Dogodilo se na današnji dan - Strana 8
Strana 8 od 98 PrvaPrva ... 6789101858 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 106 do 120 od ukupno 1456
  1. #106

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    13. septembar

    1321. - Umro je Dante Aligijeri, najveći italijanski pesnik, centralna figura celokupne italijanske kulture XIII i XIV veka. Najznačajnije njegovo delo je "Božanstvena komedija" ("Pakao", "Čistilište" i "Raj"), u kojoj pominje i naš narod, naše krajeve i srpskog kralja Milutina. Ostala dela: "Novi život" (autobiografija u kojoj opisuje svoju ljubav prema Beatriče), "Gozba", "O narodnom govoru"....


    1739. - Rođen je Grigorij Potemkin, ruski knez, maršal, ljubimac ruske carice Katarine. Kao komadant vojske i prvi ministar, imao je ogromnu vlast. Učestvovao je u prvom ratu protiv Turske i gušenju seljačkog ustanka Pugačova. U drugom rusko-turskom ratu bio je glavnokomandujući ruskih snaga. Kao državnik, postigao je znatne uspehe: kolonizovao južnu Ukrajinu, pripojio Krim Rusiji, osnovao i izgradio crnomorsku flotu, podigao luke Sevastopolj i Herson. Danas se figurativno za neku laž koristi izraz "Potemkinova sela", otuda što je Potemkin na brzinu digao niz sela u Ukrajni, duž puta kojim je trebalo da prođe carica, kako bi joj predstavio svu uspešnost svog rada na kolonizaciji Ukrajine.


    1788. - Njujork je postao glavni grad SAD-a.


    1804. - Vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe uputio je u Rusiju prvu ustaničku delegaciju da bi je zainteresovao za ustanak i tražio pomoć u oružju za borbu protiv Turaka. Prota Mateja Nenadović, Petar Čardaklija i Jovan Protić primljeni su hladno na ruskom dvoru i rečeno im je da Srbi mogu da se nadaju samo moralnoj podršci. Rusija se rukovodila isključivo sopstvenim interesom da ne bi kvarila odnose s Otomanskim carstvom.


    1842. - Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, proglašen je za kneza Srbije, pošto su ustavobranitelji proterali Mihaila Obrenovića. Zbog suprotstavljanja ustavobraniteljskom Savetu i vezivanja za Austriju, "kajmakamska" struja ustavobranitelja zbacila ga je 1858. na Svetoandrejskoj skupštini i vratila na presto kneza Miloša Obrenovića. U vreme njegove vladavine, objavljeno je "Načertanije" Ilije Garašanina (spoljnopolitički program), donesen je Građanski zakonik i reformisano je sudstvo, a Srbiji su 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila.


    1903. - Rođen je srpski pisac Branimir Ćosić, koji je mahom pisao o životu mladih posle Prvog svetskog rata, problemima njihovog unutrašnjeg života i morala. Dela: romani "Pokošeno polje", "Vrzino kolo", "Dva carstva", pripovetke "Priče o Boškoviću", "Egipćanka i druge priče", eseji "Deset pisaca - deset razgovora", "Kroz knjige i književnost".


    1906. - Prvi let avionom u Evropi.


    1943. - Čang Kaj Šek postao je predsednik Kine.


    1965. - Bitlsi su izdali singl "Yesterday".

  2. #107

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    22. septembar

    - Danas se slavi praznik Sveti Joakim i Ana. Sveti Joakim bio je sin Varpafira od kolena Judinog i potomak cara Davida, a Ana kći sveštenika Matana iz kolena Levijeva iz kojeg je i pravosveštenik Aron. Sveštenik Matan imao je tri kćeri: Mariju, Soviju i Anu. Marija se udala u Vitlejemu i rodila Salomiju, Sovija se udala takođe u Vitlejemu i rodila Jelisavetu, majku svetog Jovana Krstitelja, a Ana se udala u Nazaretu za Joakima. Pedeset godina živeli su u braku Joakim i Ana, ali bez dece. Bili su vrlo imućni, ali tihi ljudi koji su davali siromasima i hramu. Pod starost su otišli u Jerusalim u hram da prinesu žrtvu Bogu i tada ih je ukorio prvosveštenik Isahar rečima upućenim Joakimu: "Nisi dostojan da se iz tvojih ruku primi dar jer si bezdestan." Stari ljudi se mnogo ražalostiše zbog ovih reči i opet se dadoše na molitvu Bogu da i njima učini čudo kao nekada Avramu i Sari, i podari im jedno dete za utehu u starosti. Bog im posla anđela nebeskog da im objavi rođenje "kćeri preblagoslovene kojom će se bagosloviti svi narodi na zemlji i kroz koju će doći spasenje svetu". I zaista, kroz devet meseci, Ana donese na svet Svetu Devu Mariju, majku Isusa Hrista. Joakim požive 80, a Ana 79 godina.


    1773. - Ubijen je srpski avanturista Šćepan Mali, poznat kao lažni car Šćepan Mali, koji je 1766. zbacio s vlasti crnogorskog mitropolita Savu uz pomoć pećkog patrijarha Vasilija (Brkić) i uspeo da se nametne Crnoj Gori za gospodara. Predstavljao se kao ruski car Petar III, koga je 1762. s prestola uklonila njegova supruga Katarina II. Represivnom merama suzbio je krvnu osvetu, nastojao je da iskoreni pljačku i otimačinu, uveo je sud, gradio puteve i počeo popis stanovništva. Zaklao ga je na spavanju sluga Grk, kog je potplatio skadarski paša.


    1828. - Šaka Zulu, osnivač kraljevine Zulua u južnoj Africi, ubijen je od strane svoje polubraće, nakon što je njegova duševna bolest zapretila da dovede do propasti ovo pleme. Kada je 1816. Šaka došao na čelo plemena, ono je brojalo oko 1500 pripadnika i bilo jedno od manjih u Južnoj Africi. Međutim, zahvljujući njegovoj fantastičnoj organizaciji borbenih redova, pleme Zulu pokorilo je susedna plemena, asimilirajući njihovo stanovništvo. Kada je Šakina majka Nandu 1827. godine umrla, on je izgubio razum. U svom bolu pobio je sve trudne žene i njihove muževe u svom plemenu i zabranio da se seju usevi i pije mleko godinu dana. To je bio jedan od razloga zbog čega su se njegova polubraća pobunila i ubila ga. Nakon toga, jedan od njih - Dingan - postao je kralj.


    1882. - Umrla je srpska slikarka Katarina Ivanović, prva žena član Srpskog učenog društva. Slikarstvo je učila u Pešti i Beču, jedno vreme živela u Parizu i Beogradu, potom do smrti u rodnom Stonom Beogradu (Sekešfehervar). Slikala je portrete, istorijske žanr-kompozicije i s posebnim uspehom mrtve prirode. Neke njene slike su među najboljima u srpskom klasicizmu, poput "Portreta knjeginje Perside Karađorđević", "Autoportreta", "Korpe s grožđem".


    1904. - Beogradski list "Opozicija" objavio je da je ukradeno "Miroslavljevo jevanđelje", o čemu je potom vođena i rasprava u parlamentu. Dragocena knjiga čuvana je u ličnoj arhivi kralja Aleksandra Obrenovića, ubijenog u prevratu 1903. i govorilo se da je tada nestala i potom prodata van Srbije. Tek u jesen 1915, kad je srpska vlada u Prvom svetskom ratu napuštala Srbiju, prilikom pakovanja državne arhive, "Miroslavljevo jevanđelje" pronađeno je u jednom sanduku.


    1980. - U Beogradu je u prisustvu 2000 delegata iz 150 zemalja otvoreno 21. zasedanje Generalne konferencije UNESKO.


    1980. - Otpočeo je iransko-irački rat.


    1990. - U Sremskim Karlovcima je uz učešće oko 100.000 ljudi održana centralna proslava 300-godišnjice Velike seobe Srba pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem.


    1992. - Na plenarnoj sednici Generalne skupštine UN, iz rada tog tela je isključena Jugoslavija, čime je ugašeno članstvo SFRJ i odlučeno da Savezna Republika Jugoslavija podnese molbu za prijem kad se steku uslovi. Jugoslovenskoj misiji pri UN dozvoljeno je da kontaktira sa Savetom bezbednosti i drugim nadležnim telima UN radi održavanja potrebnih veza.


    1999. - U Beogradu se više od 20.000 ljudi okupilo na prvom u seriji protestnih skupova u organizaciji opozicionog Saveza za promene, na kojem je zatražena ostavka predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, formiranje prelazne vlade s Dragoslavom Avramovićem na čelu i održavanje slobodnih i demokratskih izbora.

  3. #108

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Ova tema je bas zanumljiva i ne bih zelela da se ugasi pa cu je ja nastaviti posle ove pauze

    Dogodilo se na današnji dan - 6. novembar
    Do kraja godine ima jos 55 dana




    1787. - Rođen je srpski jezički i pravopisni reformator Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi - ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obeležje. Na "Književnom dogovoru" srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda, što je verovatno njegova životna greška, ali je u vreme uzleta ideje bratstva južnoslovenskih naroda bilo veoma teško predvideti posledice takve širokogrudosti. Osnovnu pismenost učio je u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Posle propasti ustanka 1813. i odlaska u Beč, počeo je da sakuplja narodne pesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pesama i "Pismenicu" (gramatika), a 1818. "Rječnik". Pisao je i istorijska svedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom (njegovo delo sabrano je u 39 tomova), za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni Univerzitet u Jeni proglasio ga je počasnim doktorom. Njegove reformatorske ideje odnele su odlučujuću prevagu 1847, kada su izašle "Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom" mogu pisati i umetnička dela, a Đura Daničić je delom "Rat za srpski jezik i pravopis" dokazao da su Vukove jezičke postavke opravdane. Cela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. Posle 33 godine u tuđini, njegovi posmrtni ostaci preneti su 1897. iz Beča u otadžbinu i uz Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.



    1825.
    -Rodjen je francuski arhitekta Žan Luj Šarl Garnije, čije je glavno delo, Opera u Parizu, jedan od najznačajnijih spomenika pariske arhitekture u drugoj polovini 19. veka.
    Projektovao je i Kazino u Monte Karlu i Opservatoriju u Nici.

    1844.
    - Španija je potvrdila nezavisnost Dominikanskoj Republici.

    1860. - Abraham Linkoln izabran je za 16. predsednika SAD. On je ujedno i prvi kandidat Republikanske partije koji je postao predsednik.

    1880. - Francuski mikrobiolog Šarl Luj Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio je uzročnika malarije, koja je pustošila močvarnim predelima širom sveta.
    Posmatrajući pod mikroskopom krv čoveka obolelog od malarije primetio je medju crvenim krvnim zrncima novu histološku formaciju koje nema u krvi zdravih ljudi.
    Zaključio je da ti mikroorganizmi (nazvani kasnije Haemamoeba Laverani) izazivaju malariju, ali nije znao na koji način prodiru u krv.
    Engleski lekar Ronald Ros je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.

    1893. -Umro je ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, najistaknutiji ruski simfoničar 19. veka, koji je ostvario sintezu evropskog artizma i ruske narodne osećajnosti.
    Njegova muzika se odlikuje iskrenošću izraza koji razotkriva skrivene psihološke procese i osećanja i svojevrsnom lepotom i snagom muzičke misli.
    Karakteriše je i široko raspevana melodika, bogatstvo harmonije i blistav orkestarski kolorit. Inspirisao se narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom.
    Komponovao je šest simfonija, opere, uvertire, koncerte za klavir, koncerte za violinu, kamernu muziku, balete, solo pesme, klavirske kompozicije.
    Dela: opere "Evgenij Onjegin", "Pikova dama", simfonija "Patetična", baleti "Labudovo jezero", "Ščelkunčik", "Uspavana lepotica", uvertira "Romeo i Julija".




    1912. - Odigrao se boj kod Alinaca, sela južno od Prilepa, između divizija I srpske armije i delova V turskog korpusa. Zbog slabog izviđanja, srpske trupe su neoprezno naišle na turske položaje i jaku artiljerijsku vatru, ali su jurišem uz znatne gubitke prislile turske snage na povlačenje. Ova bitka naziva se još i boj na Bakarnom gumnu.

    1917. - U noći između 6. i 7. novembra odigrala se Oktobarska revolucija u Rusiji. Znak za početak revolucije dala je krstarica "Aurora", čiji su mornari napali Zimski dvorac - sedište vlade. Sutradan su boljševici zauzeli vlast u Sankt Petersburgu, a uskoro je njihovu vlast priznala i cela Rusija.

    1931. -Rodjen je američki filmski režiser Majk Nikols, koji je negovao specifičan humor u posmatranju fenomena modernog doba i savremenog američkog života.

    1942.
    - Rukovodilac ustanka protiv Nemaca u Vojvodini, Žarko Zrenjanin, sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu, poginuo je u Drugom svetskom ratu u neravnopravnoj borbi u obruču okupatorske nemačke policije u selu Pavliš kod Vršca.

    1952. - Prva ekplozija hidrogenske bombe. Reč je o bombi koja oslobađa ogromne količine nuklearne energije pri vrlo visokim temperaturama i pritiscima. Nastaje fuzijom jezgara najtežeg vodonika (tricijuma) koja stvara jezgra helijuma. Kao upaljač hidrogenske bombe služi atomska bomba, čije se dejstvo zasniva na fisiji jezgara urana u nekih njemu sličnih elemenata.

    1962. - Ujedinjene nacije usvojile su rezoluciju kojom su osudile politiku aparthejda u Južnoj Africi i pozvale sve članice da prekinu ekonomske i vojne odnose sa ovom zemljom.

    1964.
    - U saobraćajnoj nesreći poginuo je srpski premijer Slobodan Penezić Krcun, čija se kontroverzna ličnost upadljivo razlikovala od stereotipnih rukovodilaca u partijskoj nomenklaturi. U Drugom svetskom ratu, posle kojeg je proglašen za narodnog heroja, bio je jedan od organizatora ustanka u Srbiji i politički komesar Druge proleterske brigade. Posle oslobođenja zemlje, bio je načelnik OZNE (Odeljenje za zaštitu naroda) Srbije, ministar unutrašnjih poslova u vladi Srbije, član savezne vlade. Bio je dosta popularan u narodu, iako je godinama rukovodio policijom, i to u "najtvrđe" vreme progona informbiroovaca i nasilnog otkupa viška proizvoda od seljaka.

    1970.
    - Italija je priznala Kinu i uspostavila s njom diplomatske odnose.

    1975.
    - Prvi nastup grupe Sex Pistols.

    1993. - Trupe Gruzije zauzele su Zugdidi, poslednje
    uporište pobunjenika lojalnih svrgnutom predsedniku Gruzije Zvijadu
    Gamsahurdiji.

    1996.
    - U ciklonu koji je pogodio jugoistočnu indijsku
    državu Andra Pradeš poginulo je više od 2.000 ljudi.

    1998.
    - Prvi razgovori Indije i Pakistana od 1992. o spornom
    pograničnom glečeru Sijačen okončani su pakistanskim odbijanjem
    indijskog predloga o prekidu vatre

    1999.
    - Australijanci su sa 55 prema 45 odsto odbacili ideju
    o uspostavljanju republike koja bi zamenila britanskog monarha kao
    nominalnog šefa države.

  4. #109

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 7. novembar, 311. dan 2006. Do kraja godine ima 54 dana.

    Dogodilo se na današnji dan



    1598.
    Rođen je španski slikar Fransisko de Surbaran (Francisco, Zurbaran), jedan od najznačajnijih umetnika 17. veka, koji je snažnim, gotovo brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme. Slikajući u baroknom maniru koristio je oštar kontrast svetlosti i tame radi postizanja ekstatičnog dramatskog izraza.



    1781.
    Rimokatolička inkvizicija je u Sevilji poslednji put u Španiji počinila zločin javnog spaljivanja ''grešnika'' optuženih za jeres.



    1867.
    Rođena je poljska fizičarka Marija Sklodovska (Maria Sklodowska), poznata kao Marija Kiri (Curie), dobitnica dve Nobelove nagrade. Sa suprugom Pjerom Kirijem (Pierre) iz rude urana izdvojila je nove elemente radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. sama je dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Posle Pjerove smrti 1906. otkrila je radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri, jedna merna jedinica u fizici je nazvana ''kiri''.



    1879.
    Rođen je ruski revolucionar Lav Davidovič Bronštejn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije 1917. Učestvovao je i u revoluciji 1905. tokom koje je predvodio Petrogradski sovjet. U vreme balkanskih ratova 1912. i 1913. dvaput je boravio u Srbiji kao ratni dopisnik ''Pravde''. U Oktobarskoj revoluciji ponovo je postao predsednik uticajnog Petrogradskog sovjeta. Bio je i član Politbiroa boljševičke partije, a kao šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi pregovarao je s Nemačkom o zaključenju mira u Prvom svetskom ratu. Od 1918. do 1924. kao vojni komesar i predsednik sovjetskog Vojno-revolucionarnog komiteta udario je temelje Crvene armije. Od 1923. predvodio je opoziciju u boljševičkoj partiji i već tada se sukobio s Josifom Staljinom, a sukob je pojačan 1926. kad je postao vođa ''ujedinjene opozicije''. Staljin je 1927. izdejstvovao njegovo isključenje iz partije, 1929. proterivanje iz ŠSR, a 1940. organizovao je ubistvo Trockog u Meksiku.



    1913.
    Rođen je francuski pisac Alber Kami (Albert Camus), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957, čiji se književni rad temelji na ideji o apsurdu (simbolika mita o Sizifu) i revoltu (simbolika mita o Prometeju). Apsurdnosti sveta suprotstavio je stvaralaštvo, jer, kako je napisao, ''stvarati znači dvaput živeti''. Poginuo je 1960. u saobraćajnoj nesreći. Dela: romani ''Stranac'', ''Kuga'', ''Pad'', pozorišni komadi ''Kaligula'', ''Pravednici'', ''Opsadno stanje'', ''Nesporazum'', eseji ''Svadba'', ''Mit o Sizifu'', ''Pisma nemačkom prijatelju'', ''Pobunjeni čovek''.



    1917.

    U Petrogradu je pod vođstvom lidera boljševika Vladimira Lenjina počela Oktobarska revolucija i srušena je privremena ruska vlada Aleksandra Kerenskog. U rano jutro ''Crvena garda'' i revolucionarne jedinice zaposele su važne objekte u gradu, a zatim je Vojno-revolucionarni komitet objavio proglas o padu privremene vlade i vlast je preuzeo Petrogradski sovjet radničkih i vojnih deputata. Dok su ustanici jurišali na Zimski dvorac, u Smoljnom je Drugi kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata izabrao prvu revolucionarnu radničko-seljačku vladu s Lenjinom na čelu.





    1937.
    U Beogradu je na inicijativu Srpske književne zadruge, na uglu ulica Grobljanske (Ruzveltova) i kralja Aleksandra, postavljen spomenik Vuku Karadžiću. Spomenik izliven u bronzi, na kome piše ''Vuku - srpski narod'', izradio je vajar Djorđe Jovanović.



    1944.
    Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) izabran je četvrti put za šefa države, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji.



    1946.
    Završena je prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije na železničkoj pruzi Brčko-Banovići. Oko 70.000 mladih iz cele zemlje i 2.000 iz inostranstva izgradilo je za 190 dana prugu dugu 90 kilometara.



    1956.
    Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naloženo da odmah povuku trupe iz Egipta.



    1966.

    Kineske diplomate napustile su u znak protesta proslavu Oktobarske revolucije u Moskvi, pošto su čuli sovjetske kritike upućene vladi Kine.



    1973.
    SAD i Egipat uspostavili su pune diplomatske odnose, prekinute posle šestodnevnog rata 1967, u kojem je izraelska armija do nogu potukla egipatske snage.



    1980.

    Umro je američki filmski glumac Stiv Mekvin (Steve McQueen), koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima, obeleživši ih snažnim temperamentom i ličnim šarmom. Filmovi: ''Sedmorica veličanstvenih'', ''Sinsinati Kid'', ''Šampion rodea'', ''Beg'', ''Leptir'', ''Tom Horn'', ''Lovac''.





    1987.
    Predsednika Habiba Burgibu, na vlasti od sticanja nezavisnosti Tunisa 1956, u udaru bez prolivanja krvi oborio je njegov premijer Zin el Abidin Bin Ali, koji je rekao da je 84-godišnji lider senilan i ne može da vlada. Burgiba je 1974. proglašen doživotnim predsednikom Tunisa.



    1990.
    Meri Robinson (Mary) postala je prva žena predsednik Irske.



    1992.

    Umro je slovački državnik Aleksander Dubček (Alexander Dubcek), vođa pokreta reformi u Čehoslovačkoj krajem šezdesetih godina 20. veka, nazvanih ''Praško proleće'', najistaknutiji protagonista demokratizacije i preporoda društva i Komunističke partije Čehoslovačke (KPČ) i izgradnje ''socijalizma s ljudskim likom''. U Drugom svetskom ratu učestvovao je 1944. u slovačkom narodnom ustanku. Od 1963. bio je na čelu Komunističke partije Slovačke, a u januara 1968. izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPČ umesto Antonjina Novotnog (Antonin Novotny). Svrgnut je posle vojne intervencije pet zemalja Varšavskog pakta u avgustu 1968. U decembru 1969. naimenovan je za ambasadora u Turskoj, ali je već 1970. opozvan i potom je proveo bezmalo dve decenije u potpunoj političkoj izolaciji. Posle pada komunističkog režima 1989. izabran je za predsednika čehoslovačkog parlamenta.



    1996.

    Pad nigerijskog putničkog aviona ''boing 727'' oko 40 kilometara istočno od Lagosa nije preživeo niko od 142 putnika i člana posade.



    1998.

    Na Zemlju je sleteo spejs šatl ''Diskaveri'', u čijoj je posadi bio i 77-godišnji veteran američke astronautike Džon Glen (John Glenn), posle desetodnevne nostalgične misije, 36 godina nakon Glenovog prvog kosmičkog leta.



    2001.
    Belgijska aviokompanija ''Sabena'' je, posle bezmalo 80 godina postojanja, bila prinuđena da prva od evropskih nacionalnih vazdušnih prevoznika posle terorističkih napada islamista 11. septembra saopšti da je bankrotirala.



    2005.

    U Beogradu počela prva zvanična runda pregovora Srbije i Crne Gore sa Evropskom unijom o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
    .

  5. #110

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 8. novembar, 312. dan 2006. Do kraja godine ima 53 dana.

    Dogodilo se na današnji dan

    1520.
    Danski kralj Kristijan II (Christian) naredio je
    pokolj više od 80 švedskih sveštenika i plemića, nazvan
    ''stokholmsko krvoproliće'', čime je podstakao ustanak Šveđana za
    oslobođenje od Danske.

    1576.
    Prema sporazumu sklopljenom u Ganu, svih 17
    nizozemskih provincija ujedinilo se u ratu protiv Španije za
    oslobađanje Holandije.

    1656.
    Rođen je engleski astronom i geofizičar Edmund
    Halej (Halley), koji je već u 19. godini objavio raspravu o
    putanjama planeta. Bio je direktor Griničke opservatorije i
    kraljevski astronom. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog
    neba i utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo ista
    kometa koja se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona
    ponovo pojaviti krajem 1758, što se i dogodilo s malim
    zakašnjenjem. Njemu u čast to svemirsko telo je nazvano Halejeva
    kometa. Prvi je otkrio da se i zvezde kreću, shvatio ih kao sunca,
    a naše Sunce kao zvezdu i izradio je prvu meteorološku kartu.
    Dela: ''Katalog južnih zvezda'', ''Pregled astronomije kometa'',
    'Teorija magnetskog kompasa''.

    1674.
    Umro je engleski pisac Džon Milton (John), jedan od
    najvećih pesnika u svetskoj literaturi, izuzetno obrazovan, snažna
    ličnost visokog morala i značajan mislilac. Posle pogubljenja
    kralja Čarlsa I (Charles) 1649. sasvim se posvetio politici i sem
    nekoliko soneta pisao je samo prozu, raspravljajući o različitim
    političkim i verskim pitanjima. Do obnove monarhije 1660. bio je
    latinski sekretar Državnog saveta. Oslepeo je 1652, a kad je
    monarhija obnovljena dopao je zatvora i izgubio veći deo imanja i
    otad do smrti vratio se poeziji. Slep, siromašan i razočaran
    spevao je najveća dela: ''Izgubljeni raj'', religiozni ep u 12
    pevanja o pobuni Satane i njegovih anđela protiv nebeskog
    Samodršca, o padu Čoveka i obećanju spasenja, ''Vraćeni raj'', ep
    u četiri pevanja o spasenju i Hristovoj pobedi nad Satanom i
    ''Samson Agonistes'', tragediju inspirisanu biblijskom pričom o
    Samsonu koju je napisao po ugledu na grčke tragedije. Ostala dela:
    poeme ''L'Allegro'', ''Il Penseroso'', maskerata ''Komus'', elegija
    ''Lisidas'', prozna dela ''Areopagitika'', posvećena slobodi štampe,
    ''Odbrana engleskog naroda'' u dva toma u kojoj je opravdavao
    pogubljenje Čarlsa I.

    1793.
    Na giljotini je pogubljena Žana Mari ''Manon Flipon''
    Rolan (Jeanne Marie, Phlipon Roland), poznata kao Madam Rolan, koja
    je u vreme Francuske revolucije okupljala u svom salonu u Parizu
    pisce i ostale umetnike i političare. Na njih je znatno uticala,
    posebno na žirondince koje je predvodio njen suprug Žan Mari Rolan
    de la Platijer (Jean Marie, Platiere), ministar unutrašnjih poslova
    Francuske 1792. Pogubljena je tokom jakobinske diktature, posle
    čega je njen muž izvršio samoubistvo.




    1793.
    Prvi put je za javnost otvoren ''Luvr'', dvorac
    francuskih kraljeva od 1204, na osnovu odluke vlade revolucije iz
    1791. o njegovom pretvaranju u muzej.




    1858.
    Posle pobede nad turskom vojskom na Grahovu, Crna
    Gora je dobila međunarodno utvrđene granice prema Otomanskom
    carstvu, ali još nije priznata kao nezavisna država. Garanti
    državnih granica bile su velike sile - Rusija, Austrija, Francuska
    i Pruska.

    1895.
    Nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen (Wilhelm
    Conrad Roentgen) otkrio je na univerzitetu u Vircburgu novu vrstu
    zraka koji prodiru kroz meke delove tela i deluju na fotografsku
    ploču. Nazvao ih je ''iks'' (X) zracima, koji su kasnije njemu u
    čast nazvani Rendgenovi zraci. Za epohalni izum dobio je 1901.
    Nobelovu nagradu za fiziku.

    1900.
    Rođen je srpski kompozitor, dirigent, muzički
    pedagog i kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke
    akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti.
    Dela: simfonijska poema ''Put u pobedu'', kantate ''Srbija'', ''Svetli
    grobovi'', ''Vezilja slobode'', solo pesme, gudački kvarteti, filmska
    i scenska muzika.

    1917.

    Umro je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme
    ''Plava grobnica'' o masovnom sahranjivanju srpskih vojnika u more,
    trajnog poetskog spomenika tragedije srpske vojske u Prvom svetskom
    ratu posle povlačenja preko Albanije. Studirao je filozofiju i
    pedagogiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u
    Prvom svetskom ratu. Posle povlačenja preko Albanije radio je kao
    državni službenik na Krfu i u Solunu. Umro je od tuberkuloze u 25.
    godini i sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Napisao je
    četiri knjige pesama i više drama, uključujući ''Kraljevu jesen''
    i ''Uroševu ženidbu''.

    1917.
    Savet narodnih komesara je uspostavljen kao nova
    vlada Rusije, s Vladimirom Lenjinom kao predsednikom, Lavom Trockim
    kao komesarom za inostrane poslove i Josifom Staljinom kao komesarom
    za narodnosti.

    1922.Rođen je južnoafrički hirurg Kristijan Barnard
    (Christian), koji je 1967. obavio prvo presađivanje ljudskog srca.

    1923.
    Sprečen je pokušaj Adolfa Hitlera u Minhenu da
    izvede puč, a vođa nacista je uhapšen četiri dana kasnije.

    1932.
    Za predsednika SAD izabran je kandidat Demokratske
    stranke Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt), koji je potom biran
    još triput za šefa države, što je jedinstven slučaj u
    američkoj istoriji. Na vlasti je ostao do smrti 1945.

    1942.
    Savezničke snage su se iskrcale u severnu Afriku, u
    prvoj većoj savezničkoj kombinovanoj operaciji u Drugom svetskom
    ratu. U pomorskom desantu ''Baklja'' pod komandom generala Dvajta
    Ajzenhauera (Dwight Eisenhower), saveznici su se iskrcali kod
    alžirskih gradova Oran i Alžir i kod Kazablanke u Maroku. Borbe
    protiv nemačko-italijanskih grupa završene su 13. maja 1943.
    slomom snaga Sila osovine i trupa francuskog izdajnika Anrija Petena
    (Henri Petain), čime je okončan rat u Africi.

    1959.
    Ujedinjena Arapska Republika (Egipat, Sirija i
    Libija) i Sudan potpisali su sporazum o podeli voda Nila posle
    izgradnje Asuanske brane.

    1960.

    Kandidat Demokratske stranke Džon Kenedi (John
    Kennedy) izabran je u 43. godini za predsednika SAD, postavši
    najmlađi šef države u američkoj istoriji.

    1972.
    Zapadna i Istočna Nemačka okončale su posle 23
    godine hladnoratovski antagonizam iniciranjem sporazuma o
    dobrosusedstvu i obostranim poštovanjem postojanja dveju suverenih
    nemačkih država.

    1986.
    Umro je ruski političar Vjačeslav Mihajlovič
    Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do
    1956. Bio je glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi
    sovjetsko-nemačkog desetogodišnjeg pakta o nenapadanju, potpisanog
    1939, devet dana pre napada Nemačke na Poljsku, što je izazvalo
    veliko iznenađenje u svetu i zbunjenost i pometnju u komunističkim
    partijama. Jedan je od osnivača lista ''Pravda''. Održao se u vrhu
    vlasti tokom bezmalo tri decenije Staljinove strahovlade, ali je u
    junu 1957, pod optužbom za ''antipartijski stav'', isključen iz
    Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih
    funkcija.

    1988.
    Republikanac Džordž Buš (George Bush) izabran je
    za predsednika SAD pobedom nad demokratom Majklom Dukakisom
    (Mićael), što je bila treća uzastopna pobeda republikanaca. Buš
    je preuzeo vlast posle dva mandata Ronalda Regana (Reagan), čiji je
    bio potpredsednik.

    1989.Amerikanac afričkog porekla Daglas Vajlder (Douglas
    Wilder) izabran je za guvernera Virdžinije, kao prvi crnac u
    istoriji SAD koji je postao guverner neke savezne države. Istog
    dana Dejvid Dinkins (David) izabran je za prvog crnog
    gradonačelnika Njujorka.

    1991.
    Evropska zajednica (sadašnja Evropska unija) zavela
    je sankcije protiv Jugoslavije, kojima je predviđen prekid
    sporazuma o trgovini i saradnji, brisanje sa spiska korisnika
    opšteg sistema preferencijala i ukidanje finansijske pomoći u
    okviru programa pomoći zemljama istočne Evrope. Sankcije su potom
    ukinute za četiri jugoslovenske republike i zadržane samo protiv
    Srbije i Crne Gore, sa obrazloženjem da one ne sarađuju na
    miroljubiv način u rešavanju jugoslovenske krize.

    1997.
    U Kini je zatvoren najveći rukavac reke
    Jangcekjang, čime je otpočeta gradnja hidroelektrane ''Tri
    klisure'', najveće električne centrale na planeti.

    1998.
    Sud u Bangladešu osudio je na smrt 15 bivših
    oficifa, optuženih za ubistvo bangladeškog predsednika šeika
    Mudžibura Rahmana (Mujibur) u vojnom udaru u avgustu 1975.

    2001.
    Gornji dom francuskog parlamenta izglasao je zakon
    kojim je mediteranskom ostrvu Korzika data ograničena autonomija.

    2004.

    Kubanske vlasti ''prognale'' su američki dolar sa
    kubanskog tržišta, a američku valutu, po kursu jedan za jedan,
    zamenili ''konvertibilnim pezosom'', ranije fiktivnom obračunskom
    jedinicom, a sada i formalno štampanom monetom u istim apoenima,
    čak i istoj zelenoj boji kao dolar. Jedina razlika je što
    ''kubanski dolar'', umesto američkih predsednika, nosi likove
    Kastrovih revolucionara, počev od legendarnog Ernesta Če Gevare
    (Che Guevarra).

    2005.
    Francuski predsednik Žak Širak (Jacques Chirac)
    proglasio je vanredno stanje, s ciljem da se zavede policijski čas
    u gradovima u kojma su izbili neredi. Povod za nerede bila je smrt
    dvojice dečaka afričkog porekla, koji su desetak dana ranije
    nastradali od udara struje u trfo-stanici, gde su se sakrili
    verujući da je za njima policijska potera.

    - Danas je hrišćanski praznik Mitrovdan, u spomen na

    Svetog velikomučenika Dimitrija, rođenog u Solunu u trećem veku,

    pogubljenog na današnji dan. Zamenio je oca kao gradonačelnik

    Soluna, u vreme kad je hrišćanski svet prolazio kroz teška

    iskušenja. Javno je štitio hrišćane, odvraćao narod od

    mnogoboštva i upućivao na Hristov put, zbog čega je bačen u

    tamnicu i pogubljen. Dželati su ga gađali kopljima iz daljine, jer

    nisu smeli da mu priđu. Zabeleženo je svedočenje savremenika da

    mu je s lica sjala svetlost. Hrišćani su ga sahranili, a prema

    predanju iz njegovog groba je isticao miro, pa je nazvan

    Mirotočivi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #111

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 9. novembar, 313. dan 2006. Do kraja godine ima 52 dana.

    Dogodilo se na današnji dan



    1799.

    Napoleon Bonaparta (Bonaparte) zbacio je
    Direktorijum i kao prvi konzul postao stvarni vladar Francuske.



    1818.

    Rođen je ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev,
    jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma, čija dela
    karakteriše izuzetna liričnost i stilsko majstorstvo. Prvi je
    ruski pisac čije su dela prodrla na Zapad gde je čitan s
    divljenjem i za života je uživao mnogo veći ugled u francuskim
    nego u ruskim književnim krugovima. Zanimao ga je tip ''suvišnog
    čoveka'', plemića-intelektualca i tip ''nihiliste'', građanskog
    intelektualca, sukobljenog s konzervativizmom plemićke kulture.
    Predskazivao je revolucionarnu epohu u Rusiji. Dela: romani ''Očevi
    i deca'', ''Plemićko gnezdo'', ''Rudin'', ''Dim'', ''Novina'', ''Uoči novih
    dana'', pripovetke ''Prolećne vode'', ''Asja'', ''Lovčevi zapisi'', drama
    ''Mesec dana na selu''.



    1835.
    Rođen je srpski kompozitor slovenačkog porekla
    Davorin Jenko, autor srpske himne ''Bože pravde'', jedan od
    utemeljivača srpske muzičke kulture, član Srpske kraljevske
    akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u Beogradu.
    Komponovao je muziku za oko 90 ''komada s pevanjem''. Dela: opereta
    ''Vračara'', uvertire ''Kosovo'', ''Srpkinja'', ''Aleksandar'', ''Djido'',
    ''Milan'', fantazija ''Prvo Doba Srbije'', muzika za komade ''Blago cara
    Radovana'', ''Dobrila i Milenko'', ''Dušan Silni'', ''Miloš Obrenović'',
    ''Seoba Srbalja'', ''Pribisav i Božana'', ''Za veru i slobodu'', ''Mladost
    Dositejeva'', ''Markova sablja'', ''Proslavljanje kneza Mihajla'', ''Knez
    Dobroslav'', ''Izbiračica'', ''Krvni mir'', ''Merima'', ''Divlji lovac'',
    ''Ljubavno pismo'', ''Četiri miliona rubalja'', ''Čestitam'', ''Potera'',
    ''Saćurica i šubara'', ''Vuk Branković'', oko 110 horskih
    kompozicija, 15 crkvenih kompozicija, solo pesme.





    1841
    .
    Umro je srpski pisac Milovan Vidaković, prvi pisac
    romana u novoj srpskoj književnosti čija su dela bez veće
    književne vrednosti, ali su imala široku čitalačku publiku, jer
    su budila nacionalno osećanje i ljubav prema narodnoj prošlosti.
    Školovao se u Irigu, Segedinu, Novom Sadu i Temišvaru i radio kao
    profesor u Novom Sadu. Dela: romani ''Velimir i Bosiljka'', ''Usamljeni
    junoša'', ''Kasija carica'', ''Ljubomir u Jelisijumu'', ''Siloan i
    Milena''.



    1887.
    Osnovano je prvo zanatlijsko društvo u Srbiji, a
    dva meseca potom počeo je da izlazi sedmičnik ''Srpski zanatlija''.



    1918.

    U Berlinu su posle generalnog štrajka radnici
    izašli na ulice, vojnici poslati da ih zaustave pridružili su se
    pobuni protiv monarhije, a car Vilhelm II (Wilhelm) je abdicirao i
    pobegao u Holandiju.



    1937.
    Umro je britanski državnik Džejms Remzi Mekdonald
    (James Ramsay MacDonald), jedan od osnivača Laburističke partije.
    Kao prvi laburista na tom položaju, 1924. postao je premijer Velike
    Britanije, a vladu je potom predvodio i od 1929. do 1935.



    1938.
    Nemački nacisti otpočeli su pogrom Jevreja u
    ''Kristalnoj noći'', ubivši neutvrđen broj dece, žena i muškaraca
    i spalivši stotine sinagoga, više od 7.000 jevrejskih prodavnica i
    kuća. Iste večeri vođe Trećeg rajha odlučile su da u Nemačkoj
    istrebe sve Jevreje.



    1940
    .
    Umro je britanski državnik Artur Nevil Čembrlen
    (Arthur Neville Chamberlain), vođa Konzervativne stranke i premijer
    Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbegne
    vojni sukob s Nemačkom, potpisao je krajem 1938. kapitulantski
    Minhenski pakt s vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, što je
    omogućilo nacistima da 1939. raskomadaju Čehoslovačku.



    1952.
    Umro je izraelski državnik i hemičar Haim Azrijel
    Vajcman (Chaim Azriel Weizmann), pronalazač sintetičkog acetona,
    prvi predsednik Izraela od 1948. do smrti. Bio je direktor hemijske
    laboratorije Britanskog admiraliteta od 1916. do 1919, predsednik
    Svetske cionističke organizacije od 1920. do 1931. i Jevrejske
    agencije od 1929. do 1931. i od 1935. do 1946.



    1963
    .
    U japanskom rudniku uglja Omuta u eksploziji gasa
    poginula su 452 rudara, a istog dana poginuo je 161 putnik u sudaru
    teretnog voza s putničkim vozom koji je saobraćao prema Tokiju.



    1970.
    Umro je francuski državnik Šarl de Gol (Charles,
    Gaulle), osnivač i prvi predsednik Pete republike, koji je kao
    vođa pokreta ''Slobodna Francuska'' u Drugom svetskom ratu
    simbolizovao francuski otpor nacistima. Kad je maršal Filip Peten
    (Philippe Petain) formirao marionetsku vladu otišao je u London,
    odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora.
    Posle rata rukovodio je privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio
    je predsednik Francuske. Posle alžirskog puča 1958. postao je
    premijer, a 1959. predsednik Pete republike. Ograničio je vlast
    parlamenta, ojačao izvršnu vlast i prerogative šefa države.
    Uspeo je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa
    saveznicima u NATO, posebno sa SAD, u težnji da povrati uticaj
    Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na
    referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju senata, 1969. se
    povukao s položaja. Dela: ''Ratni memoari'' (tri toma), ''Memoari
    nade'' (dva toma).



    1971.
    Predstavnici Kine prvi put su se pojavili u
    Ujedinjenim nacijama.



    1985.
    Ruski velemajstor Gari Kasparov postao je s 23
    godine najmlađi svetski prvak u istoriji šaha. U meču za titulu
    pobedio je ruskog velemajstora Anatolija Karpova rezultatom 13:11.




    1991.
    Održan je plebiscit srpskog naroda u Bosni i
    Hercegovini na kojem se za ostajanje u Jugoslaviji izjasnila ogromna
    većina Srba - gotovo svih 1,3 miliona.



    1991.

    Umro je francuski pevač i glumac italijanskog
    porekla Iv Montan (Yves Montand), koji je svetsku slavu postigao
    filmom ''Nadnica za strah''. Ostali filmovi: ''Vrata noći'', ''Heroji su
    umorni'', ''Veštice iz Salema'', ''Veliki plavi put'', ''Volite li
    Bramsa'', ''Hajde da se volimo'', ''Z'', ''Priznanje''.




    1993.
    Hrvati su salvama topovskih granata oborili u
    Neretvu Stari most u Mostaru, sagrađen 1566.



    1995.
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin stavio je veto na
    zakon o jednostranom ukidanju sankcija Jugoslaviji, izglasan
    prethodnog meseca u oba doma ruskog parlamenta.



    1995.
    Predsednik Palestinske oslobodilačke organizacije
    Jaser Arafat prvi put je posetio Izrael, otišavši u porodičnu
    kuću četiri dana ranije ubijenog izraelskog premijera Jicaka
    Rabina, čijoj je udovici izrazio saučešće.



    1996.
    Predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić
    smenila je načelnika Glavnog štaba Vojske RS generala Ratka
    Mladića.



    2002.
    Izraelske snage likvidirale su u gradu Dženin na
    Zapadnoj obali vođu vojnog krila terorističkog ''Islamskog
    džihada'' Ijada Savalhu.



    2003.
    Islamski terorista samoubice ubio je u stambenoj
    četvrti u Rijadu 18 ljudi, uljučujući petoro dece.



    2005.
    Umro je bivši indijski predsednik Kočeril Raman
    Narajanan, prvi pripadnik kaste ''nedodirljivih'', najnižeg sloja
    indijskog kastinskog društvenog sistema, koji je dospeo do
    položaja šefa države.



    2005.
    U samoubilačkim bombaškim napadima na hotele
    ''Hajat'', ''Radison'' i ''Dejs in'' u glavnom gradu Jordana, Amanu,
    poginulo je najmanje 57, a ranjeno oko sto ljudi. Najviše žrtava
    bilo je u ''Radisonu'', gde je bombaš uleteo među svatove. Al kaida
    u Iraku preuzela je odgovornost za ove napade.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #112

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    jel moze jedno pitanje ... zasto se u istoriji samo spominju datumi kad je neko umro, kad je poceo rat, i evo od skora koliko primecujem teroristi ovo, teroristi ono. Pa jel ne postoji ni jedan lep dogadjaj u istoriji koji se dogadjao na odredjeni datum

  8. #113

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Slаžem se donekle, ali mislim da je više stvar u tome da mi sami primećujemo najčešće negativne stvari. Evo na primer, otišla sam samo malkice gore i medju 9. novembrom odmah pronašla sledeće:
    1985.
    Ruski velemajstor Gari Kasparov postao je s 23
    godine najmlađi svetski prvak u istoriji šaha.
    Eto, to je lepa stvar.

    A i ovo je za samog Napoleona bila dobra vest:

    1799.
    Napoleon Bonaparta (Bonaparte) zbacio je
    Direktorijum i kao prvi konzul postao stvarni vladar Francuske.
    i tako dalje...

  9. #114

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Slazem se sa vama, ali da nastavim sa danasnjim danom

    Dogodilo se na današnji dan
    Danas je petak, 10. novembar, 314. dan 2006. Do kraja godine ima 51 dan...

    1444.
    - U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata II do nogu su potukle poljsko-ugarsku vojsku poljskog kralja Vladislava Jagjela III (Wladyslaw Jagiello), koji je u bici poginuo, i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija (Janos Hunyadi), u srpskim narodnim pesmama poznatog kao Sibinjanin Janko.

    1483. - Rođen je nemački verski reformator Martin Luter (Luther), osnivač protestantizma u Nemačkoj, najznačajniji među vođama evropske crkvene reformacije. Sin rudara, prema očevoj volji počeo je da studira pravo, ali je ubrzo stupio u red avgustinaca. Izložio je 1517. zahtev za reformu Crkve u 95 teza, koje je prikovao na vrata katedrale u Vitenbergu, i pozvao je na raspravu sve koji se s tim ne slažu. Papa Lav X (Leo) isključio ga je iz rimokatoličke crkve, ali se njegovo učenje proširilo Nemačkom i zahvatilo sve društvene slojeve, pretvorivši se u široki narodni pokret protiv papske vlasti. Osuđivao je deformacije, licemerje i korupciju rimske crkve, posebno oštro nastojanje pape Lava X da prodajom indulgencija, kojima su "iskupljivani" čak i budući gresi, namakne novac za dovršenje hrama Svetog Petra u Rimu. Njegovo učenje proširilo se kasnije i na druge zemlje, a Luterovi spisi i prevod Biblije odlučujuće su uticali na stvaranje jedinstvenog nemačkog književnog jezika.

    1493.
    - Rođen je švajcarski alhemičar i lekar Teofrast Bombast fon Hohenhajm (Teophrastus Bombastus von Hohenheim), poznat kao Filip Aureol Paracelzus (Philippus Aureolus Paracelsus), pisac medicinskih i okultnih dela, koji je odlučujuće doprineo primeni hemije u medicini. Osnovao je "jatrohemiju", pandan sadašnje hemoterapije. Prvi je počeo da koristi kao lekove sumpor, arsenik, opijum, soli žive, olova, gvožđa i bakra i da primenjuje lekovita kupanja solima.

    1668. - Rođen je francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren (Francois Couperin), centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. veka. Bio je dvorski klavsenista i muzički učitelj dece kralja Luja XIV (Louis). Napisao je metodiku "Umetnost sviranja na klavsenu" i značajan je kao kompozitor programskih klavsenskih svita u rokoko stilu, poput "Komada za klavsen".

    1697. - Rođen je engleski slikar Vilijam Hogart (William Hogarth), izuzetan potretista i crtač fizionomija. Ostavio je relativno mali broj radova i uglavnom je slikao scene satiričnog i moralizatorskog karaktera iz života aristokratije.

    1759. - Rođen je nemački pisac, filozof, istoričar i teoretičar umetnosti Johan Kristof Fridrih fon Šiler (Johann Christoph Friedrich von Schiller), pisac drama s revolucionarnim nabojem i najznačajniji nemački klasični dramatičar. Pobegao je iz Virtemberškog vojvodstva u kojem je radio kao pukovski lekar od 1780. do 1782, zatim je živeo u Manhajmu i Lajpicu. U Vajmar se preselio 1787, gde se sprijateljio s Johanom Volfgangom Geteom (Johann Wolfgang Goethe), zahvaljujući kojem je 1789. postao profesor istorije na Jenskom univerzitetu. Između 1795. i 1800. izdavao je časopise "Hore" i "Almanah muza". Dela: drame "Razbojnici", "Don Karlos", "Valenštajn" (trilogija), "Verenici iz Mesine", "Demetrijus" (nedovršena drama iz ruske istorije), tragedije "Fijeskova zavera u Đenovi", "Spletka i ljubav", "Marija Stjuart", "Devica Orleanska", "Vilhelm Tel" (o oslobodilačkoj borbi Švajcaraca), balade "Polikratov prsten", "Jemstvo", "Ibikovi ždrali", istorijski radovi "Istorija otpadništva ujedinjene Nizozemske", "Istorija Tridesetogodišnjeg rata", filozofske i estetičke rasprave "O ljupkosti i dostojanstvu", "O uzvišenom", "O estetičkom vaspitanju čoveka", "O tragičnoj umetnosti", "O naivnom i sentimentalnom pesništvu", epigrami "Ksenije" (s Geteom).

    1796. - Umrla je ruska carica nemačkog porekla Katarina II Aleksejevna, nazvana Katarina Velika, koja je tokom vladavine od 1762. do smrti sprovela značajne reforme kojima je učvrstila centralnu vlast. U duhu prosvećenog apsolutizma i pod uticajem francuskih filozofa i ideja prosvećenosti, otvarala je škole, pomagala nauku i umetnost, modernizovala administraciju i sudstvo, uredila finansije, ukinula torturu, smrtnu kaznu zamenila progonstvom u Sibir. Uspešno je ratovala protiv Poljske i Turske i Rusiji je pripojila Kazahstan, Gruziju, Jermeniju, Kamčatku, Krim, deo Moldavije i velike delove Ukrajine, Belorusije i Poljske. Omogućila je plemstvu da pojača iskorišćavanje kmetova i da dotad slobodne kozake potčinjava i pretvara u kmetove, što je izazvalo ustanak kozaka i seljaka od 1773. do 1775. pod vođstvom Jemeljana Pugačova.



    1838. - Rođen je srpski socijalista Živojin Žujović, prvi propagator i ideolog socijalizma u Srbiji. Ideje socijalista je prihvatio tokom školovanja u ruskom gradu Kijev, gde je završio Duhovnu akademiju, zatim u Petrogradu i Minhenu na studijama filozofije. Objavio je više studija, rasprava i polemika i sarađivao u "Glasniku Srpskog učenog društva", "Letopisu Matice srpske" i u političkom listu "Srbija".

    1891.
    - Umro je francuski pisac Žan Nikolas Artir Rembo (Jean Nicolas Arthur Rimbaud), preteča simbolizma i nadrealizma, čije pesničko delo nije obimno, ali je snažno uticao na francuske i svetske pesnike novim pesničkim jezikom i neuobičajenom metaforikom. Većinu pesama napisao je pre 20. godine, a već u 17. čuvenu poemu "Pijani brod". Kao pristalica Pariske komune napisao je više buntovničkih pesama. Živeo je lutalački i dugo boravio u severnoj Africi, gde je trgovao i veoma se obogatio. Kroz literaturu je prošao kao meteor, ostavivši delo koje je nagovestilo simbolizam i nadrealizam i autentičnom pesničkom vrednošću inspirisalo mnoge pesnike širom sveta. Dela: pesničke zbirke "Pesme", "Iluminacije", "Boravak u paklu".

    1901.
    - Rođen je srpski pravnik Milan Bartoš, stručnjak za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je državni savetnik i član mnogih delegacija Jugoslavije na zasedanjima Ujedinjenih nacija. Između dva svetska rata je objavio "Stvarno pravo" i "Osnove privatnog prava", a posle rata "Međunarodno javno pravo".

    1910.
    - Osnovano je Društvo za srpski jezik i književnost, na inicijativu Pavla Popovića, Aleksandra Belića i Jovana Skerlića, radi usavršavanja nastave srpskog jezika i književnosti u školama. Društvo je radilo do 1941, s prekidom u vreme Prvog svetskog rata.

    1919. - Rođen je ruski inženjer Mihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor najbolje automatske puške 20. veka AK-47, nazvane "kalašnjikov" prema njegovom prezimenu.

    1925. - Rođen je velški pozorišni i filmski glumac Ričard Dženkins (Richard Jenkins), poznat kao Ričard Barton (Burton), koji se sjajnim talentom najpre nametnuo u pozorištu igrajući karakterne uloge u dramama Vilijama Šekspira (William Shakespeare), posle čega je ostvario sjajnu filmsku karijeru. Filmovi: "Kleopatra", "Beket", "Ana od hiljadu dana", "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Komedijaši", "Trocki", "Sutjeska".



    1928.
    - Regent Hirohito krunisan je za cara Japana.

    1938.
    - Umro je turski državnik Kemal Ataturk (Atatuerk), otac moderne Turske, pod čijim je vođstvom 1922. zbačen poslednji sultan Muhamed VI, a 1923. proglašena republika s njim kao predsednikom. Tokom 18 godina vladavine odlučnim reformama dramatično je izmenio lik zemlje. Proklamovao je jednakost svih građana, sprovedeo agrarnu reformu, doneo savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ukinuo kalifat, odvojio crkvu od države, zabranio nošenje fesa, zara i feredže, dao izborno pravo ženama. U spoljnoj politici je napustio panislamističke ekspanzionističke planove i razvijao prijateljstvo sa susedima. Jedan je od tvoraca Balkanskog saveza 1934.

    1938.
    - Fašistički italijanski režim Benita Musolinija (Mussolini) prihvatio je antisemitske zakone.

    1942.
    - Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu, posle pobede kod El Alamejna u Libiji nad Afričkim korpusom nemačkog generala Ervina Romela (Erwin Rommel), očistile Egipat od nacističkih trupa i zauzele alžirski grad Oran.

    1943.
    - Nemačke vlasti su u Drugom svetskom ratu, radi lakšeg upravljanja okupiranom teritorijom, uspostavile kvislinšku "Narodnu upravu" u Crnoj Gori.

    1944.
    - Otkriveno je da nacistička Nemačka upotrebljava novo oružje u Drugom svetskom ratu - rakete "Fau-2" protiv Velike Britanije.

    1945.
    - Komunističku vladu Albanije priznale su zapadne
    sile.

    1973.
    - Državni sekretar SAD Henri Kisindžer (Henry Kissinger) doputovao je u Peking, gde je kineskim liderima preneo da su SAD odlučne da normalizuju odnose s Kinom što je pre mogućno.

    1975.
    - Vlade Jugoslavije i Italije potpisale su u Osimu ugovor o definitivnom rešenju graničnih i drugih pitanja između dveju zemalja.

    1982. - Umro je ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, koji je vlast prigrabio 1964. zbacivanjem Nikite Hruščova i držao je do smrti. Doprineo je uspostavljanju dijaloga sa SAD posle dugog perioda hladnih odnosa, ali je najviše zapamćen po onemogućavanju promena nagoveštenih u Hruščovljevo vreme, što je imalo višestruke pogubne posledice za SSSR.

    1989. - Počelo je rušenje Berlinskog zida, koji je 28 godina bio simbol nemačke i evropske podvojenosti. Tim senzacionalnim potezom novog rukovodstva Istočne Nemačke započet je lanac događaja koji su u oktobru 1990. omogućili ujedinjenje Nemačke. Gradnja zida započeta je 13. avgusta 1961. prema ideji sovjetskog lidera Nikite Hruščova.

    1989.
    - Generalni sekretar Komunističke partije Bugarske Todor Živkov je posle 35 godina na čelu vladajuće stranke podneo ostavku, a zamenio ga je Petar Mladenov. Sedam dana kasnije smenjen je i s položaja predsednika Državnog saveta Bugarske, na kojem ga je takođe nasledio Mladenov, a ubrzo je isključen i iz partije.

    1990.
    - Vođa socijalista Čandra Šekar (Chandra Shekhar) postao je premijer Indije.

    1994.
    - Irak je formalno priznao Kuvajt kao suverenu državu.

    1995.
    - Nigerijski vojni režim obesio je devetoricu aktivista za ljudska prava, uključujući Ken Saro Vivu (Wiwa), vođu plemena Ogoni. To je izazvalo ogorčenje, posebno nekih afričkih zemalja, ali se Zapad zadovoljio uglavnom verbalnim osudama - zbog interesa kompanija koje u Nigeriji eksploatišu naftu i gas.

    1997.
    - Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đang Cemin potpisali su deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dveju zemalja.

    2000.
    - Savezna Republika Jugoslavija postala je punopravni član OEBS (Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju).

    2003.
    - Umro je zimbabveanski državnik Kenan Banana, prvi predsednik nezavisnog Zimbabvea. Bio je predsednik od 1980. do 1987, kad je funkciju prepustio premijeru Robertu Mugabeu, koji je i dotad faktički vladao tom bivšom britanskom kolonijom.

    2005.
    - U samoubilačkom napadu u jednom restoranu u centru Bagdada ubijeno je najmanje 34 ljudi, a ranjeno je najmanje 25 osoba. Odgovornost su preuzeli pripadnici Al kaide u Iraku.

    2005. - U Nemačkoj je uručen prvi pasoš sa integrisanim elektronskim čipom i memorisanim biometrijskim podacima. Tako je Nemačka postala prva zemlja u Evropskoj uniji koja je uvela nove pasoše koji omogućavju direktno kompjutersko učitavanje i prepoznavanje jedinstvenih crta lica nosioca dokumenta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #115

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    ok, my bad, "uglavnom" sam trebao da dodam

  11. #116

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 11. novembar, 315. dan 2006. Do kraja godine ima 50 dana.



    1405.

    Umrla je srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara
    Hrebeljanovića. Posle Kosovske bitke 1389. sklopila je mir s
    Turcima i upravljala Srbijom u ime maloletnog sina Stevana. Kad je
    on postao punoletan zakaluđerila se, ali je i dalje znatno uticala
    na državne poslove, smirujući razmirice između Stevana i drugog
    sina Vuka. Podigla je manastir Ljubostinja na mestu gde je bila
    crkvica Svetog Stevana, blizu dvora svog oca, koji se u narodnim
    pesmama pominje kao Jug Bogdan. U narodnim pesmama nazvana je
    carica, a umrla je i sahranjena u Ljubostinji kao monahinja
    Evgenija.




    1726.
    Rođen je srpski istoričar i pisac Jovan Rajić,
    jedan od najučenijih kaluđera svog doba. U istorijskom spevu ''Boj
    zmaja s orlovi'' opevao je borbu Otomanskog carstva protiv Rusije i
    Austrije. Glavno delo ''Istorija raznih slovenskih naroda, naipače
    Bolgar, Horvatov i Serbov'' pisao je na osnovu izvornih dokumenata.
    Kao prva istorija Južnih Slovena ono je, uprkos nedostacima, veoma
    uticalo na srpsku istorijsku nauku u prvoj polovini 19. veka.



    1821.

    Rođen je ruski pisac Fjodor Mihajlovič
    Dostojevski, prema mnogim kritičarima najveći književnik svih
    vremena. Uhapšen je kao učesnik utopijsko-socijalističkog
    kružoka Mihaila Petraševskog-Butaševiča i osuđen na smrt 1849,
    ali je kazna zamenjena progonstvom u Sibir, gde je proveo 10 godina.
    Njegova rana dela (''Bedni ljudi'', ''Poniženi i uvređeni'') su
    inspirisana socijalnim tragedijama malih ljudi. Osnovne odlike
    njegove literature - poniranje u podsvest, traganje za korenima
    ljudske tragike, fenomen religije i veza čoveka i Boga - glavna su
    preokupacija modernog romana, a na svetsku literaturu je uticao
    više nego ijedan pisac. uboko je, kao niko ni pre ni posle njega,
    ponirao u ljudsku psihu i rasvetljavao tajnu ljudske prirode. Ostala
    dela: romani i povesti ''Zločin i kazna'', ''Braća Karamazovi'', ''Zli
    dusi'', ''Mladić'', ''Kockar'', ''Idiot'', ''Dvojnik'', ''Bele noći'',
    ''Netočka Nezvanova'', ''Zapisi iz mrtvog doma'', ''Selo Stepančikovo i
    njegovi žitelji'', ''Ujkin san'', publicistika ''Piščev dnevnik'',
    ''Politički zapisi''.




    1855.

    Umro je danski filozof Obi Seren Kjerkegor (Aabye
    Soeren Kierkegaard), rodonačelnik filozofije egzistencijalizma,
    nazvan ''Kopenhaški Sokrat''. Nasuprot filozofskoj tradiciji, posebno
    u protivstavu prema sistemu filozofije Fridriha Hegela (Friedrić) i
    tradicionalne hrišćanske misli, razvio je drukčiji uvid u
    obeležja ljudskog individualnog bitisanja. Prema njegovom učenju,
    za egzistenciju nema sistema, jer je ona slobodal duh, nemir,
    strepnja, očajanje, doživljaj greha, nepojmljivost, bolest na smrt
    - uvek odnos, a ne kategorijalno postojanje. Dela: ''O pojmu ironije
    sa stalnim osvrtom na Sokrata'', ''Ili-ili'', ''Pojam strepnje'', ''Bolest
    na smrt'', ''Dnevnik'', ''Stadijumi na životnom putu'', ''Filozofske
    mrvice''.



    1869.

    Rođen je italijanski kralj Vitorio Emanuele III
    (Vittorio), poslednji italijanski monarh, na prestolu od 1900. do
    1946, koji je podržavao fašistički režim Benita Musolinija
    (Mušolini). Proglasio se 1936, posle agresije Italije na Etiopiju,
    ''carem Etiopije'', a 1939, posle agresije na Albaniju, ''kraljem
    Albanije''. Abdicirao je posle pobede republikanaca na izborima 1946.



    1878.
    Umro je srpski pisac i političar Stjepan Mitrov
    Ljubiša, koji je mnogo učinio za buđenje nacionalne svesti. Bio
    je samouk a pripovedanje mu je lucidno, izvorno, protkano finim
    humorom, s poetskim osećanjem za legendu i realističnim nervom za
    život zavičaja i govor ljudi. Dela: ''Kanjoš Macedonović'',
    ''Pričanja Vuka Dojčevića'', ''Pripovijesti crnogorske i primorske''.



    1885.
    Rođen je američki general Džordž Smit Paton
    (George Smith Patton), koji se u Drugom svetskom ratu u severnoj
    Africi i Evropi istakao kao energičan i vešt komandant oklopnih
    jedinica. Napisao je memoare ''Rat kako sam ga ja video''.



    1898.
    Rođen je francuski filmski režiser Rene Kler
    (Clair), član Francuske akademije, koji je filmski vodvilj uzdigao
    do umetnosti. Filmovi: ''Pariz koji spava'', ''Međučin'', ''Italijanski
    slamni šešir'', ''Pod krovovima Pariza'', ''Milion'', ''Dajte nam
    slobodu'', ''Četrnaesti jul'', ''Duh ide na Zapad'', ''Oženih se
    vešticom'', ''Chutanje je zlato'', ''Lepota đavola'', ''Veliki manevri'',
    ''Ulica snova''.



    1918.
    Potpisivanjem kapitulacije Nemačke u železničkom
    vagonu u francuskom mestu Kompijenj okončan je Prvi svetski rat, u
    kojem je poginulo najmanje 10 miliona vojnika, a još toliko ljudi
    umrlo je od bolesti i gladi. Srazmerno najveće žrtve podnela je
    Srbija, izgubivši 26 odsto stanovništva - 400.000 vojnika i
    640.000 civila.



    1927.
    U Parizu je potpisan jugoslovensko-francuski pakt,
    kao reakcija na italijansko-albanski pakt iz novembra 1926, kojim je
    Italija dobila protektorat nad Albanijom, što je bila prva etapa za
    njen prodor na Balkan. Italijanski fašistički diktator Benito
    Musolini (Mušolini) sklopio je 1927. pakt i s Mađarskom da bi je
    okrenuo protiv Jugoslavije, pregovarao je s hrvatskim fašističkim
    teroristom Antom Pavelićem i komitsko-kosovsko-pravaškim grupama.



    1941.
    S teritorije ŠSR-a u Drugom svetskom ratu počelo
    je emitovanje programa radio stanice ''Slobodna Jugoslavija''.



    1942.

    Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu zaposele i
    neokupirani deo Francuske, pod kontrolom kvislinške vlade u
    Višiju. Istog dana nemačke i italijanske trupe okupirale su i
    francusko ostrvo Korzika.



    1944.
    Forsiranjem Dunava na sektoru Batina-Apatin u Drugom
    svetskom ratu počela je Batinska bitka. Jedinice Trećeg
    ukrajinskog fronta Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske
    Jugoslavije slomile su nemačke snage 23. novembra posle teških
    borbi.



    1945.

    Izabrana je Ustavotvorna skupština Demokratske
    Federativne Jugoslavije. Na prvim posleratnim izborima pravo glasa
    su imali svi građani s navršenih 18 godina života, bez obzira na
    pol, rasu, obrazovanje, veroispovest, izuzimajući optužene za
    saradnju s okupatorom tokom Drugog svetskog rata.



    1952
    .
    Pronalazači video rikordera Džon Mulin (John
    Mullin) i Vejn Džonson hWayne Johnson) u Los Anđelesu su prvi put
    demonstrirali tu spravu za snimanje TV emisija.



    1961.

    Sovjetski grad Staljingrad preimenovan je u
    Volgograd.



    1965.
    Vođa rasističkog režima Rodezije Jan Smit (Ian
    Smith) jednostrano je proglasio nezavisnost te britanske kolonije, a
    Velika Britanija je režim bele manjine proglasila ilegalnim.



    1971.
    Senat SAD ratifikovao je ugovor kojim je Japanu
    vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svetskog rata.



    1973.
    Sporazumom o prekidu vatre između Izraela i Egipta
    zvanično je okončan ''oktobarski rat''.



    1975.
    Proglašena je nezavisnost Angole, posle pet vekova
    portugalske kolonijalne vlasti, a sutradan je prvi predsednik te
    afričke zemlje postao Agoštinjo Neto (Agostinho).



    1976.

    Umro je američki vajar Aleksander Sterling Kalder
    (Alexander Stirling Calder), negator klasičnog postupka. Njegove
    rane skulpture imaju karakter duhovitih igračaka, a u prve
    apstraktne konstrukcije ugrađivao je male motore koji su ih
    pokretali. Docnije tvorevine - ''mobile'' - pokretala su vazdušna
    strujanja. Žičane konstrukcije labilnih spojeva s obojenim
    lisnatim završecima razvijao je u prostoru, ostvarujući poetičnu,
    pokretljivu veselu vegetaciju u gvožđu - promenljivih ritmova i
    unutrašnjih odnosa. Njegov ''mobil'' ogromnih razmera postavljen je
    1958. ispred palate UNESKO u Parizu. ''Stabile'' je fiksirao odnosom
    linija i ploha odmerenih proporcija. Bavio se i ilustracijama,
    scenografijom, primenjenom umetnošću.



    1987.
    Boris Jeljcin je smenjen s položaja šefa
    moskovskih komunista.



    1992.

    Engleska anglikanska crkva napustila je vekovnu
    tradiciju i dopustila ženama da budu sveštenice.



    1996.
    Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu (Arzu) saopštio je
    da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju
    36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.



    2000.
    U zapaljenoj žičari u jednom tunelu ispod glečera
    Kicštajnhorn u austrijskim Alpima poginulo je 159 ljudi.



    2004.
    Umro je dugogodišnji palestinski lider Jaser
    Arafat, simbol palestinske borbe za nezavisnu državu. Godine 1994.
    dobio je Nobelovu nagradu za mir, zajedno s izraelskim premijerom
    Jicakom Rabinom i Šimonom Peresom, šefom izraelske diplomatije.



    2004.
    Parlament Litvanije ratifikovao je ustav Evropske
    unije, čime je ta zemlja prva u 25-članom bloku zvanično
    prihvatila taj dokumenat.



    2005.
    Posle 15 godina građanskog rata, u Liberiji su
    održani prvi slobodni izbori na kojima je pobedila Elen
    DŽonson-Selif, prva žena predsednik u Africi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #117

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Danas je nedelja, 12. novembar, 316. dan 2006. Do kraja godine ima 49 dana

    Dogodilo se na današnji dan

    1554.
    Parlament Engleske ponovo je odobrio rimokatoličku veru.



    1812.
    Na zaleđenoj reci Berezini od ruske topovske paljbe i u jurišima kozaka poginulo je oko 25.000 vojnika razbijene armije francuskog cara Napoleona I koja se povlačila iz Moskve. Posle debakla na Berezini, Napoleon je pobegao s malom pratnjom u Pariz i rekao da će podići novu armiju od 300.000 ljudi, ali je poraz u Rusiji za njega bio početak kraja.



    1833.
    Rođen je ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik muzičke grupe ''Velika petorica'', utemeljivač ruske simfonije i kamerne muzike. Od detinjstva je pokazivao i sjajan umetnički talenat i interesovanje za prirodne nauke. Kao dečak je svirao flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama i istočnjačkim folklorom. Dela: opera ''Knez Igor'', simfonija br. 2 (''Bagatirska simfonija''), simfonijska slika ''U srednjoj Aziji''.



    1840.
    Rođen je francuski vajar Ogist Roden (Auguste Rodin), jedan od najvećih umetnika krajem 19. i početkom 20. veka, čije je delo objedinilo romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na
    evropsko vajarstvo. Skulpture: ''Mislilac'', ''Poljubac'', ''Balzak'', ''Građani Kalea'', ''Vrata pakla'', ''Večni idol'', ''Proleće'', ''Čovek slomljenog nosa'', biste, aktovi.




    1859.
    Rođen je srpski arhitekta Andra Stevanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je više monumentalnih građevina, uključujući zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu. Proučavao je staro srpsko crkveno građevinarstvo i skupio građu za monografije manastira Gračanica, Kalenić i Dečani.



    1866.
    Rođen je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, prvi predsednik Kine. Borbu za stvaranje republike je počeo 1894, a 1905. je osnovao Saveznu ligu (Tun-men-hoj) iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Savezna liga je 1911. povela revoluciju u kojoj je zbačena dinastija Mandžu i proglašena republika čije je predsednik postao Sun. Prvi kongres Kuomintanga prihvatio je 1924. njegova programska načela: za nacionalno oslobođenje Kine potreban je savez sa ŠSR-om, demokratija nije mogućna bez saradnje s komunistima, a blagostanje naroda ''ez poboljšanja života najbrojnijih slojeva - radnika i seljaka. Posle njegove smrti 1925. tu politiku je napustilo vođstvo stranke koje je preuzelo desno krilo Čang Kaj Šeka.



    1912.
    Španskog premijera Hosea Kanalehasa (Jose Canalejas) ubio je anarhista Manuel Pardinas, koji je potom izvršio samoubistvo.



    1912.
    Spasilačka ekipa pronašla je na Antarktiku posmrtne ostatke engleskog polarnog istraživača kapetana Roberta Skota (Scott) i njegovih pratilaca. Pretpostavlja se da su on i članovi njegove ekspedicije umrli u martu 1912. pri povratku s Južnog pola.



    1918.
    Proglašena je prva austrijska republika, dan posle kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu i abdikacije cara Karla I.



    1919.
    Engleski piloti Ros (Roš) i Kejt Smit (Keith Smith) poleteli su iz Haunsloua kod Londona na prvi let od Velike Britanije do Australije. Njih dvoje je u australijski grad Darvin sletelo 13. decembra 1919.



    1920.
    Pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ustupila je Italiji Rapalskim ugovorom Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, kasnije i Rijeku.



    1927.
    Lav Trocki je, pod optužbom da se borio za vlast posle smrti Vladimira Lenjina, isključen iz vladajuće boljševičke partije, a Josif Staljin je postao neprikosnoveni lider ŠSR. Iz zemlje je proteran 1929, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku.



    1929.
    Rođena je američka filmska glumica Grejs Keli (Grace Kelly), koja je posle udaje 1956. za princa od Monaka Renijea III (Rainier) postala princeza Grejs od Monaka. Filmovi: ''Tačno u podne'', ''Provincijalka'' (Oskar), ''Pozovi M radi ubistva'', ''Visoko društvo'', ''Dvorišni prozor''.




    1933.
    Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila je izbore i preuzela vlast u Nemačkoj.



    1937.
    Japanci su okupirali kineski grad Šangaj.



    1941.
    Crvena armija je u Drugom svetskom ratu zaustavila nadiranje nemačkih snaga prema Moskvi.



    1942.
    Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) ponovo je u Drugom svetskom ratu zauzela Tobruk u Libiji, zarobivši najmanje 30.000 nemačkih i italijanskih vojnika, i nastavila da preko Sahare goni razbijeni Afrički korpus nemačkog generala Ervina Romela (Erwin Rommel).



    1944.
    U fjordu Tromzo na severu Norveške saveznici su u Drugom svetskom ratu potopili ''Tirpic'', poslednji veliki ratni brod Nemačke.



    1948.
    Na smrt su zbog ratnih zločina osuđeni bivši premijer general Hideki Tođo i još šest japanskih vođa u Drugom svetskom ratu.



    1956.
    Beogradsko pozorište ''Atelje 212'' je u adaptiranom delu zgrade ''Borbe'' izvelo prvu predstavu, ''Fausta'' Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe).



    1956.
    Novi mađarski lider Janoš Kadar (Janos) odbio je ulazak posmatrača Ujedinjenih nacija u Mađarsku.



    1961.
    Rođena je rumunska gimnastičarka Nađa Komaneči (Nadia Comaneci), koja je za jednu vežbu na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976, prva u istoriji gimnastike, dobila najvišu moguću ocenu 10.




    1969.
    Ruski pisac Aleksandar Solženjicin izbačen je iz Saveza sovjetskih pisaca, s obrazloženjem da je njegovo ponašanje ''antidruštveno''.



    1970.
    Snažan ciklon i visoki talasi usmrtili su najmanje 200.000 ljudi u Istočnom Pakistanu (sadašnji Bangladeš).



    1974.
    Zbog politike aparthejda, Južna Afrika je suspendovana iz Generalne skupštine UN.



    1977.
    U zatvorskoj ćeliji je izvršila samoubistvo Ingrid Šubert (Sćubert), jedan od osnivača zapadnonemačke levičarske terorističke grupe ''Bader-Majnhof''.



    1981.
    Američki spejs-šatl ''Kolumbija'' je drugi put poleteo u orbitu oko Zemlje, postavši prvo svemirsko vozilo koje je upotrebljeno više od jednom.



    1982.
    Jurij Andropov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije ŠSR, dan posle smrti Leonida Brežnjeva.



    1989.
    Umrla je španska revolucionarka Dolores Ibaruri (Ibarruri), nazvana La Pasionarija (Pasionaria), predsednica Komunističke partije Španije, jedno od najslavnijih imena Španskog građanskog rata. Pripisane su joj reči ''No pasaran'', parola pod kojom su republikanci branili Madrid od fašista. Posle pada Republike provela je 38 godina u inostranstvu, najviše u ŠSR. Vratila se u Španiju 1977. i postala član parlamenta.




    1990.
    Princ Akihito krunisan je za cara Japana.




    1991.
    Stupile su na snagu ekonomske sankcije Evropske zajednice protiv Srbije i Crne Gore.



    1991.
    Indonežanske trupe su u Istočnom Timoru ubile desetine demonstranata koji su tražili nezavisnost. Do 1951. Istočni Timor bio je portugalska kolonija, potom prekomorska provincija kojoj je bivša metropola 1973. dala autonomiju, a 1974. pravo na samoopredeljenje, što je potvrdila i Generalna skupština UN, ali ga je Indonezija okupirala u decembru 1975.



    1995.
    U Erdutu i Zagrebu potpisan je sporazum o Sremsko-baranjskoj oblasti, kojim je predviđen jednogodišnji prelazni period pod međunarodnom upravom, s mogućnošću produženja za još 12 meseci.



    1996.
    U sudaru iznad Indije saudiarabijskog i kazahstanskog putničkog aviona poginulo je 349 ljudi.



    1999.
    U zemljotresu u Turskoj, s epicentrom kod grada Dušče 170 kilometara istočno od Istanbula, poginulo je najmanje 550 ljudi.



    1999.
    Na području planine Bajgora, 12 kilometara severoistočno od Kosovske Mitrovice, srušio se avion Svetskog programa UN za hranu tipa ''ATR-42'' i nesreću nije preživeo niko od 21 putnika i tri člana posade.



    2001.
    Avion kompanije ''Ameriken erlajnz'' tipa ''erbas A 300'' sa 260 putnika i članova posade srušio se neposredno posle poletanja na njujoršku četvrt Kvins, što nije preživeo niko u letilici, a poginulo je i pet ljudi u razorenim kućama.



    2003.
    U samoubilačkom napadu islamskih terorista u Nasiriji na jugu Iraka, u eksploziji kamiona ispred baze italijanske vojne policije poginulo je 19 Italijana i devet Iračana.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #118

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Danas je ponedeljak, 13. novembar, 317. dan 2006. Do kraja godine ima 48 dana.

    Dogodilo se na današnji dan

    354.
    Rođen je hrišćanski sveštenik Sveti Aurelije
    Avgustin (Aurelius Augustinus), episkop u rimskoj severnoj Africi,
    najznamenitiji predstavnik rane hrišćanske filozofije, tzv.
    patristike. U najvažnijem delu ''O državi Božjoj'' istoriju
    čovečanstva objašnjavao je Božjim namerama. Pritom je pravio
    razliku između idealne, večne ''države Božje'' i privremenih,
    prolaznih oblika zemaljske države. To delo je dugo bilo doktrinarni
    osnov crkvene kritike svetovnih ustanova.

    1093.
    Umro je škotski kralj Malkolm III (Malcolm), tokom
    petog bezuspešnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast je došao

    1057, pošto je u bici potukao i ubio kralja Makbeta (Macbeth),
    osvetivši mu se tako za ubistvo svog oca kralja Dankana I (Duncan)
    1040.

    1312.
    Rođen je engleski kralj Edvard III (Edward), koji
    je tokom vladavine od 1327. do 1377. osvojio Škotsku. Izazvao je
    Stogodišnji rat s Francuskom kad se 1340. proglasio i kraljem te
    zemlje.

    1782.
    Rođen je švedski pisac Esajas Tegner (Esaias),
    jedan od najistaknutijih pesnika romantičara. Dela: ciklus pesama
    ''Saga o Fritjofu'', pesme ''Večitost'', ''Švedska'', ''Ptice selice'',
    ''Skidbladner''.

    1813.
    Rođen je srpski pisac Petar II Petrović Njegoš,
    crnogorski vladar i vladika Srpske pravoslavne crkve, čija je kruna
    stvaralaštva nenadmašni dramski spev ''Gorski vijenac''. U osnovi je
    refleksivno-lirski pesnik, što je uočljivo i u njegovim
    najvažnijim delima, iako ona imaju epsko-dramski oblik, a njegov
    jezgroviti stil je obojen snažnim elementima mirnog klasičnog
    stiha i svežinom narodne pesme. Rade Tomov Petrović - iz porodice
    koja je Crnoj Gori više od 100 godina davala vladike - monaško ime
    dobio je po stricu, vladici i vladaru Crne Gore Petru I, poznatom i
    kao Sveti Petar Cetinjski, koji ga je odredio za naslednika.
    Školovao se u Cetinjskom manastiru i u Topli kod Herceg Novog, a
    učitelj mu je bio i Sima Milutinović Sarajlija koji ga je uputio u
    istoriju, filozofiju i književnost. Kao državnik položio je
    temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i
    senat, organizovao sudove, uveo poreze i izdejstvovao veću pomoć
    Rusije, ali nije ostvario san da zajedno sa Srbijom oslobodi Bosnu i
    Hercegovinu. Takođe je podigao prvu osnovnu školu, a 1834. osnovao
    je štampariju. Pritisnut bolešću, umro je 1851. u 38. godini
    života. Ostala dela: filozofski ep ''Luča mikrokozma'', spev ''Lažni
    car Šćepan Mali'', misaone i lirske pesme.

    1831.
    Rođen je škotski fizičar Džejms Klerk Maksvel
    (James Clark Maxwell), najveći teorijski fizičar 19. veka. U
    oblasti elektromagnetizma formulisao je Maksvelove jednačine,
    stvorio elektromagnetsku teoriju svetlosti, dao teorijski osnov
    radio-talasa i radio-tehnike, matematički formulisao mnoge
    pronalaske Majkla Faradeja (Mićael Faraday), razvio talasnu teoriju
    svetlosti i elektromagnetsku teoriju etera.

    1850.
    Rođen je škotski pisac Robert Luis Balfur
    Stivenson (Louis Balfour Stevenson), izvrstan stilista, neobično
    prisan i topao, koji je u delima hrabrost i optimizam suprotstavljao
    sumnjama i kolebanju. Pokušao je da obnovi duh romantike. Dela:
    romani ''Ostrvo s blagom'', ''Oteti'', ''Čudni slučaj doktora Džekila
    i gospodina Hajda'', ''Gospodar Balantrea'', pripovetke ''Nove priče iz
    1001 noći'', putopis ''Putovanje s magarcem'', eseji ''Virginibus
    puerisque''.

    1868.
    Umro je italijanski kompozitor Djoakino Antonio
    Rosini (Gioacćino, Rošini), autor 39 opera. Komponovao je u
    romantičarskom stilu, duhovito, spontano i originalno, s
    dopadljivom melodijom pokretljivog ritma i izražajnog orkestra.
    Dela: opere ''Seviljski berberin'', ''Viljem Tel'', ''Tankredi'', ''Otelo'',
    ''Semiramida'' ''Bračna menica'', crkvena muzika ''Stabat Mater''.

    1871.
    Rođen je srpski izdavač slovenačkog porekla
    Vladislav Ribnikar, osnivač lista ''Politika'', njen prvi direktor i
    glavni urednik. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu, u Parizu
    i Berlinu radio je kao dopisnik jednog francuskog lista, a po
    povratku u Srbiju pokrenuo je ''Politiku'', čiji se prvi broj pojavio
    25. januara 1904. Hroničari su zabeležili da je list ''mirnim,
    ozbiljnim i odmerenim tonom'' odudarao od tadašnje štampe.

    1899.
    Umro je srpski fotograf, grafičar i litograf
    Anastas Jovanović, prvi srpski fotograf, koji je 1846. postao
    vlasnik treće foto kamere u svetu. Kao darovitog crtača knez
    Miloš Obrenović poslao ga je da studira drvorez i bakrorez u
    Beču, gde se upoznao i s fotografijom. Zahvaljujući njemu,
    sačuvani su likovi mnogih istaknutih ličnosti tog doba, ali i
    običnih građana i njihovih porodica. Deo njegove zaostavštine je
    i izvanredna ''Panorama Beograda''.

    1903.
    Umro je francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro
    (Camille Pišaro), jedan od glavnih predstavnika impresionizma.
    Slikao je jednostavne pejzaže, mrtve prirode i figure, oprobao se i
    u grafičkim tehnikama, posebno u bakrorezu. Znatno je uticao na
    evropsko slikarstvo.

    1912.
    Rođen je francuski pisac rumunskog porekla Ežen
    Jonesko (Eugene Ionesco), član Francuske akademije, čije su tzv.
    antidrame preobrazile pozorište 20. veka. Njegova dela, na granici
    tragedije i komedije, prožeta satiričnim duhom, razotkrivaju
    apsurdnost zapadnoevropske civilizacije i u toj antidramaturgiji sve
    je drukčije od zašećerenog sklada bulevarskog pozorišta, pa i
    klasike. Dela: drame ''Chelava pevačica'', ''Žak ili pokornost'',
    ''Lekcija'', ''Stolice'', ''Žrtve dužnosti'', ''Pastirov kameleon ili
    Pariska improvizacija'', ''Makbet'', ''Novi stanar'', ''Nosorog'', ''Ubica
    bez plate'', ''Kralj umire'', ''Leteći pešak'', ''Spavaćica'', ''Igra
    pokolja'', ''Žeđ i glad'', ''Kuga'', ''Čovek s koferima'', ''Crno i
    belo'', radio drama ''Salon automobila'', roman ''Usamljenik''.

    1913.
    Grčka i Turska su potpisale sporazum o miru.

    1941.
    Prvi britanski nosač aviona ''Ark Rojal'' pogođen je
    u Drugom svetskom ratu nemačkim torpedom u blizini Gibraltara i
    potonuo je sledećeg dana.

    1942.
    Kod Gvadalkanala u Tihom okeanu u Drugom svetskom
    ratu počela je trodnevna bitka japanske i američke flote i
    avijacije, koja je označila preokret u ratu na Pacifiku. Japanci su
    pretrpeli manje gubitke u brodovima, ali je strateški uspeh pripao
    Amerikancima, koji su pored brodova uništili gotovo kompletnu
    japansku diviziju.

    1944.
    Partizanske jedinice oslobodile su Skoplje u Drugom
    svetskom ratu.

    1945.
    Francuski general Šarl de Gol (Charles, Gaule)
    izabran je glasovima svih 555 poslanika za predsednika privremene
    vlade, posle čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i
    pet komunista.

    1945.
    Ahmed Sukarno je postao predsednik Indonezije.

    1956.
    Vrhovni sud SAD presudio je da je neustavna rasna
    segregacija u javnim autobusima.

    1965.
    Umro je srpski arheolog Vladimir Petković, profesor
    Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i

    član Srpske akademije nauka i umetnosti, stručnjak za srpsku
    srednjevekovnu umetnost. Bio je urednik specijalizovanog časopisa
    ''Starinar'' i prvi direktor Arheološkog instituta SANU. Rukovodio je
    otkopavanjima Stobija i Caričinog Grada. Dela: ''Pregled crkvenih
    spomenika kroz povesnicu srpskog naroda'', ''La peinture serbe en
    Moyen age'' (Srpsko slikarstvo u srednjem veku), monografije o
    manastirima Žiča, Ravanica, Studenica, Kalenić i Dečani.

    1970.
    Hafez el Asad je vojnim udarom bez prolivanja krvi
    uzeo vlast u Siriji.

    1974.
    Umro je italijanski filmski režiser i glumac
    Vitorio de Sika (Vittorio, Sica), jedan od tvoraca neorealizma.
    Filmovi: ''Čistači obuće'', ''Kradljivci bicikala'', ''Stanica
    Termini'', ''Choćara'', ''Umberto D.'', ''Vrt Finci Kontinijevih''.

    1975.
    Svetska zdravstvena organizacija objavila je da su
    velike boginje prvi put u istoriji iskorenjene u Aziji.

    1977.
    U znak protesta zbog podrške Moskve Etiopiji u ratu
    za teritorije, Somalija je naredila sovjetskim savetnicima da
    napuste zemlju i zabranila ŠSR-u korišćenje pomorskih baza.

    1980.
    Američki svemirski brod ''Vojadžer I'' poslao je
    prve snimke Saturna napravljene iz blizine.



    1985.
    U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj
    Kolumbiji razoren je grad Armero i poginulo je oko 25.000 ljudi.

    1989.
    Istočnonemački parlament izabrao je za premijera
    komunističkog reformistu Egona Krenca (Krenz).

    1991.
    Fudbalska reprezentacija Jugoslavije pobedila je u
    Beču Austriju rezultatom 2:0 i postala finalista Evropskog
    prvenstva u Švedskoj, ali joj je zbog sankcija protiv Savezne
    Republike Jugoslavije kasnije uskraćeno pravo da se bori za tutulu
    evropskog prvaka.

    1994.
    Referendumom je 52,2 odsto Šveđana izglasalo
    pristupanje njihove zemlje Evropskoj uniji.

    1995.
    U bombaškom napadu islamskih terorista na američki
    vojni centar u Rijadu u Saudijskoj Arabiji poginulo je sedam ljudi,
    uključujući pet Amerikanaca.

    1995.
    Izraelske trupe su posle 28 godina okupacije
    napustile Dženin, prvi grad na Zapadnoj obali predat Palestincima u
    skladu s mirovnim sporazumom Izraela i PLO.

    1999.
    Britanski bokser afričkog porekla Lenoks Luis
    (Lennox Lewis) postao je pobedom nad američkim bokserom afričkog
    porekla Ivanderom Holifildom (Evander Holyfield) prvi bokser u 20.
    veku rođen u Velikog Britaniji koji je osvojio titulu prvaka sveta
    u teškoj kategoriji.

    2000.
    Filipinski predsednik Džozef Estrada (Joseph)
    smenjen je pod optužbom za korupciju.

    2002.
    Kongres vladajuće Komunističke partije Kine
    okončao je višemesečna nagađanja, potvrdivši da će Djang Cemin
    napustiti funkciju generalnog sekretara, čime je raščišćen put
    za novu generaciju vođa najmnogoljudnije zemlje sveta.

    2003.
    Predsednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović
    izvinio se u Sarajevu građanima Bosne i Hercegovine za sva ratna
    zla i nesreće koje su doživeli i pozvao narode dve zemlje da se te
    rane zajednički zaleče.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #119

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 14. novembar, 318. dan 2006. Do kraja godine ima 47 dana.

    Dogodilo se na današnji dan


    565.
    Umro je romejski (vizantijski) car Flavije Anikije Justinijan I (Flavius Anicius Iustinianus), nazvan Justinijan Veliki (Magnus), koji se proslavio kodifikacijom rimskog prava, velikom graditeljskom aktivnošću i osvajanjima. Težeći obnovi Rimskog carstva, taj vladar - rođen u jednom selu kod Naisusa (Niš) pod imenom Upravda, što na staroslovenskom znači pravo, pravda - pokorio je 534. Vandale u severnoj Africi, 555. Ostrogote u Italiji i osvojio deo Španije. Ratovao je i protiv Persijanaca koji su ugrožavali azijske provincije, ali nije uspeo da spreči upade Slovena na Balkan. Prema njegovom nalogu, najbolji pravnici pripremili su ''Korpus juris civilis'', sastavljen od prečišćenih zakona rimskih careva (''Kodeks Justinijanus''), raznih pravnih spisa (''Digesta'') i izvoda za školovanje pravnika (''Institutiones''). Time je sačuvao norme rimskog prava, što je imalo izuzetan značaj za razvoj pravne teorije u Evropi. Sazidao je 537. crkvu Aja Sofija, najveću u Konstantinopolju, koju su posle osvajanja grada 1453.
    Turci oskrnavili pretvaranjem u džamiju i nagrdili njenu arhitekturu doziđivanjem četiri minareta.




    1533.
    Španski osvajači pod komandom Fransiska Pisara (Francisco Pizarro) zauzeli su grad Kusko, prestonicu carstva Inka.



    1770.
    Škotski istraživač Džejms Brus (James Bruce) otkrio je da Plavi Nil izvire iz jezera Tana u severozapadnoj Etiopiji.



    1811.
    Rođen je istoričar slovačkog porekla Janko Šafarik, osnivač Beogradskog muzeja, profesor Liceja u Beogradu. Bavio se i arheologijom i numizmatikom, posebno skupljanjem starog srpskog novca. Dela: ''Opisanije sviju dosad poznatih srbskih novaca'', ''O priloženim grbovima srbskih zemalja i vladatelja'', ''Srbski spomenici mletačkog arhiva'', ''Hrisovulja cara Stefana Dušana'', ''Žitije Stefana Uroša III'', ''Život despota Stefana Lazarevića''.



    1831.
    Umro je nemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel (Wilhelm Friedrić), najistaknutiji predstavnik klasične nemačke idealističke filozofije, čiji je gigantski rad sinteza nemačke filozofske misli. Dela: ''Fenomenologija duha'', ''Filozofija istorije'', ''Nauka logike'',''Estetika'',''Filozofija religije'',''Enciklopedija filozofskih nauka'', ''Filozofska propedeutika'', ''Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama''.



    1840.
    Rođen je francuski slikar Klod Mone (Claude Monet), jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici ''Impresija, izlazak sunca'', izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio ceo slikarski pravac, čiji je on najdosledniji i najuticajniji predstavnik. Mahom je slikao prizore iz Pariza i okoline, pri čemu su ga najviše interesovali efekti svetlosti na vodi. Izvršio je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo.



    1847.
    U Švajcarskoj je izbio građanski rat između snaga Švajcarske konfederacije i sedam rimokatoličkih kantona (Zonderbund), okončan krajem istog meseca porazom Zonderbunda.



    1863.
    Rođen je belgijski hemičar Leo Bakeland (Baekeland), koji je postupkom kondenzacije formaldehida i fenola pronašao čvrstu plastičnu masu bakelit, savršen izolator, što je omogućilo razvoj industrije plastike.



    1872.
    Rođena je glumica slovenačkog porekla Augusta Vela Nigrinova, prvakinja Narodnog pozorišta u Beogradu. Bila je idol pozorišne publike krajem 19. veka, koju nije zanosila ženstvenošću već unutrašnjom snagom, dostojanstvenom pojavom i snažnim, sugestivnim glasom. Ostvarila je niz velikih kreacija, poput uloga Julije, Ofelije, Nore, Marije Stjuart, Mona Vane, Debore.



    1884.
    Umro je nemački prirodnjak i zoolog Alfred Edmind Brem (Brehm), direktor zoološkog vrta u Hamburgu i Berlinskog akvarijuma. Mada arhitekta po profesiji, pridružio se grupi prirodnjaka i sakupio je ogroman naučni materijal na putovanjima u Evropi, Africi i Aziji. U Baranji i na Fruškoj gori je proučavao datad nepoznatu vrstu - orlove belorepane. Dela: ''Životinjsko carstvo'', ''Život životinja'', ''Život ptica'', ''Šumske životinje''.



    1889.
    Rođen je indijski državnik Džavaharlal Nehru (Jawaharlal), jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Po povratku sa studija u Engleskoj postao je advokat, ali se ubrzo posvetio politici i borbi za nezavisnost Indije, postavši sledbenik arhitekte indijske nezavisnosti Mohandasa Gandija (Gandhi). Po sticanju nezavisnosti Indije 1947. postao je prvi premijer i šef diplomatije. U spoljnoj politici nastojao je da očuva neutralnost Indije, zalažući se za aktivnu miroljubivu koegzistenciju.



    1891.
    Rođen je kanadski fiziolog Frederik Grant Banting (Frederick), koji je s Čarlsom Bestom (Charles) 1921. izolovao insulin, što je omogućilo lečenje dotad smrtonosne šećerne bolesti. Za to epohalno otkriće 1923. je s Džonom Meklaudom (John Macleod), s kojim je takođe sarađivao, dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Smatrajući da je Best neuporedivo zaslužniji od Meklauda, svoju nagradu je podelio s njim.



    1918.
    Srpska vojska je u Prvom svetskom ratu oslobodila Baranju.



    1918.
    Tomaš Masarik (Tomas Masaryk) je izabran za prvog predsednika Čehoslovačke.



    1922.
    Rođen je egipatski diplomata Butros Butros Gali, generalni sekretar UN od 1992. do 1996.



    1935.
    Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) objavio je da će Filipini 1946. steći nezavisnost.



    1935.
    Rođen je jordanski kralj Husein, vladar s ''najdužim stažom'' u arapskom svetu. Na presto Jordana je stupio 1952, s nepunih 17 godina.



    1940.
    U napadu nemačke avijacije u Drugom svetskom ratu na britanski grad Koventri poginulo je više od hiljadu ljudi i razorena je srednjovekovna katedrala.



    1941.
    U blizini Gibraltara u Drugom svetskom ratu potonuo je britanski nosač aviona ''Ark Rojal'' kojeg je prethodnog dana torpedovala nemačka podmornica.



    1943.
    Antifašističko vijeće Crne Gore usvojilo je u Kolašinu u Drugom svetskom ratu dokumente koji su postali politički i pravni osnov stvaranja buduće federalne jedinice u Jugoslaviji.



    1946.
    Umro je španski kompozitor i pijanista Manuel de Falja (Falla), čija su dela sinteza andalužanske narodne muzike i francuskog impresionizma, koji je nastojao da oslobodi špansku muziku vekovnog italijanskog uticaja. U Francuskoj je komponovao popularna dela ''Noći u španskim vrtovima'' i ''Sedam španskih narodnih pesama'', a po povratku u otadžbinu izvedeni su baleti ''Ljubav čarobnica'' i ''Trorogi šešir''. Razočaran diktaturom generala Fransiska Franka (Francisco Franco) uspostavljenom u Španiji posle građanskog rata, 1939. je otišao u Argentinu u kojoj je ostao do smrti.



    1948.
    Rođen je engleski princ Čarls (Charles), naslednik britanskog prestola.



    1955.
    Umro je američki pisac Robert Emet Šervud (Emmet Sherwood), koji je u dramama pisanim posle Prvog svetskog rata prikazao s gledišta pacifiste posleratno razočarenje i zalagao se za mir u svetu. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svet oslobodi nacističke tiranije. Dela: drame ''Okamenjena šuma'', ''Idiotova radost'', ''Neće biti noći'', scenariji za filmove ''Duh putuje na zapad'', ''Najbolje godine našeg života''.



    1960.
    U sudaru dva putnička voza u Čehoslovačkoj poginulo je 110 ljudi.



    1979.
    U provinciji Korasan na istoku Irana u zemljotresu je poginulo najmanje 385 ljudi.



    1984.
    U Los Anđelosu je uhapšen ratni zločinac Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu. Živeo je u SAD od 1948. gde je dospeo pod lažnim imenom. Američke vlasti su se uporno oglušivale o zahteve Jugoslavije za ekstradikciju, i tek 12.februara 1986. su ga izručile. Na suđenju u Zagrebu on je bio optužen samo za neka pojedinačna zlodela, ali ne i za zločin genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima - 14. maja 1986. Osuđen je na smrt, ali kazna nije izvršena i umro je u zatvoru nepune tri godine kasnije.



    1988.
    Palestinski parlament u izbeglištvu prihvatio je rezoluciju 242 UN, čime je posredno priznao državu Izrael i odrekao se terorizma.



    1989.
    Crnački pokret SWAPO izvojevao je ubedljivu pobedu na prvim izborima u Namibiji.



    1991.
    Princ Norodom Sihanuk vratio se u Kambodžu posle 13 godina izbeglištva.



    1994.
    Tropska oluja ''Gordon'' usmrtila je najmanje 829 ljudi na Haitiju.



    2001.
    Pet republika naslednica SFRJ sporazumelo se o raspodeli 74,5 miliona monetarnog zlata, prvom delu preostale imovine bivše zajedničke države procenjene na oko dve milijarde dolara.



    2002.
    Prvi put u istoriji papstva, poglavar rimokatoličke crkve obratio se italijanskom parlamentu.



    2002.
    Potpredsednik Kine Hu Djintao postao je novi generalni sekretar Komunističke partije umesto Djanga Cemina koji se sa celom starom gardom povukao posle 16. kongresa vladajuće partije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #120

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 15. novembar, 319. dan 2006. Do kraja godine ima 46 dana...

    1492. - Španski moreplovac italijanskog porekla Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) napravio je belešku o upotrebi duvana među američkim Indijancima, što je prvi pisani dokument o toj biljci koja je ubrzo osvojila svet.

    1577. - Engleski gusar i admiral Frensis Drejk (Francis Drake) počeo je put oko sveta, postavši posle trogodišnjeg putovanja prvi Englez kojem je to uspelo. Tokom putovanja obišao je obale Afrike i Amerike, izvodeći usput gusarske napade na španske brodove, što je doprinelo engleskom kolonijalnom širenju, posebno u severnoj Americi.

    1630. - Umro je nemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler (Johann), koji je s tri zakona o kretanju planeta konačno utvrdio valjanost heliocentričnog sistema i udario temelje nove astronomije. Izračunao je i površinu i zapreminu geometrijskih tela koja dotad nisu proučavana.

    1708. - Rođen je engleski državnik Vilijam Pit Stariji (William Pitt the Elder), vođa vigovaca, britanski premijer od 1756. do 1761. i od 1766. do 1768, čija je agresivna spoljna politika preobrazila Veliku Britaniju u najveću svetsku kolonijalnu silu i Francusku gotovo lišila kolonija. Kao šef diplomatije i rata sprovodio je politiku kolonijalne ekspanzije i pokrenuo je 1756. Sedmogodišnji rat, posle kojeg je Francuska 1763. morala da Kanadu ustupi Velikoj Britaniji i da se povuče iz Indije.

    1738. - Rođen je engleski astronom nemačkog porekla Frederik Vilijam Heršel (Frederick William Hersćel), koji je 1781. otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema. Bio je najpre muzičar, ali ga je astronomija toliko fascinirala da je sam brusio ogledala i konstruisao teleskope. Posle otkrića Urana postao je član a potom predsednik Londonskog kraljevskog društva. Otkrio je i dva Uranova i dva Saturnova satelita. Proučavanje maglina, dvojnih i mnogostrukih zvezda, Mlečnog puta i Sunčevog sistema donelo mu je naziv tvorca zvezdane (stelarne) astronomije.

    1787. - Umro je nemački kompozitor Kristof Vilibald Gluk (Christoph Willibald Gluck), kompozitor i dirigent na bečkom dvoru carice Marije Terezije (Maria Theresia). Reformisao je operu, u nameri da muziku podredi tekstu i dobije jednostavno i istinito delo tople melodike, snažnih horskih masa i orkestra. Utro je put muzičkoj drami. Napisao je stotinak opera, od kojih je sačuvano oko 40, nekoliko baleta, simfonija, uvertira i oda. Dela: opere "Orfej i Euridika", "Alčesta", "Paris i Helena ", "Armida", "Ifigenija na Tauridi", "Ifigenija na Aulidi".

    1846. - Rođen je srpski pisac Jovan Grčić Milenko, sledbenik Branka Radičevića, romantičarski pesnik poznat kao "fruškogorski slavuj". Sebi je dodao ime Milenko, po devojci Mileni u koju je bio zaljubljen. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Segedinu i Požunu (sadašnja Bratislava ), počeo studije medicine u Beču, ali se razboleo od tuberkuloze i u 29. godini umro u rodnom Čereviću u Sremu. U lirskim pesmama, lakih melodičnih stihova, izrazio je neposredan doživljaj prirode. U osećanjima je romantičarski čedan i sentimentalan, ali je napisao i više tzv. "prostih pesama", po kojima se smatra pretečom realizma u srpskoj poeziji. U Beču je 1896. objavio "Pesme". Pisao je i pripovetke i prevodio Fridriha Šilera (Friedrić Schiller), Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe) i Hajnriha Hajnea (Heinrich Heine).

    1862. - Rođen je nemački pisac Gerhart Hauptman (Hauptmann), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. Njegova lirika je u idealistickom tonu, a u dramama preovlađuje socijalna problematika iz života siromašnih u Šleziji. Napisao je mnoštvo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i autobiografskih knjiga. Dela: "Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima", "Zimska balada", "Crveni petao", "Agamemnonova smrt", "Elektra", ""Prevoznik Henšel", "Usamljeni ljudi", "Svečanost mira", "Kolega Krampton", "Potopljeno zvono", "A Pipa igra", "Roza Bernd", "Pacovi", "Čuvar pruge Til".

    1889. - Abdicirao je car Pedro II, drugi i poslednji brazilski monarh i Brazil je proglašen republikom.

    1891. - Rođen je nemački feldmaršal Ervin Romel (Erwin Rommel), nazvan "pustinjska lisica", koji je kao komandant ekspedicionih snaga Nemačke u Drugom svetskom ratu 1941. i 1942. zabeležio više pobeda nad saveznicima u severnoj Africi, ali je u decembru 1942. poražen u ključnoj bici kod El Alamejna. Nije uspeo da spreči savezničko iskrcavanje u Normandiji u junu 1944, a posle neuspelog atentata na Adolfa Hitlera u julu 1944, u koji je bio umešan, primoran je da izvrši samoubistvo.

    1914. - Rođen je jugoslovenski general srpskog porekla Petar Drapšin, učesnik Španskog građanskog rata, jedan od organizatora ustanka u Drugom svetskom ratu u Hercegovini protiv nemačkih okupatora, narodni heroj. Bio je komandant 12. divizije, Šestog udarnog korpusa i Četvrte armije i Prve tenkovske armije. Vojničke sposobnosti je ispoljio naročito u oslobađanju Istre i Trsta. Krajem 1945. nesrećnim slučajem smrtno je ranjen.

    1916. - Umro je poljski pisac Henrik Sjenkjevič (Henryk Sienkiewicz), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905, koji je svetsku literarnu slavu stekao istorijskim romanima. Dela: romani "Quo vadis", "Ognjem i mačem", "Potop", "Pan Volodijovski", "Bez dogme", "Porodica Polanjeckih", "Kroz pustinju i prašumu", zbirka pripovedaka "Skice ugljenom".

    1920. - Skupština Društva naroda je održala prvu sednicu u Ženevi. Društvo je osnovano posle Prvog svetskog rata da bi osiguralo mir i međunarodnu saradnju, ali je ubrzo zbog suprotnosti među velikim silama izgubilo uticaj.

    1923. - Galopirajuća inflacija u Nemačkoj je dostigla vrhunac - četiri triliona maraka menjano je za jedan američki dolar.



    1928. - Veliki fašistički savet u Italiji postao je vrhovno telo u zemlji i preuzeo je svu vlast.

    1935. - Manuel Keson (Quezon) je postao prvi predsednik Filipina.

    1942. - U ilegalnoj štampariji u Novom Sadu u Drugom svetskom ratu štampan je prvi broj "Slobodne Vojvodine". List je kasnije štampan povremeno u Surduku, a posle sloma okupatora počeo je da izlazi kao dnevni list u Novom Sadu. Od 1. januara 1952. naziv mu je promenjen u "Dnevnik".

    1942. - Kod Gvadalkanala u Tihom okeanu u Drugom svetskom ratu je okončana trodnevna bitka japanske i američke flote i avijacije, koja je označila preokret u ratu na Pacifiku. Japanci su pretrpeli manje gubitke u brodovima, ali je strateški uspeh pripao Amerikancima, koji su pored brodova uništili gotovo kompletnu japansku diviziju.
    1946. - Ugovorom potpisanim u Lingđatiju Holandija je priznala Indoneziju, ali samo na teritoriji Jave, Sumatre i Madure. Holandija je, suprotno ugovoru, 1947. i 1948. pokušala oružjem da nametne vlast, ali je na konferenciji u Hagu 1949. definitivno priznala nezavisnost Indonezije, koja je bila njena kolonija od 1816. 1954. - Umro je američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor (Lionel Barrymore), koji se kao dete proslavio glumeći Olivera Tvista, a pred kraj života je kao težak invalid, sedeći u stolici, odigrao više izvanrednih karakternih uloga. Filmovi: "Grand hotel", "Ostrvo Largo", "Dama s kamelijama", "Raspućin i carica", TV serija "Dr Kilder".

    1971. - Delegacija Kine je prvi put zvanično zauzela mesto u UN.

    1976. - Umro je srpski glumac Milivoje Živanović, prvak Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Karijeru je počeo u putujućem pozorištu Udruženja glumaca, a zalaganjem Branislava Nušića postao je stalni član Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Kasnije je prešao u Skoplje, a 1932. ostvario je dugogodišnji san - primljen je u Narodno pozorište u Beogradu. Kad je 1947. osnovano Jugoslovensko dramsko pozorište, koje je okupilo veliki deo glumačke elite, našao se u novom ansamblu. Za izuzetne glumačke kreacije dobio je niz priznanja, uključujući "Zlatnu medalju Stanislavskog" koju mu je dodelio Moskovski hudožestveni teatar na čijim je daskama često gostovao.

    1976. - Umro je francuski filmski i pozorišni glumac Žan Gaben (Jean Gabin), jedna od najsugestivnijih ličnosti svetske kinematografije, za čije su ime vezani praktično svi uspesi francuskog filma pre Drugog svetskog rata. Igrao je u oko 90 filmova, tumačeći mahom karakterne uloge, s neponovljivim šarmom i uverljivošću, protkanim karakterističnim nenametljivim humorom. Filmovi: "Zastava", "Pepe le Moko", "Velika iluzija", "Obala u magli", "Zver-čovek", "Zora sviće", "Iza rešetaka", "Noć je moje carstvo", "Ne diraj u lovu", "U slučaju nesreće", "Klošar Arhimed".



    1976. - Sirijska armija je preuzela punu kontrolu nad Bejrutom, u pokušaju da okonča 18-mesečni građanski rat u Libanu.

    1978. - Prilikom pada u Šri Lanki islandskog putničkog aviona "DC-8", koji je iz Meke prevozio indonežanske muslimanske hodočasnike, poginulo je svih 175 putnika i osam članova posade.

    1983. - "Turska Republika Severni Kipar", koju je priznala jedino Ankara , proglasila je "nezavisnost".

    1988. - U Alžiru je palestinski parlament u izbeglištvu proglasio nezavisnu palestinsku državu na Zapadnoj obali i Gazi s Jerusalimom kao glavnim gradom.

    1990. - U prvom sporazumu od Drugog svetskog rata koji se odnosio na konvencionalno naoružanje, Varšavski pakt i NATO su se u principu dogovorili da drastično smanje količinu tog oružja.

    1994. - Predsednik Austrije Tomas Klestil (Thomas) priznao je prilikom obraćanja članovima izraelskog parlamenta da je njegova zemlja propustila da u prošlosti prizna sopstvenu ulogu u nacističkom holokaustu.

    2002. - Ruski general Igor Šifrin ubijen je u zasedi čečenskihn islamskih terorista u Groznom.

    2003. - Ispred dve sinagoge u centru Istanbula skoro istovremeno su eksplodirala dva automobila puna eksploziva, usmrtivši ukupno 23 osobe. Odgovornost je preuzeo Islamski front boraca Velikog Istoka, osnovan 1985. godine sa ciljem da formira islamsku državu u Turskoj.

    2005. - Izraelski i palestinski zvaničnici postigli su dogovor koji, prvi put od izraelske okupacije 1967. godine, daje Palestincima kontrolu nad graničnim prelazom Rafa, između pojasa Gaze i Egipta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 8 od 98 PrvaPrva ... 6789101858 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •