Dogodilo se na današnji dan - Strana 93
Strana 93 od 98 PrvaPrva ... 43839192939495 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1,381 do 1,395 od ukupno 1456
  1. #1381

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 14. septembar

    1219. Proglašena je autokefalnost Srpske pravoslavne crkve,koju je kod romejskog (vizantijski) cara Teodora I Laskarisa i nikejskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao Sava Nemanjić, potom prvi srpski arhiepiskop, sa sedištem u manastiru Žiča. Car Dušan je 1346. uzdigao srpsku crkvu u rang patrijaršije.

    1262. Kralj Kastilje Alfonso zauzeo je luku Kadiz na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

    1321. Umro je Dante Aligijeri najveći italijanski pesnik, koji je u svom delu sintetizovao srednjevekovnu kulturu i nagovestio novi duh koji će se afirmisati u renesansi. Bio je i prozni pisac, književni teoretičar, filozof i političar. Njegova "Božanstvena komedija" smatra se jednim od najznačajnijih dela u svetskoj književnosti.

    1812. Francuske trupe pod Napoleonom Bonapartom ušle su u Moskvu, koju su Rusi u povlačenju zapalili.

    1829. Potpisan je Jedrenski mirovni ugovor kojim je okončan rusko-turski rat. Srbija je na osnovu Jedrenskog mira 1830. dobila hatišerif o samoupravi, a Grčka nezavisnost.

    1852. Umro je engleski fildmaršal, vojvoda Artur Velzli Velington, koji se proslavio pobedom nad Napoleonom 1815. kod Vaterloa.

    1852. Rođen je srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma ("Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče").

    1860. U Beogradu je umro srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka 1815. Izborio je Srbiji autonomiju 1830, a za sebe naslednu titulu kneza. Zbačen je 1839, ali se vratio na srpski presto 1858.

    1911. Ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin smrtno je ranjen u atenatu u pozorištu u Kijevu. Umro je četiri dana kasnije.

    1927. Isidora Dankan, slavna američka igračica, koja se smatra začetnikom modernog baleta, umrla je u Nici kada se ešarpa koju je imala oko vrata zaplela u točkove otvorenog automobila kojim je upravljala.

    1930. Nacional-socijalistička partija Adolfa Hitlera postala je druga partija po veličini u nemačkom parlamentu.

    1937. Umro je češki državnik i filozof Tomaš Garig Masarik, profesor Praškog univerziteta. Osnivač i ideolog liberalne Češke narodne stranke (1900-20) koja se borila za autonomiju Češke u okviru Austro-Ugarske. Bio je prvi predsednik Čehoslovačke od 1918. do 1935.

    1939. Helikopter "VS-300" ruskog konstruktora Igora Ivanoviča Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo je prvi uspešan let.

    1959. Sovjetska "Luna 2" je bila prvi vasionski brod koji se spustio na Mesec.

    1960. U Kongu je izvršen vojni udar pod vođstvom pukovnika Žozefa Mobutua, a premijer Patris Lumumba stavljen je u kućni pritvor u Leopoldvilu.

    1960. Na sastanku predstavnika zemalja proizvođača nafte u Bagdadu osnovana je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK).

    1975. U Amsterdamu jedan nezaposleni učitelj je kuhinjskim nožem isekao "Noćnu stražu", jednu od najdragocenijih Rembrantovih slika.

    1982. Dan nakon saobraćajne nesreće, umrla je princeza Grejs od Monaka, bivša američka filmska glumica Grejs Keli, dobitnica Oskara za ulogu u filmu "Provincijalka".

    1982. U eksploziji bombe podmetnute u sedište hrišćanske partije Falange u istočnom Bejrutu, poginuli su predsednik Libana Bašir Džemajel i još 20 ljudi.

    1992. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o povećanju broja i proširenju mandata međunarodnih mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini (Unprofor).

    1996. U Bosni su održani prvi opšti izbori posle potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu u decembru 1995. Pobedile su tri nacionalne stranke, Srba, Hrvata i Muslimana, čiji su ih lideri predvodili i tokom troipogodišnjeg oružanog sukoba.

    2001. Senat SAD usvojio je rezoluciju kojom se predsedniku Džordžu Bušu odobrava da "preduzme sve neophodne i odgovarajuće mere" povodom terorističkih napada 11. septembra. Predsednik Buš odobrio je mobilizaciju 50.000 rezervista.

    2001. Ahmad Šah Masud, legendarni komandant avganistanske gerile u borbi protiv Talibana, umro je od posledica ranjavanja u napadu bombaša-samoubice, 9. septembra.

    2003. Na referendumu u Švedskoj građani su se izjasnili protiv priključenja te zemlje Evropskoj monetarnoj uniji.

    2009. Haški tribunal osudio je Florans Artman, bivšu predstavnicu glavne tužiteljske tog suda Karle del Ponte na kaznu od 7.000 evra, proglasivši je krivom za nepoštovanje suda, jer je objavila dve poverljive odluke suda iz procesa protiv Slobodana Miloševića.

  2. #1382

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 17. septembar

    1580. Rođen je španski pisac Fransisko Gomez de Kevedo i Viljegas, velikan Zlatnog veka španske književnosti i jedan od najznačajnijih satiričara u svetskoj književnosti ("Snoviđenja", "Život lupeža")

    1631. U Tridesetogodišnjem ratu Šveđani i nemački protestanti pod komandom švedskog kralja Gustava Adolfa pobedili su carsku vojsku (Katolička liga) pod vođstvom grofa Tilija kod Lajpciga.

    1665. U Londonu je izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 70.000 ljudi.

    1787. Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD potpisali su Ustav SAD. Uz kasnije dodate amandmane, taj ustav je i sada na snazi i najstariji je važeći ustav u svetu. U njemu je prvi put primenjena ideja francuskog filozofa Monteskjea o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

    1796. Prvi predsednik SAD Džorž Vašington uputio je američkom narodu oproštajnu poruku i povukao se na svoje imanje. Za predsednika je izabran 1788.

    1809. Mirom u Fredrikshamu završen je švedsko-ruski rat u kojem je Rusija osvojila Finsku.

    1826. Rođen je nemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman, koji je otvorio nove pravce razvoja matematike i njene primene u fizici i mehanici. Niz matematičkih pojmova ima po njemu naziv.

    1857. Rođen je ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, čije su teorije i otkrića bili osnova za razvoj astronautike. Godine 1903. objavio je prvo delo iz teorije astronautike "Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima".

    1889. Povodom 500. godišnjice Kosovske bitke, u kraljevini Srbiji ustanovljen je "Orden kneza Lazara", koji su mogli da nose samo vladar i punoletni prestolonaslednik.

    1900. Britanska kraljica Viktorija I Aleksandrina potpisala je dokument kojim je Australija ušla u Komonvelt kao federalna unija šest bivših britanskih kolonija.

    1908. Rođen je ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u 20. veku. Proslavio se 1935. na međunarodnom takmičenju u Varšavi i 1937. nagradom "Isaj" u Briselu, a potom je sa velikim uspehom nastupao širom sveta.

    1918. Posle trodnevne ofanzive, Prva i Druga srpska armija su uzpomoć dve francuske divizije probile Solunski front u Prvom svetskom ratu. Nemci i Bugari bili su primorani da se povuku. Proboj Solunskog fronta omogućio je srpskoj vojsci povratak u domovinu i, kao jedna od najuspešnijih operacija u Prvom svetskom ratu, doprineo
    konačnom slomu Centralnih sila.

    1931. RCA Viktor kompanija predstavila je prvu long-plej gramofonsku ploču na 33 obrtaja u hotelu Savoj u Njujorku.

    1939. Sovjetska Crvena armija ušla je u Poljsku sa istoka, zaposela krajeve zapadne Belorusije i Ukrajine i zarobila 217.000 Poljaka. Istovremeno Nemci su napali Varšavu iz vazduha i sa kopna.

    1944. Spuštanjem britanskih padobranaca kod grada Arnhema u Holandiji počela je operacija "Market Garden" u Drugom svetskom ratu, s ciljem da se uspostavi mostobran na reci Rajni i zaobiđe nemačka linija odbrane. Savezničke trupe naišle su na neočekivano jak otpor Nemaca i operacija je propala uz velike savezničke gubitke.

    1961. Obešen je bivši turski premijer Adnan Menderes, kojeg je u maju 1960. oborila vojna hunta generala Džemala Gursela i osudila na smrt zbog izdaje reformskih principa Kemala Ataturka.

    1978. Potpisivanjem okvirnog plana za mir na Bliskom istoku, u Kemp Dejvidu su završeni razgovori predsednika Egipta Anvara el Sadata, premijera Izraela Menahema Begina i predsednika SAD Džimija Kartera.

    1980. Bivši diktator Nikaragve general Anastasio Somosa Debajle ubijen je u atentatu u Paragvaju, gde je živeo u izbeglištvu posle zbacivanja sa vlasti u julu 1979.

    1994. Umro je britanski filozof austrijskog porekla Karl Rajmund Poper, jedan od najuticajnijih mislilaca 20. Veka ("Logika istraživanja", "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji", "Beda istoricizma").

    1997. U blizini Fojnice, u centralnoj Bosni, srušio se helikopter UN u kojem su poginuli 12 predstavnika međunarodne zajednice i pomoćnik Visokog predstavnika UN za Bosnu i Hercegovinu Gerd Vagner.

    2001. Okružni sud u Beogradu obustavio je krivični postupak protiv čelnika zapadnih zemalja i NATO-a zbog agresije na SR Jugoslaviju 1999. Postupak je obustavljen nakon što je javni tužilac odustao od optužnice, a Vrhovni sud Srbije ukinuo presudu kojom su optuženi osuđeni na po 20 godina zatvora.

    2001. Makedonska vlada je saopštila da će NATO trupama dozvoliti da ostanu u zemlji i po završetku njihovog mandata.

    2004. Ministri odbrane pet zemalja EU (Holandija, Francuska, Italija, Španija i Portugal) potpisali su sporazum o osnivanju Evropske žandarmerije sa sedištem u Vićenci, na severoistoku Italije.

  3. #1383

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. septembar

    Danas je subota, 18. septembar, 261. dan 2010. Do kraja godine ima 104 dana.

    1502. - Španski moreplovac Kristifor Kolumbo dospeo je na obalu današnje Kostarike na četvrtom i poslednjem putovanju u Novi svet.

    1709. - Rođen je engleski pisac i leksikograf Semjuel Džonson, čiji je "Rečnik engleskog jezika" iz 1755. više od veka važio za najautoritativniji na engleskom govornom području. Ostala dela: poema "Taština ljudskih želja", tragedija "Irena", kritičarsko delo "Životi pesnika".

    1739. - Beogradskim mirom okončan je rat započet 1737. između Osmanskog carstva i Austrije. Turska je tada povratila teritoriju Srbije severno od Zapadne Morave. Austrija je evakuisala i Malu Vlašku (Oltenija) i mali deo Bosne u Posavini - što je sve dobijeno Požarevačkim mirom 1718. Austrija je tada ipak zadržala teritorije severno od Save i Dunava (Banat i jugoistok Srema).

    1759. - Francuska je nakon vojnog poraza prepustila Britancima koloniju Kvebek (danas savezna država Kanade). O žestini sukoba govori i podatak da su u poslednjoj bici poginula oba komandanta - Britanac Džejms Volf i Francuz Luj Monkalm.

    1810. - U Čileu je počeo ustanak protiv španske kolonijalne vlasti pod vođstvom Bernarda O'Iginsa, potonjeg čileanskog diktatora od 1817. do 1823.

    1819. - Rođen je francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko, koji je s Armanom Ipolitom Lujem Fizoom izmerio brzinu svetlosti. Ogledom s klatnom (Fukoov eksperiment) je dokazao obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop, usavršio teleskop, otkrio vrtložno-vihorne struje u metalnim masama (Fukoove struje).

    1851. - Izašao je prvi broj "Njujork tajmsa". Osnivač dnevnog lista koji je brzo stekao veliki ugled bio je Henri Džervis Rejmond.

    1905. - Rođena je švedska filmska glumica Greta Luiza Gustafson, poznata kao Greta Garbo, najpopularnija zvezda svetskog filma, koja je slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Spontana i veoma inteligentna, bila je simbol ženstvenosti i igrala je od 1921. do 1941, kad je odlučila da se povuče.

    Filmovi: "Poljubac", "Mata Hari", "Ana Kristi", "Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Dama s kamelijama", "Marija Valevska".

    1911. - Umro je ruski predsednik vlade Petar Stolipin. Smrtno je ranjen u atenatu u pozorištu u Kijevu četiri dana ranije. Kao šef vlade od 1906. ekonomskim reformama je preporodio rusku privredu koja je tada bila u ogromnom usponu. Veoma oštrim metodama suzbijao je boljševike, zbog njihove antidržavne politike, zbog čega je i ubijen.

    1931. - Japan je započeo rat sa Kinom napadom na Mandžuriju (danas severoistočna Kina). Mandžurija je okupirana, a 3. marta 1932. proglašena je "nezavisnost" te zemlje (Carevina Mandžukuo). Na čelo Mandžukua japanci su doveli poslednjeg kineskog cara Pu Jia, koji nije imao efektivnu vlast.

    1934. - Sovjetski Savez je ušao u Društvo naroda.

    1961. - U avionskoj nesreći iznad Severne Rodezije (današnja Zambija) pod okolnostima koje nisu rasvetljene, poginuo je švedski doplomata, generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1953. Hjalmar Agne Dag Hamaršeld, doktor filozofije i akademik.

    Smrt je prekinula Hamaršeldovu misiju rešavanja kongoanske krize, u kojoj njegovi stavovi nisu bili u skladu sa željama uticajnih zapadnih zemalja. Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.

    1964. - Umro je irski pisac Šon O'Kejzi, samouk čije se drame odlikuju sočnim dijalogom, mešavinom tragičnog i komičnog. Bio je u mladosti fizički radnik i komunista, organizator irske Građanske armije i borac za slobodu Irske.

    Dela: "Junona i paun", "Senka tobdžija", "Katlina sluša", "Plug i zvezde", "Prokletstva i blagoslovi", "Crvene ruže za mene", "Doboši oca Neda", "Biskupove logorske vatre".

    1973. - U UN su primljene Istočna i Zapadna Nemačka i Bahami.

    1978. - Zbog egipatsko-izraelskog sporazuma u Kemp Dejvidu, ostavke su u znak protesta podneli šef diplomatije Egipta Ibrahim Kamel i ambasador u SAD Ašraf Gorbal.

    1981. - U Francuskoj je ukinuta smrtna kazna.

    1982. - Libanska hrišćanska milicija okončala je masakr u palestinskim izbegličkim logorima Sabra i Šatila u Bejrutu, tokom kojeg je ubila najmanje 800 ljudi, revanširajući se tako islamskim teroristima koji su četiri dana ranije ubili lidera hrišćana i novoizabranog predsednika Libana Bešira Džemaila.

    1988. - Vojna hunta je oborila vladu predsednika Burme (danas Mjanmar) Maunga Maunga, dan pošto je vojska u centru Ranguna pucala na prodemokratske demonstrante i ubila hiljade ljudi.

    1993. - Oko 2.000 dobrovoljaca krenulo je u opkoljeni grad Suhumi, odgovarajući na apel predsednika Gruzije Eduarda Ševardnadzea da se oružjem suprotstave separatistima u gruzijskoj autonomnoj republici Abhaziji.

    1997. - Islamski teroristi napali su u centru Kaira turistički autobus i ubili devet nemačkih turista i egipatskog vozača.

    2001. - Predsednik SAD Džordž Buš potpisao je dokument kojim je odobrio vojnu akciju protiv odgovornih za terorističke napade na Njujork i Vašington sedam dana ranije.

    2002. - Umrla je Margita Stefanović Magi, muzičar. Završila je arhitekturu, ali je bila i školovani muzičar. Najpoznatija je kao klavijaturista grupe Ekaterina Velika (prvobitno Katarina II) kultne muzičke grupe beogradskog "Novog talasa" 80-ih 20. veka. Rođena je u porodici intelektualaca - otac Slavoljab Stefanović-Ravasi bio je poznati srpski režiser i dramaturg.

    2005. - U Avganistanu su održani parlamentarni i lokalni izbori, prvi put posle 1969. godine.

    2005. - Umro je ruski novinar i pisac Jegor Jakovljev, jedan od simbola demokratskih promena iz vremena glasnosti i perestrojke, koji je kao glavni urednik lista "Moskovskije novosti", od 1986. do 1991. od lista napravio centar oko kojeg su se okupljali intelektualci koji su podržavali suštinske promene u sovjetskoj Rusiji.

    2006. - Prilikom velikih demonstracija u Budimpešti povređeno je više od 120 demonstranata i više od 100 policajaca. Demonstracije je izazvao snimak izjave premijera Ferenca Đurčanja na kom on govori da su "članovi koalicije u proteklih godinu i po dana (otkako je on došao na vlast) neprekidno lagali građane". Među militantnim demonstrantima posebno se isticao Laslo Torockai, lider pronacističkog pokreta "64 županije".

    2008. - Zamenik predsednika Vlade Srbije, ministar policije Ivica Dačić i direktor "Europola" Maks Peter Rasel potpisali su, u Palati "Srbija" u Novom Beogradu, Sporazum o strateškoj saradnji Vlade Srbije i evropske policijske kancelarije - "Europol".

    Sporazum je jedan od koraka ka približavanju Uniji i bitan je zbog suzbijanja terorizma, trgovine ljudima i drugih vidova prekograničnog kriminala, kao i zbog razmene iskustava.

    2008. - Okružni sud UNMIK-a u Peći osudio je Jetona Muljaja, koji je 30. marta 2007. na manastir Visoki Dečani ispalio projektil iz ručnog raketnog bacača, na tri i po godine zatvora. Manastir Dečani napadnut je četiri puta tokom prethodnih osam godina, jednom 2000. dva puta 2004. i četvrti put marta 2007. Tokom tih napada 24 granate pale su u neposrednoj blizini hrama, a napad iz marta 2007. je prvi u kojem je izvršilac pronađen i osuđen.

    Manastir Dečani, verovatno najveličanstveniji hram srednjovekovne Srbije zadužbina je srpskog kralja Stefana III Dečanskog Nemanjića i cara Dušana. Gradnja hrama okončana je 1335. a freske zu završene 1350. Glavni neimar bio je majstor Vita Kotoranin. Od 2004. Dečani se nalaze na listi zaštićenih objekata kulture UNESKO-a.

    2009. - Umrla je Jelena Ječmenica solista Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, mecosopran i profesor solo pevanja u Muzičkoj školi "Isidor Bajić". Na sceni SNP-a ostvarila je brojne uloge poput Dome u "Eri s onog svijeta", Končakovne u "Knezu Igoru", Karmen u istoimenoj predstavi, Fenene u "Nabukou", Olge u "Evgeniju Onjeginu", Madlene u "Rigoletu". Nosilac je između ostalog i Zlatne medalje "Jovan Đorđević", najvišeg priznanja SNP-a.

  4. #1384

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 19. septembar

    Danas je nedelja, 19. septembar, 262. dan 2010. Do kraja godine ima 103 dana.

    1356 - Engleska vojska pod vođstvom Crnog Princa, sina kralja Edvarda III, u bici kod Poatjea porazila je vojsku francuskog kralja Žana II, čime je okončana prva faza Stogodišnjeg rata. Istog dana 1370. Crni Princ je zauzeo i opustošio Limož.

    1551 - Rođen je francuski kralj Anri III, poslednji vladar iz dinastije Valoa. Tokom njegove vladavine od 1574. zemlja je bila zahvaćena sukobima rimokatolika i hugenota (francuskih protestanata).

    1802 - Rođen je mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa Mađarske revolucije 1848. i rata za nezavisnost od Austrije, guverner oslobođene Mađarske od aprila do avgusta 1849. Nakon mađarske kapitulacije 13. avgusta 1849. živeo je u izbeglištvu (Turska, Engleska, SAD, Italija) gde je kao vođa emigracije agitovao za nezavisnost Mađarske.

    1814 - U Požeškoj nahiji u Srbiji počela je Hadži-Prodanova buna. Ustanak pod vođstvom igumana Pajsija i Hadži-Prodana proširio se i na Kragujevačku i Jagodinsku nahiju, ali nije dobio podršku Miloša Obrenovića koji je smatrao da je ustanak preuranjen. I pored obećanja da će ustanicima biti oprošteno, Turci su pogubili oko 300 ustanika među kojima i igumana Pajsija, a Hadži-Prodan je prebegao u Austriju.

    1837 - Kod Požarevca su održani prvi vojni manevri regularne srpske vojske, koji su trajali 20 dana uz učešće 1.700 vojnika.

    1888 - Prvo svetsko takmičenje za izbor lepotice održano je u belgijskoj banji Spa, a prva zvanično najlepša žena na planeti je postala 18-godišnja Kreolka iz Gvadelupe Berta Sukare.

    1911 - Rođen je engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. Njegov prvi objavljeni i najpoznatiji roman "Gospodar muva" postao je svetski bestseler.

    1914 - Počela je bitka na Mačkovom kamenu u Prvom svetskom ratu. Nakon četvorodnevnih borbi, nadmoćnija austrougarska vojska prisilila je Srbe na povlačenje.

    1922 - Rođen je češki atletičar Emil Zatopek, koji je na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. osvojio zlatnu medalju u trci na 10.000 metara, a na Igrama 1952. u Helsinkiju na 5.000, 10.000 i u maratonu. Oborio je 18 svetskih rekorda i pobedio zaredom u 69 trka između 1949. i 1951.

    1928 - "Parobrod Vili", prvi animirani crtani film u kojem se pojavio Miki Maus, prikazan je u njujorškom bioskopu "Koloni teatar".

    1939 - Sovjetske trupe stigle su na mađarsku granicu i istovremeno su na severu Evrope okupirale Vilnus (danas glavni grad Litvanije), koji je bio pod poljskom upravom.

    1941 - Nemci su u Drugom svetskom ratu zauzeli Kijev, posle bitke koja je trajala 45 dana; britanske trupe ušle su u Teheran.

    1955 - U Argentini je vojska oborila sa vlasti predsednika Huana Dominga Perona, koji je izbegao i do 1973. živeo u inostranstvu. Po povratku u zemlju, ponovo je izabran za predsednika i bio na čelu države do smrti 1974.

    1957 - Amerikanci su u Nevadi izvršili prve podzemne nuklearne probe.

    1961 - Građani Jamajke su se na referendumu izjasnili za izdvajanje zemlje iz Zapadnoindijske Federacije.

    1985 - U glavnom gradu Meksika Sjudad Meksiku i okolini u zemljotresu poginulo je oko 12.000, a ranjeno 40.000 ljudi.

    1989 - U eksploziji aviona DC-10 francuske kompanije UTA, na liniji Brazavil-Pariz, iznad Nigera, za koju je kasnije optužena Libija, poginuli su svi putnici i članovi posade (171).

    1991 - Kolone tenkova Jugoslovenske narodne armije krenule su iz Beograda prema Hrvatskoj, gde su počeli sukobi srpskih naoružanih grupa i hrvatske policije. Hrvatska je 25. juna 1991. proglasila samostalnost i izdvojila se iz SFR Jugoslavije.

    1992 - Savet bezbednosti UN iskljucio je SR Jugoslaviju iz svetske organizacije, osporivši joj pravo da automatski nasledi SFRJ. SRJ je ponovo postala članica UN 2. novembra 2000. godine, nakon što je demokratska opozicija preuzela vlast u Srbiji.

    1994 - Američke trupe iskrcale su se na Haiti u operaciji koju je Vašington označio kao "ponovno uspostavljanje demokratije" u toj zemlji.

    1999 - U Beogradu je umro Pavle Ivić, jedan od vodećih jugoslovenskih lingvista, član Srpske akademije nauka ("O govoru galipoljskih Srba", "Srpski narod i njegov jezik").

    2000 - U Pragu je počelo petodnevno zasedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, tokom kojeg se više hiljada demonstranata, protivnika globalizacije sukobilo sa policijom. U sukobima su povređena 142 demonstranta i 123 policajca, a centar Praga je demoliran.

    2001 - Islamski sveštenici su pozvali terorističkog lidera Osamu Bin Ladena da dobrovoljno napusti Avganistan, ali mu nisu odredili rok za izlazak iz zemlje. SAD zapretile da će napasti Talibane, ukoliko ne predaju Bin Ladena.

    2003 - Bivši američki predsednik Bil Klinton posetio je Prištinu gde je proglašen za počasnog doktora prištinskog univerziteta. Dan kasnije on je u Potočarima kod
    Srebrenice (BiH) otvorio Memorijalni centar u znak sećanja na Bošnjake ubijene u leto 1995. godine.

    2008 - Umro je Mauricio Kagel, jedan od najznačajnijih savremenih kompozitora, koji se bavio filmom, esejistikom, kamernom muzikom, komponovao je za radio drame i imao ključan uticaj u oblasti instrumentalnog teatra.

  5. #1385

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 20. septembar

    Danas je ponedeljak, 20. septembar, 263. dan 2010. Do kraja godine ima 102 dana.

    480. p.n.e. U pomorskoj bici kod ostrva Salamina u Egejskom moru, Grci su pod komandom atinskog vojskovođe Temistokla porazili Persijance koje je predvodio kralj Kserks I, čime je osigurana prevlast Atine na moru.

    1519. Portugalski moreplovac Fernando Magelan isplovio je iz Sevilje sa pet brodova na put oko sveta. Magelan je poginuo u borbi sa domorocima na ostrvu Muktan 1521, a u Sevilju se u septembru 1522. vratio samo jedan brod "Viktorija" sa 18 mornara. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.

    1697. U Rejsvijku kod Haga, Engleska, Španija, Holandija i Nemačko Carstvo potpisali su mirovni ugovor sa Francuskom, čime je okončan rat Velike alijanse. Veštom diplomatijom, Francuska je uspela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije.

    1833. Rođen je italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsednik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906, a u mladosti Garibaldijev sledbenik i borac.

    1842. Rođen je škotski hemičar i fizičar Džejms Đuer, pronalazač termos-boce. Prvi je proizveo tečan (189, a zatim i čvrst vodonik (1899).

    1863. Umro je nemački filolog i pisac Jakob Grim osnivač savremene germanistike. Sa bratom Vilhelmom sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za decu. Započeo je rad na velikom "Nemačkom rečniku" (1852). Prevodio je srpske narodne pesme koje je sakupio Vuk Stefanović Karadžić.

    1870. Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II ušle su u Rim čime je završeno ujedinjenje Italije. Papa Pije IX povukao se u Vatikan i proglasio se zatvorenikom.

    1928. Veliki fašistički savet postao je vrhovno zakonodavno telo u Italiji, umesto dotadašnjeg Veća poslanika.

    1934. Rođena je italijanska filmska glumica Sofija Šikolone, poznata kao Sofija Loren, dobitnica Oskara 1961. Za film "Dve žene". Proslavila se filmovima "Čočara", "Crna orhideja", "Hleb, ljubav i ...", "Čežnja pod brestovima".

    1945. Sveindijski kongres i njegovi lideri Mahatma Gandi i Pandit Nehru odbacili su britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije.

    1957. Umro je finski kompozitor Jan Sibelijus autor sedam simfonija, popularnog violinskog koncerta i čuvene simfonijske poeme "Finlandija".

    1960. Trinaest afričkih država koje su stekle nezavisnost i bivša britanska kolonija Kipar primljeni su u UN.

    1970. Sovjetski kosmički brod "Luna 16" spustio se na Mesec i pokupio uzorke mesečevog tla.

    1976. Švedska Socijaldemokratska partija izgubila je na parlamentarnim izborima, prvi put posle više od 40 godina.

    1977. Vijetnam i Džibuti primljeni su u UN kao 149. i 150. članica međunarodne organizacije.

    1979. Žan Badel Bokasa, vladar Centralnoafričkog carstva, oboren je sa vlasti. Novi šef države, bivši predsednik Dejvid Dako vratio je zemlji status republike. Bokasa je 1965. vojnim udarom srušio Daka, a 1976. ukinuo republiku i proglasio se carem.

    1981. Centralnoamerička država Belize na obali Karipskog mora (bivši Britanski Honduras) stekla je nezavisnost od Velike Britanije.

    1984. U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Bejrutu poginulo je 16 ljudi, a američki ambasador je povređen.

    1990. Parlamenti Istočne i Zapadne Nemačke potvrdili su ugovor o ujedinjenju dveju država.

    1990. Umro je srpski konstruktor aviona Slobodan Zrnić, dekan Mašinskog fakulteta Novosadskog univerziteta, jedan od konstruktora letilica IK-3 i S-49. Avion IK-3 je 6. aprila 1941. u Drugom svetskom ratu učestvovao u odbrani Beograda.

    1991. Crnogorski parlament je u Žabljaku proglasio Crnu Goru ekološkom državom i prihvatio deklaraciju o zaštiti prirode. Projekat prve ekološke države u svetu prihvaćen je 1992. Na svetskom eko-samitu u Brazilu pod pokroviteljstvom UN.

    2000. U Moskvi je u 65. godini umro ruski kosmonaut German Titov, drugi čovek koji je leteo u svemir. Titov je avgusta 1961. godine, u brodu "Vostok 2", proveo 25 sati u svemiru, obišavši zemlju 17 puta. Za zasluge u osvajanju vasione, dobio je najviše državne nagrade i zvanje heroja ŠSR.

    2001. Albanski teroristi započeli su predaju poslednjih količina oružja NATO trupama u Makedoniji. Tog dana je u makedonskom parlamentu počela diskusija o ustavnim amandmanima kojima bi se albanskoj manjini garantovala veća prava.

    2003. Bivši američki predsednik Bil Klinton, zvanično je otvorio Memorijalni centar u Potočarima (BiH) posvećen žrtvama masakra u Srebrenici 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ubile oko 8.000 Bošnjaka.

    2005. U Beču je umro poznati "lovac na naciste" Simon Vizental koji je zaslužan za hapšenje više od 1.000 pripadnika nemačkog nacističkog režima, među kojima je jedan od najbližih Hitlerovih saradnika Adolf Ajhman, kao i bivši komandant koncentracionog logora Treblinka Franc Štangl.

  6. #1386

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 21. septembar

    Danas je utorak, 21. septembar, 264. dan 2010. Do kraja godine ima 101 dan.

    19. p. n. e. - Umro je rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac dela u kojima je veličao rimsku prošlost i vekovima bio uzor evropskim pesnicima. U junačkom epu "Eneida", pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju koji je posle dugih lutanja i borbi dospeo u Lacijum (oblast južno od Tibra) i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala dela: "Pastirske pesme" (ekloge), "Pesme o poljoprivredi" (georgike).

    1327. - Engleskog kralja Edvarda II u zamku Berkli ubili su supruga Izabela od Francuske i njen ljubavnik Rodžer de Mortimer. Kraljičin ljubavnik je potom vladao u ime prestolonaslednika Edvarda III, koji ga je 1330. zatvorio i pogubio.

    1452. - Rođen je italijanski verski reformator Đirolamo Savonarola, dominikanski kaluđer, koji je kritikovao moralnu iskvarenost rimske kurije, posebno pape Aleksandra VI. Podstakao je i vodio ustanak u Firenci 1494. kada je zbačen s vlasti Pjetro de Mediči i proterana porodica Mediči.

    Proglasio je republiku i stvorio teokratski poredak, ali je doneo i duh verske isključivosti. Papa ga je ekskomunicirao iz rimokatoličke crkve, a 1498. je uhvaćen u borbi i potom spaljen na lomači u Firenci. Dela: "Propovedi", "Ispitivanje savesti".

    1726. - Rođen je srpski istoričar, teolog, književnik Jovan Rajić. Školovao se u Sremskim Karlovcima, gde je i rođen, u jezuitskoj gimnaziji u Komoranu, i u Šopronu (protestantska gimnazija). Zaršio je Duhovnu akademiju u Kijevu. Radio je kao profesor u Karlovcima i Novom Sadu (geografija sa istorijom).

    Pošto se zamonašio 1772. postaje arhimandrit manastira Kovilj u Bačkoj. Uz Dositeja Obradovića on je verovatno najučeniji Srbin svog vremena. Njegov "Katihizis", koji je izradio na traženje carice Marije Terezije, najprevođenija je srpska knjiga 18. veka. Prevedena je na rumunski (2 prevoda) nemački, mađarski i grčki. Prevodio je sa ruskog i nemačkog, književno, bogoslovsko i istoriografsko štivo.

    Njegova "Istorija", obimno delo objavljeno u 4 toma (1794/95) ostavila je ogroman trag u srpskoj kulturi. To je prva publikacija u srpskoj književnoj istoriji za koju su bili upisivani prenumeranti (pretplatnici). I na literarnom polju imao je sjajne rezultate, njegova poema "Boj zmaja sa orlovi" smatra se najboljim pesničkim ostvarenjem srpske literature 18. veka.

    Dela: "Katihizis mali", "Boj zmaja sa orlovi", "Stihi o vospominaniji smrti", "Istorija raznih slovenskih narodov", "Traedokomedija" (prerada dela Emanuila Kozačinskog), "Molitvenik", "Istorija katihizma", "Bezpristrastnaja istoričeskaja povest", "Pravila monašeskaja".

    1792. - U Francuskoj je na prvoj sednici Konventa (skupština), na predlog Koloa D'Erbua, zbačena monarhija.

    1832. - Umro je škotski pisac Valter Skot, tvorac modernog istorijskog romana. Sakupljao je narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski srpsku narodnu pesmu "Hasanaginica". Dela: romani "Veverli", "Gaj Manering", "Starinar", "Rob Roj", "Ajvanho", "Talisman", "Kenilvort", "Kventin Dervard", "Grof Robert".

    1842. - Umro je grof Sava Tekelija, veliki mecena, jedan od prvaka Srba tadašnje Austrije, po obrazovanju pravnik, osnivač i predsednik Matice srpske, narodni dobrotvor. Velikim zaveštanjem od 150.000 forinti, nekoliko kuća i zemljišnih poseda, osnovao je 1838. u Pešti zadužbinu "Tekelijanum" pod upravom Matice srpske (za čiji je rad on takođe obezbedio velika sredstva), kako bi srpskim đacima iz Vojvodine i drugih krajeva omogućio univerzitetsko školovanje u glavnom gradu Ugarske.

    Kao veleposednik (grof) iz Arada (danas Rumunija) aktivno je učestovovao u političkom životu ugarskih Srba i materijalno je pomagao gotovo sve srpske nacionalne akcije. Matica srpska ga je 1838. izabrala za doživotnog predsednika.

    1844. - Rođen je srpski pisac i političar Svetomir Nikolajević, profesor Velike škole, član Srpske kraljevske akademije, predsednik vlade Srbije, ministar unutrašnjih dela i jedan od osnivača Radikalne stranke. Studirao je istoriju na Velikoj školi u Beogradu i na više evropskih univerziteta.

    Znatno je uticao na srpsku književnost u drugoj polovini 19. veka. Napisao je veliki broj studija, kritika, članaka i eseja, od kojih su mnogi objavljeni u dve sveske pod naslovom "Listići iz književnosti".

    1846. - Rođen je srpski političar, politički mislilac i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj i Rusiji, gde je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu "Radenik". Bio je pod uticajem ruskog "narodnjaštva".

    Ubrzo je proteran iz Srbije i godinu dana je živeo u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas Javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog navodne štamparske krivice odležao je devet meseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan.

    Člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. veka. Političke ideje razradio je u delu "Srbija na istoku", najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.

    1860. - Umro je nemački filozof Artur Šopenhauer, dubok pesimist. Individualnu egzistenciju je smatrao beskrajnom patnjom, ovaj svet najgorim od svih svetova (na tradicijama antičke misli), a osnovno moralno osećanje sažaljenjem.

    Dela: "O četvorostrukom korenu principa dovoljnog razloga", "Svet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".

    1866. - Rođen je engleski pisac Herbert Džordž Vels, rodonačelnik naučno-fantastične literature, autor mnogih popularno-naučnih, istorijskih, socijalnih i fantastičnih romana i pripovedaka.

    Dela: "Rat svetova", "Vremenska mašina", "Istorija sveta", "Ostrvo doktora Moroa", "Hrana bogova", "Nevidljivi čovek", "Novi Makijaveli", "Tono Bangi", "Čovečanstvo", "Novi svet", Nauka o životu", "Kips".

    1867. - Rođen je američki političar Henri Luis Stimson, ministar rata SAD od 1911. do 1913. i od 1940. do 1945. idejni tvorac najvećeg pojedinačnog ratnog zločina u istoriji čovečanstva. Na njegovu preporuku predsednik SAD Hari Truman odlučio je da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, iako je Japan praktično već bio poražen.

    1899. - Osnovana je muzička škola "Mokranjac", najstarija muzičko-pedagoška institucija u Srbiji koja postoji u kontinuitetu do danas. Prvobitni naziv bio je Srpska muzička škola, a preimenovana je 1946. Osnivač škole bilo je Beogradsko pevačko društvo.

    Prilikom osnivanja za članove Saveta Škole izabrani su Stevan Mokranjac, Stanislav Binički i Cvetko Manojlović. Osim njih nastavnik je tada bio i Jovan Ružička. Prvi direktor bio je Mokranjac.

    1909. - Rođen je Kvame Nkrumah, prvi predsedik Gane, borac protiv kolonijalizma, teoretičar antikolonijalizma i lider Pokreta nesvrstanosti.

    Dela: "Autobiografija Kvame Nkrumaha", "Govorim o slobodi", "Afrika se mora ujediniti", "Neokolonijalizam, poslednji stadijum imperijalizma", "Kongoanski izazov", "Glas iz Gane", "Velika laž", "Tamni dani Gane", "Priručnik revolucionarne borbe", "Spektar crne moći".

    1938. - Vlada Čehoslovačke pristala je na britansko-francuski plan o prepuštanju takozvane Sudetske oblasti Nemačkoj. Tim terminom su Nemci nazivali češke oblasti sa znatnim procentom nemačkog stanovništva.

    1939. - Rumunski fašisti ubili su predsednika vlade Rumunije Armanda Kalineskua, protivnika nacističke Nemačke.

    1958. - Rođen je Milan Mladenović, srpski muzičar, kompozitor, pesnik. Najpoznatiji je kao pevač i gitarista beogradske rok grupe Ekaterina Velika, ali i autor zapaženih tekstova. Jedan je od nosilaca beogradskog "Novog talasa" 80-ih godina 20. veka. Bio je osnivač i član kultnih rok sastava "Šarlo akrobata" i kasnije "Katarina II" ("Ekaterina velika").

    Dela: albumi "S vetrom u lice", "Ljubav", "Samo par godina za nas", "Dum dum", "Neko nas posmatra", zbirka poezije: "Dečak iz vode" (posthumno).

    1964. - Malta je postala nezavisna posle 164 godine britanske vladavine.

    1973. - Jugoslavija je prekinula diplomatske odnose s Čileom, 10 dana posle puča generala Augusta Pinočea, izvedenog uz pomoć SAD, u kojem je ubijen socijalistički predsednik Salvador Aljende.

    1974. - Umro je američki filmski glumac Volter Brenan, prvi glumac dobitnik tri Oskara, verovatno najčuveniji epizodista svih vremena.

    Filmovi: "Frankeštajnova nevesta", "Furija", "Dođi i uzmi", "Zapadnjak", "Kentaki", "Imati i nemati", "Moja draga Klementina", "Crvena reka", "Rio Bravo".

    1976. - Bivši čileanski ministar Orlando Letelije ubijen je u Vašingtonu u eksploziji bombe podmetnute pod njegov automobil.

    1992. - Meksiko i Vatikan uspostavili su pune diplomatske odnose posle prekida od 130 godina.

    1993. - Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio je dumu (skupštinu) koja je ugrožavala njegovu vlast izborom potpredsednika Aleksandra Ruckoja za vršioca dužnosti šefa države.

    1996. - U avionu predsednika Kolumbije Ernesta Sampera, koji je trebalo da putuje u SAD, na aerodromu u Bogoti je posle anonimne prijave pronađeno četiri kilograma heroina, što je izazvalo brojne optužbe i sumnjičenja šefa države za veze s narko-mafijom.

    1999. - Na Tajvanu je u zemljotresu poginulo njmanje 2.300 ljudi.

    2000. - Okružni sud u Beogradu osudio je u odsustvu na po 20 godina zatvora 14 zapadnih lidera zbog ratnih zločina počinjenih tokom agresije NATO na Srbiju (SRJ) u proleće 1999.

    2002. - Lavina blata i kamenja koja se obrušila sa jednog glečera na selo Njižnji u ruskoj republici Severna Osetija usmrtila je više od 100 ljudi.

    2007. - Umro je Petar Stambolić dugogodišnji funkcioner iz vremena Josipa Broza. Stambolić je rođen 1912. u Brezovi kod Ivanjice, a komunističkom pokretu pristupio je 1935. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Bio je većnik i član Predsedništva Drugog zasedanja AVNOJ-a. Bio je član Predsedništva SFRJ i Predsedništva CK Saveza komunista kao i predsednik Predsedništva SFRJ.

    2008. - Zdravstveni zvaničnici Kine saopštili su da je Više od 50.000 ljudi, većinom deca, obolelo u Kini kao posledica konzumiranja mleka i mlečnih proizvoda zatrovanih melaminom. Najveći broj obolelih registrovan je u provinciji Habei. Melamin je organska baza, koju koriste pojedine prehrambene kompanije kako bi povećale nivo proteina u namirnicama.

  7. #1387

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 22. septembar

    Danas je sreda, 22. septembar, 265. dan 2010. Do kraja godine ima 100 dana.

    1241 - Ubijen je Sturulson Snori, najznačajniji pisac stare islandske književnosti, autor dela "Snorra Eđa" koje sadrži legende iz drevne severnjačke mitologije i "Orbis terrarum", sage o norveškim mitskim počecima. Smatra se da je ubistvo naručio norveški kralj Hakon VI iz političkih razloga.

    1499 - Mirom u Bazelu okončan je Švapski rat između Švajcarske lige i nemačkog kralja Maksimilijana I, a Švajcarska je stekla nezavisnost.

    1735 - Robert Volpol postao je prvi britanski premijer koji se uselio u rezidenciju u Dauning stritu broj 10 u Londonu.

    1789 - Rusko-austrijske snage pod komandom ruskog vojskovođe Aleksandra Suvorova nanele su težak poraz Turcima u bici kod Rimnika.

    1791 - Rođen je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize.

    1792 - Dan posle obaranja monarhije, Francuska je proglašena republikom i na snagu je stupio novi kalendar, kojim je za početak računanja nove ere uzet jesenji ekvinocij - 23. septembar 1792.

    1862 - Oto fon Bizmark postao je pruski kancelar. Pod geslom "krv i gvožđe" ujedinio je 25 nemačkih država u Nemačko Carstvo, osnovano 1871. sa Vilhelmom Hoencolernom kao carem.

    1862 - Predsednik SAD Abraham Linkoln objavio je dekret prema kojem svi američki robovi postaju slobodni građani od 1. januara 1863.

    1882 - Umrla je srpska slikarka Katarina Ivanović, prva žena član Srpskog učenog društva. Slikala je portrete, istorijske žanr-kompozicije i vrlo uspešne mrtve prirode. Neke njene slike su među najboljima u srpskom klasicizmu, poput "Portreta knjeginje Perside Karađorđević", "Autoportreta", "Korpe s grožđem".

    1885 - Rođen je američki filmski režiser i glumac austrijskog porekla Erih fon Štrohajm, jedan od najvećih režisera nemog filma ("Kraljica Keli", "Velika iluzija", "Nestali iz Sent Ažila", "Bulevar sumraka").

    1918 - Rođen je meksički violinista poreklom poljski Jevrejin Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine XX veka. Emigrirao je kada je nacistička Nemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbegličke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Od 1945. je profesor na Muzičkom fakultetu u Meksiku.

    1923 - U Ljubljani je održana skupština feminističkih društava Kraljevine Jugoslavije na kojoj je osnovana Feministička alijansa (kasnije Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije).

    1934 - U eksploziji u rudniku Gresford u Velsu poginulo je više od 260 rudara.

    1940 - Japanske trupe ušle su u Drugom svetskom ratu u Francusku Indokinu.

    1949 - Vlade SAD, Velike Britanije i Kanade saopštile su da je SSSR izveo prvu eksploziju atomske bombe 29. avgusta 1949.

    1955 - U Velikoj Britaniji je počela da radi komercijalna televizija. Prvi plaćeni oglas bila je reklama za pastu za zube.

    1960 - Proglašena je nezavisnost afričke države Mali (bivši Francuski Sudan) sa predsednikom Modibom Keitom.

    1974 - U uraganu u centralnoameričkoj državi Honduras poginulo je oko 5.000 ljudi.

    1980 - Kopnene snage Iraka ušle su u Iran sa namerom da preuzmu kontrolu nad Šat-el-Arabom, čime je iračko-iranski sukob prerastao u pravi rat, koji je trajao narednih osam godina.

    1985 - Francuski premijer Loran Fabijis priznao je da su francuski tajni agenti, na osnovu naređenja vlade, potopili u Novom Zelandu brod organizacije "Grinpis", "Dugin ratnik". "Grinpis" je vodio kampanju protiv francuskih nuklearnih proba.

    1989 - U 101. godini umro je američki pevač Irvin Berlin, autor više od 1.000 šlagera. Njegova pesma "White Christmas" iz filma "Holiday Inn" (1942) ubraja se i danas u bestselere američkog muzičkog tržišta.

    1992 - SAD su uputile zahtev generalnom sekretaru UN da se formira komisija za ispitivanje ratnih zločina u Jugoslaviji. U priloženom izveštaju, rukovodstva Srbije i Jugoslovenske narodne armije, kao i srpske oružane snage u Hrvatskoj i BiH, optuženi su za teške zločine počinjene tokom 15 meseci rata u bivšoj Jugoslaviji.

    1993 - U jeku jedne od najvećih inflacija zabeleženih u svetu, SR Jugoslavija je donela zakon o denominaciji nacionalne valute, prema kojem je od 1. oktobra milion dinara vredelo jedan dinar.

    1998 - Na planini Ćićevici obnovljene su borbe između srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, a ministar pravde u Vladi Srbije Dragoljub Janković saopštio je da su protiv 178 kosovskih Albanaca podignute optuznice zbog terorizma, da je pod istragom 927, a u pritvoru 538 Albanaca sa Kosova.

    2000 - Apelacioni sud u Londonu doneo je odluku o razdvajanju devojčica, sijamskih bliznakinja, uprkos protivljenu njihovih roditelja, katolika, čija religija ne dozvoljava ovakve rizične operativne zahvate.

    2001 - Umro je Isak Štern, jedan od najvećih violinista dvadesetog veka. Poznat je i po tome što je spasao Karnegi Hol od propasti 60-tih godina prošlog veka.

    2001 - SAD su ukinule sankcije Indiji i Pakistanu, uvedene 1998, kada su te dve zemlje izvršile nuklearne probe.

    2007 - Umro je Marsel Marso francuski pantomimičar, koji se proslavio svojim likom Bipom. Poznat kao Čarli Čaplin pantomime, Marso je bio inspirisan glumcima ere nemog filma, a širom sveta postao je poznat 1947. po liku klovna belog lica, u poluveru i sa šeširom.

  8. #1388

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 23. septembar

    Danas je četvrtak, 23. septembar, 266. dan 2010. Do kraja godine ima 99 dana.

    63. p.n.e. Rođen je Cezar Oktavijan Avgust, usvojeni sin Julija Cezara, prvi rimski car. Nakon što je pobedio vojsku Marka Antonija i Kleopatre kod Akcija 31. godine p.n.e, preuzeo je svu vlast i zaveo novi oblik vladavine - principat i ustanovio Pax Romana mir u celom Rimskom carstvu. Njegova vladavina smatra se najsjajnijim periodom rimske istorije i naziva Avgustov ili Zlatni vek.

    1687. U borbi sa Turcima, prilikom napada na Duvno, poginuo je uskočki vojvoda Stojan Janković, vojni starešina Ravnih Kotara u mletačkoj službi. Za podvige u borbama protiv Turaka, mletačke vlasti su ga odlikovale titulom "kavalijera" i dale mu imanje u Kotarima. Opevan je u narodnoj pesmi "Ropstvo Janković Stojana".

    1719. Lihtenštajn je postao nezavisna kneževina u okviru Svetog rimskog carstva.

    1817. Španija i Velika Britanija potpisale su sporazum o zabrani trgovine robljem.

    1819. Rođen je francuski fizičar Arman Fizo,koji je 1849. prvi izračunao brzinu svetlosti bez primene astronomskih proračuna.

    1840. Crnogorci su na Mljetičku, na Durmitoru, ubili 80 turskih vojnika i muselima Smail-agu Čengića, koji je krenuo da skuplja harač. O tom događaju hrvatski pesnik Ivan Mažuranić ispevao je herojski ep "Smrt Smail-age Čengića".

    1846. Nemački astronom Johan Gotfrid Gale otkrio je planetu Neptun.

    1866. Srpski knez Mihailo Obrenović i crnogorski knez Nikola I Petrović zaključili su ugovor o zajedničkoj borbi za oslobođenje od Turaka i ujedinjenje srpskih zemalja. Knez Nikola se obavezao da će se u slučaju ujedinjenja dve države odreći prestola u korist kneza Mihaila.

    1870. Umro je francuski pisac Prosper Merime. Kao veliki erudit, poznavalac istorije, arheologije i arhitekture, postao je 1834. inspektor u Upravi istorijskih spomenika, a od 1844. je član Francuske akademije. Njegova novela "Karmen" inspirisala je francuskog kompozitora Žorža Bizea (Georges Bizet) da napiše istoimenu operu. ("Gusle", "Hronika vremena Šarla IX", "Tamango", "Ertrurska vaza").

    1893. U Beogradu je stavljena u pogon prva javna električna centrala u Srbiji.

    1914. U prvom vazdušnom napadu na Nemačku, britansko vazduhoplovstvo bombardovalo je u Prvom svetskom ratu grad Diseldorf.

    1916. Rođen je italijanski političar Aldo Moro, premijer Italije (1963-68. i 1974-76), lider Hrišćansko-demokratske stranke. Teroristička grupa "Crvene brigade" kidnapovala ga je u martu 1978, a u maju je ubijen.

    1932. Nedžd, Hedžas i više drugih oblasti koje je pod patronatom Velike Britanije na Arabijskom poluostrvu pripojila dinastija Saudita, ujedinilo se u državu Saudijska Arabija.

    1939. Umro je austrijski psihijatar Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize, posebno zaslužan za istraživanja podsvesne psihe i njene povezanosti sa seksualnim nagonom ("Tumačenje snova", "O psihoanalizi", "Psihopatologija svakodnevnog života").

    1956 - Velika Britanija i Francuska prepustile su Savetu bezbednosti UN problem Sueckog kanala.

    1957. Grčka je odbacila zahtev Bukurešta da se Rumunija priključi Balkanskom savezu, koji su ugovorima 1953. u Ankari i 1954. na Bledu zaključile Jugoslavija, Grčka i Turska. Balkanski savez osnovan je kao odgovor na vojni pritisak zemalja istočnog bloka na Jugoslaviju.

    1973. Huan Peron izabran je treći put za predsednika Argentine. Njegova žena Izabela postala je potpredsednik.

    1973. Umro je čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda (70) jedan od najvećih pesnika Latinske Amerike i španskog jezika, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. ("Praznična pesma", "Dvadeset ljubavnih pesama i jedna očajna", "Španija u srcu").

    1987. U Beogradu je održana 8. sednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, na kojoj je došlo do prekretnice u idelogiji i politici srpskih komunista. U sukobu dve frakcije pobedila je tvrda struja tadašnjeg predsednika CK SK Srbije Slobodana Miloševića, nad umerenom politikom predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića. Milošević je potom izvršio čistke u partiji i medijima i obezbedio osnov za svoju nacionalističku politiku.

    1991. Jermenija je proglasila nezavisnost od ŠSR-a.

    1997. Na mirovnim pregovorima u Severnoj Irskoj, protestanski unionisti su prvi put posle 75 godina razgovarali direktno sa vođama Šin Fejna, političkog krila Irske republikanske armije.

    1998. Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju 1199 kojom se zahteva prekid vatre između srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, preduzimanje mera za sprečavanje humanitarne katastrofe i nastavljenje pregovora o okončanju krize na Kosovu. Najavljene su dalje akcije i dodatne mere ukoliko rezolucija ne bude poštovana.

    2001. Levičarska partija, koja potiče iz bivšeg poljskog komunističkog režima, osvojila je većinu glasova na parlamentarnim izborima u Poljskoj.

    2004. Tropski uragan Džin koji je pogodio Haiti odneo je najmanje 1.147 života, a oko 1.250 ljudi se vode kao nestali.

  9. #1389

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 24. septembar

    Danas je petak, 24. septembar, 267. dan 2010. Do kraja godine ima 98 dana.

    768. Umro je franački kralj Pipin III Mali, prvi monarh iz dinastije Karolinga. Tokom vladavine, od 747. ratovao je protiv Langobarda u Italiji, osvojio Ravenski egzarhat, koji je potom poklonio papi 756. (Donatio Pippini) i time udario temelje Papskoj državi u Italiji.

    1227. Umro je prvi srpski kralj Stefan Nemanjić Prvovenčani, drugi sin velikog župana Stefana Nemanje, za vreme čije vladavine je Srpska pravoslavna crkva stekla autokefalnost. Da bi učvrstio nezavisnost od Vizantije, napravio je zaokret u spoljnoj politici, okrenuvši se novim saveznicima, Mletačkoj republici i papi. Napisao je "Žitije svetog Simeona" (Stefana Nemanje).

    1706. Švedska i Saksonija sklopile su mir u Altrantštatu, kojim se Švedska odrekla poljske krune i priznala poljskog kralja Stanislava Lešćinjskog.

    1834. Umro je portugalski kralj Pedro IV. Godine 1807, kada su Francuzi napali Portugal, pobegao je u Brazil, gde se 1822. pridružio Brazilcima u borbi protiv portugalske kolonijalne uprave, osnovao Brazilsko Carstvo, a sebe proglasio carem. Nakon smrti oca, Huana VI, 1831. odrekao se brazilskog prestola, vratio u Lisabon i postao kralj Portugala.

    1852. Francuski inženjer Anri Žifar izveo je prvi let dirižablom na parni pogon i preleteo 27 kilometara od Pariza do Trapa.

    1863. U Beogradu je osnovana Velika škola, koja je imala Filozofski, Pravni i Tehnički fakultet, a nastava je održavana u Kapetan-Mišinom zdanju. Škola je prerasla u Beogradski univerzitet 1905, kada su otvoreni Medicinski, Bogoslovski i Poljoprivredni fakultet.

    1868. U Subotici je osnovana Gradska muzička škola, prva muzička škola na području današnje Srbije.

    1884. Rođen je turski državnik i vojskovođa Mustafa IsmetIneni, učesnik mladoturske revolucije 1908, predsednik Turske od 1938, nakon smrti Kemala Ataturka. Demokratizovao je autoritarni režim u Turskoj, dozvolio je 1946. formiranje političkih stranaka, a 1950. je podneo ostavku, kada je na izborima pobedila Demokratska stranka.

    1911. Rođen je ruski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko, koji je 13 meseci bio lider SSSR i generalni sekretar sovjetske Komunističke partije. Na te funkcije je došao već oštećenog zdravlja, posle smrti Jurija Andropova, u februaru 1984, i ostao je do svoje smrti, 1985. godine.

    1915. Francuska i Velika Britanija su u Prvom svetskom ratu otvorile Solunski front, na koji su upućene snage sa fronta u Galipolju.

    1941. Vlade 15 zemalja, među kojima i Kraljevine Jugoslavije, potpisale su na konferenciji u Londonu Atlantsku povelju. Povelju u osam tačaka proklamovali su 14. avgusta američki predsednik Ruzvelt i britanski premijer Čerčil kao politički program saveznika u borbi protiv Sila osovine u Drugom svetskom ratu. Taj dokument je kasnije poslužio kao osnova Povelje UN.

    1941. Partizani su u Drugom svetskom ratu zauzeli grad Užice, u Srbiji, koji je potom bio sedište Užičke republike i Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije, do 30. novembra 1941, kada su ga ponovo zauzeli Nemci.

    1960. U Njuportu je porinut "Enterprajz", prvi američki nosač aviona na atomski pogon.

    1971. Velika Britanija je proterala 90 sovjetskih diplomata zbog navodne špijunske delatnosti.

    1986. Beogradski list "Večernje novosti" objavio je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je potom dobio medijski tretman srpskog nacionalnog programa i izazvao žestoke kritike u Srbiji i drugim republikama bivše Jugoslavije, naročito u Hrvatskoj.

    1988. Na Olimpijskim igrama u Seulu, kanadski sprinter Ben Džonson postavio je svetski rekord u finalnoj trci na 100 metara od 9,79 sekindi. Šest dana kasnije utvrđeno je da je bio dopingovan, rezultat je poništen, a Džonsonu je oduzeta zlatna medalja.

    1990. Predsednik Zapadne Nemačke Rihard fon Vajczeker potpisao je sporazum kojim će 3. oktobra 1990. dve nemačke države ponovo biti ujedinjene; Istočna Nemačka je formalno napustila Varšavski pakt.

    1993. Kralj Norodom Sihanuk ponovo je preuzeo kambodžanski presto i potpisao novi ustav, prema kojem je Kambodža postala ustavna monarhija. Godine 1970. Sihanuk je oboren sa vlasti u državnom udaru desničara Lon Nola, a Kambodža je proglašena republikom.

    1996. SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska potpisale su dokument o zabrani nuklearnih proba.

    1996. Umro je ruski špijun Pavel Sudoplatov (89), koji je, prema zapadnim izvorima, ukrao američki plan za atomsku bombu i organizovao ubistvo ruskog revolucionara Lava Trockog.

    1998. Dan nakon poziva UN jugoslovenskoj vladi i kosovskim Albancima da prekinu sukobe i nasilje na Kosovu, Savet NATO-a odobrio je izdavanje Akta upozorenja za ograničenu akciju iz vazduha i za "fazne vazdušne operacije" na Kosovu.

    2000. Pobedom udružene opozicije na izborima u Srbiji i SR Jugoslaviji, završila se desetogodišnja autokratska vladavina Slobodana Miloševića. Ne želeći da prihvati poraz, do tada vladajuća Socijalistička partija Srbije i njen lider Milošević izazvali su postizbornu krizu koja je zapretila građanskim ratom u Srbiji. Kriza je okončana 5. oktobra nakon masovnih protesta širom Srbije, a novi predsednik SR Jugoslavije postao je Vojislav Koštunica, lider Demokratske stranke Srbije i predsednički kandidat DOS-a.

    2000. Vladimiro Montesinos, šef tajne službe za bezbednost peruanskog predsednika Alberta Fudžimorija, napustio je Peru u jeku političke krize koja je vodila ka novim izborima i zatražio politički azil u Panami.

    2001. Predsednik SAD Džordž Buš naredio je američkim finansijskim institucijama da zamrznu račune 27 grupa i pojedinaca za koje se sumnja da pomažu teroristima.

    2002. Dvojica napadača na verski kompleks Hindu u Gandihinagaru, glavnom gradu indijske države Gudžrat, ubila su 30, a ranila 74 osobe, pre nego što su ih komandosi likvidirali.

    2003. Izveštaj OLAF-a, anti-korupcijskog tela EU, pokazao je da su milioni evra otišli na neregularne račune u poslovanju agencije Eurostat.

    2004. Umrla je francuska književnica Fransoaz Sagan (69), koja je 1954. godine postigla ogroman uspeh svojim prvim romanom "Dobar dan, tugo".

    2006. Umro je britanski kompozitor Malkom Arnold, autor muzike za film "Most na reci Kvaj", za koju je 1958. dobio Oskara. Komponovao je muziku za više od 130 filmova, devet simfonija, sedam baleta, dve opere, mjuzikl i više od 20 koncerata.

  10. #1390

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 25. septembar

    Danas je subota, 25. septembar, 268. dan 2010. Do kraja godine ima 97 dana.

    1345. Nakon tri godine bezuspešnih pokušaja, srpski car Dušan osvojio je Ser, čime je došao u posed puteva koji su vodili u Trakiju i ka poluostrvu Halkidiki, gde se nalazi Sveta Gora.

    1493. Kristofor Kolumbo isplovio je iz luke Kadiz na drugo putovanje u Novi svet, koji je otkrio 1492.

    1513. Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao je Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je video Tihi okean.

    1555. Sklopljen je Augsburški verski mir između nemačkog kralja Ferdinanda I i luteranskih knezova kojim su izjednačena prava luterana (protestanata) i rimokatolika. Usvojen je zakon o slobodi veroispovesti po principu "Cuius regio, illius religio" (čija je zemlja, onoga je i vera).

    1744. Rođen je pruski kralj Fridrih Vilhelm II, koji je tokom vladavine (1786-97) ratovao protiv Francuske Republike (1792-95), a u drugoj i trećoj podeli Poljske (1793, 1795) anektirao je velike delove poljske države.

    1823. Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku StefanovićuKaradžiću dodeljen je počasni doktorat Univerziteta u Jeni.

    1849. Umro je austrijski violinist, dirigent i kompozitor JohanŠtraus Stariji, koji je bečkom valceru dao klasični oblik i učinio ga popularnim širom Evrope. Komponovao je više od 150 valcera (najpoznatiji "Zvuci Rajne"), kadrile, marševe ("Radetzky-marš") i polke.

    1866. Rođen je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava.

    1896. Rođen je italijanski državnik Alesandro Pertini,predsednik Italije (1978-1985), najpopularniji italijanski političar posle Drugog svetskog rata. Član Socijalističke partije Italije postao je 1918, niz godina proveo je u fašističkim zatvorima, u Drugom svetskom ratu učestvovao u pokretu otpora, a potom bio poslanik i senator.

    1897. Rođen je američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljjen problemima zla.

    1897. Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo, jedan odosnivača nadrealističkog pokreta u Srbiji između dva svetska rata, tvorac moderne poezije za decu. Njegova poema "Podvizi družine 'Pet petlića'" smatra se najznačjanijim delom srpske dečije poezije posle Jovana Jovanovića Zmaja. Pisao je i filmske scenarije i bavio se filmskom kritikom.

    1906. Rođen je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič, koji je prvi među muzičkim umetnicima sovjetske Rusije stekao međunarodnu slavu. U svom delu je uspešno spojio rusku tradiciju i modernu zapadnoevropsku muziku i razvio vlastiti muzički izraz. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima blokade Lenjingrada u Drugom svetskom ratu "Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju".

    1932. Španska pokrajina Katalonija dobila je autonomiju - pravo na zastavu, lokalnu skupštinu i jezik. Autonomija je ukinuta 1939. kada je Franko došao na vlast.

    1943. Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od poslednjih značajnih uporišta nemačkih nacističkih snaga na teritoriji ŠSR-a.

    1956. U upotrebu je pušten prvi transatlantski telefonskikabl, postavljen između Obena u Škotskoj i Njufaundlenda u Kanadi.

    1959. Razočaran politikom vlade jedan budistički monah izvršio je u Kolombu atentat na cejlonskog premijera Solomona Bandaranaikea, koji je narednog dana podlegao povredama.

    1962. Soni Liston postao je svetski bokserski šampion teške kategorije kada je u Čikagu u prvoj rundi nokautirao Flojda Patersona.

    1963. Vojska je u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša Gavinja, formiranu sedam meseci ranije i suspendovala Ustav.

    1970. Umro je nemački pisac Erih Marija Remark, koji se proslavio antimilitarističkim romanom "Na zapadu ništa novo". Njegovi romani bili su zabranjeni u nacističkoj Nemačkoj, a on je bio prisiljen da emigrira i od 1947. je bio amrički državljanin ("Trijumfalna kapija", "Crni Obelisk").

    1973. Američki vasionski brod "Skajlab 2" spustio se uPacifiksa tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.

    1990. Savet bezbednosti UN uveo je vazdušni embargo nad Irakom i okupiranim Kuvajtom, kojim se zabranjuju svi letovi osim humanitarnih.

    1991. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o embargu na oružje Jugoslaviji i pozvao jugoslovenske lidere da prekinu sukobe.

    1992. Moskva i Vašington su odbacili jedan od poslednjih ostataka "hladnog rata", dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.

    1994. Švajcarci su na referendumu prihvatili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

    1997. Britanski supersonični automobil postavio je u Nevadinovi svetski rekord postigavši brzinu od 1.142 kilometra na čas.

    2001. Visoki oficir Armije Bosne i Hercegovine, jedan odkomandanata u Bosanskom ratu (1992-95) Sefer Halilović, dobrovoljno se predao Međunarodmom sudu za ratne zločine u Hagu. On je optužen da je u septembru 1993. učestvovao u masakru više od 60 civila, bosanskih Hrvata. U novembru 2005. je u nedostatku dokaza oslobođen krivice.

  11. #1391

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 27. septembar

    Danas je ponedeljak, 27. septembar, 270. dan 2010. Do kraja godine ima 95 dana.

    1540. Papa Pavle III odobrio je bulom "Regimini militantisečlesiae" osnivanje jezuitskog katoličkog reda koji je, kao Društvo isusovaca, 1534. u Parizu osnovao Ignacio Lojola (Loyola).

    1601. Rođen je francuski kralj Luj XIII, jedan odnajmoćnijih evropskih monarha. Tokom vladavine (1610-43) zaveo je apsolutizam uz pomoć kardinala Rišeljea, ugušio ustanak hugenota (protestanata) i nastavio kolonijalno širenje Francuske. U vreme njegove vladavine 1635. osnovana je Francuska akademija.

    1825. Prvom u svetu javnom železničkom prugom, Darlington-Stokton, u severoistočnoj Engleskoj, krenuo je voz s prvom parnom lokomotivom,
    kojom je upravljao njen konstruktor Džorž Stivenson.

    1862. Rođen je južnoafrički general i državnik Luis Bota, jedan od vodja Bura u ratu sa Englezima (1899-1902) i prvi premijer Južnoafričke Unije (1910-19). Bio je premijer Transvala od 1907. do 1910, kad su se burske republike Transval, Natal, Oranž i Kejplend udružile u Uniju.

    1891. Umro je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana "Oblomov", u kojem je stvoren jedan od najznačajnijih tipova u
    svetskoj književnosti, kao i pojam "oblomovština", sinonim za parazitizam i apatiju ("Obična priča", "Ponor", "Uspomene o Bjelinskom").

    1901. Rođen je crnogorski revolucionar Ivan Milutinović, jedan od glavnih organizatora ustanka protiv okupatora u Drugom svetskom ratu,
    član Vrhovnog štaba Narodonoslobodilačke vojske i narodni heroj. Poginuo je pod nerasvetljenim okolnostima u oktobru 1944. godine kada
    se preko Dunava prebacivao u tek oslobodjeni Beograd.

    1902. Rođen je srpski pisac i pozorišni kritičar Milan Dedinac, sledbenik francuske avangarde lirike, pripadnik grupe beogradskih modernista, prvi glavni urednik posleratne "Politike", dramaturg i upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta ("Od nemila do nedraga", "Malo vode na dlanu", "Pozorišne kritike").

    1917. Umro je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega, koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umetnosti. Virtuoznost crtanja najbolje je iskazao slikajući ljudsko telo u pokretu ("Balerina, "Kupačica", Pralja").

    1922. Grčki kralj Konstantin I abdicirao je zbog vojnog poraza u ratu sa Turskom, dve godine nakon što se vratio na presto. Kralj je postao 1913, a prvi put je abdicirao 1917. kada je njegova odluka o neutralnosti Grčke u Prvom svetskom ratu izazvala nezadovoljstvo u zemlji i medju zapadnim saveznicima.

    1939. Nakon trodnevnog danonoćnog bombardovanja, Nemci su u Drugom svetskom ratu savladali 19-dnevni otpor Varšavljana i zauzeli grad.

    1940. Nemačka, Italija i Japan potpisali su u Berlinu desetogodišnji vojni i ekonomski pakt poznat pod nazivom Osovina Berlin-Rim-Tokio.

    1947. U Varšavi je osnovan Informacioni biro komunističkih iradničkih partija (Informbiro). Savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunističkih i radničkih partija osnovano je na inicijativu SSSR-a, a sedište mu je do proleća 1948. bilo u Beogradu, potom u Bukureštu.

    1962. U Jemenu je u vojnom udaru pukovnik Abdula al Salal oborio monarhiju i proglasio Jemensku Arapsku Republiku. Sa prestola je zbačen poslednji jemenski imam Mohamed Badr, nedelju dana nakon što je nasledio umrlog oca imama Ahmada.

    1964. Vorenova komisija je posle desetomesečne istragesaopštila da je Li Harvi Osvald bio jedini atentator na predsednika SAD Džona Kenedija (John Kennedy), 22. novembra 1963. u Dalasu. Kasnija istraživanja su pokazala da Osvald, koji je ubijen dva dana posle atentata, sigurno nije bio jedini atentator, a možda nije ni učestvovao u atentatu.

    1968. Portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1932. zaveo autoritarni režim u Portugalu, povukao se sa mesta premijera
    nakon moždanog udara.

    1970. Na inicijativu predsednika Egipta Gamala Abdela Nasera, kralj Jordana Husein (Hušein) i vodja Palestinskog oslobodilačkog pokreta Jaser Arafat (Yašer) potpisali su u Kairu sporazum o okončanju gradjanskog rata u Jordanu.

    199o. Iran i Velika Britanija su obnovili diplomatske odnose,koje je Teheran prekinuo u martu 1989. zbog knjige "Satanski stihovi"
    britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija (Rushdie), ali su oni podignuti na ambasadorski nivo tek 1998, kad su iranske vlasti
    odustale od "fatve", smrtne kazne kojom je zaprećeno Ruždiju.

    1996. Snage fundamentalističkog islamskog pokreta Talibanazauzele su glavni grad Avganistana, Kabul, i obesile bivšeg šefa države
    Nadžibulaha.

    1998. Obećavši da će rešiti problem masovne nezaposlenosti, lider nemačkih socijaldemokrata Gerhard Šreder pobedio je Helmuta Kola na izborima i postao novi kancelar Nemačke.

