Dogodilo se na današnji dan - Strana 23
Strana 23 od 98 PrvaPrva ... 1321222324253373 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 331 do 345 od ukupno 1456
  1. #331

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 8. jun, 159. dan 2007. Do kraja godine ima 206 dana.

    632.
    Umro je osnivač islama Muhamed.

    1695.
    Umro je holandski astronom, matematičar i teorijski fizičar Kristijan Hajgens, koji je 1655. otkrio tajnu izgleda Saturnovog prstena posmatranog sa Zemlje i objasnio promene tog izgleda tokom heliocentričnog kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i tačno odredio trajanje njegove revolucije. Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični, spljošteni na polovima, kao posledica rotacije planete. Pronašao je zakone sudara tela, postavio zakon centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svetlosti, objasnio način prostiranja svetlosti (''Hajgensov princip''). Konstruisao je 1657. časovnik sa sekundarnim klatnom (Horologium oscillatorium) i uveo za ga merenje vremena pri astronomskim posmatranjima. U saradnji s bratom konstruisao je više astronomskih durbina velikih žižnih daljina.

    1809.
    Umro je engleski političar i pisac Tomas Pejn, otac američke nezavisnosti. Otišao je u Ameriku 1774. i u narednih desetak godina objavio je niz spisa, uključujući ''Zdrav razum'' i ''Krizu'', kojima je podsticao borbu američkih kolonista protiv britanske kolonijalne uprave. Po povratku u Englesku početkom devedesetih godina 18. veka objavio je delo ''Prava čoveka'', kao odgovor na osporavanje Francuske revolucije. Progonjen, sklonio se u Francusku i postao član Konventa (Skupština). Jedva je izbegao giljotinu zato što se usprotivio pogubljenju francuskog kralja Luja XVI. U SAD se vratio 1802, ali je postao nepopularan zbog opozicije prvom američkom predsedniku Džordžu Vašingtonu.

    1810.
    Rođen je nemački kompozitor i muzički pisac Robert Aleksander Šuman, jedan od najznačajnijih predstavnika romantizma. Istakao se kao liričar i autor klavirskih minijatura. Osnovao je časopis ''Neue Zeitsćrift fur Musik'' u kojem se odlučno borio protiv konzervativizma u muzici. Njegovi koncerti su obrazac ranoromantičarske muzike, orkestarska muzika je produhovljena i ekspresivna, a solo pesme odlikuje jedinstvo tona i reči. Dela: simfonije, ''Koncert u a-molu za klavir i orkestar'', koncerti za klavir, koncerti za violončelo, ciklusi solo pesama ''Pesnikova ljubav'', ''Ljubav i život žene'', klavirske kompozicije ''Karneval'', ''Simfonijske etide'', ''Dečje scene''.

    1814.
    Rođen je engleski pisac Čarls Rid, čiji je obimni istorijski roman ''Manastir i ognjište'' nadahnut spisima i životom holanskog humaniste Erazma Roterdamskog. Napisao je više romana s ''tezom'', u kojima je podvrgao oštroj kritici engleski kazneni sistem i zloupotrebe u ludnicama. Ostala dela: romani ''Nikad nije isuviše kasno'', ''U gotovu'', ''Grifit Gont''.

    1869.
    Rođen je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton i industrijski građevinski materijal i snažno je uticao na savremenu arhitekturu. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel ''Imperijal'' u Tokiju.

    1871.
    Austrougarski vladar Franc Jozef objavio je odluku o razvojačenju Vojne granice, što je konačno dovršeno 1873.

    1876.
    Umrla je francuska književnica Žorž Sand, preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča. Ostavila je obimnu prepisku kao i memoare. Dela: ''Indijana'', ''Lelija'', ''Konsuelo'', ''Djavolja bara'', ''Nahoče Fransoa'', ''Mala Fadeta'', ''Ona i on'', ''Markiz d'Vimer'', ''Majstori trubači'', ''Povest mog života''.



    1883.
    Francuska je uspostavila potpunu kontrolu nad Tunisom, njenim protektoratom od 1881.

    1916.
    Rođen je engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik, dobitik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio je strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju naslednih osobina.

    1921.
    Rođen je indonežanski diktator Suharto, koji je preuzeo vlast posle neuspelog državnog udara u septembru 1965, za šta je optužena Komunistička partija Indonezije. U martu 1966. primorao je prvog predsednika Indonezije Ahmeda Sukarna - optuženog za popustljivost prema komunistima - da izvršnu vlast prenese na vojni vrh, a u februaru 1967. Sukarno je formalno preneo sva ovlašćenja Suhartu, koji je postao vršilac dužnosti šefa države. Parlament pod dominacijom armije ga je u oktobru 1967. proglasio predsednikom vlade, a u martu 1968. je inaugurisan za predsednika Indonezije. Tokom vladavine do maja 1998.
    kad je prinuđen na ostavku pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira - vladao je autokratski.

    1929.
    Margaret Bondfild je postavljena za ministra rada, postavši prva žena član vlade u britanskoj istoriji.

    1937.
    U Beogradu su održane antinemačke demonstracije prokomunističkih radnika i studenata povodom dolaska šefa nemačke diplomatije Konstantina fon Nojrata. Nojrat je tada posetio Mađarsku, Jugoslaviju i Bugarsku.

    1940.
    Nemačke krstarice ''Šarnhorst'' i ''Gnajsenau'' u Drugom svetskom ratu su u moru naspram severnih obala Norveške potopile britanski nosač aviona ''Glorijus'' i razarače ''Ardent'' i ''Akasta'', usmrtivši više od 1.500 ljudi.

    1941.
    Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske izvršile su invaziju Sirije da bi sprečile osnivanje baza Sila osovine. U borbama s trupama francuskog višijevskog predsednika vlade generala Petena, iz stroja je izbačeno 4.600 Britanaca, ali je odbrana Sueckog kanala pomerena za oko 400 kilometara na sever.

    1942.
    Japanske podmornice su u Drugom svetskom ratu bombardovale najveći australijski grad Sidnej.

    1943.
    Umro je srpski matematičar Mihajlo Petrović, poznat pod nadimkom Alas, osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i mnogih inostranih akademija nauka. Kao dečak naučio je ribarski zanat kod beogradskog alasa Gašpara Čuklje, potom polozio majstorski ispit ribarskog esnafa i tako dobio nadimak ''Mika Alas''.Napisao je više od 400 radova iz teorijske i primenjene matematike,matematičke fizike i hemije, mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Tvorac je matematičke fenomenologije, teorije matematičkih spektara koja je praktično primenjena u astronomskim, statističkim i drugim izračunavanjima i veoma je doprineo matematičkoj analizi, posebno teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji funkcija. Dela: ''Kvalitativna integracija diferencijalnih jednačina'', ''Elementi matematičke fenomenologije'', ''Fenomenološko preslikavanje'', ''Predavanja o matematičkim spektrima'', putopisi ''Kroz polarnu oblast'', ''U carstvu gusara'', neka vrsta naučne publicistike ''Jegulje''.



    1944.
    Predsednik britanske vlade Vinston Čerčil zatražio je od SAD da se složi s podelom interesnih sfera na Balkanu, nakon rata - Bugarska i Rumunija bile su prepuštene ''sovjetskoj nadležnosti'', a Jugoslavija ''ravnopravno podeljena'' na sovjetsku i britansku ''zonu uticaja''.

    1946.
    Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. Njegova lirika ima idealističku notu a u dramama preovlađuje socijalna problematika, najčešća tema je život donjih društvenih slojeva u Šleziji. Napisao je mnoštvo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i autobiografskih knjiga. Dela: ''Tkači'', ''Pred zoru'', ''Luda u Hristu Emanuel Kvint'', ''Dabrovo krzno'', ''Ifigenija u Delfima'', ''Zimska balada'', ''Crveni petao'', ''Agamemnonova smrt'', ''Elektra'', ''Prevoznik Henšel'', ''Usamljeni ljudi'', ''Svečanost mira'', ''Kolega Krampton'', ''Potopljeno zvono'', ''A Pipa igra'', ''Roza Bernd'', ''Pacovi'', ''Čuvar pruge Til''.



    1965.
    Armija SAD u Južnom Vijetnamu ovlašćena je da preduzima ofanzivne operacije.

    1973.
    Španski diktator generalisimus Francisko Franko predao je položaj predsednika vlade admiralu Luisu Kareru Blanku, koga je planirao za svog naslednika, zadržavši funkciju šefa države, pošto je prethodno sam vladao 34 godine. Karero Blanko je inače ubrzo stradao u spektakularnom atentatu koji je izvela ETA.

    1986.
    Uprkos uverljivih optužbi za zločine koje je kao nacistički oficir počinio u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm je izabran za predsednika Austrije.

    1991.
    Zvanično je saopšteno da je u Zalivskom ratu poginulo 100.000 Iračana i 203 vojnika međunarodnih snaga, od kojih 144 Amerikanca.

    1993.
    U svom pariskom stanu ubijen je Rene Buske, šef francuske policije tokom nacističke okupacije zemlje u Drugom svetskom ratu.

    1995.
    Američki marinci evakuisali su kapetana Skota O'Grejdija, pilota aviona F-16, kojeg je šest dana ranije u severozapadnoj Bosni oborila protivvazdušna odbrana Vojske Republike Srpske.

    1998.
    Umro je nigerijski general Sani Abača, čime je posle više od četiri godine okončana njegova vladavina, a vlast je preuzeo deveti vojni upravljač u istoriji najveće afričke zemlje general Abdulsalam Abubakar.

    2003.
    Poljaci su ogromnom većinom na referendumu izglasali odobrenje za priključenje zemlje Evropskoj uniji.

    2006.
    U Ujedinjenim nacijama, u Njujorku, podignuta je zastava Srbije. U prisustvu predsednika Srbije Borisa Tadića, zastava državne zajednice SCG zamenjena je državnom zastavom Republike Srbije, čime je ozvaničeno članstvo Srbije u svetskoj organizaciji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #332

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 9. jun, 160. dan 2007.Do kraja godine ima 205 dana.

    68.
    Rimski car Klaudije Cezar Avgust Germanik Neron,
    jedan od najkontroverznijih vladara u istoriji Rimskog carstva, ubio
    se, prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijom narodnog
    nezadovoljstva. Na presto ga je 54. dovela majka Julija Agripina
    Mlađa, koja je prethodno otrovala cara Klaudija, čija je bila
    četvrta žena. Sužavao je ovlašćenja Senata i vladao je surovo,
    ubio je mnoge ugledne Rimljane i konfiskovao im imovinu. Pogubio je
    čak i majku i vaspitača, filozofa Seneku. Bolesno ambiciozan,
    podražavajući Aleksandra Velikog, vodio je skupe ratove i uzalud
    pokušavao da osvoji Jermeniju, severnu obalu Crnog mora i Etiopiju.
    Trošio je ogromna sredstva na cirkuske igre (što je bio način za
    zabavu svetine u Rimu). Uobražavajući da je veliki umetnik,
    pojavljivao se u pozorištu i cirkuskoj areni kao glumac, pevač,
    svirač (što je bio skandal pošto su to u Rimu bila robovska
    zanimanja) i učesnik u trci dvokolica. Povećanjem poreza izazvao
    je niz ustanaka u Britaniji, Španiji, Galiji i Judeji.
    Nezadovoljstvo, pojačano posle požara koji je 64. uništio veliki
    deo Rima, glasine da je zapalio prestonicu - kako bi izgradio novi
    Rim, i učestale pobune u vojsci, na kraju su ga koštale i vlasti i
    glave.

    1462.
    Poslednji srpski kralj Bosne Stepan Tomašević je -
    uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije koju je organizovao
    papa Pije II - otkazao danak turskom sultanu Mehmedu II i priznao
    vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije Korvina. Pošto je izostala
    pomoć zapadnih hrišćanskih zemalja, Bosna je bila nepripremljena
    za odbranu kad su je 1463. napali Turci, koji su zarobili i pogubili
    kralja Stepana i mnoge feudalce i pokorili Stepanovu državu.

    1661.
    Rođen je ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov,
    kojeg je posle smrti 1682. na prestolu nasledio polubrat Petar
    Veliki. Car je postao 1676, ali - maloletan i bolešljiv -
    nije biou stanju da samostalno vlada, pa su zemljom praktično upravljali
    njegovi ujaci, boljari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija
    je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u
    Povoložju, Sibiru i Istočnoj Ukrajini i omogućen je razvoj
    zanata, rudarstva i trgovine.

    1672.
    Rođen je ruski car Petar I Aleksejevič Romanov,
    nazvan Petar Veliki, koji je tokom vladavine od 1682. do smrti 1725.
    rusku državu podigao na rang svetske sile prvog reda. Proglašen je
    carem kao dete, a vlast je preuzeo 1689, uklonivši regenta,
    polusestru Sofiju. Zapadnu Evropu proputovao je 1697. i 1698.
    Sproveo je dalekosežne reforme. Umesto stare vojske ''strelaca'',
    čiju je pobunu ugušio, uveo je modernu stajaću vojsku i sagradio
    snažnu flotu, osnovao je Univerzitet i Akademiju nauka, pokrenuo
    prve novine (''Vedomosti''), reformisao kalendar (Rusija je do tada
    koristila stari vizantijski kalendar). Suzbijao je štetne običaje
    nasleđene iz srednjeg veka i od Mongola, pomagao razvoj privrede
    otvarajući rudnike i manufakture, reorganizovao državnu upravu i
    Rusiju podelio na gubernije. Na ušću Neve, 1703. podigao je novu
    prestonicu - Sankt Peterburg, bio je to ogroman poduhvat sa ogromnim
    brojem žrtava. Pokazao se kao dobar vojskovođa i dva puta je
    ratovao protiv Osmanskog carstva. Potukao je Švedsku i mirom u
    Ništadu 1721. osigurao izlaz Rusije na Baltičko more (bilo je to
    veliko iznenađenje pošto je do tada Švedska važila za veliku
    silu) a pobedom nad Persijom obezbedio je izlaz na zapadne i južne
    obale Kaspijskog mora.

    1781.
    Rođen je engleski inženjer i pronalazač Džordž
    Stivenson, ''otac železnice'', koji je 1814. konstruisao prvu
    upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu
    železničku prugu Stokton-Darlington i uveo čelične šine umesto
    drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul-Mančester, na kojoj je
    njegova lokomotiva ''Rokit'' postigla tada rekordnu brzinu od 56
    kilometara na čas. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku
    lokomotiva.

    1815.
    Završen je Bečki kongres, koji je zasedao od
    septembra 1814, kad su ga sazvale velike sile posle prvog pada
    francuskog cara Napoleona I. Predstavnici malih zemalja pozvani su
    samo da potpišu ''Završni akt'', diktat ''Komisije četvorice'' -
    Rusije, Engleske, Austrije i Pruske. Engleskoj su pripali
    prekomorski posedi osvojeni u ratu s Napoleonom - Malta i Jonska
    ostrva u Evropi, Cejlon u Aziji, Gijana u Južnoj Americi i Kepland
    u Africi. Rusiji je priznato prisajedinjenje Finske i Besarabije, a
    dobila je i najveći deo Poljske (Velikog Varšavskog Vojvodstva).
    Austrija se odrekla Belgije (Austrijska Nizozemska), ali je
    pripojila Veneciju sa svim njenim posedima i Dubrovnik (Napoleon je
    Dubrovačku republiku ukinuo 1808.), kao i Lombardiju u Sev.
    Italiji. Pruska je dobila delove Saksonije, Prednju Pomeraniju,
    Poznanj, Dancig (sadašnji Gdanjsk) i posede na Rajni. Francuska je
    svedena na granice pre revolucije, a 360 suverenih teritorija u
    Nemačkoj prekrojeno je u 35 monarhija i četiri slobodna grada,
    čime je osnovan Nemački Savez. Švedska i Norveška (do Napoleona
    Danska krunska zemlja) spojene su u jednu državu, današnja
    Belgija, Holandija i Luksemburg u Kraljevinu Nizozemsku, a
    Švajcarskoj je garantovan neutralni status. Srpski izaslanik prota
    Mateja Nenadović pokušao je da zainteresuje Bečki kongres za
    srpsko pitanje posle sloma Prvog srpskog ustanka, ali nije uspeo,
    jer su velike sile smatrale Osmansko carstvo legitimnim gospodarom
    Balkana, a Srbe buntovnicima.

    1870.
    Umro je engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens,
    osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. Slikar
    srednjeg i nižeg građanstva, izneo je na videlo strahovitu
    nepravičnost viktorijanskog društva, čime je uzburkao javno
    mnjenje, a Parlament nagnao da sprovede izvesne socijalne reforme.
    Napisao je dvadesetak dela, uglavnom romana. Dela: romani ''Dejvid
    Koperfild'', ''Oliver Tvist'', ''Pikvikov klub'', ''Mala Dorit'', ''Nikolas
    Niklbi'', ''Velika očekivanja'', ''Stara prodavnica retkosti'', ''Sumorna
    kuća'', ''Martin Čazlvit'', pripovetke ''Tri duha'', ''Cvrčak na
    ognjištu'', ''Bitka života''.



    1874.
    Umro je indijanski vojskovođa Kočiz, poglavica
    apačkog plemena Čirikahua, koji je predvodio otpor Indijanaca
    belim naseljenicima i američkoj vojsci na jugozapadu SAD. Indijanci
    su pod njegovim vođstvom očajnički pokušali da se odupru vladi
    SAD, što je imalo samo kratkotrajne domete.

    1892.
    Rođen je američki kompozitor Kol Porter, autor
    popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji
    su preneti i na film. Pisao je i filmsku muziku, a jedno od njegovih
    najboljih dela ''Kiš Me Kate'' muzička je verzija ''Ukroćene
    goropadnice'' Vilijama Šekspira.

    1898.
    Sporazumom Londona i Pekinga, Kina je Velikoj
    Britaniji ustupila Hongkong na 99 godina.

    1914.
    U Beogradu je svečano otkriven spomenik srpskom
    prosvetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca.
    Priloge za spomenik prikupljala je Srpska književna zadruga, a
    znatno su pomogli i Vlada Kraljevine Srbije i Beogradska opština.
    Spomenik je postavljen na ulaz u Kalemegdan, a posle Prvog svetskog
    rata prenet je u park na Studentskom trgu, gde je i sada.

    1923.
    U profašističkom prevratu oborena je vlada vođe
    Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske Aleksandra Stamboliskog.
    On je zbog agrarne i poreske reforme, nacionalizacije nekih banaka i
    nastojanja da menja unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg,
    zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom, tokom trogodišnje
    vladavine stekao ogromnu popularnost u narodu. Nekoliko dana posle
    prevrata, Stamboliski i njegovi saradnici su ubijeni na izuzetno
    brutalan način.

    1928.
    Medicinski glasnik Britanske kraljevske akademije
    objavio je da je mikrobiolog Aleksandar Fleming pronašao prvi
    antibiotik penicilin, izolovan iz gljive Penicilium notatum, koji
    može uspešno da uništava bakterije. Do Drugog svetskog rata
    otkriće je bilo neiskorišćeno, kad su se za njega zainteresovali
    australijski lekar Hauard Flori i britanski fiziolog i biohemičar
    Ernst Čejn i ubrzo je počela masovna upotreba penicilina u
    suzbijanju infekcija. Fleming, Flori i Čejn su 1954. podelili
    Nobelovu nagradu za medicinu.



    1945.
    Predsedništvo AVNOJ-a donelo je Zakon o
    konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kojeg je
    država preuzela svu imovinu Trećeg rajha, imovinu Nemaca na tlu
    Jugoslavije koji su u Drugom svetskom ratu sarađivali s
    neprijateljem i imovinu ratnih zločinaca i saradnika okupatora.
    Ovaj zakon bio je pravna osnova za promenu imovinske strukture
    Jugoslaviji, a pod odrednicu ''saradnja sa okupatorom'' stavljani su
    građani kojima je trebalo nešto oduzeti.

    1945.
    Jugoslavija je sa Velikom Britanijom i SAD postigla
    sporazum kojim je Slobodna zona Trsta podeljena na dve okupacione
    zone - ''A'' i ''B''. Prva je potpala pod savezničku, druga pod
    jugoslovensku vojnu upravu.

    1967.
    Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser je - dan pre
    okončanja šestodnevnog izraelsko-arapskog rata - podneo ostavku
    zbog ponižavajućeg ratnog poraza Egipta, ali su kasnije na
    referendumu Egipćani glasali da on ostane šef države.

    1991.
    Amerikanci su počeli evakuaciju vazduhoplovne baze
    na Filipinima, koja je bila ugrožena silovitom erupcijom vulkana na
    obližnjoj planini Pinatubo, koji je mirovao 600 godina. Samo
    zahvaljujući blagovremenom upozorenju, broj poginulih Filipinaca
    nije bio veći od stotinak, ali je četvrt miliona ljudi ostalo bez
    krova nad glavom.

    1993.
    Bežeći pred velikom muslimanskom ofanzivom na
    području Travnika, oko 8.000 Hrvata našlo je utočište kod Srba
    na planini Vlašić, koji su ih smestili u improvizovana
    prihvatilišta na Harambašinim vodama i omogućili im da otputuju
    kuda su želeli.

    1998.
    Poslednji američki astronaut napustio je ''Mir'',
    čime je okončana rusko-američka saradnja na toj ruskoj kosmičkoj
    stanici.

    1999.
    Generali Svetozar Marjanović i Obrad Stevanović i
    general Majk Džekson potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički
    sporazum kojim je određen rok od 11 dana za povlačenje snaga
    jugoslovenske državne odbrane s Kosova i Metohije, umesto kojih će
    u tu pokrajinu doći jedinice Kfora, pretežno iz zemalja NATO, što
    je omogućilo prekid agresije NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju
    i usvajanje rezolucije 1.244 Saveta bezbednosti UN.

    1999.
    Štab civilne zaštite teritorijalne uprave Niš
    saopštio je da je tokom NATO agresije u Nišu i okolini tog grada,
    pri čemu su korišćene i zabranjene kasetne bombe, ubijeno 35 i
    ranjeno više od 500 civila, a da je civilnim objektima,
    uključujući porodične kuće, fabrike, saobraćajnice, školske i
    zdravstvene ustanove, nanesena materijalna šteta od 1,5 milijardi
    dolara.

    2001.
    Lider italijanske desnice Silvio Berluskoni
    prihvatio je mandat da formira 59. vladu Italije od Drugog svetskog
    rata.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #333

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 10. jun, 161. dan 2007. Do kraja godine ima 204 dana.

    1190.
    Nemački car Fridrih I Barbarosa udavio se u reci
    Salef u Maloj Aziji u toku Trećeg krstaškog rata.
    Na presto jestupio 1152, posle čega je vodio više ratova u Italiji u pokušaju
    da potčini lombardske gradove i primora papu na pokornost. Posle
    poraza 1176. u bici kod Lenjana pokajnički se izmirio s
    papom.Predvodeći krstaše na putu ka Jerusalimu 1189. prošao je kroz
    Srbiju i sastao se u Nišu sa velikim županom Srbije Stefanom
    Nemanjom.

    1610.
    Prvi holandski iseljenici u Americi iskrcali su se
    na ostrvo Menhetn, sada centralni deo Njujorka.1793.
    Prvi javni zoološki vrt - ''Žarden de Plant'' -
    otvoren je u Parizu.

    1819.
    Rođen je francuski slikar Gistav Kurbe. Opor i
    snažan, odbacio je romantične pejzaže i idealizovanje ljudi i
    prizora, izvršivši ogroman uticaj na evropsko slikarstvo sredinom
    19. veka. Glavna dela: ''Atelje'', ''Tucači kamena'', ''Talas'', ''Pogreb
    u Ornanu''.

    1832.
    Rođen je nemački inženjer Nikolaus August Oto,
    koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. izumeo
    četvorotaktni motor sa unutrašnjim sagorevanjem, poznat kao ''Oto
    motor'', što je omogućilo razvoj automobilizma

    1836.
    Umro je francuski fizičar i matematičar Andre Mari
    Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u
    nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i pronašao i proučio uzajamno
    dejstvo električnih struja. Napisao je više dela iz fizike,
    matematike i filozofije. Njemu u čast jedinica za jačinu struje
    nazvana je amper (skraćeno A), jedinica za naelektrisanje
    (količinu elektriciteta) ampersekunda (skraćeno As) i amperčas
    (skraćeno Ah), a instrument za merenje jačine struje ampermetar.

    1868.
    Prilikom šetnje Košutnjakom (koji je tada bio
    privatno lovište Obrenovića) ubijen je srpski knez Mihailo
    Obrenović. Na prestolu Srbije bio je od 1839. do 1842. i od 1860.
    do smrti. Zbog bune koju je 1842. podigao Toma Vučić Perišić
    morao je da pobegne u Austriju, posle čega je na presto Srbije
    doveden knez Aleksandar Karađorđević. Boraveći van zemlje,
    pomagao je mnoge srpske kulturne radnike i pisce, uključujući Vuka
    Karadžića, Djuru Daničića, Branka Radičevića. Kada se njegov
    otac knez Miloš Obrenović vratio na vlast 1858. preuzeo je komandu
    nad vojskom, a ubrzo posle očeve smrti 1860. zaveo je autoritarnu
    vladavinu, pretvorivši Skupštinu u savetodavni organ. Ustanovio je
    1861. narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi i snabdeo je modernim
    naoružanjem. Iskoristio je tursko bombardovanje Beograda 1862.
    (Čukur česma) da posle dužeg pregovaranja 1867. natera Turke da
    povuku garnizone iz utvrđenih srpskih gradova.

    1875.
    Umro je srpski pisac Jovan Grčić-Milenko, poetski
    sledbenik Branka Radičevića, poznat kao ''fruškogorski slavuj''.
    Sebi je dodao ime Milenko, po devojci Mileni u koju je bio
    zaljubljen. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Segedinu i Požunu
    (sadašnja Bratislava), počeo studije medicine u Beču, ali se
    razboleo od tuberkuloze i u 29. godini umro u rodnom Čereviću u
    Sremu. U lirskim pesmama, lakih melodičnih stihova, izrazio je
    neposredan doživljaj prirode. U osećanjima je romantičarski
    čedan i sentimentalan, ali je napisao i više tzv. ''prostih
    pesama'', po kojima se smatra pretečom realizma u srpskoj poeziji. U
    Beču je 1896. objavio ''Pesme''. Pisao je i pripovedačku prozu i
    prevodio Fridriha Šilera, Johana Volfganga Getea i Hajnriha Hajnea.

    1915.
    Rođen je američki pisac Sol Belou, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1976, u čijem delu je središnja
    tema moderni gradski čovek, zaokupljen sumnjama i razočarenjima,
    ali čiji je duh uprkos svemu neuništiv. Dela: romani ''Henderson,
    kralj kiše'', ''Čovek na klackalici'', ''Žrtva'', ''Ne propusti dan'',
    ''Pustolovine Ogija Marča'', ''Hercog'', ''Planeta gospodina Semlera'',
    ''Humboltov dar'', ''Dekanov decembar'', priče ''Mozbijeva sećanja'',
    drame ''Poslednja analiza'', ''Guka'', putopis ''Do Jerusalima i nazad''.

    1922.
    Rođena je američka filmska glumica i pevačica
    Frensis Gam, poznata kao Džudi Garland, koja se proslavila već kao
    devojčica ulogom u filmu ''Čarobnjak iz Oza'' za koju je dobila
    Oskara. Izvrsno je tumačila uloge i u filmovima Vinsenta Minelija,
    jednog od pet njenih muževa - njihova ćerka Lajza Mineli takođe
    je ostvarila sjajnu pevačku i glumačku karijeru. Ostali filmovi:
    ''Bebe u vojsci'', ''Osnujmo orkestar'', ''Bebe na Brodveju'', ''Mala Neli
    Keli'', ''Sretni me u Sent Luisu'', ''Časovnik'', ''Zigfildove ludosti'',
    ''Pirat'', ''Zvezda je rođena''.



    1923.
    Rođen je britanski medijski magnat češkog porekla
    Jan Ludvik Hoh, poznat kao Jan Robert Maksvel.

    1923.
    Umro je francuski pisac Pjer Loti, koji je zbog
    napisa o okrutnostima kolonijalnih trupa u Indokini otpušten iz
    vojne službe. Kao pomorski oficir mnogo je putovao i dela mu
    obiluju egzotikom. Kao veliki turkofil, u Prvom balkanskom ratu
    izražavao je simpatije za Osmansko carstvo, ali je posle bugarskog
    prepada na srpsku vojsku u Drugom balkanskom ratu i kasnije u Prvom
    svetskom ratu, pohvalno i s neskrivenim divljenjem pisao o Srbima.
    Ostala dela: ''U haremu'', ''Lotijeva ženidba'', ''Mornar'', ''Islandski
    ribar'', ''Gospođa hrizantema'', ''Roman jednog spahije''.

    1924.
    Vođu italijanskih socijalista Djanđakoma Mateotija
    oteli su i ubili fašisti. Mateoti je tog dana u Skupštini održao
    govor u kom je neobično oštro kritikovao ponašanje Musolinijevih
    sledbenika. Poticao je iz bogate porodice, završio je prava i veoma
    mlad je postao vatreni socijalista. Posle istupanja iz
    Socijalističke partije Italije u oktobru 1922, postao je generalni
    sekretar novostvorene Socijalističke unitarističke partije.
    Njegovo ime postalo je vremenom simbol antifašističke borbe i
    tokom Drugog svetskog rata ga je nosilo više jedinica Pokreta
    otpora.

    1934.
    Umro je engleski kompozitor Frederik Delijus,
    impresionista poznat po simfonijama (''Pariz - pesma velikog grada'',
    ''Brigg Fair''). Komponovao je i opere i koncerte, uključujući ''Misu
    života'', inspirisanu delom nemačkog filozofa Fridriha Ničea ''Tako
    je govorio Zaratustra''.

    1934.
    ''Rođen'' je Paja Patak (Donald Duck), jedan od
    najpopularnijih likova u stripovima i animiranim filmovima
    američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija.



    1940.
    Fašistička Italija ušla je u Drugi svetski rat
    kao saveznik nacističke Nemačke, objavivši rat Francuskoj i
    Velikoj Britaniji.

    1942.
    Počela je ofanziva Nemačkih i Hrvatskih jedinica
    na Kozaru u Drugom svetskom ratu, u kojoj je oko 40.000 nemačkih i
    hrvatskih vojnika zatvorilo obruč oko slobodne teritorije kozarske
    oblasti. U opkoljenom području zbeg sa oko 80.000 srpskih civila je
    branilo 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda. Posle 50
    dana teških borbi mestimično je probijen obruč i spaseno je
    nešto više od 15.000 civila, ali su napadači ipak nađačali.
    Spaljena su i uništena sva sela a oko 60.000 srpskih civila oterano
    je u logore, mahom u Jasenovac.

    1942.
    Nemci su u Drugom svetskom ratu u rudarskom selu
    Lidice u Češkoj, koje su prethodno spalili, streljali sve
    muškarce (oko 200), žene odveli u koncentracione logore, a decu u
    zavode za ''prevaspitavanje'', kao odmazdu zbog ubistva nemačkog
    protektora Češke i Moravske i šefa nacističke tajne policije
    Gestapo Rajnharda Hajdriha 27. maja 1942. Selo je obnovljeno 1946. i
    u njemu je podignut spomenik žrtvama.

    1942.
    U borbi s Nemcima kod Male Remete u Drugom svetskom
    ratu poginuo je Boško Palkovljević-Pinki, jedan od prvih partizana
    Fruške Gore, koji je kao kurir iz Srema obavestio Vrhovni štab o
    narodnooslobodilačkoj borbi u Vojvodini. Bio je jedan od
    organizatora bekstva 32 robijaša iz sremskomitrovačkog zatvora

    1941.

    1945.
    Komandantu zapadnih savezničkih snaga u Drugom
    svetskom ratu američkom generalu Dvajtu Ajzenhaueru je uručeno
    edno od najviših sovjetskih odlikovanja - Orden pobede.

    1946.
    Umro je američki bokser afričkog porekla Džek
    Džonson, prvi crnac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u
    teškoj kategoriji.

    1967.
    Izrael je prihvatio zahtev UN o prekidu vatre u ratu
    sa Egiptom, u kojem su Izraelci - protiv kojih su ratovali i Sirija
    i Jordan - za samo šest dana zauzeli teritoruju četiri puta
    prostraniju od Izraela.

    1967.
    ŠSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom i
    zapretio sankcijama ukoliko izraelska armija ne obustavi
    napredovanje prema glavnom gradu Sirije Damasku.

    1967.
    Umro je američki filmski glumac Spenser Trejsi,
    izuzetan tumač niza karakternih uloga, prvi glumac koji je dve
    godine uzastopno dobio Oskara - za filmove ''Hrabri kapetan'' 1937. i
    ''Grad dečaka'' 1938. Ostali filmovi: ''Bes'', ''Sedmi krst'',
    ''Citadela'', ''Starac i more'', ''Nirnberški proces'', ''Pogodi ko dolazi
    na večeru''.

    1970.
    U Jordanu je najmanje 100 ljudi ubijeno u sukobu
    vladinih snaga s palestinskim gerilcima.

    1971.
    SAD su posle 21 godine ukinule embargo na trgovinu s
    Kinom.

    1989.
    Kina i Tajvan uspostavili su direktne telefonske
    veze.

    1990.
    Na prvim slobodnim izborima u Bugarskoj posle Drugog
    svetskog rata pobedila je Bugarska socijalistička partija (bivša
    Komunistička partija) koja je dobila 47 odsto glasova, dok je
    desničarski Savez demokratskih snaga osvojio 36 odsto.

    1990.
    Predsedničke izbore u Peruu dobio je peruanski
    političar japanskog porekla Alberto Fudžimori, porazivši na njima
    pisca Marija Vargasa Ljosu.

    1995.
    Bivši premijer Švedske Karl Bilt naimenovan je
    umesto lorda Dejvida Ovena za kopredsednika Međunarodne
    konferencije o prethodnoj Jugoslaviji, saopštio je predsedavajući
    Evropske unije francuski predsednik Žak Širak.

    1996.
    Čečenski islamski separatisti i zvaničnici Rusije
    potpisali su dokumente kojima je predviđeno okončanje 18-mesečnog
    rata u Čečeniji.

    1997.
    Prema naređenju vođe kambodžanske maoističke
    gerilske frakcije ''Crvenih Kmera'' Pol Pota, ubijen je jedan od
    njegovih najbližih saradnika Son Sen i 11 članova njegove
    porodice.

    1999.
    Poslednji projektili NATO - 79. dana agresije na
    Srbiju (S.R.J.) - pali su nešto posle 13 časova u području sela
    Kololeč kod Kosovske Kamenice, a ubrzo potom generalni sekretar
    NATO Havijer Solana saopštio je da bombardovanje prestaje. Prve
    jedinice Vojske Jugoslavije su, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma
    potpisanog dan ranije u Kumanovu, počele povlačenje s Kosova i
    Metohije, a kasnije istog dana Savet bezbednosti UN je, uz uzdržan
    glas Kine, usvojio rezoluciju 1.244 kojom je legalizovan dolazak
    međunarodnih vojnih snaga u južnu srpsku pokrajinu.

    1999.
    Predsednik SRJ Slobodan Milošević je saopštio da
    je tokom agresije NATO poginulo 462 pripadnika Vojske Jugoslavije i
    114 policajaca, kao i ''da je zemlja odbranjena i da je sačuvan njen
    suverenitet i teritorijalni integritet''.

    2000.
    Umro je sirijski predsednik Hafez el Asad, koji je
    vlast prigrabio državnim udarom u novembru 1970. da bi već
    sledećeg marta bio izabran za šefa države. Bio je jedan od
    najuticajnijih državnika Bliskog istoka, na mestu predsednika
    nasledio ga je njegov sin.

    2002.
    U blizini beogradskog hotela ''Jugoslavija'' iz zasede
    je ubijen srpski policijski general Boško Buha, zamenik šefa
    resora javne bezbednosti u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije.

    2004.
    Umro je američki muzičar afroameričkog porekla
    Rej Čarls, ''otac soula'', koji je uspeo da savlada i siromaštvo i
    nedostatak vida i zavisnost od heroina i postane jedan od
    najpopularnijih i najplodnijih muzičara 20. veka. Tokom 58 godina
    izdao je 250 albuma i održao 10.000 koncerata. Međunarodnu slavu
    stekao je 1954. pesmom ''Našao sam ženu'', a nezaboravna pesma
    'Džordžija u mojim mislima'' svrstala ga je 1960. godine među
    svetske zvezde, što je sledeće godine potvrdio hitovima ''Zbriši
    drumom Džek'' i ''Ne mogu da prestanem da te volim''.

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #334

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 11. jun, 162. dan 2007. Do kraja godine ima 203 dana.

    1509.
    Engleski kralj Henri VIII oženio se prvom
    od šest žena, Katarinom Aragonskom.

    1572.
    Rođen je engleski pisac Bendžamin Džonson, koji
    je realistički prikazivao ljudske nastranosti i strasti. Dela:
    komedije ''Ljudi i ćudi'', ''Volpone'', ''Vartolomejski vašar'', proza
    ''Građa, ili otkrića o ljudima i stvarima''.

    1727.Umro je britanski vladar nemačkog porekla Džordž I,
    prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije, a na prestolu
    ga je nasledio sin Džordž II. Tokom njegove vladavine od 1714. do
    smrti položaj premijera se iskristalisao kao ključni u izvršnoj
    vlasti.

    1776.
    Rođen je engleski slikar Džon Kanstebl, jedan od
    tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova platna
    odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost
    atmosfere, čime je znatno uticao na francuske impresioniste.

    1859.
    Umro je austrijski knez Klemens Meternih, koji je
    kao ministar inostranih poslova i kancelar četiri decenije krojio
    spoljnu i unutrašnju politiku Austrije, umnogome i sudbinu Evrope.
    Šef diplomatije bio je od 1809. do 1821, a kancelar od 1821. do
    1848, kada je zbačen u martovskoj Bečkoj revoluciji i bio primoran
    da emigrira u Englesku. Predvodio je 1813. koaliciju protiv
    francuskog cara Napoleona I. U međunarodnoj politici bio je stub
    reakcionarnog saveza evropskih vladara ''Svete alijanse'', stvorene
    radi gušenja revolucionarnih pokreta u Evropi. Period njegove
    uprave najčešće se naziva ''Meternihov apsolutizam'' - bio je to
    strog policijski režim. Dve godine posle zbacivanja s vlasti vratio
    se u Austriju, gde je do smrti bio angažovan kao izraziti
    reakcionar.

    1864.
    Rođen je nemački kompozitor i dirigent Rihard
    Štraus, dugogodišnji direktor Bečke opere. Počeo je da stvara u
    maniru kasnog romantizma i dospeo do ekspresionizma, ali je uvek
    ispoljavao visoko majstorstvo orkestracije. Jedan je od najboljih
    operskih kompozitora uopšte. Komponovao je i operete, balete, solo
    pesme, kamernu muziku. Dela: simfonijske poeme ''Don Huan'' , ''Til
    Ojlenšpigel'', ''Simfonija Alpa'', ''Sinfonia domestica'', ''Život
    junaka'', opere ''Saloma'', ''Elektra'', ''Kavaljer s ružom'', ''Egipatska
    Helena'', ''Arabela'', ''Danajina ljubav''.



    1880.
    Rođena je američka pacifistkinja Dženet Renkin,
    prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubeđeni
    antimilitarista, u američkom parlamentu jedina je glasala protiv
    objave rata Japanu posle bombardovanja Perl Harbura 1941.

    1891.
    Velika Britanija i Portugal potpisale su konvenciju
    o podeli interesnih sfera severno i južno od reke Zambezi u Africi,
    kojom je Njasa (sadašnji Malavi) postao britanski protektorat.

    1895.
    Rođen je sovjetski državnik ruskog porekla Mihail
    Aleksandrovič Bulganjin, Predsednik vlade ŠSR od 1955. do 1958,
    učesnik Oktobarske revolucije. Boljševicima se priključio 1917.
    uoči revolucije i do 1922. radio je u ČEKI, tajnoj političkoj
    policiji. Član Centralnog komiteta Komunističke partije ŠSR
    postao je 1934, na početku staljinističkih čistki, a Politbiroa
    1948. Tokom Drugog svetskog rata bio je u vojnim savetima Zapadnog,
    Drugog pribaltičkog i Prvog beloruskog fronta, potom zamenik
    ministra odbrane, a posle rata ministar oružanih snaga i zamenik
    predsednika vlade, pre nego što je postao šef vlade.

    1903.
    Oficiri zaverenici ubili su u rano jutro u Beogradu
    kralja Aleksandra Obrenovića i kraljicu Dragu Mašin, posle čega
    je na srpski presto dovedena dinastija Karađorđević. Aleksandar
    je došao na vlast 1889. posle abdikacije oca, kralja Milana, ali su
    zemljom četiri godine upravljali namesnici, jer je bio maloletan.
    Izvršio je državni udar 1893. i zaveo autokratski režim. Zbog
    ženidbe 1900. s dvorskom damom Dragom, sukobio se sa ocem i navukao
    na sebe veliko nezadovoljstvo naroda, mnogih političara i oficira
    koji su ga ubili u ''majskom prevratu'' (prema Julijanskom kalendaru,
    tada važećem u Srbiji, kraljevski par je ubijen 29. maja).

    1910.
    Rođen je francuski okeanograf Žak Iv Kusto, član
    Francuske akademije, veliki borac za zaštitu čovekove okoline. Za
    podvodna snimanja zainteresovao se u Indokini tridesetih godina 20.
    veka kao mornarički oficir, posle završene Pomorske akademije u
    Brestu. Prvi dokumentarni film ''Deset hiljada metara pod morem''
    snimio je 1943. i otad je napravio mnoštvo dokumentarnih filmova i
    televizijskih serija o životu u morima i okeanima, krstareći
    svetom svojim brodom-laboratorijom ''Kalipso''. Za film ''Svet
    tišine'', koji je snimio s francuskim režiserom Lujom Malom, 1956.
    je na festivalu u Kanu dobio ''Zlatnu palmu''. Dobitnik je tri Oskara.
    Napisao je više knjiga, uključujući ''Putovanje 'Kalipsa''' i ''Kroz
    18 metara vode''. Ostali filmovi: ''Svet bez sunca'', ''Zlatna riba''.

    http://www.mtsmondo.com/slike/vesti/...1/v20154p0.jpg

    1918.
    Italijanski borbeni čamci potopili su u Prvom
    svetskom ratu u Jadranskom moru, oko 70 kilometara severozapadno od
    Zadra, veliki austrougarski bojni brod ''Sent Ištvan'', posle čega
    je komandant austrougarske mornarice admiral Mikloš Horti - potonji
    regent Mađarske - morao da obustavi operaciju razbijanja blokade na
    ulazu u Jadran. Horti je planirao da čcitava austrougarska flota,
    uz pomoć avijacije, kod Otrantskih vrata razbije blokadu sila
    Antante.

    1936.
    U Moskvi je saopšteno da je uhapšeno, osuđeno na
    tajnom suđenju i potom pogubljeno osam visokih sovjetskih vojnih
    rukovodilaca, uključujući ruskog maršala i vojnog teoretičara
    Mihaila Tuhačevskog, što je označilo početak masovne čistke i
    fizičkih likvidacija u Crvenoj armiji. Tuhačevski je bio jedan od
    najistaknutijih komandanata Crvene armije tokom građanskog rata
    posle Oktobarske revolucije. Kao komandant Zapadnog fronta 1920. u
    ratu protiv Poljske dopro je do Varšave, 1922. postao je načelnik
    Vojne akademije, 1925. član Revolucionarnog vojnog saveta ŠSR, a
    1931. zamenik predsednika tog tela i zamenik ministra odbrane. Dela:
    ''Rat klasa'', ''Pitanja savremene strategije''.

    1942.
    Stupio je na snagu sporazum vlada ŠSR i SAD u
    Drugom svetskom ratu o principima uzajamne pomoći i vođenju rata
    protiv Sila osovine, poznat kao ''Sporazum o zajmu i najmu''. SAD su
    se obavezale da snabdevaju ŠSR, koji će sarađivati u odbrani SAD
    i dostavljati materijale i informacije. Dogovorene su i koordinirane
    akcije radi povećanja proizvodnje, razmene i potrošnje i
    uklanjanja trgovinskih i carinskih barijera.

    1949.
    Ubijen je albanski revolucionar i rukovodilac Koči
    Dzodze, odmah posle izricanja smrtne presude na montiranom tajnom
    procesu. Prethodno je smenjen sa svih položaja i uhapšen zato što
    se nije složio s rezolucijom Informiroa 1948, osudivši
    staljinističke metode osude i izolacije Jugoslavije. U zatvoru je
    mučen da bi priznao izmišljenu krivicu i odrekao se stava da je
    politika Moskve prema Beogradu pogrešna. Bio je 1941. glavni
    inicijator osnivanja Komunističke partije Albanije i njen
    organizacioni sekretar, organizator komunističkog pokreta u
    Albaniji i član Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske
    Albanije. Od 1945. bio je potpredsednik vlade i ministar
    unutrašnjih poslova, a 1946. postao je predsednik Demokratskog
    fronta Albanije. Zalagao se za blisku saradnju Albanije i
    Jugoslavije.

    1955.
    Na automobilskoj trci ''24 sata Le Mana'' poginulo je
    80 i povređeno više od 100 posmatrača posle sudara tri automobila
    koji su uleteli u gledalište.

    1963.
    Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk spalio se
    u Sajgonu (sadašnji Ho Ši Min), u znak protesta protiv tretmana
    kojem je vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

    1970.
    Umro je ruski državnik Aleksandar Fjodorovič
    Kerenski, član a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske
    revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj
    revoluciji 1917. Emigrirao je 1918. i od 1940. živeo je u SAD gde
    je i umro.

    1970.
    Poslednji američki vojnik je napustio vazduhoplovnu
    bazu ''Vilus'' u Libiji, na zahtev pukovnika Moamera el Gadafija, koji
    je 1. septembra 1969. oborio režim kralja Idriza I iz dinastije
    Senusi.

    1970.
    Posle sedmice žestokih okršaja u Jordanu,
    palestinski gerilci i jordanska armija potpisali su primirje.

    1979.
    Umro je američki filmski glumac Džon Vejn, koji je
    igrao uglavnom u vesternima, tumačeći likove pravdoljubivih i
    usamljenih junaka. Filmovi: ''Veliko suđenje'', ''Poštanska kola'',
    'Dugo putovanje kući'', ''Rio Grande'', ''Pesak Ivo Džime'', ''Miran
    čovek'', ''Crvena reka'', ''Tragači'', ''Čovek koji je ubio Liberti
    Valansa'', ''Rio Bravo'', ''Eldorado'', ''Alamo''.



    1981.
    U zemljotresu u jugoistočnoj iranskoj provinciji
    Kerman poginulo je 1.500 ljudi.

    1984.
    Umro je italijanski političar Enriko Berlinguer,
    generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. do smrti,
    jedan od najistaknutijih pobornika ''evrokomunizma'' (spoj demokratije
    i socijalizma) i tvorac strategija ''istorijskog kompromisa'' (s
    građanskim strankama, pre svega s demohrišćanima) i ''demokratske
    alternative''. U ranoj mladosti je postao komunista i 1944. je
    uhapšen kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na
    Sardiniji. U Centralni komitet partije ušao je 1945, član
    Politbiroa postao je 1959, a zamenik generalnog sekretara 1969.

    1988.
    Umro je italijanski državnik Djuzepe Saragat,
    bivši predsednik Italije, osnivač italijanske Socijaldemokratske
    partije. Posle dolaska na vlast fašističkog režima Benita
    Musolinija emigrirao je sa ostalim rukovodiocima Socijalističke
    partije, u kojoj je bio član Direkcije, a u zemlju se vratio 1943.
    posle kapitulacije Italije u Drugom svetskom ratu. Nemci su ga ubrzo
    uhapsili, ali je uspeo da pobegne iz zatvora. Iz Socijalističke
    partije je istupio 1947, a 1952. osnovao je Socijaldemokratsku
    partiju. Bio je ministar u prvoj posleratnoj italijanskoj vladi,
    potom do 1957. potpredsednik vlade. Šef diplomatije postao je 1963,
    a na čelu države bio je od 1964. do 1971.

    1990.
    Umro je srpski istoričar Vasa Čubrilović, aktivni
    član ''Mlade Bosne'' pa otuda i učesnik atentata na austrougarskog
    prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, profesor
    Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti.
    Kao učenik pristupio je nacionalno-revolucionarnoj organizaciji
    ''Mlada Bosna'', a kao najmlađi učesnik Sarajevskog atentata osuđen
    je na 16 godina robije i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom
    ratu bio je u zatvoru. Tokom Drugog svetskog rata bio je zatvoren u
    logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom
    univerzitetu, gde je doktorirao 1927. Između dva svetska rata
    pripadao je levom krilu Zemljoradničke stranke. Posle Drugog
    svetskog rata bio je kratko vreme ministar u vladi Jugoslavije,
    profesor Univerziteta a kada je obnovljen predratni Balkanološki
    institut (tada se zvao ''Balkanski institut'') postao je njegov
    direktor. Autor je oko 70 istorijskih knjiga i studija. Dela:
    ''Bosanski ustanak 1875-1878'', ''Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni
    i Hercegovini'', ''Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi'', ''Politička
    prošlost Hrvata'', ''Istorija političke misli u Srbiji XIX veka'',
    ''Odabrani istorijski radovi''.

    1995.
    U eksploziji bombe podmetnutoj u kolumbijskom gradu
    Medeljin u vreme održavanja muzičkog festivala, poginulo je 28
    ljudi i povređeno više od 200.

    1996.
    U eksploziji u trgovinskom centru u brazilskom gradu
    Sao Paulo poginulo je 39 i povređeno više od 500 ljudi.

    1999.
    Komandant Treće armije Vojske Jugoslavije general
    Nebojša Pavković obelodanio je da je Treća armija tokom 79 dana
    agresije NATO na Srbiju (SRJ) iako naisturenija (teritorija Kosova i
    Metohije) izgubila 161 pripadnika i da je uništeno 13 tenkova,
    šest oklopnih transportera, osam artiljerijskih oruđa, 19
    protivavionskih topova i jedan radar. Što je nesumnjiv uspeh
    imajući u vidu ogromnu nesrazmeru zaraćenih strana.

    1999.
    Ruski bataljon s 23 kamiona, 16 oklopnih
    transportera, pet džipova i jednim vozilom veze prešao je iz Bosne
    i Hercegovine na teritoriju Srbije (SRJ) tokom prepodneva i uveče
    je prispeo na Kosovo i Metohiju kao prva jedinica iz sastava Kfora,
    zaposevši potom aerodrom Slatina kod Prištine.

    2001.
    Pogubljen je američki ratni veteran Timoti Mekvej,
    šest godina pošto je aktivirao kamion-bombu ispred jedne federalne
    zgrade u Oklahoma sitiju, kad je poginulo 168 ljudi.

    2003.
    U samoubilačkom bombaškom napadu islamskog
    teroriste u autobusu u centru Jerusalima poginulo je 17 ljudi.

    2004.
    Komisija Vlade Republike Srpske saopštila je da su
    snage Vojske RS u Srebrenici ubile hiljade muslimana u julu 1995.

    2005.
    Ministri finansija sedam najrazvijenijih zemalja
    sveta i Rusije, tzv. Grupa osam (G, postigli su u Londonu
    istorijski sporazum da otpišu 40 milijardi duga najsiromašnijim
    zemljama sveta.

    2005.
    Umro je bivši portugalski premijer general Vasko
    Gonsalveš, jedan od vođa portugalske ''Revolucije karanfila'' 1974.
    godine, kada je zbačen sa vlasti režim koji je svojevremeno
    utemeljio Antonio Salazar.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #335

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 12. jun, 163. dan 2007. Do kraja godine ima 202 dana.

    1683.
    Više od 250.000 turskih vojnika otpočelo je drugu opsadu Beča, ali su posle dva meseca osmanlijskih napada snage poljskog kralja Jana III Sobjeskog razbile Turke, što je sprečilo njihovo dalje širenje u Evropi. Bio je to događaj sa dalekosežnim posledicama, pošto je Beč bio najdalja tačka do koje su Turci došli u Evropi, i posle ovog poraza njihova ekspanzija je prestala.

    1691.
    Ahmed II je na turskom prestolu nasledio sultana Sulejmana III.

    1759.
    Umro je engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od najznačajnjih engleskih lirskih pesnika 18. veka. Ispoljavao je romantično interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično. Gajio je izvesna prodemokratska osećanja. Dela: ode ''Veče'', ''Škotske praznoverice'', ''Sloboda''.

    1798.
    Francuska armija zauzela je sredozemno ostrvo Maltu.

    1848.
    Mađarska vojska je napala Sremske Karlovce, sedište Glavnog odbora Srba u Ugarskoj, gde je u maju 1848. Skupština Srba zatražila autonomiju Srpske Vojvodine (Banat, Bačka, Baranja i Srem), napad je uspešno odbijen.

    1849.
    Bombardovanjem iz topova, mađarske trupe su gotovo uništile Novi Sad, u kojem je u požarima izgorelo oko 2.000 kuća, a posle napada, od 20.000 stanovnika, u gradu je ostalo 6.000 ljudi. Napad je usledio pošto je austrijski general baron Josip Jelačić (kasnije ban hrvatsko-slavonski), gušeći Mađarsku revoluciju za račun Beča, umarširao u Novi Sad i napao Mađare na Petrovaradinskoj tvrđavi.

    1897.
    Rođen je engleski državnik Robert Entoni Idn, britanski premijer od 1955. do 1957. Posle studija orijentalnih jezika u Oksfordu, 1923. ušao je u Parlament, od 1931. do 1933. bio je pomoćnik šefa diplomatije, 1935. lord čuvar državnog pečata i ministar za vezu s Društvom naroda u kojem se zalagao za sankcije protiv fašističke Italije zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do 1938. bio je ministar inostranih poslova i 1936. zastupao je ''politiku nemešanja'' u Španski građanski rat, ali je podneo ostavku kad je premijer Nevil Čembrlen potpisao Minhenski sporazum kojim je Čehoslovačka predata na milost i nemilost nacističkoj Nemačkoj. U vladama Vinstona Čerčila ponovo je predvodio britansku diplomatiju od 1941. do 1945. i od 1951. do 1955. Posle Čerčilovog povlačenja u aprilu 1955. postao je premijer i šef Konzervativne stranke, ali je podneo ostavku u januaru 1957. zbog neuspele britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat.

    1898.
    Filipinski general Emilio Aginaldo proglasio je tokom Američko-španskog rata, uz podršku SAD, nezavisnost Filipina. Amerikanci su ga potom izigrali, okupiravši Filipine i slomivši 1899. otpor filipinskih nacionalista, a taj pacifički arhipelag je formalnu nezavisnost stekao tek 1946. Od 1898. do 1946. bio je kolonija SAD.

    1917.
    Zbog pronemačke politike u Prvom svetskom ratu, grčki kralj Konstantin I prinuđen je da abdicira u korist starijeg sina Aleksandra, posle čije je smrti 1920. ponovo postao kralj. S prestola je definitivno sišao 1922. zbog poraza Grčke u ratu s Turskom i nasledio ga je mlađi sin Djorđe II.

    1924.
    Rođen je američki državnik Džorž Herbert Voker Buš, predsednik SAD od 1989. do 1993. Pobednik u ''hladnom ratu'' protiv ŠSRa. Predvodio je 1991. zapadne saveznike u ratu protiv Iraka. U Drugom svetskom ratu se borio na Pacifiku kao pilot u mornaričkom vazduhoplovstvu, 1974. i 1975. bio je ambasador u Kini, potom do 1976. direktor CIA, a potpredsednik SAD od 1981, tokom dva predsednička mandata Ronalda Regana.

    1929.
    Rođena je Anelis Mari Frank, poznata kao Ana Frank, čiji je dnevnik postao simbol stradanja Jevreja tokom Drugog svetskog rata kada su nemački nacisti planski uništavali pripadnike jevrejskog naroda u Nemačkoj i svim okupiranim zemljama Evrope. Njena porodica je posle dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. izbegla u holandski grad Amsterdam, gde je od 1942. živela u tajnom skrovištu, ali ih je 1944. otkrio Gestapo. Ubijena je u martu 1945. u nemačkom logoru Bergen-Belzen i od njene porodice rat je preživeo jedino Anin otac. Posle Drugog svetskog rata pronađen je i 1947. objavljen njen potresni dnevnik pisan tokom dve godine u skrovištu.

    1934.
    Fašistička vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju 1934, zabranila je političke partije.

    1936.
    Na Malom Kalemegdanu u Beogradu osnovan je zoološki vrt, u kojem je do 1941. sakupljeno oko 1.200 životinja. U nemačkom bombardovanju Beograda u Drugom svetskom ratu životinje su podelile sudbinu ljudi - 6. aprila 1941. mnoge su stradala pod avionskim bombama.



    1964.
    Nelson Mandela, Volter Sisulu i još šest vođa Afričkog Nacionalnog Kongresa, crnačkog oslobodilačkog pokreta protiv rasističkog režima u Južnoj Africi, osuđeno je na doživotnu robiju. U procesu ukidanja rasne diskriminacije, većina je oslobođena posle tri decenije, uključujući Mendelu, koji je potom postao prvi crni predsednik Južne Afrike.

    1976.
    U vojnom udaru u Urugvaju oboren je civilni predsednik Huan Bordaberi, čime je otpočela devetogodišnja diktatura armijskog vrha.

    1988.
    U Bangladešu su izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija u toj azijskoj zemlji.

    1991.
    Boris Jeljcin je izabran za predsednika Rusije.

    1993.
    Američki avioni su bombardovali glavni grad Somalije Mogadiš u pokušaju da unište otpor lidera somalske gerile generala Mohameda Faraha Aidida. Posle bombardovanja nastavljenog i sledećih dana, tokom kojih je bilo više žrtava među civilima, američki komandosi nisu uspeli da uhvate Aidida.

    1995.
    Umro je italijanski muzičar Arturo Benedeti Mikelanđeli, jedan od najvećih pijanista 20. veka.

    1996.
    U Australiji su se kod Brizbejna tokom vojnih vežbi sudarila dva helikoptera tipa ''Blekhok'', pri čemu je poginulo 18 komandosa.

    1999.
    Na Kosovu i Metohiji počelo je razmeštanje međunarodnih bezbednosnih snaga, na osnovu rezolucije 1.244 Saveta bezbednosti UN, dan pošto su, na iznenađenje svih zapadnih zemalja, u južnu srpsku pokrajinu prvi prispeli ruski vojnici koji su zaposeli aerodrom Slatina kod Prištine.

    2003.
    Umro je američki filmski glumac Gregori Pek, najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu ''Ubiti pticu rugalicu'', za koju je nagrađen Oskarom (1962). U Kanu je 2000. nagrađen ''Zlatnom palmom'' za životno delo. Ostali filmovi: ''Dvoboj na suncu'', ''Slučaj Paradin'', ''Džentlmenski sporazum'', ''Snegovi Kilimandžara'', ''Praznik u Rimu'', ''Mobi Dik'', ''Topovi sa Navarona'', ''Arabeska'', ''Mesec šunjalica''.

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #336

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 13. jun, 164. dan 2007. Do kraja godine ima 201 dan.

    323. p. n. e.
    Umro je Aleksandar Veliki, najveći
    vojskovođa antičkog sveta, tvorac najprostranije imperije u
    dotadašnjoj istoriji čovečanstva. Bio je u mladosti učenik
    atinskog filozofa Aristotela, kojeg je u prestonicu grčke države
    Makedonije - Pelu doveo njegov otac kralj Filip II Makedonski, a na
    presto je došao u 20. godini života kad je 336. pre nove ere
    ubijen Filip II. Dovršio je pokoravanje grčkih država i 334. pre
    nove ere poveo je s 30.000 pešaka i 5.000 konjanika rat protiv
    Persijanaca. Ubrzo je osvojio Malu Aziju, Siriju, Egipat i Persiju i
    stigao do reke Ind. Za prestonicu carstva proglasio je Vavilon u
    kojem je po povratku iz Indije iznenada umro u 33. godini života,
    što ga je sprečilo da preduzme nameravani pohod na zapad. Koristio
    je sadejstvo konjice i pešadije i prvi je u istoriji ratne veštine
    uveo sistematski rad štaba. Njegova vojnička genijalnost zasnivala
    se i na širokoj kulturi po čemu je bio superioran nad vladarima
    čije je države pokorio, na svoje vojne pohode uvek je vodio i
    ekipu naučnika i istraživača raznih vrsta. Stoga nije bio samo
    osvajač već i nosilac širenja helenske kulture. Vekovima kasnije
    na teritorijama koje je on osvojio bile su vidljive tekovine grčke
    kulture i civilizacije. A mit o njemu bio je bez premca u
    srednjovekovnoj Evropi, u nekim delovima Centralne Azije je to i
    danas.



    1381.
    Pod vođstvom Vota Tajlera u engleskim pokrajinama
    Kent, Norfok, Safok i Kembridžšir počeo je seljački ustanak
    protiv feudalaca, izazvan visokim porezima. Već prvog dana ustanka
    seljaci su uz pomoć londonske sirotinje ušli u London i opseli
    zgradu Parlamenta, ali je Tajler ubijen već trećeg dana ustanka.
    Ostavši bez vođe, ustanici su napustili London i buna je krvavo
    ugušena.

    1811.
    Rođen je ruski književni kritičar i filozof
    Visarion Grigorjevič Belinski, osnivač ruske realističke
    estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj
    književnosti nazvanog ''naturalna škola''. Nastojeći da kritici
    stvori filozofsku osnovu, proučavao je nemačku filozofiju.
    Književnost je posmatrao kao društvenu pojavu i razliku između
    nje i nauke video je u tome što pesnik ''misli u slikama'' i, za
    razliku od naučnika, ''ne dokazuje istinu, već je pokazuje''.
    Žestoko se borio protiv vulgarnosociološkog pristupa
    književnosti. Napisao je sjajna kritička tumačenja dela
    Aleksandra Puškina, Mihaila Ljermontova i Nikolaja Gogolja, a
    njegovo ''Pismo Gogolju'' obrazac je preciznosti i oštrine kritičke
    misli. Dela: ''O ruskoj povesti i o povestima Gogolja'', ''Književne
    maštarije'', ''Junak naših dana'', ''Pesme M. Ljermontova'', ''Deoba
    poezije na rodove i vidove'', ''Reč o kritici'', ''Putovanja Čičikova
    ili Mrtve duše'', ''I. A. Krilov'', ''Dela Aleksandra Puškina''.

    1839.
    Srpski knjaz Miloš Obrenović abdicirao je u korist
    sina Mihaila i napustio Srbiju, u koju se vratio 1859. i ponovo
    preuzeo presto posle odluke Svetoandrejske skupštine 1858. da zbaci
    kneza Aleksandra Karađorđevića.

    1865.
    Rođen je irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1923. U mladosti je aktivno
    učestvovao u irskom nacionalnooslobodilačkom pokretu i bio je
    inspirator ''keltskog preporoda'' i irske kulturne ideologije. U
    pesničkom razvoju prošao je kroz više faza (simbolističku,
    neoromantičarsku), da bi potkraj Prvog svetskog rata dostigao punu
    zrelost. Jedan je od najvećih pesnika celokupne književnosti na
    engleskom jeziku. Pisao je i pozorišne komade u stihovima i prozi,
    s temama iz keltske mitologije. Dela: poezija ''Oisinova lutanja'',
    ''Vetar u trsci'', ''Ostrvce na jezeru Inisfri'', ''Toranj'', drame
    ''Grofica Ketlin'', ''Žuđena zemlja'', ''Mačka i mesec'', eseji
    ''Keltski suton'', ''Ideje dobra i zla'', ''Sanjarenja o detinjstvu i
    mladosti'', ''Autobiografija''.



    1876.
    Srpsko učeno društvo je za prvu ženu akademika
    izabralo slikarku Katarinu Ivanović.

    1897.
    Rođen je finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim
    stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920,
    1924. i 1928. Svetske rekorde obarao je 29 puta.

    1899.
    Rođen je meksički kompozitor i dirigent
    indijanskog porekla Karlos Čavez, osnivač Simfonijskog orkestra
    Meksika. Istraživao je meksički muzički folklor. Bio je
    dominantna muzička figura 20. veka u Meksiku, direktor
    Konzervatorijuma i šef Državnog umetničkog odeljenja. Dela:
    simfonije ''Simfonija proletaria'', ''Simfonija India'', baleti, kamerna
    muzika, klavirske kompozicije.

    1900.
    U Kini je počeo ''Bokserski ustanak'' - pobuna protiv
    stranih sila i njihovog uticaja u Kini. Ustanak su u septembru 1901.
    ugušile evropske sile, Japan i SAD.

    1917.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu usmrtili 162
    stanovnika Londona, u prvom masovnom bombardovanju britanske
    prestonice iz vazduha u kojem je učestvovalo 14 bombardera tipa
    ''Gota''.

    1943.
    Rođen je engleski filmski glumac Malkolm Mekdauel,
    koji je najčešće tumačio arogantne, asocijalne i nemoralne
    likove. Filmovi: ''Ako'', ''Paklena pomorandža'', ''Šunjajući Mesec'',
    'Srećni čovek'', ''Rojal fleš'', ''Kaligula'', ''Bolnica Britanija'',
    ''Ljudi mačke'', ''Plavi grom'', ''Poludi'', ''Gulag''.

    1944.
    Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli da
    bombarduju južnu Englesku, posebno London, dugo pripremanim tajnim
    oružjem - raketama ''Fau-1''. Do marta 1945. ispaljeno je oko 8.000
    raketa ''Fau-1'' i oko 4.000 ''Fau-2'', od kojih je poginulo najmanje
    5.500 britanskih civila, oko 2.700 u prve tri sedmice bombardovanja.

    1956.
    Poslednji britanski vojnici napustili su bazu na
    Sueckom kanalu, kojim je Velika Britanija upravljala 74 godine, a
    upravu nad Kanalom preuzeo je Egipat.

    1965.
    Umro je jevrejski pisac i filozof Martin Buber, koji
    je najviše bio zaokupljen književnim i filozofskim nasleđem
    hasidizma, jevrejskog verskog pokreta nastalog u Poljskoj početkom
    18. veka (teritorija kasnije austrijske Galicije). Napisao je i
    više značajnih dela o istoriji jevrejske kulture. Pisao je na
    nemačkom i za pripovetke je uzimao motive iz folklora poljskih
    Jevreja. S Francom Rozencvajgom preveo je na savremeni nemački
    jezik ''Stari zavet''. Pred nacistima je 1938. pobegao iz rodne
    Austrije u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog
    univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku
    jevrejsko-arapsku državu. Dela: ''Priče rabi Nahmana'', ''Ja i ti'',
    ''Hasidske priče'', ''Gog i Magog'', ''Slike o dobru i zlu'', ''Mojsije'',
    'Susreti''.

    1973.
    U Parizu su SAD, Severni Vijetnam, Južni Vijetnam i
    oslobodilački pokret Vijetkong potpisali sporazum o prekidu vatre.

    1982.
    Umro je kralj Saudijske Arabije Kalid ibn Abdul
    Aziz, kojeg je nasledio prestolonaslednik Fahd.

    1983.
    Američki vasionski brod ''Pionir 10'' prošao je
    pored Neptuna, postavši prva letilica napravljena ljudskom rukom
    koja je izašla izvan Sunčevog sistema.

    1986.
    Umro je američki klarinetista i kompozitor Beni
    Gudmen, jedan od prvih belih muzičara koji se usprotivio rasnoj
    segregaciji. Osnovao je 1934. džez orkestar u koji je pozvao i crne
    muzičare. Snimio je desetak filmova, a bavio se i klasičnom
    muzikom - snimio je koncert za klarinet Vofganga Amadeusa Mocarta i
    svirao sa simfonijskim orkestrima.



    1988.
    Vrhovni sud ŠSR ukinuo je smrtne presude izrečene
    1936. i 1937. Grigoriju Zinovjevu, Lavu Rozenfeldu (Kamenjev),
    Georgiju Pjatakovu i Karlu Radeku i rehabilitovao tu četvoricu
    visokih sovjetskih rukovodilaca streljanih u vreme staljinističkih
    čistki.

    1990.
    Prilikom napada rumunske policije na studente uimprovizovanom
    šatorskom naselju, koji su demonstrirali u centru
    Bukurešta, poginulo je četvoro i povređeno oko 200 ljudi.

    1993.
    Kim Kempbel je postala prva žena premijer u
    istoriji Kanade.

    1995.
    Oslobođeni su svi preostali pripadnici Unprofora
    koje je Vojska Republike Srpske zarobila krajem maja 1995. zbog
    napada NATO aviona. Bombardovanja šire okoline Pala počela su 25.
    maja, četiri časa pre isteka ultimatuma kojim je obema stranama
    zaprećeno napadom ako ne prestanu borbe oko Sarajeva. Tome je
    prethodila ofanziva muslimana (Bošnjaka) oko Sarajeva započeta 16.
    maja 1995. Prva grupa od 120 pripadnika mirovnih snaga UN
    oslobođena je 2. juna, a poslednji zarobljenici od ukupno 372
    pušteni su 13. juna.

    1997.
    Na smrt je osuđen američki ratni veteran Timoti
    Mekvej, optužen za podmetanje eksploziva 1995. u federalnu zgradu u
    Oklahoma Sitiju, kad je poginulo 168 ljudi.

    2000.
    U Pjongjangu počeo istorijski samit dve Koreje.
    Posle trodnevnih razgovora predsednika Severne i Južne Koreje Kim
    Džong Ila i Kim Dae Džunga potpisana je zajednička deklaracija
    kojom je utrt put ponovnom ujedinjenju korejskog naroda, koji od
    početka pedesetih godina 20. veka živi u dve države.

    2003.
    Usvojen je nacrt Ustava Evropske unije.

    2005.
    Umro je dugogodišnji vođa Portugalske
    komunističke partije Alvaro Kunjal. Imao je značajnu ulogu u
    ''Revoluciji karanfila'', kada je 1974. srušen poredak koji je
    svojevremeno uspostavio Antonio Salazar.

    2006.
    Prvi put je u Beogradu, u centru ''Sava'', gostovao
    filharmonijski orkestar milanske ''Skale''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #337

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 14. jun, 165. dan 2007. Do kraja godine ima 200 dana.

    1645.
    U građanskom ratu u Engleskoj snage lojalne Parlamentu pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile su kod Nejzbija vojsku monarhista lojalnu kralju Čarlsu I, koju je predvodio princ Rupert. Kralj je potom zarobljen, revolucionarni sud ga je osudio na smrt i pogubljen je 1649.

    1777.
    Kongres SAD prihvatio je zastavu ''zvezda i pruga'' kao zvanično državno znamenje.

    1789.
    Engleski kapetan Vilijam Blaj domogao se sa 18 pristalica, posle dramatične plovidbe i više od 3.500 pređenih milja, ostrva Timor blizu Jave. Pobunjena posada engleskog broda ''Baunti'', čiji je bio zapovednik, zbacila ga je 48 dana pre toga zbog okrutnosti i ostavila s pristalicama u vodama kod Tahitija.

    1798.
    Rođen je češki istoričar i političar František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. veku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austrije. Bio je organizator i predsednik Sveslovenskog kongresa 1848, jedan od osnivača ''Matice češke'', sekretar Učenog društva, pokretač i urednik ''Časopisa Češkog muzeja''. Dela: ''Istorija češkog naroda'', ''Počeci češke poezije, posebno prozodije'' (s Pavlom Šafarikom).

    1800.
    Pobedom francuskih trupa nad austrijskom vojskom kod Marenga Napoleon Bonaparte ponovo je osvojio Italiju.

    1811.
    Rođena je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou, borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova. Romanom ''Čiča Tomina koliba'', u kojem je crnačko ropstvo podvrgla snažnoj kritici, doprinela je ukidanju ropstva u SAD.

    1837.
    Umro je italijanski pisac Djakomo Leopardi. Poeta izrazito pesimističkog stava. Dela: ''Pesme'', proza ''Dijalozi i eseji'', ''Zibaldon'', dnevnik ''Misli''.

    1894.
    Rođena je srpski etnomuzikolog Ljubica Janković, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom je prikupila oko 900 narodnih igara sa melodijom i mnoštvo običaja. Objavile su delo u sedam tomova ''Narodne igre''.

    1904.
    Umro je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, prema oceni književne kritike ''pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda'' u drugoj polovini 19. veka. Osnovnu školu učio je u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (sadašnja Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Pesnički se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispevao je zbirke ljubavnih pesama ''Djulići'' i ''Djulići uveoci'' - potresne, elegične ispovesti posle smrti supruge i četvoro dece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrednih političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik je neprevaziđen u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list ''Javor'', satirične listove ''Zmaj'', ''Žiža'', ''Starmali'' i neprevaziđeni dečji list ''Neven''. Prevodio je s ruskog, nemačkog, mađarskog i engleskog. Ostala dela: obimna knjiga pesama ''Pevanija'', pesnička legenda ''Vidosava Branković'', šaljivi komad ''Šaran''.



    1923.
    Petog dana posle profašističkog udara ubijen je premijer Bugarske i vođa Zemljoradničkog narodnog saveza Aleksandar Stamboliski, izuzetno popularan u narodu. Tokom trogodišnje vladavine je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom.

    1924.
    Rođen je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u pesničkim i proznim delima dosledno zastupao ideju o potrebi promišljenog odnosa prema prirodi i zaštiti spomenika ruske kulture. Dela: zbirke pesama ''Kako ispiti sunce'', ''Čovek sa cvećem u rukama'', ''Živeti na zemlji'', ''Četrdeset zvonkih kapi'', ''Argument'', ''Lirika'', ''Sonetni venac'', ''Sedina'', proza ''Vladimirske staze'', ''Kap rose'', ''Pisma iz Ruskog muzeja'', ''Vreme za skupljanje kamenja'', ''Med na hlebu'', ''Nastavak vremena''.

    1928.
    Rođen je argentinski revolucionar Ernesto ''Če'' Gevara, koji je postao simbol revolucionarnih težnji u Latinskoj Americi, ali i širom sveta. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953, potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gde je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Posle pobede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. u nameri da u Boliviji - gde je ubijen 1967. podigne ustanak, što nije uspeo. Dela: ''Uspomene na kubansku revoluciju'', ''Dnevnik iz Bolivije''.

    1933.
    Rođen je američki pisac poljskog porekla Juzef Novak, poznat kao Ježi Kosinski, u čijim delima preovlađuju teme nasilja, surovosti i požude. U prvom i najboljem romanu ''Obojena ptica'' groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vreme Drugog svetskog rata. Bilo je pokušaja da mu se ospori autorstvo nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala dela: romani ''Koraci'', ''Prisutnosti'', ''Djavolje drvo'', ''Pilotska kabina''.

    1940.
    Nemci su okupirali Pariz u Drugom svetskom ratu.

    1941.
    Predsednik SAD Frenklin Rozevelt naredio je tokom Drugog svetskog rata zamrzavanje sve imovine Nemačke i Italije u Americi.

    1943.
    U bici na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša, narodni heroj, koji se kao gimnazijalac uključio u komunistički pokret. Studirao je prava u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u Nemačkoj i Francuskoj, odakle je proteran zbog političkog delanja. Po povratku u zemlju s Otokarom Keršovanijem pokrenuo je časopis ''Nova literatura''. U toku rata uređivao je ''Borbu'', ''Vojno-politički pregled'' i ''Narodno oslobođenje'', a 1942. postao je član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Dela: studije ''Mlada Bosna'', ''Svetozar Marković''.

    1946.
    Umro je škotski pronalazač Džon Logi Berd, pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bele siluete, a 1925. kao slike s polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD i prvi konstruisao i prikazao TV program u boji.

    1962.
    U Parizu je osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira, prethodnica Evropske svemirske agencije.

    1968.
    Umro je italijanski pisac Salvatore Kvazimodo, pesnik usamljenosti, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Dela: zbirke pesama ''Vode i zemlje'', ''Dati i imati'', ''Miris eukaliptusa'', ''A veče je tu'', ''Život nije san'', ''Utopljena oboa'', ''Pravo i lažno zeleno'', ''Nedostižna zemlja'', esej ''Pesnik i političar''.

    1972.
    Prilikom pada japanskog putničkog aviona ''DC-10'' na aerodrom u Nju Delhiju poginulo je 87 ljudi.

    1980.
    SAD su odbacile zahtev evropskih država da Palestinska oslobodilačka organizacija učestvuje u bliskoistočnim mirovnim pregovorima.

    1986.
    Umro je argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih pisaca 20. veka, profesor anglosaksonske književnosti i kritičar, direktor Nacionalne biblioteke u Buenos Ajresu, koji je presudno obeležio hispanoameričku literaturu ali i književnost uopšte. Enciklopedijske širine, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim osobenog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudoistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se mešaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise ''Proa'', ''Prisma'' i ''Martin Fierro''. Dela: zbirke pripovedaka ''Univerzalna istorija beščašća'', ''Maštarije'', ''Alef'', ''Izveštaj o Brodiju'', ''Peščana knjiga'', zbirka pesama, kratkih parabola i priča ''Stvaralac'', eseji ''Devet eseja o Danteu''.



    1990.
    U rumunskoj prestonici Bukurešt 10.000 rudara je - na nagovor vlasti, kako je tvrdila opozicija - rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka.

    1993.
    Kambodžanski princ Norodom Sihanuk je, na osnovu dogovora rivalskih frakcija i mirovnog sporazuma o Kambodži, ponovo postao šef države.

    1993.
    Tansu Čiler je postala prva žena premijer u istoriji Turske.

    1995.
    Čečenski islamski teroristi upali su u bolnicu u gradu Buđonovsk na jugu Rusije i uzeli za taoce oko 1.500 ljudi - pokupljenih građana i pacijenata u bolnici, među kojima je bilo mnogo dece i žena, pošto su prethodno na ulicama ubili više prolaznika. Teroriste je predvodio Šamilj Basajev. Talačka kriza je okončana pregovorima sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom posle čega su taoci oslobođeni dok je teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju. U akciji je poginulo više od 120 ljudi.

    2005.
    Austrijski predsednik Hajnc Fišer potpisao je dokument austrijskog parlamenta kojim se i formalno ratifikuje Ustav EU.

    2005.
    U iračkom gradu Kirkuku, u eksploziji samoubice-bombe, poginulo je najmanje 19, a ranjeno oko 90 ljudi u redu ispred jedne banke. Među ranjenima je najmanje desetoro dece.

    2006.
    Ispred sedišta Saveta Evrope u Strazburu podignuta je zastava Republike Srbije, a spuštena državne zajednice SCG, čime je potvrđeno članstvo Srbije u SE.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #338

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 15. jun, 166. dan 2007. Do kraja godine ima 199 dana.

    1215.
    Engleski kralj Džon Bez Zemlje morao je da popusti
    u sukobu s plemstvom i potpiše ''Magna kartu libertatum'' (Veliku
    povelju sloboda), kojom je ograničena vlast kralja i uspostavljena
    osnova ustavnosti i pravnog poretka u Engleskoj.

    1467.
    Umro je vojvoda od Burgundije Filip Dobri, osnivač
    države Burgundije, koja je u svom najvećem opsegu obuhvatala
    prostor od današnje Švajcarske - na jugu, do Flandrije na severu
    (uključujući i nju). Burgundija je u tokom 15. veka bila ozbiljanrival Francuske.

    1520.
    Papa Lav X ekskomunicirao je iz rimokatoličke crkve
    nemačkog crkvenog reformatora Martina Lutera, osudivši njegove
    teze kao jeres, ali je Luter pred mnoštvom zadivljenih posmatrača
    spalio papsku bulu o isključenju. Posle toga njegova tumačenja i
    reforme su prihvaćene u većem delu Nemačke, a luteranska verzija
    protestantizma raširila se i u mnoge druge zemlje Evrope
    (Skandinavija).

    1752.
    Bendžamin Frenklin izveo je čuveni eksperiment,
    podigavši u vazduh papirnatog zmaja tokom nevremena u Filadelfiji,
    da bi dokazao da su munje zapravo električna pražnjenja.

    1775.
    Kongres američkih kolonija pobunjenih protiv
    britanske vlasti, tzv. Kontinentalni kongres, izabrao je Džordža
    Vašingtona za generala i glavnokomandujućeg vojske Ujedinjenih
    kolonija.

    1843.
    Rođen je norveški kompozitor, pijanista i dirigent
    Edvard Hagerup Grig. Bio je nadahnut nacionalnim folklorom
    Norveške. Posebno je značajan njegov doprinos razvoju
    postromantičarske evropske harmonije. Izraziti liričar, najbolja
    dela je ostvario u malim formama poput klavirskih minijatura
    (''Lirski komadi''), 25 nordijskih narodnih pesama i plesova, svite
    ''Holberg'', ''Poetičnih muzičkih slika'', ''Humoreski'', solo pesama.
    Ostala dela: Klavirski koncert u a-molu, orkestarske svite ''Per
    Gint'', ''Sigrud Jorsalfar'', Gudački kvartet, Koncert za klavir i
    orkestar, tri violinske sonate, horske kompozicije.

    1862.
    Turski vojnici su kod Čukur česme u Beogradu iz
    obesti ubili srpskog dečaka Savu, a zatim i oficira i tumača koji
    su predvodili srpsku patrolu, što je zapalilo varnicu sukoba. Turci
    su potom sa Kalemegdana tri dana bombardovali Beograd. U to vreme su
    se u utvrđenim delovima većih srpskih gradova još uvek nalazile
    turske vojne posade. Bombardovanje Beograda je, zahvaljujući
    veštim diplomatskim aktivnostima kneza Mihaila, imalo za posledicu
    da su Turci bili primorani da povuku svoje posade iz srpskih
    utvrđenih gradova, u skladu sa odlukom velikih sila. Kod Čukur
    česme podignut je kasnije (tridesetih godina 20. veka) spomenik
    poginulom dečaku, delo srpskog vajara Simeona Roksandića.

    1882.
    Rođen je rumunski general i diktator Jon Antonesku,
    tokom Drugog svetskog rata saveznik Nemačke, zbog čega je posle
    rata osuđen na smrt i 1946. pogubljen. Po dolasku na vlast 1940.
    prisilio je na abdikaciju rumunskog kralja Karola II Hoencolerna -
    koji je 1938. takođe zaveo autoritarnu ličnu vladu - i priključio
    zemlju Trojnom paktu.

    1884.
    Rođen je američki filmski glumac Hari Lengdon,
    jedan od najboljih komičara nemog filma. U filmskim burleskama
    najčešće je tumačio uloge sramežljivih sanjalica, obojene
    gorčinom i destruktivnošću. Filmovi: ''Siledžija'', ''Dugačke
    pantalone'', ''Troje su već gomila''.

    1903.
    Skupština Srbije vratila je Karađorđeviće na
    presto, izabravši za kralja kneza Petra Karađorđevića, koji je
    živeo u izgnanstvu u Ženevi. Izbor je usledio posle oficirskog
    ''majskog prevrata'' 11. juna 1903. (prema Julijanskom kalendaru tada
    važećem u Srbiji - 29. maja), u kojem je ubijen kraljevski par
    Aleksandar Obrenović i Draga Mašin. Petar I Karađorđević
    krunisan je potom u Sabornoj crkvi u Beogradu i - prema ugledu na
    Nemanjiće - miropomazan u manastiru Žiča, što je inače
    tradicija kod svih srpskih vladara. Period njegove vladavine obično
    se smatra vremenom razmaha parlamentarizma i demokratskih
    institucija, kao i apsolutne slobode štampe. Ova opšte prihvaćena
    predstva je ipak samo delimično tačna pošto je u tom periodu
    (1903.-1914.) veliki uticaj imao vojni klan koji je izvršio majski
    prevrat.

    1904.
    Više od 1.000 ljudi, većinom žena i dece,
    poginulo je blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod ''General
    Slokam''.

    1907.
    Počela je Druga haška mirovna konferencija, na
    kojoj su 44 države, uključujući Srbiju, usvojile 13 konvencija i
    jednu deklaraciju. Tada su prvi put znatnije kodifikovana pravila
    međunarodnog ophođenja, naglasak je bio na temama vezanim za ratne
    prilike.

    1910.
    Srpski student prava Bogdan Žerajić ubio se posle
    neuspelog atentata u Sarajevu na poglavara okupirane Bosne i
    Hercegovine, austrougarskog generala Marijana Varešanina. Njegova
    žrtva bila je primer za revolucionarnu nacionalističku omladinu iz
    pokreta ''Mlada Bosna'', koji je 28. juna 1914. organizovao atentat na
    austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda.

    1914.
    Rođen je ruski državnik Jurij Vladimirovič
    Andropov, sovjetski lider od 1982. do smrti u februaru 1984. Od
    1967. do 1982. bio je predsednik Komiteta državne bezbednosti,
    generalni sekretar vladajuće Komunističke partije je postao u
    novembru 1982, posle smrti Leonida Iljiča Brežnjeva, a predsednik
    Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR u junu 1983.

    1919.
    Direktnim letom od Nju Faundlenda do Irske, koji je
    trajao 10 časova i 12 minuta, engleski piloti Artur Braun i Džon
    Olkok prvi su preleteli Atlantik i za taj podvig dobili plemičke
    titule. U maju 1927. Atlantik je preleteo Amerikanac Čarls Lindberg
    koji je u avionu bio sam.

    1940 .
    Nemačka vojske zaobišla je (preko zemalja
    Beneluksa) 360 kilometara dugu ''Mažino liniju'', sistem odbrambenih
    utvrđenja izgrađen na istočnoj granici Francuske prema Nemačkoj.

    1969.
    Žorž Pompidu je izabran za predsednika Francuske.

    1975.
    Košarkaši Jugoslavije su na evropskom prvenstvu u
    Beogradu osvojili titulu prvaka pobedom nad reprezentacijom ŠSR.

    1977.
    Adolfo Suares i njegova koalicija Demokratskog
    centra dobili su prve slobodne izbore u Španiji posle 41 godine.

    1982.
    Argentinske snage koje su pokušale da okupiraju
    Foklandska ostrva (Malvini) u južnom Atlantiku predale su se
    Britancima, čime je okončan rat u kojem je na obema stranama
    poginulo oko 1.000 ljudi.

    1988.
    Pakistanski predsednik Zija ul Hak objavio je da će
    islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.

    1992.
    Srpski pisac Dobrica Chosić, dugogodišnji disident
    pod režimom Josipa Broza, izabran je za prvog predsednika Savezne
    Republike Jugoslavije. Na položaju šefa države nije ostao ceo
    mandat - Savezna skupština mu je 1. juna 1993, na inicijativu
    Srpske radikalne stranke, izglasala nepoverenje pod optužbom da je
    kršio Ustav.

    1992.
    Skupština Japana odobrila je angažovanje japanskih
    vojnika u inostranstvu, prvi put od Drugog svetskog rata.

    1994.
    Izrael i Vatikan uspostavili su pune diplomatske
    odnose, posle istorijskog dogovora o međusobnom priznanju.

    1995.
    Savet bezbednosti UN izglasao je rezoluciju o slanju
    u Bosnu i Hercegovinu 12.500 pripadnika tzv. Snaga za brzo
    reagovanje, koje su se u avgustu i septembru 1995. sa avijacijom
    NATO borile protiv Srba u Bosni, što je odlučujuće doprinelo
    preokretu u građanskom ratu u korist muslimana i Hrvata.

    1996.
    Umrla je američka pevačica Ela Ficdžerald,
    nekrunisana ''kraljica džeza'', savršene tehnike, izvanredne
    improvizatorske imaginacije i širokog glasovnog raspona. Čuvena je
    po ''skat'' dijalozima s velikim džez muzičarima poput Luisa
    Armstronga, Djuka Elingtona i Vilijama ''Kaunta'' Bejzija.



    1999.
    Severna Koreja je saopštila da je južnokorejska
    ratna mornarica potopila jedan njen brod u severnokorejskim
    teritorijalnim vodama Žutog mora, optuživši Seul da izazivanjem
    prvog pomorskog sukoba od okončanja Korejskog rata 1953. provocira
    novi rat na podeljenom poluostrvu.

    2003.
    Vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore osvojila
    je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji pobedom nad
    Hrvatskom.



    2006.
    Posle odluke Narodne Skupštine Srbije, od 5. juna,
    kojom se konstatuje samostalnost Republike Crne Gore, Vlada Srbije
    priznala je Crnu Goru kao nezavisnu državu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #339

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 15. jun, 166. dan 2007. Do kraja godine ima 199 dana.

    1215.
    Engleski kralj Džon Bez Zemlje morao je da popusti
    u sukobu s plemstvom i potpiše ''Magna kartu libertatum'' (Veliku
    povelju sloboda), kojom je ograničena vlast kralja i uspostavljena
    osnova ustavnosti i pravnog poretka u Engleskoj.

    1467.
    Umro je vojvoda od Burgundije Filip Dobri, osnivač
    države Burgundije, koja je u svom najvećem opsegu obuhvatala
    prostor od današnje Švajcarske - na jugu, do Flandrije na severu
    (uključujući i nju). Burgundija je u tokom 15. veka bila ozbiljanrival Francuske.

    1520.
    Papa Lav X ekskomunicirao je iz rimokatoličke crkve
    nemačkog crkvenog reformatora Martina Lutera, osudivši njegove
    teze kao jeres, ali je Luter pred mnoštvom zadivljenih posmatrača
    spalio papsku bulu o isključenju. Posle toga njegova tumačenja i
    reforme su prihvaćene u većem delu Nemačke, a luteranska verzija
    protestantizma raširila se i u mnoge druge zemlje Evrope
    (Skandinavija).

    1752.
    Bendžamin Frenklin izveo je čuveni eksperiment,
    podigavši u vazduh papirnatog zmaja tokom nevremena u Filadelfiji,
    da bi dokazao da su munje zapravo električna pražnjenja.

    1775.
    Kongres američkih kolonija pobunjenih protiv
    britanske vlasti, tzv. Kontinentalni kongres, izabrao je Džordža
    Vašingtona za generala i glavnokomandujućeg vojske Ujedinjenih
    kolonija.

    1843.
    Rođen je norveški kompozitor, pijanista i dirigent
    Edvard Hagerup Grig. Bio je nadahnut nacionalnim folklorom
    Norveške. Posebno je značajan njegov doprinos razvoju
    postromantičarske evropske harmonije. Izraziti liričar, najbolja
    dela je ostvario u malim formama poput klavirskih minijatura
    (''Lirski komadi''), 25 nordijskih narodnih pesama i plesova, svite
    ''Holberg'', ''Poetičnih muzičkih slika'', ''Humoreski'', solo pesama.
    Ostala dela: Klavirski koncert u a-molu, orkestarske svite ''Per
    Gint'', ''Sigrud Jorsalfar'', Gudački kvartet, Koncert za klavir i
    orkestar, tri violinske sonate, horske kompozicije.

    1862.
    Turski vojnici su kod Čukur česme u Beogradu iz
    obesti ubili srpskog dečaka Savu, a zatim i oficira i tumača koji
    su predvodili srpsku patrolu, što je zapalilo varnicu sukoba. Turci
    su potom sa Kalemegdana tri dana bombardovali Beograd. U to vreme su
    se u utvrđenim delovima većih srpskih gradova još uvek nalazile
    turske vojne posade. Bombardovanje Beograda je, zahvaljujući
    veštim diplomatskim aktivnostima kneza Mihaila, imalo za posledicu
    da su Turci bili primorani da povuku svoje posade iz srpskih
    utvrđenih gradova, u skladu sa odlukom velikih sila. Kod Čukur
    česme podignut je kasnije (tridesetih godina 20. veka) spomenik
    poginulom dečaku, delo srpskog vajara Simeona Roksandića.

    1882.
    Rođen je rumunski general i diktator Jon Antonesku,
    tokom Drugog svetskog rata saveznik Nemačke, zbog čega je posle
    rata osuđen na smrt i 1946. pogubljen. Po dolasku na vlast 1940.
    prisilio je na abdikaciju rumunskog kralja Karola II Hoencolerna -
    koji je 1938. takođe zaveo autoritarnu ličnu vladu - i priključio
    zemlju Trojnom paktu.

    1884.
    Rođen je američki filmski glumac Hari Lengdon,
    jedan od najboljih komičara nemog filma. U filmskim burleskama
    najčešće je tumačio uloge sramežljivih sanjalica, obojene
    gorčinom i destruktivnošću. Filmovi: ''Siledžija'', ''Dugačke
    pantalone'', ''Troje su već gomila''.

    1903.
    Skupština Srbije vratila je Karađorđeviće na
    presto, izabravši za kralja kneza Petra Karađorđevića, koji je
    živeo u izgnanstvu u Ženevi. Izbor je usledio posle oficirskog
    ''majskog prevrata'' 11. juna 1903. (prema Julijanskom kalendaru tada
    važećem u Srbiji - 29. maja), u kojem je ubijen kraljevski par
    Aleksandar Obrenović i Draga Mašin. Petar I Karađorđević
    krunisan je potom u Sabornoj crkvi u Beogradu i - prema ugledu na
    Nemanjiće - miropomazan u manastiru Žiča, što je inače
    tradicija kod svih srpskih vladara. Period njegove vladavine obično
    se smatra vremenom razmaha parlamentarizma i demokratskih
    institucija, kao i apsolutne slobode štampe. Ova opšte prihvaćena
    predstva je ipak samo delimično tačna pošto je u tom periodu
    (1903.-1914.) veliki uticaj imao vojni klan koji je izvršio majski
    prevrat.

    1904.
    Više od 1.000 ljudi, većinom žena i dece,
    poginulo je blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod ''General
    Slokam''.

    1907.
    Počela je Druga haška mirovna konferencija, na
    kojoj su 44 države, uključujući Srbiju, usvojile 13 konvencija i
    jednu deklaraciju. Tada su prvi put znatnije kodifikovana pravila
    međunarodnog ophođenja, naglasak je bio na temama vezanim za ratne
    prilike.

    1910.
    Srpski student prava Bogdan Žerajić ubio se posle
    neuspelog atentata u Sarajevu na poglavara okupirane Bosne i
    Hercegovine, austrougarskog generala Marijana Varešanina. Njegova
    žrtva bila je primer za revolucionarnu nacionalističku omladinu iz
    pokreta ''Mlada Bosna'', koji je 28. juna 1914. organizovao atentat na
    austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda.

    1914.
    Rođen je ruski državnik Jurij Vladimirovič
    Andropov, sovjetski lider od 1982. do smrti u februaru 1984. Od
    1967. do 1982. bio je predsednik Komiteta državne bezbednosti,
    generalni sekretar vladajuće Komunističke partije je postao u
    novembru 1982, posle smrti Leonida Iljiča Brežnjeva, a predsednik
    Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR u junu 1983.

    1919.
    Direktnim letom od Nju Faundlenda do Irske, koji je
    trajao 10 časova i 12 minuta, engleski piloti Artur Braun i Džon
    Olkok prvi su preleteli Atlantik i za taj podvig dobili plemičke
    titule. U maju 1927. Atlantik je preleteo Amerikanac Čarls Lindberg
    koji je u avionu bio sam.

    1940 .
    Nemačka vojske zaobišla je (preko zemalja
    Beneluksa) 360 kilometara dugu ''Mažino liniju'', sistem odbrambenih
    utvrđenja izgrađen na istočnoj granici Francuske prema Nemačkoj.

    1969.
    Žorž Pompidu je izabran za predsednika Francuske.

    1975.
    Košarkaši Jugoslavije su na evropskom prvenstvu u
    Beogradu osvojili titulu prvaka pobedom nad reprezentacijom ŠSR.

    1977.
    Adolfo Suares i njegova koalicija Demokratskog
    centra dobili su prve slobodne izbore u Španiji posle 41 godine.

    1982.
    Argentinske snage koje su pokušale da okupiraju
    Foklandska ostrva (Malvini) u južnom Atlantiku predale su se
    Britancima, čime je okončan rat u kojem je na obema stranama
    poginulo oko 1.000 ljudi.

    1988.
    Pakistanski predsednik Zija ul Hak objavio je da će
    islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.

    1992.
    Srpski pisac Dobrica Chosić, dugogodišnji disident
    pod režimom Josipa Broza, izabran je za prvog predsednika Savezne
    Republike Jugoslavije. Na položaju šefa države nije ostao ceo
    mandat - Savezna skupština mu je 1. juna 1993, na inicijativu
    Srpske radikalne stranke, izglasala nepoverenje pod optužbom da je
    kršio Ustav.

    1992.
    Skupština Japana odobrila je angažovanje japanskih
    vojnika u inostranstvu, prvi put od Drugog svetskog rata.

    1994.
    Izrael i Vatikan uspostavili su pune diplomatske
    odnose, posle istorijskog dogovora o međusobnom priznanju.

    1995.
    Savet bezbednosti UN izglasao je rezoluciju o slanju
    u Bosnu i Hercegovinu 12.500 pripadnika tzv. Snaga za brzo
    reagovanje, koje su se u avgustu i septembru 1995. sa avijacijom
    NATO borile protiv Srba u Bosni, što je odlučujuće doprinelo
    preokretu u građanskom ratu u korist muslimana i Hrvata.

    1996.
    Umrla je američka pevačica Ela Ficdžerald,
    nekrunisana ''kraljica džeza'', savršene tehnike, izvanredne
    improvizatorske imaginacije i širokog glasovnog raspona. Čuvena je
    po ''skat'' dijalozima s velikim džez muzičarima poput Luisa
    Armstronga, Djuka Elingtona i Vilijama ''Kaunta'' Bejzija.



    1999.
    Severna Koreja je saopštila da je južnokorejska
    ratna mornarica potopila jedan njen brod u severnokorejskim
    teritorijalnim vodama Žutog mora, optuživši Seul da izazivanjem
    prvog pomorskog sukoba od okončanja Korejskog rata 1953. provocira
    novi rat na podeljenom poluostrvu.

    2003.
    Vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore osvojila
    je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji pobedom nad
    Hrvatskom.



    2006.
    Posle odluke Narodne Skupštine Srbije, od 5. juna,
    kojom se konstatuje samostalnost Republike Crne Gore, Vlada Srbije
    priznala je Crnu Goru kao nezavisnu državu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #340

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 16. jun, 167. dan 2007. Do kraja godine ima 198 dana.

    1671.
    U Moskvi je javno pogubljen vođa ustanka donskih
    kozaka i seljaka Stepan ''Stenjka'' Timofejevič Razin, predvodnik
    bune od 1667. protiv ruskih spahija i carističke administracije
    koja je slobodne kozake pretvarala u zavisne kmetove. Pobunjenici su
    zauzeli Caricin (sadašnji Volgograd), Astrahan, Saratov i druge
    gradove između Dona i Urala i u Povoložju, ali se ustanak razvijao
    stihijno i na kraju je u krvi ugušen.

    1779.
    Španija je objavila rat Britaniji i počela opsadu
    Gibraltara.

    1826.
    Turski sultan Mehmed II je posle pobune janičara,
    ugušene u krvi, ukinuo instituciju janičara i uveo nizam (redovna
    vojska). Janičari su ustanovljeni 1330. odlukom sultana Orhana, i
    to tako sto su oduzimana i prevođena na islam deca hrišćanskih
    podanika, da bi se onda sistematskom obukom od njih ustrojile
    posebno efikasne vojne jedinice. Murat II je dozvolio da u janičare
    budu primani i Turci, a 1638. ukinuto je oduzimanje hrišćanske
    dece. Kako je Turska vremenom propadala sve češće se događalo da
    Janičari izazivaju nerede i vremenom su postali opasni za tursku
    vlast pa ih je sultan Mehmed II 1826. potpuno ukinuo.

    1852.
    U Novom Sadu je štampan prvi broj lista ''Serbski
    dnevnik'', s književnim dodatkom ''Sedmica'', koji je potom izlazio
    12. godina. U listu koji je pokrenuo i izdavao Danilo Medaković
    sarađivali su mnogi veliki srpski književnici. Kada je 1859.
    Medaković prešao u Srbiju urednik lista postao je Jovan
    Djorđević (književnik, klasicista, autor teksta srpske himne
    ''Bože pravde'').

    1858.
    Rođen je švedski kralj Gustav V, koji je tokom
    vladavine od 1907. do smrti 1950. osigurao neutralni status Švedske
    u oba svetska rata.

    1876.
    U Cetinju je, posle pregovora vođenih od oktobra
    1875. do februara 1876, potpisan ugovor o savezu Srbije i Crne Gore
    protiv Otomanskog carstva. Bila je to priprema za ratove protiv
    Turske 1876. i 1878.

    1890.
    Rođen je engleski filmski glumac Artur Stenli
    Džeferson, poznat kao Sten Lorel, jedan od dvojice glumaca iz
    poznatog komediografskog tandema (sa Oliverom Hardijem). Filmski
    producenti i danas ubiraju profit od njihovih filmova, a njih
    dvojica završila su u sirotištima. Filmovi: ''Muzička kutija'',
    ''Naši odnosi'', ''Na divljem zapadu'', ''Dva dobra drugara'', ''Fra
    đavolo'', ''Mi iz Oksforda'', ''Veliki posao'', ''Naša žena'', ''Udri
    brigu na veselje''.



    1917.
    Sazvan je Prvi sveruski kongres Sovjeta.

    1920.
    U Londonu je održana prva sednica Društva naroda,
    preteče Ujedinjenih nacija, osnovanog radi očuvanja mira i
    kolektivne bezbednosti posle Prvog svetskog rata.

    1930.
    Umro je srpski političar i filolog Ljubomir
    Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije, koji je 1921. s
    Jašom Prodanovićem osnovao Republikansku stranku i bio njen prvi
    predsednik. Prethodno je kao pripadnik Samostalne demokratske
    stranke više puta bio ministar prosvete i jednom Predsednik vlade.
    Dela: monografija ''Život i rad Vuka Stefanovića Karadžića'',
    stari srpski pisani spomenici ''Miroslavljevo jevanđelje'', ''Stari
    srpski natpisi i zapisi'' (šest knjiga), stari letopisi, dela Vuka
    Karadžića, uključujući ''Vukovu prepisku'', udžbenici gramatike,
    studije o starim srpskim štamparijama, o srpskim hramovima u 15. i
    16. veku, o arhiepiskopu Danilu.

    1942.
    Na Konferenciji na Tjentištu 38 delegata Crne Gore,
    Boke i Sandžaka donelo je u Drugom svetskom ratu rezoluciju u kojoj
    je kao jedini cilj označeno isterivanje okupatora i istaknuto da je
    narodnooslobodilački pokret u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku sastavni
    deo borbe naroda Jugoslavije.

    1944.
    Na Visu je u Drugom svetskom ratu postignut sporazum
    jugoslovenske kraljevske izbegličke vlade - koja je bila pod
    snažnim pritiskom zvaničnog Londona - i Nacionalnog komiteta
    oslobođenja Jugoslavije, koji su potpisali dr Ivan Šubašić
    (Predsednik vlade i hrvatski ban) i Josip Broz Tito. Tim dokumentom
    predviđeno je da novu vladu formiraju ''demokrate'' nekompromitovane
    saradnjom s okupatorom i izjavama protiv narodnooslobodilačkog
    pokreta. Dogovoreno je i da izbeglička vlada prizna tekovine
    narodnooslobodilačke borbe, a da o obliku vladavine bude odlučeno
    posle oslobođenja Jugoslavije.

    1958.
    Obešen je mađarski državnik Imre Nađ, Predsednik
    vlade Mađarske od 1953. do oktobra 1956, kad je u Mađarskoj izbila
    antikomunistička pobuna. Pošto su sovjetske trupe skršile pobunu
    - za koju je Moskva krivila Nađa - osuđen je na smrt kao izdajnik.

    1960.
    Predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer morao je da odloži
    posetu Japanu zbog antiameričkih nereda u toj zemlji.

    1961.
    Ruski baletski igrač Rudolf Nurejev zatražio je
    azil u Francuskoj dok je u Parizu gostovao sa ansamblom baleta
    ''Kirov''.

    1963.
    Ruskinja Valentina Terješkova postala je prva žena
    kosmonaut, poletevši u orbitu oko Zemlje kosmičkim brodom ''Vastok
    6''. Ona je kao šesti sovjetski kosmonaut obletela Zemlju 48 puta i
    spustila se 19. juna.



    1976.
    U Sovetu, najvećem crnačkom naselju u Južnoj
    Africi, izbili su krvavi rasni neredi u kojima je tokom nekoliko
    meseci poginulo najmanje 600 crnaca i tri belca. Soveto je inače
    predgrađe Johanesburga, formirano kao naselje za ''obojene''
    industrijske radnike u Johanesburgu, pošto u vreme aparthejda oni
    nisu smeli da stanuju u samom gradu.

    1977.
    Predsednik SAD Džimi Karter i panamski vođa Omar
    Torihos potpisali su ugovor kojim je predviđeno da Panamski kanal
    bude predat 2000. u vlasništvo Paname.

    1977.
    Umro je nemački raketni inženjer Verner fon Braun,
    konstruktor nacističkih raketnih projektila ''Fau- 1'' i ''Fau-2'',
    kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Britanija. Posle rata
    emigrirao je u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih
    projektila ''Redstoun'' i ''Jupiter C'', kojim je 1958. lansiran prvi
    američki veštački satelit ''Eksplorer-1''.

    1979.
    Pod optužbom za korupciju, pogubljen je general
    Igracijus Kutu Ačempong, vojni upravljač Gane od 1972. do 1979.

    1992.
    SAD i Rusija postigle su dogovor o smanjivanju
    arsenala dalekometnih nuklearnih raketa do 2003. za dve trećine.

    2001.
    Posle 11 godina komplikovanih radova, okončani su
    radovi na krivom tornju u Pizi, čime je spasena jedna od najvećih
    italijanskih turističkih atrakcija.

    2006.
    Šefovi država EU na samitu u Briselu usvojili su
    Deklaraciju o Zapadnom Balkanu u kojoj se navodi da je ''mirna i
    prosperitetna Srbija, u potpunosti integrisana u evropsku porodicu
    nacija, od ključnog značaja za stabilnost regiona''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #341

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 17. jun, 168. dan 2007. Do kraja godine ima 197 dana.

    1239.
    Rođen je engleski kralj Edvard I ''Dugonogi'', koji
    je tokom vladavine od 1272. do 1307. reformisao zakone i uspostavio
    snažan administrativni sistem, proširivši ga i na Vels, čiji je
    izdvojen status ukinuo. Prethodno je učvrstio kraljevsku vlast nadplemstvom, pobedom u ratu od 1264. do 1267, u kom je komandovao
    vojskom svog prethodnika na prestolu, Henrija III, ali ipak nije
    uspeo da pokori Škotsku.

    1397.
    Danska kraljica Margareta I objedinila je pod danskomkrunom Dansku, Švedsku i Norvešku.

    1579.
    Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk proglasio
    je suverenitet Engleske nad današnjom Kalifornijom, nazvavši je
    Nju Albion.

    1665.
    Portugalci i Britanci potukli su Špance kod Montes
    Klarosa, posle čega je još jedna pobeda nad Špancima kod Vilje
    Visiose osigurala ponovno uspostavljanje nezavisnosti Portugala.
    Portugalci su se digli na ustanak protiv Španaca 1640, nezadovoljni
    zajednicom sa Španijom, koja je ponovno uspostavljanje državne
    nezavisnosti susedne zemlje priznala tek 1668.

    1682.
    Rođen je švedski kralj Karl XII, koji se tokom
    vladavine od 1697, do pogibije 1718. prilikom invazije na Norvešku,
    posvetio gotovo isključivo ratovanju. Započeo je 1700. veliki
    severni rat protiv Rusije, Poljske, Danske i Pruske, koji je
    okončan tek tri godine posle njegove smrti. Potukao je Dance 1700.
    i iste godine naneo težak poraz armiji ruskog cara Petra Velikog u
    bici kod Narve, potom je uspeo da s poljskog prestola zbaci
    Fridriha II Avgusta Jakog, ali mu je Petar Veliki potpuno uništio
    armiju 1709. u bici kod Poltave, posle čega je morao da se
    privremeno skloni u Tursku. Ruska pobeda i poraz Šveđana bili su
    veliko iznenađenje posto je Švedska do tada važila za veliku
    silu, a Baltik je praktično bio švedsko unutrašnje more.

    1696.
    Umro je poljski kralj Jan III Sobjeski, koji je
    tokom vladavine od 1674. do smrti onemogućio dalji prodor Turaka u
    Evropu. Prilikom druge opsade Beča 1683. vojska pod njegovom
    komandom potukla je Turke i oslobodila grad opsade.

    1719.
    Umro je engleski pisac i političar Džozef Adison,
    kog su proslavili duhoviti, jasni i jezički elegantni eseji.
    Moralističko-racionalističke eseje uglavnom je objavljivao u
    listovima ''Tatler'' i ''Spektator'', kojeg je u martu 1711. osnovao s
    Ričardom Stilom. Napisao je i tragediju ''Katon'', a esejima je
    znatno uticao na srpskog prosvetitelja Dositeja Obradovića.

    1818.
    Rođen je francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem
    Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19.
    veka. Operama ''Romeo i Julija'' i ''Faust'' suprotstavio se
    italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog
    klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha, a solo pesmama
    uticao je na kasnije francuske kompozitore.

    1843.
    Novozelandski urođenici Maori otpočeli su pobunu
    protiv Britanaca koji su pod okupacijom držali Novi Zeland.

    1848.
    Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda
    Vindišgreca ugušile su ustanak Čeha u Pragu, podignut pet dana
    ranije u vreme održavanja Prvog Sveslovenskog kongresa u tom gradu.
    Posle toga raspušteni su i Sveslovenski kongres i Narodni odbor
    (neka vrsta češke vlade formirane u martu 1848.), a u Češkoj je,
    kao i u svim ostalim austrijskim zemljama uveden bitno strožiji
    režim, u istoriografiji poznat kao ''Bahov apsolutizam''.

    1867.
    Engleski hirurg Džozef Lister obavio je u jednoj
    bolnici u Glazgovu prvu hiruršku intervenciju u istoriji medicine
    pod antiseptičkim uslovima, operišući svoju sestru Izabelu.

    1882.
    Rođen je ruski kompozitor Igor Fjodorovič
    Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20.
    veka. Odlikuje ga velika raznovrsnost muzičkog izraza i stila - u
    prvoj fazi nadahnut je ruskom narodnom muzikom, u drugoj je
    ekspresionista sa povremenim oslanjanjem na džez, u trećoj se
    okrenuo neoklasičnom stilu. Od 1910. živeo je u Francuskoj, a od
    1937. do smrti 1971. u SAD. Dela: baleti ''Žar ptica'', ''Petruška'',
    ''Posvećenje proleća'', scenska kantata ''Svadba'', melodrame ''Priča
    o vojniku'', ''Persefona'', opera-oratorijum ''Kralj Edip'', opera
    ''Život razvratnika'', kantata ''Simfonija psalama'', orkestarska dela
    - tri simfonije, koncerti za klavir, koncerti za violinu, koncerti
    za kamerni orkestar, ''Koncert za 16 instrumenata'', ''Regtajm'',
    autobiografski radovi ''Hronika moga života'',''Muzička poetika''.



    1917.
    Rodjen Din Martin
    Američki pevač i glumac italijanskog porekla Dino Kročeti poznat kao Din Martin, jedan je od najpopularnijih američkih zabavljača 20. veka.
    Glumio je u nizu vesterna, komedija i kriminalističkih filmova, a posebno je bio omiljen kod ženskog dela publike zbog šarmantnog osmeha i uloga zavodnika.
    Filmovi:
    "Artisti i modeli", "Holivud ili propast", "Mladi lavovi", "Rio Bravo", "Ko je spavao u mom krevetu?", "Sinovi Keti Elder", "Bandolero", "Aerodrom", "Četvoro za Teksas".



    1925.
    Ženevski protokol, kojim je zabranjena upotreba
    bojnih otrova, potpisalo je 29 zemalja.

    1929.
    Rođen je jermenski velemajstor Tigran Vartanovič
    Petrosjan, šahovski prvak sveta od 1963. do 1969. Titulu je osvojio
    pobedivši s 12,5:9,5 ruskog velemajstora Mihaila Botvinika i potom
    je odbranio 1966. u meču s ruskim velemajstorom Borisom Spaskim
    rezultatom 12,5:11,5. Spaski mu je preoteo titulu u meču 1969.
    pobedivši ga sa 12,5:10,5.

    1944.
    Island je postao nezavisna republika posle
    referenduma na kom su stanovnici tog ostrva odlučili da se odvoje
    od Danske. Island je do tada bio kraljevina pod danskom krunom,
    dakle bio je u personalnoj uniji sa Danskom.

    1947.
    Ustavotvorna skupština Burme izglasala je
    nezavisnost te britanske kolonije u jugoistočnoj Aziji, koju je
    Velika Britanija priznala ugovorom 17. oktobra 1947, a 4. januara
    1948. formalno je proglašena nezavisnost. U ranijem periodu Burma
    je bila sastavni deo britanske Indije.

    1950.
    Dr Ričard Loler izveo je u Čikagu prvu operaciju
    presađivanja bubrega.

    1953.
    Sovjetska armija je ugušila pobunu u Istočnoj
    Nemačkoj.

    1967.
    Kina je izvela probu prve hidrogenske bombe.

    1971.
    SAD i Japan potpisali su sporazum o vraćanju ostrva
    Okinava pod suverenitet Japana, što je učinjeno 1972.

    1982.
    Predsednik Argentine general Leopoldo Galtijeri
    podneo je ostavku posle poraza argentinske armije od britanskih
    trupa u ratu za Foklandska ostrva.

    1990.
    Antivladini demonstranti vratili su se na ulice
    Bukurešta, nekoliko dana posle sukoba s policijom u kojima je
    poginulo četvoro ljudi i obračuna s rudarima koji su došli u
    glavni grad Rumunije da izraze podršku vladi.

    1991.
    Parlament Južne Afrike ukinuo je poslednji
    značajniji zakon na kojem je od 1950. bila zasnovana politika
    aparthejda, odnosno dominacije belaca nad ''obojenima'' u toj zemlji.

    1992.
    Nemci Tomas Kemtner i Hajnrih Stribig, dvojica
    poslednjih zapadnih talaca u rukama islamskih terorista u Libanu,
    vratili su se u Nemačku posle tri godine u zatočeništvu.

    1993.
    U sukobima s gerilcima u glavnom gradu Somalije
    Mogadišu poginulo je šest i ranjeno 43 pripadnika mirovnih snaga
    Ujedinjenih nacija, koji su - pokušavajući da ispune želju SAD -
    bezuspešno lovili vođu najjače frakcije somalskih gerilaca
    Muhameda Faraha Aidida.

    2001.
    Pokret koji je bivši bugarski car Simeon II osnovao
    samo dva meseca ranije pobedio je na parlamentarnium izborima u
    Bugarskoj.

    2004.
    U bombaškom napadu ispred regrutnog centra u
    Bagdadu poginulo je najmanje 25 ljudi, za šta je odgovornost
    preuzela islamistička teroristička grupa Abu Musaba el Zarkavija.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #342

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 18. jun, 169. dan 2007. Do kraja godine ima 196 dana.

    1155.
    Nemačkog kralja Fridriha I Barbarosu za rimskog
    cara krunisao je papa Hadrijan IV.

    1429.
    Francuske snage pod vođstvom Jovanke Orleanke i
    vojvode od Alensona sustigle su i porazile kod Patea engleske trupe
    koje su se povlačile posle neuspele opsade Orleana.
    1583.
    U Londonu je izdata prva polisa životnog osiguranja u svetu.

    1812.
    Rođen je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov,
    koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i dekadentnost
    ruskog plemstva polovinom 19. veka. Atmosferi apatije i besmisla
    koja je obuzela rusko plemstvo, suprotstavio je sve snažniji prodor
    vitalnih duhova mladog građanstva. Ime Oblomov glavnog junaka
    drugog dela istoimenog romana-trilogije i pojam ''oblomovština''
    postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Izvrsnim
    stilsko-jezičkim i psihološkim postupkom u oblikovanju glavnog
    junaka, prirodnim dijalogom, mnoštvom detalja koji stvaraju
    atmosferu i dopunjuju osnovnu poruku dela dočarao je atmosferu
    karakterističnu za visoke krugove ruskog društva njegovog vremena.
    Ostala dela: romani ''Obična priča'', ''Ponor'', eseji ''Milion
    grčeva'', ''Bolje ikad nego nikad'', ''Uspomene o Belinskom'', putopis
    ''Fregata Palada''.

    1812.
    Kongres SAD usvojio je deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji zbog nametnutih trgovinskih ograničenja.

    1815.
    Britanska armija feldmaršala Artura Velzlija,
    vojvode od Velingtona i pruske snage feldmaršala Gebharda fon
    Blihera potukle su kod Vaterloa u današnjoj Belgiji vojsku
    francuskog cara Napoleona I. Poraz je primorao Napoleona da 22. juna
    drugi put abdicira, posle čega je zatočen na ostrvo Sveta Jelena u
    Atlantiku, gde je umro 1821. Postoje špekulacije da je otrovan.

    1823.
    Posle gušenja ustanka protiv njegove vladavine i
    gubitka Brazila 1822, kralj Žoao VI poništio je
    portugalski ustav, na čije ga je proglašenje prisilio
    pritisak građanske revolucije koja je planula 1820.

    1853.
    Umro je srpski pisac Branko Radičević,
    romantičarski lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa.
    Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi
    je počeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne
    poezije. Pesme su mu pune vedrine, vitalnosti i uživanja u prirodi.
    Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču,
    gde je studirao prava i medicinu i ušao u najuži krug Karadžićevih
    pristalica i prijatelja. Mladost je proveo u Sremskim Karlovcima,
    čije su lepote, posebno uzvišenje Stražilovo, bile njegova lirska
    inspiracija. U najpoznatijoj pesmi ''Djački rastanak'' opevao je
    Karlovce i đačke radosti. Dubinu i misaonost je iskazao u pesmi
    ''Tuga i opomena'', a protivnike Vukovih reformi je ismejao u
    satiričnoj pesmi ''Put''. Umro je veoma mlad pošto je bio bolestan
    od tada neizlečive tuberkuloze, tako da pojedina njegova dela
    govore o bliskoj smrti. Njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneti iz
    Beča i sahranjeni na Stražilovu.



    1868.
    Rođen je mađarski regent admiral Mikloš Horti de
    Nađbanja, koji je od 1920. do 1944. vladao sa zvaničnom titulom
    ''kraljevski regent Mađarske''. Mađarsku je uveo u Drugi svetski rat
    na strani Sila osovine i pridružio se agresiji na Kraljevinu
    Jugoslaviju. Odgovoran je za stradanje Jevreja u Mađarskoj i na
    okupiranim teritorijama, kao i za stradanje Srba u okupiranoj
    Bačkoj i Baranji. Pred kraj Prvog svetskog rata postao je komandant
    austrougarske flote i 1918. u ugušio je pobunu mornara u Boki
    Kotorskoj, a 1919. u Mađarskoj je predvodio gušenje komunističke
    revolucije pod vođstvom Bele Kuna. Posle zbacivanja s vlasti
    utočište mu je pružila Portugalija, u kojoj je i umro 1957.

    1881.
    Rusija, Austrija i Nemačka potpisale su tajni savez
    ''Ligu tri cara''.

    1882.
    Rođen je bugarski revolucionar i državnik Georgi
    Mihajlovič Dimitrov, vođa i jedan od tvoraca Komunističke partije
    Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata,
    generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Posle paljevine
    Rajhstaga 1933, za koju su nacisti pokušali da optuže komuniste,
    sudio mu je nacistički sud na Lajpciškom procesu. Sjajnom odbranom
    pretvorio je suđenje u optužbu protiv nacizma, što je imalo
    izuzetan ođek u celom svetu.

    1884.
    Rođen je francuski političar Eduard Dalađe,
    potpisnik Minhenskog pakta s Nemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru
    omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između
    dva svetska rata bio je tri puta francuski premijer, a u Drugom
    svetskom ratu interniran je u Nemačku posle okupacije Francuske.

    1928.
    Norveški polarni istraživač Rual Amundsen, prvi
    čovek koji je osvojio Južni pol, nestao je tokom leta avionom
    iznad Severnog ledenog okeana. Ka Severnom polu poleteo je u
    pokušaju da pronađe nestalu italijansku ekspediciju i očito je
    poginuo u avionskoj nesreći. Istraživao je predele oko Severnog i
    Južnog pola i na najjužniju tačku Zemlje dospeo je 14. decembra
    1911, a Severni pol preleteo je u maju 1926. Prvi je od 1903. do
    1906. prošao ceo Severozapadni prolaz severno od Amerike, između
    Atlantskog okeana i Beringovog moreuza i od 1918. do 1921.
    Severoistočni prolaz severno od Evrope, od Norveške do Beringovog
    mora. Napisao je delo ''Južni pol''.

    1936.
    Umro je ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov,
    poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma.
    Najčešća tema njegovog stvaralaštva su ljudi sa takozvanog
    dna, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni. Posle 1917.
    polemisao je s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom Lenjinom i
    drugim čelnicima boljševičkog diktatorskog vrha, kritikujući
    postupke sovjetskih vlasti. Istovremeno je učestvovao u duhovnoj
    obnovi zemlje i smatra se najznačajnijim kulturnim poslenikom u
    postoktobarskoj epohi. Umro je 1936, u vreme najveće Staljinove
    strahovlade, pod okolnostima koje nikad nisu potpuno rasvetljene.
    Dela: priče, pripovetke i romani ''Makar Čudra'', ''Starica
    Izergilj'', ''Maljva'', ''Konovalov'', ''Pesma o Sokolu'', ''Foma Gordejev'',
    'Mati'', ''Pesma o vesniku oluje'',''Leto'', ''Trojica'', ''Ispovest'',
    'Gradić Okurov'', ''Čelkaš'', ''Život Mateja Kožemjakina'', ''Supruzi
    Orlovi'', ''Artomonovi'', ''Život Klima Samgina'', ''autobiografska''
    trologija ''Detinjstvo'', ''Među ljudima'' i ''Moji univerziteti'', drame
    ''Malograđani'', ''Na dnu'', ''Na letovanju'', ''Deca Sunca'', ''Varvari'',
    ''Neprijatelji'', ''Vasa Železnova'' (dve verzije), ''Jegor Buličov i
    ostali'', uspomene ''Lav Tolstoj''.

    1940.
    Francuski general Šarl de Gol uputio je iz Londona
    radio poruku zemljacima širom sveta da se odupru okupaciji Nemačke
    i predstavio je sebe kao predvodnika ''slobodnih Francuza'' (onih koji
    ne priznaju Vladu u Višiju). Njegov proglas je posebno imao ođeka
    u francuskim kolonijama, malo po malo one su odricale poslušnost
    Petenovoj Vladi u Višiju i priznavale De Gola.

    1940.
    Nemačke trupe su zauzele stateški značajnu
    francusku luku Šerbur.

    1942.
    Rođen je engleski muzičar Pol Mekartni, član
    kvarteta ''Bitlsi'', koji su šezdesetih godina 20. veka postali
    najpopularniji rok sastav svih vremena. Posle raspada ''Bitlsa'' 1972.
    nastavio je samostalnu muzičku karijeru.



    1953.
    Proglašena je Republika Egipat sa generalom
    Muhamedom Nagibom - vođom pobune kojom je 1952. s vlasti zbačen
    kralj Faruk - kao predsednikom.

    1965.
    Vazduhoplovni vicemaršal Ngujen Kao Ki, američki
    štićenik, je preuzeo vlast kao premijer Južnog Vijetnama i pozvao
    na odlučniji rat protiv oslobodilačkog pokreta Vijetkong.

    1968.
    Britanski Dom lordova odbacio je odluku
    laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u
    Rodeziji.

    1972.
    Britanski putnički avion ''Trajdent'' srušio se
    ubrzo po poletanju iz Londona, što nije preživeo niko od 118 ljudi
    u letilici.

    1975.
    Ubici kralja Saudijske Arabije Fejsala u martu 1975,
    kraljevom sinovcu princu Fejsalu Musaidu, javno je odrubljena glava
    ispred palate vlade u Rijadu.

    1979.
    U Beču su Leonid Brežnjev i Džimi Karter
    potpisali sporazum SALT 2 kojim su se ŠSR i SAD obavezali da
    ograniče strateško nuklearno naoružanje.

    1987.
    Izrael je osudio odluku poglavara rimokatoličke
    crkve pape Jovana Pavla II da primi u audijenciju predsednika
    Austrije Kurta Valdhajma, umešanog u ratne zločine nacista tokom
    Drugog svetskog rata.

    1993.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio je slanje 7.600
    ''plavih šlemova'' u šest gradova u Bosni i Hercegovini.

    1996.
    Savet bezbednosti UN stavio je van snage zabranu izvoza
    teškog naoružanja bivšim jugoslovenskim republikama.

    1996.
    Benjamin Netanjahu je preuzeo dužnost premijera Izraela kao
    najmlađi šef vlade u istoriji te zemlje, posle izborne pobede njegove desničaske koalicije.


    1997.
    Turski premijer Nedžmetin Erbakan, prvi islamista u istoriji
    moderne Turske na čelu vlade, podneo je ostavku, čemu je
    prethodio snažan pritisak tradicionalno sekularnog turskog armijskog vrha.

    2004.
    Šefovi država ili vlada 25 članica EU usvojili su u Briselu
    prvi ustav EU, uz dogovor da dokument stupi na snagu kad ga
    ratifikuju sve zemlje članice.

    2004.
    Velika Britanija je dodelila počasnu titulu viteza lovcu na naciste
    Simonu Vizentalu, u znak priznanja za služenje čovečanstvu.

    2005.
    Sudanska vlada potpisala je u egipatskom glavnom
    gradu Kairu mirovni sporazum sa jednom od najvećih opozicionih
    grupa, Nacionalnom demokratskom alijansom (NDA) sa namerom da
    okonča 16-godišnji sukob u kome je poginulo više od dva miliona
    ljudi, a oko četiri miliona je bilo primorano da napusti svoje
    domove.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #343

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 19. jun, 170. dan 2007. Do kraja godine ima 195 dana.

    1566.
    Rođen je škotski kralj Džejms VI Stjuart, koji je kao Džejms I od 1603. do smrti 1625. prvi vladao I Škotskom i Engleskom i bio prvi Stjuart na engleskom prestolu. Posle abdikacije sa škotskog prestola majke Marije Stjuart, 1567. je - kad je imao samo godinu dana - proglašen kraljem Škotske i tu titulu je takođe nosio do smrti.

    1623.
    Rođen je francuski matematičar, fizičar, pisac, filozof, mistik, Blez Paskal, koji je postavio osnove računa verovatnoće. Veoma mlad istakao se otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine (aritmometar), koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je matematički tretirao problem verovatnoće u hazardnim igrama i s francuskim matematičarom Pjerom Fermaom postavio je osnove računa verovatnoće. Izumeo je i hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada sa visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se samo matematikom i fizikom, a potom je došao do zaključka da je njegova dotadašnja aktivnost nebitna i posvetio se verskim temama, filozofiji pa i književnosti. Povukao se u manastir Por-Roajal, u kom se nalazila grupa takozvanih Jansenita (reč je o religiozno-društvenom pokretu na čijim osnovama će vremenom izrasti Starokatolička crkva). Zvanična Crkva je bila veoma isključiva prema Jansenitima pa je Paskal snosio posledice ovakvog svog izbora. Dela: ''Pisma jednom provincijalcu'' (antijezuitski tekst), ''Misli'' (kontemplativan tekst, duboko hrišćanski).

    1862.
    Američki Kongres je zabranio ropstvo na teritoriji SAD.

    1867.
    Meksički republikanci su streljali nametnutog cara Ferdinanda Maksimilijana Jozefa Habzburga, krunisanog posle francuske vojne intervencije. Austrijskog nadvojvodu Maksimilijana za meksičkog cara je 1864. ustoličio francuski car Napoleon III, pokušavši da preko njega ostvari uticaj Francuske u toj zemlji. Meksikanci su potukli intervencionističke trupe, a za predsednika je ponovo izabran Benito Pablo Huarez, nazvan ''Vašington Meksika'', koji je u vreme francuske intervencije od 1861. do 1867. predvodio meksički narod u borbi za nezavisnost zemlje.

    1885.
    Rođen je kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, obdareni polifoničar koji je osnovno nadahnuće crpeo iz narodnih motiva, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta, direktor Opere i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije. Muzičko obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. Dela: orkestarska ''Simfonijska fantazija'', ''Rapsodija'', ''Vranjanska svita'', ''Poema zore'', ''Marš slobode'', ''Skice za klavir'', muzička drama ''Suton'', balet ''Ohridska legenda'', oratorijum ''Vaskresenje'', scenska muzika za drame ''Čučuk Stana'', ''Sunce'', ''Lazarevo vaskrsenje'', ''Uobraženi bolesnik'', ''Hamlet'', ''Večiti mladoženja'', ''Bura'', horovi, solo pesme.

    1885.
    Statua Slobode - francuski poklon Amerikancima - stigla je u Njujork iz Francuske.

    1886.
    Rođen je slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih srpskih (jugoslovenskih) likovnih stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf (potom i šef slikarske radionice) Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je živeo do smrti, postao je 1919. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu I kompozicije. Prošao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulptorskoj koncepciji. Kasnije pod uticajem fovizma stvarao je koloritna dela izuzetne sočnosti. Imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara. Dela: ''Portret devojke'', ''Kupačica'', ''Jajce'', ''Kći umetnikova'', ''Dvorište'', ''Ženski akt'', ''Sarajevo'', ''Portret starice''.

    1897.
    Umro je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv kojeg je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora je kasnije nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.

    1906.
    Rođen je britanski fiziolog i biohemičar ruskog porekla Ernst Boris Čejn, koji je s Aleksandrom Flemingom i Hauardom Volterom Florijem 1945. podelio Nobelovu nagradu za medicinu. Istraživao je enzime, insulin i antibitike (penicilin).

    1908.
    U luku Santos uplovio je brod ''Kasato Maru'' sa 168 japanskih porodica, čime je počela imigracija Japanaca u Brazil.

    1921.
    Rođen je francuski filmski i pozorišni glumac Luj Žandr, poznat kao Luj Žurdan, koji je zapaženije uloge ostvario u američkim filmovima nego u francuskim. Filmovi: ''Slučaj Paradin'', ''Pismo nepoznate'', ''Žiži'', ''Madam Bovari'', ''Tri novčića u fontani''.

    1937.
    Umro je škotski pisac Džejms Metju Beri, ''otac'' Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovetke. Dela: ''Petar Pan'', ''Divni Krajton'', ''Gospodska ulica''.



    1944.
    Posle žestokih borbi protiv japanskih snaga, američke trupe su osvojile strateški važno ostrvo Sajpan u zapadnom Pacifiku, na kom je Japan izgradio jednu od tada najvećih vojno-pomorskih baza uključujući i nekoliko aerodroma.

    1947.
    Rođen je indijski pisac Salman Ruždi, kojem je iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao fatvu sa smrtnom presudom, optuživši ga da je izvrgao ruglu Islam u romanu ''Satanski stihovi''. Ostala dela: romani ''Deca ponoći'', ''Istok, zapad'', ''Harun i more priča'', ''Mavrov poslednji uzdah''.

    1953.
    U američkom zatvoru ''Sing-Sing'' izvršena je smrtna kazna na električnoj stolici nad Džulijusom Rozenbergom i njegovom suprugom Etel. Oni su optuženi da su ŠSR-u odavali nuklearne tajne. Uprkos brojnim apelima sa svih strana sveta da im budu pošteđeni životi, smrta kazna je izvršena. Njih dvoje su prvi bračni par pogubljen u SAD. Nalazi u novootvorenim ruskim arhivima potvrđuju da je optužba protiv njih bila istinita.

    1961.
    Velika Britanija je dala nezavisnost šeikatu Kuvajt u Persijskom zalivu, koji je bio pod njenim protektoratom od 1899.

    1965.
    Alžirskog predsednika Ahmeda Ben Belu vojnim udarom bez prolivanja krvi zbacio je ministar odbrane general Huari Bumedijen, koji se idućeg meseca proglasio predsednikom Alžira.

    1970.
    Sovjetski vasionski brod ''Sojuz-9'' vratio se na Zemlju, postigavši novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.

    1987.
    U eksploziji koju su u garaži jedne robne kuće u Barseloni postavili teroristi separatistričke baskijske organizacije ETA, poginulo je 12 i ranjeno više od 30 ljudi.

    1988.
    Ispred jedne prodavnice u indijskom gradu Kurukšetra poginulo je 15 ljudi u eksploziji bombe koju su postavili Siki teroristi.

    1992.
    U bolnici u Banja Luci je umrla 12. beba zbog nestašice kiseonika, jer SAD i ostale zapadne zemlje nisu dozvoljavale dostavu humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom delu Republike Srpske tokom borbi srpskih jedinica s muslimanskim i hrvatskim snagama za koridor kod Brčkog. Prva od 12 beba u Banja Luci je zbog ovakvog drastičnog kršenja ljudskih prava umrla 22. maja 1992.

    1993.
    Umro je engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. Bio je preokupiran temom zla i iskonskog greha, tako da su njegova dela prožeta takvom atmosferom, sa brojnim alegorijama, često nerazumljivim. Bio je veoma popularan. Dela: romani ''Gospodar muva'', ''Naslednici'', ''Hridine dvojice mrtvih'', ''Beg škorpija'', ''Slobodan pad'', ''Toranj katedrale'', ''Piramida'', ''Vidljiva tmina'', ''Obredi plovidbe'', eseji ''Vrele kapije'', ''Pokretni cilj''.



    1995.
    Čečenski islamski teroristi su posle šest dana oslobodili 1.500 talaca - građana i pacijenata, među kojima mnoštvo dece i žena. U akciji terorista koje je predvodio Šamilj Basajev - okončanoj pregovorima s ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom, posle kojih su taoci oslobođeni a teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju - poginulo je više od 120 ljudi.

    1997.
    Vilijam Hejg je postao najmlađi vođa britanske Konzervativne partije nakon 200 godina.

    2005.
    Najmanje 20 ljudi je poginulo i isto toliko je ranjeno u napadu bombaša samoubice u restoranu u blizini Zelene zone u Bagdadu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #344

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 20. jun, 171. dan 2007. Do kraja godine ima 194 dana.

    1597.
    Umro je holandski polarni istraživač Vilhelm
    Barenc, zarobljen na brodu okovanom ledom, dok je
    pokušavao dapronađe severoistočni pomorski prolaz
    iz Evrope u Ameriku.
    Pethodno je i 1584. i 1594. predvodio ekspedicije sa istim ciljem.
    Otkrio je Špicberška ostrva, Medveđe ostrvo, zapadnu obalu Nove
    Zemlje i more nazvano njemu u čast Barencovo more. Njegov dnevnik
    pronađen je 1871.

    1756.
    Tokom noći u ćeliji tamnice - koja je posle toga
    postala poznata kao ''crna rupa Kalkute'' - ugušila su se 123 od 146
    uhapšenih britanskih vojnika. Britance je u ćeliju veličine 4,5
    sa 5,5 metara bacio lokalni indijski gospodar Navab od Bengala,
    čije su snage prethodno napale i porazile britanski garnizon, u
    nameri da spreče britansku Istočnoindijsku kompaniju da u Kalkuti

    izgradi sistem vojnih fortifikacija.

    1819.
    Rođen je francuski kompozitor poreklom nemački
    Jevrejin Jakob Eberst, poznat kao Žak Ofenbah, tvorac francuske
    operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera
    najčešće je provejavala neka vrsta satire društvenih odnosa u
    francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinak opereta. Dela:
    operete ''Lepa Jelena'', ''Orfej u paklu'', ''Plavobradi'', ''Pariski
    život'', ''Velika vojvotkinja od Žerostajna'', opera ''Hofmanove
    priče'', napisao je putopis ''Ofenbah u Americi''.

    1819.
    U engleski grad Liverpul prispeo je brod ''Savana'',
    koji je 27 dana i 11 časova pre toga isplovio iz istoimenog grada u
    američkoj državi Džoržija, postavši tako prvi parobrod koji je
    preplovio Atlantski okean.

    1836.
    Umro je francuski revolucionar i sveštenik Emanuel
    Žozef Siejes, nazvan ''patrijarh revolucije'', jedan od vođa
    Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je 1799.
    odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio
    Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao
    član kluba Fejana, koji je zastupao načela ustavne monarhije. Bio
    je prevrtljiv u politici i zauzimao je istaknute položaje u svim
    fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U brošuri
    ''Šta je treći stalež?'' izložio je svoje političke stavove.

    1837.
    Umro je britanski kralj Vilijam IV, vladao je od
    1830. do smrti. Podanici su mu prikačili nadimak ''Šašavi Bili'', a
    zvali su ga i ''Kralj mornar'' zbog toga što je od 1778. do 1790.
    služio u mornarici.

    1861.
    Rođen je engleski biohemičar Frederik Gaulend
    Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim
    lekarom Kristijanom Ajkmanom, podelio 1929. Nobelovu nagradu za
    medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani i zaključio da su
    oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je
    izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj u ćelijskoj
    okcidaciji i aminokiselinu triptofan. Dokazao je i da je pigment
    krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne
    supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

    1891.
    Britanija i Holandija definisale su granice
    kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo. Bivši britanski posedi Sabah
    i Saravak sada su u sastavu Malezije, a veći holandski deo ostrva
    pripada Indoneziji (tada Holandska Istočna Indija).

    1902.
    Rođen je srpski pisac i diplomata Marko Ristić,
    jedan od najaktivnijih srpskih nadrealista. Posle završenog
    Filozofskog fakulteta u Beogradu, u međuratnom periodu je izdavao i
    uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog
    svetskog rata bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Dela:
    pesme ''Od sreće i od sna'', ''Bez mere'', ''Nox microcosmica'', eseji
    ''Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog'' (sa Kočom Popovićem),
    ''Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije'', ''Smrt fašizmu
    - sloboda narodu'', ''Književna politika'', ''Ljudi u nevremenu'', ''Od
    istog pisca'', ''Krleža'', ''Prostor-vreme'', ''Politička knjizevnost'',
    ''Nacer tiempo'', ''Svedok ili saučesnik''.

    1905.
    Rođena je američka književnica Lilijan Helman. U
    memoarskim delima opisala je iskustva iz Španije i ŠSR, veze s
    vodećim američkim intelektualcima i vreme makartizma,
    antikomunističku hajku koju je u prvoj polovini pedesetih godina
    20. veka predvodio američki republikanski političar Džozef
    Makarti. Dela: drame ''Dečji čas'', ''Male lisice'', ''Dani koji će
    doći'', ''Straža na Rajni'', ''Drugi deo šume'', ''Igračke na tavanu'',
    memoarske knjige ''Nedovršena žena'', ''Pentimenti'', ''Nitkovsko
    vreme''.



    1909.
    Rođen je američki filmski glumac australijskog
    porekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake u
    avanturističkim filmovima. Filmovi: ''Krvavi kapetan'', ''Avanture
    Robina Huda'', ''Gusar'', ''Kraljević i prosjak'', ''Džentlmen Džim'',
    ''Virdžinija Siti'', ''Koreni pakla''.

    1923.
    Meksičkog revolucionara Fransiska Panča Vilju
    ubili su politički protivnici na njegovoj farmi u mestu Idalgo del
    Paral u meksičkoj državi Čiuvava. Predvodio je seljački pokret
    tokom revolucije od 1910. do 1917. Proglašen je 1966. meksičkim
    nacionalnim junakom.



    1933.
    Umrla je Klara Cetkin, jedan od osnivača ženskog
    međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije Nemačke,
    na čiji je predlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena.

    1960.
    Američki bokser afroameričkog porekla Flojd
    Paterson postao je prvi bokser koji je uspeo da povrati titulu
    svetskog prvaka u teškoj kategoriji, nokautiravši u meču u
    Njujorku Šveđanina Ingemara Johansona.

    1973.
    U Argentinu se posle 18 godina izbeglištva vratio
    bivši predsednik Huan Peron, šef države od 1946. do 1955, kada je
    oboren pobunom delova kopnene vojske i mornarice. Za predsednika
    Argentine ponovo je izabran u septembru 1973, a 1974. je umro.

    1991.
    Nemačka Skupština je tesnom većinom izglasala da
    prestonicu treba premestiti iz Bona u Berlin, staru prestonicu
    Kraljevine Pruske i ujedinjene Nemačke (od 1871.).

    1992.
    Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir
    Mečijar postigli su dogovor o podeli Čehoslovačke na dva dela.

    2001.
    Lider vojne uprave Pakistana general Pervez Mušaraf
    formalno je proglašen predsednikom, a tu funkciju je napustio
    Muhamed Rafik Tarar, koji je figurirao kao šef države otkad je
    Mušaraf preuzeo vlast 1999.

    2002.
    U eksploziji gasa u rudniku uglja u severoistočnoj
    kineskoj provinciji Heilongđang poginulo je 115 rudara.

    2003.
    Na samitu Evropske unije u Solunu predstavljen je
    nacrt Ustava Evropske unije, čije je detalje obrazložio Valeri
    Zziskar d Esten, predsednik Evropske Konvencije za izradu Evropskog
    ustava.

    2005.
    Umro je američki naučnik Džek Kilbi, dobitnik
    Nobelove nagrade za fiziku, čiji je pronalazak iz 1958. godine -
    integrisano električno kolo, predstavljao osnov informatičke
    revolucije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #345

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 21. jun, 172. dan 2007. Do kraja godine ima 193 dana.

    1377.
    Umro je engleski kralj Edvard III, koji je tokom
    vladavine od 1327. osvojio Škotsku i izazvao Stogodišnji rat s
    Francuskom pošto se 1340. proglasio kraljem te zemlje.

    1527.
    Umro je italijanski političar, diplomata, pisac i
    istoriograf Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača
    politikologije. Posle stvaranja Firentinske republike, bio je 14
    godina sekretar vladajućeg ''Saveta desetorice''. Oslobodio je
    politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih
    koncepata i začetnik je ideje nacionalne države (prvi je uveo
    koncept države u savremenom smislu). U glavnom delu ''Vladalac'', u
    kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju
    prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog
    jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom, a
    ako činjenice optužuju vladara izvinjava ga (za državu dobar)
    rezultat. Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna za
    procenjivanje postupaka u ime države. Zalažući se za ujedinjenje
    Italije, isticao je da za otadžbinu ne treba štedeti niti birati
    sredstva i da vladar treba da koristi i zakon svojstven ljudima, ali
    i silu svojstvenu zverima, ako je zakon nedovoljan za ostvarenje
    cilja, iz čega je kasnije izveden pojam ''makijavelizam''.
    Rimokatolička crkva je 1559. stavila njegova dela na ''Indeks
    zabranjenih knjiga''. Ostala dela: ''Razmatranja o prvih deset knjiga
    Tita Livija'', ''Istorija Firence'', ''O ratnoj veštini'', komedija
    ''Mandragola''.

    1791.
    Francuski kralj Luj XVI i kraljica Marija Antoaneta
    pokušali su u rano jutro da pobegnu iz Pariza, ali su stigli samo
    do Varena, gde su uhapšeni. Zaputili su se na severoistok u pravcu
    Austrijske Nizozemske, današnje Belgije.

    1813.
    Španski kralj Žozef, brat francuskog cara
    Napoleona I, napustio je Madrid i u bici kod Vitorije njegovu vojsku
    porazile su snage britanskog vojskovođe Artura Velzlija, budućeg
    vojvode od Velingtona (posle Vaterloa), čime je okončana francuska
    vladavina Španijom.

    1842.
    Beograđane koji su došli da vide predstavu
    ''Apoteoza besmrtnog Karađorđa'' Djorđa Maletića, kojom je trebalo
    da bude obeležena 25. godišnjica smrti vođe Prvog srpskog
    ustanka, na vratima zgrade u kojoj je zakazana premijera zateklo je
    obaveštenje: ''Po naredbi čestitog paše, zakazana predstava neće
    se održati zato što se u njoj mešaju Turci i Srbi''. Predstava je
    prikazana 1847. u ''Teatru kod jelena'' i doživela je veliki uspeh.

    1855.
    Rođen je srpski filolog Pera Djorđević,
    predsednik Srpske književne zadruge, član Srpske kraljevske
    akademije. Sarađivao je u izdavanju ''Rječnika'' Vuka Karadžića i
    izdao gramatičke i polemičke Karadžićeve spise. Dela: ''Teorija
    književnosti'', studije o sintaksi srpskog jezika ''O padežima bez
    predloga'', ''O redu reči u srpskom jeziku''.

    1876.
    Umro je meksički general i državnik Antonio Lopes
    de Santa Ana, predsednik Meksika od 1833. do 1836. Potom je ponovo
    vladao Meksikom kao diktator 1839. i od 1841. do 1845, kad je
    primoran da ode u izgnanstvo. Posebno je upamćen po osvajanju
    tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kad je oko 4.000 vojnika pod njegovom
    komandom masakriralo nešto manje od 200 branilaca, uključujući i
    legendarnog Dejvija Kroketa.

    1881.
    Kralj Milan Obrenović (tada još uvek knez)
    obeležio je srebrnim budakom početak gradnje pruge Beograd-Niš,
    prve u tadašnjoj Srbiji, a prvi putnički voz ka Nišu krenuo je sa
    beogradske železničke stanice 3. septembra 1884.

    1905.
    Rođen je francuski filozof i pisac Žan Pol Sartr,
    jedan od tvoraca filozofije egzistencijalizma, koji je 1964. odbio
    Nobelovu nagradu za književnost. Tokom Drugog svetskog rata
    učestvovao je u Pokretu otpora, a ulogu angažovanog intelektualca
    nastavio je zalažući se za nacionalnu slobodu naroda Indokine i
    Alžira (francuske kolonije) i odupirući se suprotnim tendencijama
    u Francuskoj. Nastojao je da stvori sintezu egzistencijalizma i
    marksizma. U književnosti je zastupao tezu o potrebi ''angažovane
    literature''. Dela: filozofski spisi ''Biće i ništavilo'',
    ''Imaginarno'', ''Egzistencijalizam je humanizam'',
    ''Kritika dijalektičkog uma'', romani ''Mučnina'', ''Putevi slobode'',
    drame ''Prljave ruke'', Nesahranjeni mrtvaci'', ''Djavo i gospod bog'',
    ''Iza zatvorenih vrata'', ''Bludnica dostojna poštovanja'', ''Zatočenici iz Altone'',
    eseji ''O Bodleru'', ''Šta je književnost'', autobiografija ''Reči''.



    1908.
    Umro je ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič
    Rimski-Korsakov, član kompozitorske grupe ''Velika petorica''.
    Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je
    značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima su bili i
    Igor Stravinski i Sergej Prokofjev. Napisao je ''Principe orkestracije'',
    standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svetu. Dela:
    opere ''Sadko'', ''Zlatni petao'', ''Snjeguročka'', ''Carska nevesta'',
    simfonijske kompozicije ''Fantazija na srpske teme'',''Šeherezada'',
    ''Španski kapričo''.

    1933.
    Rođena je francuska književnica Fransoaz Kuare,
    poznata kao Fransoaz Sagan, opisivala je život francuske mladeži.
    Iako je povremeno osporavana književna vrednost njenog dela ono je
    bilo veoma popularno. Dela: romani ''Dobar dan tugo'', ''Za mesec, za
    godinu'', ''Izvestan osmeh'', ''Volite li Bramsa'', ''Čudesni oblaci'',
    ''Raspremljen krevet'', ''Izgubljen profil'', ''Modrice na duši'', drame
    ''Dvorci u Švedskoj'', ''Čuvar srca'', ''Klavir u travi''.

    1942.
    Nemački Severnoafrički korpus feldmaršala Ervina
    Romela uz podršku italijanskih trupa zauzeo je u strateški važan
    grad Tobruk u italijanskoj koloniji Libiji (Kirenajka). U borbama je
    zarobljeno 25.000 vojnika britanske Osme armije. Cilj Romelovih
    trupa bilo je zauzimanje Sueckog kanala, kako bi se presekla
    Britanska imperija, međutim borbe za Egipat završene su potpunim
    porazom Nemaca u decembru 1942. kod El Alamejna, i konačnim slomom
    u aprilu 1943.

    1945.
    Japanske snage na ostrvu Okinava - koje je služilo
    kao poslednja odbrana Japana u Drugom svetskom ratu - predale su se
    američkim trupama.

    1963.
    Francuska je povukla pomorske snage iz NATO pakta.

    1969.
    Umrla je američka teniserka Morin Konoli, nazvana
    Mala Mo, koja je 1953. postala prva teniserka u istoriji ''belog
    sporta'' koja je osvojila sva četiri Gren slem turnira.



    1970.
    Umro je indonežanski državnik Ahmed Sukarno,
    negdasnji predsednik Indonezije, prvi šef te azijske države posle
    sticanja njene nezavisnosti od Holandije, jedan od lidera pokreta
    nesvrstanosti. Osnovao je 1927. Nacionalnu partiju Indonezije.
    Kolonijalne holandske vlasti su ga zbog nacionalističke politike
    uhapsile 1929. i zabranile partiju, koju je nastavio da vodi 1931.
    po izlasku sa robije. Ponovo je uhapšen 1933. i bio interniran do
    japanske okupacije Indonezije u Drugom svetskom ratu 1942, posle
    čega je, u interesu nacionalnooslobodilačkog pokreta, prividno
    održavao lojalne odnose s japanskim vlastima. Postao je šef
    države posle proglašenja Indonežanske Republike 1945. Holandija
    nije priznala nezavisnost svoje kolonije Holandske Istočne Indije,
    i vojno je intervenisala. Sukarno je uhapšen krajem 1948, a na
    vlast se vratio posle potpisivanja indonežansko-holandskog
    sporazuma u junu 1949. kada je Indonezija postala suverena (bez
    Zapadnog Irijana, koji je oslobođen šezdesetih). Doživotnim
    predsednikom je proglašen 1963, ali je lišen svih funkcija 1967,
    dve godine posle vojnog udara generala Suharta.

    1970.
    U finalu svetskog fudbalskog prvenstva Brazil je u
    Siudad Meksiku pobedio Italiju rezultatom 4:1 i postao prvi
    trostruki osvajač trofeja Žila Rimea.

    1971.
    Međunarodni sud pravde u Hagu je presudio da je
    uprava Južnoafričke republike nad Jugozapadnom Afrikom (sadašnja
    Namibija) nelegalna.

    1990.
    U zemljotresu na severu Irana poginulo je oko
    100.000 ljudi.

    1990.
    U Mađarskoj je zvanično ponovo otvorena berza, 42
    godine nakon zatvaranja, odlukom komunističkih vlasti, koje su
    došle na čelo Mađarske posle Drugog svetskog rata.

    1991.
    Umro je srpski ekonomista Zoran Pjanić, rektor i
    profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Ekonomskog saveta
    jugoslovenske vlade, glavni redaktor ''Ekonomskog leksikona'' I
    ''Ekonomske enciklopedije''. Dela: ''Problem stanovništva u ekonomskoj
    teoriji'', ''Savremene buržoaske teorije vrednosti i cena'', ''Teorija
    cena'', ''Robna privreda u samoupravnom sistemu'', ''Samoupravni
    privredni sistem''.

    1994.
    SAD su ponudile Severnoj Koreji razgovore na visokom
    nivou, pod uslovom da Pjongjang potvrdi odustajanje od razvoja
    nuklearnog programa.

    2003.
    U podeljenom gradu Hebronu ubijen je islamski
    terorista Abdulah Kavasme, jedan od lidera palestinskog pokreta
    Hamas, odgovoran za smrt više od 40 Izraelaca.

    2005.
    Umro je filipinski nadbiskup Džemi Sin, poznat kao
    predvodnik masovnih narodnih pokreta u kojima su srušena dvojica
    nekadašnjih filipinskih predsednika - Ferdinand Markos, 1986. i
    Džozef Estrada, 2001. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 23 od 98 PrvaPrva ... 1321222324253373 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •