvoda Vilijam I Osvajač krunisan za kralja Engleske, pošto je kod Hestingsa potukao vojsku Harolda II, poslednjeg saksonskog kralja. 1070, kada je Vilijam osvojio celu zemlju, Normani počeli da se stapaju s pokorenim Anglosasima u englesku naciju.

    1642. Rođen engleski matematičar, fizičar i astronom Isak Njutn, osnivač moderne fizike. Njegova teorija gravitacije smatra se jednim od najvećih dostignuća ljudskog uma. Značajna i njegova otkrića na području matematike, optike, mehanike i astronomije. Epohalnim delom smatra se njegov rad "Matematički principi filozofije prirode".

    1741. Švedski fizičar Anders Celzijus objavio da je izumeo skalu od 100 stepeni za merenje temperature.

    1745.
    U Drezdenu potpisan mirovni ugovor kojim je okončan Šleski rat Austrije i Prusije.

    1870. Rođena nemačka revolucionarka Roza Luksemburg, na čelu levice u poljskom i nemačkom radničkom pokretu, jedna od osnivačica Komunističke partije Nemačke, 1918, predstavnica levog krila Druge internacionale. Hapšena i zatvarana, ubijena s Karlom Libknehtom, posle poraza nemačkih radnika u januarskoj pobuni 1919.

    1876. Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali Džina, osnivač i prvi predsednik Pakistana. S Gandijem i Nehruom borio se za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Kasnije se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu.

    1899. Rođen je glumac Hemfri Bogart, ikona "film-noira" i jedan od najčuvenijih glumaca u istoriji filma. Najpoznatije uloge ostavario u filmovima "Malteški soko", "Kazablanka", "Imati - nemati", "Blago Sijera Madre" i "Afrička kraljica", za koji je i dobio Oskara.

    1914. U Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo na snagu nezvanično božićno primirje, kada su dve grupe vojnika, britanskih i nemačkih, obustavile paljbu, izašle iz rovova i srele se na ničijoj zemlji.

    1918. Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsednik Egipta od oktobra 1970. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili protivnici sklapanja mira sa Izraelom. Jedan od protagonista trojnog sporazuma SAD-Izrael-Egipat u Kejmp Dejvidu 1977. i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978, koju je podelio s premijerom Izraela Menahemom Beginom.

    1926. Japanski regent, princ Hirohito, nasledio presto Japana posle smrti oca cara Jošihita. Hirohito umro 1989.

    1932. Britanski kralj Džordž V uputio prvi put božićnu poruku naciji preko radija.

    1938. Umro češki pisac Karel Čapek, poznat po utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog" i "Krakatit", u kojima je predočio apsurdnost tehničke civilizacije. U delu "Razgovori s T.G. Masarikom" izneo filozofske i političke poglede čuvenog češkog političara i filozofa.

    1941.
    Japanska armija u Drugom svetskom ratu okupirala Hongkong posle 17 dana opsade.

    1942. Nemci u Beogradu streljali srpskog kompozitora, dirigenta i muzikologa Vojislava Vučkovića. Bio profesor Muzičke škole "Stanković" i dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa, jedan od pokretača i glavnih urednika "Nedeljnih informativnih novina".

    1974. Ciklon gotovo uništio australijski grad Darvin.

    1977. Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umetnika u istoriji filma. Svetsku slavu stekao u SAD ulogom sentimentalnog klovna lutalice u komedijama nemog filma. Dobitnik Oskara za životno delo 1972.

    1979. Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a van Varšavskog pakta, da bi podržale vladu Babraka Karmala. U ratu, iz kog se povukao posle 10 godina, SSSR izgubio 27.000 vojnika.

    1991. Mihail Gorbačov podneo ostavku na mesto predsednika SSSR-a i predao dužnost Borisu Jeljcinu.

    1997. Na Kubi prvi put posle tri decenije javno proslavljen Božić. Predsednik Fidel Kastro proglasio taj dan praznikom u čast pape, koji je u januaru 1998. posetio Kubu.

    2000. U požaru u jednoj diskoteci u kineskom gradu Liojangu život izgubilo 311 osoba.

    2001. Više od 540 osoba poginulo u sukobima pobunjenika i vojske Burundija tokom zauzimanja pobunjeničkog utočišta u šumi Tenga, blizu prestonice Budžumbure.

    2003. U pokušaju ubistva predsednika Pakistana Perveza Mušarafa u Ravalpindiju najmanje 14 prolaznika poginulo, a 46 povređeno.

    2005. Umrla je švedska operska pevačica Birgit Nilson, najveći vagnerijanski sopran posle Drugog svetskog rata. Slavu u Americi stekla je 1959, u njujorškoj Metropoliten operi, pevajući Izoldu u Vagnerovom "Tristanu i Izoldi".

    2006. Umro je legendarni "kralj soula" Džejms Braun, koji je 1992. dobio Gremi nagradu za životno delo. Njegov ples na sceni bio je uzor mnogim zvezdama poput Mika Džegera i Majkla Džeksona. Poznati hitovi su mu "Out of Singht", "Sex Machine", "I Got You" (I Feel Good) i "Say It Out Loud - I'm Black and I'm Proud

Strana 77 od 98 PrvaPrva ... 2767757677787987 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •