Dogodilo se na današnji dan - Strana 66
Strana 66 od 98 PrvaPrva ... 1656646566676876 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 976 do 990 od ukupno 1456
  1. #976

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 31. maj




    1594. - Umro je italijanski slikar Tintoreto, umetnik strasnog temperamenta, jedan od najvećih majstora 16. veka.S lakoćom je slikao kompozicije ogromnih dimenzija, snažnim zamahom i upotrebom dramatičnih svetlosnih efekata, pri čemu je očuvao osećanje i za najmanje pojedinosti.Radio je u rodnoj Veneciji, u kojoj su i sačuvana glavna njegova dela:"Raj" u Duždevoj palati, "Tajna večera" u crkvi San Đorđo Mađore, "Raspeće" u Skuoli di San Roko.

    1793. - U Francuskoj je započeo jakobinski teror.

    1809. - Poginuo je srpski nacionalni junak Stevan Siđelić, resavski vojvoda, ispalivši iz kubure hitac u skladište municije u šancu na uzvišenju Čegar kod Niša, u jeku borbe s brojno nadmoćnim Turcima u Prvom srpskom ustanku.Eksplozija je digla šanac u vazduh, usmrtivši i branioce i 6.000 Turaka koji su upali u utvrđenje. Sinđelić se u maju 1809. sa 3.000 Resavaca pridružio ustanicima koji su nameravali da oslobode Niš. Na Čegru je bio u najisturenijem od šest srpskih šančeva i na njega je napad usmerio komandant niške tvrđave Kuršid paša,ali su ustanici odbili više turskih juriša. Pošto je uvideo da branioci, uprkos neviđenom herojstvu, ne mogu da odole turskoj sili, zapalio je skladište municije. Posle bitke paša je, da bi zastrašio Srbe, naredio da se od glava poginulih ustanika ozida kula, koja je dobila naziv Chele-kula.Prvobitno su na njoj bile 952 lobanje, a sada je ostalo nekoliko desetina. Sinđelić je učestvovao u svim borbama u Pomoravlju od početka ustanka 1804. i istakao se u bojevima na Ivankovcu 1805, kad je za pokazanu hrabrost dobio čin vojvode, i na Deligradu 1806. pod komandom Petra Dobrnjca.

    1809. - Umro je austrijski kompozitor Jozef Hajdn,predstavnik "bečkih klasičara", tri decenije kapelmajstor na dvoru madjarske magnatske porodice grofova Esterhazi. Prilikom dva boravka u Engleskoj stekao je svetsku slavu i komponovao najzrelija dela. Inspirisao se austrijskim, mađarskim, nemačkim, francuskim, ruskim folklorom. Napisao je više od 100 simfonija, komponovao je gudačke kvartete, klavirske sonate, crkvenu muziku, a prema njegovom "Carskom kvartetu" nastala je himna Austrije. Dela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Oproštajna", "Marija Terezija","Oksfordska", "Medved", "Kokoška", "Kraljica", "Vojna","Časovnik", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje sveta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".

    1819. - Rođen je američki pisac Volt Vitmen, pesnik slobode i demokratičnosti.Bio je štamparski radnik, drvodelja i učitelj. Osnovu njegovih pesama, napisanih u nekonvencionalnoj formi slobodnog stiha, čini opšti panhumanizam.Snažno je uticao na modernu peziju, posebno najvažnijom zbirkom pesama "Vlati trave".

    1842. - U Beogradu je osnovano Društvo srbske slovesnosti.Osnivači su bili Jovan Sterija-Popović i Atanasije Nikolić. Prvi članovi Društva bili su: Dimitrije Isailović, Stefan Marković, Jovan Stejić, Dimitrije Tirol,Sima Milutinović i Isidor Stojanović.

    1859. - Počeo je da radi veliki sat - nazvan "Big Ben" - na kuli britanskog Parlamenta u Londonu.

    1896. - Održana je prva fudbalska utakmica u Beogradu (i u tadašnjoj Kraljevini Srbiji). Utakmica je održana u donjem gradu kod kule Nebojša, a igrali su članovi Loptačke sekcije Gimnastičkog društva "Soko".Prvu fudbalsku loptu u Beograd doneo je te godine Hugo Buli sa školovanja u Nemačkoj.

    1902. - Mirom u Verenigingu, južno od Johanesburga, kojim je završen Britansko-burski rat, Buri su prisiljeni da priznaju vrhovnu vlast Velike Britanije. U ratu započetom 1899.poginula su 5.774 Britanaca, oko 16.000 ih je umrlo od bolesti, a burske žrtve procenjene su na oko 4.000. Istog dana 1910. ujedinjene su britanske kolonije Natal i Kepland i do tada slobodne burske države Transval i Oranje i oformljena je Južnoafrička unija sa statusom britanskog dominiona. Godine 1961. istupanjem iz Komonvelta ona postaje Južnoafrička republika.

    1924. - Kina je priznala Sovjetski Savez.

    1929. - Rođen je srpski pozorišni, filmski i televizijski glumac Ljubomir ljuba Tadić. Debitovao je na sceni kragujevačkog teatra "Joakim Vujić" 1944. Studirao je na glumačkoj akademiji u Beogradu. Širokog dijapazona, snažne emotivnosti i temperamenta, odigrao je stotine uloga.Osvojio je sva nacionalna pozorišna i filmska priznanja, među kojima i dve nagrade za životno delo - "Dobričin prsten" u oblasti teatra i "Pavle Vuisić" za filmsku umetnost.

    1930. - Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Klint Istvud, koji karijeru počeo ulogama u italijanskim "špageti-vesternima" Serdja Leonea, posle čega je sarađivao s nizom značajnih američkih sineasta, posebno s Donom Zigelom. Filmovi: "Za šaku dolara", "Za nekoliko dolara više", "Dobar, ružan, zao", "Šerif u Njujorku", "Prljavi Hari", "Bekstvo iz Alkatraza", "Noć jeze", "Neočekivani spasilac", "Kazna na planini Ejger", "Odmetnik Džesi Vols", "Brončo Bil", "Crvena lisica", "Iznenadni sudar".

    1931. - U Bahreinu je pronađena nafta i to je prva zalivska zemlja u kojoj su utvrđena takva nalazišta.

    1961. - Južna Afrika proglašena je republikom s predsednikom Čarlsom Robertsom Svartom i napustila je Britanski komonvelt.

    1962. - U Izraelu je obešen nemački ratni zločinac Adolf Ajhman, tokom Drugog svetskog rata glavni egzekutor zamisli Adolfa Hitlera o "konačnom rešenju" jevrejskog pitanja. U sudskom procesu je utvrđeno da je kriv za smrt šest miliona ljudi.

    1970. - U zemljotresu u Peruu poginulo je više od 70.000 ljudi, 20.000 je nestalo i 200.000 povređeno, a gradovi Jungaj, Huares i Čimbote potpuno su razoreni.

    1991. - U Lisabonu je potpisan mirovni sporazum o Angoli, kojim je posle skoro 16 godina okončan građanski rat u toj afričkoj zemlji.

    1992. - Održani su prvi višestranački izbori za Veće građana Skupštine Savezne Republike Jugoslavije.

    1994. - U Bosni i Hercegovini je za prvog predsednika muslimansko-hrvatske federalne jedinice izabran Krešimir Zubak.

    1999. - Dvadesetak projektila ispaljenih iz aviona NATO na stambene zgrade u centru Novog Pazara usmrtilo je 23 civila, uključujući dvogodišnjeg Marka Simića.U Surdulici su direktnim pogocima avijacije NATO razorene Specijalna bolnica za plućne bolesti i Dom staraca, pri čemu je ubijeno 20 civila. Civilni ciljevi gađani su i u drugim mestima širom Srbije, poput visokonaponskih postrojenja Elektroprivrede Srbije u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, postrojenja u termoelektrani "Nikola Tesla" u Obrenovcu i dalekovod izmedju Obrenovca i Beograda, posle čega je više miliona ljudi ostalo bez struje.

    2000. - Hongkong je zatvorio poslednji vijetnamski kamp, okončavši tako četvrtvekovnu sagu ljudi iz čamaca na teritoriji te južne kineske provincije.

    2005. - Mark Felt, penzionisani visoki funkcioner američkog Federalnog istražnog biroa, saopštio da je bio "Duboko grlo" - glavni izvor informacija novinarima "Vašington posta" u otkrivanju afere Votergejt (provala u kancelariju Demokratske stranke u zgradi Votergejt u Vašingtonu 1974.) zbog koje je američki predsednik Ričard Nikson primoran da podnese ostavku.

    2006. - U Bagdadu su pronađena 42 tela, s vidnim tragovima mučenja. Prema povredama, većina žrtava ubijenih vatrenim oružjem prethodno je bila vezana.

    2006. - Vlada Republike Srbije konstatovala je da Republika Srbija preuzima državno - pravni kontinuitet i postaje sledbenik Državne zajednice Srbija i Crna Gora.Republička referendumska komisija, zvanično je, istog dana, u Podgorici potvrdila da je referendum o državnom statusu, održan 21. maja u Crnoj Gori, ispunio uslov Evropske unije, odnosno da je 55 odsto birača izašlih na glasanje podržalo nezavisnost te Republike.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #977

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan - 1. jun






    1198. - Vizantijski car Aleksije Andjeo dozvolio je srpskom velikom županu Stefanu Nemanji i njegovom sinu monahu Savi da na ruševinama Hilandariona podignu novi manastir. Srpski manastir Hilandar, koji su njih dvojica osnovala na mestu na kojem su se nalazile ruševine starijeg grčkog manastira, postao je riznica izuzetnog kulturno-istorijskog i umetničkog blaga. Hilandar je prema svojevrsnoj hijerarhiji unutar Svete Gore svrstan u grupu od pet najbitnijih svetogorskih manastira.

    1479. - Osnovan je univerzitet u Kopenhagenu.

    1780. - Rođen je pruski general Karl Marija fon Klauzevic, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. veka, koji je glavne ideje o ratnoj strategiji i taktici izložio u delu "O ratu". Ova njegova knjiga smatra se klasičnim delom na temu veštine ratovanja. Zbog neslaganja s politikom vodećih krugova Pruske prema francuskom caru Napoleonu I, protiv kojeg se borio u više bitaka, od 1812. do 1814. nalazio se u službi Rusije.

    1804. - Rođen je ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila. Autor je prve ruske nacionalne opere "Život za cara". Prvobitni naziv je navodno bio "Ivan Susanjin", ali je, prema želji cara Nikolaja I preimenovana. Prema istoimenoj poemi Aleksandra Puškina, napisao je libreto za operu "Ruslan i Ljudmila". Ostala dela: fantazija "Kamarinskaja" (na teme iz ruskih narodnih pesama), španske uvertire "Aragonska hota", "Noć u Madridu", kamerna muzika, romanse, crkvena muzika, solo pesme.

    1839. - Srpski knjaz Miloš Obrenović abdicirao je u korist sina Mihaila i napustio Srbiju, okončavši prvu vladavinu koju je kao vođa Drugog srpskog ustanka započeo 1815. Otišao je zbog sukoba sa starešinskim slojem koji je zahtevao učešće u vlasti, pod maskom zakonitosti. Pod pritiskom Miletine bune, 3. februara 1835. donet je naglašeno liberalni Sretenjski ustav, ali ga je Knjaz zbog protivljenja Rusije, Austrije i Osmanskog carstva sa zadovoljstvom suspendovao već u martu 1835. Krajem 1838. turski sultan je izdao Hatišerif prema kojem je s knjazom vlast delio Sovjet, što Milošu nikako nije odgovaralo. Posle neuspelog mirenja sa ustavobraniteljima morao je da napusti zemlju, u koju se vratio 1859, posle odluke Svetoandrejske skupštine 1858. o zbacivanju kneza Aleksandra Karadjordjevića. Vladao je Srbijom do smrti 1860.

    1878. - Rođen je engleski pisac Džon Mejsfild. Suptilan poeta koji je često prikazivao grubost i sirovost života. Pisao je i dramska dela u rimovanom dvostihu. Dela: pesme "Balade s mora", "Soneti", "Večno milosrdje", "Polja zelenkada", "Lis Rejnard", drame "Veliki petak", "Kralj Filip".

    1879. - Knez Milan Obrenović je doneo ukaz o uspostavljanju počasnog konzulata Srbije u Njujorku. Za počasnog konzula imenovan je tada Gerhard Jansen. Kao datum uspostavljanja potpunih diplomatskih odnosa između Srbije i SAD uzima se 1. februar 1881. Tog dana je američki diplomata Džon Kason odgovorio srpskom ministru Hristiću da je njegova vlada "sa velikim zadovoljstvom prihvatila kao izraz prijateljskih osećanja Vlade Srbije njenu želju da u Beogradu ima predstavnika Sjedinjenih Američkih Država".

    1880. - U SAD je instalirana prva javna telefonska kabina u svetu, u zgradi "Jejl banke" u Nju Hejvnu.

    1911. - Fudbalska reprezentacija Kraljevine Srbije održala je prvu međunarodnu utakmicu. Reprezentacija je tada poražena od zagrebačkog kluba HAŠK.

    1926. - Rođena je američka filmska glumica Norma Džin Mortenson, poznata kao Merilin Monro, jedan od najvećih erotskih simbola u istoriji filma. Od nje je holivudska filmska industrija stvorila mit. Godine 1962. okončala je život samoubistvom. Filmovi: "Džungla na asfaltu", "Nijagara", "Majmunska posla", "Autobuska stanica", "Muškarci vole plavuše", "Reka bez povratka", "Sedam godina vernosti", "Neki to vole vruće".

    1941. - Nemci su osvojili Krit i zarobili 13.000 britanskih vojnika, čime su obezbedili važnu bazu za operacije na Bliskom Istoku i u Severnoj Africi. Osnovna namera nemačkog vojnog vrha bila je da se onemogući nesmetana kontrola Sredozemlja od strane Britanaca.

    1943. - Nemački lovci su oborili britanski avion, usmrtivši sve putnike, uključujući engleskog pozorišnog i filmskog glumca i reditelja Leslija Hauarda, dvojnika britanskog premijera Vinstona Čerčila. Nemci su bili uvereni da je u avionu oborenom iznad Biskajskog zaliva, na letu od Lisabona ka Irskoj, bio Čerčil. Hauard je bio poznat po izuzetno suptilnoj glumi. Filmovi: "Romeo i Julija", "Pigmalion", "Prohujalo sa vihorom", "Intermeco".

    1944. - Jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević je, pod pritiskom britanskog premijera Vinstona Čerčila, odstranio iz izbegličke vlade sa sedištem u Londonu vođu četnika (Jugoslovenska vojska u Otadžbini) Dražu Mihailovića i potpisao ukaz o imenovanju za predsednika vlade Ivana Šubašića (bana Hrvatske). Time je otvoren put za stvaranje jugoslovenske koalicione vlade, na osnovu sporazuma Josipa Broza Tita i Ivana Šubašića.

    1946. - Pogubljen je rumunski diktator Jon Antonesku, tokom Drugog svetskog rata saveznik nacističke Nemačke. Po dolasku na vlast 1940. prisilio je na abdikaciju rumunskog kralja Karola II Hoencolerna - koji je 1938. takodje zaveo profašističku diktaturu i priključio zemlju Trojnom paktu.

    1948. - Umro je srpski političar i pisac Jaša Prodanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U kraljevini Srbiji bio je ministar prosvete i ministar privrede, a posle Drugog svetskog rata potpredsednik vlade FNRJ. Kao ministar privrede izborio je 1910. u skupštini usvajanje Zakona o radnjama, kojim su stvorene radničke i druge komore i uvedeno zaštitno radno zakonodavstvo. S Ljubom Stojanovićem osnovao je 1921. Republikansku stranku, koju je predvodio do smrti 1948. Uredjivao je više časopisa ("Narodna misao", "Odjek", "Glasnik Profesorskog društva"), priredio dve antologije narodnih pesama i pripovedaka i celokupna dela Jovana Jovanovića Zmaja, Jove Ilića, Svetislava Vulovića i Laze Lazarevića. Ostala dela: "Ustavni razvitak i ustavne borbe u Srbiji", "Vuk Karadžić i Miloš Obrenović", "Istorija političkih stranaka i struja u Srbiji", "Naši i strani", "Naša narodna književnost".

    1969. - Kandidat degolista Žorž Pompidu pobedio je na predsedničkim izborima u Francuskoj posle ostavke Šarla de Gola.

    1973. - Grčki predsednik vlade Georgios Papadopulos proglasio je i formalno republiku. Poslednji grčki kralj Konstantin II, koji se nalazio na čelu Grčke od 1964. do 1967, napustio je zemlju 1967, nekoliko meseci posle uvodjenja vojne uprave, i proglašenje republike 1973. je više bio formalni čin. Vojna vlada u Grčkoj smatrala je kralja odgovornim za veliku krizu u kojoj se nalazila zemlja, tako da je monarhiju u Grčkoj ukinula jedna izrazito desna vojna uprava.

    1973. - Britanski Honduras promenio je naziv u Belize.

    1987. - U eksploziji bombe podmetnute u helikopter kojim se prevozio iz Bejruta u Tripoli ubijen je libanski premijer Rašid Karami.

    1990. - Predsednici Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država Mihail Gorbačov i Džordž Buš potpisali su sporazum o okončanju proizvodnje hemijskog oružja i uništavanju stokova tog oružja do kraja 1992.

    1994. - Armando Kalderon Sol postao je prvi predsednik Salvadora posle okončanja gradjanskog rata koji je više od decenije potresao tu centralnoameričku zemlju.

    1996. - Ukrajina je, odlukom predsednika Leonida Kučme I nacionalnog parlamenta, postala zemlja bez nuklearnog oružja, prebacivši poslednje rakete s nuklearnim glavama u Rusiju.

    1999. - Poginuo je general-pukovnik Vojske Jugoslavije pilot Ljubiša Veličković, pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande Ratnog vazduhoplovstva i Protivvazdušne odbrane, u trenutku dok je obilazio jedinice na prvoj liniji odbrane, tokom agresije NATO pakta na Srbiju (SRJ). Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u RV i PVO JNA i VJ.

    2001. - Prema zvaničnoj verziji, nepalskog kralja Birendru, kraljicu Aišvarju i šest drugih članova kraljevske porodice ubio je u kraljevskoj palati prestolonaslednik Dipendra, koji je potom izvršio samoubistvo.

    2004. - Šiitski musliman Ijad Alavi imenovan je za predsednika prelazne vlade u okupiranom Iraku.

    2005. - Holandski glasači odbacili su na referendumu Predlog Ustava Evropske unije.

    2007. - Svih 30 putnika utopilo se nakon što se prevrnuo brod koji se kretao ka ostrvu Kjati na jezeru Viktorija u Ugandi.

    2008. - Umro je Tomi (Josef) Lapid, bivši izraelski ministar pravde i novinar. Rodjen je u Srbiji, u Novom Sadu, 1931. kao Tomislav Lampel. Bio je novinar u tiražnom "Maarivu", a docnije postaje direktor nacionalne izraelske RTV, od 1979. do 1984. Lapid je bio ministar pravde u vladi Arijela Ssarona, ali je njegova partija napustila vladajuću koaliciju 2004. zbog protivljenja preteranom finansiranju verskih institucija. Predsedavao je bordom direktora Memorijalnog centra Jad Vašem. Pisao je i literarna i dramska dela, pa i kuvare i vodiče za turiste.

    2008. - Umro je Iv Sen Loran, jedna od najistaknutijih ličnosti sveta mode. Imao je samo 21 godinu kada je izabran, nakon smrti Kristijana Diora 1957. za njegovog naslednika, što je bila posledica prethodne uspešne saradnje. Početkom 60-tih 20 v. osniva sopstvenu kuću visoke mode. Loran je bio prvi dizajner koji je, 1966. plasirao nov koncept luksuzne ženske konfekcije ("Leva obala") namenjene širem tržištu.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  3. #978

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 2. jun






    1624. Rođen poljski vojskovođa i kralj Jan III Sobjeski. Oslobodio Beč turske opsade 1683. i sprečio dalji prodor Turaka u srednju Evropu. Slavljen kao spasilac Evrope i njene kulture.

    1740. Rođen francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad, poznat kao Markiz de Sad. Njegovi romani smatraju se patološkom pornografijom, ali i delima koja ruše ustaljene društvene norme. Od njegovog prezimena potiče izraz sadizam.

    1771. Rusija u ratu s Turskom preuzela poluostrvo Krim.

    1790. U Novom Sadu otvorena prva knjižara. Vlasnik Emanuel Janković štampao u svojoj štampariji i prvi katalog knjiga.

    1840. Rođen engleski pisac Tomas Hardi. Važio za najboljeg engleskog pisca svog vremena, ali zbog slobodoumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob s društvenim konvencijama.

    1857. Rođen engleski kompozitor i violinista Edvard Vilijam Elgar. Njegova dela znatno doprinela obnovi engleske muzike na prelazu u XX vek.

    1882. Umro italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima, 1.000 crvenih košulja, 1860. oslobodio Siciliju vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj. Izabran za poslanika Rima 1874, ali odbio počasti kralja Viktora Emanuela, odnosno titule vojvode i maršala.

    1904. Rođen američki olimpijski šampion i filmski glumac Džoni Vajsmiler. Prvi uspeo da 100 metara prepliva za manje od minut. Osvojio tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928. Poznatiji kao tumač glavne uloge u filmovima o Tarzanu.

    1924. Kongres SAD priznao državljanstvo Indijancima, starosedeocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD.

    1940. Rođen grčki kralj Konstantin II, poslednji monarh Grčke. Krunu nasledio od oca Pavla I, 1964, a tri godine kasnije, kada je vojna hunta preuzela vlast u Grčkoj, primoran da ode u izgnanstvo. Vojne vlasti 1973. ukinule monarhiju.

    1946. Italijani se na referendumu izjasnili za republiku i odbacili monarhiju Savojske dinastije.

    1949. Država Transjordanija promenila naziv u Hašemitska Kraljevina Jordan.

    1953. Engleska kraljica Elizabeta II krunisana u Vestminsterskoj katedrali u Londonu. Prvo krunisanje koje je prenosila televizija.

    1955. Jugoslovenski i sovjetski lider Josip Broz Tito i Nikita Hruščov potpisali Beogradsku deklaraciju, kojom su normalizovani odnosi SFRJ i SSSR, narušeni rezolucijom Informbiroa 1948.

    1965. U eksploziji mine u japanskom rudniku uglja blizu Fukuoke poginulo najmanje 200 rudara.

    1966. Američki vasionski brod Servejer izveo prvo uspešno meko spuštanje na Mesec i počeo da šalje prve slike Mesečeve površine.

    1969. U sudaru australijskog nosača aviona Melburn i američkog razarača Frenk E. Evans u Južnokineskom moru poginula 74 američka mornara.

    1979. Papa Jovan Pavle II stigao u Poljsku, u prvu posetu nekog pape jednoj komunističkoj zemlji.

    1983. SSSR sa satelita u Zemljinoj orbiti lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje Venere.

    1987. Umro španski gitarista Andres Segovija. Proslavio se interpretacijama klasične muzike na gitari. Za taj instrument transkribovao kompozicije Baha i Hendla.

    1992. Danci se na referendumu izjasnili protiv Mastrihtskog ugovora Evropske unije.

    1993. Na prvim slobodnim izborima u Burundiju Melhior Ndadaje pobedio vojnog predsednika Pjera Bujoju, čime je u toj afričkoj zemlji prvi put neki pripadnik većinskog plemena Hutu postao šef države.

    1997. Timoti Makvej proglašen krivim za podmetanje bombe u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju 1995, kada je poginulo 168 ljudi. Makvej osuđen na smrt i pogubljen na električnoj stolici 10. juna 2001.

    1997. Umrla američka teniserka Jelen Jakobs. Tokom karijere osvojila četiri američke titule u singlu, a Vimbldon 1936, kada je proglašena prvom igračicom sveta.

    1998. Srpska policija u Beogradu presrela i brutalno pretukla studente koji su krenuli prema zgradi Vlade Srbije kako bi protestovali zbog Zakona o univerzitetu.

    1999. Žene Japana izborile se za pravo upotrebe pilula za kontracepciju, tri decenije pošto se pilula pojavila na Zapadu.

    2000. Glavna tužiteljka Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu Karla del Ponte izjavila u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija da nema osnova za pokretanje istrage o ratnim zločinima NATO-a tokom bombardovanja Jugoslavije 1999.

    2001. Vlada Kolumbije i pobunjenici, pripadnici levičarskog pokreta FARC, potpisali sporazum kojim je dozvoljena prva razmena zatvorenika u 37 godina dugom ratu.

    2002. Na referendumu u Švajcarskoj usvojen predlog za ublažavanje strogog zakona o abortusu kako bi zakonodavstvo u toj oblasti bilo približeno pravnoj regulativi drugih evropskih država.

    2004. Umro bugarski operski pevač Nikolaj Giaurov.

    2005. Umro Džordž Majkan, legendarni američki i svetski košarkaš i prva superzvezda NBA.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #979

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan - 3. jun








    1098. - Posle petomesečne opsade u Prvom krstaškom ratu, krstaši su zauzeli grad Antiohiju (danas Antakija na jugu Turske).

    1657. - Umro je engleski lekar Vilijam Harvi, osnivač moderne fiziologije, koji je otkrio prirodu cirkulacije krvi i srca kao pumpe. Naučno tumačenje o radu srca i fiziologiji krvotoka ustanovio je eksperimentima na životinjama.

    1808. - Rodjen je američki državnik Džeferson Dejvis, predsednik Konfederacije Država Amerike (11 otcepljenih južnih država SAD) tokom gradjanskog rata od 1861. do 1865. Kao senator Misisipija od 1847. do 1851. i ministar rata od 1853. do 1857. podržavao je tradicionalni poredak (robovlasništvo) u južnim državama, kao i samostalnost pojedinih država članica u odnosu na centralnu vlast SAD. Posle poraza Konfederacije u gradjanskom ratu uhapšen je, ali je 1867. pušten iz zatvora bez sudjenja.

    1875. - Umro je francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", remek dela francuskog muzičkog realizma, jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih operskih kompozitora. Ostala dela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u C-duru".

    1886. - Rođen je srpski socijalista i publicista Kosta Novaković, jedan od prvaka Srpske socijaldemokratske partije, koji je na osnivačkom kongresu Komunističke partije Jugoslavije 1919. izabran za člana Izvršnog odbora Centralnog partijskog veća. Izmedju dva svetska rata uređivao je više partijskih listova, biran je u Centralni komitet i bio delegat KPJ na Četvrtom i Šestom kongresu Kominterne. Zbog revolucionarne delatnosti 1924. osuđen je na šest meseci, a 1926. na pet godina robije. Iz zatvora je pobegao 1927. i emigrirao u Sovjetski Savez, gde je 1937. uhapšen u staljinističkim čistkama i likvidiran - pretpostavlja se 1938.

    1896. - U Moskvi je potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u sledećih 15 godina, a Kina je odobrila Rusiji da koristi železnicu u severnoj Mandžuriji.

    1899. - Umro je austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom sveta, uključujući Beograd. Štraus je pokazivao veliko interesovanje za srpsku muzičku baštinu i po srpskim motivima je napisao operetu "Jabuka" čijim koncertnim izvodjenjem je veliki kompozitor 1894. u Beču obeležio pola veka umetničkog rada. Dela: operete "Slepi miš", "Ciganin baron", "Noć u Veneciji", "Jabuka", valceri "Na lepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pesme".

    1906. - Rođena je francuska pevačica i igračica afroameričkog porekla Žozefina Beker, koja se u Drugom svetskom ratu uključila u pokret otpora protiv nemačkih nacista, za šta je odlikovana najvišim francuskim ordenima. Svetsku slavu stekla je posle 1925, kad je počela da nastupa u pariskim kabareima "Foli Beržer" i "Kazino d Pari". Pevala je šansone, obogativši te tipično francuske pesme elementima džeza. Kao istaknuti borac protiv rasizma - s čijom se neljudskošću suočila u ranoj mladosti - usvojila je mnoštvo siročadi različitih rasa, odgajajući ih u duhu bratstva i ljudske solidarnosti, koje je izdržavala od prihoda s gostovanja širom sveta.

    1917. - Proglašena je "nezavisnost" Albanije pod italijanskom zaštitom. Albanija je prethodno ustanovljena kao država nakon Balkanskih ratova, prvi put u istoriji, najviše pod uticajem Austro-Ugarske, da Srbiji ne bi bio dozvoljen izlaz na more.

    1924. - Umro je češki pisac jevrejskog porekla Franc Kafka. Pošto za života gotovo i nije objavljivao svoje radove bio je do 1945. nepoznat. Glavninu spisa, uključujući pisma i "Dnevnike", izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkine izričite instrukcije da budu spaljeni. Njegovo delo, najvećim delom, je prikaz apsolutne nezaštićenosti pojedinca u savremenom društvu, u kom je čovek neretko suočen sa potpuno nevidljivim i neprepoznatljivim silama i motivima. Dela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovetke "Presuda", "Preobražaj", "U kažnjeničkoj koloniji", "Seoski lekar", "Umetnik u gladovanju".

    1926. - Rođen je američki pisac Alen Ginzberg, jedan od duhovnih predvodnika "bit" generacije. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme", objavljena 1956, smatra se najzačajnijim poetskim delom bit pokreta pedesetih godina 20. veka. Ostala dela: "Kadiš", "Prazno ogledalo", "Indijski dnevnici", "Sendviči stvarnosti", "Planetarne vesti", "Pad Amerike".

    1937. - Vojvoda od Vindzora, bivši britanski kralj Edvard VIII, u Francuskoj se venčao sa, prethodno dva puta razvedenom, Amerikankom Volis Simpson, zbog koje je abdicirao u decembru 1936.

    1940. - Okončana je evakuacija savezničkih snaga iz Francuske u Drugom svetskom ratu, koje nisu bile u stanju da se odupru nemačkim trupama. U operaciji nazvanoj "Dinamo", iz luke Denkerk brodovima je evakuisano više od 337.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika.

    1963. - Umro je rimski papa italijanskog porekla Jovan XXIII poglavar rimokatoličke crkve od 1958, vodja reformatorske crkvene struje. Sazvao je 1962. Drugi ekumenski koncil (sabor) kada su nagoveštene dalekosežne reforme unutar rimokatoličke crkve, koje su docnije i sprovedene.

    1965. - Američki astronaut Edvard Vajt izašao je iz svemirskog broda "Džemini 4" koji je kružio oko Zemlje i tako postao prvi Amerikanac koji je "šetao" kosmosom, tri i po meseca posle ruskog kosmonauta Alekseja Leonova.

    1968. - U Beogradu su izbile masovne studentske demonstracije, započete nemirima prethodne noći. Bili su to najveći protesti u socijalističkoj Jugoslaviji od Drugog svetskog rata. Uzrok nezadovoljstva bio je u velikom raskoraku između - sve većeg socijalnog raslojavanja i udaljavanja od proklamovanih ideala - i zvanične propagande o "socijalnoj pravdi i vodećoj ulozi radničke klase". Demonstracije na tragu velikih studentskih protesta održavanih tada širom Evrope, na ulicama Beograda rasturene su silom, a zatim su nastavljene unutar univerzitetskih zgrada, najviše na Filozofskom fakultetu (Kapetan Mišino zdanje). Sedmog dana protesta predsednik Josip Broz Tito obratio se javnosti podržavši, deklarativno, većinu studentskih zahteva, što je za posledicu imalo prestanak nemira. U narednom periodu nekolicina nastavnika Filozofskog fakulteta, za koje se verovalo da su inspiratori, odstranjeni su iz nastave.

    1973. - Sovjetski supersonični avion "Tupoljev 144" srušio se u blizini Pariza tokom pariske vazduhoplovne izložbe, usmrtivši svih šest članova posade i sedam francuskih seljaka.

    1976. - Bivši predsednik Bolivije Huan Hose Tores pronađen je ubijen u Argentini.

    1989. - Umro je iranski verski vodja ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, posle zbacivanja šaha (cara) Mohameda Reze Pahlavija, vratio u Iran iz izbeglištva i preuzeo vlast. Uspostavio je neku vrstu teokratske autokratije. Proklamovao je ideju izvoza islamske revolucije, sto je dovelo do podrške raznim oružanim grupacijama širom sveta, pa i teroristima.

    1995. - Ministri odbrane zemalja NATO doneli su odluku o stvaranju Snaga za brzo reagovanje u BiH.

    1997. - Vodja Socijalističke partije Lionel Žospen postao je predsednik vlade Francuske posle ubedljive pobede levice na parlamentarnim izborima.

    1998. - Prilikom izletanja sa koloseka putničkog voza u blizini severnog nemačkog grada Cele poginulo je najmanje 100 ljudi.

    1999. - Predsednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević prihvatio je mirovni predlog koji su u Beograd doneli međunarodni posrednici Marti Ahtisari i Viktor Černomirdin. Odmah potom Skupština Srbije je na vanrednoj sednici usvojila Dokument za postizanje mira, odnosno plan SAD, Evropske unije i Rusije o dolasku međunarodnih snaga, pod mandatom Ujedinjenih nacija, na Kosovo i Metohiju. Prihvatanje ovog dokumenta bilo je preduslov da se prekine agresija NATO na SRJ.

    1999. - Sazvano je zasedanje nove skupštine Nigerije, čime je posle više od 15 godina okončana vladavina vojnim dekretima u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji.

    2000. - Planinar Dragan Jaćimović postao je prvi Srbin koji se popeo na najviši svetski vrh Mont Everest.

    2005. - Umro je španski političar Jon Idigoras, osnivač i istorijski lider baskijske partije Heri Batasuna.

    2006. - Poginulo je 28 osoba, a 68 je ranjeno u eksploziji automobila-bombe na glavnoj pijaci u Basri, na jugu Iraka.

    2006. - Skupština Crne Gore usvojila je Odluku o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore, prema kojoj je ona nezavisna država sa punim medjunarodno pravnim subjektivitetom.

    Danas je hrišćanski praznik Sveti car Konstantin i carica Jelena. Crkva je taj rimski carski par proglasila svetiteljima, pošto je car Konstantin I Veliki, Milanskim ediktom 313. dopustio hrišćanima slobodu ispovedanja vere. Presudno je pomogao Crkvi i na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. u borbi protiv arijanizma.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  5. #980

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 4. jun






    1133. Nemački kralj Lotar II krunisan za rimskog cara, tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

    1783. Francuski izumitelji, braća Etjen i Žozef Mongolfje, prvi put demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom.

    1798. Umro italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt. Tokom burnog života bio sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, u istoriju ušao kao neumorni ljubavnik.

    1831. Belgijski Kongres proglasio princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

    1859. Rođen srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju.

    1867. Rođen finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsednik Finske od 1944. do 1946. Prema njegovoj zamisli između dva svetska rata izgrađena Manerhajmova linija odbrane prema SSSR, duž sovjetsko-finske granice.

    1916. Kod Ljvova, u I svetskom ratu, počela ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom fronut i u Italiji. Brusilov u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.

    1920. U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante, posle I svetskog rata, potpisale mirovni ugovor s Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo van matične zemlje, najviše u Rumuniji.

    1941. U izbeglištvu u Holandiji umro Fridrih Vilhelm II, pruski kralj i nemački car. Sprovodio politiku ekspanzije Nemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih poseda. U novembru 1918. primoran da abdicira.

    1942. Počela četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u II svetskom ratu.

    1943. Vojnim pučem zbačen predsednik Argentine Ramon Kastiljo.

    1944. Savezničke trupe ušle u Rim, u II svetskom ratu.

    1946. General Huan Peron izabran za predsednika Argentine. Oboren vojnim pučem 1955, potom živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore i ponovo izabran za predsednika. Posle njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela njegova supruga Izabela Peron.

    1971. Umro mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač. Ministar u vladi Imrea Nađa 1956, po njegovom padu privremeno proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

    1989. Kineske vlasti tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima, poginulo 300 osoba, 7.000 povređeno, a prema izveštajima većine svetskih medija poginulo više hiljada ljudi.

    1989. Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj posle skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret Solidarnost nadmoćno pobedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa Solidarnosti Leh Valensa u decembru 1990. postao predsednik Poljske.

    1991. Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnela ostavku posle generalnog štrajka koji je trajao 20 dana.

    1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio slanje naoružanih trupa u Bosnu i Hercegovinu radi zaštite šest "zona bezbednosti", odnosno Sarajeva, Tuzle, Žepe, Srebrenice, Goražda i Bihaća, sa ovlašćenjem da upotrebe oružje. Odobreno i dejstvo NATO-avijacije.

    1996. Evropska raketa Arijana 5 eksplodirala 40 sekundi po lansiranju.

    2003. U Obiliću na Kosovu u svojoj kući ubijena tri člana porodice Stolić, supružnici Slobodan i Radmila i njihov sin Ljubinko. UNMIK ponudio 50.000 dolara nagrade za informacije koje bi dovele do hapšenja počinilaca.

    2003. Vlada Hrvatske na šest meseci suspendovala vizni režim za građane Srbije i Crne Gore, na snazi oko 12 godina.

    2003. Na izborima u Togu predsednik Gnasingbe Ejadema osvojio novi petogodišnji mandat. Na čelo države došao vojnim udarom 1967. i važi za afričkog lidera koji najduže vlada.

    2004. U Rimu umro italijanski komičar Nino Manfredi, poslednji iz četvorke italijanskih komičara, u kojoj su bili i Toto, Vitorio Gasman i Alberto Sordi.

    2006. Pobedom na predsedničkim izborima, bivši predsednik Alan Garsia vratio se na političku scenu Perua, nakon što je njegova vlada osamdesetih godina svoj mandat završila ekonomskim krahom, pobunjeničkim nasiljem i optužbama za zloupotrebu položaja.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #981

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 5. jun









    754. Ubijen Bonifacije, Apostol Nemačke, misionar pape Grgura II. Tokom misije među germanskim plemenima, od 719, osnovao biskupije u više mesta na germanskom području. Ubio ga paganin Frizijac.

    1723. Rođen škotski ekonomista i filozof Adam Smit. Uz Dejvida Rikarda najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije.

    1806. Napoleon Holandiju proglasio kraljevinom i za kralja postavio svog brata Luja Bonapartu.

    1819. Rodjen engleski astronom i matematičar Džon Kauč Adams. Na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana odredio, skoro istovremeno sa Irbenom Leverjeom, putanju Neptuna.

    1826. Umro nemački kompozitor i pijanist Karl Marija fon Veber, jedan od kreatora romantičnog izraza u nemačkoj muzici.

    1827. Turske trupe zauzele Akropolj i ušle u Atinu, posle sloma ustanka za oslobođenje Grčke.

    1837. Srpski knez Miloš Obrenović postavio prve ekonome. Zadatak ekonoma bio da savetuju seljake i nastoje da svaki od njih zaseje određenu izvesne količine određenih kultura.

    1873. Pod pritiskom Velike Britanije, sultan Zanzibara Said bin Bargaš zatvorio zanzibarsko tržište robova.

    1878. Rođen meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja, lider seljačke revolucije u Meksiku, od 1910. do 1917. Uz Emilijana Zapatu najpopularniji meksički narodni predstavnik. 1966. proglašen za nacionalnog junaka.

    1883. Rođen engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz. Napisao "Opštu teoriju zaposlenosti, kamate i novca". Knjiga donela radikalan zaokret u ekonomskoj teoriji.

    1887. Rođen srpski lekar Kosta Todorović, infektolog i mikrobiolog, član Srpske akademije nauka i umetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu. Pored naučnih, značajan njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene.

    1898. Rođen španski pesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka, jedna od najznačajnijih ličnosti španske književnosti XX veka. Pripadnici Frankove civilne garde streljali ga 1936.

    1915. Žene u Danskoj dobile pravo glasa.

    1916. Britanski feldmaršal irskog porekla, lord Horejšo Herbert Kičener, osvajač Sudana i ministar rata u i svetskom ratu, potonuo sa oklopnom krstaricom Hempšir koja je, ploveći u Rusiju, naletela na minu.

    1941. U Smederevskoj tvrđavi, tokom II svetskog rata, eksplodiralo skladište municije nemačke vojske. Poginulo više
    hiljada ljudi, srušeno i oštećeno više stotina kuća. Uzrok eksplozije ostao nepoznat.

    1945. Predstavnici SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske u Berlinu potpisali Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Nemačkom u II svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone.

    1947. Državni sekretar SAD Džorž Maršal izneo plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u II svetskom ratu. "Maršalov plan", kojim su SAD od 1948. do 1952. dodelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, usvojen iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.

    1967. Počeo rat Izraela i Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage u narednih šest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, deo Jordana i Golansku visoravan u Siriji.

    1968. Palestinac Sirhan Sirhan u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio senatora SAD Roberta Kenedija, mlađeg brata Džona Kenedija, predsednika SAD ubijenog u atentatu 1963. u Dalasu. Robert Kenedi narednog dana podlegao povredama.

    1972. U Stokholmu počela prva konferencija Ujedinjenih nacija posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove okoline.

    1975. Suecki kanal, zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo otvoren za međunarodni saobraćaj.

    1992. Jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile kasarnu Maršal Tito u Sarajevu. Završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.

    2000. Poslednjeg dana posete Rusiji predsednik SAD Bil Klinton govorio u Državnoj dumi. Prvi predsednik SAD koji se obratio parlamentu Rusije.

    2000. Apelacioni sud u Santjagu ukinuo poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu, otvarajući put za sudski proces zbog zločina u Čileu tokom njegovog režima. Sud naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim.

    2001. Laburistička stranka ubedljivo pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, Toni Bler postao prvi premijer laburista s dva uzastopna mandata.

    2001. UN obeležile 20 godina od pojave side. Prema procenama, do tada 58 miliona ljudi zaraženo HIV-om, više od 22 miliona umrlo.

    2003. SAD i Južna Koreja postigle dogovor o izmeštanju trupa SAD iz demilitarizovane zone koja je razdvajala Južnu i Severnu Koreju. Trupe SAD izmeštene u baze južno od te zone.

    2004. U 93. godini umro bivši predsednik SAD Ronald Regan. Za vreme njegovog mandata, od 1981. do 1989, došlo do otopljavanja odnosa s Rusijom, čiji je predsednik bio Mihail Gorbačov, a dva državnika zaključila mnogo sporazuma u cilju zaustavljanja trke u naoružanju.

    2005. Na referendumu u Švajcarskoj odlučeno je da se ta država pridruži "šengenskoj zoni".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #982

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 7. jun


    1494. Portugalija i Španija potpisale su sporazum u Tordesiljasu o podeli Novog sveta. Granicu je odredio papa Aleksandar VI da bi sprečio sukobe kolonijalnih sila. U 17. i 18. veku u borbu za kolonije umešali su se Englezi i Holanđani koji nisu poštovali papinu podelu.

    1502. Rođen Ugo Buonkompanjo, papa Grgur XIII od 1572. do 1585.Reformisao je julijanski kalendar (1582), koji je kasnije po njemu nazvan Gregorijanski.

    1523. Nakon pobede nad Dancima, Gustav Vasa proglašen je,kao Gustav I, kraljem Švedske. Time je ukinuta Kalmarska unija formirana 1397. između Švedske, Danske i Norveške.

    1848. Rođen je francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj ekspresionizma i na formiranje fovizma ("Materinstvo", "Beli konj", "Plemkinja", "Dve devojke s Tahitija").

    1848. Umro je ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski, osnivač ruske realističke estetike.Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti nazvanog "naturalna škola", a kao uzor isticao je Gogoljeva dela ("Pismo Gogolju", "Književne maštarije").

    1861. U američkom gradu Nju Orleansu izvedena je prva predstava striptiza.

    1862. SAD i Velika Britanija su potpisale sporazum o suzbijanju trgovine robljem.

    1896. Rođen je mađarski državnik Imre Nadj, premijer od 1953. do oktobra 1956, kada je u Mađarskoj izbila antikomunistička pobuna. Pobuna je ugušena sovjetskom intervencijom, a Nadj je uhapšen i osuđen na smrtnu kaznu koja je izvršena u junu 1958.

    1905.
    Norveški parlament doneo je odluku o raskidu unije sa Švedskom i srgnuo s prestola kralja Oskara I koji se protivio toj odluci. Za novog kralja izabran je danski princ Karl pod nazivom Hakon VII.

    1920. Rođen je francuski političar i publicista Žorž Marše, generalni sekretar Francuske Komunističke partije od 1972. do 1994. i, uz Enrika Berlinguera i Santijaga Karilja, jedan od protagonista reformi u komunističkom pokretu u Zapadnoj Evropi početkom osamdesetih godina prošlog veka.

    1921. Otvoren je prvi parlament Severne Irske.

    1929. Ponovo je uspostavljena Papska država Vatikan u Rimu.Crkvena država prestala je da postoji 1870. kada je sa gradom Rimom inkorporirana u ujedinjenu Italiju.

    1935.
    Umro je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je razne oblasti hemije, a najvažniji su njegovi radovi iz organske hemije i elektrosinteze.

    1935. Umro je ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji je metodom klimatizacije uzgajio nove otporne vrste južnih biljaka (trešnja, kajsija, vinova loza) i na taj način proširio njihov areal prema severu.

    1939.
    Kralj DŽordž VI i kraljica Elizabeta došli su u posetu SAD.To je bila prva poseta britanskog monarha ovoj zemlji.

    1942. Okončana je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej,u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu; Počeo je nemački napad na Sevastopolj.

    1948. Predsednik Čehoslovačke Eduard Beneš podneo je ostavku, ne želeći da potpiše novi ustav prema kojem su komunisti preuzeli vlast u zemlji.

    1971. Sovjetski vasionski brod "Sojuz II" spojio se u zemljinoj orbiti sa svemirskom stanicom "Saljut".

    1973. Kancelar Zapadne Nemačke Vili Brant doputovao je u Izrael, u prvu posetu jednog zapadnonemačkog lidera ovoj zemlji.

    1974. U Ivanjici je puštena u rad prva zemaljska satelitska stanica u Jugoslaviji za medjukontinentalne telefonske linije i TV programe.

    1980. Umro je Henri Miler, jedan od najpoznatijih američkih pisaca. Najpoznatija dela "Rakova obratnica" (1934) i "Jarčeva obratnica" (1939), dugo zabranjivane u SAD, objavio je u Parizu, gde je radio kao novinar.

    1981. Izraelski avioni su razorili irački nuklearni reaktor "Osirak" blizu Bagdada.

    1988.
    U Bangladešu je islam proglašen državnom religijom, a jake policijske snage stavljene su u stanje pripravnosti da bi sprečile proteste protivnika ove odluke.

    1990. Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao je zabranu prodaje kompjutera i telekomunikacione opreme ŠSR-u dok Moskva ne otpočne pregovore o nezavisnosti Litvanije.

    1992. Sedam dana nakon poslednjeg dogovora o prekidu vatre, borbe na bosansko-hercegovačkom ratištu su nastavljene. U Sarajevu su artiljerijski dueli trajali po dvadest sati.

    1993. U saobraćajnoj nesreći u Nemačkoj poginuo je jedan od vrhunskih svetskih košarkaša Dražen Petrović (28 ), koji je bio i jedan od najboljih hrvatskih košarkaša svih vremena i državni reprezentativac bivše Jugoslavije.

    1996. Vojna hunta Mjanmara (bivša Burma) donela je zakon kojim je onemogućila rad Nacionalne lige za demokratiju, glavne opozicione partije pod vođstvom Aung San Su Chi, dobitnice Nobelove nagrade za mir.

    1998. Jake policijske snage Republike Srbije rasturile su u Prištini proteste kosovskih Albanaca koji su 57. dan uzastopno protestovali protiv srpskih vlasti pod motom "Kosovo-najveći zatvor na svetu".

    1999. U Indoneziji su održani demokratski parlamentarni izbori, prvi put nakon 40 godina.

    2000. U Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke poginule su 22 osobe, među kojima i jedan ministar, a oko 600 je ranjeno kada je bombaš-samoubica aktivirao eksploziv na proslavi Dana ratnih heroja u tom gradu.

    2001. Bivši argentinski predsednik Karlos Menem stavljen je u kućni pritvor, zbog navodne trgovine oružjem. Šest meseci kasnije ukinut mu je pritvor u nedostatku dokaza.

    2005. Umrla je En Benkroft, dobitnica Oskara i Tonija, čiju su karijeru obeležile uloge učiteljice Helen Keler u filmu "Čudotvorka" i zavodljive gospođe Robinson u "Diplomcu" filmskoj ikoni iz 1967. godine.

    2006. Američki bombarderi ubili su Abu Musaba al-Zarkavija lidera iračkog ogranka al-Kaide.

    2008. Umro je Dino Rizi jedan od najvećih italijanskih reditelja, u čijim su filmovima igrali poznati italijanski glumci,među kojima su Sofija Loren, Vitorio Gasman, Alberto Sordi.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #983

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 8. jun







    632. U Medini je umro Abul Kasim Muhamed, osnivač islama,monoteističke religije zasnovane na "Kuranu". Sproveo je političko i versko ujedinjenje Arapa i time stvorio osnovu za njihovu vojno-političku i kulturnu ekspanziju prema Istoku i prema Zapadu.

    1695. Umro je holandski astronom, matematičar i teorijskifizičar Kristijan Hajgens. Otkrio je 1655. Saturnov prsten i jedan njegov satelit, objasnio način prostiranja svetlosti i konstruisao časovnik sa klatnom.

    1809. Umro je engleski političar i pisac Tomas Pejn, autor dela "Zdrav razum" i "Američka kriza" u kojima je podržao "Deklaraciju nezavisnosti" američkih kolonija.

    1810. Rođen je nemački kompozitor Robert Šuman,jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma ("Koncert u a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir, koncerti za violončelo, ciklusi solo pesama).

    1869. Rođen je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton i industrijski građevinski materijal. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.

    1871. Austrougarski car Franc Jozef i objavio je odluku o ukidanju Vojne krajine koja je sprovedena 1873. godine. Krajina je predstavljala austrijski granični pojas prema Turskoj, nakon uspostavljanja dvojne Austro-Ugarske monarhije (1867), kada je uvedena opšta vojna obaveza, izgubila je vojni značaj.

    1876. Umrla je francuska književnica Žorž Sand,preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča ("Indijana", "Lelija", "Đavolja bara", "Majstori trubači", "Povest mog života"). Ostavila je i obimnu prepisku i memoare.

    1883.
    Francuska je uspostavila potpunu kontrolu nad Tunisom,njenim protektoratom od 1881. Tunis je stekao nezavisnost 1956.

    1916. Rođen je engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik, dobitik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio je strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju naslednih osobina.

    1921. Rođen je indonežanski general i diktator Suharto. Uzpomoć vojske 1967. je postao premijer preuzevši ingerencije i šefa države Ahmeda Sukarna. Od 1968. je predšednik Indonezije do 1998. kada je pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira bio prinuđen da podnese ostavku.

    1929. Margaret Bondfild je postavljena za ministrarada, prva žena član vlade u britanskoj istoriji.

    1940. Nemačke krstarice "Šarnhorst" i "Gnajsenau" su u Drugomsvetskom ratu potopile britanski nosač aviona "Glorijus" i razarače "Ardent" i "Akasta". Poginulo je više od 1.500 ljudi.

    1941. Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske su u Drugomsvetskom ratu izvršile invaziju Sirije da bi sprečile osnivanje baza Sila osovine.

    1942. Japanske podmornice su u Drugom svetskom ratu bombardovalenajveći australijski grad Sidnej.

    1943. Umro je srpski matematičar Mihajlo Petrović,osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije.

    1946. Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman,dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. ("Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima").

    1965. Armija SAD u Južnom Vijetnamu je dobila ovlašćenje dapreduzima ofanzivne operacije.

    1986. Uprkos optužbama da je kao nacistički oficir u Drugom svetskom ratu odgovoran za zločine u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm izabran je za predsednika Austrije. Bojkotovao ga je gotovo ceo svet.

    1993. U svom pariskom stanu ubijen je Rene Buske,šef francuske policije za vreme nacističke okupacije zemlje u Drugom svetskom ratu.

    1995. Grupa američkih marinaca uspešno je okončala akcijuspašavanja kapetana Skota O'Grejdija, čiji je avion F-16 šest dana ranije u severozapadnoj Bosni oborila vojska bosanskih Srba.

    1998. Umro je nigerijski general Sani Abača, a vlast je preuzeo general Abdulsalam Abubakar, deveti vojni šef države u istoriji Nigerije.

    2001. Briselski sud proglasio je krivim i zatražio doživotnu robiju za četiri osobe, među kojima dve opatice, zbog zločina počinjenih u Ruandi. Savet ministara Ruande saopštio je u decembru da je u toj zemlji 1994. ubijeno više od milion ljudi.

    2001. U jednoj školi u Ikedi (Japan) mentalni bolesnik usmrtioje nožem osam učenika, a 15 nastavnika i učenika ranio. To je najveće masovno ubistvo u toj zemlji od 1995. kada je od trovanja gasom u podzemnoj železnici u Tokiju 1995. umrlo 12, a hiljade osetilo poledice trovanja.

    2004.
    Predsednik Kine Hu Đintao doputovao je u posetu Poljskoj.To je
    prva poseta nekog šefa kineske države Varšavi posle 55 godina.

    2006. Francuskinja Rafaela le Guvelo je prva osoba koja je prešla Indijski okean na dasci. Ona je provela 60 dana na specijalno dizajniranoj dasci, dugačkoj sedam metara.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #984

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 9. jun








    68 - Rimski car Neron izvršio je samoubistvo pošto ga je Senat proglasio neprijateljem naroda i osudio na smrt.

    1357 - U Pragu je počela izgradnja kamenog mosta preko reke Vltave koji je dobio naziv Karlov most po imenu tadašnjeg imperatora Nemačko-rimskog carstva i češkog kralja Karla IV. Prema predanju, datum početka izgradnje odredili su astrolozi.

    1462 - Poslednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, otkazao je danak turskom sultanu Mehmedu II i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina. Turci su 1463. osvojili Bosnu i pogubili kralja Stjepana.

    1672 - Rođen je Petar I Aleksejevič Romanov (Petar Veliki), car Rusije od 1682. do 1725, reformator države i društva. Osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine ("Vedomosti"), pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao je novu prestonicu - Sankt Peterburg.

    1781 - Rođen je engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson, konstruktor lokomotiva. U Njukaslu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva, a njegova lokomotiva vukla je 1825. na pruzi Stokton-Darlington prvi putnički voz na svetu.

    1815 - Završen je Bečki kongres koji je zasedao od septembra 1814, kada su ga sazvale velike sile da bi otklonile posledice Francuske revolucije i Napoleonovih ratova u evropskim zemljama. Predstavnik Srba u Beču, prota Matija Nenadović, pokušao je preko ruskog cara Aleksandra I da zainteresuje Bečki kongres za srpsko pitanje, ali nije uspeo zbog protivljenja Austrije i Engleske.

    1870 - Umro je engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih i najčitanijih engleskih pisaca ("Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Stara prodavnica retkosti").

    1874 - Umro je indijanski vojskovođa Kočiz, poglavica apačkog plemena Čirikahua, vođa Indijanaca u borbama protiv belih doseljenika i američke vojske na jugozapadu SAD.

    1875 - Na brdu Gradac kod Nevesinja izbio je jedan od prvih većih sukoba Hercegovaca sa Turcima u Bosansko-hercegovačkom ustanku (1875-78 ). Ustanak, nazvan "Nevesinjska puška", brzo se širio i za mesec dana zahvatio je i Bosansku krajinu.

    1892 - Rođen je američki kompozitor Kol Porter, autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneti i na film.

    1898 - Potpisan je sporazum kojim je Kina ustupila Velikoj Britaniji Hong Kong na 99 godina. Hong Kong je vraćen Kini 1. jula 1997. godine.

    1914 - U Beogradu je svečano otkriven spomenik srpskom prosvetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca. Spomenik je postavljen na ulaz u Kalemegdan, a posle Prvog svetskog rata je prenet u park na Studentskom trgu.

    1923 - U Bugarskoj je državnim udarom oborena vlada premijera Aleksandra Stamboliskog, lidera Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske. Nekoliko dana posle prevrata, Stamboliski i njegovi saradnici su ubijeni.

    1928 - Engleski mikrobiolog Aleksandar Fleming pronašao je penicilin. Njegovo otkriće primenjeno je tek 10 godina kasnije kada su ga Hauard Flori i Ernst Čejn primenili kao prvi antibiotik. Fleming, Flori i Čejn su 1954. podelili Nobelovu nagradu za medicinu.

    1945 - Predsedništvo Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) donelo je Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kojeg je država preuzela imovinu Trećeg rajha i državljana Jugoslavije koji su sarađivali sa okupatorom.

    1945 - Jugoslavija je s Velikom Britanijom i SAD postigla sporazum kojim je Julijska krajina podeljena na dve okupacione zone - "A" i "B". Prva je potpala pod savezničku, druga pod jugoslovensku vojnu upravu.

    1972 - Američki bombarderi su napali Hanoj i Hajfong. To je bilo najžešće bombardovanje Severnog Vijetnama od početka Vijetnamskog rata.

    1991 - Od erupcije vulkana na planini Pinatubo na Filipinima poginulo je oko 100 ljudi, a 250.000 je ostalo bez domova.

    1995 - Kolumbijska policija je uhapsila vođu kartela Kali Hilberta Rodrigesa Orehuelu, šefa najvećeg svetskog sindikata droge.

    1999 - Predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova. Time je okončan vazduhoplovni napad NATO na SRJ, a na Kosovu su, na osnovu rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244, raspoređene međunarodne snage, među kojima je najveći broj vojnika iz zemalja članica NATO-a. Sa povlačenjem vojske i policije, sa Kosova su počeli masovno da odlaze Srbi i Crnogorci.

    1999 - Prema izveštajima državnih medija, više od 2.000 ljudi je ubijeno, a oko 5.000 ranjeno u napadu NATO na SR Jugoslaviju, koje je počeo 24. marta. Teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće i spomenici kulture.

    2000 - Savet bezbednosti UN produžio je mandat mirovnim snagama UN na Kosovu, ne obazirući se na zahtev SR Jugoslavije da se te snage povuku.

    2000 - Umro je američki vajar Džordž Sigal, jedan od najpoznatijih predstavnika pop-arta.

    2001 - Pakistanski sud osudio je bivšu premijerku Benazir Buto na tri godine zatvora, zbog odbijanja da se pojavi u sudu pred kojim je optužena za korupciju.

    2003 - Papa Jovan Pavle II je petodnevnim boravkom u Hrvatskoj okončao stotu posetu nekoj stranoj zemlji.

    2004 - Bivša kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir Lejla Zana iz Turske oslobođena je posle deset godina provedenih u zatvoru zbog povezanosti sa kurdskim pobunjenicima.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  10. #985

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan - 10. jun







    1610. - Prvi holandski doseljenici dolaze na Menhetn sa namerom da ga nasele.



    1868. - Prilikom šetnje Košutnjakom kraj Beograda ubijen je srpski knez Mihailo III Obrenović, koji je Srbiju učinio najjačom vojnom silom na Balkanu, u vreme kad je dovršavao pripreme za rat protiv Otomanskog carstva. Na prestolu Srbije bio je od 1839. do 1842. i od 1860. do smrti. Zbog bune koju je 1842. digao Toma Vučić Perišić, morao je da pobegne u Austriju, posle čega je na presto stupio knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka - Karađorđa. Boraveći van zemlje, knez Mihailo III Obrenović pomagao je mnoge srpske kulturne radnike i pisce, uključujući Vuka Karadžića, Đuru Daničića, Branka Radičevića. Ženidbom s princezom Julijom Hunjadi (Hunyadi), stekao je veze s mađarskom i austrijskom aristokratijom. Kad se njegov otac, knez Miloš Obrenović, vratio na vlast 1858, preuzeo je komandu nad vojskom, a ubrzo posle očeve smrti 1860, zaveo je autoritarnu vladavinu, pretvorivši skupštinu u savetodavni organ. Ustanovio je 1861. narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi i snabdeo je modernim naoružanjem, čime je Srbija postala vojno dominantna na Balkanu. Iskoristio je tursko bombardovanje Beograda 1862. da posle dužeg pregovaranja 1867. natera Turke da povuku garnizone iz svih srpskih gradova. Računajući na rat s Otomanskim carstvom, preduzimao je diplomatske inicijative i sklapao saveze s balkanskim hrišćanima radi rušenja Otomanske imperije - s Crnom Gorom 1866, s Grčkom i Bugarskim revolucionarnim odborom 1867. i s Rumunijom 1868. Takođe je nastojao da Bosna i Hercegovina ne padnu pod austrijsku vlast.



    1875. - Umro je srpski pisac Jovan Grčić-Milenko, poetski sledbenik Branka Radičevića, poznat kao "fruškogorski slavuj". Sebi je dodao ime Milenko, po devojci Mileni u koju je bio zaljubljen. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Segedinu i Požunu (Bratislava), počeo studije medicine u Beču, ali se razboleo od tuberkuloze i u 29. godini umro u rodnom Čereviću, u Sremu. U lirskim pesmama lakih melodičnih stihova, izrazio je neposredan doživljaj prirode. U osećanjima je romantičarski čedan i sentimentalan, ali je napisao i više tzv. prostih pesama, po kojima se smatra pretečom realizma u srpskoj poeziji. U Beču su 1896. objavljene njegove "Pesme". Pisao je i pripovedačku prozu i prevodio Fridriha Šilera, Johana Volfganga Getea i Hajnriha Hajnea.



    1902. - H.F. Callahan je postao nosilac patentne zaštite za novi tip koverta - koverat sa otvorom za adresu.



    1908. - U Njujorku je formirano prvo vazduhoplovno udruženje.


    1916. - Otpočela je velika arapska revolucija.



    1942. - U borbi protiv Nemaca kod Male Remete u Drugom svetskom ratu, poginuo je Boško Palkovljević-Pinki, jedan od prvih partizana Fruške Gore.


    1946. - Formirana je Republika Italija.



    1956. - U Stokholmu su otvorene 16. moderne olimpijske jahačke igre.


    1977. - James Earl Ray, ubica Martina Lutera Kinga, pobegao je iz zatvora.



    1984. - Boston je pobedom nad L.A. Lejkersima osvojio NBA šampionat.


    1985. - Kompanija Koka-Kola objavila je da se vraća svojoj 99 godina staroj formuli za napitak.



    1999. - Poslednji projektili NATO - 79. dana agresije na Jugoslaviju - pali su nešto posle 13 časova na područje sela Kololeč kraj Kosovske Kamenice, a ubrzo potom, generalni sekretar NATO, Havijer Solana, zvanično je saopštio da je bombardovanje obustavljeno. Prve jedinice Vojske Jugoslavije su, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog dan ranije u Kumanovu, počele povlačenje s Kosova i Metohije, a kasnije istog dana, Savet bezbednosti UN je, uz uzdržan glas Kine, usvojio Rezoluciju 1244, kojom je legalizovan dolazak međunarodnih vojnih snaga u južnu srpsku pokrajinu.






    krstarica
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  11. #986

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 11. jun









    1509 - Engleski kralj Henri VIII venčao se s prvom od šest žena, Katarinom Aragonskom. Zbog odbijanja pape da kasnije poništi taj brak, kralj je raskinuo sa Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.

    1572 - Rođen je engleski pesnik i dramski pisac Bendžamin Ben Džonson, koji je slavu stekao alegorijskim igrokazima. Taj specifični vid teatra, nazvan "dvorska maska", potiče iz srednjeg veka, a u prvoj polovini XVII veka doživeo je procvat na dvoru Stjuarta. U svetsku književnost ušao je satiričnom komedijom "Valpone ili Lisac" koja se i danas izvodi.

    1727 - Umro je britanski kralj Džordž I, prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije (1714-27). Tokom njegove vladavine učvršćena je vlast ministarskog kabineta.

    1776 - Rođen je engleski slikar Džon Konstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Među prvima je izašao iz ateljea i slikao neposredno u prirodi unoseći u slikarstvo do tada još nepoznatu poeziju atmosfere. Smatra se pretečom Vilijema Ternera i francuskih impresionista.

    1859 - Umro je austrijski državnik princ Klemens Meternih, najuticajnija ličnost u Evropi tokom gotovo 40 godina, koliko je bio šef diplomatije (1809-21) i kancelar Austrije (1821-48 ). Smatra se oličenjem apsolutizma. Sa ruskim carem Aleksandrom I osnovao je Svetu alijansu, čiji je osnovni cilj bio gušenje nacionalnih pokreta u Evropi.

    1864 - Rođen je nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere. Predstavnik je poznog romantizma, mada dela iz poslednjeg stvaralačkog perioda korespondiraju sa umetničkim pravcima XX veka ekspresionizmom i neoklasicizmom ("Til Ojlenšpigel", "Saloma", "Kavaljer s ružom").

    1880
    - Rođena je američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubeđeni antimilitarista, u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu posle bombardovanja Perl Harbura 1941.

    1891
    - Velika Britanija i Portugalija su potpisale konvenciju o podeli interesnih sfera severno i južno od reke Zambezi u Africi, kojom je Njasalend (sadašnji Malavi) postao britanski protektorat.

    1895
    - Rođen je ruski državnik Mihail Aleksandrovič Bulganjin, učesnik Oktobarske revolucije, ministar oružanih snaga ŠSR (1947-49), predsednik Ministarskog veća od februara 1955. do marta 1958. kada ga je na tom položaju zamenio Nikita Sergejevič Hruščov. Kao protivnik destaljinizacije smenjen je sa svih položaja.

    1910 - Rođen je francuski okeanograf Žak Iv Kusto, pronalazač ronilačkog aparata "vodena pluća" i kamere za podvodno snimanje. Dobitnik je tri Oskara i Zlatne palme u Kanu 1956. za film "Svet tišine", koji je snimio sa Lujom Malom.

    1918 - Italijanski borbeni čamci su u Prvom svetskom ratu u Jadranskom moru, oko 70 kilometara severozapadno od Zadra, potopili veliki austrougarski bojni brod "Sent Ištvan".

    1936 - U Moskvi je uhapšeno, osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam visokih sovjetskih vojnih rukovodilaca, uključujući maršala Mihaila Tuhačevskog. To je bio početak masovne čistke u vojnom vrhu tadašnjeg ŠSR-a.

    1942 - U Vašingtonu je potpisan sporazum ŠSR i SAD o uzajamnoj pomoći u Drugom svetskom ratu.

    1949 - Pogubljen je Koči Dzodze, albanski revolucionar, jedan od osnivača Komunističke partije Albanije i ministar unutrašnjih poslova od 1946. Dzodze je na montiranom, staljinističkom procesu optužen da je jugoslovenski špijun.

    1955
    - Na automobilskoj trci "24 sata Le Mana" poginulo je 80 i povređeno više od 100 ljudi posle sudara tri automobila koji su uleteli u gledalište.

    1963 - Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk spalio se u Sajgonu (Ho Ši Min), u znak protesta protiv tretmana kojem je vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

    1970 - Umro je ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član, a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj revoluciji 1917. Emigrirao je 1918. u Francusku, a od 1940. živeo je u SAD.

    1970
    - Poslednji američki vojnik napustio je vazduhoplovnu bazu "Vilus" u Libiji, na zahtev pukovnika Moamera el Gadafija, koji je 1. septembra 1969. oborio kralja Idriza I.

    1970 - Posle jednonedeljnih okršaja u Jordanu, kralj Husein i palestinski gerilci potpisali su sporazum o primirju.

    1979
    - Umro je američki filmski glumac Džon Vejn, zvezda vestern filmova ("Poštanska kočija", "Alamo", "Rio Bravo").

    1981 - U zemljotresu u jugoistočnoj iranskoj provinciji Kerman poginulo je najmanje 1.500 ljudi.

    1984
    - Umro je italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije (1972-84). Protagonist "evrokomunizma" i strategije "istorijskog kompromisa", bio je 12 godina na čelu najveće komunističke partije u zapadnoj Evropi. Oslobodio je KP Italije od sovjetskog uticaja, ali i pored velike popularnosti nije uspeo dovesti komuniste na vlast u Italiji.

    1990
    - Umro je srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanada 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Autor je oko 70 istorijskih knjiga i studija.

    1999 - Početak razmeštanja mirovnih snaga na Kosovu doveo je do velike napetosti kada je ruski bataljon neočekivano prešao iz BiH na teritoriju SRJ tokom prepodneva i uveče prispeo na Kosovo kao prva jedinica iz sastava međunarodnih snaga. Rusi su potom zaposeli aerodrom Slatina kod Prištine.

    2000
    - Policija UN na Kosovu saopštila je da je tokom godinu dana, koliko su međunarodne snage stacionirane na Kosovu, ubijeno više od 500 ljudi, među kojima najviše Srba.

    2001 - SR Jugoslavija je postala član Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu. Na skupštini banke izvršena je i podela akcija, zlata i deviznih sredstava bivše SFRJ koje su u toj banci bile pohranjene.

    2001 - U američkom federalnom zatvoru u Indijani pogubljen je Timoti Makvej. Makvej je osuđen na smrtnu kaznu zbog bombaškog napada na federalnu zgradu u Oklahoma sitiju u aprilu 1995, kada je poginulo 168 ljudi.

    2003
    - U eksploziji bombe koju je aktivirao bombaš samoubica, na otvorenoj pijaci u centralnoj jerusalemskoj ulici Džafa, poginulo je 17, a povređeno 100 osoba. Odgovornost za taj napad preuzeo je teroristički pokret Hamas.

    2004
    - Specijalna komisija vlade Republike Srpske priznala je da je u Srebrenici učinjen zločin nad hiljadama Muslimana 1995. godine.

    2005 - Umro je bivši portugalski premijer general Vasko Gonsalves koji je bio na čelu četiri privremene vlade posle revolucije 1974. koju je izvela levica.

    2008 - Umro je bivši vijetnamski premijer Vo Van Kiet, veliki reformator zemlje tokom devedesetih godina
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  12. #987

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 12. jun





    1665. - Englezi su promenili ime gradu Novi Amsterdam u Njujrok, nakon što su se Holanđani povukli.





    1792. - Džordž Vankuver je osnovao grad Vankuver u Britanskoj Kolumbiji (Kanada).





    1812. - Počela je Napoleonova neuspešna invazija na Rusiju.





    1839. - Odigrana je prva bejzbol utakmica u Americi.





    1848. - Mađari su napali Sremske Karlovce, sedište Glavnog odbora Srba u Ugarskoj, gde je u maju 1848. Skupština Srba zatražila autonomiju Srpske Vojvodine (Banat, Bačka, Baranja i Srem), ali je napad obijen.




    1849. - Lewis Haslett je patentirao svoj pronalazak - gas masku.





    1849. - Bombardovanjem iz topova, Mađari su do temelja uništili Novi Sad, gde je u požarima izgorelo oko 2.000 kuća, a u gradu je posle napada, od 20.000 stanovnika ostalo 6.000 ljudi. Napad je usledio pošto je hrvatski ban Josip Jelačić, gušeći Mađarsku revoluciju za račun Beča, umarširao u Novi Sad i napao Mađare na Petrovaradinskoj tvrđavi.





    1903. - Kralj Petar I Karađorđević položio je, po dolasku iz Ženeve, zakletvu na ustav i otpočeo svoju vladavinu. Ovaj događaj predstavlja smenu dinastija na srpskom prestolu, jer je do Majskog prevrata (prema Julijanskom kalendaru, tada važećem u Srbiji; odigrao se u noći između 28. i 29. maja) na prestolu bio kralj Aleksandar Obrenović.





    1923. - Veliki mađioničar Hari Hudini uspeo je da se oslobodi iz ludačke košulje, viseći naglavačke na visini od 12 metara.





    1929. - Rođena je Ana Frank, Holanđanka, žrtva fašističkog terora, koju su nacisti zatvorili zajedno sa roditeljima u koncentracioni logor u Bergen - Belzenu, gde je i umrla. Ostavila je dnevnik koji je pod naslovom "Zadnja kuća" (kod nas "Dnevnik Ane Frank") objavljen u Amsterdamu 1947. godine.





    1936. - Na Malom Kalemegdanu u Beogradu osnovan je Zoološki vrt, u kojem je do 1941. sakupljeno oko 1.200 životinja. U nemačkom bombardovanju Beograda u Drugom svetskom ratu one su podelile sudbinu ljudi - 6. aprila 1941. mnoge su raznete avionskim bombama.





    1964. - Južnoafrički borac za ljudska prava, Nelson Mendela, osuđen je na doživotnu robiju.




    1952. -U Teksasu je mačka po imenu Dasti oborila svaki rekord time što je na današnji dan omacila svoje 420-to mače.





    1989. - Kanadski atletičar Ben Džonson priznao je da koristi steroide.







    izvor: krstarica
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  13. #988

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 15. jun





    1215 - Engleski kralj Džon prihvatio je, pod pritiskomplemstva, dokument Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode) - temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije.

    1467 - Umro je vojvoda od Burgundije Filip Dobri, osnivač Burgundije, države koja je u XV veku bila rival Francuske, a od 1678. pripada Francuskoj.

    1520 - Papa Lav X ekskomunicirao je Martina Lutera bulom u kojoj je osudio kao jeres Luterove teze o indulgencijama, o dogmama i uređenju katoličke crkve. Ideje o reformi crkve sistematizovane u 95 teza Luter je 1517. prikovao na vrata Dvorske crkve u Vitembergu, označivši početak raskola katoličke Evrope.

    1843 - Rođen je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig, koji je, inspirišući se nacionalnim folklorom, afirmisao norvešku muziku u svetu ("Per Gint", "Lirski komadi").
    1862 - Na Čukur-česmi u Beogradu turski vojnik ubio je srpskog dečaka što je izazvalo sukobe u gradu. Turci su potom sa beogradske tvrđave, gde je bio smešten njihov garnizon, bombardovali Beograd.

    1882 - Rođen je rumunski general i državnik Jon Antonesku, diktator pronemačke vlade u Drugom svetskom ratu. Uveo je zemlju u Trojni pakt i priključio se napadu na SSSR 1941. Osuđen je 1946. na smrt kao ratni zločinac i streljan.

    1903 - Nakon ubistva Aleksandra Obrenovića u Majskom prevratu, Skupština Srbije izabrala je Petra Karađorđevića za kralja Srbije. Tokom njegove vladavine učvršćen je parlamentarizam i ubrzan privredni i kulturni razvoj zemlje. Povukao se s vlasti 22. juna 1914, a kraljevska ovlašećenja dobio je njegov drugio sin Aleksandar.

    1904 - Više od hiljadu ljudi, većinom žena i dece, poginulo je blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod "General Slokam".

    1907 - Počela je Druga haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja ("Haške konvencije"). Četvrtom konvencijom osnovan je Stalni arbitražni sud u Hagu.

    1919 - Engleski piloti Artur Braun i Džon Olkok okončali su prvi direktni let preko Atlantika.

    1920 - Italijanski inženjer, jedan od osnivača bežične telegrafije Đulielmo Markoni emitovao je u Engleskoj prvi muzički radio prenos u živo. Bila je to muzička numera čuvene australijske operske pevačice Neli Melba.

    1940 - Nemačke trupe su probile Mažino liniju kod Sedana. Sistem utvrđenja dugačak 360 kilometara koji su Francuzi izgradili duž granice prema Nemačkoj između dva svetska rata, smatran je remek delom građevinarstva i fortifikacije.

    1969 - Nakon povlačenja Šarla de Gola spolitičke scene, za predsednika Francuske izabran je Žorž Pompidu.

    1975 - Košarkaši Jugoslavije postali su šampioni Evrope pobedom nad reprezentacijom SSSR u Beogradu.

    1977 - Adolfo Suares i njegova koalicija Demokratskog centra pobedili su na prvim slobodnim izborima u Španiji nakon smrti Franciska Franka koji je diktatorski vladao od 1939.

    1982 - Argentinske snage na Foklandskim ostrvima predale su seBritancima. Time je okončan rat u kojem je poginulo oko 1.000 ljudi.

    1988 - Pakistanski predsednik Zija ul Hak objavio je da će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.

    1992 - Srpski književnik Dobrica Ćosić izabran je za prvog predsednika SR Jugoslavije. Za prvog premijera novoformirane države prethodnog dana izabran je američki biznismen srpskog porekla Milan Panić.

    1992 - Parlament Japana je, prvi put od Drugog svetskog rata, odobrio angažovanje japanskih vojnika u inostranstvu.

    1994 - Izrael i Vatikan uspostavili su pune diplomatske odnose, potvrđujući dogovor o međusobnom priznanju i pomirenju nakon vekovnih sukobljavanja Jevreja i rimokatolika.

    1995 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o proširenju snaga UN u Bosni trupama za brza dejstva, sastavljenih od 12.000 francuskih, britanskih i holandskih vojnika. Rusija i Kina su se uzdržale od glasanja.

    1996 - Umrla je američka pevačica Ela Ficdžerald, "kraljica džeza", čuvena po "skat" dijalozima sa velikim džez muzičarima Armstrongom, Elingtonom i Bejzijem.

    2000 - U pokušaju atentata u Budvi je lakše ranjen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vreme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.

    2000 - Rimsko-katolički biskup, Augustin Misago, optužen za saučesništvo u masakru više od pola miliona stanovnika Ruande 1994. i genocid, oslobođen je optužbi i pušten na slobodu.

    2001 - Kraj Petrovog Sela kod mesta Kladovo otkrivena je masovna grobnica u kojoj je zakopano oko 30 tela za koja se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu u prvoj polovini 1999.

    2001 - Šangajska petorka - Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan iTadžikistan su nakon prijema Uzbekistana u članstvo preimenovali svoju organizaciju u Šangajska Organizacija za saradnju, regionalnu organizaciju za borbu protiv islamskog militarizma.

    2003 - Vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji.

    2003 - Umro je američki glumac Hjum Kronin, čija je karijera na Brodveju i u Holivudu trajala preko šest decenija. Na filmu je debitovao ulogom u Hičkokovom filmu "Senka sumnje" 1943. godine, a zapažene uloge imao je u filmovima "Poštar uvek zvoni dvaput", "Dvanaest ljutih muškaraca" i "Čaura".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  14. #989

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 17. jun





    1239 - Rođen je engleski kralj Edvard I, najznačajniji engleski vladar iz dinastije Plantagenet. Tokom vladavine (1272-1307) učvrstio je kraljevsku vlast nad plemstvom i pripojio Vels Engleskoj.

    1397 - Danska kraljica Margreta I objedinila je pod dansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.

    1579 - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk proglasio je suverenitet Engleske nad Nju Albionom (Kalifornija).

    1665 - Portugalci i Britanci potukli su Špance kod Montes Klarosa, što je omogućilo Portugalcima da još jednom pobedom nad Špancima kod Vilje Visiose ponovno uspostave nezavisnost Portugalije.

    1682 - Rođen je švedski kralj Karlo XII. Njegova vladavina (1697-1718 ), tokom koje je uglavnom ratovao, označila je kraj Svedske kao evropske velesile. Poginuo je u inavaziji na Norvešku 1718.

    1696 - Umro je poljski kralj Jan III Sobjeski proslavljeni vojskovođa protiv Šveđana, Turaka, Tatara i Kozaka.

    1703 - Rođen je engleski sveštenik i reformator Džon Vesli, osnivač pokreta metodista.

    1719 - Umro je engleski pisac i političar Džozef Adison. Sa Ričardom Stilom osnovao je 1711. list "Spektator" u kojem je objavljivao i svoje čuvene eseje, koji predstavljaju začetak novog književnog žanra - novinskog podlistka.

    1789 - Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili su Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta.

    1818 - Rođen je francuski kompozitor Šarl Guno, autor popularnih opera "Faust" i "Romeo i Julija".

    1843 - Počela je pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca na Novom Zelandu. Maori su poraženi 1871. posle čega su se povukli u unutrašnjost ostrva.

    1848 - Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca ugušile su ustanak Čeha u Pragu.

    1867 - Engleski hirurg Džozef Lister upotrebio je prvi put u istoriji medicine antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.

    1882 - Rođen je ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od vodećih muzičkih stvaralaca 20. veka ("Žar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća").

    1925 - Potpisan je Ženevski protokol kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol je potpisalo 29 zemalja.

    1929 - Rođen je jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak sveta od 1963. do 1969.

    1940 - Sovjetska Crvena armija okupirala je Letoniju i Estoniju i uspostavila prosovjetsku administraciju.

    1944 - Island je postao nezavisna republika nakon što su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske.

    1947 - Ustavotvorna skupština Burme donela je odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu.

    1950 - Dr Ričard Loler izveo je u Čikagu prvu operaciju presađivanja bubrega.

    1953 - Sovjetske trupe ugušile su pobunu u Istočnoj Nemačkoj.

    1967 - Kina je izvela probu prve hidrogenske bombe.

    1971 - SAD i Japan su potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana u 1972. godini.

    1982 - Predsednik Argentine general Leopoldo Galtijeri podneo je ostavku posle poraza argentinske armije u ratu sa Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.

    1988 - Oko pet hiljada radnika zemunske fabrike "Zmaj" demonstriralo je ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, nezadovoljno svojim socijalnim položajem. To je bio početak masovnih mitinga koji su nazvani "antibirokratska revolucija", a poslužili su za učvršćivanje vlasti lidera srpskih komunista Slobodana Miloševića.

    1990 - Demonstranti protiv rumunske vlade vratili su se na ulice Bukurešta, nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim vladi u kojima je poginulo petoro ljudi, a nekoliko desetina ranjeno.

    1991 - Parlament Južne Afrike ukinuo je poslednji zakon na kojem je od 1950. bila zasnovana politika aparthejda.

    1992 - Nemci Tomas Kemtner i Hajnrih Stribig, dvojica poslednjih zapadnih talaca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili su se u Nemačku posle tri godine u zatočeništvu.

    1993 - U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo je šest, a ranjena su 43 pripadnika mirovnih snaga UN kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida.

    1997 - Ministarstvo za telekomunikacije SR Jugoslavije izdalo je rešenja o zabrani većem broju privatnih i nezavisnih radio stanica. To je bila prva velika akcija vlasti protiv prava na slobodu informisanja u Jugoslaviji.

    1999 - Međunarodna organizacija rada usvojila je sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju.

    2001 - Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio je Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je po prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja istočne Evrope. Simeon Saks Koburg je 24. jula izabran za premijera Bugarske.

    2002 - U Batajnici, kod Beograda, otpočela je ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena nakon NATO intervencije na Kosovu 1999.

    2002 - Egipatski vrhunski arheolozi su saopštili da su u blizini piramida u Gizi pronašli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4,500 godina.

    2004 - U bombaškom napadu ispred centra za regrutaciju iračke vojske u Bagdadu poginula je najmanje 41 osoba, a oko 142 je povređeno. Napad se dogodio nakon izjave zamenika ministra odbrane SAD Pola Volfovica da iračke snage bezbednosti nisu još spremne da obavljaju svoje dužnosti bez američke vojne podrške.

    2004 - Umro je Jacek Kuron, koji je svoj život posvetio borbi protiv komunizma i siromaštva, što ga je učinilo jednim od najvećih Poljaka 20. veka.

    2007 - U Crnoj Gori je uhapšen penzionisani general MUP-a Srbije Vlastimir Đorđević i izručen Haškom sudu, pred kojim je optužen za ratne zločine nad kosovskim Albancima 1999. godine.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  15. #990

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. jun





    1155. Papa Hadrijan IV krunisao nemačkog kralja Fridriha I Barbarosu za rimsko-nemačkog cara.

    1429. Francuska vojska, pod vođstvom Jovanke Orleanke i vojvode od Alensona, kod Patea napala i potukla engleske trupe koje su se povlačile posle neuspele opsade Orleana.

    1583. U Londonu izdata prva polisa životnog osiguranja u svetu.

    1769. Rođen britanski političar Robert Stjuart, vikont Kaslrej. Kao ministar spoljnih poslova, uz austrijskog kancelara Meterniha, ključna ličnost u koaliciji protiv francuskog imperatora Napoleona Bonaparte. Posle Napoleonovog pada podržao politiku Svete alijanse.

    1812. Kongres SAD usvojio deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji. Drugi rat za nezavisnost.

    1812. Rođen ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana "Oblomov", u kom je stvorio jedan od najznačajnijih tipova u svetskoj književnosti i pojam "oblomovština", sinonim za parazitstvo i apatiju.

    1815. U bici kod Vaterloa u Belgiji udružene britanske i pruske trupe pod komandom britanskog i pruskog vojskovođe Velingtona i Blihera potukle Napoleona Bonapartu.

    1817. U Londonu otvoren most Vaterlo preko reke Temze.

    1853. U Beču umro pesnik Branko Radičević, najznačajniji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti. Pristalica reforme jezika koju je pokrenuo Vuk Karadžić. Pesničkim slobodama označio prodor u novu epohu srpske poezije. Njegovi posmrtni ostaci 1883. preneti na Stražilovo.

    1868. Rođen mađarski admiral Mikloš Horti de Nađbanja. Na čelu konzervativnih snaga koje su ugušile revoluciju u Mađarskoj posle I svetskog rata, od 1920. do 1944. vladao Mađarskom kao regent, na čelu fašističkog režima, sprovodeći teror.

    1881. Rusija, Austrija i Nemačka potpisale tajni savez, Ligu tri cara, na tri godine.

    1882. Rođen bugarski revolucionar i državnik Georgi Dimitrov, jedan od osnivača i lider Komunističke partije Bugarske, prvi premijer zemlje posle II svetskog rata. Generalni sekretar Kominterne od 1935. do njenog ukidanja 1943.

    1884. Rođen francuski političar Eduar Daladje. Između dva svetska rata tri puta bio premijer. S premijerom Velike Britanije Nevilom Čemberlenom i liderom Nemačke Adolfom Hitlerom potpisao Minhenski sporazum, kojim je otvoren put nacističkoj agresiji u II svetskom ratu.

    1936. Umro ruski pisac i utemeljitelj socijalističkog realizma Aleksej Maksimovič Pješkov, Maksim Gorki. Posle 1917. kritikujući postupke sovjetskih vlasti, polemisao s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom Iljičem Lenjinom i drugim čelnicima boljševičkog vrha.

    1940. Francuski general Šarl de Gol iz Londona uputio radio poruku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom Slobodne Francuske, a Francuze pozvao na otpor nemačkoj okupaciji.

    1940. Nemci u II svetskom ratu zauzeli francusku luku Šerbur.

    1942. Rođen engleski muzičar Pol Makartni, član grupe Bitls, jedne od najpopularnijih rok grupa u XX veku.

    1953. Proglašena Republika Egipat, za predsednika izabran general Mohamed Nagib, vođa pobune kojom je 1952. zbačen kralj Faruk.

    1968. Britanski Dom lordova odbacio odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u Rodeziji.

    1975. Princ Fejsal Musaid javno pogubljen u Rijadu zbog ubistva kralja Saudijske Arabije Fejsala, u martu 1975.

    1979. Lider SSSR Leonid Brežnjev i predsednik SAD Džimi Karter u Beču potpisali sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja.

    1983. Sali Rajd postala prva Amerikanka koja je poletela u svemir, kao članica posade šatla Čelendžer.

    1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio slanje 7.600 pripadnika mirovnih snaga u šest gradova u Bosni i Hercegovini.

    1995. Snage bosanskih Srba oslobodile poslednje od 372 pripadnika mirovnih snaga u Bosni koje su držali kao taoce od kraja maja, posle napada aviona NATO-a na srpske položaje u okolini Pala.

    1996. Benjamin Netanjahu postao najmlađi premijer u istoriji Izraela, posle izborne pobede desne koalicije.

    1996. SB UN ukinuo zabranu izvoza teškog naoružanja bivšim jugoslovenskim republikama. Embargo uveden u septembru 1991.

    1997. Lidera Crvenih Kmera Pola Pota zarobila grupa njegovih bivših sledbenika i osudila na doživotnu robiju. Smatra se da je Pot odgovoran za smrt više od dva miliona kambodžanskih civila.

    2000. Eritreja i Etiopija u Alžiru potpisale sporazum o prekidu vatre kojim je okončan dvogodišnji rat te dve zemlje.

    2000. SB UN potvrdio da je Izrael okončao 22 godine dugu okupaciju južnog Libana.

    2001. Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo Bejrut, posle 25 godina prisustva u Libanu. Sirija pozvana u Liban 1976. u sklopu arapskih mirovnih snaga koje su imale zadatak da uguše građanski rat u toj zemlji.

    2002. Premijer Slovenije Janez Drnovšek posetio Jugoslaviju. Prva poseta nekog funkcionera te države po raspadu SFRJ, više od 10 godina ranije.

    2002. U eksploziji bombe koju je aktivirao palestinski bombaš-samoubica, u punom autobusu u Jerusalimu, poginulo 19, povređeno 50 osoba.

    2004. Evropski savet odlučio da Hrvatskoj dodeli status kandidata za članstvo u EU.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

Strana 66 od 98 PrvaPrva ... 1656646566676876 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •