Dogodilo se na današnji dan
Danas je petak, 8. jun, 159. dan 2007. Do kraja godine ima 206 dana.
632.
Umro je osnivač islama Muhamed.
1695.
Umro je holandski astronom, matematičar i teorijski fizičar Kristijan Hajgens, koji je 1655. otkrio tajnu izgleda Saturnovog prstena posmatranog sa Zemlje i objasnio promene tog izgleda tokom heliocentričnog kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i tačno odredio trajanje njegove revolucije. Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični, spljošteni na polovima, kao posledica rotacije planete. Pronašao je zakone sudara tela, postavio zakon centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svetlosti, objasnio način prostiranja svetlosti (''Hajgensov princip''). Konstruisao je 1657. časovnik sa sekundarnim klatnom (Horologium oscillatorium) i uveo za ga merenje vremena pri astronomskim posmatranjima. U saradnji s bratom konstruisao je više astronomskih durbina velikih žižnih daljina.
1809.
Umro je engleski političar i pisac Tomas Pejn, otac američke nezavisnosti. Otišao je u Ameriku 1774. i u narednih desetak godina objavio je niz spisa, uključujući ''Zdrav razum'' i ''Krizu'', kojima je podsticao borbu američkih kolonista protiv britanske kolonijalne uprave. Po povratku u Englesku početkom devedesetih godina 18. veka objavio je delo ''Prava čoveka'', kao odgovor na osporavanje Francuske revolucije. Progonjen, sklonio se u Francusku i postao član Konventa (Skupština). Jedva je izbegao giljotinu zato što se usprotivio pogubljenju francuskog kralja Luja XVI. U SAD se vratio 1802, ali je postao nepopularan zbog opozicije prvom američkom predsedniku Džordžu Vašingtonu.
1810.
Rođen je nemački kompozitor i muzički pisac Robert Aleksander Šuman, jedan od najznačajnijih predstavnika romantizma. Istakao se kao liričar i autor klavirskih minijatura. Osnovao je časopis ''Neue Zeitsćrift fur Musik'' u kojem se odlučno borio protiv konzervativizma u muzici. Njegovi koncerti su obrazac ranoromantičarske muzike, orkestarska muzika je produhovljena i ekspresivna, a solo pesme odlikuje jedinstvo tona i reči. Dela: simfonije, ''Koncert u a-molu za klavir i orkestar'', koncerti za klavir, koncerti za violončelo, ciklusi solo pesama ''Pesnikova ljubav'', ''Ljubav i život žene'', klavirske kompozicije ''Karneval'', ''Simfonijske etide'', ''Dečje scene''.
1814.
Rođen je engleski pisac Čarls Rid, čiji je obimni istorijski roman ''Manastir i ognjište'' nadahnut spisima i životom holanskog humaniste Erazma Roterdamskog. Napisao je više romana s ''tezom'', u kojima je podvrgao oštroj kritici engleski kazneni sistem i zloupotrebe u ludnicama. Ostala dela: romani ''Nikad nije isuviše kasno'', ''U gotovu'', ''Grifit Gont''.
1869.
Rođen je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton i industrijski građevinski materijal i snažno je uticao na savremenu arhitekturu. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel ''Imperijal'' u Tokiju.
1871.
Austrougarski vladar Franc Jozef objavio je odluku o razvojačenju Vojne granice, što je konačno dovršeno 1873.
1876.
Umrla je francuska književnica Žorž Sand, preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča. Ostavila je obimnu prepisku kao i memoare. Dela: ''Indijana'', ''Lelija'', ''Konsuelo'', ''Djavolja bara'', ''Nahoče Fransoa'', ''Mala Fadeta'', ''Ona i on'', ''Markiz d'Vimer'', ''Majstori trubači'', ''Povest mog života''.
1883.
Francuska je uspostavila potpunu kontrolu nad Tunisom, njenim protektoratom od 1881.
1916.
Rođen je engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik, dobitik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio je strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju naslednih osobina.
1921.
Rođen je indonežanski diktator Suharto, koji je preuzeo vlast posle neuspelog državnog udara u septembru 1965, za šta je optužena Komunistička partija Indonezije. U martu 1966. primorao je prvog predsednika Indonezije Ahmeda Sukarna - optuženog za popustljivost prema komunistima - da izvršnu vlast prenese na vojni vrh, a u februaru 1967. Sukarno je formalno preneo sva ovlašćenja Suhartu, koji je postao vršilac dužnosti šefa države. Parlament pod dominacijom armije ga je u oktobru 1967. proglasio predsednikom vlade, a u martu 1968. je inaugurisan za predsednika Indonezije. Tokom vladavine do maja 1998.
kad je prinuđen na ostavku pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira - vladao je autokratski.
1929.
Margaret Bondfild je postavljena za ministra rada, postavši prva žena član vlade u britanskoj istoriji.
1937.
U Beogradu su održane antinemačke demonstracije prokomunističkih radnika i studenata povodom dolaska šefa nemačke diplomatije Konstantina fon Nojrata. Nojrat je tada posetio Mađarsku, Jugoslaviju i Bugarsku.
1940.
Nemačke krstarice ''Šarnhorst'' i ''Gnajsenau'' u Drugom svetskom ratu su u moru naspram severnih obala Norveške potopile britanski nosač aviona ''Glorijus'' i razarače ''Ardent'' i ''Akasta'', usmrtivši više od 1.500 ljudi.
1941.
Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske izvršile su invaziju Sirije da bi sprečile osnivanje baza Sila osovine. U borbama s trupama francuskog višijevskog predsednika vlade generala Petena, iz stroja je izbačeno 4.600 Britanaca, ali je odbrana Sueckog kanala pomerena za oko 400 kilometara na sever.
1942.
Japanske podmornice su u Drugom svetskom ratu bombardovale najveći australijski grad Sidnej.
1943.
Umro je srpski matematičar Mihajlo Petrović, poznat pod nadimkom Alas, osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i mnogih inostranih akademija nauka. Kao dečak naučio je ribarski zanat kod beogradskog alasa Gašpara Čuklje, potom polozio majstorski ispit ribarskog esnafa i tako dobio nadimak ''Mika Alas''.Napisao je više od 400 radova iz teorijske i primenjene matematike,matematičke fizike i hemije, mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Tvorac je matematičke fenomenologije, teorije matematičkih spektara koja je praktično primenjena u astronomskim, statističkim i drugim izračunavanjima i veoma je doprineo matematičkoj analizi, posebno teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji funkcija. Dela: ''Kvalitativna integracija diferencijalnih jednačina'', ''Elementi matematičke fenomenologije'', ''Fenomenološko preslikavanje'', ''Predavanja o matematičkim spektrima'', putopisi ''Kroz polarnu oblast'', ''U carstvu gusara'', neka vrsta naučne publicistike ''Jegulje''.
1944.
Predsednik britanske vlade Vinston Čerčil zatražio je od SAD da se složi s podelom interesnih sfera na Balkanu, nakon rata - Bugarska i Rumunija bile su prepuštene ''sovjetskoj nadležnosti'', a Jugoslavija ''ravnopravno podeljena'' na sovjetsku i britansku ''zonu uticaja''.
1946.
Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. Njegova lirika ima idealističku notu a u dramama preovlađuje socijalna problematika, najčešća tema je život donjih društvenih slojeva u Šleziji. Napisao je mnoštvo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i autobiografskih knjiga. Dela: ''Tkači'', ''Pred zoru'', ''Luda u Hristu Emanuel Kvint'', ''Dabrovo krzno'', ''Ifigenija u Delfima'', ''Zimska balada'', ''Crveni petao'', ''Agamemnonova smrt'', ''Elektra'', ''Prevoznik Henšel'', ''Usamljeni ljudi'', ''Svečanost mira'', ''Kolega Krampton'', ''Potopljeno zvono'', ''A Pipa igra'', ''Roza Bernd'', ''Pacovi'', ''Čuvar pruge Til''.
1965.
Armija SAD u Južnom Vijetnamu ovlašćena je da preduzima ofanzivne operacije.
1973.
Španski diktator generalisimus Francisko Franko predao je položaj predsednika vlade admiralu Luisu Kareru Blanku, koga je planirao za svog naslednika, zadržavši funkciju šefa države, pošto je prethodno sam vladao 34 godine. Karero Blanko je inače ubrzo stradao u spektakularnom atentatu koji je izvela ETA.
1986.
Uprkos uverljivih optužbi za zločine koje je kao nacistički oficir počinio u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm je izabran za predsednika Austrije.
1991.
Zvanično je saopšteno da je u Zalivskom ratu poginulo 100.000 Iračana i 203 vojnika međunarodnih snaga, od kojih 144 Amerikanca.
1993.
U svom pariskom stanu ubijen je Rene Buske, šef francuske policije tokom nacističke okupacije zemlje u Drugom svetskom ratu.
1995.
Američki marinci evakuisali su kapetana Skota O'Grejdija, pilota aviona F-16, kojeg je šest dana ranije u severozapadnoj Bosni oborila protivvazdušna odbrana Vojske Republike Srpske.
1998.
Umro je nigerijski general Sani Abača, čime je posle više od četiri godine okončana njegova vladavina, a vlast je preuzeo deveti vojni upravljač u istoriji najveće afričke zemlje general Abdulsalam Abubakar.
2003.
Poljaci su ogromnom većinom na referendumu izglasali odobrenje za priključenje zemlje Evropskoj uniji.
2006.
U Ujedinjenim nacijama, u Njujorku, podignuta je zastava Srbije. U prisustvu predsednika Srbije Borisa Tadića, zastava državne zajednice SCG zamenjena je državnom zastavom Republike Srbije, čime je ozvaničeno članstvo Srbije u svetskoj organizaciji.