    2000. Više desetina hiljada ljudi u centru Beograda i oko pola miliona širom Srbije burno su pozdravili proglašenje izborne pobede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na izborima 24. septembra, kao i odluku lidera opozicije Vojislava Koštunice da ne prihvati drugi krug predsedničkih izbora koji su najavili sledbenici Slobodana Miloševića.

    2000. U eksploziji gasa u rudniku uglja u južnoj kineskoj provinciji Guidžu poginulo je 118 rudara. `

    2001. Napadač u policijskoj uniformi upao je na sednicu lokalneskupštine švajcarskog kantona Zug i ubio 13, ranio 15 ljudi, a potom je izvršio samoubistvo.

    2002. Istočni Timor je postao 191. članica Ujedinjenih nacija.

    2003. Umro je Donald O'Konor, najpoznatiji po soloplesu u mjuziklu "Pevajući na kiši".

    2006. Haški tribunal osudio je bivšeg predsednika SkupštineRepublike Srpske Momčila Krajišnika na 27 godina zatvora za zločine protiv čovečnosti. On je oslobodjen optužbi za genocid i saučesništvo u genocidu.

    2007. Haški tribunal osudio je oficire bivše JNA Mileta Mrkšića na 20 godina zatvora i Veselina Šljivančanina na pet godina za pomaganje ubistva i mučenja hrvatskih zarobljenika u Vukovaru (Hrvatska) 1991. Trećeoptuženi Miroslav Radić oslobodjen je krivice. Žalbeno veće Tribunala je 5. maja 2009. pravosnažno osudilo Šljivančanina na 17 godina zatvora, a drugoj dvojici oficira potvrdjene su prvostepene presude.

    2008. Umro je američki glumac i oskarovac Pol Njumen. Deset puta je nominovan za Oskara za uloge u filmovima, medju kojima su najpoznatiji: "Mačka na usijanom limenom krovu", "Hazarder", "Bez zlobe", "Put bez povratka", a tu nagradu dobio je samo jednom, 1987. za ulogu u filmu "Boja novca".

    2009. Umro je kolumnista Njujork tajms-a i dobitnik Pulicerove nagrade Vilijam Sefajr stručnjak za jezik i bivši pisac govora u Beloj kući.

  12. #1392

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 29. septembar

    Danas je sreda, 29. septembar, 272. dan 2010. Do kraja godine ima 93 dana.

    1399. Kralj Ričard II postao je prvi engleski monarh koji je abdicirao. Na abdikaciju su ga primorali plemići koji su se pobunili protiv njegove apsolutističke vladavine.

    1518. Rođen je italijanski slikar Jakopo Tintoreto, jedan od najvećih majstora 16. veka, čuven po veštini postizanja izuzetnih svetlosnih efekata. Imao je veliki uticaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste ("Tajna večera", "Poslednji sud").

    1758. Rođen je engleski admiral Horacio Nelson jedan od najvećih stratega u istoriji pomorskih ratova. Odneo je ključne pobede nad Napoleonovom flotom, a 1805. je naneo katastrofalan poraz udruženoj špansko-francuskoj floti kod Trafalgara.

    1854. U Valjevu je umro prota Matija Nenadović, vojvoda i jedan od vođa Prvog srpskog ustanka. Bio je prvi diplomata obnovljene Srbije i tvorac i prvi predsednik Praviteljstvujušćeg sovjeta. Njegovi "Memoari" dragoceno su svedočanstvo o ljudima i događajima iz tog vremena.

    1901. Rođen je italijanski nuklearni fizičar Enriko Fermi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. Zaslužan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a 2. decembra 1942. u Čikagu pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba.

    1911. Italija je objavila rat Turskoj i upala u libijsku provinciju Tripolitaniju.

    1918. Bugarska je nakon poraza na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu potpisala primirje sa saveznicima ("Solunsko primirje").

    1913. Rudolf Dizel, nemački inženjer, konstruktor prvog motora sa unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893), nestao je u moru u kanalu Lamanš prilikom putovanja iz Antverpena u London.

    1923. Na osnovu mandata Društva naroda, Velika Britanija je uspostavila vlast u Palestini.

    1930. Umro je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena i bio je uzor sovjetskih socijalističkih realista ("Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Hapšenje propagandista").

    1938. Velika Britanija, Francuska, Italija i Nemačka potpisale su sporazum u Minhenu kojim je Nemačkoj dozvoljeno da pripoji Sudetsku oblast, deo Čehoslovačke sa nemačkom nacionalnom manjinom. Minhenski sporazum smatra se presudnim aktom kojim je Hitleru otvoren put za otpočinjanje Drugog svetskog rata.

    1940. Rumunija je u Drugom svetskom ratu istupila iz Balkanskog pakta koji je 9. februara 1934. u Atini zaključila s Jugoslavijom, Turskom i Grčkom.

    1941. U Babi Jaru, kod Kijeva, Nemci su u Drugom svetskom ratu u masakru nad Jevrejima, koji je trajao dva dana, pobili 33.771 civila, uključujući žene i decu.

    1957. U Zapadnom Pakistanu je poginulo oko 300 ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju cisterni sa naftom.

    1958. Emitovan je prvi zajednički program TV odašiljača u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.

    1967. Međunarodni monetarni fond okupio je svojih 106 članica na sastanku u Rio de Žaneiru, gde je odobrena reforma svetskog monetarnog sistema.

    1970. Potpredsednik Egipta Anvar el Sadat preuzeo je dužnost šefa države posle smrti Gamala Abdela Nasera, a 5. oktobra je formalno postao predsednik države.

    1972. Japan i Kina su normalizovali diplomatske odnose.

    1979. Papa Jovan Pavle II je, tokom prve papske posete Irskoj, uputio apel za mir u Severnoj Irskoj pred više od milion ljudi u Dablinu.

    1979. Predsednik Ekvatorijalne Gvineje Fransisko Masijas Nguema zbačen sa vlasti u avgustu 1979, a potom streljan pod optužbom da je kriv za "genocid, izdaju, proneveru i sistematsko kršenje ljudskih prava".

    1988. Mirovne snage UN su za svoj 40-godišnji rad dobile Nobelovu nagradu za mir.

    1993. Jedan od komunističkih veterana i predstavnik tvrde linije evropskih komunista Žorž Marše povukao se, zbog lošeg zdravlja, sa mesta predsednika Komunističke partije Francuske, na čijem čelu je bio dve decenije.

    1994. Ministri odbrane članica NATO na sastanku u Sevilji odlučili su da NATO pojača vazdušne napade na položaje bosanskih Srba.

    1999. Specijalne policijske snage za razbijanje demonstracija brutalno su pretukle demonstrante u Beogradu kada su pokušali da dođu do rezidencije predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i izraze nezadovoljstvo njegovom devetogodišnjom vladavinom.

    2000. Pozivu lidera Demokratske opozicije Srbije na građansku neposlušnost i generalni štrajk zbog pokušaja režima da falsifikuje izborne rezultate od 24. septembra, prvi su se odazvali srednjoškolci u Gornjem Milanovcu i rudari kolubarskog rudnika Tamnava. U narednim danima talas štrajkova zahvatio je celu Srbiju, počela je blokada magistralnih puteva.

    2000. Bivši kanadski premije Pjer Trido umro je u 80. godini. Premijer Kanade od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984, Trido je nakon prvog izbora za premijera pokrenuo pravu "tridomaniju", koja je političarima donela, za njih do tada nedostižan, status zvezda.

    2001. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o borbi protiv terorizma i sprečavanju finansiranja terorista. Rezolucijom je predviđeno uvođenje sankcija svakoj zemlji koja ne bude poštovala antiterorističke mere.

    2002. Učešće avganistanskih sportista na 14. Azijskim igrama, koje su počele u Pusanu u Južnoj Koreji, označilo je njihov povratak na međunarodna takmičenja, posle osam godina odsustva.

    2003. Sud u Beogradu osudio je haškog begunca Milana Lukića i Olivera Krsmanovića iz Višegrada (obojica u bekstvu) i Dragutina Dragičevića iz Srebrenice na 20 godina, a Đorđa Ševića iz Rume na 15 godina zatvora za ubistvo 16 Muslimana iz mesta Sjeverin oktobra 1992. godine.

    2004. Sultan Hasanl Bolkiah od Bruneja potpisao je novi Ustav koji će omogućiti održavanje prvih izbora od 1962. godine u ovom, naftom bogatom, kraljevstvu.

  13. #1393

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 1. oktobar

    Danas je petak, 1. oktobar, 274. dan 2010. Do kraja godine ima 91 dan.

    1684 - Umro je francuski pisac Pjer Kornej, pesnik moralne veličine i patriotskog i epskog zanosa, jedan od najznačajnijih predstavnika francuske klasične tragedije ("Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt").

    1754 - Rođen je Pavle I Petrovič Romanov, ruski car (1796-1801), sin i naslednik Katarine Velike. Iz straha pred prodorom ideja Francuske revolucije, vladavinu je štitio represijom i terorom, a 1798. pristupio je "Drugoj koaliciji" (sa Engleskom i Austrijom) protiv Napoleona. Ubijen je 1801. u zaveri dvorskih oficira.

    1878 - U Nišu je otvorena prva gimnazija, u prvu školsku godinu je upisano 49 učenika.

    1892 - Rođena je srpska književnica i klasični filolog Anica Savić-Rebac, profesor Univerziteta u Beogradu ("Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi").

    1904 - Rođen je američki pijanista ruskog porekla Vladimir Horovic, jedan od najvećih majstora klavira u istoriji muzike. SSSR je napustio 1925, a kada se prvi put vratio 1986. doživeo je trijumf na koncertima u Moskvi i Lenjingradu.

    1910 - Japan je izvršio aneksiju Koreje i uključio je u Japansko carstvo.

    1914 - Turska je kao saveznica Centralnih sila u Prvom svetskom ratu zatvorila Dardanele za brodove zemalja Antante.

    1918 - Predvođeni engleskim pukovnikom Tomasom Edvardom Lorensom, poznatim kao Lorens od Arabije, Arapi su uz pomoć Britanaca u Prvom svetskom ratu preoteli Damask od Turaka.

    1924 - Radio Beograd je počeo da emituje program. U eksperimentalnim emisijama, inženjeri Mihajlo Simić i Dobrivoje Petrović su sa predajnika u Rakovici emitovali i koncerte uz učešće pevača Beogradske opere. U znak sećanja na prvo emitovanje, 1. oktobar je ustanovljen kao dan RTV Srbije.

    1926 - U Beogradu je otvorena pijaca na Zelenom vencu.

    1928 - U SSSR-u je proglašena Prva petoljetka, petogodišnji plan razvoja industrije i nastavak kolektivizacije poljoprivrede.

    1938 - Nemačka armija je ušla u Čehoslovačku i okupirala Sudete nakon Minhenskog sporazuma Nemačke sa Velikom Britanijom i Francuskom.

    1943 - Saveznici su posle jednomesečne bitke u Drugom svetskom ratu zauzeli Napulj.

    1946 - Međunarodni vojni sud u Nirnbergu proglasio je krivim 22 lidera nacističke Nemačke za ratne zločine pocinjene u Drugom svetskom ratu. Na smrt je osuđeno njih 12, trojica su dobili doživotni zatvor, a ostali zatvorske kazne od 10 do 20 godina.

    1949 - U Pekingu je proglašena Narodna Republika Kina na čelu sa Mao Cedungom. Za prvog premijera i ministra spoljnih poslova postavljen je Ču Enlaj.

    1957 - Umro je srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao svetski renome.

    1979 - Zona Panamskog kanala je posle 70 godina pod kontrolom SAD formalno predata na upravu Panami.

    1982 - Lider Hrišćansko-demokratske unije Helmut Kol postao je šesti kancelar Zapadne Nemačke, nasledivši socijaldemokratu Helmuta Šmita.

    1988 - Umro je srpski filmski glumac Pavle Vujisić, koji se proslavio u mnogobrojnim filmovima i televizijskim serijama ("Šešir gospodina Vujića", "Ko to tamo peva", "Maratonci trče počasni krug" "Parče plavog neba").

    1988 - Mihail Sergejevič Gorbačov je postao predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR umesto Andreja Gromika, koji je prethodnog dana penzionisan. Tvorac političkih i privrednih reformi, Gorbačov je bio i poslednji lider Sovjetskog Saveza.

    1989 - Danska je kao prva zemlja u svetu dozvolila brak homoseksualaca.

    1996 - Savet bezbednosti UN ukinuo je ekonomske sankcije SR Jugoslaviji uvedene u maju 1992. zbog njene umešanosti u rat u Bosni.

    1997 - Policija je grubom silom rasturila mirne demonstracije albanskih studenata u Prištini i još pet gradova na Kosovu. Studenti su zahtevali povratak u univerzitetske ustanove i nastavu na albanskom jeziku.

    1999 - U Beogradu je u 78. godini umro doajen beogradske operske scene, prvak Opere Narodnog pozorišta Miroslav Čangalović.

    1999 - Ruske snage ušle su u Čečeniju nakon što su tokom avgusta i septembra potukle čečenske islamiste na teritoriji Dagestana.

    2000 - Širom Srbije nastavljeni su protesti građana zbog nepriznavanja pobede kandidata Demokratske opozicije Srbije Vojislava Koštunice na predsedničkim izborima u SR Jugoslaviji. Jake policijske snage ušle su u rudnik Kolubara u pokušaju da spreče štrajk rudara.

    2003 - Na parlamentarnim izborima u Ruandi pobedila je partija Patriotski front Ruande, predsednika Pola Kagame. To su bili prvi višestranački izbori u Ugandi od 1962. godine, kada je zemlja prestala da bude belgijska kolonija.

  14. #1394

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 4. oktobar

    Danas je ponedeljak, 4. oktobar, 277. dan 2010. Do kraja godine ima 88 dana.

    1209. Nemački kralj Oto IV krunisan je za rimsko-nemačkog cara. Tokom tri naredne godine napao je Toskanu, Siciliju i južnu Italiju, zbog čega ga je papa Inokentije III ekskomunicirao.

    1582. Četvrti oktobar označen je kao poslednji dan Julijanskog kalendara u Papskoj državi, Španiji i Portugalu. Gregorijanski kalendar stupio je na snagu narednog dana sa datumom 15. oktobar, a ubrzo su ga prihvatile gotovo sve katoličke države. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca prihvatila je taj kalendar za područje Srbije, Crne Gore i Makedonije 19, odnosno 31. januara 1919.

    1669. Umro je holandski slikar Harmens fan Rajn Rembrant, jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i oko 2.500 crteža, uključujući remek dela svetske baštine kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa".

    1830. Belgija je postala nezavisna država, izdvojivši se iz Ujedinjenog Kraljevstva Holandije koje je osnovano na Bečkom kongresu 1815.

    1853. Turska je, uz podršku Velike Britanije i Francuske, objavila rat Rusiji, nakon što je Rusija odbila da se povuče iz podunavskih kneževina Vlaške i Moldavije koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji Otomanskog carstva.

    1865. Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Napoleon III postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u Nemačkoj. Pet godina kasnije izbio je francusko-pruski rat u kojem je Napoleon III zarobljen, a u Francuskoj je 4. oktobra 1870. ponovo uspostavljena republika.

    1878. Prvi ambasador Kine u SAD Čen Lan Pin predao je akreditive američkom predsedniku Raterfordu Hejsu.

    1892. Rođen je austrijski državnik Engelbert Dolfus, kancelar od 1932 do 1934, koji se protivio pripajanju Austrije nacističkoj Nemačkoj. Zbog upornog odupiranja Hitlerovoj nameri, austrijski nacisti su ga ubili u Beču u julu 1934.

    1918. Boris III postao je car Bugarske, nakon što je njegov otac Ferdinand I abdicirao. Godine 1923. zaveo je diktaturu u zemlji, a u Drugom svetskom ratu bio je saveznik nacističke Nemačke.

    1944. Raspušten je koncentracioni logor na Banjici u Beogradu, koji su nemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz taj logor prošlo je oko 100.000 zatvorenika, od kojih je oko 80.000 ubijeno.

    1957. ŠSR je lansirao u orbitu oko Zemlje prvi veštački satelit, "Sputnjik 1", nakon čega je počelo sovjetsko-američko nadmetanje u osvajanju svemira.

    1965. Papa Pavle VI postao je prvi papa koji je posetio SAD i koji se obratio narodima sveta sa govornice UN u Njujorku, pozivajući ih na uspostavljanje trajnog i pravednog mira u svetu.

    1966. Britanska afrička kolonija Basutolend stekla je nezavisnost pod nazivom Lesoto.

    1970. Od prekomerne doze droge umrla je američka pevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bela pevačica bluza.

    1974. Amerikanac Dejvid Kunst postao je prvi čovek koji je obišao svet pešice. Na putovanje dugo 23.250 kilometara on je krenuo 20. juna 1970.

    1977. UN su proklamovale Opštu deklaraciju o zaštiti životinja, a 4. oktobar proglašen je Svetskim danom zaštite životinja.

    1992. Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali su mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

    1993. Predsednik Rusije Boris Jeljcin upotrebio je tenkove da bi zauzeo zgradu parlamenta u koju su se zabarikadirali poslanici, nakon što je 21. septembra raspušten parlament. Potpredsednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta predali su se vojnicima lojalnim Jeljcinu posle desetočasovnog tenkovskog napada i pogibije najmanje 300 ljudi.

    1999. Komandant ustaškog logora u Jasenovcu u Drugom svetskom ratu Dinko Šakić osuđen je u Zagrebu na 20 godina zatvora. U tom, najvećem koncentracionom logoru u Jugoslaviji, ubijeno je nekoliko stotina hiljada ljudi, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, kao i hrvatskih antifašista.

    2000. Ustavni sud SR Jugoslavije poništio je predsedničke izbore održane 24. septembra na kojima je kandidat opozicije Vojislav Koštunica pobedio kandidata levice i dotadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića. Na poziv Demokratske opozicije Srbije (DOS) da se 5. oktobra okupe u protestu isped Savezne skupštine, građani iz cele Srbije krenuli su prema Beogradu probijajući policijske blokade
    na putevima.

    2001. Ruski avion Tupoljev-154 koji je iz Izraela leteo za Moskvu pao je u Crno more pogođen raketom koju je greškom ispalila ukrajinska vojska na vojnoj vežbi. Poginulo je 78 putnika i članova posade.

    2004. Umrla je američka glumica Dženet Li, poznata po ulozi u Hičkokovom filmu "Psiho".

    2005. Turska je započela pregovore sa Evropskom unijom, 42 godine nakon što je podnela zahtev za članstvo u toj organizaciji.

  15. #1395

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 5. oktobar

    Danas je utorak, 5. oktobar, 278. dan 2010. Do kraja godine ima 87 dana.

    1511. Papa Julije II osnovao je Svetu ligu između Aragonije,Venecije i Papske države sa ciljem da odbrani jedinstvo crkve, ali i da istera Francuze iz Italije.

    1713. Rođen je francuski filozof i pisac Denis Didro,predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije XVIII veka, jedan od najznačajnijih autora velike francuske "Enciklopedije" ("Razgovor Dalambera i Didroa", "Misli o tumačenju prirode", "Dalamberov san", "Žak fatalista", "Ramoov sinovac").

    1796. Pod pritiskom Francuske, Španija je objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara.

    1864. Rođen je francuski hemičar i industrijalac Luj Limijer, pionir svetske kinematografije, koji je s bratom Ogistom izumeo postupak snimanja u prirodnim bojama.

    1880. Umro je francuski kompozitor nemačkog porekla ŽakOfenbah, koji je izgradio prototip francuske operete i značajno doprineo njenoj popularnosti. Komponovao je oko 100 muzičkih dela od kojih su najpoznatije operete "Plavobradi", "Orfej u paklu", "Lepa Jelena" i opera "Hofmanove priče".

    1908. Bugarski knez, nemački princ Ferdinand Koburg proglasio je nezavisnost Bugarske od Otomanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom I.

    1910. Portugalija je posle obaranja kralja Manuela II proglašena republikom pod predsednikom Žuakimom Teofilom Fernandešom Bragom.

    1915. Snažnom artiljerijskom vatrom duž celog fronta na Dunavu, Savi i Drini, u Prvom svetskom ratu počela je ofanziva Centralnih sila na Srbiju.

    1938. Predsednik Čehoslovačke Eduard Beneš podneo je ostavkui otišao u izbeglištvo, nakon što je pod pritiskom Velike Britanije i Francuske prihvatio Minhenski sporazum kojim je Sudetska oblast ustupljena Hitlerovoj Nemačkoj.

    1954. Velika Britanija, SAD, FNR Jugoslavija i Italija su potpisale Londonski sporazum o ukidanju Slobodne zone Trsta i dodeli zone B i manjeg dela zone A Jugoslaviji, a većeg dela zone A sa gradom Trstom Italiji.

    1964. U Zapadni Berlin je kroz tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida pobeglo 57 državljana Istočne Nemačke, što je bilo najveće masovno bekstvo od izgradnje zida 1961.

    1969. BBC je emitovao prvu epizodu serije "Leteći cirkus MontiPajtona", koja je postala kultna emisija širom sveta.

    1974. Pet ljudi je poginulo, a 35 ranjeno u eksploziji bombi koje su irski nacionalisti bacili u dva bara u mestu Gildford u Engleskoj.

    1983. Lider poljskog pokreta "Solidarnost" Leh Valensa dobio je Nobelovu nagradu za mir.

    1988. Čileanci su se na plebiscitu izjasnili protiv predloga dapredsedniku Čilea Augustu Pinočeu bude produžen mandat do 1997. godine.

    1994. U Švajcarskoj su pronađena tela 48 pripadnika sekte "Hram Sunca" koji su izvršili obredno masovno samoubistvo.

    1995. Američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk uspeo je, nakon dva meseca pregovora sa Srbijom i Hrvatskom i liderima zaraćenih strana u Bosni, da postigne sporazum o prekidu vatre, koji je bio uvod u mirovne pregovore u Dejtonu.

    2000. Posle neuspelih pokušaja policije da suzavcem rastera stotine hiljada demonstranata u centru Beograda, koji su protestovali zbog poništavanja predsedničkih izbora, građani su ušli u Saveznu skupštinu, a nešto kasnije i u zgradu državne Radio televizije Srbije. Pod pritiskom masa Slobodan Milošević, destogodišnji neprikosnoveni lider Srbije, sledećeg dana je priznao izborni poraz od kandidata Demokratske opozicije Srbije, Vojislava Koštunice.

    2001. Umrla je Emili Šindler koja je, zajedno sa supugomOskarom, pomogla stotinama Jevreja da pobegnu iz nacističkih koncentracionih logora tokom Drugog svetskog rata.

    2003. Na predsedničkim izborima u Čečeniji pobedio je proruski kandidat Ahmed Kadirov koji je, u maju 2004, poginuo u eksploziji na stadionu u Groznom tokom svečanog obeležavanja dana pobede nad fašizmom 9. maja, zajedno sa još šestoro ljudi.

    2004. Umro je Moris Vilkins britanski naučnik i nobelovac, jedan od trojice naučnika koji su zajedno otkrili strukturu DNK. Nobelovu nagradu za medicinu dobio je 1962. godine, zajedno sa Fransisom Krikom i Džejmsom Votsonom.

    2005. U naletu uragana Sten, koji je izavao blatno klizište uplaninskom delu Gvatemale gde žive potomci Maja, poginulo je oko 2.000 ljudi.

Strana 93 od 98 PrvaPrva ... 43839192939495 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •