Dogodilo se na današnji dan
Danas je ponedeljak, 2. april, 92. dan 2007. Do kraja godine ima 273 dana.
742.
Rođen je franački car Karlo Veliki, koji je od
dolaska na presto 768. do smrti 814. prekrojio kartu Evrope i
proširio Franačku državu od Severnog mora do Italije i od
Atlantika do Češke. Papa Lav III krunisao ga je 800. za rimskog
cara. Što je bio čin sa trajnim posledicama po istoriju Evrope.
1724.
Rođen je italijanski avanturista Djovani Djakopo
Kazanova, sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih
ličnosti Evrope 18. veka. Tokom burnog života bio je učenik
verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir,
opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi
''Memoari'' dragocena su slika evropskog društva epohe u kojoj je
živeo.
1805.
Rođen je danski pisac Hans Kristijan Andersen,
autor malih pripovedaka-bajki koje su mu donele svetsku slavu,
tvorac danske realističke proze. Napisao je 156 priča,
uključujući ''Carevo novo odelo'' i ''Ružno pače'', koje su
zasnovane motivima danskog folklora, antičke mitologije i
indoevropskih predanja, a za neke od njih inspirisalo ga je
sopstveno tegobno detinjstvo obeleženo siromaštvom. Pisane su
izvanrednim stilom. Ostala dela: pesme (sačuvano ih je samo
nekoliko), romani ''Improvizator'', ''O. T.'', ''Samo muzičar'', ''Srećni
Per'', putopisi ''Bazar jednog pesnika'', ''U Španiji'', drame (sada
zaboravljene).
1838.
Rođen je francuski državnik i advokat Leon Mišel
Gambeta, jedan od osnivača Treće republike, koji je znatno
doprineo uspostavljanju parlamentarne demokratije posle pada cara
Napoleona III (1871.). U borbi protiv cara predvodio je
republikance, a u vreme francusko-pruskog rata u oktobru 1870, kao
ministar unutrašnjih poslova u vladi nacionalne odbrane, iz
opsednutog Pariza balonom je odleteo u unutrašnjost i organizovao
borbu protiv Nemaca. Od 1879. do 1881. bio je predsednik francuske
Narodne skupštine, potom do 1882. predsednik vlade.
1840.
Rođen je francuski pisac Emil Zola, tvorac i
najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je i
pripovetke, drame, književnu i umetničku kritiku, polemičke
članke, političku publicistiku. Otvorenim pismom 1898. predsedniku
Francuske - pod naslovom ''Optužujem'' u listu ''L'oror'', odlučujuće
je doprineo rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno
optuženog za izdavanje Nemačkoj vojnih tajni i osuđenog na
doživotnu robiju. Motivi za osudu Drajfusa su u osnovi bili
antisemitski, mržnja prema njemu bila je motivisana činjenicom da
je Jevrejin. Snagom talenta i strasnim ubeđenjima snažno je uticao
na savremenike, ne samo u Francuskoj. Dela: romani ''Nana'',
''Žerminal'', ''Slom'', ''Trovačica'', ''Zver čovek'', ''Novac'', ''Zemlja''
(iz ciklusa od 20 romana pod zajedničkim naslovom ''Rugon-Makarovi,
prirodna i društvena istorija jedne porodice pod Drugim Carstvom''),
''Plodnost'', ''Rad'', ''Istina'' (iz ciklusa ''Četiri jevanđelja''), ''Tri
grada: Lurd, Rim, Pariz'', rasprava ''Eksperimentalni roman''.
1872.
Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel Finli
Morze, konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane
znake na daljinu. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf.
Sastavio je i azbuku za telegrafisanje od tačaka i crtica, nazvanu
njemu u čast Morzeova azbuka.
1905.
Zvanično je otvoren železnički tunel Simplon
ispod Alpa koji je povezao Švajcarsku i Italiju.
1914.
Rođen je engleski filmski glumac Alek Ginis, koji
se odlikovao izuzetnim mogućnostima preobražaja. Dobitnik je dva
Oskara: 1957. za ulogu u filmu ''Most na reci Kvaj'' i 1980. za ukupan
doprinos filmskoj umetnosti. Ostali filmovi: ''Nežno srce'', ''Veliko
očekivanje'', ''Oliver Tvist'', ''Čovek u belom odelu'', ''Most na reci
Kvaj'' (Oskar), ''Naš čovek u Havani'', ''Lorens od Arabije'', ''Pad
Rimskog carstva'', ''Hitler: 10 poslednjih dana'', ''Doktor Živago'',
'Rat zvezda'', ''Dan Eskima''.
1917.
Pred srpskim vojnim sudom za oficire, u Solunu je u
počeo proces protiv grupe oficira,poznate kao ''Crna ruka'', u stvari
protiv njihovog lidera generalštabnog pukovnika Dragutina
Dimitrijevića Apisa. Bio je to obračun regenta Aleksandra
Karađorđevića i prvaka Radikalne stranke Nikole Pašića sa
Apisom i oficirima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića
i kraljicu Dragu Mašin i 1911. organizovali tajnu organizaciju
''Ujedinjenje ili smrt''. Optuženi su da su pripremali terorističke
aktivnosti i ubistvo regenta i predsednika vlade Nikole Pašića.
Sud je osudio devet optuženih na smrt i dvojicu na 15 godina
robije. Veliki vojni sud je delimično preinačio presudu, ali su
Dimitrijević, major Ljubomir Vulović i Rade Malobabić streljani u
Solunskom polju 26. juna 1917. Na temelju sačuvanog Vulovićevog
pisma, 2. juna 1953. obnovljen je proces, i Vrhovni sud Narodne
republike Srbije rehabilitovao je Dimitrijevića i ostale osuđene,
što je nesumnjivo bilo motivisano političkim razlozima.
1974.
Umro je francuski državnik Žorž Pompidu,
predsednik Francuske od 1969. do smrti. Šef države postao je posle
ostavke Šarla de Gola i uglavnom je sledio ideje slavnog
prethodnika. Prethodno je bio profesor u Marselju i Parizu. S De
Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor
Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog saveta,
a od 1962. do 1968. predsednik vlade.
1982.
Vojna hunta Argentine je sa 10.000 vojnika napala
britanski posed Foklandska (Malvinska) ostrva u Atlantskom okeanu,
oko 500 kilometara jugoistočno od argentinske obale, na kojima je u
tom trenutku bilo 75 britanskih vojnika. Argentinske snage je posle
borbi krajem maja i u prvoj polovini juna 1982. porazilo oko 5.000
britanskih vojnika.
1999.
Prvi put od početka agresije NATO je bombardovao
centar Beograda - u prvom vazdušnom napadu na jugoslovensku
prestonicu od Drugog svetskog rata - ispalivši krstareće rakete na
ispražnjene zgrade ministarstava unutrašnjih poslova Jugoslavije i
Srbije, od kojih je jedna pala samo tridesetak metara od Instituta
za ginekologiju i akušerstvo, u kojem je u tom trenutku bilo oko 70
novorođenčadi s majkama. Vazdušni udar izazvan eksplozijama
oštetio je zgradu Instituta, obližnju Neuropsihijatrijsku kliniku
'Laza Lazarević'', druga bolnička zdanja i više stambenih zgrada.
1999.
Prilikom dva napada na Kuršumliju, NATO avijacija
usmrtila je 13 civila, oštetivši oko 500 zgrada, uključujući
manastire Svete Bogorodice i Svetog Nikole iz 12. veka, a u napadu
kasetnim bombama na albansko selo Nogavac kod Orahovca ubijena su
dva civila.
2005.
Umro je papa poljskog porekla Jovan Pavle II, čiji
je pontifikat trajao 26 godina i bio jedan od najdužih u istoriji
Rimokatoličke crkve. Poljak Karol Vojtila, koji je imenovan za
kardinala 1967. godine, postao je papa 16. oktobra 1978. i sa 58
godina bio najmlađi papa dotad.
2006.
Umrla udovica atentatora na Hitlera, Nina Šenk fon
Štaufenberg, čiji je suprug pokušao da ubije Adolfa Hitlera u
atentatu 1944. godine, posle čega je streljan. Umrla je u 93.
godini nedaleko od Bamberga. Njen suprug, grof Klaus Šenk fon
Štaufenberg, podmetnuo je tašnu sa bombom pod sto u sobi za vojna
većanja, ali je noga hrastovog stola zaštitila Hitlera od
eksplozije, 20. jula 1944. u sedištu njegove tajne Vučje jazbine,
tako da je vođa Trećeg rajha pretrpeo samo posekotine i šok.
Zaverenici su streljani, a njihova rodbina, uključujući groficu
Štaufenberg, odvedena je u koncentracione logore. Učesnici
neuspele zavere za ubistvo Hitlera se slave kao heroji u današnjoj
Nemačkoj. Udovica grofa Štaufenberga, rođena je kao baronesa Fon
Lerhenfeld 1913. godine. Po završetku Drugog svetskog rata,
obnovila je svoj dom iz detinjstva u Bambergu i pružila
gostoprimstvo američkim vojnicima stacioniranim u tom gradu.