Dogodilo se na današnji dan - Strana 18
Strana 18 od 98 PrvaPrva ... 816171819202868 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 256 do 270 od ukupno 1456
  1. #256

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 2. april, 92. dan 2007. Do kraja godine ima 273 dana.

    742.
    Rođen je franački car Karlo Veliki, koji je od
    dolaska na presto 768. do smrti 814. prekrojio kartu Evrope i
    proširio Franačku državu od Severnog mora do Italije i od
    Atlantika do Češke. Papa Lav III krunisao ga je 800. za rimskog
    cara. Što je bio čin sa trajnim posledicama po istoriju Evrope.

    1724.
    Rođen je italijanski avanturista Djovani Djakopo
    Kazanova, sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih
    ličnosti Evrope 18. veka. Tokom burnog života bio je učenik
    verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir,
    opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi
    ''Memoari'' dragocena su slika evropskog društva epohe u kojoj je
    živeo.

    1805.
    Rođen je danski pisac Hans Kristijan Andersen,
    autor malih pripovedaka-bajki koje su mu donele svetsku slavu,
    tvorac danske realističke proze. Napisao je 156 priča,
    uključujući ''Carevo novo odelo'' i ''Ružno pače'', koje su
    zasnovane motivima danskog folklora, antičke mitologije i
    indoevropskih predanja, a za neke od njih inspirisalo ga je
    sopstveno tegobno detinjstvo obeleženo siromaštvom. Pisane su
    izvanrednim stilom. Ostala dela: pesme (sačuvano ih je samo
    nekoliko), romani ''Improvizator'', ''O. T.'', ''Samo muzičar'', ''Srećni
    Per'', putopisi ''Bazar jednog pesnika'', ''U Španiji'', drame (sada
    zaboravljene).

    1838.
    Rođen je francuski državnik i advokat Leon Mišel
    Gambeta, jedan od osnivača Treće republike, koji je znatno
    doprineo uspostavljanju parlamentarne demokratije posle pada cara
    Napoleona III (1871.). U borbi protiv cara predvodio je
    republikance, a u vreme francusko-pruskog rata u oktobru 1870, kao
    ministar unutrašnjih poslova u vladi nacionalne odbrane, iz
    opsednutog Pariza balonom je odleteo u unutrašnjost i organizovao
    borbu protiv Nemaca. Od 1879. do 1881. bio je predsednik francuske
    Narodne skupštine, potom do 1882. predsednik vlade.

    1840.
    Rođen je francuski pisac Emil Zola, tvorac i
    najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je i
    pripovetke, drame, književnu i umetničku kritiku, polemičke
    članke, političku publicistiku. Otvorenim pismom 1898. predsedniku
    Francuske - pod naslovom ''Optužujem'' u listu ''L'oror'', odlučujuće
    je doprineo rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno
    optuženog za izdavanje Nemačkoj vojnih tajni i osuđenog na
    doživotnu robiju. Motivi za osudu Drajfusa su u osnovi bili
    antisemitski, mržnja prema njemu bila je motivisana činjenicom da
    je Jevrejin. Snagom talenta i strasnim ubeđenjima snažno je uticao
    na savremenike, ne samo u Francuskoj. Dela: romani ''Nana'',
    ''Žerminal'', ''Slom'', ''Trovačica'', ''Zver čovek'', ''Novac'', ''Zemlja''
    (iz ciklusa od 20 romana pod zajedničkim naslovom ''Rugon-Makarovi,
    prirodna i društvena istorija jedne porodice pod Drugim Carstvom''),
    ''Plodnost'', ''Rad'', ''Istina'' (iz ciklusa ''Četiri jevanđelja''), ''Tri
    grada: Lurd, Rim, Pariz'', rasprava ''Eksperimentalni roman''.



    1872.
    Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel Finli
    Morze, konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane
    znake na daljinu. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf.
    Sastavio je i azbuku za telegrafisanje od tačaka i crtica, nazvanu
    njemu u čast Morzeova azbuka.

    1905.
    Zvanično je otvoren železnički tunel Simplon
    ispod Alpa koji je povezao Švajcarsku i Italiju.

    1914.
    Rođen je engleski filmski glumac Alek Ginis, koji
    se odlikovao izuzetnim mogućnostima preobražaja. Dobitnik je dva
    Oskara: 1957. za ulogu u filmu ''Most na reci Kvaj'' i 1980. za ukupan
    doprinos filmskoj umetnosti. Ostali filmovi: ''Nežno srce'', ''Veliko
    očekivanje'', ''Oliver Tvist'', ''Čovek u belom odelu'', ''Most na reci
    Kvaj'' (Oskar), ''Naš čovek u Havani'', ''Lorens od Arabije'', ''Pad
    Rimskog carstva'', ''Hitler: 10 poslednjih dana'', ''Doktor Živago'',
    'Rat zvezda'', ''Dan Eskima''.

    1917.
    Pred srpskim vojnim sudom za oficire, u Solunu je u
    počeo proces protiv grupe oficira,poznate kao ''Crna ruka'', u stvari
    protiv njihovog lidera generalštabnog pukovnika Dragutina
    Dimitrijevića Apisa. Bio je to obračun regenta Aleksandra
    Karađorđevića i prvaka Radikalne stranke Nikole Pašića sa
    Apisom i oficirima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića
    i kraljicu Dragu Mašin i 1911. organizovali tajnu organizaciju
    ''Ujedinjenje ili smrt''. Optuženi su da su pripremali terorističke
    aktivnosti i ubistvo regenta i predsednika vlade Nikole Pašića.
    Sud je osudio devet optuženih na smrt i dvojicu na 15 godina
    robije. Veliki vojni sud je delimično preinačio presudu, ali su
    Dimitrijević, major Ljubomir Vulović i Rade Malobabić streljani u
    Solunskom polju 26. juna 1917. Na temelju sačuvanog Vulovićevog
    pisma, 2. juna 1953. obnovljen je proces, i Vrhovni sud Narodne
    republike Srbije rehabilitovao je Dimitrijevića i ostale osuđene,
    što je nesumnjivo bilo motivisano političkim razlozima.

    1974.
    Umro je francuski državnik Žorž Pompidu,
    predsednik Francuske od 1969. do smrti. Šef države postao je posle
    ostavke Šarla de Gola i uglavnom je sledio ideje slavnog
    prethodnika. Prethodno je bio profesor u Marselju i Parizu. S De
    Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor
    Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog saveta,
    a od 1962. do 1968. predsednik vlade.

    1982.
    Vojna hunta Argentine je sa 10.000 vojnika napala
    britanski posed Foklandska (Malvinska) ostrva u Atlantskom okeanu,
    oko 500 kilometara jugoistočno od argentinske obale, na kojima je u
    tom trenutku bilo 75 britanskih vojnika. Argentinske snage je posle
    borbi krajem maja i u prvoj polovini juna 1982. porazilo oko 5.000
    britanskih vojnika.

    1999.
    Prvi put od početka agresije NATO je bombardovao
    centar Beograda - u prvom vazdušnom napadu na jugoslovensku
    prestonicu od Drugog svetskog rata - ispalivši krstareće rakete na
    ispražnjene zgrade ministarstava unutrašnjih poslova Jugoslavije i
    Srbije, od kojih je jedna pala samo tridesetak metara od Instituta
    za ginekologiju i akušerstvo, u kojem je u tom trenutku bilo oko 70
    novorođenčadi s majkama. Vazdušni udar izazvan eksplozijama
    oštetio je zgradu Instituta, obližnju Neuropsihijatrijsku kliniku
    'Laza Lazarević'', druga bolnička zdanja i više stambenih zgrada.

    1999.
    Prilikom dva napada na Kuršumliju, NATO avijacija
    usmrtila je 13 civila, oštetivši oko 500 zgrada, uključujući
    manastire Svete Bogorodice i Svetog Nikole iz 12. veka, a u napadu
    kasetnim bombama na albansko selo Nogavac kod Orahovca ubijena su
    dva civila.

    2005.
    Umro je papa poljskog porekla Jovan Pavle II, čiji
    je pontifikat trajao 26 godina i bio jedan od najdužih u istoriji
    Rimokatoličke crkve. Poljak Karol Vojtila, koji je imenovan za
    kardinala 1967. godine, postao je papa 16. oktobra 1978. i sa 58
    godina bio najmlađi papa dotad.

    2006.
    Umrla udovica atentatora na Hitlera, Nina Šenk fon
    Štaufenberg, čiji je suprug pokušao da ubije Adolfa Hitlera u
    atentatu 1944. godine, posle čega je streljan. Umrla je u 93.
    godini nedaleko od Bamberga. Njen suprug, grof Klaus Šenk fon
    Štaufenberg, podmetnuo je tašnu sa bombom pod sto u sobi za vojna
    većanja, ali je noga hrastovog stola zaštitila Hitlera od
    eksplozije, 20. jula 1944. u sedištu njegove tajne Vučje jazbine,
    tako da je vođa Trećeg rajha pretrpeo samo posekotine i šok.
    Zaverenici su streljani, a njihova rodbina, uključujući groficu
    Štaufenberg, odvedena je u koncentracione logore. Učesnici
    neuspele zavere za ubistvo Hitlera se slave kao heroji u današnjoj
    Nemačkoj. Udovica grofa Štaufenberga, rođena je kao baronesa Fon
    Lerhenfeld 1913. godine. Po završetku Drugog svetskog rata,
    obnovila je svoj dom iz detinjstva u Bambergu i pružila
    gostoprimstvo američkim vojnicima stacioniranim u tom gradu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #257

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 3. april, 93. dan 2007. Do kraja godine ima 272 dana.

    1367.
    Rođen je engleski kralj Henri, poznat kao Henri IV, osnivač Lankasterske dinastije. Presto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda II, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine do smrti 1413, ugušio je pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s Parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Poslednje godine vladavine obeležila je njegova teška bolest i oštri sukobi u vrhu vlasti.

    1512.
    Turski sultan Bajazit II abdicirao je u korist sina Selima I.

    1682.
    Umro je španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, koji je najviše slikao religiozne kompozicije baroknog stila. Radio je i realističke prizore sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične dece, poput slika ''Mali prosjak'', ''Deca jedu dinju''.

    1807.
    U selu Voganj kod Rume počela je Ticanova buna, nazvana tako prema njenom vođi Teodoru Avramoviću Ticanu. Podstaknuti pobedama srpskih ustanika nad Turcima i nezadovoljni teškim nametima, seljaci s vlastelinstva grofa Karla Pejačevića podigli su bunu i javili srpskom vojvodi Luki Lazareviću da se Srem digao na ustanak i da želi ujedinjenje sa Srbijom. Austrijska vojska u jačini gotovo jedne armije, za 10 dana je ugušila bunu u kojoj je učestvovalo oko 15.000 seljaka iz 45 sela rumskog i iločkog vlastelinstva. Tican je uhvaćen i streljan krajem 1807.

    1849.
    Umro je poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Dela: zbirke pesama ''Poezija'', poeme ''Anhelli'', ''U Švajcarskoj'', ''Benjovski'', ''Čas misli'', ''Kralj-Duh'', drame ''Kordijan'', ''Fantazi'', ''Mazepa'', ''Mindove'', ''Marija Stjuart'', ''Horštinjski'', ''Salomejin srebrni san'', tragedije ''Baladina'', ''Lila Veneda''.

    1893.
    Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac i režiser Lesli Hauard, poznat po izuzetno suptilnoj glumi. U Drugom svetskom ratu poginuo je 1943. kao dvojnik britanskog premijera Vinstona Čerčila, kad su Nemci iznad Biskajskog zaliva oborili avion u kojem je bio, uvereni da je premijer u letilici. Filmovi: ''Romeo i Julija'', ''Pigmalion'', ''Prohujalo sa vihorom'', ''Intermeco''.

    1897.
    Umro je nemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar. Kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga njegovi sledbenici nazvali osnivačem nemačke novoklasične škole. Dela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije (''Nemački rekvijem''), solo pesme,

    horovi.

    1915.
    Umrla je srpska slikarka Nadežda Petrović, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu i saosnivač ''Kola srpskih sestara'' (s Branislavom Nušićem), čije slike se odlikuju snažnim, originalanim izrazom i izvanrednim bogatstvom boja. Umrla je od tifusa kojim je zaražena dok je kao bolničarka negovala ranjene srpske vojnike u Prvom svetskom ratu u valjevskoj bolnici. Slikarstvo je studirala u Minhenu i Parizu, a prvu samostalnu izložbu priredila je 1900. Sačuvano je oko 200 njenih dela, od kojih su pojedina u vrhu srpskog slikarstva i ravna su evropskim majstorima tog vremena, poput slika ''Resnik'', ''Notr Dam'', ''Autoportret'', ''Bulonjska šuma''. U Srbiji svog doba najsnažnije se vezala za modernu umetnost i anticipirala je njen dalji razvoj. Rođena je u porodici u kojoj su dve sestre postale slikarke, jedna muzičar, a najmlađi brat Rastko Petrović pisac.

    1920.
    Umro je srpski političar i istoričar Dragoljub-Draža Pavlović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, koji je 1919. izabran za prvog predsednika Narodne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Dela: ''Ličnost u istoriji'', ''Istorizam i racionalizam'', ''Ujedinjenje Nemačke'', ''Požarevački mir 1718'', ''Srbija za vreme poslednjeg austro-turskog rata 1788-1791''.

    1922.
    Novi Centralni komitet je za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Josifa Staljina.

    1924.
    Rođen je američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svetsku slavu donele filmske uloge ''mladih gnevnih ljudi'' pedesetih godina 20. veka. Nagrađen je Oskarom za glavnu ulogu u filmu ''Na dokovima Njujorka'', ali je 1973. odbio da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu ''Kum'', protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umesto da ode na ceremoniju dodele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: ''Tramvaj zvani želja'', ''Viva Zapata!'', ''Julije Cezar'', ''Mladi lavovi'', ''Jednoooki Džek'', ''Pobuna na brodu Baunti'', ''Grofica iz Hongkonga'', ''Odsjaj u zlatnom oku'', ''Poslednji tango u Parizu'', ''Apokalipsa sada''.



    1930.
    Ras Tafari je postao car (Negus) Abisinije (Etiopija), pod imenom Haile Selasije I.

    1930.
    Rođen je nemački državnik Helmut Kol, kancelar Zapadne Nemačke od 1982. i kancelar Nemačke posle ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke 1990.

    1936.
    Pogubljen je Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, prvog čoveka koji je sam preleteo Atlantski okean. Otmica i ubistvo su toliko ogorčili javnost SAD da je donesen poseban Zakon o otmici, prema kojem je za taj zločin uvedena smrtna kazna. I danas ima mišljenja da je Hauptman bio nevin i da su zločin počinili nepoznati kriminalci.

    1945.
    Eduard Beneš je obrazovao vladu Narodnog fronta Čehoslovačke, prvu posle oslobođenja zemlje od nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu. Kad se uverio da zemlja nezaustavljivo klizi u komunistički totalitarizam a bez ikakvih mogućnosti da spreči takav razvoj događaja, 1948. je podneo ostavku, ubrzo je umro.

    1948.
    Predsednik SAD Hari Truman potpisao je ''Maršalov plan'', odredivši šest milijardi dolara za pomoć pojedinim mahom evropskim zemljama razorenim u Drugom svetskom ratu.

    1948.
    Premijerom drame Ivana Cankara ''Kralj Betajnove'' u režiji Bojana Stupice, svečano je počelo s radom Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu.

    1975.
    Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao je 12. svetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak, američki velemajstor Bobi Fišer demonstrativno odbio uslove Međunarodne šahovske organizacije za susret za svetsku titulu. Fišer je potom napustio šahovsku scenu i privremeno se vratio tek 1992, kad je u nezvaničnom meču za svetsku titulu u Beogradu i na Svetom Stefanu pobedio ruskog velemajstora Borisa Spaskog, kojem je 1972. u meču u Rejkjaviku oduzeo titulu.




    1990.
    Bugarska je prešla na predsednički sistem vladavine i za prvog predsednika parlament je izabrao Petra Mladenova, a Bugarska komunistička partija je promenila ime u Bugarsku socijalističku stranku, takođe s Mladenovom na čelu.

    1991.
    Savet bezbednosti UN izglasao je rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmeštaj mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.

    1991.
    Umro je engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe. Dela: romani ''Brajtonska stena'', ''Moć i slava'', ''Suština stvari'', ''Kraj ljubavi'', ''Gubave duše'', ''Komedijaši'', ''Monsinjor Kihot'', ''Doktor Fišer iz Ženeve'', ''Ministarstvo straha'', ''Treći čovek'', memoari ''Neka vrsta života'', ''Načini bekstva'', drame, eseji, putopisi.

    1992.
    Srpski savet za nacionalnu bezbednost uputio je apel narodu da zanemari nepromišljeni poziv krnjeg Predsedništva BiH na mobilizaciju i sve učini kako bi bio izbegnut građanski rat i stradanje, ali to nije zaustavilo sukobe izazvane secesionističkom politikom vođa bosanskih muslimana i Hrvata.

    1995.
    Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i dece, masakrirano je u jednom selu na severoistoku Burundija.

    1996.
    U avionskom udesu kod aerodroma ''Chilipi'' poginuo je ministar trgovine SAD Ronald Braun. Pad aviona ''T-43'' (vojna verzija ''boinga-737''), koji je leteo na liniji Tuzla-Dubrovnik, na jedno brdo kod Cavtata, nije preživeo niko od 35 članova posade i putnika, među kojima je bilo 12 službenika vlade SAD, 12 američkih biznismena, funkcioner Evropske banke za razvoj, urednik ''Njujork Tajmsa'', hrvatski prevodilac i fotoreporter.

    1999.
    NATO avijacija je srušila dunavski Most slobode koji je povezivao Novi Sad i Sremsku Kamenicu.

    2003.
    Srbija i Crna Gora postala je članica Saveta Evrope. U okviru ceremonije prijema, predsednik SCG Svetozar Marović predao je dokumenta o prihvatanju Statuta Saveta Evrope, a šef diplomatije Goran Svilanović potpisao je izjavu o prihvatanju Evropske konvencije o ljudskim pravima.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #258

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 4. april
    Do kraja godine ima jos 271 dana

    188.
    -Rođen je rimski car Septimije Bazijan, poznat kao -
    Karakala, jedan od najkrvožednijih tirana u rimskoj istoriji. Sa
    ocem Septimijem Severom vladao je od 198. do 211, a potom sam,
    krajnje surovo, pogubivši čak i brata, dok i sam nije ubijen 217.
    Da bi ublažio nezadovoljstvo, posebno u provincijama, 212. dao je
    puno građansko pravo svim stanovnicima Rimskog Carstva koji su
    rođeni kao slobodni (Constitutio Antoniniana).

    1284.
    -Umro je kastiljanski kralj Alfonso X Učeni,
    utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, verski
    veoma tolerantan. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do
    smrti, dvor u Toledu pretvorio je u centar učenosti i utočište za
    mnoge Jevreje, Mavre (Arape) i hrišćanske sholastike. Njegovim
    zalaganjem su prevedeni Sveto pismo, Talmud i Kuran i napisan je niz
    značajnih dela: ''Kraljevski zakon'', ''Astrološka znanja'',
    'Mineralogija'', a 1270. započeto je pisanje ''Velike i opšte
    istorije''. Zauzeo je 1262. luku Kadis na obali Atlantskog okeana,
    okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grad

    1541.
    - Ignacijo Lojola postaje prvi starešina, tj. general i
    osnivač jezuitskog monaškog reda, čiji je cilj
    bio borba protiv protestanata i svih protivnika
    katoličke crkve. Katolička crkva je Lojolu proglasila svecem.

    1617.
    -Umro je škotski matematičar Džon Neper, koji je
    pronašao logaritme i objavio principe izračunavanja logaritama.

    1825.
    - Rođen je srpski filolog Đura Popović, poznat kao
    Đura Daničić, prijatelj Vuka Karadžića i njegov
    saradnik u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa.
    Radio je kao bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, sekretar
    Društva srpske slovesnosti i profesor Liceja i Velike škole.
    Karadžićeve i sopstvene poglede na jezik dosledno je sproveo
    u prevodima s latinskog "Starog zaveta". Objavio je više dela
    iz stare srpske književnosti ("Žitije sv. Save" od Teodosija,
    "Žitije sv. Simeona i sv. Save" od Demontijana...).
    Neprocenjivu vrednost ima njegov rad na rečniku. Izdao je
    "Rječnik iz književnih starina srpskih" i započeo veliki istorijski
    "Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika". Ostala dela:
    "Mala srpska gramatika", "Srpska sintaksa", "Oblici srpskog jezika".

    1860.
    - Rođen je srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač moderne srpske
    lirike i tvorac verističkog izraza u srpskoj poeziji.
    Njegova lirika označila je raskid s romantičarskom poezijom i
    obeležena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične,
    setne pesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće
    ("Zimska idila", "Jesen", "Ja ništa više ne verujem",
    "Tamara", "Istok"). Radio je kao korektor Državne
    štamparije u Beogradu, pisar ministarstva unutrašnjih
    poslova, učitelj u Turn Severinu i diplomatski činovnik u
    Prištini i Solunu. Dela: dva izdanja "Pesama" o
    bjavljena za života i sabrana dela, objavljena posthumno.

    1868.
    - Rođen je srpski književni istoričar i kritičar Pavle Popović,
    profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije.
    Objavio je mnoge književnoistorijske studije i nekoliko istorija književnosti.
    Dela: "Jugoslovenska književnost", "Pregled srpske književnosti",
    "Iz književnosti" (četiri knjige eseja i studija), "O Gorskom vijencu",
    "Srpska drama u XIX veku", "Francuski moralisti".

    1887.
    - Izabrana je prva žena gradonačelnik - Suzana Medora Salter
    u gradu Argonija, SAD.

    1896.
    -Rođen je američki pisac Robert Eme Šervud, koji je
    u dramama pisanim posle Prvog svetskog rata prikazao s gledišta
    pacifiste posleratno razočarenje i zalagao se za mir u svetu.
    Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubeđeni pristalica
    rata kao jedinog načina da se svet oslobodi nacističke tiranije.
    Dela: drame ''Okamenjena šuma'', ''Idiotova radost'', ''Neće biti
    noći'', scenariji za filmove ''Duh putuje na zapad'', ''Najbolje godine
    našeg života''.

    1905.
    - Zemljotres u Kangri, u Indiji, u kojem je poginulo 370.000 ljudi.

    1912.
    - Republika Kina proklamovala je vlast nad Tibetom.

    1932.
    - K. K. King izolovao je vitamin C na univerzitetu u Pitsburgu.

    1933.
    -Američki mornarički dirižabl ''Akron'' srušio se
    zbog oluje u Atlantski okean ispred obala Nju Džersija, usmrtivši
    73 ljudi u letilici.

    1936.
    - Prvog dana generalnog štrajka studenata Beograda,
    Zagreba, Ljubljane, Skoplja i Subotice protiv fašizacije
    zemlje i vlade Milana Stojadinovića - policija je na
    Medicinskom fakultetu u Beogradu ubila studenta prava
    Žarka Marinovića. U znak sećanja na taj događaj, 4. april
    se obeležava kao Dan studenata Beogradskog univerziteta.



    1945.
    - Mađarska se oslobodila nacističke vlasti. Današnji
    dan se u Mađarskoj slavi kao Dan oslobođenja.

    1949.
    -Stvoren NATO. U Vašingtonu su ugovor o stvaranju
    NATO potpisali šefovi diplomatija Belgije, Velike Britanije,
    Danske, Italije, Islanda, Kanade, Luksemburga, Norveške,
    Portugalije, SAD, Francuske i Holandije.
    NATO je Severno-atlantski savez (North Atlantic Treaty
    Organisation) koji predstavlja medjunarodnu
    odbranbeno-sigurnosnu organizaciju.
    Službeni jezici u NATO-u su engleski i francuski.
    Glavna odredba ugovora izmedju država članica je tačka V.
    Deo tog dela ugovora glasi: Članice se slažu da će se
    oružani napad protiv jedne ili više članica u Evropi ili
    Severnoj Americi smatrati napadom na sve članice.

    1964.
    - Singl Bitlsa "Can't Buy Me Love" zauzima prvo mesto
    na top-listama i tamo ostaje pet nedelja.

    1968.
    - Izvršen je atentat na Martina Lutera Kinga u Memfisu.
    Američki baptistički sveštenik afričkog porekla Martin
    Luter King bio je vodja pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i
    dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964.
    Ubijen je u Memfisu u američkoj državi Tenesi. Zbog toga
    što je njegov uticaj stalno rastao medju crncima i ostalim
    ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa
    Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera, osam godina
    pre ubistva praćen je doslovno svaki korak tog borca za
    gradjanska prava i protiv rasne segregacije i bezakonja.
    Prema oceni FBI, bio je "opasnost po američko društvo".
    Posle očito namerno traljavo vodjene istrage, za ubistvo
    je optužen Džejms Erl Rej i u martu 1969. osudjen na
    99 godina robije.
    Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je verodostojnost
    "dokaza" FBI veoma nepouzdana i da nije sigurno da je Rej
    atentator, ali nije uspela da izdejstvuje obnovu sudskog procesa.



    1969.
    -U Hjustonu je prvi put ugrađeno veštačko srce u
    ljudski organizam, ali je 47-godišnji pacijent umro posle četiri
    dana.


    1972.
    -ŠSR je odbio da izda vizu sekretaru Švedske
    akademije koji je trebalo da uruči Nobelovu nagradu za književnost
    ruskom piscu Aleksandru Solženjicinu.

    1975.
    -Prilikom pada američkog vojnog transportnog aviona
    posle poletanja iz Sajgona, poginulo je 155 vijetnamske dece, ratnesiročadi.

    1979.
    -U Pakistanu je obešen bivši premijer Zulfikar Ali
    Buto, oboren s vlasti u julu 1977. vojnim udarom generala Mohameda
    Zije ul Haka. Sud diktatorskog režima Zije osudio ga je na smrt pod
    neuverljivim optužbama da je naredio ubistva političkih
    protivnika.

    1983.
    -Umrla je američka pozorišna i filmska glumica
    Glorija Džozefina Mej Svanson, koja se proslavila u vreme nemog
    filma, ali i zvučnim filmom ''Bulevar sumraka'', snimljenim 1950.
    Ostali filmovi: ''Muško i žensko'', ''Kraljica Keli'', ''Zaza'',
    ''Gospođa San-Žen''.

    1986.
    -Izrael je zatražio uvid u dokumentaciju komisije UN
    za ratne zločine o bivšem generalnom sekretaru UN Kurtu Valdhajmu.

    1989.
    - Karim Abdul Džabar odigrao je svoju poslednju utakmicu u Sijetlu.

    1991.
    -Umro je švajcarski pisac Maks Rudolf Friš, liberalni
    intelektualac, skeptik koji je analizirao duhovne tendencije i
    protivrečnosti savremenog sveta, ne opredeljujući se za doktrine
    koje se nude kao univerzalne istine. Tragao je za identitetom
    ličnosti, s pravom na ''privatnu'' sudbinu u svetu savremene
    civilizacije koji pojedincu natura ulogu. Dela: romani ''Štiler'',
    ''Homo faber'', ''Neka mi ime bude Gantenbajn'', pripovetka ''Montok'',
    drame ''Kineski zid'', ''Grof Ederland'', ''Don Huan ili Ljubav prema
    geometriji'', ''Biderman i palikuće'', ''Andora'', ''Biografija'', knjige
    dnevnika ''Dnevnici 1946-1949'', ''Dnevnici 1966-1971'', koje su spoj
    činjenica s refleksijama i komentarima.

    1994.
    -Dve sedmice posle ofanzive muslimanskih snaga iz
    Goražda - koje nikad nije demilitarizovano, kao ni ostalih pet
    ''zaštićenih zona'' u BiH uspostavljenih odlukom Saveta bezbednosti
    UN - Vojska Republike Srpske uzvratila je kontraofanzivom, što je
    zaustavljeno polovinom aprila vazdušnim napadima NATO na srpske
    položaje.

    1996.
    -Sudija italijanskog vojnog suda naložio je da bivšem
    nemačkom Š kapetanu Erihu Pribkeu, koji se branio frazom da je
    ''samo izvršavao naređenja'', mora da bude suđeno zbog odgovornosti
    za masakr 335 italijanskih civila u Drugom svetskom ratu 1944. u
    Ardeatinskim pećinama blizu Rima.

    1997.
    -Umro je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin,
    koji je u pesničkim i proznim delima dosledno zastupao ideju o
    potrebi promišljenog odnosa prema prirodi. Bio je protivnik opšteg
    tehnicizma, pa čak i nauke. Dela: zbirke pesama ''Kako ispiti
    sunce'', ''Čovek sa cvećem u rukama'', ''Živeti na zemlji'',
    ''Četrdeset zvonkih kapi'', ''Argument'', ''Lirika'', ''Sonetni venac'',
    ''Sedina'', proza ''Vladimirske staze'', ''Kap rose'', ''Pisma iz Ruskog
    muzeja'', ''Vreme za skupljanje kamenja'', ''Med na hlebu'', ''Nastavak
    vremena''.

    1998.
    -U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja
    Skačinsko u oblasti Donjeck poginula su 63 rudara.

    1999.
    -NATO avioni su razornim projektilima uništili
    rezervoare za gorivo centralne beogradske gradske toplane u Novom
    Beogradu, usmrtivši čuvara toplane Slobodana Trišovića. Gotovo u
    isto vreme gađana je Policijska akademija na Banjici, pri čemu je
    oštećena zgrada obližnje Vojno-medicinske akademije, puna
    bolesnika, uključujući 22 ranjenika od napada NATO avijacije
    širom Jugoslavije.

    2002.
    -Umro je srpski arheolog Milutin Garašanin, član
    Srpske akademije nauka i umetnosti i dopisni član Bavarske
    akademije nauka i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
    Objavio je niz radova, uključujući ''Iskopavanja u Ptuju'', ''Jedan
    osvrt na prvobitnu istoriju naše zenlje'', ''Iz prvobitne istorije
    Kosova i Metohije'', ''Naselje i stan prvobitnog čoveka neolitskog
    doba u Srbiji''.

    2004.
    -Španski vojnici i iračke snage bezbednosti otvorili
    su vatru na demonstrante u Nadžafu i tom prilikom ubijeno je 22
    Iračana i dvojica okupacionih vojnika. Istog dana u Bagdadu je
    ubijeno sedam američkih vojnika i 28 Iračana.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #259

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 5. april, 95. dan 2007. Do kraja godine ima 270 dana.

    1242.
    U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, nedaleko od Novgoroda, Rusi su pod komandom kneza Aleksandra Nevskog do nogu potukli nemačke ritere, sprečivši ih da okupiraju severozapadne oblasti Rusije.

    1588.
    Rođen je engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. Spojio je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Smatrao je da je čovekova priroda egoistična. U ''prirodnom stanju'', koje prethodi ''građanskom stanju'' (civilizacija), ljudi su jednaki i svi imaju jednaka prava na sve, pa ''prirodno stanje'' neizbežno vodi ratu sviju protiv svih u kojem je ''čovek čoveku vuk''. Iz stanja sveopšteg i neprekidnog rata ljudi izlaze prećutnim sporazumom - pristankom da ''prirodna prava'' prenesu na ''veštačko telo'', državu, osnovu reda i mira, napretka i civilizacije kojoj će se svi potčinjavati. Njeno postojanje je opravdano samo ako zadovoljava realne potrebe i štiti građane jedne od drugih. Na osnovu ugovora, nosilac suverene vlasti (vladar ili skupština) zastupa volju svih i svi su dužni da se bezuslovno pokoravaju suverenoj vlasti koja odlučuje o ratu i miru, donosi zakone, bira sudije, zapovednike i činovnike, propisuje nagrade i kazne. Dela: ''Elementa philosophica'' (ili ''O telu'', ''O čoveku'', ''O građaninu''), ''Levijatan'', ''O političkom telu''.

    1794.
    Odrubljena je glava francuskom revolucionaru Žoržu Žaku Dantonu, vođi radikalne grupe montanjara, koji je u Francuskoj revoluciji 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije bio je principijelni protivnik monarhije, ali se protivio preteranom revolucionarnom teroru, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zalagao se za sporazum s krupnim građanstvom (buržoazijom) i za mir sa Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kriticnim situcijama lično je vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.

    1818.
    U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe su porazile špansku vojsku, čime je obezbeđena nezavisnost Čilea.

    1827.
    Rođen je engleski hirurg Džozef Lister, osnivač antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju. Kasnije su primenjene usavršenije metode, ali je u hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smeju da dospeju do mesta podvrgnutog operaciji.

    1841.
    U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila je buna naroda protiv Turaka, poznata kao ''Milojeva i Srndakova buna'', koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Posle borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca 23. aprila 1841, Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.

    1865.
    Umro je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, značajan za srpsku muziku kao osnivač nacionalnog pravca, zapisivač i harmonizator srpskog crkvenog pojanja. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima je proučavao i beležio dotad samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje, a potom bio horovođa Beogradskog pevačkog društva. Doprineo je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Petra Čajkovskog (''Slovenski marš'') i Nikolaja Rimskog-Korsakova (''Fantazija na srpske teme''). Dela: ''Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda'', šest svezaka ''Srpskih narodnih pesama'', koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir ili samo za klavir.

    1881.
    Velika Britanija je u Pretoriji zaključila mirovni ugovor s Burima i priznala nezavisnost južnofričke države Transval. Što nikada nije imala nameru da ispoštuje, tako da je već na prelazu u 20. vek, posle tzv. Burskih ratova, svaka suverenost burskih (afrikanerskih) država (Transval i Oranje) ugašena.

    1887.
    Kralj Milan Obrenović je naimenovao prvih 16 članova Srbske kraljevske akademije, današnje SANU. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove.

    1900.
    Rođen je američki filmski glumac Spenser Trejsi, izuzetan tumač niza karakternih uloga, prvi glumac koji je dve godine uzastopno dobio Oskara - za filmove ''Hrabri kapetan'' 1937. i ''Grad dečaka'' 1938. Ostali filmovi: ''Bes'', ''Sedmi krst'', ''Citadela'', ''Starac i more'', ''Nirnberški proces'', ''Pogodi ko dolazi na večeru''.

    1902.
    Na stadionu ''Ajbroks park'' u Glazgovu poginulo je 20 i povređeno najmanje 200 ljudi kad se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.

    1908.
    Rođen je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. veka, koji je decenijama dominirao svetskom muzičkom scenom, izvodeći žestokom emotivnošću, izrazitom fantazijom i preciznošću veliki operski i koncertni repertoar. Vrhunski nivo dostigao je dirigujući Berlinskom filharmonijom i orkestrom Bečke državne opere.

    1908.
    Rođena je američka filmska glumica Rut Elizabet Dejvis, poznata kao Bet Dejvis, koja je snimila više od 80 filmova i ostvarila niz velikih dramskih uloga, uglavnom tumačeći nesrećne i zle žene. Filmovi: ''Opasna'' (Oskar), ''Džezabel'' (Oskar), ''Male lisice'', ''Elizabeta i Eseks'', ''Huarez'', ''Šta se dogodilo sa Bebi Džejn'', ''Sve o Evi'', ''Svadbeni ručak''.

    1916.
    Rođen je američki filmski glumac Gregori Pek, najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu ''Ubiti pticu rugalicu'', za koju je nagrađen Oskarom. Ostali filmovi: ''Dvoboj na suncu'', ''Slučaj Paradin'', ''Džentlmenski sporazum'', ''Snegovi Kilimandžara'', ''Praznik u Rimu'', ''Mobi Dik'', ''Topovi sa Navarona'', ''Arabeska'', ''Mesec šunjalica''.



    1939.
    Svoj nemačkoj deci između 10 i 13 godina naređeno je da se učlane u nacističku omladinsku organizaciju ''Hitlerjugend''.

    1941.
    Potpisan je jugoslovensko-sovjetski pakt o prijateljstvu. Bio je to akt krajnjeg cinizma, vlada Kraljevine Jugoslavije očajnički je tražila pomoć, na svim stranama, a sovjetska vlada je tačno znala da će Jugoslavija biti napadnuta ali ničim nije pomogla i pored gromoglasnih izjava o takozvanoj slovenskoj uzajamnosti.

    1942.
    U Moskvi su u Drugom svetskom ratu predstavnici ŠSR, Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Bugarske održali sveslovenski kongres s kojeg je svim Slovenima upućen poziv da se bore protiv fašističkog okupatora.

    1944.
    Britanski i američki bombarderi su treći put u Drugom svetskom ratu zasuli Niš tepihom bombi, usmrtivši najmanje 88 srpskih civila. Na grad je bačena veštačka magla, a potom je tokom 40 minuta u tri navrata, počev od 15 časova, nasumce zasut s 248 bombi težine između 100 i 500 kilograma. U napadu, kao ni prilikom prvog bombardovanja grada u oktobru 1943, kada je poginulo više od 250 ljudi, i drugog krajem marta 1944, kada je bilo više od 50 žrtava - angloamerička avijacija nije mnogo naškodila nemačkoj vojnoj sili.

    1951.
    Američki inženjer Džulijus Rozenberg i njegova supruga Etel osuđeni su u Njujorku na smrt zbog atomske špijunaže u korist ŠSR.

    1955.
    Britanski premijer Vinston Čerčil je podneo ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. veka. Na položaju premijera i šefa Konzervativne stranke nasledio ga je šef diplomatije Entoni Idn.

    1958.
    Umrla je srpska književnica Isidora Sekulić, izuzetan stilista širokog obrazovanja i visoke kulture, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, član Srpske kraljevske akademije. Kritičari je smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti jedan od njih je ocenio da je umro ''literarno najkulturniji čovek našeg tla od Chirila i Metodija do juče, do danas, možda do prekosutra''. Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i doktorirala u Nemačkoj. Bila je nastavnica i upravnica devojačke škole u Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sarađivala je u svim boljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Bila je znalac mnogih jezika i izvrstan prevodilac, naročito je mnogo prevodila s engleskog. Dela: putopis ''Pisma iz Norveške'', roman ''Djakon Bogorodičine crkve'', pripovetke ''Hronika palanačkog groblja'', ''Saputnici'', ''Gospa Nola'', eseji ''Analitički trenuci i teme'', ''Zapisi o mome narodu'', ''Mir i nemir'', ''Njegošu - knjiga duboke odanosti'', ''Govor i jezik kulturna smotra naroda''.



    1964.
    Umro je američki general Daglas Makartur, u Drugom svetskom ratu komandant američkih trupa na Dalekom istoku, koji je u ime SAD u septembru 1945. potpisao kapitulaciju Japana. Potom je postavljen za komandanta savezničkih snaga u Japanu, a u početku rata u Koreji komandovao je snagama UN, ali je smenjen u aprilu 1951. zbog namere da rat prenese na teritoriju Kine i još više, zato što je insistirao da SAD upotrebe atomsko oružje.

    1975.
    Umro je je kineski generalisimus Čang Kaj Šek, koji je uz pomoć Zapada, posebno SAD, 47 godina vladao, najpre Kinom potom Tajvanom, na koji je s pristalicama pobegao kad je poražen od komunista. Posle smrti vođe Kuomintanga i predsednika Kine Sun Jat Sena 1925, izvršio je vojni udar u Kantonu u martu 1926. i započeo borbu protiv levog krila Kuomintanga i Komunističke partije Kine. Uprkos ogromnoj materijalnoj pomoći SAD, njegov režim je krahirao u pokušaju da uguši revoluciju koju je predvodio lider komunista Mao Cedung, zato što je iza komunističkog pokreta svim sredstvima stajao Sovjetski Savez. U februaru 1950. sa ostatkom trupa (takozvanim ''Nacionalistima'', u stvari nekomunistima) je prešao na ostrvo Formoza (Tajvan), na kojem je uspostavio vladu nekomunističke Repubike Kine kojom je vladao do smrti. Podela kineskog naroda na dve države (u međuvremenu Peking je pripojio Hong-Kong i Makao, bivše kolonije), kao posledica tragičnog građanskog rata traje i danas.

    1982.
    Prvi britanski ratni brodovi isplovili su ka Foklandskim ostrvima u Atlantskom okeanu koja su okupirale argentinske trupe.

    1989.
    Umro je srpski lekar Vojislav Arnovljević, osnivač kardiološke škole u Jugoslaviji, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Školovao se u Beogradu i u Francuskoj u koju je upućen posle prelaska Albanije sa srpskom vojskom u Prvom svetskom ratu. Organizovao je prve kurseve iz kardiologije za lekare iz cele zemlje i objavio je oko 90 studija iz kardiologije i drugih oblasti interne medicine. Od 1932. do 1934. izdavao je ''Medicinski godišnjak'', a od 1948. do 1963. uređivao je ''Lekarski priručnik''.

    1989.
    Poljska vlada je legalizovala opozicioni radnički sindikat ''Solidarnost''.

    1989.
    Vijetnam je saopštio da će do 30. septembra 1989. povući sve trupe iz Kambodže.

    1995.
    Tvrdnju SAD da Irak nastoji da razvije biološko oružje, Bagdad je odbacio kao deo kampanje Vašingtona da zadrži sankcije UN nametnute Iraku.

    1995.
    Izrael je lansirao prvi špijunski satelit ''Ofek 3''.

    1997.
    Umro je američki pisac Alen Ginzberg, koji je kao jedan od duhovnih predvodnika ''bitničke'' generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema američkoj civilizaciji. Njegova poezija, pisana slobodnim stihom, izraz je odbacivanja modernog sveta. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. Njegova zbirka poezije ''Urlik i druge pesme'', objavljena 1956, smatra se najznačajnijim poetskim delom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka. Ostala dela: ''Kadiš'', ''Prazno ogledalo'', ''Indijski dnevnici'', ''Sendviči stvarnosti'', ''Planetarne vesti'', ''Pad Amerike''.

    1999.
    NATO avioni su s tri razorne rakete pogodili centar Aleksinca, od kojeg su najbliži vojni ciljevi bili udaljeni nekoliko kilometara, usmrtivši najmanje 17 civila.

    1999.
    U napadu na Vranje NATO avijacija je usmrtila dvoje civila.

    1999.
    Prvi put od početka agresije gađan je centar Zemuna i delimično je uništena ispražnjena zgrada Doma vazduhoplovstva, a na Dunavu je srušen novi železnički most između Bogojeva i Erduta.

    1999.
    Tripoli je predao dvojicu Libijica osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona ''boing 747'' iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi. Odluci Libije prethodile su garancije saudijskog kralja Fahda i južnoafričkog predsednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju i osumnjičeni su odvedeni u Holandiju radi suđenja.

    2005.
    Preminuo je američki književnik Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i sigurno jedan od najznačajnijih američkih pisaca 20. veka, a verovatno jedno od najbitnijih književnih imena uopšte. Dela: ''Humboltov dar'', ''Hercog'', ''Henderson, kralj kiše'', ''Čovek na klackalici'', ''Pustolovine Ogija Marča'', ''Ravelštajn''.

    2006.
    Preminuo prof. dr Miroslav Pečujlić. Nekadašnji rektor Univerziteta u Beogradu, profesor Pravnog fakulteta. Pečujlić je pisac više knjiga, monografija i članaka, a rektor Univerziteta je bio u dva mandata. Bio je izuzetan predavač, a mnogo je učinio i na planu empirijskog i teorijskog razvoja sociologije i drugih društvenih nauka.

    2006.
    Preminuo američki umetnik ruskog porekla Alen Karpov, koji je ustanovio hepening kao umetničku formu izražavanja. Karpov je preminuo je u svojoj kući u predgrađu San Dijega, u 79. godini. Rođen 1927. godine u Atlantik Sitiju, Karpov je održao 1959. u galeriji Rejben u Njujorku prvi hepening pod nazivom ''18 hepeninga u 6 delova''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #260

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 6. april, 96. dan 2007. Do kraja godine ima 269 dana.


    885.
    Umro je slovenski prosvetitelj Metodije, Grk iz
    Soluna, stariji brat Konstantina, u monaštvu Chirila, s kojim je
    sastavio prvu slovensku azbuku, glagoljicu. Na molbu moravskog knezaRastislava, vizantijski car Mihailo III poslao je dvojicu učenih
    Grka u Rastislavovu Moravsku, da bi se bavili misionarskim radom.
    Namera je bila da se Moravska oslobodi uticaja Salcburške
    nadbiskupije (arhiepiskopije) i uopšte bavarskog (nemačkog)
    uticaja. Oni su prethodno na slovenski jezik (najverovatnije Slovena
    iz okoline Soluna), preveli bogoslužbene knjige. Tokom boravka u
    Rimu, gde su morali da odu kako bi se opravdali pred papom, zbog
    optužbi od strane bavarskog sveštenstva, Chirilo umire, a papa je
    Metodija postavio za arhiepiskopa moravskog i panonskog. Posle
    Metodijeve smrti njegovi učenici su prognani iz Moravske i većina
    je otišla na jug - među Bugare i Srbe.

    1199.
    Umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet, nazvan
    ''Lavlje srce'', jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Tokom
    vladavine od 1189. do smrti prilikom opsade francuskog zamka Šali u
    blizini Limoža, u Engleskoj je boravio samo šest meseci. Proslavio
    se hrabrošću, posebno tokom krstaškog rata, u koji se uključio
    1189. Pre dolaska u Svetu zemlju zauzeo je lučki grad Mesinu na
    Siciliji i mediteransko ostrvo Kipar. Prilikom povratka u otadžbinu
    zarobljen je 1193., i nemački car Henrik VI ga je oslobodio 1194,
    naplativši ogroman otkup. Ubrzo je opet napustio zemlju i predvodio
    je vojni pohod u Francuskoj.

    1483.
    Rođen je italijanski slikar Rafaelo Santi, poznat
    kao Rafael, najpotpuniji predstavnik renesanse u slikarstvu. Njegova
    dela, crtana i komponovana s nenadmašnim darom, odlikuju se
    klasičnom vedrinom i uzvišenošću. Slikao je portrete, religiozne
    i mitološke kompozicije, freskama je u Vatikanu oslikao tri velike
    sale, a kao arhitekta jedno vreme je rukovodio gradnjom crkve Svetog
    Petra u Rimu. Umro je na svoj rođendan 1520. Dela: slike ''Tri
    gracije'', ''Madona dela Granduča'', ''Madona u polju'', ''Madona s
    češljugarom'', ''Sikstinska madona'', ''Lepa povrtarka'', ''Portret
    mladog čoveka'', ''Portret pape Julija II'', ''Baltazar Kastiljon'',
    ''Kardinal Alidozi'', freske ''Atinska škola'', ''Parnas'', ''Oslobođenje
    Sv. Petra'', ''Izgnanje Heliodora''.

    1490.
    Umro je mađarski kralj Matija I Hunjadi, poznat kao
    Matija Korvin, koji je tokom vladavine od 1458. uspešno ratovao
    protiv Turaka i Habzburga, zauzevši 1486. Beč u kojem je i umro.
    Posle njegove smrti Ugarska je izgubila sve teritorije koje je on
    osvojio. Učvrstio je Ugarsku državu nakon više decenija opšte
    nestabilnosti. Uspešno je stabilizovao finansije, pravosuđe,
    administraciju uopšte, pa i vojsku. U periodu njegove vlade
    značajan procenat pripadnika vojnih formacija pod njegovom
    komandom, činili su Srbi. Period njegove vladavine bio je
    propraćen uzletom gradskog života i gradske privrede - što je
    bila opšta tendencija u tadašnjoj Evropi. U Požunu (sadašnja
    Bratislava) osnovao je 1465. univerzitet i 1472. prvu štampariju.
    Korvin je od latinskog ''Corvus'' - gavran; Gavran se nalazio na
    njegovom ličnom grbu. Posedovao je jednu od najvećih privatnih
    biblioteka svoga doba.

    1528.
    Umro je nemački slikar Albreht Direr, jedan od
    najvećih renesansnih majstora. Po interesovanju za prirodu, kao i
    za humanističke teme blizak je Leonardu da Vinčiju. Neeobično
    inventivan duh; Realno i mistično pojavljuju se u njegovim delima
    paralelno. Izradio je portrete velike umetničke i dokumentarne
    vrednosti i mnoštvo fascinantnih gravira u drvetu i bakru, u
    kojima je posebno naglašen precizan crtež (''Apokalipsa'', ''Velika
    muka'', ''Bogorodičin život''). Rado je prikazivao motive iz prirode,
    a radio je i akvarele, postoji čitav niz Ex - librisa koje je on
    izradio. Putovao je po Italiji i Holandiji, ali je najviše živeo u
    Nirnbergu, gde je stvorio najznačajnija dela, uključujući
    ''Četiri apostola'', ''Svetu Trojica'', ''Bogorodicu u ružičnjaku'',
    ''Portret Holcšuera''.

    1667.
    U zemljotresu je poginulo tri četvrtine stanovnika
    Dubrovnika, a veći deo grada je uništen. Posle ove tragedije
    Dubrovačka republika nikada više nije uspela da povrati staru
    slavu, takođe obim trgovačkih poslova koje je Dubrovnik tada imao
    nikada više nije ostvaren.

    1789.
    Džordž Vošington je izabran za prvog predsednika

    SAD.

    1793.
    U Francuskoj je uspostavljen Komitet javne
    bezbednosti, s diktatorskim ovlašćenjima, u kojem je dominirao
    Žorž Žak Danton, vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj
    revoluciji
    .

    1838.
    Umro je srpski novinar i publicista Dimitrije
    Davidović, neka vrsta oca srpskog novinarstva. Napustio je studije
    medicine započete u Pešti i Beču i posvetio se novinarstvu. U
    Beču je 1813. pokrenuo ''Novine serbske'' koje su izlazile devet
    godina. Prelazi u Srbiju, gde je do 1829. bio sekretar knjaza
    Miloša Obrenovića. Bio je kratko i ministar unutrašnjih poslova i
    prosvete. Po uzoru na francuski i belgijski ustav izradio je ustav
    za Srbiju, nazvan kasnije ''Sretenjski'' (neobično liberalan za
    tadašnje prilike u Evropi), usvojen u februaru 1835. Pod velikim
    pritiskom velikih sila, pre drugih Austrije, Turske i Rusije, ustav
    je suspendovan. Knjaz ga je povukao već u martu 1835, a Dimitrije
    Davidović je kod njega pao u nemilost.

    1874.
    Rođen je američki mađioničar poreklom mađarski
    Jevrejin Erih Vajs, poznat kao Hari Hudini, najpoznatiji
    mađioničar 20. veka. Ime je promenio u čast francuskog
    mađioničara Žana Ežena Robera Hudina.

    1867.
    Srpska vojska je ušla u Smederevsku tvrđavu i
    smenila turski garnizon. U ime kneza Mihaila Obrenovića ključeve
    tvrđave primio je major Ljubomir Uzun-Mirković.

    1890.
    Rođen je holandski vazduhoplovni inženjer Entoni
    Herman Žerar Foker, osnivač vazduhoplovne industrije ''Foker'', koja
    i sada proizvodi avione, posebno putničke. U Johaništalu kod
    Berlina podigao je 1912. prvu fabriku aviona, tako da mu je ime
    vezano i za nemačku ratnu avijaciju u Prvom svetskom ratu. Posle
    rata podigao je fabriku u Amsterdamu i potom razgranao delatnost u
    SAD i Španiji.

    1896.
    U Atini su počele prve moderne Olimpijske igre,
    čiji je idejni tvorac i organizator bio Francuz Pjer de Kuberten,
    predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1896. do 1925. Na
    Igrama završenim 14. aprila učestvovala su 484 takmičara,
    isključivo muškarci, u duhu tradicije antičkih Olimpijskih igara.
    Srpski kralj Aleksandar Obrenović bio je jedini šef države
    počasni gost organizatora Igara. Kad se četvrtog dana pojavio na
    Olimpijskom stadionu u društvu grčkog kralja Jorgosa i u pratnji
    ađutanta Živojina Mišića, takmičenje je prekinuto, intorine su
    grčka himna i srpska himna ''Bože pravde'', a u čast srpskog kralja
    još jednom se začula olimpijska himna. U grčkoj štampi sutradan
    su sva sportska takmičenja bila u senci tog događaja.



    1909.
    Ekspedicija američkog polarnog istraživača,
    admirala Roberta Pirija prešla je na sankama 1.600 kilometara i
    prva u istoriji dospela do Severnog pola.

    1910.
    Na inicijativu srpskog naučnika Jovana Cvijića, u
    Beogradu je osnovano Srpsko geografsko društvo. Cilj tog društva
    bilo je širenje, kako je navedeno, naučno-stručnog rada i
    popularisanje znanja iz geografije i njoj srodnih nauka.

    1917.
    SAD su u Prvom svetskom ratu, posle vanrednog
    zasedanja Kongresa, objavile rat Nemačkoj.

    1941.
    Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata
    napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije
    proglašen otvorenim gradom, u 6.30 časova napala su 234 bombardera
    i 120 lovaca. Bilo je to uskršnje jutro te 1941. U bombardovanju
    nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
    Uništeno je više stotina zgrada, među njima i zdanje Narodne
    biblioteke Srbije - ustanove osnovane 1832.
    sa oko 300.000 knjiga,
    uključujući srednjovekovne rukopise i druga dela neprocenjive
    vrednosti.



    1945.
    Oslobođeno je Sarajevo u Drugom svetskom ratu.
    Prilikom borbi za oslobođenje grada, u pokušaju da sačuva
    električnu centralu koju su nemački saveznici hrvatske ustaše
    htele da unište, poginuo je Vladimir Perić-Valter, čuveni
    partizanski obaveštajac i narodni heroj. Perić je tokom rata
    ilegalno delao na teritoriji Sarajeva u Zenici i Tuzli, gde je
    organizovao obaveštajnu mrežu.

    1965.
    Prvi svetski komercijalni satelit lansiran je s
    kosmodroma Kejp Kenedi.

    1971.
    Umro je ruski kompozitor Igor Fjodorovič
    Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20.
    veka. Odlikovao se velikom raznovrsnošću muzičkog izraza i stila
    - u prvoj fazi bio je nadahnut ruskom narodnom muzikom, u drugoj
    ekspresionista s povremenim oslanjanjem na džez, u trećoj se
    okrenuo neoklasičnom stilu. Od 1910. živeo je u Francuskoj, a od
    1937. u SAD. Dela: baleti ''Žar ptica'', ''Petruška'', ''Posvećenje
    proleća'', scenska kantata ''Svadba'', melodrame ''Priča o vojniku'',
    ''Persefona'', opera-oratorijum ''Kralj Edip'', opera ''Život
    razvratnika'', kantata ''Simfonija psalama'', orkestarska dela - tri
    simfonije, koncerti za klavir, koncerti za violinu, koncerti za
    kamerni orkestar, ''Koncert za 16 instrumenata'', ''Regtajm'',
    autobiografski radovi ''Hronika moga života'', ''Muzička poetika''.

    1973.
    U Beogradu je otvorena nova zgrada Narodne
    biblioteke Srbije. Stara zgrada izgorela je do temelja u požaru,
    istog datuma 1941. prilikom nemačkog bombardovanja Beograda.
    Fondovi biblioteke obnavljani su strpljivo i postupno još tokom
    rata, da bi se taj posao postupno nastavio decenijama kasnije.

    1985.
    Udarom bez prolivanja krvi armija je u Sudanu
    srušila predsednika Džafera Muhameda Nimeirija, koji je vladao od
    1969. kad je, takođe vojnim udarom, prigrabio vlast. U trenutku
    udara bio je u poseti SAD, a šef novog režima postao je ministar
    odbrane i komandant armije general Abdel-Rahman Suer el Dahab.

    1990.
    Nepalski vojnici i policajci otvorili su vatru na
    demonstrante u blizini palate kralja Birendre u Katmanduu,
    usmrtivši najmanje 50 ljudi.

    1992.
    Ministarski savet Evropske zajednice (sadašnja
    Evropska unija) odlučio je da njene članice priznaju bivšu

    jugoslovensku republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu državu.
    Istog dana izbili su sukobi u Sarajevu i taj preuranjeni čin još
    više je razbuktao građanski rat. Usledilo je proglašenje
    nezavisnosti Republike Srpske i Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
    Vlada Srbije je saopštila da jedino sporazum tri konstitutivna
    naroda u BiH može da donese mir.

    1992.
    Umro je američki pisac i profesor biohemije ruskog
    porekla Isak Asimov, pisac naučno-fantastične proze.
    Naučno-popularna dela: ''Hemikalije života'', ''Zvezde i njihovi
    putevi'', ''Unutar atoma'', ''Svet nitrogena'', ''Ljudski mozak'', ''Nauka,
    brojevi i ja''. Književna dela: ''Ja, robot'', ''Čelične pećine'',
    ''Golo sunce'', ''Vasionske struje'', ''Zadužbina'', ''Druga Zadužbina'',
    ''Zadužbina i carstvo'', ''Kraj večnosti''.

    1994.
    Usred građanskog rata u Ruandi između plemena Hutu
    i Tutsi, u Ruandi je raketom oboren avion u kojem su bili
    predsednici Ruande i susednog Burundija Žuvenal Habjarimana i
    Siprijen Ntarjamira, što je delovalo kao signal za nemilosrdno
    međusobno istrebljivanje Hutua i Tutsija. U genocidnim obračunima
    narednih meseci poginulo je najmanje milion ljudi, uglavnom civila.

    1996.
    Umrla je američka filmska glumica irskog porekla
    Grir Garson, najpoznatija po ulogama inteligentnih žena visokih
    moralnih principa, koja je dobila Oskar za film ''Gospođa Miniver''
    snimljen 1942. Ostvarila je zapaženu karijeru i u ranoj epohi
    televizije. Ostali filmovi: ''Zbogom, mister Čips'', ''Ponos i
    predrasuda'', ''Madam Kiri'', ''Julije Cezar'', ''Izlazak sunca u
    Kampobelu''.

    1999.
    U bombardovanju centra Prištine, tokom kojeg su
    koristili i zabranjene kasetne bombe, avioni NATO usmrtili su
    najmanje 10 civila. U napadu je sa zemljom sravnjeno staro gradsko
    jezgro a na pravoslavnom groblju uništeno je najmanje 50 grobnica.

    1999.
    Zvaničnici NATO priznali su bombardovanje
    Aleksinca, gde je prethodnog dana ubijeno najmanje 17 civila,
    izgovarajući se ''tehničkom greškom'', a kanadski general Luis
    Mekenzi je, po obilasku ruševina, rekao: ''Zločin je počinjen nad
    civilnim stanovništvom, nad mirnim građanima, u njihovim
    porodičnim domovima, na prostorima gde nema apsolutno nijednog
    vojnog objekta.''

    2000.
    Umro je bivši tunižanski predsednik Habib Ben Ali
    Burgiba, vođa borbe za nezavisnost i prvi predsednik Tunisa od
    1957. Proglašen je 1975. doživotnim predsednikom, ali je 1987.
    zbačen s vlasti u državnom udaru bez prolivanja krvi.

    2000.
    Bivši premijer Pakistana Navaz Šarif osuđen je,
    šest meseci pošto je vojnim udarom zbačen s vlasti, na doživotnu
    robiju.

    2004.
    Predsednika Litvanije Rolandasa Paksasa smenio je
    parlament zbog njegovih veza s ruskim poslovnim i obaveštajnim
    krugovima, čime je Paksas postao prvi evropski lider smenjen
    postupkom takozvanog impičmenta.

    2005.
    Umro je princ Renije Treći, koji je vladao
    Kneževinom Monako od 1949. godine, što je najduži period koji je
    jedan evropski monarh proveo na tronu u dvadesetom veku. Porodica
    Grimaldi, koja vlada Monakom, najstarija je vladarska porodica u
    Evropi.

    2005.
    Irački parlament izabrao je kurdskog lidera
    Džalala Talabanija za novog privremenog predsednika Iraka, a za
    potpredsednike su imenivani predstavnici šiita Adel Abdul Mahdi i
    sunita Arab Gazi Javar.

    2006.
    U blizini luke u Džibutiju nastradalo je 109 ljudi
    kada je potonuo preopterećeni brod koji je trebalo da 250 putnika
    odveze na godišnju versku svečanost. Brod je trebalo da otplovi iz
    luke Džibuti do grada Tađure 35 kilometara severoistočno, i
    primio je tri puta više putnika nego što je dozvoljeno.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #261

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 7. april, 97. dan 2007. Do kraja godine ima 268 dana.

    1348.
    U Pragu je osnovan univerzitet, prvi u centralnoj Evropi. Praški univerzitet je najstariji slovenski univerzitet u modernom značenju te reči.

    1498.
    Umro je francuski kralj Šarl VIII, koji je vladao od 1483, a pod pritiskom plemstva započeo je 1494. ratove za osvajanje Italije, okončane šest decenija posle njegove smrti. Uspeo je da privremeno osvoji Napuljsku kraljevinu, a pohodi na Italiju imali su krupne kulturne posledice, jer su pokrenuli širenje humanističke kulture u Francuskoj.

    1614.
    Umro je španski slikar i vajar grčkog porekla (sa Krita, tada venecijanskog) El Greko, čije je originalno slikarstvo prožeto tradicijama istočnog hrišćanstva (Pravoslavlja) i italijanskom renesansom. S rodnog Krita, preko Venecije - gde je učio slikarstvo kod Jakopa Tintoreta - i Rima, dospeo je u španski grad Toledo (staru prestonicu Španije) u kojem je živeo 37 godina i ostao do smrti. Nepriznavanjem trodimenzionalnog prostora i klasične perspektive i tehnikom slikanja izduženih ljudskih figura, razlikovao se od svih slikara svog vremena, ali je tek početkom 20. veka shvaćeno da je jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Najviše je slikao portrete i obrađivao religiozne teme, jer su narudžbine Crkve bile njegov glavni izvor prihoda, ali nije prihvatao slikarstvo kao instrument verske propagande zbog čega je imao veoma rđavu reputaciju u rimokatoličkim krugovima u Španiji i često se sukobljavao s verskim vlastima. I sam kralj Felipe II mu je prebacivao da je ''površan'' u obradi verskih tema. Dela: ''Pogreb grofa Orgaza'', ''Duhovi'', ''Blagovesti'', ''Molitva na Maslinovoj gori'', ''Laokon'', ''Toledo'', ''Ortensio Feliks de Paravisino''.



    1770.
    Rođen je engleski pisac Vilijam Vordsvort, čija je poezija označila prelaz iz klasicizma u romantizam. Najznačajniji je stvaralac prve generacije engleskih romantičara i ideolog novih kretanja u poeziji, mada ih sam nije označio kao romantizam. Centralna tema njegove lirike bila je opis osećanja mistične povezanosti s prirodom. Boravio je 1791. i 1792. u revolucionarnoj Francuskoj, postavši vatreni republikanac. Dela: zbirka pesama ''Lirske balade'', stihovana autobiografija ''Preludijum''.

    1772.
    Rođen je francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista koji je smatrao da je kapitalizam ''asocijalan'', jer su u njemu pojedinci u stalnom ratu jedni s drugima. Ekonomsko-društveni razvoj razvrstao je u tri perioda: predindustrijski, ''rasparčanu, neprijatnu industriju'' u kapitalizmu i društvenu, privlačnu industriju. Smatrao je da se društvo može preobraziti u Harmoniju pomoću eksperimentalnih zajednica falangi u kojima ljudska individualnost dostiže vrhunac, što doprinosi opštoj harmoniji. Dela: ''Novi industrijski i društveni svet'', ''Teorija četiri pokreta'', ''Sabrana dela''.

    1915.
    Rođena je američka pevačica Elinora Fejgn, poznata kao Bili Holidej, nazvana ''kraljicom džeza i bluza''. Prema muzičkim kritičarima, još se ni jedan džez pevač nije približio njenim interpretacijama.

    1929.
    Radio Beograd je prvi put prenosio sportsku utakmicu u Jugoslaviji. Reporter Rade Stoilović prenosio je drugo poluvreme susreta beogradskih fudbalskih ekipa BSK i Jugoslavije.

    1939.
    Rođen je američki filmski režiser, scenarista i producent Frensis Ford Kopola, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u SAD u drugoj polovini 20. veka, dobitnik pet Oskara i dve ''Zlatne palme'' festivala u Kanu. Filmovi: režija - ''Demencija'', ''Sada si veliki dečko'', ''Dolina sreće'', ''Pleme kiše'', ''Kum'', ''Prisluškivanje'' (Zlatna palma), ''Kum II'' (Oskar), ''Veliki Getsbi'', ''Apokalipsa sada'' (Zlatna palma), ''Kum III'', ''Kapetan Eo'', ''Pegi Su se udala'', ''Njujorške priče'', scenariji - ''Demencija'', ''Gori li Pariz?'', ''Sada si veliki dečko'', ''Pleme kiše'', ''Paton - žudnja za slavom'' (Oskar), ''Kum'', ''Prisluškivanje'', (Oskar), ''Veliki Getsbi'', ''Kum II'' (Oskar), ''Kum III'', ''Njujorške priče'', produkcija - ''Američki grafiti'', ''Prisluškivanje'', ''Kum II'' (Oskar), ''Apokalipsa sada'', ''Kum III''.



    1939.
    Fašistička Italija izvršila je invaziju Albanije.

    1943.
    Umro je srpski pisac i diplomata Jovan Dučić, član Srpske kraljevske akademije, čija je lirika udarila pečat srpskoj poeziji u prvoj polovini 20. veka. Diplomirao je prava u Parizu i od 1912. do 1941. bio je diplomatski činovnik Kraljevine Srbije i Jugoslavije, na kraju i ambasador u nekolicini evropskih prestonica. Već prvom pesničkom zbirkom ''Pjesme'', izdatom 1901. u Mostaru, predstavio se kao specifičan liričar i vanredna pojava u srpskoj književnosti. Pisao je i prozu (''Jutra sa Leotara''), putopise (''Gradovi i himere'', ''Pismo iz Ženeve'', ''Pismo s Alpa'', ''Pismo iz Španije''), eseje (''Blago cara Radovana'', ''Moji saputnici'', ''Staza pored puta''), studije (''Grof Sava Vladislavić''), političku publicistiku (''Verujem u Boga i u srpstvo''). Umro je u SAD 1943. duboko rezigniran stradanjima srpskog naroda tokom rata, posebno na teritoriji takozvane NDH. Dugo nakon Drugog svetskog rata, pojedini segmenti njegovog dela bili su zanemarivani, zbog činjenice da je Dučić smatran simpatizerom Pokreta generala Mihailovića.

    1945.
    Američki avioni potopili su u Drugom svetskom ratu najveći japanski ratni brod ''Jamato''.

    1947.
    Umro je američki automobilski magnat Henri Ford, koji je najviše doprineo naglom razvoju automobilizma. Prve ''benzinske kočije'' konstruisao je 1896, a od 1899. proizvodio je automobile. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, a 1908. stvorio je ''model T'', prvi ''narodni automobil'', napravljen tako da bude dostupan prosečnom građaninu. Bio je poznat po neobičnoj brizi za svoje zaposlene i po podsticanju lične inicijative, takođe prvi je uveo veoma povoljno kreditiranje kupaca. Fordovi automobili su motorizovali SAD.

    1953.
    Švedski diplomata Dag Hamaršeld izabran je za generalnog sekretara UN.

    1963.
    Donet je ustav kojim je naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija promenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a Josip Broz proglašen doživotnim šefom države. Njegovi tvorci su isticali da je to ''prvi dokument novog tipa u istoriji ustavnosti'', jer sadrži elemente ''jedne prave povelje novog društva''. U stvarnosti bila je to samo teorijska racionalizacija za konačno legalizovanje jednog totalitarnog sistema. Posle samo 11 godina donet je novi ustav - konfederalni, kojim je pratično omogućeno razbijanje Jugoslavije.

    1966.
    Iz Sredozemnog mora kod španske obale izvađena je američka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehničke greške.

    1980.
    SAD su prekinule diplomatske odnose sa Iranom.

    1990.
    Feribot ''Skandinavska zvezda'' zahvaćen je plamenom tokom krstarenja u Severnom moru između Norveške i Danske i u nesreći je poginulo 158 ljudi.

    1992.
    Skupština u Banja Luci je na osnovu plebiscita srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u novembru 1991. proglasila nezavisnost Republike Srpske, a Biljana Plavšić i Nikola Koljević saopštili su da su podneli ostavke u Predsedništvu BiH. Do proglašenja je došlo nakon protivustavnog proglašenja BiH za nezavisnu državu.

    1992.
    SAD su priznale bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i BiH.

    1992.
    Vojska Hrvatske počinila je ratni zločin u srpskim selima kod Kupresa - samo u Malovanu najbrutalnije je ubijeno 28 civila.

    1994.
    Tokom krvavih orgija vojske, policije i bandi, u glavnom gradu Ruande Kigaliju ubijen je premijer Agate Uvilingijimana.

    1997.
    Vladini vojnici u Lumumbašiju, drugom najvećem gradu u Zairu (sadašnji Kongo), položili su oružje i priključili se pobunjenicima, koji su nezadrživo napredovali prema glavnom gradu Kinšasi.

    1999.
    Atinski list ''Atinaiki'' objavio je da je NATO tokom prve dve sedmice agresije na Jugoslaviju izgubio 32 borbena aviona i da se 88 vojnika vode kao nestali - 44 Amerikanca, 11 Nemaca, osam Francuza, sedam Britanaca i 18 vojnika ostalih NATO zemalja.

    1999.
    U prvoj međunarodnoj utakmici od početka agresije NATO na Jugoslaviju, na stadionu ''Partizana'' pred 15.000 gledalaca fudbaleri atinskog AEK i beogradskog ''Partizana'' igrali su 1:1. Oko 300 navijača grčkog kluba donelo je humanitarnu pomoć u vrednosti milion maraka.

    2004.
    U sukobima iračkih pobunjenika i okupacionih snaga u iračkim gradovima Faludži, Kirkuku i Ramadiju poginulo je više od 80 ljudi.

    2005.
    Posle skoro šest decenija, od kako je 1947. povučena granica između Indije i Pakistana u Kašmiru, otvorena je autobuska linija između prestonica indijskog i pakistanskog dela Kašmira, Šrinagara i Muzafarabada.

    2006.
    U severnom Bagdadu, u tri eksplozije bombaša samoubica, unutar šiitske džamije i ispred nje, poginulo je 70 ljudi, a ranjeno je 158. I narednog dana je u eksploziji automobila bombe u gradu Musajibu poginulo šest šiitskih sveštenika, a 16 ljudi je ranjeno.

    - Danas je svetski dan zdravlja. Tog dana 1948. počela je da radi Svetska zdravstvena oranizacija
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #262

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 8. april, 98. dan 2007. Do kraja godine ima 267 dana.

    217.
    Ubijen je rimski car Marko Aurelije Sever Antonin
    Avgust Karakala, jedan od najkrvožednijih tirana u rimskojistoriji. Zajedno sa ocem Septimijem Severom vladao je od 198. do
    211, a potom sam, krajnje surovo, pogubivši čak i brata. Da biublažio nezadovoljstvo, posebno u provincijama, dao je 212. rimsko
    građansko pravo svim stanovnicima rimskih provincija koji su
    rođeni kao slobodni (Constitutio Antoniniana) - Karakalin edikt.

    1513.
    Huan Ponse de Leon otkrio je Floridu i proglasio
    je posedom Španije.

    1692.
    Rođen je italijanski violinski virtuoz i kompozitor
    Djuzepe Tartini, koji je uveo novine u tehniku sviranja i građenja
    violina i otkrio pojedine akustične pojave u muzici. Komponovao je
    mnoštvo violinskih koncerata i sonata, uključujući sonatu
    ''Djavolji triler''.

    1818.
    Rođen je nemački hemičar August Vilhelm fon
    Hofman, značajan po istraživanjima u organskoj hemiji. Osnivač je
    moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.

    1849.
    Rođen je srpski slikar Miloš Tenković, začetnik
    i jedan od najdarovitijih predstavnika realizma u srpskom
    slikarstvu. Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu, a po povratku u
    Beograd do smrti 1890. bio je gimnazijski profesor. Radio je
    portrete, mrtvu prirodu i pejsaže. Dela: ''Prodavačica cveća'',
    ''Majolika'', ''Autoportret'', ''Pejzaž s kravama'', studije, akvareli,
    crteži.

    1861.
    U Sremskim Karlovcima je pod predsedništvom
    patrijarha Josifa Rajačića održan Blagoveštenski sabor,
    poslednji politički skup Srba u Ugarskoj. Na osnovu privilegija
    dobijenih od Beča, koje su smatrane međunarodnim ugovorima,
    zatražena je posebna teritorija za Srbe pod nazivom Vojvodina
    Srpska, s vojvodom na čelu i sopstvenom administracijom, ali
    Ugarski sabor potom nije želeo ni da razmotri te zahteve.
    Održavanje Sabora odobrio je austrijski car Franc Jozef, ali ga je
    dvor u Beču iskoristio jedino da zaplaši nelojalni deo mađarske
    aristokratije i umanji njihove aspiracije. Sabor je ipak značajan
    za istoriju Srba u Vojvodini, kao i srpskog naroda uopšte, jer je
    jasno naglasio da se ne slaže sa ukidanjem - ''Vojvodine srbske i
    tamiškog Banata'' (obrazovane posle revolucije 1848/9).

    1893.
    Rođena je američka filmska glumica kanadskog
    porekla Gledis Smit, poznata kao Meri Pikford, zvezda nemog filma. S
    Čarlijem Čaplinom, Daglasom Ferbanksom i Dejvidom Grifitom
    osnovala je 1919. filmsku kompaniju ''Junajted artist korporejšn''.
    Filmovi: ''Dobri mali đavo'', ''Devojka od juče'', ''Jedna mala bogata
    devojka'', ''Polijana'', ''Mali lord Fontelroj'', ''Gaučo'', ''Koketa''.

    1894.
    Umro je indijski pisac Bankim Čandra Čaterdži,
    prvi značajniji autor koji je pisao na bengalskom jeziku. Bio je
    pod znatnim uticajem škotskog pisca Voltera Skota i uglavnom je
    pisao romantične romane s domaćim temama i moralističkim tonom.
    Dela: romani ''Kapalkundala'', ''Mrinalini'', ''Jurgalangurija'',
    'Čandrašekhar'', ''Rađani'', ''Krišnakanter Čil'', ''Anandamat'',
    'Debi Čaudhurani'', ''Sitaram''.

    1907.
    Francuska i Britanija potpisale su konvenciju kojom
    je potvrđena nezavisnost Sijama (Tajlanda). Tajland je uspeo da
    očuva suverenost tokom čitavog perioda kolonijalne istorije, iako
    su sve susedne teritorije bile pretvorene u kolonije raznih
    evropskih sila.

    1913.
    U Pekingu je počeo da zaseda prvi kineski
    parlament.

    1936.
    Umro je austrijski lekar Robert Baranji, dobitnik
    Nobelove nagrade za medicinu 1914. Rasvetlio je funkciju
    vestibularnog aparata - organa koji reguliše ravnotežu ljudskog
    tela i tonus mišića. Doprineo je i boljem upoznavanju funkcije
    malog mozga i lečenju nekih oboljenja tog dela mozga.

    1946.
    Otvorena je poslednja sednica Lige naroda u Ženevi,
    pre nego što je ta organizacija zamenjena Ujedinjenim nacijama.

    1950.
    Umro je ruski baletski igrač i koreograf Vladimir
    Fomič Nižinski, možda najveći u istoriji baleta, čija je
    igračka karijera trajala samo četiri godine, jer je 1917. oboleo
    od neizlečive duševne bolesti. Njegove kreacije niko nije
    nadmašio, a skokovi u baletu ''San o ruži'' su, zbog neuobičajene
    visine i lepote, ušli u legendu kao nedosegnut ideal.



    1971.
    U Londonu je održan Prvi svetski kongres Roma, na
    kome je odlučeno da je ispravan naziv tog naroda - Romi. Usvojena
    je romska plavo-zelena zastava sa točkom u sredini (po uzoru na
    Indiju), pesma ''Djelem, đelem'' prihvaćena je kao himna i utvrđeno
    da je 8. april Svetski dan Roma.

    1973.
    Umro je španski slikar i vajar Pablo Ruis Pikaso,
    osnivač kubizma, jedan od najznačajnijih slikara 20. veka.
    Slikarstvo je učio u rodnoj Španiji, a od 1904. stalno je živeo u
    Parizu. Naslikao je više od 18.000 slika koje su likovni kritičari
    podelili na nekoliko faza: plavu, ružičastu, crnu, kubističku i
    nadrealističku. Revolucionarne kubističke slike, počev od
    ''Gospođica iz Avinjona'' 1907, donele su mu svetsku slavu. Naslikao
    je ''Gerniku'', potresno prikazavši tragičnu sudbinu Španije pod
    fašizmom i zakleo se da se neće vratitu u otadžbinu dok vlada
    diktator Fransisko Franko, koji je umro dve godine posle njega.



    1984.
    Umro je ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica,
    jedan od najistaknutijih fizičara 20. veka, dobitnik Nobelove
    nagrade za fiziku 1978, inostrani član Srpske akademije nauka i
    umetnosti. Od 1921. do 1934. radio je u Velikoj Britaniji, a po
    povratku je rukovodio Institutom Akademije nauka ŠSR za fiziku.
    Uspeo je da stvori vrlo jaka magnetna polja, otkrio je zavisnost
    električnog otpora polikristalnih metala od jakog magnetskog polja,
    koja nosi njegovo ime, radio na fizici niskih temperatura (helijum
    II, tečni vazduh, vodonik), unapredio hidrodinamiku, posebno u
    oblasti termičkih pojava u tankim slojevima tečnosti.

    1986.
    Islamski teroristi su automobilom-bombom u
    hrišćanskoj luci Žunije, blizu sedišta Partije falange
    predsednika Libana Amina Džemajela, ubili 10 civila.

    1990.
    Nepalski kralj Birendra ukinuo je zabranu rada
    političkih partija, koja je bila na snazi 30 godina.

    1993.
    Umro je srpski glumac Stojan Aranđelović, zapažen
    u mnogim filmovima i TV serijama. Za ulogu u drami ''Pregršt sreće''
    dobio je nagradu na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, a 1984. nagradu
    'Slavica'' za životno delo.

    1995.
    Ruski vojni avioni i artiljerija bombardovali su
    grad Samaški na zapadu Čečenije, očistivši ga na taj način,
    prema ruskim vojnim izvorima, od islamskih terorista i secesionista.

    1996.
    Savezna Republika Jugoslavija i Bivša Jugoslovenska
    Republika Makedonija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa.

    1999.
    Avioni NATO su u podnožju Tornika, najvišeg vrha
    Zlatibora, razorili Skijaški centar i obližnje Dečje odmaralište
    s ambulantom, usmrtivši čuvare Ski-centra Radoja Marjanovića i
    Nedeljka Uroševića i šumara Milanka Savića.

    1999.
    Ruski književnik i nobelovac Aleksandar
    Solženjicin izjavio je da je NATO agresijom na Jugoslaviju zgazio
    povelju UN i ''čitavom svetu i sledećem veku nametnuo drevni zakon
    - zakon džungle: onaj ko je silan, u svemu je u pravu'',
    upozorivši: ''Pred očima čovečanstva uništava se prekrasna
    zemlja i civilizovane vlade tome aplaudiraju''.

    1999.
    Predsednik Poslaničkog doma češkog parlamenta
    Vaclav Klaus, bivši premijer Češke, okrivio je NATO za egzodus
    Albanaca, rekavši da su oni s Kosova i Metohije počeli da beže
    tek s prvim NATO bombama i da ta ''ključna činjenica'' pokazuje da
    nema govora o navodnom primarnom cilju NATO da spreči masovni
    izbeglički talas.

    2003.
    Granata ispaljena iz tenka američkih snaga na hotel
    pun stranih novinara u Bagdadu usmrtila je kamermana Rojtersa Tarasa
    Protajuka i španske ''Tele 5'' Hosea Kousa.


    - Danas je Uskrs, za sve Hrišćane koji se pridržavaju
    Julijanskog kalendara, među koje spada i Srpska pravoslavna crkva.
    Uskrs je najveći hrišćanski praznik, njime se obeležava događaj
    koji je sama suština Hrišćanstva. Ustanovljen je u spomen na
    vaskrsenje Isusa Hrista, o čemu svedoče Jevanđelja. Uskrs uvek
    pada u prvu nedelju posle punog meseca iza prolećne ravnodnevnice i
    zato se ne praznuje istog datuma. Može pasti od 22. marta do 25.
    aprila prema Julijanskom (od 4. aprila do 8. maja prema
    Gregorijanskom kalendaru). Prethodi mu Veliki post od sedam sedmica.
    Praznik se čestita sa ''Hristos vaskrse'', a odgovara sa ''Vaistinu
    vaskrse''.


    -Dana s je Svetski dan Roma, proglašen odlukom UN. U
    Londonu je tog dana 1971. počeo Prvi svetski kongres Roma, koji je
    verifikovao autentično ime pripadnika tog naroda - Rom, što na
    jeziku Roma znači čovek.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #263

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 9. april, 99. dan 2007. Do kraja godine ima 266 dana.

    1241.
    Mongolski konjanici pod komandom Batu Kana, unuka
    Džingis Kana, potukli su nemačke tevtonske vitezove u bici kod
    Legnice u Šleziji.

    1483.
    Umro je engleski kralj Edvard IV, vođa dinastije
    Jork u građanskom ''Ratu dveju ruža'' protiv pristalica dinastije
    Lankaster. Presto je osigurao pobedama svojih snaga 1461. u
    ključnim bitkama kod Mortimer Krosa i Toutona.
    Krunu mu je 1470.preoteo prethodnik na prestolu
    Henri VI, ali je pobedom nad vojskomLankastera u
    bici kod Tuksberija 1471. ponovo postao kralj.

    1553.
    Umro je francuski pisac Fransoa Rable,
    najznačajnija ličnost francuske renesanse, humanista i hedonista,
    osoba puna ljubavi prema životu, duhovnom i telesnom. Pisao je
    virtuozno, s ogromnim jezičkim bogatstvom. Rano je stupio u
    kaluđerski red da bi mogao mirno da studira, ali se sukobio sa
    starešinama zbog učenja grčkog jezika, što je Sorbona tada
    sprečavala. Napustio je manastir, završio medicinu u Monpeljeu i
    postao lekar u Lionu. Knjige su mu zabranjivane pa je često menjao
    mesto boravka. Glavna dela: ''Gargantua'' i ''Pantagruel'' -
    objavljivana su u velikim razmacima. Kroz priču o neobičnoj
    istoriji kraljevske porodice divova, začinjenu šaljivim i
    slobodnim pričama, ''masnim'' dosetkama i kalamburima, izrazio je
    ideje pravde, dobrote, čovečnosti, kulture, tolerancije. Na srpski
    jezik njegova dela je, neverovatno spretno i sa puno ljubavi, preveo
    Stanislav Vinaver.

    1588.
    Umro je italijanski slikar Paolo Veroneze, jedan od
    najznačajnijih predstavnika venecijanskog slikarstva. Bio je
    majstor kolorita, dinamičnih kompozicija, svetla, gesta, prostora,
    slikar gozbi, skupocenih tkanina, veličanstvenih enterijera i
    eksterijera, renesansnog ambijenta u koji je prenosio biblijske i
    mitološke teme. Obrađivao je teme iz hrišćanstva i antičke
    mitologije, slavio bogatstvo i moć Venecijanske republike.

    1626.
    Umro je engleski filozof i državnik Frensis Bekon,
    jedan od osnivača modernog materijalizma u filozofiji.
    Suprotstavljajući se neplodnosti sholastičkog mišljenja, izgradio
    je opšti plan za obnovu nauke (Instauratio Magna). Uticao je na
    francuske enciklopediste 18. veka i njemu je posvećena velika
    ''Francuska enciklopedija''. Njegova klasifikacija i kritika idola
    (zabluda) smatra se prvom kritikom ideologije. Formulisao je dva
    principa značajna za shvatanje svrhe i zadatka modernih nauka:
    pravo znanje je znanje uzroka i unapređivanje znanja je jačanje
    čovekove moći nad prirodom. Označio je eksperiment kao najviši
    princip naučnog mišljenja i razradio induktivnu metodu otkrivanja
    istine. Prema njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. osnovano
    ''Učeno društvo'', čime je promovisana Bekonova zamisao da se
    ljudski napredak i blagostanje mogu ostvariti, ne samo reformom
    društva, već i napretkom nauke. U vreme vladavine kralja Džejmsa
    I, bio je lord kancelar od 1618. do 1621. Dela: ''Unapređenje
    nauke'', ''Novi organon'', ''Nova atlantida'', ''Eseji ili saveti etički
    i politički''.

    1683.
    Francuski istraživač Rober Kavelije, proglasio je
    prostranu teritoriju u Americi posedom Francuske, nazvavši je
    Luizijana u čast kralja Luja XIV.

    1821.
    Rođen je francuski pisac Šarl Pjer Bodler, jedan
    od najvećih lirskih pesnika 19. veka. Prevazišao je estetičke
    forme svog vremena, uneo u poeziju orijentalne boje i egzotiku,
    zadržao elemente romantizma, klasičnog paganizma i nagovestio
    simbolizam. Njegova poezija je izraz bede, očajanja i degeneracije
    civilizacije u kojoj je živeo. Uz kapitalnu zbirku pesama ''Cveće
    zla'', koju mnogi kritičari smatraju najvećim lirskim događajem
    19. veka, objavio je prozno delo ''Veštački raj''.

    1865.
    Južnjački general Robert Li predao se komandantu
    severnjačkih snaga generalu Julisizu Grantu i potpisao kapitulaciju
    otcepljenih država Konfederacije, čime je završen
    četvorogodišnji Američki građanski rat. U ratu industrijskog
    severa i agrarnog i robovlasničkog juga poginulo je više od
    600.000 vojnika. Ratom je rešeno agrarno pitanje raspodelom zemlje
    na zapadu SAD, a crnci su oslobođeni ropstva.

    1872.
    Rođen je francuski državnik Leon Blum, vođa
    Socijalističke stranke od osnivanja 1920, predsednik vlade Narodnog
    fronta 1936. i 1937. i u martu i aprilu 1938, prvi socijalistički
    premijer Francuske od 1870. Jedan je od tvoraca ''politike
    nemešanja'' u građanski rat u Španiji. U Drugom svetskom ratu
    Nemci su ga internirali u koncentracioni logor Dahau. Treći put je
    predvodio francusku vladu 1946. i 1947.

    1928.
    U Turskoj je u okviru reformi Kemala Ataturka islam
    prestao da bude državna religija.

    1933.
    Rođen je francuski filmski glumac Žan Pol
    Belmondo, nosilac glavnih uloga u gotovo svim važnijim filmovima
    francuskog ''novog talasa'' šezdesetih godina 20. veka. Kasnije je
    nastupao u velikom broju avanturističkih filmova, postavši
    ljubimac najšire publike. Filmovi: ''Budi lepa i ćuti'', ''Do
    poslednjeg daha'', ''Ljubav'', ''Žena je žena'', ''Leon Moren,
    sveštenik'', ''Moderato kantabile'', ''Pare na sunce'', ''Čovek iz
    Rija'', ''Ludi Pjero'', ''Gori li Pariz?'', ''Lopov'', ''Sirena sa
    Misisipija'', ''Borsalino'', ''Staviski'', ''Strah nad gradom'',
    ''Životinja'', ''Srećan Uskrs''.



    1940.
    U Beogradu je održan Prvi kongres studenata
    Jugoslavije, na kojem je 127 delegata Beogradskog, Zagrebačkog i
    Ljubljanskog univerziteta (fakulteti u Subotici i Skoplju su bili u
    okviru Beogradskog univerziteta) deklaracijom odlučno osudilo
    imperijalistički rat i izrazilo spremnost studenata i omladine da,
    zajedno s narodom, nastave borbu protiv uvlačenja zemlje u rat.

    1940.
    Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave
    neprijateljstava napala Norvešku i Dansku. Rano ujutro nemački
    ambasadori predali su ultimatum vladama u Oslu i Kopenhagenu da se,
    trenutno i bez otpora, stave ''pod zaštitu Rajha''. Danska je
    pristala, a Norveška odlučno odbila predaju. I pored britanske i
    francuske pomoći, nemačke trupe su skršile otpor. U Norveškoj je
    u to vreme bio aktivan lokalni nacistički pokret pod vodstvom
    majora Vidkuna Kvislinga.

    1959.
    Umro je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan
    od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio
    armirani beton i industrijski građevinski materijal i snažno je
    uticao na savremenu arhitekturu. Konstruisao je niz građevina,
    uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel ''Imperijal'' u
    Tokiju.

    1977.
    Legalizovan je rad Komunističke partije u Španiji,
    posle višedecinijske obustave rada, za vreme Frankove vladavine.

    1988.Li Peng je imenovan za premijera Kine.

    1991.
    Parlament Gruzije je jednoglasno usvojio Deklaraciju
    o nezavisnosti od ŠSR, posle referenduma na kojem se 97 odsto
    građana izjasnilo za nezavisnu Gruziju.

    1993.
    Generalna skupština Ujedinjenih nacija primila je u
    članstvo svetske organizacije Bivšu jugoslovensku republiku
    Makedoniju.

    1995.
    Predsednik Alberto Fuhimori dobio je drugi
    petogodišnji mandat, na prvim mirnim predsedničkim izborima u
    Peruu od 1980.

    1998.
    U paničnom stampedu islamskih hodočasnika u
    Saudijskoj Arabiji poginulo je 119 islamskih vernika iz više
    zemalja.

    1999.
    Avioni NATO su prilikom napada na fabriku automobila
    ''Zastava'' u Kragujevcu, ranili najmanje 126 radnika.

    1999.
    S teritorije Albanije artiljerijom je napadnuta
    karaula Vojske Jugoslavije ''Košare'', u prvom u nizu bezuspešnih
    pokušaja terorističke takozvane Oslobodilačke vojske Kosova - da,
    uz učešće jedinica albanske armije i vazdušnu podršku NATO,
    izvede kopnenu invaziju na Kosovo i Metohiju.

    1999.
    Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili
    predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.

    2002.
    Parlamenti Srbije i Crne Gore prihvatili su sporazum
    o ukidanju Savezne Republike Jugoslavije i stvaranju: Državne
    zajednice Srbije i Crne Gore, koji su, uz posredovanje Evropske
    unije, 14. marta potpisali predsednici Jugoslavije i Crne Gore
    Vojislav Koštunica i Milo Djukanović, potpredsednik Savezne vlade
    Miroljub Labus, premijeri dveju republika Zoran Djinđić i Filip
    Vujanović i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost
    Havijer Solana.

    2003.
    Američke snage ovladale su centrom Bagdada.

    2004.
    Vlada SAD je, godinu dana posle pada Bagdada,
    ukinula zabranu prodaje oružja Iraku ''za policijske snage i buduću
    iračku vojsku''.

    2005.
    Britanski prestolonaslednik princ Čarls i Kamila
    Parker Bouls venčali su se u Vindzoru, a venčanje je, po prvi put
    u istoriji monarhije u Ujedinjenom kraljevstvu, obavljeno po
    građanskoj proceduri u lokalnoj opštini. Čarlsova prva supruga,
    princeza Dajana, poginula je u automobilskoj nesreći u Parizu 1997.

    2006.
    U stampedu poginulo 29 žena i dece u Karačiju u
    Pakistanu. U ljudskom ''stampedu'' koji je nastao po izlasku vernika
    iz džamije, a posle verskog skupa. Metež je počeo ubrzo posle
    okončanja obeležavanja godišnjice rođenja proroka Muhameda.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #264

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 10. april, 100. dan 2007. Do kraja godine ima 265 dana.

    1585.
    Umro je papa italijanskog porekla Grgur XIII, koji je tokom 13 godina kao crkveni poglavar podsticao francuske rimokatolike na isključivost i blagoslovio pokolj hugenota (francuskih protestanata) u Vartolomejskoj noći 1572. Podržavao je španskog kralja Felipa II, vatrenog pristalicu inkvizicije, u borbi protiv protestanske Engleske i pomagao jezuite. Reformisao je 1582. kalendar, pošto je stari (Julijanski) previše odstupao astronomski. Novi kalendar, nazvan po papi Grguru (Gregorijanski), i danas je u upotrebi.

    1583.
    Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Huig de Grot, poznat kao Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je ''školi prirodnog prava'' i dokazivao jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Zastupao je tezu da su mora (i okeani) opšte dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korišćenja. Zalagao se za versku toleranciju (bilo je to vreme sukoba Katolika i Protestanata u Grocijusovoj Holandiji), dokazujući da su obe grupe hrišćanske i da nema razloga za sukobljavanja, ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. osuđen na doživotnu robiju kao jeretik. Uspeo je 1621. da pobegne u Francusku i od 1635. do smrti 1645. bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Dela: pravna i religiozna - ''De iure belli ac pacis'', ''Mare liberum'', ''De iure praedae'', ''De veritate religionis Christianae'', ''Via et votum ad pacem ečlesiasticam'', drame - ''Christus patiens'', ''Sophomphaneas'', ''Adamus exul''.

    1778.
    Rođen je engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najznačajnijih književnih kritičara 19. veka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona I i više knjiga o umetnosti. Ostala dela: ''Predavanja o engleskim pesnicima'', ''Engleski komični pisci'', ''Predavanja pretežno o dramskoj književnosti elizabetanskog doba'', ''Duh vremena ili savremeni portreti''.

    1813.
    Umro je francuski matematičar, mehaničar i astronom italijanskog porekla Luj Lagranž, koji je s 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u rodnom Torinu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije i mnoga od tih otkrića nose njegovo ime. Dela: ''Analitička mehanika'', ''Teorija analitičkih funkcija I-II'', ''O libraciji Meseca'', ''O teoriji Jupiterovih satelita''.

    1814.
    Britanske i španske snage porazile su u bici kod Tuluza trupe francuskog cara Napoleona I, koji je sutradan abdicirao i prognan je na sredozemno ostrvo Elba.

    1847.
    Rođen je američki novinar mađarskog porekla Džozef Pulicer, začetnik ''žute štampe'', iz čije se fondacije svake godine dodeljuje ''Pulicerova nagrada'' za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Emigrirao je mlad u SAD, učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova ''Vorld'' i ''Ivning vorld'' u Njujorku i ''Post-dispeč'' u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu osnovao je 1903. prvu novinarsku školu.



    1867.
    Umro je ruski šahista Aleksandar Dmitrijevič Petrov, prvi ruski šahovski majstor i teoretičar šaha, utemeljivač ruske šahovske škole, najjači šahista prve polovine 19. veka. Smatran je nepobedivim, ali je odbijao da igra van Rusije. Komponovao je i šahovske probleme, a 1824. izdao je udžbenik šaha. Jedna varijanta nazvana je prema njemu - Odbrana Petrova.

    1883.
    Vlada SAD je - zabranila upotrebu indijanskih jezika, praktikovanje njihove religije, kulture i običaja.

    1919.
    U vojnoj zasedi ubijen je meksički seljački vođa Emilijano Zapata, koji je od 1910. bio lider pobune . Borio se protiv diktatora Hose Dijasa, kasnije protiv predsednika Venustijana Karanse. Objavio je 1911. ''Aljaski program'' kojim je zemlja data seljacima - akt koji je snažno ođeknuo u Meksiku i zemljama Latinske Amerike. Karansa je uz podršku SAD razbio revolucionarne snage i organizovao klopku u kojoj je Zapata izrešetan mecima.

    1921.
    Sun Jat Sen je izabran za predsednika Kine.

    1929.
    Rođen je švedski pozorišni i filmski glumac Karl Adolf fon Sidou, poznat kao Maks fon Sidov, snažna i izuzetno sugestivna glumačka ličnost, koji je svetsku slavu stekao glavnim ulogama u filmovima Ingmara Bergmana. Filmovi: ''Gospođica Julija'', ''Sedmi pečat'', ''Lice'', ''Devičanski izvor'', ''Zimsko svetlo'', ''Najveća ikad ispričana priča'', ''Havaji'', ''Sramota'', ''Strast'', ''Emigranti'', ''Stepski vuk'', ''Pseće srce'', ''Tri kondorova dana'', ''Tatarska pustinja'', ''Mrtva straža'', ''Pobeda'', ''Smaragd'', ''Hana i njene sestre'', ''Druga pobeda'', ''Duet za jednog''.

    1932.
    Rođen je egipatski filmski glumac Majkl Šalhub, poznat kao Omar Šarif, koji je najčešće tumačio uloge romantičnih ljubavnika i heroja. Filmovi: ''Lorens od Arabije'', ''Noć generala'', ''Doktor Živago'', ''Smešna devojka''.



    1938.
    Austrijanci su se na referendumu izjasnili za prisajedinjenje Nemačkoj.

    1941.
    Pod zaštitom nemačkih okupatora, u Zagrebu je proglašena tzv.
    Nezavisna Država Hrvatska, pod vodstvom nacifašističkog poglavnika Ante Pavelića, koji je predvodio ustaški pokreta. Formiranje NDH je podržao i lider Hrvatske seljačke stranke Vlatko Maček, član dotadašnje vlade Kraljevine Jugoslavije. U NDH je veoma brzo počceo teror nad Srbima, Jevrejima i Romima. Do jeseni 1941. u Srbiju je proterano oko 200.000 Srba. Srbii koji su ostali u NDH su, s blagoslovom Vatikana i rimokatoličke crkve u Hrvatskoj prisilno prekrštavani, a najdrastičniji oblik terora nad njima, Jevrejima, Romima bili su masovni pokolji. Samo u Jasenovcu usmrćeno je po nekim procenama 700.000 ljudi, među njima i Hrvati antifašisti. Ta najveća ''fabrika smrti'' u Drugom svetskom ratu na Jugoistoku Evrope radila je punom parom od leta 1941. do kraja aprila 1945, kada su posle neuspešne pobune preostalih logoraša u Jasenovac ušli pripadnici Narodnooslobodilačke vojske (NOV).

    1944.
    Crvena armija je u Drugom svetskom ratu izbacila nemačke okupatore iz Odese, najvećeg grada i luke na poluostrvu Krim u Crnom moru.

    1954.
    Umro je francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani ''Gran kafe'' priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svetu (''Ulazak voza u stanicu'', ''Radnici izlaze iz fabrike'').

    1963.
    U severnom Atlantiku u eksploziji američke atomske podmornice ''Trešer'' poginulo je 129 ljudi. Posle duge istrage nije saopšten uzrok najteže podmorničke nesreće u istoriji SAD.

    1972.
    U zemljotresu u južnom Iranu poginulo je više od 5.000 ljudi.

    1972.
    Više od 50 zemalja, uključujući ŠSR i SAD, potpisalo je Konvenciju o zabrani biološkog oružja.

    1973.
    U pokušaju prizemljenja na aerodrom u švajcarskom gradu Bazel srušio se avion kompanije ''Invikta'', koji je poleteo iz Bristola u Engleskoj, a nesreću nije preživelo 108 ljudi.

    1986.
    SAD su izvele nuklearnu probu u Nevadi, uprkos protesta mirovnih grupa i sovjetske kampanje za zabranu proba.

    1993.
    U Južnoj Africi je ubijen jedan od crnačkih vođa Kris Hani, lider južnoafričke Komunističke partije, a sutradan su crnci iz osvete spalili dvojicu belaca.

    1994.
    Avioni NATO su prvi put bombardovali položaje Vojske Republike Srpske, što je obrazloženo zaštitom snaga Ujedinjenih nacija.

    1995.
    Izrael i Jordan razmenili su ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dveju zemalja iz oktobra 1994.

    1999.
    U napadu aviona NATO kasetnim bombama na selo Mirovac između Podujeva i Kuršumlije ubijeno je najmanje troje civila, uključujući jednogodišnju Bojanu Tošović čiji je otac Božina, u čijem je naručju poginula, takođe usmrćen.

    1999.
    U Teheranu je saopšteno da su ''teroristički elementi'' ubili zamenika generalštaba iranske armije generala Alija Sajeda Širazija.

    2001.
    Gornji dom parlamenta u Hagu glasao je nadmoćnom većinom za zakon o eutanaziji, ne obazirući se na ulične demonstracije hiljada protivnika tog zakona, čime je Holandija postala prva zemlja u svetu u kojoj je ozakonjeno ubistvo iz milosrđa.

    2006.
    U Gani se 120 ljudi udavilo kada se brod s putnicima i robom prevrnuo na jezeru Volta. Na brodu je bilo 150 putnika, spašeno je samo 30.

    2006.
    Preminuo švedski reditelj i pisac Vilgot Sjoman čiji su provokativni filmovi izazivali rasprave 60-tih godina prošlog veka. Sjoman je preminuo u 81. godini u Stokholmu od posledica izliva krvi u mozak. Vilgotovi filmovi bili su svojevrsna kritika društva i obilovali su seksualno eksplicitnim scenama. Sarađivao je sa Ingmarom Bergmanom - ''Zimsko svetlo'', a svoj prvi film samostalno je režirao 1963. godine - ''Ljubavnica''. Ukupno je režirao 15 filmova, među kojima su naročito poznati ''Ljubopitljiv sam žuto'' (I Am Curious Yellow) i ''Ljubopitljiv sam plavo'' (I Am Curious Blue) iz 1967. godine koji su u SAD bili dve godine zabranjeni za prikazivanje zbog slobodnih seksualnih scena. Njegov poslednji film ''Alfred'' o životu Alfreda Nobela snimljen je 1995. godine. Napisao je više od 20 knjiga.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #265

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 11. april, 101. dan 2007. Do kraja godine ima 264 dana.

    1514.
    Umro je italijanski arhitekta Donato Bramante, koji
    je snažno uticao na renesansnu arhitekturu. Projektovao je mnoge
    zgrade i rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

    1689.
    Krunisan je engleski kraljevski par Vilijam III
    Oranski i Meri II, posle zbacivanja poslednjeg kralja iz dinastije
    Stjuart Džejmsa II u ''Slavnoj revoluciji'' 1688. Meri II je ćerka
    Džejmsa II, ali je odbacila nepopularnu očevu rimokatoličku
    politiku i snažno podržala Anglikansku crkvu. Tokom njihove
    vladavine u Engleskoj je učvršćen ustavno-parlamentarni režim.

    1713.
    Potpisan je Utrehtski mir Britanije, Portugalije,
    Pruske, Sardinske kraljevine (Pijemont), Francuske, Holandije i
    Španije, kojim je okončan Rat za špansko nasleđe. Španija je
    primorana da Britaniji ustupi Gibraltar, Austriji preda današnju
    Belgiju, Milano i južnu Italiju (Napuljsko kraljevstvo), a
    Pijemontu sredozemno ostrvo Sardiniju. Na presto Španije dovedena
    je nova vladarska porodica Burbona (francuskog porekla), koja
    španskim kraljevstvom vlada i danas.

    1755.
    Rođen je engleski hirurg i paleontolog Džejms
    Parkinson, koji je otkrio i opisao nervnu bolest ekstrapiramidalnog
    sistema nazvanu prema njemu. Prvi je opisao apendicitis (zapaljenje
    slepog creva), objavio je više radova iz medicine i paleontološko
    delo ''Organski ostaci ranijeg sveta''.

    1772.
    Rođen je španski pisac Manuel Hose Kintana,
    zaljubljenik u klasiku i pisac poezije sa proliberarnom
    orjentacijom. Bio je sekretar pobunjeničkog pokreta za nezavisnost
    u vreme vladavine Španijom Napoleona I od 1808. do 1814. Dela:
    poetska ''Oda Španiji'', ''Oda Padilji'', ''Oda štampariji'', drame
    ''Pelajo'', ''Vojvoda od Visea'', istorijsko delo ''Životi slavnih
    Španaca'', kritika ''Pravila drame''.

    1814.
    Francuski car Napoleon I abdicirao je posle poraza u
    Rusiji, pada Pariza i izgubljenih bitaka kod Lajpciga i Tuluza,
    posle čega je prognan na sredozemno ostrvo Elba, mada mu je i dalje
    formalno priznavana titula (kao vladar Elbe).

    1842.
    Beogradski trgovci braća German okončali su
    gradnju ''prve srpske lađe'' - ''Knez Mihailo''. Bio je to početak
    nove srpske rečne flotile.Interesantno je da je srpska rečna flota
    plovila pod pomorskom zastavom Srbije. Majstori iz Carigrada počeli
    su gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu. Brod je mogao da se
    koristi i u vojne svrhe - na njemu je bilo mesta za 18 topova.

    1884.
    Umro je engleski pisac Čarls Rid, čiji je obimni
    istorijski roman ''Manastir i ognjište'' nadahnut spisima i životom
    holandskog humaniste Erazma Roterdamskog. Napisao je više romana sa
    jasnom porukom, u kojima je podvrgao oštroj kritici engleski
    kazneni sistem i zloupotrebe u ludnicama. Ostala dela: romani ''Nikad
    nije isuviše kasno'', ''U gotovu'', ''Grifit Gont''.

    1919.
    Počela je da radi Međunarodna organizacija rada sa
    sedištem u Ženevi, koja je posle stvaranja UN postala jedna od
    specijalizovanih agencija svetske organizacije.

    1945.
    U Moskvi je u Drugom svetskom ratu Josip Broz
    potpisao Ugovor o prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i saradnji
    Jugoslavije i ŠSR. Bila je to prva njegova službena poseta jednoj
    savezničkoj zemlji posle formiranja privremene Vlade Demokratske
    Federativne Jugoslavije i međunarodnog priznanja komunističke
    vlasti u Jugoslaviji.

    1961.
    Pred izraelskim sudom u Jerusalimu počelo je
    suđenje austrijskom nacisti Adolfu Ajhmanu, šefu odeljenja u
    Gestapou za uništenje Jevreja i za nemačke logore u Drugom
    svetskom ratu.

    1977.
    Umro je francuski pisac Žak Anri Mari Prever,
    nazvan ''pesnik Pariza''. Počeo je pod uticajem nadrealista, ali je
    vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme.
    Njegovu poeziju karakteriše revolt, cinizam, ismevanje autoriteta.
    Napisao je više poetskih scenarija, možda najlepših u francuskoj
    kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea ''Obala u
    magli'', ''Hotel Sever'', ''Dan se rađa'', ''Ljubavnici iz Verone'', ''Deca
    raja'', ''Vrata noći''. Dela: zbirke pesama ''Reči'', ''Veliki prolećni
    bal'', ''Kiša i lepo vreme''.



    1979.
    U glavni grad Ugande Kampalu ušle su snage
    uganđanskih pobunjenika i trupe susedne Tanzanije, primoravši
    Idija Amina da posle osam godina diktatorske vladavine pobegne u
    Libiju.

    1985.
    Umro je albanski diktator Enver Hodža, šef
    vladajuće ''Partije rada Albanije'' od 1948. Između dva svetska rata
    bio je sekretar poslanstva Albanije u Briselu. Jedan je od osnivača
    Komunističke partije Albanije 1941. Podržavao je politiku
    Informbiroa od 1948. do 1956. i diktatorsku koncepciju Josifa
    Staljina, čak i posle 20. kongresa Komunističke partije ŠSR na
    kojem su osuđeni Staljinovi metodi. Kasnije se oslonio na Peking.
    Izgradio je brutalan i represivan sistem u svojoj zemlji. Nikada
    nije krio teritorijalne pretenzije prema teritoriji Srbije (Kosovo i
    Metohija), kao i drugim teritorijama tadašnje Jugoslavije.
    Propagirao je najodvratniju vrstu šovinizma prema Srbima, što je
    ostala konstanta.

    1997.
    U jednom beogradskom restoranu ubijen je Radovan
    Stojičić ''Badža'', načelnik Resora javne bezbednosti Srbije, a
    ubica nije otkriven.

    1999.
    U centru Beograda usred dana ubijen je novinar
    Slavko Churuvija, prethodno meta žestokih napada režimskih medija.
    Počinioci ubistva ni posle više godina nisu otkriveni.

    2002.
    Na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije
    (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih
    poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo,
    neposredno pošto je i Veće građana usvojilo Zakon o saradnji s
    Haškim tribunalom. Smrt je zvanično konstatovana dva dana kasnije.
    Haški tribunal je tokom NATO agresije u maju 1999. protiv
    Vlajkovića podigao optužnicu za zločine protiv čovečnosti i
    kršenje zakona i običaja rata snaga Jugoslavije i Srbije na Kosovu
    i Metohiji.

    2002.
    U eksploziji kamiona-bombe, koju su aktivirali
    islamski teroristi u blizini drevne sinagoge El Griba na tuniskom
    ostrvu Djerba, ubijen je 21 čovek, uključujući 14 Nemačkih
    turista.

    2005.
    Umro je američki mikrobiolog Moris Hileman, pionir
    u istraživanju mnogih vakcina, kao što su vakcine protiv
    meningitisa i varičele. Tokom višedecenijskog rada, Hileman je
    doprineo borbi protiv bolesti koje su do tada ubijale ili izazivale
    teške posledice kod obolelih, kao što su zauške, boginje,
    meningitis, upala pluća i hepatitis.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #266

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 12. april, 102. dan 2007. Do kraja godine ima 263 dana.


    1204.
    Krstaši su u Četvrtom krstaškom ratu zauzeli
    Konstantinopolj, pretvorivši ga u centar Latinskog carstva -
    države koju su osnovali na prostoru geografske Trakije i Male Azije
    (jezgro dotadašnje Vizantije). Latinsko carstvo prestalo je da
    postoji kad je 1261. vizantijski (nikejski) car Mihailo VIII
    Paleolog proterao krstaše iz Konstantinopolja.

    1654.
    Irska i Škotska su se ujedinile s Engleskom.

    1823.
    Rođen je ruski pisac Aleksandar Nikolajevič
    Ostrovski, čija su dela osnova ruskog klasičnog dramskog
    repertoara. U pedesetak drama prikazao je socijalne prilike u
    Rusiji, degeneraciju plemstva, uspone i padove trgovačkog sloja,
    opšte stanje morala, provincijski život. Dela: drame ''Šuma'',
    ''Bura'', ''Talenti i obožavaoci'', ''Unosno mesto'', ''Bez krivice
    krivi'', ''Devojka bez miraza'', ''Siromaštvo nije porok'', ''Svoji smo,
    sporazumećemo se'', ''Vuci i ovce'', ''Kola mudrosti - dvoja ludosti''.

    1850.
    Francuska je na poziv pape Pija IX - koji je 20
    godina kasnije uspostavio dogmu o nepogrešivosti rimokatoličkog
    poglavara - okupirala Rim, razbivši republikansku vojsku koja se
    borila za ujedinjenje Italije.

    1861.
    Snage Konfederacije (južne države SAD) zauzele su
    tvrđavu Samter u Južnoj Karolini, čime je počeo
    četvorogodišnji Američki građanski rat.

    1871.
    Rođen je grčki general i političar Joanis
    Metaksas, koji je kao predsednik vlade i ministar vojske 1936.
    raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u
    ratu protiv Otomanskog carstva 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i

    1913. U Drugom svetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum
    fašističke Italije i organizovao odlučan i uspešan otpor
    italijanskoj agresiji.

    1890.
    Počelo je uređivanje beogradske Botaničke bašte
    na Paliluli. Prva Bašta podignuta je 1855. u dvorištu konaka
    knjeginje Ljubice Obrenović. Na molbu srpskog prirodnjaka Josifa
    Pančića, Ministarstvo prosvete Srbije je 1874. odredilo mesto za
    Botaničku baštu na kraju Dunavske ulice, ali je Bašta uništena
    1888. prilikom izlivanja Dunava. Tada je kralj Milan Obrenović
    poklonio gradu imanje na Paliluli, pod uslovom da Botanička bašta
    bude nazvana ''Jevremovac'', u znak sećanja na njegovog dedu Jevrema
    Obrenovića. Rođenog brata knjaza Miloša. Jevremovac je ostao
    trajna, do danas očuvana zadužbina Kralja Milana Obrenovića.

    1938.
    Umro je ruski pevač Fjodor Ivanovič Šaljapin,
    jedan od najvećih basova u istoriji opere, ogromne glasovne
    izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi
    primenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na
    Zapadu s delima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog.
    Kreacijama poput Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don
    Kihota u istoimenim operama, dao je lični pečat koji je ostao
    uzor.

    1941.
    U avionskom udesu u Grčkoj poginuo je srpski
    istoričar Vladimir Chorović, profesor Beogradskog univerziteta i
    član Srpske kraljevske akademije. Austrougarske okupacione vlasti
    su ga osudile na Banjalučkom veleizdajničkom procesu na osam
    godina robije. Posle oslobođenja zemlje bio je član Narodnog veća
    u Zagrebu i Privremenog narodnog predstavništva u Beogradu. Dela:
    ''Istorija Jugoslavije'', ''Uzajamne veze i uticaj kod slovenskih
    zapisa'', ''Podela vlasti između Milutina i Dragutina'', ''Spisi sv.
    Save'', ''Luka Vukalović'', ''Pohod Mahmut-paše Bušatlije protiv
    Paštrovića'', ''Odnosi Austro-Ugarske i Srbije u XX veku'', ''Odnosi
    Crne Gore sa Dubrovnikom od Karlovačkog do Požarevačkog mira'',
    ''Ban Borić i njegovi potomci'', ''Historija Bosne'', ''Pokreti i dela''.
    Posthumno objavljeno: ''Istorija Srba'', ''Skripta minora''(sabrani
    neobjavljeni radovi).

    1941.
    Nemačke trupe zauzele su u Drugom svetskom ratu
    Beograd. Prestonicu Kraljevine Jugoslavije, koja je prethodno bila
    proglašena za nebranjeni grad, zaposeo je jedan nemački poručnik
    koji je sa svojim vodom desantnim čamcem prešao Dunav iz Banata.

    1945.
    Posle višemesečnih rovovskih borbi, počela je
    ofanziva Jugoslovenske armije u Drugom svetskom ratu na Sremskom
    frontu, okončana probijanjem nemačke odbrane, što je omogućilo
    završne operacije za oslobođenje Jugoslavije. Cena proboja bila je
    veoma visoka: poginulo je najmanje 30.000 novomobilisanih mladića
    iz Srbije, poslatih na Sremski front praktično bez obuke.

    1945.
    Umro je američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt,
    predsednik SAD od 1932. Paralizovan je 1921, ali je 1928. postao
    guverner države Njujork, a kao kandidat Demokratske stranke prvi
    put je izabran za predsednika u vreme velike ekonomske krize. Drugi
    put je izabran 1936, treći put 1940, a četvrti put 1944, što je
    jedinstven slučaj u istoriji SAD. Ublažio je krizu
    političko-ekonomskim konceptom poznatim kao ''Nju dil'' (Nova
    pogodba, Vlade SAD sa američkim narodom), odnosno socijalnim i
    privrednim reformama. Rukovodio se politikom ''dobrog susedstva''
    prema latinoameričkim zemljama, a sa ŠSR-om je uspostavio
    diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode:
    misli, vere, od bede i od straha. Te godine je njegovom zaslugom
    usvojen Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne
    napore. Napustio je tradicionalnu politiku izolacionizma i
    energično je stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom
    svetskom ratu, što će se pokazati kao prelom u spoljnoj politici
    SAD, i početak novog kursa koji traje i danas.

    1961.
    U orbitu oko Zemlje lansiran je sovjetski kosmički
    brod ''Vastok I'' s majorom Jurijem Gagarinom (2, prvim svetskim
    kosmonautom. Brod je načinio krug oko planete za 108 minuta,
    krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na
    najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.



    1962.
    Umro je francuski vajar i slikar ruskog porekla
    Antoan Pevzner, jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih
    konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je
    emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstraktnog konstruktivizma, a
    kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i
    ritmički razvijenim objektima.

    1966.
    Američki avioni su u Vijetnamskom ratu prvi put
    bombardovali Severni Vijetnam.

    1980.
    U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa
    ubijen je predsednik Liberije Vilijam Tolbert. Do je potom
    suspendovao ustav, proglasio se predsednikom i naredio streljanje 13
    najviših predstavnika bivšeg režima.

    1981.
    Umro je američki bokser afričkog porekla Džoe
    Luis, apsolutni prvak sveta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949.
    Titulu je preoteo od zemljaka Džejmsa Bradoka i odbranio je 25
    puta, što je rekord, a nije nadmašen ni po dužini držanja
    titule. Povukao se neporažen 1949, vratio se na ring 1950. i 1951.
    zbog finansijskih nedaća, ali nije uspeo da povrati titulu.

    1987.
    Dvojica sovjetskih kosmonauta su ''šetajući''
    kosmosom uspešno povezala kosmički modul sa orbitalnom stanic
    ''Mir''.

    1993.
    U Jadran se srušio francuski avion ''miraž'',
    neslavno obeleživši početak kontrole ''zabranjenog leta'' iznad
    Bosne i Hercegovine, koju su UN poverile NATO.

    1993.
    Srebrenički muslimani su kod Skelana masakrirali 17
    srpskih vojnika, od kojih je nastariji imao 22 godine.

    1995.
    Gornji dom ruskog parlamenta zahtevao je od
    predsednika Rusije Borisa Jeljcina da ruska diplomatija zatraži
    ukidanje sankcija protiv Jugoslavije.

    1999.
    Piloti NATO su - usred dana, pri vedrom vremenu -
    projektilima pogodili međunarodni putnički voz Beograd-Solun dok
    je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice, usmrtivši
    najmanje 55 ljudi. Potom je komandant NATO u Evropi general Vesli
    Klark prikazao video-snimak, tvrdeći da pilot nikako nije mogao da
    izbegne voz koji se ''iznenada pojavio''. Nemački list ''Frankfurter
    rundšau'' je u januaru 2000, na osnovu neoborive stručne
    ekspertize, razgolitio prevaru, dokazao da je ''Klarkov snimak''
    ubrzan 4,7 puta i da je pilot prvog aviona, koji je pogodio voz,
    imao najmanje 40 sekundi vremena da obavesti pilota druge letilice
    da je na mostu voz. Prema Klarkovoj verziji, u pitanju je bio samo
    jedan avion koji je ispalio dva projektila, a pilot je morao da
    reaguje za manje od sekunde.



    1999.
    NATO avioni su na fabriku automobila ''Zastava'' u
    Kragujevcu - tri dana posle napada u kojem je u toj fabrici ranjeno
    126 ljudi - sručili 15 projektila što je izazvalo ranjavanje
    najmanje 36 radnika. Više radnika je ranjeno i u napadu na
    kruševačku toplanu i fabriku ''14. oktobar''. Istog dana NATO
    avijacija je usmrtila tri civila u automobilu ''ford eskort'' na putu
    Priština-Kosovo Polje. Bombardovane su i rafinerije nafte u
    Pančevu i Novom Sadu, a u Pančevu je oštećen manastir Vojlovica
    posvećen Svetom arhangelu Gavrilu, iz 14. veka, zadužbina Stefana
    Lazarevića, čime je NATO još jednom prekršio Hašku konvenciju
    iz 1955. o zaštiti sakralnih objekata od ratnih razaranja.

    2000.
    Najmanje 138 ljudi udavilo se kada je prenatrpani
    drveni teretni brod, koji se uputio ka Maleziji, potonuo u blizini
    južnog filipinskog ostrva Džolo.

    2002.
    U Venecueli je u državnom udaru uz podršku
    Vašingtona oboren demokratski izabrani predsednik Ugo Čaves.
    Šefom države proglašen je proamerički poslodavac Pedro Karmona,
    ali je Čaves samo dva dana kasnije povratio vlast.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #267

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 13. april, 103. dan 2007. Do kraja godine ima 262 dana.

    1519.
    Rođena je francuska kraljica italijanskog porekla
    Katarina de Mediči, ćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija,
    koja je posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala Francuskom kao
    regentkinja sinova Fransoa II, Šarla IX i Anrija III. Tokom njene
    vladavine besneo je versko-građanski rat rimokatolika i hugenota
    (francuski protestanti), čijem je razbuktavanju znatno doprinela.
    Uz podršku pape Grgura XIII 1572. organizovala je pokolj hugenota
    poznat kao Vartolomejska noć.

    1598.
    Francuski kralj Anri IV objavio je Nantski edikt,
    kojim su hugenoti izjednačeni u pravima s rimokatolicima.

    1605.
    Umro je ruski car Boris Fjodorovič Godunov, koji je
    preuzeo presto 1598, posle smrti Fjodora I. Pretpostavlja se da je
    1591. ubio mlađeg brata Fjodora I, prestolonaslednika Dimitrija,
    što je inspirisao Aleksandra Puškina da napiše dramu ''Boris
    Godunov'' i Modesta Musorgskog da komponuje istoimenu operu.

    1695.
    Umro je francuski pisac Žan de Lafonten, član
    Francuske akademije, obnovitelj basne. ''Basne'' pisao je živo,
    plastično i duhovito, a u poeziji je stvorio sopstvenu
    versifikaciju, majstorski mešajući najraznovrsnije stihove. Ostala
    dela: pesme ''Adonis'', ''Elegija nimfama Boa'', ''Filemon i Baukida'',
    roman ''Ljubav Psihe i Kupidona'', stihovane ''Priče''.

    1743.
    Rođen je američki državnik Tomas Džeferson,
    osnivač Demokratske stranke, predsednik SAD od 1801. do 1809. Tokom
    rata za nezavisnost bio je predsednik odbora koji je pripremio
    ''Deklaraciju nezavisnosti'', prihvaćenu 4. jula 1776. Svoje robove
    je oslobodio, ali nije uspeo da izdejstvuje ukidanje ropstva. Bio je
    guverner Virdžinije od 1779. do 1781. i sekretar prvog predsednika
    SAD Džordža Vošingtona od 1790. do 1793. Iskoristio je
    finansijske neprilike francuskog cara Napoleona I da od njega 1803.
    kupi Luizijanu.

    1832.
    Rođen je srpski slikar Stevan Teodorović, član
    Srpske kraljevske akademije. Slikarstvo je ucio u Beču i Minhenu.
    Počeo je kao romantičar s lepim osećanjem za kolorit, a završio
    kao hladni akademičar. Izradio je oko 300 portreta savremenika,
    uključujući Kornelija Stankovića, Djuru Daničića, Vladana
    Djorđevića, kraljicu Nataliju. Radio je i ikonostase s
    kompozicijama vezanim za nacionalnu istoriju i tradiciju (Negotin i
    Smederevska Palanka).

    1848.
    Sicilija je proglasila nezavisnost od Napuljske
    kraljevine.

    1869.
    Počeo je da izlazi srpski list ''Pančevac'', koji je
    uređivao publicista Jovan Pavlović. U njemu je objavljen prvi
    prevod na srpski ''Komunističkog manifesta''. Zabranjen je 1876,
    posle čega je više puta obnavljan i zabranjivan. List i sada

    izlazi.

    1885.
    Rođen je mađarski filozof Djerđ Lukač. U
    mladosti je u ''nemarksističkom periodu'' napisao ''Istoriju razvoja
    moderne drame'' i eseje ''Duša i oblici''. Član Komunističke partije
    Mađarske postao je 1918, a u vreme Sovjetske Republike Mađarske
    1919. komesar za prosvetu. Iz tog perioda potiču ogledi sabrani pod
    naslovom ''Istorija i klasna svest'', koji su znatno uticali na obnovu
    marksističke misli u zapadnoj Evropi posle Drugog svetskog rata.
    Posle poraza Mađarske revolucije emigrirao je u Austriju, a 1929. u
    ŠSR, gde je do 1931. radio u Institutu Marks-Engels. Do 1933. u
    Nemačkoj je predvodio književnu grupu pisaca-komunista, posle

    čega je do 1945. ponovo bio u Moskvi, gde je napisao studiju ''Mladi
    Hegel''. Po povratku u otažbinu bio je profesor Budimpeštanskog
    univerziteta, a 1956. ministar u vladi Imre Nađa, posle čijeg pada
    je lišen profesije, uklonjen iz Akademije nauka i interniran. Od
    1957. do smrti 1971. povukao se iz javnog života. Ostala dela:
    ''Razaranje uma'', ''Egzistencijalizam ili marksizam'', ''Estetika'',
    ''Ontologija društvenog bića'', ''Teorija romana''. Po opštoj oceni u
    stručnim krugovima, potpuno nezavisno od idejnih i ideoloških
    stavova, Lukač je jedna od najbitnijih pojava u svetu filozofske
    misli u dvadesetom veku.

    1904.
    Umro je ruski slikar Vasilij Vasiljevič
    Vereščagin, koji je majstorstvo najviše iskazao inspirišući se
    ratnim motivima. Slikarstvo je učio na Akademiji u Petrogradu, a
    usavršavao u Parizu. Posebno su zapažene njegove monumentalne
    kompozicije iz rusko-turskog rata 1877-1878, skice iz vojničkog
    života i realistične studije tipova i pejzaža.

    1906.
    Rođen je irski pisac Semjuel Beket, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1969, koji je 1953. dramom
    ''Čekajući Godoa'' otvorio eru ''drame apsurda''. Bio je zaokupljen
    temom raspadanja građanskog društva, dehumanizujućom slikom
    čoveka i beznadežnom situacijom neobičnih bića na kraju sveta i
    vremena, što simboliše apsurdnost ljudske egzistencije. Živeo je
    u Francuskoj i pisao na francuskom, smatrajući da se na stranom
    jeziku može pisati bez stila, što je njegov ideal. Ostala dela:
    roman ''Marfi'', trilogija ''Moloa'', ''Malone umire'', ''Neimenljivi'',
    drame ''Kraj igre'', ''Poslednja traka'', ''Igre bez reči'', ''Srećni
    dani'', ''Igra'', ''Ne ja''.

    1919.
    Britanske trupe masakrirale su u Amricaru najmanje
    379 Indusa, pristalica vođe pokreta za nezavisnost Indije Mahatme
    Gandija.

    1922.
    Rođen je tanzanjanski državnik Džulijus Kambarage
    Njerere, istaknuti lider pokreta nesvrstanih, prvi predsednik
    Tanganjike, zatim Tanzanije (nastale spajanjem Tanganjike i
    Zanzibara) od 1962. do 1985, kad je podneo ostavku, što je redak
    primer u Africi. Zahvaljujući sjajnom intelektu, ali i poreklu -
    sin je poglavice plemena Vazanaki - studirao je istoriju, političke
    nauke i pravo na univerzitetu u Edinburgu i postao prvi crnac u
    istoriji Tanganjike s fakultetskom diplomom. Ubrzo potom ''mvalimu''
    (učitelj), kako su ga nazivali zemljaci, osnovao je 1954. Afričku
    nacionalnu uniju Tanganjike, preteču vladajuće partije Čama Ča
    Mapinduzi. Jedan je od osnivača Organizacije Afričkog Jedinstva
    1963, a tri godine po okončanju borbe za nezavisnost od Velike
    Britanije 1964. bio je ključna figura prilikom ujedinjenja sa
    ostrvom Zanzibar, posle čega je zemlja nazvana Tanzanija. Njegova
    ''Aruša deklaracija'' iz 1967. označila je socijalizam i ekonomsku
    samodovoljnost za osnovne ciljeve, potom je usledila ubrzana
    nacionalizacija i kontroverzni pokušaj da seljake organizuje u
    ''udžame'' (zadruge). Postigao je znatne uspehe u obrazovanju i
    zdravstvu, ali je socijalna dostignuća zasenila privredna kriza i
    kritičari su mu prebacivali da je potencijano bogatu zemlju
    pretvorio u jednu od najsiromašnijih u Africi. Naredio je 1979.
    armiji Tanzanije da interveniše u susednoj Ugandi radi obaranja
    diktatorskog režima Idi Amina. Prepustio je 1985. položaj Ali
    Hasanu Mvinjiju, posle čega je imao istaknutu savetničku ulogu u
    politici Tanzanije i niza afričkih država, uključujući
    posredovanje radi okončanja građanskog rata u susednom Burundiju.

    1922.
    Rođen je engleski pisac Džon Brejn, koji je u
    englesku književnost uveo tip ambicioznog mladog oportuniste
    proleterskog porekla, spremnog na sve radi postizanja uspeha i
    materijalne dobiti. Dela: romani ''Put u visoko društvo'', ''Mesto u
    visokom društvu'', ''Ljubomorni Bog'', ''Igra plakanja'', ''Ostani sa
    mnom do jutra'', ''Pobožni zastupnik'', studija ''Pisanje romana''.

    1941.
    U Drugom svetskom ratu mađarske okupacione trupe
    počele su teror u Bačkoj i za nekoliko dana ubijeno je oko 3.000
    civila, Srba i Jevreja.

    1945.
    Trupe sovjetskog maršala Fjodora Tolbuhina slomile
    su u Drugom svetskom ratu nemački otpor u Beču. Pad ''druge
    prestonice'' Trećeg rajha omogućio je opkoljavanje nemačkih snaga
    u Berlinu, koji je pao tri sedmice kasnije.

    1945.
    Teškim zapaljivim bombama američko vazduhoplovstvo
    je u Drugom svetskom ratu uništilo veliki deo Tokija.

    1961.
    Generalna skupština UN osudila je politiku
    aparthejda u Južnoj Africi.

    1963.
    Rođen je ruski velemajstor jevrejskog porekla Hari
    Vajnštajn, poznat kao Gari Kasparov, koji je 1985. u 23. godini
    postao prvak sveta, najmlađi u istoriji šaha. Titulu je preoteo
    zemljaku Anatoliju Karpovu, pobedom u meču rezultatom 13:11. Tome
    je prethodio meč započet u septembru 1984, u kojem je Karpov vodio
    s 5:3, uz 40 remija, ali je Svetska šahovska federacija 15.
    februara 1985. prekinula meč igran do šeste dobijene partije,
    prekršivši pravila, zbog ''iscrpljenosti igrača''.




    1964.
    Američki glumac afroameričkog porekla Sidni Poatje
    dobio je Oskara za glavnu ulogu u filmu ''Poljski ljiljani'', kao prvi
    crnac koji je osvojio tu nagradu.

    1966.
    Predsednik Iraka Abdul Salam Arif poginuo je
    prilikom pada helikoptera.

    1975.
    Pripadnik hrišćanske milicije ubio je u autobusu u
    predgrađu Bejruta 22 Palestinca, što se smatra početkom
    građanskog rata u Libanu.

    1976.
    U eksploziji u fabrici municije u Finskoj poginulo
    je 45 ljudi.

    1979.
    Dva dana posle ulaska u Kampalu, armije Tanzanije i
    snaga opozicije i pada diktatora Idija Amina Dade, formirana je
    privremena vlada Ugande. Amin je 1971. oborio predsednika Miltona
    Obotea i tokom vladavine likvidirao je najmanje pola miliona
    sunarodnika. U oktobru 1978. napao je Tanzaniju, ali je izvukao
    ''deblji kraj''.

    1990.
    U uzaludnom pokušaju da spreči otcepljenje
    Litvanije, predsednik ŠSR Mihail Gorbačov zapretio je baltičkoj
    republici ekonomskim embargom ako za dva dana ne povuče deklaraciju
    o nezavisnosti.

    1992.
    Muslimanske paravojne snage pod kontrolom Alije
    Izetbegovića demolirale su i opljačkale dopisništvo Tanjuga u
    Sarajevu. Sedam naoružanih ljudi razbilo je centar veze i preseklo
    prijem vesti iz zemlje i sveta novinskim kućama u BiH i ukralo dva
    telefaksa, dva teleprintera, telefonske i radio aparate i televizor.
    Ostalu opremu su uništili, a dežurnog novinara opljačkali,
    uzevši mu i pasoš.

    1993.
    Počelo je suđenje dvanaestorici bivših sovjetskih
    funkcionera i oficira, optuženih za zaveru 1991. radi obaranja
    Gorbačova.

    1994.
    Islamski terorista-samoubica ubio je u autobusu u
    izraelskom gradu Hadera - šest ljudi.

    1999.
    U napadu avijacije NATO teško je oštećena
    zemaljska satelitska stanica ''Jugoslavija'' u selu Prilike kod
    Ivanjice, na Kopaoniku je sa 11 projektila do temelja srušen hotel
    'Bačište'' i uništeno je više mostova, uključujući most u
    Biljanovcu kod Kraljeva, most u Dedini kod Kruševca i most na reci
    Kosanici na putu Niš-Priština.

    2002.
    Umro je bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije
    Vlajko Stojiljković, dva dana pošto je sebi pucao u glavu na ulazu
    u zgradu Doma Skupštine Srbije (tada Savezna Skupština),
    neposredno pošto je i Veće građana usvojilo Zakon o saradnji s
    Haškim tribunalom. Taj sud je tokom NATO agresije u maju 1999.
    Vlajkovića optužio da je odgovoran za zločine protiv čovečnosti
    i kršenje zakona i običaja rata snaga Jugoslavije i Srbije na
    Kosovu i Metohiji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #268

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je subota, 14. april, 104. dan 2007. Do kraja godine ima 261 dan.

    1629.
    Rođen je holandski astronom, matematičar i
    fizičar Kristijan Hajgens, koji je 1655. otkrio tajnu
    izgleda Saturnovog prstena posmatranog sa Zemlje i
    objasnio promene tog izgleda tokom heliocentričnog
    kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i
    tačno odredio trajanje njegove revolucije.
    Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični,
    spljošteni na polovima zbog rotacije planete.
    Pronašao je zakone sudara tela, postavio zakon
    centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svetlosti,
    objasnio način prostiranja svetlosti (''Hajgensov princip'').
    Konstruisao je časovnik sa sekundarnim klatnom
    (''Horologium oscillatorium'') za merenje vremena
    pri astronomskim posmatranjima. U saradnji sa bratom
    konstruisao je više astronomskih durbina velikih žižnih daljina.

    1685.
    Umro je engleski pisac Tomas Otvej, čije se
    stihovane tragedije odlikuju poetskim darom i snažnom tragikom.
    Dela: ''Spasena Venecija'', ''Siroče'', ''Don Karlos''.

    1759.
    Umro je nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz
    Johana Sebastijana Baha najistaknutiji predstavnik baroka u muzici.
    Veći deo života proveo je u Londonu kao direktor Kraljevske
    muzičke akademije. Stvarao je opere izrazite dramatike i bogate
    melodike, u žanru italijanskih opera-serija. Dela: opere ''Rinaldo'',
    ''Julije Cezar'', ''Aleksandar'', ''Kserks'', oratorijumi ''Mesija'',
    ''Izrael u Egiptu'', ''Juda Makabejac'', Samson'', ''Saul'', orkestarske
    svite ''Muzika na vodi'', ''Muzika za vatromet''.

    1849.
    Na inicijativu vođe Mađarske revolucije Lajoša
    Košuta, mađarska Narodna skupština je u Debrecinu proglasila
    nezavisnost Mađarske od Austrije, svrgavanje Habsburške dinastije
    i izjasnila se za republiku.

    1862.
    Rođen je ruski državnik Petar Arkadijevič
    Stolipin, predsednik vlade Rusije od 1906. do septembra 1911, kad je
    ubijen u atentatu u Kijevu. Ekonomskim reformama preporodio je rusku
    privredu i veoma oštro suzbijao boljševike. Posebno je ubrzao
    razvoj poljoprivrede agrarnom reformom, zahvaljujući čemu je
    zemlja proizvodila nezapamćene viškove hrane. Boljševička
    propaganda opisala je to kasnije kao ''stolipinsku agrarnu reformu''
    izvedenu u korist bogatih seljaka, kulaka, popuno uništenih posle
    Oktobarske revolucije 1917, što je izazvalo masovnu glad.

    1865.
    Predsednik SAD Ejbraham Linkoln smrtno je ranjen u
    atentatu, nekoliko dana posle okončanja četvorogodišnjeg
    Američkog građanskog rata i poraza južnih država Konfederacije.
    Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta ''Ford Theatre'' pucao
    navodno umno poremećeni glumac, pristalica poraženih južnjaka
    Džon But. Linkoln je sledećeg jutra podlegao povredama, a istragom
    je utvrđeno da su Buta potplatili bogataši s juga SAD.



    1883.
    Rođen je srpski pisac Sima Pandurović, jedan od
    osnivača srpske moderne. Posle diplomiranja na Filozofskom
    fakultetu u Beogradu bio je gimnazijski profesor u Valjevu i
    Beogradu i uređivao je više časopisa, uključujući ''Misao''.
    Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pesama ''Posmrtne
    počasti'', prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opevao bolnu
    tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj, pobunu i
    strah od smrti. Kasniji stihovi, u kojima
    preovladava rezignacija,misaono su složeniji.
    Ispevao je i niz rodoljubivih pesama.
    Prevodio je s francuskog i engleskog - posebno su vrsni prevodi dela
    Vilijama Šekspira. Ostala dela: zbirke pesama ''Dani i noći'',
    'Okovani slogovi'', ''Stihovi'', ''Pesme'', knjige eseja ''Razgovor o
    književnostri'', ''Ogledi iz estetike''.

    1904.
    Rođen je engleski glumac Džon Artur Gilgud,
    briljantan tumač likova u komadima Vilijama Šekspira, Oskara
    Vajlda i Noela Kauarda. Uspešno se oprobao i kao pozorišni

    reditelj i igrao u više filmova, u kojima je takođe iskazao veliki
    glumački senzibilitet. Napisao je knjigu sećanja ''Rane scene''.
    Filmovi: ''Tajni agent'', ''Premijer'', ''Artur'' (Oskar), ''Julije Cezar'',
    'Put oko sveta za 80 dana''.

    1914.
    Umro je američki filozof i logičar Čarls Sanders
    Pirs, osnivač pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam
    Džejms. Verovao je da ideje najbolje mogu da budu ispitane
    istraživanjem posledica koje izazivaju. Praktično nije imao
    univerzitetsku karijeru - uglavnom je radio u vladinim službama, a
    njegovi uticajni ''Sabrani spisi'' objavljeni su posthumno.

    1917.
    Umro je poljski lekar i filolog Lazar Ludvig
    Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanto. Prvi udžbenik tog
    jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr Esperanto (onaj koji se
    nada). Esperanto nije postao međunarodni jezik u širokoj upotrebi
    kako se nadao njegov tvorac, ali je najvažniji i najrašireniji od
    svih veštačkih jezika.

    1929.
    Rođen je alžirski državnik Šadli Bendžedid,
    predsednik Alžira od 1979. do 1992.

    1930.
    Samoubistvo je izvršio ruski pisac Vladimir
    Vladimirovič Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma, slomljen
    ličnim nedaćama i raskorakom njegovog sanjarskog temperamenta i
    surovih okolnosti u ŠSR, u kojem je lenjinističku diktaturu
    smenila još gora staljinistička strahovlada. Revolucija, u čije
    ime je revalorizovao idejne, etičke i estetske vrednosti života,
    bila je za njega kretanje ka komuni, pa je njegovo pesništvo dobilo
    kolektivističke oznake, s naglašenim elementima ''dinamičkog
    kretanja'', ''drugog potopa'' i ''osvajanja neba''. Posle 1921, kad je
    revolucionarni ideal sveden na granice ŠSR, uporedo s kritikom
    Zapada i ispisivanjem hronike sovjetskog života, sve više se kloni
    svođenja bilansa o sebi i vremenu i opredeljuje za obraćanje
    mrtvim revolucionarima (''Razgovor s drugom Lenjinom'') i potomcima
    (''Na sav glas''). Zaslužan je za razvoj lirsko-epske i
    lirsko-fantastične poeme, tonskog stiha, principa realizacije
    metafore. Znatno je uticao na niz sovjetskih i evropskih pesnika.
    Dela: zbirke pesama i poema ''Ja!'', ''Vladimir Majakovski'', ''Oblak u
    pantalonama'', ''Rat i svet'', ''Čovek'', ''Sve što je napisao Vladimir
    Majakovski'', ''150.000.000'', ''Majakovski se smeška'', ''Majakovski se
    smeje'', ''Majakovski se ruga'', ''Pesme o revoluciji'', ''O tome'',
    Vladimir Iljič Lenjin'', ''Dobro!'', drame ''Stenica'', ''Hladan tuš''.



    1931.
    U Španiji je srušena vojno-monarhistička
    diktatura generala Prima de Rivere, kralj Alfonso XIII pobegao je iz
    zemlje i proglašena je republika s predsednikom privremene vlade
    Alkalom Zamorom. Republiku je 1939, posle trogodišnjeg građanskog
    rata, ukinuo general Francisko Franko, proglasivši monarhiju s
    regentskim savetom, ali je on bio šef države.

    1945.
    Američko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom
    ratu tokom bombardovanja Tokija pogodilo i palatu japanskog cara.

    1969.
    Umro je srpski književni istoričar Petar
    Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije
    nauka i umetnosti. Objavio je veliki broj naučnih studija, rasprava
    i članaka iz starije, naročito dubrovačke i dalmatinske
    književnosti.

    1986.
    Umrla je francuska književnica Simon de Bovoar,
    egzistencijalista, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih
    eseja. Dela: romani ''Mandarini'', ''Lepe slike'', ''Drugi pol'', memoari
    ''Uspomene dobro vaspitane devojke''.

    1988.
    Posle šestogodišnjih pregovora, u Ženevi su
    šefovi diplomatija Avganistana i Pakistana potpisali sporazum o
    Avganistanu, a ŠSR i SAD dali su izjave o nemešanju i
    neintervenciji. Sporazumom je predviđen dobrovoljni povratak
    avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa
    iz Avganistana u roku od devet meseci, počev od 15. maja 1988.

    1994.
    Dva američka vojna aviona ''F-15'' greškom su iznad
    severnog Iraka oborila dva američka vojna helikoptera, usmrtivši
    svih 26 ljudi u njima.

    1999.
    NATO avioni su na putu Djakovica-Prizren - usred
    dana, pri potpuno vedrom vremenu - bombardovali dve kolone albanskih
    izbeglica koje su se vraćale kućama, usmrtivši najmanje 75 ljudi, što je opisano kao ''greška''.

    1999.
    NATO avioni su bombama teško oštetili most preko
    Lima u Donjoj Bistrici između Priboja i Prijepolja, a u ponovljenom
    napadu sutradan most je srušen, čime je prekinut saobraćaj na
    pruzi Beograd-Bar.

    1999.
    Pakistan je - tri dana posle sličnog eksperimenta
    Indije - uspešno isprobao balističku raketu dometa 2.000
    kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile.

    2000.
    Ruska Državna duma (donji dom ruske Skupštine)
    ratifikovala je, posle godina odlaganja, sporazum START-2 o
    smanjenju nuklearnog naoružanja.

    2002.
    Predsednik Venecuele Ugo Čaves trijumfalno se
    vratio u predseničku palatu, dva dana pošto je pokušan državni
    udar protiv njega tokom kojeg je privremeno zbačen s vlasti.

    2003.
    Amerikanci su u Bagdadu uhapsili palestinskog
    teroristu Abu Abasa, optuženog da je organizovao otmicu putničkog
    broda ''Akile Lauro'' 1985, kada je ubijen jedan Amerikanac.

    2006.
    U Prištini je u 70. godini umro dugogodišnji
    albanski komunistički lider na Kosovu i Metohiji Mahmut Bakali koji
    se početkom 90-tih i otvoreno priklonio separatistima.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #269

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    • 1865 - Predsednik SAD Abraham Linkoln smrtno ranjen u atentatu nekoliko dana po završetku građanskog rata. Na njega u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But. Linkoln preminuo sledećeg dana, a novi predsednik postao Endrju Džonson.
    • 1883 - Rođen je Sima Pandurović (na slici), srpski pisac.
    • 1986 - Preminula je Simon de Bovoar, francuska književnica.
    • 1999 - Najmanje 75 ljudi poginulo, a 25 teško ranjeno u Metohiji u dve izbegličke kolone koje su raketirali avioni NATO.
    neunistiva zlojebaba!

  15. #270

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 15. april, 105. dan 2007. Do kraja godine ima 260 dana.


    1764.
    Umrla je Žan Antoanet Poason, markiza od Pompadura,
    izuzetno uticajna ljubavnica francuskog kralja Luja XV. Od 1754.
    snažno je uticala na državnu politiku i navela je kralja da uđe u
    Sedmogodišnji rat u kojem je Francuska izgubila kolonijalno
    carstvo, ali je doprinela usponu francuske kulture, pomažući
    enciklopediste, filozofe i umetnike. Pre nego što je umrla navodno
    je uticala na kralja da u Francuskoj ukine rimokatolički jezuitski
    red.

    1765.
    Umro je ruski naučnik Mihail Vasiljevič Lomonosov,
    enciklopedista svetskog glasa i tvorac epohalnih otkrića u
    prirodnim naukama. Studirao je u Rusiji, Nemačkoj i Holandiji.
    Njegovo obrazovanje i naučna delatnost bili su raznoliki: od
    klasičnih jezika, do astronomije i tehnike. Pokrenuo je naučnu
    oblast fizičke hemije, stvorio teoriju o stalnosti sastava
    hemijskih jedinjenja i teoriju svetlosti i sagorevanja, koja je bila
    ispred nauke njegovog vremena. Objasnio je prirodu polarne svetlosti
    i plovećih ledenih bregova. Znatno je reformisao rusku nauku i
    napisao prvu gramatiku ruskog jezika.

    1843.
    Rođen je američki pisac Henri Džejms, tanan i
    prodoran psiholog, koji je u realističnom maniru precizno
    analizirao običaje, postupke i navike američkog i evropskog
    društva, uvek u potrazi za moralnim vrednostima. Brižljivo je
    gradio kompoziciju dela, težeći nekoj vrsti um etničkog
    savršenstva. Pred kraj života 1915. postao je britanski
    državljanin. Dela: romani ''Roderik Hadson'', ''Amerikanac'', ''Dejzi
    Miler'', ''Portret jedne ledi'', ''Tragična muza'', ''Bostonci'',
    ''Golubija krila'', ''Ambasadori'', ''Zlatna zdela''.

    1865.
    Umro je američki državnik Ejbraham Linkoln, dan
    posle atentata u vašingtonskom pozorištu ''Ford Theatre'', gde je na
    njega pucao jedan glumac iza kog su najverovatnije stajale
    pristalice poraženih država Konfederacije u tek okončanom
    Američkom građanskom ratu. Pre izbora za predsednika SAD 1860. bio
    je zemljoradnik, drvoseča, lađarski momak, upravnik pošte,
    advokat, kongresmen. Pripadao je Republikanskoj partiji, stranci
    industrijske buržoazije koja je bila za ukidanje ropstva. Od 1861.
    do 1865. ratovao je protiv južnih država SAD, u kojima su vlasnici
    veleposeda (najčešće plantaža pamuka) želeli da očuvaju
    ropstvo kako bi imali gotovo besplatnu radnu snagu.

    1888.
    Umro je engleski pisac i književni kritičar Metju
    Arnold, značajan estetičar, profesor poezije u Oksfordu, koji je s
    gledišta klasične književnosti žestoko osporavao varvarstvo,
    filistarstvo i provincijalizam engleske literature 19. veka. Dela:
    zbirke pesama ''Pesme'', ''Nove pesme'', eseji ''Kultura i anarhija'',
    ''Književnost i dogma'', ''Kritički eseji''.

    1912.
    Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD, na
    ledeni breg u severnom Atlantiku, velikom brzinom, naleteo je tada
    najveći i najluksuzniji putnički brod ''Titanik'' i ''nepotopivi
    brod'', kakvim je smatran, potonuo je za samo dva časa i 20 minuta.
    Od 2.224 putnika i člana posade, poginulo je 1.523.




    1912.
    Rođen je korejski diktator Kim Sung Ju, poznat kao
    Kim Il Sung, koji je neograničenom ličnom vlašću upravljao
    Severnom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. do smrti 1994. Smrću
    ''velikog vođe'', kako su ga podanici zvanično oslovljavali,
    okončana je najduža autoritarna vladavina u 20. veku.

    1923.
    Insulin, koji je otkrio kanadski lekar Frederik
    Banting, postao je dostupan pacijentima obolelim od dotad
    neizlečive šećerne bolesti.

    1941.
    Vlada Jugoslavije, s kraljem Petrom II
    Karađorđevićem, napustila je zemlju u Drugom svetskom ratu,
    odletevši u pravcu Grčke sa aerodroma u Nikšiću.

    1945.
    Britanske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile
    nemački koncentracioni logor Bergen-Belzen.

    1952.
    Njujorška ''Frenklin banka'' postala je
    prva bankakoja je izdala kreditnu karticu.

    1968.
    Dva sovjetska satelita bez ljudske posade ''Kosmos
    212'' i ''Kosmos 213'' spojena su u orbiti oko Zemlje.

    1974.
    U Nigeru je predsednika Hamanija Diorija, koji je
    vladao od sticanja nezavisnosti zemlje 1960, zbacio komandant
    armije, pukovnik Sejni Kunče.

    1979.
    U zemljotresu na Crnogorskom primorju poginulo je
    više od 100 ljudi, oko 600 je povređeno, a više od 80.000 ostalo
    je bez krova.

    1980.
    Umro je francuski filozof i pisac Žan Pol Sartr,
    jedan od tvoraca filozofije egzistencijalizma, koji je 1964. odbio
    Nobelovu nagradu za književnost. Tematizovao je ideju individualne
    slobode, izbora i egzistencijalnog projekta, stanovište o
    neizbežnosti angažovanja i odgovornosti pisca i čoveka,
    egzistencijalnu psihoanalizu. Nastojao je da stvori sintezu
    egzistencijalizma i marksizma, a u književnosti koncept
    ''angažovane literature''. Dela: filozofski spisi ''Biće i
    ništavilo'', ''Imaginarno'', ''Egzistencijalizam je humanizam'',
    ''Kritika dijalektičkog uma'', romani ''Mučnina'', ''Putevi slobode'',
    drame ''Prljave ruke'', ''Nesahranjeni mrtvaci'', ''Djavo i gospod bog'',
    ''Iza zatvorenih vrata'', ''Bludnica dostojna poštovanja'',
    ''Zatočenici iz Altone'', eseji ''O Bodleru'', ''Šta je književnost'',
    autobiografija ''Reči''.

    1986.
    Ratno vazduhoplovstvo SAD bombardovalo je Tripoli i
    Bengazi, 10 dana posle eksplozije u diskoteci u Berlinu u kojoj su
    poginula dva američka vojnika, za šta je Vašington okrivio
    Libiju. U bombardovanju je poginuo 41 Libijac, uključujući
    devojčicu koju je usvojio predsednik Libije Moamer el Gadafi.

    1989.
    Umro je kineski političar Hu Jaobang, šef
    Komunističke partije Kine od 1981. do januara 1987, kad je smenjen
    pod optužbom da je dopustio prodor ideja ''buržoaskog liberalizma''.
    Na dan njegove smrti studenti u Pekingu i Šangaju ispunili su ulice
    da bi izrazili žalost, što je označilo početak velikih protesta
    okončanih krvoprolićem početkom juna 1989. na centralnom
    pekinškom trgu Tjenanmen.

    1989.
    Prilikom rušenja tribine na fudbalskom stadionu
    ''Hilsborou'' u engleskom gradu Šefild poginulo je 108 i povređeno
    više od 200 ljudi, zato što su na već krcat stadion puštene nove
    hiljade navijača.

    1990.
    Umrla je švedska glumica Greta Garbo,
    najpopularnija zvezda svetskog filma. Spontana i veoma inteligentna,
    bila je simbol ženstvenosti i igrala je od 1921. do 1941, kad se
    povukla. Filmovi: ''Poljubac'', ''Mata Hari'', ''Ana Kristi'', ''Kraljica
    Kristina'', ''Ana Karenjina'', ''Dama s kamelijama'', ''Marija Valevska''.




    1994.
    Protivavionska odbrana Vojske Republike Srpske

    pogodila je kod Goražda francuski avion ''Etander'' koji je teško
    oštećen uspeo da se vrati na nosač aviona ''Klemanso'' u Jadranu.
    Avioni NATO su 10. aprila 1994. počeli bombardovanje vojnih i
    civilnih srpskih ciljeva kod Goražda, priskočivši u pomoć
    muslimanima koji su se našli u škripcu posle kraha ofanzive koju
    su pokrenuli iz ''zaštićene zone''.

    1997.
    U požaru koji je zahvatio šatorsko naselje
    muslimanskih hodočasnika blizu Meke u Saudijskoj Arabiji poginulo
    je najmanje 343 ljudi.

    1998.
    Umro je bivši kambodžanski diktator Pol Pot, jedan
    od najsurovijih vođa u istoriji, tokom čije je vladavine
    Kambodžom za nepune četiri godine pobijeno između milion i dva
    miliona ljudi. Predvodeći gerilsku armiju ''Crvenih Kmera'', porazio
    je proamerički režim generala Lon Nola u aprilu 1975, ili ''nulte
    godine'', kako su je označili novi vlastodršci. ''Brat broj jedan'',
    kako su ga nazivale pristalice, odmah je silom potpuno ispraznio
    prestonicu Pnom Pen i ostale gradove, oteravši u radne logore
    širom zemlje čak i bolesne iz kreveta, stare, žene i decu. U tim
    mučilištima (''polja smrti''), ljudi su svakodnevno masovno
    likvidirani ili umirali od gladi i bolesti sve do pred kraj decembra
    1978. kad je maoistički režim ''Crvenih Kmera'' zbačen vijetnamskom
    okupacijom Kambodže.

    1999.
    Predsednik SAD Bil Klinton je, dan pošto su avioni
    NATO na putu Djakovica-Prizren bombama usmrtili najmanje 75
    albanskih izbeglica koji su se vraćali kućama, rekao da je pilot
    'mislio da pogađa vojni konvoj'' i da je to ''za žaljenje, ali je
    neizbežno'', nagovestivši time nove zločine nad civilima u
    agresiji na Jugoslaviju. Činjenicu da se ratni zločin dogodio
    usred dana i pri izuzetno vedrom vremenu nije mogao da objasni ni
    portparol NATO Džejms Šej, ali je rekao da je pilot ''bacio bombu u
    dobroj nameri, kao što se očekuje od obučenog pilota iz
    demokratske zemlje NATO''.

    1999.
    NATO avijacija je bombardovala u Pančevu ''Azotaru''
    i pogon izrazito kancerogenog vinilhlorid monomera u ''Petrohemiji'',
    pa su zbog rizika ekološke katastrofe evakuisani žitelji
    obližnjeg naselja. Pet sati kasnije, kilometar i po od pogođenog
    rezervoara s preostalih stotinak tona opasne supstance u vazduhu je
    izmerena koncentracija vinilhlorid monomera 7.200 puta veća od
    dozvoljene. Pogođeno skladište amonijaka u ''Azotari'' ispražnjeno
    je nekoliko dana pre napada, a da to nije urađeno hiljadama
    Pančevaca i Beograđana ne bi bilo spasa. Bombardovane su i
    rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu, most na Dunavu između
    Kovina i Smedereva.

    2002.
    Pad ''boinga 767'' aviokompanije ''Er Čajna'' sa 166
    putnika i članova posade u blizini južnokorejskog grada Pusan -
    što je bio prvi udes neke letilice tog kineskog prevoznika za 47
    godina - preživelo je 38 ljudi.

    2005.
    U požaru koji je izbio u centru Pariza u jednom
    hotelu nemenjenom mahom imigrantima, život su izgubile 24 osobe, od
    kojih desetoro dece, a povređeno je oko 50. Ovo je bio prvi požar
    u nizu koji će uslediti u Parizu narednih meseci u zgradama
    naseljenim imigrantima: 26. avgusta - 17 mrtvih, 30. avgusta - 7
    mrtvih, 3. septembra - 18 mrtvih.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 18 od 98 PrvaPrva ... 816171819202868 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •