Dogodilo se na današnji dan
Danas je utorak, 30. januar, 30. dan 2007. Do kraja godine ima 335 dana.
1648.
Potpisivanjem ugovora u Minsteru okočan je
osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske
(Holandija), izazvan rimokatoličkim inkvizitorskim terorom
Španaca. Španija je u oktobru iste godine prinuđena da prizna
nezavisnost Nizozemske, što je ubrzo omogućilo privredni i
kulturni procvat nove države.
1649.
Engleskom kralju Čarlsu I Stjuartu (Charles
Stuart), čija je autoritarna vladavina izazvala građanski rat,
odrubljena je glava na osnovu presude revolucionarnog suda da je
kriv za izdaju, odnosno tajne pregovore sa Škotima. Pod pritiskom
Parlamenta, izdao je 1628. ''Peticiju o pravima'', garantujući prava
Parlamenta i lične slobode građana, ali je tu obavezu ubrzo
pogazio i vladao apsolutistički 11 godina. Bio je primoran da 1640.
sazove Drugi parlament koji je naložio da u poreskim pitanjima
odlučuje Parlament, a ne kralj. Njegov režim srušila je
revolucija pod vođstvom Olivera Kromvela (Cromwell), čije su snage
potukle kraljevu vojsku kod Marston Mura 1644. i kod Nezbija 1645,
posle čega je Čarls I pobegao u Škotsku, ali je 1647. predat
snagama parlamentarista. Pogubljenje je ostavilo mučan utisak čak
i na Kromvelove pristalice, a u Holandiji i Španiji ogorčeno
stanovništvo pobilo je poslanike nove republike. Posle obaranja
Kromvela, monarhija je obnovljena 1660.
1835.
Predsednik SAD Endrju Džekson (Andrew Jackson)
preživeo je prvi atentat na šefa države u američkoj istoriji.
1882.
Rođen je američki državnik Frenklin Delano
Rozevelt (Franklin, Roosevelt), predsednik SAD od 1932. do 1945,
četiri puta biran za šefa države, jedini u američkoj istoriji.
Bio je pravnik i član Demokratske stranke. Paralizovan je 1921, ali
ga to nije omelo da 1928. postane guverner države Njujork i četiri
godine potom prvi put predsednik SAD, u vreme velike privredne krize
koju je ublažio politikom poznatom kao ''Nju dil''. Politiku ''velike
batine'' prema latinoameričkim zemljama zamenio je politikom ''dobrog
susedstva'', a sa Sovjetskim Savezom je uspostavio diplomatske
odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: slobodu misli,
slobodu od straha, slobodu od siromaštva i slobodu veroispovesti.
Iste godine njegovom zaslugom usvojen je Zakon o zajmu i najmu, što
je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je politiku
izolacionizma i energično stao na stranu antihitlerovske koalicije
u Drugom svetskom ratu. Drugi put je za predsednika izabran 1936,
treći put 1940, a četvrti put 1944, ali taj mandat nije okončao
pošto je umro u aprilu 1945.
1889.
Austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc
Karl Jozef Rudolf Habsburški (Franz, Josef) i njegova
sedamnaestogodišnja ljubavnica baronesa Marija Večera (Marie
Vetsera) izvršili su samoubistvo u carskoj lovačkoj kući u
Majerlingu.
1927.
Rođen je švedski državnik Ulof Palme (Olof), šef
vlade i Socijaldemokratske radničke partije Švedske od 1969. do
1976. i od 1982. do februara 1986, kad je ubijen u atentatu. U
politiku je ušao kao studentski vođa, a u 42. godini postao je
šef stranke i premijer. Bio je među retkim zapadnim državnicima
koji su digli glas protiv eksploatacije nerazvijenih zemalja, a
ljutnju SAD izazvao je odlučnim protivljenjem američkoj vojnoj
interenciji u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu
komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider
Socijalističke internacionale (SI) više puta je rukovodio mirovnim
misijama UN (za miroljubivo rešenje sukoba Irana i Iraka) i SI
(Radna grupa o Južnoj Africi).
1933.
Predsednik Nemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg
(von) naimenovao je Adolfa Hitlera za kancelara. U Hitlerovoj vladi
bila su još samo dvojica nacista, ali je on brzo uklonio
neistomišljenike i prigrabio apsolutnu vlast. Time je otvorio put
nacističkoj diktaturi i masovnim zločinima u Drugom svetskom ratu
koji je započeo 1. septembra 1939. napadom na Poljsku. Istog dana
1937. Hitler je saopštio u Rajhstagu (parlament) da Nemačka
povlači potpis na Versajski mirovni ugovor posle Prvog svetskog
rata.
1937.
Rođen je ruski velemajstor Boris Vasiljevič
Spaski, svetski šahovski prvak od 1969. do 1972, igrač izuzetne
originalnosti i bujne maštovitosti, posebno u tretiranju otvaranja.
Titulu omladinskog šahovskog prvaka sveta osvojio je 1955, a 1961.
prvi put je postao šampion ŠSR. Prvi put se borio za titulu prvaka
sveta 1966, ali je meč protiv jermenskog velemajstora Tigrana
Petrosjana izgubio rezultatom 12,5:11,5. Svetski prvak postao je tri
godine kasnije, pobedivši istog rivala sa 12,5:10,5. Titulu je
izgubio u dvoboju sa američkim velemajstorom Bobijem Fišerom
(Fisćer), koji ga je 1972. u meču u Rejkjaviku pobedio sa
12,5:8,5.
1937.
Rođena je engleska pozorišna i filmska glumica
Vanesa Redgrejv (Vaneša Redgrave), koja je najčešće tumačila
uloge samostalnih modernih žena složene prirode i senzibiliteta.
Filmovi: ''Morgan'', ''Mornar iz Gibraltara'', ''Kamelot'', ''Uvećanje'',
'Juriš lake konjice'', ''Usamljenost trkača na duge staze'', ''Izadora
Dankan'', ''Demoni'', ''Marija kraljica Škotske'', ''Ubistvo u Orijent
ekspresu'', ''Džulija'' (Oskar), ''Agata'', ''Vagner'', ''Bostonci''.
1943.
Britansko ratno vazduhoplovstvo otpočelo je u
Drugom svetskom ratu prvo danonoćno bombardovanje Berlina.
1948.
Ubijen je indijski državnik Mohandas Karamčand
Gandi (Karamćand Gandhi), nazvan Mahatma (velika duša), vođa
pokreta za nezavisnost Indije, pola godine posle sticanja
nezavisnosti zemlje, za koju se borio celog života. U Nju Delhiju
ga je ubio Naturam Godse (Nathuram), fanatik iz sekte ''Hindu
Mahasabha'' koja se protivila njegovoj politici stišavanja
antagonizama Hindusa i muslimana. Gandi je završio prava u
Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. predvodio je u Južnoj Africi
tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina
gandizma, koju je usvojio Indijski Nacionalni Kongres, partija na
čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam
Gandi, koji je asketski živeo, često je štrajkovao glađu, što
se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska kolonijalna vlast
bila nemoćna. Ni čestim hapšenjima nije zaustavljen - stekao je
ogroman ugled i popularnost, ne samo u Indiji, i postao simbol borbe
naroda te velike azijske zemlje za nezavisnost.
1948.
Umro je američki pilot i konstruktor aviona Orvil
Rajt (Orville Wright), pionir avijacije, koji je 1903. s bratom
Vilburom (Wilbur), u avionu njihove izrade, izveo prvi let u
istoriji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je
preleteo 285 metara. Braća Rajt su već 1905. konstruisala avion
koji je preleteo 39 kilometara. Osnovali su 1909. ''Ameriken Rajt
kompani'' za proizvodnju aviona i iste godine vojsci SAD isporučili
prvi borbeni avion ''Signal Korps I''.
1957.
UN su pozvale vladu Južne Afrike da preispita
politiku aparthejda.
1964.
U ŠSR-u su prvi put u istoriji kosmonautike uz
pomoć jedne rakete lansirani sateliti u različite orbite -
''Elektron 1'' i ''Elektron 2''.
1967.
Papa Pavle VI (Paulus) susreo se s predsednikom
Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR Nikolajem Podgornim, prvim šefom
sovjetske države koji je posetio Vatikan.
1968.
U Vijetnamskom ratu počela je jednomesečna
ofanziva nazvana ''Tet'' (Nova godina) pod komandom
severnovijetnamskog generala Vo Ngujen Djapa, tokom koje su
severnovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i
više od 100 drugih mesta u Južnom Vijetnamu. ''Tet'' se smatra
prekretnicom u ratu, jer je navela vladu SAD da počne da razmišlja
o povlačenju iz Vijetnama.
1972.
Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj ubili 13
ljudi, učesnika zabranjenog marša rimokatoličkih demonstranata za
građanska prava u gradu Londonderi.
1972.
Pakistan je napustio Komonvelt u znak protesta zbog
odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju
Bangladeš (bivši Istočni Pakistan).
1995.
U eksploziji automobila-bombe koji su u Alžiru
aktivirali islamski teroristi poginulo je najmanje 20 ljudi.
2000.
Kenijski ''Erbas 310'' na letu Lagos-Najrobi srušio
se u more, što je preživelo samo 10 od 179 putnika i članova
posade.
2002.
Na zajedničkoj sednici Predstavničkog doma i
Senata, predsednik SAD Džordž Buš okarakterisao je Irak, Iran i
Severnu Koreju kao ''osovinu zla''.
2005.
U Iraku su održani izbori za nacionalnu skupštinu
- prvi slobodni izbori u poslednjih 50 godina.