Dogodilo se na današnji dan - Strana 96
Strana 96 od 98 PrvaPrva ... 46869495969798 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1,426 do 1,440 od ukupno 1456
  1. #1426

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 13. decembar

    1545. Počeo rad Tridentski koncil, koji je u maju 1542. sazvao papa Pavle III. Ekumenski koncil, na kom je do kraja izgrađen status katoličke crkve kao dogmatske, protivreformacijske, militantne ustanove s papom-autokratom na čelu, s prekidima zasedao do 1563. Na osnovu zaključka tog skupa vođen protivreformacijski pokret koji je doveo do Tridesetogodišnjeg rata prokatoličkih i protestantskih snaga u Evropi, od 1618. do 1648.

    1553. Rođen francuski kralj Anri IV, prvi monarh iz dinastije Burbona. Idejni vođa protestanata kasnije prešao u katolicizam, ali Nantskim ediktom 1598. osigurao protestantima verske slobode i okončao verske ratove. Tokom njegove vladavine osnovane prve francuske kolonije u Severnoj Americi. Ubio ga rimokatolički fanatik Fransoa Ravajak.

    1570. Mirom u Šćećinu Danska priznala nezavisnost Švedske.

    1642. Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio Novi Zeland, ali se nije iskrcao iz straha od ratobornih domorodaca. Zasluga za otkriće pripala Englezu Džejmsu Kuku, koji se 1769. iskrcao na jedno od novozelandskih ostrva.

    1797. Rođen nemački pesnik Hajnrih Hajne, jedan od najvećih liričara XIX veka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem nemačkog romantizma, izvršila ogroman uticaj na evropsko pesništvo.

    1806. Ustanici u I srpskom ustanku oslobodili beogradsku varoš i naterali otomanske snage da se povuku u Kalemegdansku tvrđavu. Tvrđava osvojena početkom 1807, po slomu ustanka 1813. Otomani ponovo zauzeli Beograd.

    1877. Srpski kralj Milan Obrenović, na poziv Rusije, drugi put objavio rat Otomanskom carstvu. U martu 1878. rat završen mirovnim sporazumom Rusije i Turske u San Stefanu, kojim je Rusija pokušala da ostvari premoć na jugu Balkana.

    1921. SAD, Velika Britanija, Francuska i Japan potpisali Vašingtonski ugovor o međusobnom poštovanju ostrvskih poseda u Pacifiku.

    1937. Japanske trupe okupirale kineski grad Nanking i u narednih šest sedmica pobile oko 200.000 Kineza, mahom civila. Krvoproliće ušlo u istoriju kao Silovanje Nankinga.

    1939. U prvoj velikoj pomorskoj bici u II svetskom ratu britanske krstarice Ekseter, Ajaks i Ahil kod zaliva La Plata u Atlantskom okeanu teško oštetile i onesposobile nemački bojni brod Graf Špe, koji je tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu prethodno potopio devet trgovačkih brodova.

    1944. Japanski avion napunjen eksplozivom, kojim je upravljao kamikaza, u II svetskom ratu udario u krstaricu SAD Nešvil i usmrtio 133 člana posade.

    1967. Vojna hunta u Grčkoj sprečila kontraudar, a kralj Konstantin, primoran da napusti Grčku, s porodicom pobegao u Rim.

    1981. General Vojćeh Jaruzelski zaveo ratno stanje u Poljskoj, zabranjen rad nezavisnog sindikata Solidarnost, pritvoreno na hiljade sindikalnih aktivista.

    1982. U zemljotresu u Severnom Jemenu, u provinciji Damar, stotinak kilometara jugoistočno od glavnog grada Sane, poginulo 3.000 ljudi.

    1988. U Kongu potpisan protokol Angole, Kube i Južne Afrike, uz posredovanje SSSR i SAD, kojim je otvoren put ka nezavisnosti Namibije i okončanju građanskog rata u Angoli, započetog 1975.

    1991. Bivše sovjetske republike Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan odlučile da se priključe Zajednici Nezavisnih Država.

    1999. U Ljubljani u 75. godini umro slovenački političar Stane Dolanc, komunistički i državni funkcioner SFRJ.

    2000. Predsednik Rusije Vladimir Putin došao na Kubu, u prvu posetu nekog državnika Rusije Fidelu Kastru od raspada SSSR 1991.

    2001. U samoubilačkom napadu ekstremista na zgradu parlamenta Indije u Nju Delhiju ubijeno 13 osoba. Za napad osumnjičeni muslimanski separatisti, koji se od 1989. bore protiv indijskih vlasti u Džamu i Kašmiru.

    2002. Na samitu u Kopenhagenu, Evropska unija odlučila o proširenju EU. U Uniju 1. maja 2004. ušle Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Letonija, Litvanija, Kipar i Malta.

    2003. Snage SAD uhapsile svrgnutog predsednika Iraka Sadama Huseina, koji se skrivao u podzemnom skloništu blizu svog rodnog grada Tikrita. Potraga za njim trajala skoro devet meseci, od početka invazije američko-britanskih snaga na Irak.

    2004. Na predsedničkim izborima u Rumuniji pobedio gradonačelnik Bukurešta i kandidat reformskih opozicionih snaga Trajan Basesku. Okončana desetogodišnja vladavina naslednika komunističkog režima.

  2. #1427

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 14. decembar

    1503. Rođen je francuski astrolog Mišel de Notr-Dam, poznat kao Nostradamus, najpoznatiji prorok u istoriji, autor knjige "Proročanstva" (1555). Bio je lični lekar francuskog kralja Šarla IX i dvorski astrolog Katarine Mediči.

    1799. Umro je Džordž Vašington, prvi predsednik SAD (1789-97), koji je u ratu za nezavisnost od Engleske (1775-83) komandovao vojskom kolonista. Odbivši da se treći put kandiduje za predsednika, uputio je Amerikacima "Oproštajnu besedu.

    1822. U Veroni je završen Kongres Svete Alijanse na kojem je odlučeno da se interveniše protiv građanske revolucije u Španiji, dok nije prihvaćeno da se pruži pomoć Grčkoj u borbi za oslobođenje od Otomanskog carstva.

    1900. Nemački fizičar Maks Plank objavio je "kvantnu teoriju", prema kojoj energija radijacije potiče iz nevidljivih delića, kvanta, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo.

    1911. Norveški istraživač Rual Amundsen postao je prvi čovek koji je stigao na Južni pol, pretekavši engleskog istraživača Roberta Skota, koji je na Južni pol stigao 18. januara 1912.

    1916. Danci su glasali da se Zapadna Indija koja je pripadala Danskoj proda SAD za 25 miliona dolara.

    1918. U Velikoj Britaniji su prvi put na izborima glasale žene i dobile pravo da se kandiduju za poslanike. Prva izabrana žena je bila grofica Markiević, irski nacionalista, ali nije mogla da zauzme svoje mesto u Parlamentu jer je bila u zatvoru.

    1927. Velika Britanija je priznala nezavisnost Iraka i podržala njegov prijem u Društvo naroda.

    1935. Prvi predsednik Čehoslovačke Tomaš Masarik (od 191 podneo je ostavku, a na položaj šefa države četiri dana kasnije izabran je dotadašnji šef diplomatije Eduard Beneš.

    1937. Japan je uspostavio marionetsku kinesku vladu u Pekingu.

    1939. Društvo naroda je isključilo SSSR iz članstva zbog agresije na Finsku.

    1959. Arhiepiskop Makarios III postao je izabrani lider Kipra, a godinu dana kasnije, pošto je Kipar dobio nezavisnost od Velike Britanije, i njegov prvi predsednik.

    1960. Potpisana je Pariska konvencija o osnivanju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Konvencija je stupila na snagu u septembru 1961.

    1962. Kenet Kaunda formirao je u Severnoj Rodeziji (Zambija) prvu vladu kojom su dominirali Afrikanci.

    1981. Izrael je anektirao Golansku visoravan koju je preoteo od Sirije u ratu 1967.

    1989. Umro je ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava i protivnik nuklearnih eksperimenata. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1975.

    1989. Opozicioni lider Patrisio Ajlvin je izabran za predsednika Čilea na prvim slobodnim izborima u toj zemlji od 1970. Prethodni demokratski izabrani šef države, socijalista Salvador Aljende ubijen je u vojnom puču 1973, a na vlast je došao general Avgusto Pinoče.

    1994. Predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera da posreduje radi postizanja mira u Bosni i Hercegovini.

    1995. U Jelisejskoj palati u Parizu potpisan je mirovni sporazum o okončanju 44-mesečnog rata u Bosni, koji je postignut 21. novembra u Dejtonu, SAD. Sporazum su potpisali predsednici bivših jugoslovenskih republika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, i Srbije, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović i Slobodan Milošević. Tim sporazumom Bosna i Hercegovina je podeljena na dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a nadgledanje sprovođenja mira povereno je snagama NATO.

    1998. U oružanom napadu maskiranih lica na kafić u centru Peći na Kosovu ubijena su šestorica mladića srpske nacionalnosti.

    1998. U sukobu Vojske Jugoslavije i naoružanih Albanaca u blizini Prizrena poginulo je 36 Albanaca, a šestorica su ranjena.

    2004. Predsednik Francuske Žak Širak otvorio je najviši most na svetu - Milo viadukt, visok 343 metra i dugačak 2,5 kilometara.

  3. #1428

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 15. decembar

    37. Rođen je rimski car Neron, čija se umerena vladavina od 54. pretvorila kasnije u nečuveni teror koji je kulminirao požarom Rima (64). Rimljani su za podmetanje požara optužili Nerona, a on hrišćane i naredio njihove krvave progone. Pripisuje mu se i niz zločina - ubistvo majke Agripine, žene Oktavije, najbližih saradnika i uglednih Rimljana. Izvršio je samoubistvo 68. nakon što ga je Senat proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt.

    1640. Grof od Braganza krunisan je kao Huan IV, prvi portugalski kralj posle 60-godišnje španske vladavine i prvi iz dinastije Braganza koja je vladala Portugalom do 1910.

    1675. Umro je holandski slikar Jan Vermer, jedan od najvećih holandskih majstora 17. veka. Nepriznat i neshvaćen za života, dva veka kasnije svrstan je među najveće umetnike u istoriji slikarstva, a njegove slike dostigle su astronomske cene ("Pogled na Delft", "Žena s pismom", "Devojka s đerdanom").

    1711. U Kopenhagenu je izbila epidemija kuge, od koje je umrlo više hiljada ljudi.

    1801. Odmetnuti janičari, koje su predvodili četvorica beogradskih dahija Aganlija, Kučuk Alija, Fočić Mehmed-aga i Mula Jusuf ubili su beogradskog valiju Hadži Mustafa pašu i zaveli teror u Beogradskom pašaluku. Nasilje je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka 1804.

    1806. Francuske trupe pod komandom Napoleona Bonaparte ušle su u Varšavu.

    1840. Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona I položen je u "Dom invalida" u Parizu, 19 godina posle njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena.

    1890. Ubijen je poglavica indijanskog plemena Sijuks "Bik koji sedi", koji je predvodio indijanska plemena u bici kod Litl Big Horna 1876. protiv američke Sedme konjičke divizije pod komandom Džordža Kastera.

    1914. Oslobađanjem Beograda u Prvom svetskom ratu završena je Kolubarska bitka. Pobeda za koju izuzetne zasluge pripadaju komandantu Prve armije generalu Živojinu Mišiću, podigla je ugled Srbije među saveznicima i učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.

    1938. Isprobavajući nov tip lovačkog aviona, poginuo je ruski pilot Valerij Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima. Godine 1937. preleteo je Severni pol bez spuštanja od Moskve do Vankuvera, 12.000 kilometara za 64 časa i 25 minuta, što je priznato kao svetski rekord leta na daljinu.

    1961. Generalna skupština UN odbacila je sovjetski predlog o prijemu Kine u svetsku organizaciju.

    1961. Bivši nacistički funkcioner Adolf Ajhman, organizator i izvršilac genocida nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu, osuđen je na smrt u Jerusalimu, a potom obešen. Posle rata živeo je pod lažnim imenom u Argentini do 1960, kada su ga otkrili i uhapsili pripadnici izraelske tajne službe.

    1965. Američki svemirski brodovi "Džemini 6" i "Džemini 7" ostvarili su prvi kosmički susret i napravili dve kružne putanje leteći jedan pored drugog.

    1966. Umro je američki režiser Volt Dizni, autor stripova, filmski animator i producent, tvorac modernog crtanog filma, dobitnik 29 Oskara. Put ka slavi otvorio mu je krajem dvadesetih godina 20. veka lik Miki Mausa. Iz Diznijevig studija kasnije su izašli crtani filmovi poznati širom sveta - "Snežana i sedam patuljaka", "Pepeljuga", "Petar Pan", "Bambi", "Pinokio", "Alisa u zemlji čuda".

    1970. Sovjetski vasionski brod "Venera 7" spustio se na planetu Veneru i počeo da šalje signale.

    1970. U Beogradu je umro srpski slikar Leonid Šejka. Bio je član grupe "Mediala", bavio se i likovnom eseistikom.

    1991. Oko 500 ljudi je izgubilo život kada je feribot "Salem Ekspres" udario ispred egipatske luke Safaga u koralni greben i potonuo.

    1996. Pod snažnim pritiskom svakodnevnih protesta građana zbog falsifikovanja izbornih rezultata, opštinski sud u Nišu potvrdio je pobedu opozicione koalicije "Zajedno" u drugom krugu izbora za lokalne organe uprave održanom 17. novembra 1996.

    1999. Šef UNMIK-a Bernar Kušner potpisao je u Prištini sporazum s predstavnicima kosovskih Albanaca o formiranju Prelaznog administrativnog veća Kosova (prelazna vlada). Srbi sa Kosova su odbili da potpišu sporazum, ali su kasnije delegirali svog predstavnika u to telo.

    2000. Zatvorena je nuklearna centrala u Černobilju u Ukrajini u kojoj je krajem aprila 1986. eksplodirao jedan blok centrale izazvavši najtežu nuklearnu katastrofu od kako je počela upotreba nuklearnih centrala.

    2001. Krivi toranj u Pizi (Italija) ponovo je otvoren za posetioce, nakon 12 godina pauze, koliko je trajala njegova sanacija.

    2002. Posmatrači UN su zvanično okončali svoju misiju na Prevlaci, započetu u martu 1992. i predali hrvatskim vlastima kontrolu nad tim poluostrvom.

    2005. U Iraku su održani prvi slobodni parlamentarni izbori od pada Sadama Huseina, 2003. godine.

  4. #1429

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 16. decembar

    1653. Vođa engleskih parlamentarista u građanskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel proglašen je doživotnim lordom protektorom Engleske, Škotske i Irske.

    1773. Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista, maskirana u Indijance, pobacala je u bostonskoj luci u more sanduke čaja s jednog britanskog broda. Taj događaj, kasnije nazvan "bostonska čajanka", nagovestio je američki rat za nezavisnost započet 1775.

    1775. Rođena je engleska književnica Džejn Ostin, čije je delo početkom XX veka svrstano među pisce "velike tradicije". Smatra se najčitanijim romanopiscem među autorima koji su stvarali pre viktorijanskog perioda ("Razbor i osećanje", "Gordost i predrasuda", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje").

    1835. U velikom požaru koji je zahvatio Njujork uništeno je 600 građevina.

    1838. Buri su se, tokom Velike seobe, bežeći od britanske kolonijalne vlasti, sukobili sa plemenom Zulu i u bici na Krvavoj Reci pobili 3.000 pripadnika tog južnoafričkog plemena.

    1859. Umro je nemački filolog Vilhelm Grim koji je sa bratom Jakobom sakupio i objavio čuvene priče i bajke za decu. S bratom je radio i na istraživanju nemačkog jezika, folklora i kulture, a sam se bavio izučavanjem spomenika starog nemačkog jezika.

    1885. U Sarajevu je počeo da izlazi srpski književni list "Bosanska vila", koji je bio veoma cenjen u bosanskim književnim krugovima. Pokrenut kao časopis koji će se baviti srpskom kulturnom bastinom, vremenom je prerastao u ugledni list u kojem su sarađivali istaknuti pisci svih nacionalnosti, kao i književnici izvan bosanskohercegovačkog kruga. Do 1887. ga je uređivao Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. Nikola Kašiković.

    1916. Ubijen je ruski monah i pustolov Grigorij Raspućin, koji je, kao tobožnji vidovnjak i čudotvorac uspeo da se nametne za osobu od poverenja poslednjem ruskom caru Nikoli II i njegovoj ženi carici Aleksandri. Ubila ga je grupa oficira da bi spasili ugled monarhije.

    1917. Rođen je engleski pisac Artur Čarls Klark, popularizator astronautike i autor čuvenih naučno-fantastičnih romana, među kojima su najpoznatiji "2001: odiseja u svemiru", "3001: konačna odiseja", "Kraj detinjstva".

    1920. U jednom od najtežih zemljotresa u svetu, u kineskoj provinciji Gansu poginulo je oko 180.000 ljudi.

    1921. Umro je francuski kompozitor Kamij Sen Sans, klavirski virtuoz i dirigent, jedan od osnivača društva za negovanje i unapređenje francuske muzike. Njegov ogromni opus obuhvata muzička dela svih vrsta među kojima su najpoznatije opera "Samson i Dalila" i kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja".

    1931. Umro je srpski istoričar i sveštenik Dimitrije Ruvarac, profesor i rektor Karlovačke bogoslovije, od 1882. arhimandrit manastira Grgetega. Ustanovio je kritičku školu u srpskoj istoriografiji, uvodeći filološki metod u analizu istorijskih izvora. Autor je brojnih rasprava i studija ("Pregled domaćih izvora stare srpske povesnice").

    1934. Pušten je u saobraćaj prvi beogradski drumski most preko Save, nazvan "Zemunski most kralja Aleksandra". Dignut je u vazduh u aprilu 1941, a na mestu visećeg mosta podignut je 1957, most nezvanično nazvan "Brankov most".

    1944. Nemci su u Drugom svetskom ratu probili u Ardenima savezničke linije odbrane, iznenadivši američke snage i počeli kontraofanzivu na zapadnom frontu, U borbama okončanim nemačkim porazom, saveznici su izgubili 77.000 vojnika a Nemci 130.000.

    1944. U avionskoj nesreći iznad Lamanša poginuo je američki džez-muzičar Glen Miler.

    1949. Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran je za prvog predsednika Indonezije posle sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.

    1966. Savet bezbednosti UN je na predlog Velike Britanije jednoglasno izglasao ekonomske sankcije protiv režima bele manjine u Rodeziji.

    1971. Pakistanske trupe predale su se indijskoj vojsci i Oslobodilačkoj armiji Istočnog Bengala. Time je okončan indijsko-pakistanski sukob i sačuvana nezavisnost novostvorene države Bangladeš koja je proklamovana u martu 1971.

    1993. Šest zemalja članica Evropske unije (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija, Holandija i Danska), uprkos protivljenju Grčke, priznalo je Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

    1995. Savet bezbednosti UN dao je NATO snagama ovlašćenje da preuzmu nadležnost nad mirovnim operacijama u Bosni. Time je okončana misija UNPROFOR-a i stvoreni pravni uslovi da NATO počne misiju nadgledanja sprovođenja mira u Bosni (IFOR).

    1997. Petnaest kosovskih Albanaca optuženih za terorizam i pripadnost ilegalnoj organizaciji "Oslobodilačka vojska Kosova" osuđeni su u Prištini na kazne zatvora od četiri do 20 godina.

    2001. Prvi američki brod od 1962, kada su SAD uvele embargo protiv Kube, stigao je u luku u Havani, noseći oko 500 tona smrznute hrane.

    2003. Švajcarski parlament prihvatio je rezoluciju kojom se ubijanje Jermena u otomanskom carstvu tokom I svetskog rata izjednačava sa genocidom.

  5. #1430

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    1999. - NATO započeo bombardovanje Jugoslavije.


  6. #1431

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    27. mart 1999.

    ''Obaranje F-117 kod Buđanovaca je događaj tokom NATO bombardovanja SRJ koji predstavlja prvi i jedini potvrđeni gubitak aviona NATO alijanse izrađenog u stelt tehnologiji. Avion američkog ratnog vazduhoplovstva Lokid F-117A Noćni jastreb sa oznakama AF 82 806 HO (baza Holoman, Novi Meksiko) je oboren 27. marta 1999. godine, četvrtog dana NATO bombardovanja, a oborio ga je 3. divizion 250. raketne PVO brigade Vojske Jugoslavije, kojim je komandovao pukovnik Zoltan Dani pogotkom iz modifikovanog ruskog raketnog sistema S-125 Neva. Onesposobljen za dalji let, avion se srušio u ataru sremskog sela Buđanovci kod Rume.

    Pilot potpukovnik Dejl Zelko spasen 6 sati nakon obaranja.''

    Kabinu obrenog aviona slikao sam u Mezeju vazduhoplovstva kod aerodroma 'Nikola Tesla'.


  7. #1432

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 31. mart

    1282 - U pobuni Sicilijanaca protiv francuske vlasti pobijeni su svi Francuzi koji su se nalazili na ostrvu. Ustanak poznat pod nazivom "Sicilijanska večernja", organizovan je pod geslom "Morte alla Francia Italia anela!" (Smrt Francuskoj od Italije). Prema legendi, od početnih slova tog gesla nastao je kasnije naziv "mafija".

    1492 - Kralj Fernando V Katolički dao je Jevrejima rok od tri meseca da pređu u rimokatoličku veru ili da napuste Španiju.

    1496 - Papa Aleksandar VI formirao je sa Svetim Rimskim Carstvom, Španijom, Venecijom i Milanom Svetu ligu za borbu protiv Turaka.

    1547 - Umro je francuski kralj Fransoa I (Francois), koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na presto 1515. nastojao je da postane rimsko-nemački car, što je 1519. uspeo njegov rival Karlo V, protiv kojeg je potom vodio četiri rata.

    1596 - Rođen je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart (Descartes), čije je delo označilo raskid sa skolastikom i začetak moderne filozofije racionalizma. Svoje učenje objavio je u delima "Rasprava o metodi" (1637) i "Meditacije" (1641), a delom "Geometrija" otvorio je novu epohu u matematici.

    1732 - Rođen je austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn (Franz Joseph Haydn), autor više od 100 simfonija i brojnih kamernih i vokalnih dela, kao i austrijske i nemačke himne. Za života je stekao međunarodnu slavu, a njegove kompozicije izvođene su u svim evropskim gradovima.

    1854 - Japan je sa SAD potpisao ugovor o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce. To je bio prvi sporazum o otvranju japanskih luka za trgovinu sa inostranstvom.

    1889 - Otvorena je Ajfelova kula, tada najviša građevina u svetu. Čelična konstrukcija visoka 300 metara postala je jedno od glavnih znamenitosti Pariza. Kulu, sagrađenu povodom Svetske izložbe u Parizu, konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel (Alexandre Gustave Eiffel).

    1892 - Srbija je, kao jedna od prvih evropskih zemalja, donela zakon o pomaganju sporta izvan škola. Gimnastika kao obavezan predmet u školama u Srbiji, uvedena je zakonom iz 1883.

    1917 - SAD su od Danske preuzele Zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru i nazvale ih Devičanska ostrva. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916.

    1948 - Kongres SAD usvojio je Maršalov plan. Tim planom, nazvanim po njegovom tvorcu američkom državnom sekretaru Džordžu Maršalu (George Marshall) dodeljena je pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama za obnovu posle Drugog svetskog rata.

    1959 - Nakon neuspešne protivkineske pobune u Lasi, dalaj lama je pobegao u Indiju gde je dobio politički azil.

    1971 - Američki poručnik Vilijam Keli (William Calley) osuđenje na doživotni zatvor zbog masakra civila tokom Vijetnamskog rata u selu Mi Laj u martu 1968. Kazna mu je kasnje smanjena na 20 godina zatvora.

    1979 - Britanski razarač "London" isplovio je iz luke u Valeti, čime su okončane vojne veze između Velike Britanije i Malte uspostavljene pre 181 godine.

    1980 - Umro je američki atletičar Džesi Ovens (Ješe (Owens) jedan od najvećih sportista 20. veka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Prilikom dodeljivanja medalja Adolf Hitler je napustio ložu da bi izbegao da se rukuje sa pobednikom crncem.

    1983 - U zemljotresu koji je razorio kolumbijski grad Popajan poginulo je najmanje 500 ljudi, a 3.000 je osalo bez domova.

    1986 - Meksički avion "boing 727", na liniji Meksiko Siti-Los Anđeles, srušio se u planinama centralnog Meksika. Poginulo je svih 166 putnika i članova posade.

    1991 - Na Plitvicama u Hrvatskoj izbio je prvi sukob između hrvatske policije i naoružanih Srba. Dvoje ljudi je poginulo, a 20 je ranjeno. Na poziv Predsedništva SFR Jugoslavije hrvatske snage su se povukle, a kontrolu su preuzele jedinice JNA. Narednih dana oružani sukobi izbili su u okolini Vinkovaca i Vukovara.

    1991 - Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobedila u Tirani i ostalim većim gradovima.

    1992 - Posetom izraelskog predsednika Hercoga (Herzog) španskom kralju Huanu Karlosu (Juan Carlos) obeležena je 500. godišnjica progona Jevreja iz Španije.

    1993 - Savet bezbednosti UN doneo je, prvi put od početka bosanskog rata, odluku kojom je ovlastio NATO da upotrebi vojnu silu protiv prekršilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom.

    1994 - Izrael i PLO su potpisali sporazum o međunarodnim posmatračima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, čime je Izrael prvi put pristao na međunarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.

    2001 - U Holandiji, četiri para homoseksualaca sklopili su brak na osnovu zakona koji je donela holandska vlada.

    2002 - U restoranu u lučkom gradu na severu Izraela - Haifi, u napadu bombaša samoubice poginulo je više od 15 osoba a 44 su ranjene.

    2003 - Haški tribunal osudio je Mladena Naletilića Tutu i Vinka Martinovića Štelu na 20, odnono 18 godina zatvora zbog progona muslimanskog stanovništva u Mostaru 1993. godine.

    2003 - U blizini Potočara u Republici Srpskoj (BiH) sahranjeno je prvih 600 žrtava srebreničkog masakra koji se dogodio 1995. godine. Sahrani je prisustvovalo oko 10.000 bosanskih Muslimana. To su prve identifikovane žrtve od preko 7.000 Muslimana koje su ubile srpske snage u toj enklavi.

    2004 - Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Darka Mrđu, koji je ranije priznao krivicu, na 17 godina zatvora zbog ubistva oko 200 muslimanskih zarobljenika na planini Vlašić u avgustu 1992.

    2004 - SAD su odlučile da zamrznu finansijsku pomoć Srbiji zbog nedovoljne saradnje Beograda sa Haškim tribunalom.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  8. #1433

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan - 18. maj


    323. p. n. e. - Aleksandar Veliki, makedonski kralj i najveći vojskovođa starog veka, umro je u 32. godini života u Vavilonu.

    1804. - Napoleon Bonaparta proglašen je za imperatora Francuske.

    1860. - Republikanci proglašavaju Abrahama Linkolna za predsednika SAD-a.

    1872. - Rođen je Bertrand Rasel, engleski filozof-logičar, matematičar i publicist, profesor na Oksfordu, u Pekingu i u SAD-u. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. godine.

    1897. - U Dablinu je održan prvi festival irske muzike.

    1900. - Velika Britanija proglašava protektorat nad Kraljevinom Tonga.

    1951. - Ujedinjene Nacije sele svoje sedište u Njujork.

    1954. - Stupa na snagu Evropska konvencija o ljudskim pravima.

    1974. - Indija postaje šesta država sa atomskom bombom.

    1978. - U Italiji je legalizovan abortus.

    1988. - Bajer iz Leverkuzena osvaja 17. Kup UEFA u fudbalu.

    1977. - Juventus osvaja šesti Kup UEFA u fudbalu.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  9. #1434

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 29. maj


    1453. - Turci su osvojili Carigrad; taj događaj ujedno je označio kraj Vizantijskog carstva.

    1500. - Poginuo je portugalski moreplovac Bartolomej Dijaz, kada je njegov brod u blizini Rta dobre nade na krajnjem jugu Afrike potonuo usled jake bure.

    1630. - Rođen je engleski kralj Čarls II Stjuart (1660-1685). Stupio je na presto posle ukidanja Kromvelove republike, ali pod obavezom da poštuje prava parlamenta i ličnu slobodu građana. Ipak, pokazivao je apsolutističke težnje, zbog čega ga je parlament primorao da 1679 potpiše Habeaus Corpus Act.

    1839. - Uspostavljeni su diplomatski odnosi između Srbije i Velike Britanije.

    1874. - Sadašnji ustav Švajcarske stupa na snagu.

    1875. - Rođen je srpski pisac Svetozar Ćorović, koji je u Mostaru 1896. s Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo list "Zora", u kojem je ostvario plodan pripovedački i urednički rad. Bio je među vodećim srpskim nacionalistima koji su predvodili akcije protiv okupatorskog austrougarskog režima u Bosni i Hercegovini. U Prvom svetskom ratu je interniran i potom mobilisan. Otpušten je pošto je oboleo i 1919. je umro. U svojim pripovetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući neposredno, stilom koji se odlikuje živopisnošću i lakoćom kazivanja. Dela: romani "Stojan Mutikaša", "Ženidba Pere Karantana", "Majčina Sultanija", zbirke pripovedaka "U časovima odmora", "Moji poznanici", "Brđani", drame "Zulumćar", "On", "Adam-beg", "Ajša".

    1879. - Rođen je srpski pisac Kosta Abrašević, radnički pesnik koji je, budući pripadnik srpske socijaldemokratije, i poeziju shvatao kao sredstvo za postizanje socijaldemokratskih ciljeva. Njegovi umetnički neuobličeni stihovi - što u prvom redu valja pripisati činjenici da je stvarao izuzetno mlad (umro je u 19. godini) - prožeti su ljubavlju prema trudbenicima. Ime Abrašević nose mnoga kulturno-umetnička društva u Srbiji. Pesme: "Zviždi vetre", "Svet je nama otadžbina", "Bratstvo", "Crvena".

    1916. - SAD su izvršile invaziju na Dominikansku Republiku. Tamo su pripadnici američkih snaga ostali do 1924. godine.

    1917. - Rođen je najmlađi američki predsednik, Džon Fidžerald Kenedi. Za predsednika SAD-a izabran je 1960, a već je 1963. poginuo u atentatu u Dalasu.

    1919. - Charles Strite patentirao je svoj pronalazak - toster.

    1928. - Fric fon Opel dostiže brzinu od 200km/h u ekperimentalnom raketnom automobilu.

    1943. - Na Sutjesci se u Drugom svetskom ratu deo partizanskih jedinica i Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije probio iz obruča 130.000 nemačkih, italijanskih, bugarskih i hrvatskih vojnika, koji su u Petoj neprijateljskoj ofanzivi (nemački naziv "Operacija Švarc") pokušali da unište glavninu partizanskih snaga.

    1959. - Šarl de Gol je formirao Francusku vladu.

    1985. - U Briselu je na fudbalskom stadionu "Heysel", u sukobu engleskih i italijanskih navijača, 39 lica izgubilo život, a preko 500 je bilo povređeno. Nakon ovog incidenta, engleskim klubovima je sledećih pet godina bilo zabranjeno učešće na evropskim takmičenjima.

    1990. - Boris Jeljcin je izabran za predsednika Rusije.

    1991. - Crvena zvezda je osvojila 36. Kup Evrope u fudbalu.

  10. #1435

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 28. jun

    - Danas je narodni i crkveni praznik Vidovdan, čiji naziv potiče od svetog Vida, koji je, prema predanju, bio čudotvorac i iscelitelj, naročito u lečenju očiju. Od Kosovske bitke, na Vidovdan 1389, obeležava se i kao dan svetog velikomučenika cara Lazara i ostalih srpskih mučenika. Zbog toga se tog dana ne peva, ne igra i ne veseli. Predanje kaže da kukavica koja se oglasi u proleće prestaje da kuka posle Vidovdana.

    1389. - Na polju Kosovu odigrala se presudna bitka srpske i turske vojske, bitka koja je označila početak kraja nezavisne srpske države i otvorila vrata Turcima za dalji prodor u Evropu. Oskudni istorijski podaci ne otkrivaju tok bitke, čak ni pobednika. Pretpostavlja se da je turski sultan Murat I, koji je na Kosovo stigao sa sinovima Bajazitom (potonji sultan Bajazit I) i Jakubom, predvodio 40.000 vojnika, a da je srpski knez Lazar Hrebeljanović sakupio 25.000 boraca. Srpski kralj Bosne Tvrtko I Kotromanić - koji je knezu Lazaru, suočenim sa islamskom najezdom posle pada u vazalni položaj romejskog (vizantijski) i bugarskog cara, pritekao u pomoć odredom pod komandom velikog vojvode Vlatka Vukovića - pisao je Trogiranima 1. avgusta 1389. o pobedi nad Turcima. Slično pismo poslao je u Firencu, odakle mu je odgovoreno da već znaju za turski poraz. Na pobedu Srba posredno ukazuje i dnevnik s puta u Carigrad ruskog mitropolita Pimena, u kojem se pominju veliki neredi u Turskoj 12 dana posle Kosovske bitke. U bici su poginula oba vladara - kneza Lazara Turci su zarobili i posekli, a sultana Murata I ubio je srpski ratnik Miloš Obilić, probivši se kroz tursku vojsku. U svakom slučaju, nesporna je posledica sudara hrišćanstva i islama i dveju u svemu različitih kultura - Srbija je, budući da nije imala tako velike rezerve kao Otomansko carstvo, ubrzo postala vazalna država. Sedam decenija kasnije, pokorena je i potom provela četiri veka u ropstvu. Kosovskoj bici prethodio je poraz Srba na Marici 1371, kad su poginuli gospodari srpske države Makedonije, kralj Vukašin Mrnjavčević i njegov brat despot Jovan Uglješa. Turci su potom dvaput upadali u zemlje kneza Lazara, ali su potučeni 1381. kod Paraćina i 1386. kod Pločnika, a osetne gubitke naneo im je i vojvoda Vuković 1388. kod Bileće. Kosovska bitka postala je predmet legende, najpre kod bugarskog pisca Konstantina Filozofa u "Životu despota Stefana Lazarevića", zatim kod dubrovačkog istoričara Mavra Orbinija u delu "Il Regno degli Slavi" (Carstvo Slovena), a najviše u ciklusu veličanstvenih srpskih narodnih pesama.

    1577. - Rođen je Peter Paul Rubens, flamanski slikar, jedan od najvećih majstora baroknog stila. Slike su mu pune dramatičnosti, patosa, čulnosti, raskoši kostima i sjaja boja. Svestran kao retko koji slikar, Rubens je radio istorijske, mitološke, alegorijske i religijske kompozicije, seoske i galantne scene, portrete i pejzaže. Najznačajnija dela: "Skidanje s krsta" (u katedrali u Amsterdamu), "Probadanje kopljem" (u muzeju u Anversu, rodnom mestu ovog umetnika), "Čudo sv. Injasija" (u muzeju u Beču) "Otmica kćeri Leukipovih" i "Bitka amazonki" (u Pinakoteci u Minhenu), "Krunisanje Marije Mediči" (u Luvru), "Helena Furman", "Umetnik, njegova žena Helena Furman i njihova deca" (u zbirci Alf. Rotšilda u Parizu)...

    1820. - Dokazano je da paradajz nije otrovan.

    1838. - Britanska kraljica Viktorija krunisana je u Vestminsterskoj opatiji.

    1848. - Antoine Joseph Sax patentirao je saksofon, duvački instrument sa jednojezičnim piskom.

    1874. - Umro je srpski državnik Ilija Garašanin, čije je delo "Načertanije", objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za Savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Otomanskom carstvu. Sin je trgovca Milutina Savića iz sela Garaši kod Kragujevca i prezime je uzeo prema nazivu rodnog mesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio prvi starešina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je posle abdiciranja kneza Miloša 1839, morao u izbeglištvo. Po povratku u otadžbinu, od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih dela, do 1853. ministar spoljnih poslova, ali je smenjen pod pritiskom Rusije, iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih dela 1858. i odluka Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđević najviše je njegova zasluga. Na poziv kneza Mihaila Obrenovića, 1861. postao je šef vlade i diplomatije. Prihvatio je njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u pripremanju ustanka protiv Turaka, takođe je vodio tajne pregovore o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867. zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović.

    1914. - U Sarajevu je srpski nacionalni revolucionar iz organizacije "Mlada Bosna", Gavrilo Princip, ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda, velikog pobornika rata protiv Srba i Srbije. Austrougarska je iskoristila taj događaj da Srbiji postavi ultimatum, optužujući je da stoji iza atentata. Pošto je Srbija odbacila ponižavajući ultimatum, Austrougarska joj je objavila rat i napala je, čime je kresnula varnicu Prvog svetskog rata. Prethodno je na Ferdinanda bacio bombu Nedeljko Čabrinović, ali je promašio. Atentatori su pohvatani i osuđeni - Veljko Čubrilović i Danilo Ilić na smrt, a Princip, Čabrinović i Trifko Grabež, budući maloletnici, na 20 godina robije, ali su ubrzo umrli pod torturom u tamnici u Terezinu u Češkoj, ne dočekavši raspad Austrougarske i oslobođenje Bosne i Hercegovine od okupacije.

    1919. - U Versaju je na Mirovnoj konferenciji potpisan mirovni ugovor s poraženom Nemačkom, čime je i formalno okončan Prvi svetski rat. Nemačka je izgubila Alzas i Lorenu, koji su pripali Francuskoj, Sar je pretvoren u autonomnu oblast pod upravom Pariza, Austrija je svedena na nemačko govorno područje, Belgija i Danska dobile su manje teritorije, a Dancig (Gdanjsk) je postao slobodna luka. Nemačka je izgubila sedminu teritorije s desetinom stanovništva, morala je da plaća reparacije, a njene kolonije su podeljene ili predate Društvu naroda. Rezultat Versajskog ugovora bilo je i stvaranje novih država - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Poljske, Čehoslovačke, Mađarske, Finske, Estonije, Letonije i Litvanije.

    1921. - Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izglasala je Vidovdanski ustav, kojim je učvršćena vlast kralja. Skupština je u bitnim pitanjima potčinjena monarhu, a država je proglašena "ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom" s dinastijom Karađorđević. Ustav je važio do 1929, kada ga je kralj Aleksandar ukinuo i zaveo tzv. Šestojanuarsku diktaturu.

    1939. - Američka vazduhoplovna kompanija "Pan Ameriken" otvorila je prvi putnički let preko Atlantika. Karta u jednom pravcu stajala je 375 dolara, a povratna 675.

    1946. - Enrico de Nicola postao je prvi predsednik Italije.

    1950. - Pušten je u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan autoput bratstvo-jedinstvo, u čijoj su izgradnji učestvovale i dobrovoljne omladinske radne brigade iz cele zemlje. Nasilnim otcepljenjem Hrvatske od Jugoslavije, saobraćaj na putu prekinut je 1992.

    1960. - Osnovan je Univezitet u Novom Sadu, koji je počeo da radi u jesen 1960.

    1977. - Umro je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva. Studirao je u Budimpešti, Zagrebu i Minhenu. Počeo je sa senzibilnim realističkim portretima i mrtvim prirodama, zatim, u socijalno angažovanoj fazi, dopirao do duhovite groteske u slikanju deformisanosti građanskog mentaliteta, u intimističkoj fazi, stavljao naglasak na čistu likovnost, a potom je istraživao veze nauke i umetnosti i izvore likovnog izražavanja, pri čemu je imao dodirne tačke s nadrealizmom, apstraktnim slikarstvom i dadaizmom. U poslednjoj fazi, primenjivao je tehniku kolaža, stvarajući lucidnom maštovitom kombinatorikom neočekivane nadstvarne vizije u koje je prevodio poetsko-filozofska razmišljanja o prirodi čoveka i kosmosa.

  11. #1436

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 1. avgust

    1716. - Održano je prvo takmičenje u veslanju (od Londonskog mosta do Čelzija).

    1774. - Engleski fizičar i hemičar Džozef Pristli otkrio je kiseonik.

    1798. - U Abukirskom zalivu, blizu ušća Nila, Nelson je uništio francusku flotu.

    1813. - Izašao je prvi broj "Novina serbskih iz carstvujuščeg grada Viene", prvog srpskog dnevnog lista. List je izlazio svakog dana, osim nedelje i praznika. Pokretači "Novina" bili su studenti medicine Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, bivši đaci Karlovačke gimnazije. List u kojem je Vuk Karadžić začeo modernu srpsku novinsku književnu kritiku izlazio je do 1822, kad je ugašen zbog problema sa štamparijom.

    1859. - Aranđelovac je dobio sadašnji naziv. Varošicu udaljenu oko 80 kilometara od Beograda, poznatu po Bukovičkoj banji i izvorima mineralne vode, osnovao je srpski knez Miloš Obrenović, koji je 1837. naredio starešini Jaseničkog sreza u Topoli da se sela Vrbica i Orašac ušore kraj druma. Naseljavanjem seljaka, zanatlija i trgovaca iz susednih sela stvorena je čaršija, a kasnije je tu premeštena i sreska kancelarija.

    1860. - Umro je crnogorski knez Danilo I Petrović, kojeg je dan ranije u Kotoru metkom iz pištolja, iz lične osvete, teško ranio emigrant Todor Kadić. Bio je prvi svetovni vladar Crne Gore, a za naslednika ga je testamentom odredio Petar II Petrović Njegoš. Predvodeći Crnogorce, 1. maja 1858. u boju na Grahovu teško je porazio tursku vojsku. Postigao je posredno priznanje Crne Gore 1860, zvaničnim razgraničenjem s Otomanskim carstvom, uz podršku Francuske. Tokom njegove vladavine od 1852, Crna Gora je kod velikih sila izborila status nasledne kneževine. Svesrdno je pomagao ustanke Srba u Hercegovini protiv Turaka.

    1899. - U Zemunu je rođen književnik i pozorišni reditelj Josip Kolundžić. Pozorišnu umetnost studirao je u Drezdenu, Parizu i Pragu. Bio je dramaturg i reditelj u pozorištima u Zagrebu, Novom Sadu i Beogradu. Bio je i prvi reditelj Opere u Beogradu, a od 1952. profesor Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu. Objavljivao je novele, drame, članke i studije. Jedan je od pisaca koji je u našu literaturu posle Prvog svetskog rata uneo nova psihološka i scenska rešenja. Umro je u Beogradu 1970. godine.

    1910. - Rođen je srpski pozorišni i filmski režiser, scenograf i glumac slovenačkog porekla Bojan Stupica, čija se režija odlikovala bogatstvom duha i mašte, smelom izražajnošću i izrazitom kreativnošću. Radio je u više naših pozorišta, najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212, Narodno pozorište) i znatno je doprineo razvitku pozorišne umetnosti u nas. Režije: pozorišni komadi "Dundo Maroje", "Leda", "U agoniji", "Aretej", "Kavkaski krug kredom", "Ribarske svađe", "Krvave svadbe", "Opera za tri groša", "Idiot", "Poseta stare dame", "Sveta Ivana", "Glorija", "Madam San-Žen", "Dantonova smrt", "Jaje", "Bogojavljenska noć", "Braća Karamazovi", filmovi "Jara gospoda", "U mreži".

    1936. - Adolf Hitler otvorio je Olimpijske igre u Berlinu.

    1955. - Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan od najznačajnijih i najoriginalnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svetska rata radio je kao novinar. U Prvom svetskom ratu učestvovao je kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svetskom ratu proveo je u nemačkom zarobljeništvu, a od 1945. radio je u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza i književnog jezika. Dela: zbirke pesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u nemačkim 'oflazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Nemačka u vrenju".
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  12. #1437

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 2. avgust

    - Danas je Ilindan, dan svetitelja Ilije, među pravoslavnim Srbima jedan od najpoštovanijih praznika. U narodu se veruje da sveti Ilija upravlja munjama i gromovima, pa ga zovu i Gromovnik; tog dana se ne radi u polju jer se veruje da bi rad mogao da navuče gnev svetitelja. Sveti Ilija je rodom iz plemena Aronova iz grada Tesvita, zbog čega se još zove i Tesvićanin. Kada se Ilija rodio, njegov otac Savah video je oko sina anđele koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom, što je bilo znamenje njegovog plamenog karaktera i sile ognjene. Velikim čudesima Ilija je dokazao silu i vlast Božju. Zatvorio je nebo i kiša nije padala tri i po godine, a ognjem sa neba zapalio je žrtvu Bogu svome. Molitvom je potom poslao kišu na zemlju, čudesno umnožio brašno i ulje u kući udovice Serepti i vaskrsao njenog umrlog sina. Na Horivu je prorok Ilija ragovarao sa Bogom i čuo mu glas. Kod nas postoji verovanje da od Ilindana opadaju žege i nastupaju svežije noći, te otud izreka: "Od Svetog Ilije, sunce sve milije."

    1789. - Francuska Ustavotvorna skupština izglasala je Deklaraciju prava čoveka i građanina; stvorena je pod uticajem ideja prirodnog prava, po ugledu na deklaracije prava koje su pojedine države SAD donele ranije. Deklaracija proklamuje izvesna osnovna, prirodna i nezastariva prava čoveka kojih ga nikakva vlast ne može lišiti. Uticaj ovog akta bio je veliki, ne samo na ustavnu praksu Francuske nego i mnogih zemalja sveta. Mnoge sadašnje deklaracije imaju za osnov rešenja iz ove deklaracije, ali ih proširuju novim, posebno socijalnim i ekološkim pravima.

    1876. - Rođen je srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije (posle Drugog svetskog rata Srpska akademija nauka i umetnosti) od 1937. do smrti 1960. i član svih slovenskih akademija. Posle završene Velike škole u Beogradu, studirao je slovensku filologiju i lingvistiku u Odesi i Moskvi. Osnovao je i uređivao časopise "Južnoslovenski filolog" i "Naš jezik". Osnivač je srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse. Rešio je složen problem opšteslovenskog akcentnog sistema. Pod njegovim rukovodstvom SANU je izdala prvu knjigu velikog "Rečnika književnog i narodnog jezika". Napisao je oko 500 rasprava, jezičkih ogleda, naučnih kritika, polemika i prikaza. Dela: "O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku" (dva toma), "Pravopis srpskohrvatskog jezika", "Dijalekti istočne i južne Srbije", "O dvojini u slovenskim jezicima", "Galički dijalekat".

    1893. - Donesen je propis kojim se prvi put u vojsku Kraljevine Srbije uvodi "vazdušna sila". Dokument je potpisao kralj Aleksandar Obrenović i njime je predviđeno da se pri "indžiniriji", u svakoj diviziji "po mogućstvu", obrazuju još i "vazduhoplovska i velosipedska odeljenja" balona, jer se prvi avion, letelica braće Rajt, pojavio tek desetak godina kasnije. Današnji dan slavi se kao Dan avijacije Ratnog vazduhoplovstva i odbrane Vojske Jugoslavije.

    1903. - U Beogradu je održan osnivački kongres Srpske socijaldemokratske partije i Glavnog odbora Radničkog saveza. Srpska socijaldemokratska partija i Glavni radnički savez delovali su u Srbiji do Prvog svetskog rata. Obnovljeni su 1918. godine. Aprila 1919. godine ova partija se ujedinila sa drugim jugoslovenskim socijaldemokratskim strankama u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije.

    1921. - Umro je italijanski tenor Enriko Karuzo, veoma poznat i van granica svoje domovine. Karuzove interpretacije spadaju u red najstarijih snimaka zabeleženih na fonografu i gramofonskoj ploči.

    1922. - Umro je američki fizičar, pronalazač telefona, Aleksandar Bel. Bel se bavio istraživanjem mehanike govora. U Bostonu je osnovao školu za učitelje gluvonemih. Godine 1876. patentirao je svoj izum - telefonski aparat - koji će nekoliko godina kasnije naći primenu u mnogim zemljama sveta. Prva telefonska linija u Beogradu uspostavljena je 1883. godine.

    1945. - Završena je Postdamska konferencija sila pobednica u Drugom svetskom ratu. Konferencija je počela 17. jula i na njoj je donesena odluka o budućem razvoju pobeđene Nemačke, uz zaključak da se nemački militarizam mora u korenu uništiti.

    1990. - Irak je izvršio invaziju na Kuvajt i okupirao ga.

    1994. - Vlada Srbije zatražila je od vlasti Republike Srpske da prihvati mirovni plan Kontakt grupe za BiH.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  13. #1438

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    1498. - Kolumbo je otkrio Karpiska ostrva.

    1782. - Džordž Vašington kreirao je orden "Purpurno srce", najstarije američko vojno odličje. Dodeljuje se posthumno vojnicima koji su poginuli u ratu ili za života ranjenima u vojnim sukobima.

    1820. - Zasađen je prvi krompir na Havajima.

    1859. - Rođen je srpski glumac, reditelj i pisac pozorišnih komada, humorističkih feljtona i komedija Ilija Stanojević, poznat kao Čiča Ilija, najpopularniji komičar svog vremena, izuzetno omiljen glumac živog i spontanog humora i bogatog duha. Izuzev četiri godine u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, celu karijeru proveo je u Narodnom pozorištu u Beogradu. Napisao je lakrdiju s pevanjem "Dorćolska posla", a s Jankom Veselinovićem komediju s pevanjem "Potera". Takođe je ostavio snažan pečat na beogradske boeme koji su se okupljali u Skadarliji. Publiku je posebno oduševljavao ulogama Papa Naska u "Dorćolskim poslima", Kir Janje u istoimenoj komediji, Vula Pupavca u "Podvali", Kalče u "Ivkovoj slavi", Srete čizmara u "Zloj ženi", Štancike u "Izbiračici", Falstafa u "Veselim ženama", Tkača Cedulje u "Snu letnje noći", Polonija u "Hamletu", Kasija u "Juliju Cezaru", ulogama u "Uobraženom bolesniku" i "Građaninu kao plemiću".

    1876. - Rođena je Mata Hari (pravo ime Margaretha Geertruida Zelle), igračica, poreklom Holanđanka, inače u istoriji upamćena kao nemačka špijunka u Prvom svetskom ratu. Osuđena je i streljana u Francuskoj.

    1959. - Američki satelit Explorer 6 načinio je prve snimke Zemlje iz vasione.

    1970. - Održan je prvi turnir u šahovskom meču sa kompjuterom.

    1989. - Umrla je srpska pozorišna rediteljka Mira Trailović, godinama jedna od najdominantnijih ličnosti našeg i svetskog teatra. Osnovala je 1956. Atelje 212, a potom i BITEF (Beogradski internacionalni teatarski festival), čiji je umetnički direktor bila od 1967. do smrti. Bila je i umetnički direktor Međunarodnog pozorišnog festivala u francuskom gradu Nansi 1983. i 1984. Kao reditelj, predstavila je beogradskoj publici prvi put najznačajnija imena svetske pozorišne avangarde poput Ežena Joneska (Eugene Ionesco), Žana Pola Sartra (Jean Paul Sartre), Edvarda Olbija (Edward Albee), Tomasa Eliota (Thomas), Stanislava Vitkjeviča (Stanislaw Witkievwicz), a na scenu je postavila i hipi-mjuzikl "Kosa".
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  14. #1439

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan - 8. avgust


    1217. - Prvog srpskog kralja Stefana Nemanjića krunisao je njegov brat monah Sava, koji je dve godine kasnije postao prvi srpski arhiepiskop. Svečanom činu krunisanja - posle kojeg je Stefan nazvan Prvovenčani - prisustvovali su svi srpski vlastelini i crkveni velikodostojnici.

    1786. - Prvi put je osvojen vrh Mon Blan.

    1815. - Napoleon Bonaparta prognan je na ostrvo Sveta Jelena.

    1832. - Rođen je srpski pisac i slikar Đura Jakšić, najizrazitiji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pisao je lirsku, rodoljubivu, satiričnu, socijalnu i epsku poeziju. Slikarstvo je učio u Segedinu, Temišvaru, Pešti, Velikom Bečkereku (sadašnji Zrenjanin), Beču i Minhenu. Potom je bio učitelj u mnogim mestima u Srbiji i predavao crtanje u Kragujevcu, Požarevcu i Jagodini. Nemirnog, slobodoljubivog i buntovnog duha, često je proganjan i otpuštan iz službe. Strastan, plahovite mašte i plamenih emocija, buntovan i slobodoljubiv, pisao je s romantičarskim patosom pesme o slobodi i stihovane lirske ispovesti. Njegove pesme "Na Liparu", "Ponoć", "Mila", "Otadžbina", "Ja sam stena", "Noć u Gornjaku", "Padajte braćo" - predstavljaju vrhunske domete srpske romantičarske poezije. Napisao je i drame u stihovima "Seoba Srbalja", "Jelisaveta, knjeginja crnogorska" i "Stanoje Glavaš" i oko 40 pripovedaka.

    1876. - Tomas Edison patentirao je mimeograf, aparat za umnožavanje pisanih stvari.

    1879. - Rođen je Emilijano Zapata, meksički revolucionar, vođa seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji (1910-1917).

    1900. - U Bostonu je odigran prvi meč Dejvis kupa.

    1905. - Umro je srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, osnivač srpske kritičke istorijske škole, član Srpske kraljevske akademije. Obavio je pionirski posao kritičkog istorijskog istraživanja, suzbijajući nenaučne postupke u proučavanju srpske istorije. Napadao je neznanje i šarlatanstvo i bio rezervisan prema narodnom predanju kao istorijskom izvoru. Bio je profesor i rektor Bogoslovije u Sremskim Karlovcima, a od 1882. arhimandrit fruškogorskog manastira Grgeteg. Dela: "Odlomci o grofu Đorđu Brankoviću i Arseniju Crnojeviću patrijarhu", "O knezu Lazaru", "Montenegrina", "O pećkim patrijarsima", "Kraljice i carice srpske".

    1909. - Sedište Republičkog seizmološkog zavoda useljeno je u zgradu koju je projektovao arhitekta Momir Korunović u Tašmajdanskom parku. Dan nakon što je Zavod useljen u ovu zgradu, zabeležen je prvi potres. Zgrada je od tada doživela tri proširenja, poslednje 1939. godine; od tada je malo toga promenjeno i na zgradi i oko nje.

    1930. - Umro je srpski glumac, reditelj i pisac pozorišnih komada, humorističkih feljtona i komedija Ilija Stanojević, nazvan Čica Ilija, najpopularniji komičar svog vremena, omiljen glumac živog i spontanog humora i bogatog duha. Izuzev četiri godine u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, celu karijeru proveo je u Narodnom pozorištu u Beogradu. Napisao je lakrdiju s pevanjem "Dorćolska posla", a s Jankom Veselinovićem komediju s pevanjem "Potera". Takođe je ostavio snažan pečat na beogradske boeme koji su se okupljali u Skadarliji. Publiku je posebno oduševljavao ulogama Papa Naska u "Dorćolskim poslima", Kir Janje u istoimenoj komediji, Vula Pupavca u "Podvali", Kalče u "Ivkovoj slavi", Srete čizmara u "Zloj ženi", Štancike u "Izbiračici", Falstafa u "Veselim ženama", Tkača Cedulje u "Snu letnje noći", Polonija u "Hamletu", Kasija u "Juliju Cezaru", ulogama u "Uobraženom bolesniku" i "Građaninu kao plemiću".

    1941. - Na Kosmaju je u Drugom svetskom ratu iz zasede ubijen srpski revolucionar Branko Krsmanović, španski borac, član Glavnog štaba narodnooslobodilačkog pokreta Srbije i organizator prvih partizanskih jedinica u Šumadiji. Studirao je u Beogradu i Pragu, odakle je kao dobrovoljac otišao u Španiju. Preživeo je ranjavanje u Španskom građanskom ratu, gde je bio politički komesar Protivtenkovske baterije formirane od jugoslovenskih dobrovoljaca. Posmrtno je proglašen narodnim herojem.

    1984. - Američki atletičar Karl Luis dobio je treću zlatnu olimpijsku medalju, pobedivši u trčanju na 200 metara.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  15. #1440

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 22. maj


    1787 - Pod predsedništvom DŽordža Vašingtona u Filadelfiji je počela s radom ustavna konvencija.Nacrt ustava prve moderne demokratske države u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo četiri meseca raspravljanja.

    1803 - Rođen je američki pesnik, esejista i duhovni vođa transcendentalista Ralf Valdo Emerson ("Priroda", "Ogledi", "Uzorni ljudi", "Vođa života", "Društvo i usamljenost").

    1810 - U Rio de la Plati u Argentini počela je pobuna protiv španskog kolonijalnog režima, a vlast je preuzela privremena vlada.Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je nezavisnost formalno proglašena u julu 1816.

    1840 - U Srbiji je uveden javni poštanski saobraćaj otvaranjem prve pošte u Beogradu, u zgradi na Kalemegdanu. Pošta je iz Beograda u druga mesta u zemlji otpremana sredom i subotom.

    1856 - Rođen je francuski maršal Franše Depere, komandant savezničkih snaga na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske.

    1879 - Rođen je Vilijam Maksvel, lord Biverbruk, britanski političar i novinski magnat. Bio je član britanske vlade za vreme dva svetska rata i vlasnik "Dejli ekspresa" i"Sandej ekspresa".

    1889 - Rođen je ruski inženjer avijacije Igor Ivanovič Sikorski. Izumeo je helikopter (1908 ) i avion sa više motora (1913).

    1895 - Britanski pisac Oskar Vajld osuđen je na dve godine robije zbog homoseksualizma.

    1911 - Predsednik Meksika Porfirio Dijas podneo je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.

    1915 - Završena je bitka za grad Ipr u Prvom svetskom ratu u kojoj je bilo 105.000 poginulih i ranjenih, a tokom koje su Nemci prvi put upotrebili otrovni gas koji je po tom gradu dobio naziv iperit.

    1922
    - Rođen je Enriko Berlinguer, lider italijanskih komunista od 1972. do smrti 1984, zastupnik "evrokomunizma" i"istorijskog kompromisa".

    1923 - Velika Britanija priznala je nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom je priznat suverenitet te bliskoistočne države nazvane Jordan sa Abdulahom kao kraljem.

    1929 - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je premijera "Gospođe ministarke" Branislava Nušića. Reditelj je bio Vitomir Bogić, a scenograf Ananije Verbicki. Naslovnu ulogu tumačila je Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred namenio ulogu.

    1960 - Tokom kinesko-nepalskih prepirki oko granice na Mont Everestu, Kinezi su stigli na severnu stranu vrha i postavili kinesku zastavu i bistu Mao Cedunga.

    1961 - Britanski advokat Piter Benenson osnovao je u Londonu Organizaciju za ljudska prava Amnesti internešenel.

    1963 - Samit afričkih država u Adis Abebi je okončan sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.

    1969 - U Sudanu je državnim udarom vlast preuzeo pukovnik Džafar Mohamed al-Nimeiri.

    1979 - Odmah nakon poletanja sa čikaškog aerodroma, srušio se američki avion "DC-10" pošto mu je prethodno otpao jedan motor.Poginulo je svih 273 puttnika i članova posade.

    1983 - U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo je više od 300 ljudi.

    1991 - Završena je dvodnevna akcija tokom koje su Izraelci "vazdušnim mostom" prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.

    1992 - Oskar Luidji Skalfaro postao je predsednik Italije.

    1993 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju 827 o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije sa sedištem u Hagu. To je bio prvi takav sud posle sudova u Nirnbergu (1945-46) i Tokiju (1946-48 ). Godine 1994. osnovan je i Medjunarodni krivični sud za Ruandu sa sedištem u tanzanijskom gradu
    Aruši.

    1994 - Ruski književnik Aleksandar Solženjicin vratio se u Rusiju posle 20 godina izgnanstva.

    1995 - Avijacija NATO-a, u ratu u BiH, bombardovala je skladište municije bosanskih Srba kod Pala. Srbi su odgovorili uzimanjem za taoce 377 pripadnika mirovnih snaga UN. Poslednji taoci pušteni su 18. juna.

    1995 - U eksploziji granate na centralnom trgu u Tuzli 71 osoba je poginula, a 108 ranjeno.

    1996 - Bivši bugarski car Simeon II vratio se u zemlju posle 50-ogodišnjeg egzila.

    1997 - Vojnim udarom zbačena je civilna vlada u Sijera Leoneu, a predsednik Ahmad Tedžan Kabah prinuđen je da napusti zemlju.

    2000 - U stotoj godini života umro je češki pozorišni i filmski glumac Fransis Lederer. Nemacki film "Pandorina kutija" je jedan od najpoznatijih filmova u kojima je glumio.

    2001 - Deset godina posle raspada SFR Jugoslavije, predstavnici novonastalih država parafirali su u Beču Sporazum o podeli imovine bivše zajedničke zemlje.

    2001 - Amerikanac Erik Vajhenmajer prva je slepa osoba koja je osvojila Mont Everst, na koji se popeo zajedno sa Šermanom Bulom,64-godišnjim lekarom, koji je tako postao najstarija osoba koja je osvojila ovaj vrh.

    2001 - Umro je kubanski fotograf Alberto Korda (72), požnat po svojim fotografijama južnoameričkog gerilskog vodje Ernesta Če Gevare.

    2002 - U padu aviona kineske avio kompanije "Čajna erlajns" u more u tajvanskom zalivu, poginulo je 225 putnika i članova posade.

    2004 - Šef UNMIK-a Hari Holkeri podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga, tri meseca pre isteka mandata.

    2004 - U poplavama koje su zahvatile Dominikansku Republiku i Haiti poginulo je najmanje 1.950 osoba, koje su većinom odnele bujice reka.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

Strana 96 od 98 PrvaPrva ... 46869495969798 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •