Dogodilo se na današnji dan - Strana 47
Strana 47 od 98 PrvaPrva ... 3745464748495797 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 691 do 705 od ukupno 1456
  1. #691

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 28. jun, 180. dan 2008. Do kraja godine ima 186 dan


    1098. -
    Krstaši su u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bicikod Antiohije.

    1389. -
    U bici na Kosovu polju Turci su pobedili srpsku vojsku iobezbedili dalji prodor na Balkan. Srbija je potom postala turska vazalna država, a njeno osvajanje završeno je 1459. kada su Turci zauzeli utvrđeni grad Smederevo.

    1491. -
    Rođen je engleski kralj Henri VIII (Henry), koji je tokomvladavine (od 1509) proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku. Sukobio se sa papom koji nije hteo da poništi njegov brak sa jednom od šest žena i proglasio se za poglavara novoosnovane Anglikanske crkve (1534).

    1577. -
    Rođen je flamanski slikar Peter Paul Rubens. Njegovevelike kompozicije smatraju se najvećim dometom flamanskog baroknog slikarstva i autentičnim izrazom baroknog duha ("Poslednji sud", "Venera", "Parisov sud", "Otmica Leukipovih kćerki").

    1629. -
    Mirom u Aleu okončana je pobuna hugenota (protestanata) uFrancuskoj, ali time nisu okončani njihovi progoni, koji su imali vrhunac u "Vartolomejskoj noći" 1572. kada je po naređenju Katarine Mediči ubijeno preko 20.000 njihovih pristalica. Punu ravnopravnost sa katolicima oni su stekli tek nakon Francuske revolucije.

    1712. -
    U Ženevi je rođen francuski filozof Žan-Žak Ruso (JeanJacljues Roušeau), čije je delo uticalo na Francusku revoluciju i na evropsku književnost i filozofiju XVIII i DžIDž veka ("Emil - ili o vaspitanju", "Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Pismo Dalamberu", "Ispovesti").



    1867. -
    Rođen je italijanski pisac Luiđi Pirandelo (Luigi Pirandello), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najzačajnijih dramskih pisaca 20. veka ("Šest lica traže pisca", "Đakomino", "Henrik IV").

    1873. -
    Rođen je francuski hirurg i biolog Aleksis Karel (Alexis Carrel), čije je delo imalo značajnu ulogu u razvoju metoda transplantacije tkiva. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1912.

    1874. -
    Umro je srpski političar Ilija Garašanin, jedan od vođaustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsednik vlade kneževine Srbije (1861-67). Njegovo delo "Načertanije" (1844) prvi je nacionalni program Srbije nakon oslobođenja od turske vlasti i bilo je temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svetskog rata.
    1902. -

    SAD su kupile od Francuske za 40 miliona dolara koncesijuza gradnju Panamskog kanala.

    1914. -
    Pripadnik organizacije "Mlada Bosna" Gavrilo Princip ubioje u Sarajevu austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda (Franz) i njegovu ženu Sofiju. To je bila varnica za početak Prvog svetskog rata.



    1919. -
    Potpisan je Versajski mirovni ugovor između Nemačke isaveznika kojim je i formalno završen Prvi svetski rat.

    1921. -
    Donet je Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Vidovdanski ustav) kojim je novonastala država proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom sa dinastijom Karađorđević.

    1948. -
    Na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavijeisključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija (Informbiro). To je značilo i formalni raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva, koje su usledile, trajale su do 1955.

    1950. -
    Pušten je u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan "Auto put bratstvo-jedinstvo", u čijoj su izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.

    1950. -
    Amerikanci su pobedili Engleze sa 1:0 na Svetskom fudbalskom kupu u Brazilu.

    1956. -
    U poljskom gradu Poznanj ugušena je pobuna radnika uzveliki broj žrtava. To je bio jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.

    1960. -
    Osnovan je Univerzitet u Novom Sadu.

    1976. -
    Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu su posle 160 godinastekla nezavisnost od Velike Britanije.

    1977. -
    Umro je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademijeprimenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva ("Metamorfoze", "Autoportret").

    1981. -
    U eksploziji bombe u sedištu Islamske republikanske partije poginule su 74 osobe, među kojima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana ajatolah Mohamed Hosein Behešti (Mohammed Hossein Beheshti).

    1989. -
    Na Gazimestanu, na Kosovu obeležena je 600-godišnjica Kosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio je govor tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića kojim je počeo meteorski uspon tog srpskog političara.

    1992. -
    U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije(DEPOS) u Beogradu je, ispred zgrade Skupštine SRJ, počeo Vidovdanski sabor. Učesnici dotada najvećeg opozicionog skupa u Srbiji, koji je trajao neprekidno osam dana, zahtevali su ostavku predsednika Srbije Slobodana Miloševića, raspuštanje Narodne skupštine i formiranje vlade nacionalnog spasa. 1997 - Kubanski i argentinski forenzičari pronašli su šestkostura u blizini bolivijskog grada Valgranda. Kasnije je utvrđeno da su među njima i ostaci legendarnog vođe gerile Ernesta Če Gevare.

    2001. -
    Bivši predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošvić izručen je Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države koji je predat međunarodnom sudu. Milošević je 27. maja 1999. optužen za zločine protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1991-92. i BiH 1992-95. i na Kosovu 1999.

    2001. -
    Umro je američki filmski i pozorišni glumac Džek Lemon(Jack Lemmon), jedan od najpopularnijih američkih komičara, dobitnik dva Oskara i nagrade za životno delo (198 Američkog instituta za film ("Apartman", "Spasite tigra", "Neki to vole vruće").

    2003. -
    Meksiko je izručio Španiji bivšeg argentinskogpomorskog oficira Rikarda Miguela Kavalja (Cavallo), optuženog za genocid i terorizam tokom "prljavog rata" koji je vođen u vreme vladavine vojne hunte u periodu 1976-1983. godine protiv oponenata, a u kome je oko 30.000 ljudi ubijeno ili nestalo.

    2004. -
    SAD su predale vlast Iračanima, dva dana pre roka i sedam meseci pre izbora, nakon čega su lideri privremenih iračkih vlasti položili zakletvu
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #692

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 20. jun, 172. dan 2008. Do kraja godine ima 194 dana.

    1597.
    Umro je holandski polarni istraživač Vilhelm Barenc, zarobljen na brodu okovanom ledom, dok je pokušavao da pronađe severoistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Pethodno je i 1584. i 1594. predvodio ekspedicije sa istim ciljem. Otkrio je Špicberška ostrva, Medveđe ostrvo, zapadnu obalu Nove Zemlje i more nazvano njemu u čast Barencovo more. Njegov dnevnik pronađen je 1871.

    1756.
    Tokom noći u ćeliji tamnice - koja je posle toga postala poznata kao ''crna rupa Kalkute'' - ugušila su se 123 od 146 uhapšenih britanskih vojnika. Britance je u ćeliju veličine 4,5 sa 5,5 metara bacio lokalni indijski gospodar Navab od Bengala, čije su snage prethodno napale i porazile britanski garnizon, u nameri da spreče britansku Istočnoindijsku kompaniju da u Kalkuti izgradi sistem vojnih fortifikacija.

    1819.
    Rođen je francuski kompozitor Žak Ofenbah (pravo ime bilo mu je Jakob Eberst) tvorac francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provejavala neka vrsta satire društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinak opereta. Dela: operete ''Lepa Jelena'', ''Orfej u paklu'', ''Plavobradi'', ''Pariski život'', ''Velika vojvotkinja od Žerostajna'', opera ''Hofmanove priče'', napisao je putopis ''Ofenbah u Americi''.

    1819.
    U engleski grad Liverpul prispeo je brod ''Savana'', koji je 27 dana i 11 časova pre toga isplovio iz istoimenog grada u američkoj državi Džoržija, postavši tako prvi parobrod koji je preplovio Atlantski okean.

    1836.
    Umro je francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siejes, nazvan ''patrijarh revolucije'', jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je 1799. odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao član kluba Fejana, koji je zastupao načela ustavne monarhije. Bio je prevrtljiv u politici i zauzimao je istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U brošuri ''Šta je treći stalež?'' izložio je svoje političke stavove.

    1837.
    Umro je britanski kralj Vilijam IV, vladao je od 1830. do smrti. Podanici su mu prikačili nadimak ''Šašavi Bili'', a zvali su ga i ''Kralj mornar'' zbog toga što je od 1778. do 1790. služio u mornarici.

    1861.
    Rođen je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom, podelio 1929. Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj u ćelijskoj okcidaciji i aminokiselinu triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

    1891.
    Britanija i Holandija definisale su granice kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo. Bivši britanski posedi Sabah i Saravak sada su u sastavu Malezije, a veći holandski deo ostrva pripada Indoneziji (tada Holandska Istočna Indija).

    1902.
    Rođen je srpski pisac i diplomata Marko Ristić, jedan od najaktivnijih srpskih nadrealista. Posle završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu, u međuratnom periodu je izdavao i uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog svetskog rata bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Dela: pesme ''Od sreće i od sna'', ''Bez mere'', ''Nox microcosmica'', eseji ''Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog'' (sa Kočom Popovićem), ''Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije'', ''Smrt fašizmu - sloboda narodu'', ''Književna politika'', ''Ljudi u nevremenu'', ''Od istog pisca'', ''Krleža'', ''Prostor-vreme'', ''Politička knjizevnost'', ''Nacer tiempo'', ''Svedok ili saučesnik''.

    1905.
    Rođena je američka književnica Lilijan Helman. U memoarskim delima opisala je iskustva iz Španije i Sovjetskog Saveza, veze s vodećim američkim intelektualcima i vreme makartizma, antikomunističku hajku koju je u prvoj polovini pedesetih godina 20. veka predvodio američki republikanski političar Džozef Makarti. Dela: drame ''Dečji čas'', ''Male lisice'', ''Dani koji će doći'', ''Straža na Rajni'', ''Drugi deo šume'', ''Igračke na tavanu'', memoarske knjige ''Nedovršena žena'', ''Pentimenti'', ''Nitkovsko vreme''.



    1909.
    Rođen je američki filmski glumac australijskog porekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake u avanturističkim filmovima. Filmovi: ''Krvavi kapetan'', ''Avanture Robina Huda'', ''Gusar'', ''Kraljević i prosjak'', ''Džentlmen Džim'', ''Virdžinija Siti'', ''Koreni pakla''.

    1923.
    Meksičkog revolucionara Fransiska Panča Vilju ubili su politički protivnici na njegovoj farmi u mestu Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čiuvava. Predvodio je seljački pokret tokom revolucije od 1910. do 1917. Proglašen je 1966. meksičkim nacionalnim junakom.



    1933.
    Umrla je Klara Cetkin, jedan od osnivača ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije Nemačke, na čiji je predlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena.

    1960.
    Američki bokser afroameričkog porekla Flojd Paterson postao je prvi bokser koji je uspeo da povrati titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji, nokautiravši u meču u Njujorku Šveđanina Ingemara Johansona.

    1973.
    U Argentinu se posle 18 godina izbeglištva vratio bivši predsednik Huan Peron, šef države od 1946. do 1955, kada je oboren pobunom delova kopnene vojske i mornarice. Za predsednika Argentine ponovo je izabran u septembru 1973, a 1974. je umro.

    1991.
    Nemačka Skupština je tesnom većinom izglasala da prestonicu treba premestiti iz Bona u Berlin, staru prestonicu Kraljevine Pruske i ujedinjene Nemačke (od 1871.).

    1992.
    Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar postigli su dogovor kojim je Čehoslovačka prestala da postoji a Češka i Slovačka su postale dve samostalne države.

    2001.
    Lider vojne uprave Pakistana general Pervez Mušaraf formalno je proglašen predsednikom, a tu funkciju je napustio Muhamed Rafik Tarar, koji je figurirao kao šef države otkad je Mušaraf preuzeo vlast 1999.

    2002.
    U eksploziji gasa u rudniku uglja u severoistočnoj kineskoj provinciji Heilongđang poginulo je 115 rudara.

    2003.
    Na samitu Evropske unije u Solunu predstavljen je nacrt Ustava Evropske unije, čije je detalje obrazložio Valeri Žiskar d

    Esten, predsednik Evropske Konvencije za izradu Evropskog ustava.

    2005.
    Umro je američki naučnik Džek Kilbi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, čiji je pronalazak iz 1958. godine - integrisano električno kolo, predstavljao osnov informatičke revolucije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #693

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 30. jun, 182. dan 2008. Do kraja godine ima 184 dana.



    1470. -
    Rođen je Šarl VIII (Charles), kralj Francuske (1483-9, koji je ženidbom sa Anom od Bretanje dobio u miraz Bretanju, poslednju neujedinjenu francusku oblast.

    1520. -
    Tokom španskog osvajanja Meksika u Tenočtitlanu, gde je kasnije izgrađen Meksiko Sjudad, ubijen je poslednji car Asteškog carstva Montesuma II Ksokojocin (Montezuma Xocoyotzin).

    1579. -
    Ubijen je u Stambolu (Istambul, Turska) Mehmed Paša Sokolović, turski janjičar, Veliki vezir Porte, veoma važna politička figura otomanske carevine. Zadnjih 15 godina života bio je defakto apsolutni vladar turske države. Rodjen je u jugoistočnoj Bosni, od pravoslavnih roditelja a Turci su ga odveli u janjičare kao dete. Tokom života je zauzimao visoke položaje tokom vladavine tri turska sultana, Sulejmana Veličanstvenog, Selima Drugog i Murata Trećeg. Bio je Komanadant carske garde, Visoki Admiral Mornarice, Treći Vezir, zatim Drugi, i na kraju Veliki Vezir carstva. Jedan od spomenika njegove vladavine je i veliki most preko Drine, čuvena 'Na Drini ćuprija', u Višegradu.

    1812. -
    Kanadske vlasti 'Gornje Kanade' (Upper Canada) naložile su američkim državljanima da u roku od 12 dana napuste Ontario.

    1859. -
    Na konopcu razapetom iznad Nijagarinih vodopada, Čarls Blondin (Charles) je pred 25.000 gledalaca prešao iz SAD u Kanadu.

    1876. -
    Srbija i Crna Gora, u savezništvu s Rusijom, objavile su rat Turskoj.



    1886. -
    Prvi put je krenulo voz sa jedne obale Kanade na drugu. Putnici su stigli u Port Mudi, u Britiš Kolumbiji, 4. jula iste godine

    1893. -
    Rođen je britanski političar i društveni teoretičar Harold Leski (Laski). Kao uticajni član Laburističke stranke zalagao se za ekonomske i socijalne reforme, čime je doprineo pobedi laburista na izborima 1945.

    1893. -
    Rođen je lider nemačkih komunista Valter Ulbriht (Walter Ulbricht). Emigrirao je 1933. u Moskvu, gde je ostao do završetaka Drugog svetskog rata, 1950. je postao prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke (DDR), a od 1960. predsednik Državnog veća Demokratske Republike Nemačke.

    1908. -
    U Sibiru, u oblasti Tunguska (Tunguzija), u Rusiji, je je došlo do strahovite eksplozije, do danas ne sasvim razjašnjene. Eksploziju je najverovatnije izazvao vazdušni udar meteora ili komete na visini od 6 do 10 kilometara iznad površine Zemlje. Energija eksplozije je kasnije procenjena izmedju 10 i 15 megatona TNT-a. Od eksplozije je porušeno oko 60 miliona stabala na površini od preko 2150 kvadratnih kilometara.

    1913. -
    Naredbom bugarskog cara Ferdinanda izvršen je prepad na srpsku i grčku vojsku u Makedoniji. Usledila je bitka na Bregalnici kojom je počeo Drugi balkanski rat u koji je 10. jula ušla i Rumunija zaposevši severnu Bugarsku. Rat je završen mirom u Bukureštu 10. avgusta iste godine.

    1930. -
    Velika Britanija je priznala nezavisnost Iraka, koji je na međunarodnoj konferenciji u San Remu 1920. proglašen za britansko mandatno područje.

    1934. -
    Dogodila se u Nemačkoj tzv. 'Noć digačkih noževa' u kojoj su se, pod imenom 'Operacija čišćenja krvi', Hitlerove nacističke pristalice obračunale sa svojim političkim protivnicima. Zvanično, ubijeno je 77 osoba, mada se smatra da je preko 400 ljudi nastradalo.

    1936. -
    Objavljen je roman 'Prohujalo sa vihorom' (Gone with the Wind) koji je napisala Margaret Mičel (Mitchell). Roman je postigao svetsku slavu, postao bestseller a po njemu je snimljen i film.

    1936. -
    Etiopski car Haile Selasije I (Selassie) uputio je, u sedištu Lige naroda, apel za pomoć povodom invazije Italije na Etiopiju. Liga naroda odredila je sankcije protiv Italije, ali one nisu poštovane.

    1938. -
    Umro je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Bio je član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog PEN kluba. Njegove pesme ubrajaju se u najbolja ostvarenja u srpskoj lirici 20. veka ("Dolap", "Jefimija", "Na Gazimestanu").

    1943. -
    Američke trupe iskrcale su se u Drugom svetskom ratu na ostrvo Nova Džordžija (Solomonska ostrva). Tokom operacije oboren je 121 japanski avion.

    1946. -
    SAD su izvršile nuklearnu probu na pacifičkom ostrvu Bikini.

    1948. -
    Jugoslovenska štampa objavila je Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih i radničkih partija (Informbiro) o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije i odgovor Centralnog komiteta KPJ kojim se odbacuju optužbe iznete u Rezoluciji. Usledila su hapšenja i zatvaranja članova KPJ koji su se opredeli za stavove Informbiroa.



    1950. -
    Američki predsednik Hari Truman (Harry) izdao je naređenje američkim trupama stacioniranim u Japanu da pomognu Republici Koreji da odbije napad Severne Koreje.

    1960. -
    Republika Kongo (Zair) proglasila je nezavisnost od Belgije. Za prvog predsednika izabran je Džozef Kasavubu (Joseph), a za premijera Patris Lumumba (Patrice).

    1963. -
    Kardinal Đovani Batista Montini (Giovanni Battista) ustoličen je kao papa Pavle VI, čiji je pontifikat obeležen sprovođenjem ideje o pomirenju sa ostalim hrišćanskim crkvama.

    1966. -
    Rodjen je američki bokser teške kategorije, prvak sveta u profesionalnom boksu, Majk Tajson (Mike Tyson).

    1971. -
    Posle naizgled pesprekornog povratnog sletanja, u Kazahstanu su, u kapsuli pronadjeni mrtvi kosmonauti sovjetskog vasionskog broda Sojuz 11, kada je zbog neispravnog ventila, vazduh iz broda 'iscureo' iz letelice.

    1974. -
    Tokom molitve u crkvi ubijena je Alberta King, šest godina nakon ubistva njenog sina Martina Lutera Kinga, lidera američkih Crnaca u borbi za ravnopravnost i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1964.

    1974. -
    Čuveni ruski baletski igrač Mihail Barišnjikov napustio je, tokom turneje u Kanadi, ansambl baleta Boljšoj teatra i ostao da živi na Zapadu.

    1977. -
    Umro je Roberto Roselini (Rossellini), italijanski filmski režiser.

    1984. -
    Džon Tarner (John N. Turner) je postao 17. predsednik vlade Kanade.

    1989. -
    Sudanski general Omar Hasan al-Bašir (Hassan al-Bashir) oborio je u državnom udaru vladu Sadeka al-Mahdija (Sadeq).

    1990. -
    Počelo je ujedinjavanje privrednih sistema Istočne i Zapadne Nemačke.

    1995. -
    Bošnjačka vlada u Sarajevu prekinula je sve kontakte sa specijalnim izaslanikom UN Jasušijem Akašijem (Yasushi Akashi), optužujući ga za popustljiv stav prema bosanskim Srbima.

    1996. -
    Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić preneo je predsednička ovlašćenja na potpredsednicu RS Biljanu Plavšić.

    1997. -
    Kina je preuzela upravu nad gradom'državom Hong Kongom, čime je završen period od 156 godina britanske kolonijalne vladavine nad Hong Kongom. Mnogi stanovnici su u panici napuštali grad, bojeći se dolaska komunističkog režima iz Kine. Sve je ipak obavljeno sasvim mirno.

    1999. -
    Škotska je posle skoro 300 godina ponovo dobila svoj parlament.

    2001. - Belgijski premijer Gaj Verhofštad posetio je Kongo. To je prva poseta nekog belgijskog zvaničnika toj afričkoj zemlji, nakon hladnog rata i prekida odnosa koji su trajali 20 godina.

    2001. -
    Umro je Čet Atkins (77), legendarni kantri gitarista i predvodnik "Nešvilskog zvuka", akustične muzike sa prizvukom popa.

    2001. -
    Jugoslovenska glumica Tijana Kondić dobila je na filmskom festivalu u Puli, u Hrvatskoj, Zlatnu arenu za najbolju žensku ulogu, za film "Nataša". To je bilo prvo učešće filma iz SR Jugoslavije na ovom festivalu od raspada bivše SFRJ.

    2001. -
    Grupa huligana i političkih ekstremista pretukla je na Trgu Republike u Beogradu nekoliko homoseksualaca i lezbijki i time sprečila održavanje prve "Gej parade" u Srbiji.

    2002. -
    Brazil je pobedom nad Nemačkom, u finalu 17. svetskog prvenstva u fudbalu, u Jokohami u Japanu, izborio rekordnu petu titulu svetskog prvaka.

    2003. -
    Bosanski Srbin Željko Meakić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u logoru Omarska kod Prijedora predao se vlastima RS, a potom izručen tom sudu.

    2004. -
    Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdaun smednio je predednika parlamenta Republike Srpske (RS) Dragana Kalinića i zabranio mu svaki javni i politički rad. Sa dužnosti u RS smenjeno je još 60 osoba, zbog nesaradnje sa Haškim tribunalom.

    2005. -
    Američki predsednik Džordž Buš (George W. Bush) potpisao je ukaz o dodeljivanju trgovinskih preferencijala Srbiji i Crnoj Gori, čima je ukinut i poslednji deo paketa sancija uvedenih SR Jugoslaviji 1992. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #694

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 1. jul, 183. dan 2008. Do kraja godine ima 183 dana.


    1569. -
    Stvorena je Lublinska unija kojom su se ujedinile Litvanija i Poljska. Deobom Poljske 1795. veći deo Litvanije pripao je Rusiji.

    1804. -
    Rođena je francuska književnica Žorž Sand (George), preteča feminizma, autorka sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča ("Indijana", "Lelija", "Đavolja bara", "Majstori trubači", "Povest mog života"). Ostavila je i obimnu prepisku i memoare.

    1835. -
    U Pešti je štampan prvi broj "Serbskog narodnog lista", ilustrovanog književnog nedeljnika Srba u Mađarskoj, koji je pokrenuo publicista i urednik "Letopisa" Matice srpske Teodor Pavlović. List je s kraćim prekidima izlazio do 1848.

    1839. -
    Umro je turski sultan Mahmud II, poslednji vladar iz dinastije Osmana Osvajača. Na vlast je došao 1808. i pokušao da reformama zustavi propadanje osmanskog carstva. Sproveo je reforme u vojsci po evroposkom uzoru i ukinuo janičare. Srbiji je priznao proširenu autonomiju (hatišerif iz 1830. godine).

    1860. -
    Umro je američki industrijalac Čarls Guđer (Charles Goodyear), koji je
    1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka što je dorinelo brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma.

    1867. -
    Ontario, Kvebek, Nova Škotska i Nju Branzvik proglasile su federalnu uniju Kanada, koja je "Severno-američkim zakonom" britanskog Parlamenta dobila status dominiona.

    1872. -
    Rođen je francuski inženjer i pilot Luj Blerio (Louis Bleriot), utemeljivač francuske avio-industrije. Prvi je avionom preleteo kanal Lamanš 1909. godine.

    1876. -
    Umro je ruski revolucionar, anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja, ruski Senat ga je 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru odakle je uspeo da pobegne u zapadnu Evropu gde je nastavio revolucionarne aktivnosti.

    1887. -
    Počela je da radi prva astronomsko-meteorološka stanica u Srbiji koju je u svojoj kući na Vračaru u Beogradu organizovao profesor Velike škole Milan Nedeljković. Godine 1902. on je počeo da izdaje i prvu opštu prognozu vremena.



    1896. -
    Umrla je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Harriet Elizabeth Beecher Stowe), koja je romanom "Čiča Tomina koliba" pridobila brojne savremenike za oslobađanje Crnaca od ropstva.

    1902. -
    Rođen je američki filmski režiser nemačkog porekla Vilijam Vajler (William Wyler), dobitnik Oskara za filmove "Gospođa Miniver", "Ben Hur" i "Najlepše godine našeg života". Proslavio se i filmovima "Male lisice", "Keri", "Praznik u Rimu".

    1921. -
    Prvi put je primenjena vakcina za zaštitu dece od tuberkuloze (BCG).

    1921. -
    Na tajnom sastanku u Šangaju osnovana je Komunistička partija Kine, koja je 1949. preuzela vlast.

    1942. -
    Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu, posle osmomesečne opsade, zauzele Sevastopolj, najvažniju rusku crnomorsku luku na poluostrvu Krim.

    1946. -
    SAD su izvršile probu atomske bombe na atolu Bikini u Pacifiku.

    1960. -
    Gana je postala republika, s prvim predsednikom Kvame Nkrumahom (Kwame).

    1961. -
    Rođen je američki atletičar Karl Luis (Carl Lewis), jedan od najuspešnijih sportista 20. veka. Na Olimpijskim igrama 1984. osvojio je četiri zlatne medalje.

    1966. -
    Održan je Brionski plenum Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kojem su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsednik SFR Jugoslavije i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao odgovorni za rad Službe državne bezbednosti, optuženi su za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu.

    1974. -
    Umro je argentinski general i političar Huan Domingo Peron (Juan), osnivač Peronističkog pokreta. Kao predsednik Argentine (1946-55 i 1973-74) vladao je autokratski, oslanjajući se na vojsku, radničke sindikate i izuzetnu popularnost supruge Eve, koja ga je zamenila na mestu predsednika.



    1991. -
    Na sastanku u Pragu lideri istočnoevropskih zemalja ukinuli su vojni savez Varšavski pakt, osnovan 1955.

    1994. -
    Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat (Yasser) vratio se u Palestinu, posle 27-godišnjeg izbeglištva.

    1999. -
    Umro je južnorodezijski političar Džošua Nkomo (Joshua), borac protiv rasističke vladavine belaca u Južnoj Rodeziji (Zimbabve) i lider pokreta za nezavisnost (1950-70). Sa Robertom Mugabeom formirao je Patriotski front.

    2000. -
    Posle sastanka šefova država u Pjongjangu (13-15. juna) predstavnici dve Koreje potpisali su sporazum o spajanju porodica koje su zbog rata bile razdvojene skoro pola veka.

    2003. -
    SAD su ukinule vojnu pomoć za oko 50 zemalja, uključujući i Srbiju i Crnu Goru. Te zemlje nisu do određenog roka potpisale sa Vašingtonom bilateralni sporazum o neizručivanju državljana SAD Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.

    2004. -
    Umro je američki glumac Marlon Brando (80), jedan od najuticajnih glumaca svoje generacije i dobitnik Oskara za uloge u filmovima "Kum" i "Na dokovima Njujorka".
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #695

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 2. jul, 184. dan 2008. Do kraja godine ima 182 dana.


    1489. -
    Rođen je engleski verski reformator Tomas Krenmer(Thomas Cranmer). Kao kenterberijski nadbiskup (od 1533) omogućio je kralju Henriju VIII da se proglasi poglavarom engleske državne crkve. U vreme restauracije katolicizma pod Marijom Tjudor (Mary Tudor) spaljen je na lomači. Uveo je bogosluženje na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.

    1566. -
    Umro je francuski astrolog Nostradamus, autorknjige "Proročanstva". Bio je lični lekar francuskog kralja Šarla Ix (Charles) i dvorski astrolog Katarine Mediči (Caterina Medici).

    1714. -
    Rođen je nemački kompozitor i dirigent Kristof Vilibald Gluk (Christoph Willibald Gluck). Reformisao je operu tako što je muziku podredio tekstu i prilagodio je dramskoj radnji ("Orfej i Euridika", "Alcest", "Paris i Helena", "Ifigenija na Tauridi"").

    1778. -
    Umro je francuski filozof i pisac Žan ŽakRuso(Jean-Jacques Rousseau), čije je delo bilo inspiracija Francuske revolucije i imalo značajan uticaj na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka ("Emil", "Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Pismo Dalamberu", "Ispovesti").

    1798. -
    Napoleon Bonaparta zauzeo je Aleksandriju. Nakon nekoliko pobeda nad Mamelucima ušao je u Kairo i nastavio pohod u dolinu Nila i Siriju. Francuska vojska povukla se iz Egipta 1801.

    1819. -
    Velika Britanija je donela zakon kojim se zabranjuje rad dece ispod devet godina u tekstilnoj industriji, a rad dece mlađe od 16 godina ograničava na 12 časova dnevno.

    1850. -
    Umro je Robert Pil, britanski premijer (1834-35;1841-46), osnivač Konzervativne partije. Kao ministar unutrašnjih poslova organizovao je 1829. londonsku policiju, a po skraćenici njegovog imena Bob policajci su dobili nadimak Bobi (Bobby).

    1853. -
    Prelaskom ruske vojske preko reke Prut i napadom na tursketrupe počeo je Krimski rat.

    1860. -
    Rusi su osnovali grad Vladivostok na obali Amurskogzaliva, koji je kasnije postao najznačajnija sovjetska luka (pomorska i vazdušna baza) na sovjetskom Dalekom istoku.

    1877. -
    Rođen je nemački pisac Herman Hese (Hermann Hesse), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. ("Igra staklenih perli", "Stepski vuk", "Demijan", "Sidarta").

    1900. -
    Grof Ferdinand fon Cepelin (Zeppelin) izvršio je prvi letvazdušnim brodom (dirižabl) nad Bodenskim jezerom u južnoj Nemačkoj. Kasnije je konstruisao nekoliko takvih vazduhoplova koji su po njemu dobili naziv Cepelin.

    1915. -
    U emigraciji, u Parizu umro je meksički general ipredsednik (1877-80 i 1884-1911) Porfirio Dijas (Diaz).

    1925. -
    Rođen je kongoanski političar Patris Lumumba, osnivač Kongoanskog nacionalnog pokreta i prvi premijer nezavisnog Konga 1960. Smenjen je u septembru iste godine, a u januaru 1961. ubijen je pod nerazjašnjenim okolnostima. Postao je simbol borbe protiv kolonijalizma afričkih naroda.

    1940. -
    Pogođen torpedom s nemačke podmornice, potonuo je brod "Arandora star" koji je prevozio nemačke i italijanske zarobljenike u Kanadu. Nastradalo je više od 750 zarobljenika i članova posade.

    1949. -
    Umro je bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, jedan od osnivača Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Godine 1933. uhapšen je u Berlinu zbog navodnog učešća u paljenju Rajhstaga i na čuvenom "Lajpciškom procesu" razotkrio da je podmetanje požara bila jedna od nacističkih provokacija kojom je režim pravdao teror nad komunistima i socijalistima. Pod pritiskom svetske javnosti pušten je iz zatvora krajem februara 1934.

    1961. -
    Američki pisac Ernest Hemingvej (Hemingnjay) izvršio jesamoubistvo. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1954. ("Zbogom oružje", "Za kim zvona zvone", "Starac i more").



    1964. -
    Predsednik SAD Lindon Džonson (Lyndon Johnson) potpisaoje "Akt o građanskim pravima", kojim je zabranjena rasna diskriminacija.

    1966. -
    Francuska je izvršila prvu od šest proba atomske bombena pacifičkom atolu.

    1976. -
    Proglašeno je ujedinjenje Severnog i Južnog Vijetnama ujednu državu sa glavnim gradom Hanojem.

    1989. -
    Umro je ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, šefsovjetske diplomatije od 1957. do 1985, kada je postao predsednik Vrhovnog sovjeta ŠSR. Na mestu ministra spoljnjih poslova zamenio ga je Eduard Ševardnadže.

    1990. -
    Ne prihvatajući ustavne promene u Srbiji, albanski delegati pokrajinske Skupštine Kosova usvojili su Ustavnu deklaraciju i proglasili odvajanje Kosova od Srbije. Skupština Srbije je 5. jula raspustila pokrajinsku Skupštinu, nakon čega su usledili štrajkovi i protesti kosovskih Albanaca.

    1992. -
    Umro je Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih književnika u drugoj polovini 20. veka. Kao član ilegalne organizacije Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata bio je nekoliko godina u zatvoru. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989, prve posleratne opozicione partije u Srbiji ("Vreme čuda", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo").

    1997. -
    Umro je američki filmski glumac Džejms Stjuart (James Stenjart), dobitnik Oskara 1940. za film "Filadelfijska priča" ("Vrtoglavica", "Čovek koji je suviše znao", "Anatomija jednog ubistva").

    1999. -
    Umro je Mario Puzo, autor bestselera "Kum" prema kojem jeFrensis Ford Kopola (Francis, Copolla) snimio istoimeni film.

    2000. -
    Kandidat Narodne partije akcije i Zelene stranke Visente Foks (Vicente Fox) pobedio je na predsedničkim izborima u Meksiku, čime je okončana vladavina Institucionalne revolucionarne partije, koja je bila na vlasti od 1929. godine.

    2000. -
    Prvo usađivanje mehaničkog srca izvršeno je u SAD.Sedmočasovnu operaciju izveli su hirurzi Univerziteta Luizvila Leman Grej (Grey) i Robert Dauling (Dowling).

    2002. -
    Američki milioner i avanturista Stiv Foset (Steve Fossett) postao je prvi čovek koji je balonom obišao svet, preletevši 31.380 kilometara.

    2005.-
    Održan Live 8 humanitarni koncerti pod zajedničkim nazivom "Lajv eit" (Live , u organizaciji irskog muzičara Boba Geldofa, održani su u svim zemljama koje čine G8 - Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Kanadi, Japani i Rusiji.
    Glavni cilj te manifestacije bila je pomoć najsiromašnijim zemljama i skrena pažnja industrijski razvijenim državama na potrebu za odlučnijom borbom protiv siromaštva.
    Na koncertima je učestvovalo mnogo muzičara a poseta je u svim zemljama bila odlična

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #696

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 3. jul, 185. dan 2008. Do kraja godine ima 181 dan.



    321. -
    Rimski car Konstantin II, hrišćanin, proglasio jenedelju za dan odmora i verskog obreda.

    1423. -
    Rođen je francuski kralj Luj XI (Louis), koji je tokomvladavine (1461-83), dajući gradovima privilegije, podstakao razvoj zanatstva i trgovine. Modernizovao je stare i podigao nove visoke škole.

    1583. -
    Ruski car Ivan Grozni ubio je, u nastupu gneva, sina. Ovajautokrata sproveo je značajne reforme u Rusiji, a zbog okrutnog odnosa prema boljarima dobio je naziv Grozni. Kao tragični lik bio je inspiracija slikarima, muzičarima, književnicima, filmskim rediteljima...

    1608. -
    Francuski istraživač Samiel de Šamplen (Samuel,Champlain) osnovao je kanadski grad Kvebek.

    1642. -
    Umrla je francuska kraljica Marija de Mediči (Marie, Medici), kćerka toskanskog vojvode Frančeska de Medičija. Posle ubistva kralja Anrija IV (Henri) vladala je kao regentkinja (1610-17) uz sina Luja XIII (Louis). Za nju je građena Palata Luksemburg u Parizu čije su dvorane bile ukrašene 21 Rubensovom slikom koje se sada nalaze u Luvru.

    1775. -
    General Džordž Vašington (George Washington), kasnije izabran za prvog predsednika SAD (1789), zvanično je preuzeo komandu nad vojskom kolonista u Američkom ratu za nezavisnost.

    1849. -
    Francuske trupe su ušle u Rim savladavši otpor snaga Đuzepea Garibaldija (Giuseppe) i ponovo ustoličile poglavara rimokatoličke crkve papu Pija IX.

    1881. -
    Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira.

    1883. -
    Rođen je austrijski pisac Franc Kafka (Franz). Njegovadela, među kojima su najpoznatiji romani "Proces" i "Zamak" i pripovetka "Metamorfoza", imala su presudan uticaj na evropsku književnost 20. veka.



    1904. -
    Umro je Teodor Hercl (Theodor Herzl), osnivač i lider cionističkog pokreta. Organizovao je prvi cionistički kongres u Bazelu (1897) i bio je prvi predsednik Svetske cionističke organizacije. U delu "Jevrejska država" (1896) izneo je plan za osnivanje jevrejske države u Palestini.

    1940. -
    Britanci su onesposobili veliki deo francuske flot estacionirane u Oranu u severnoj Africi da ne bi došle u posed Nemačke. Francuzi nisu pristali da, nakon kapitulacije Francuske, predaju flotu dobrovoljno, pa je najveći deo uništen, a poginulo je preko 1.000 francuskih mornara.

    1944. -
    Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodi leglavni grad Belorusije Minsk i zarobile 100.000 nemačkih vojnika.

    1954. -

    1962 - Alžir je stekao nezavisnost posle 132 godine francuske kolonijalne vlasti.

    1972. -
    Indija i Pakistan su potpisali mirovni sporazum, čime jeokončan sukob izazvan 1971. građanskim ratom u Istočnom Pakistanu (Bangladeš).

    1987. -
    Ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Klaus Barbi(Barbie), lokalni šef Gestapoa, nazvan "kasapin iz Liona", osuđen je u Francuskoj na doživotnu robiju.



    1988. -
    Raketa sa američkog ratnog broda "Vensen" oborila jeiznad Persijskog zaliva u poslednjoj sedmici iransko-iračkog rata iranski putnički avion "Erbas A300". Poginulo je svih 290 ljudi u letilici.

    1995. -
    Jugoslovenski košarkaši postali su evropski šampioni naprvenstvu u Atini. Pobeda je burno proslavljena u zemlji, a oduševljenje je bilo pojačano i zbog trogodišnje međunarodne izolacije SR Jugoslavije.

    1996. -
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin pobedio je u drugom izbornom krugu komunističkog kandidata Genadija Zjuganova, i time započeo drugi predsednički mandat.

    2001. -
    Ruski avion "tupoljev 154" srušio se kod Irkutska.Poginulo je svih 145 putnika i članova posade.

    2001. -
    Na prvom pojavljivanju pred Međunarodnim sudom za ratnezločine u Hagu bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević izjavio je da ne priznaje taj sud i odbio da se izjasni o optužnici koja ga tereti za progon, deportaciju i ubijanje kosovskih Albanaca 1999.

    2004. -
    Manastir Visoki Dečani uvršten je na listu svetske baštine UNESKO-a kao peti spomenik iz Srbije i Crne Gore. Na listi UNESKO-a nalazi se ukupno 754 spomenika iz celog sveta.

    2004. -
    Umro je Andrijan Nikolajev, ruski kosmonaut koji je 1962.godine postavio rekord u boravku u svemiru kružeći oko Zemlje 64 puta za ukupno 96 sati.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #697

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 4. jul, 186. dan 2008. Do kraja godine ima 180 dana.


    1190. -
    Engleski kralj Ričard Lavljeg Srca (Richard) i francuski kralj Filip II (Philip) krenuli su u Treći krstaški rat. Njima se u tom ratu pridružio i nemačko-rimski car Fridrih I Barbarosa (Fridrick).

    1631. -
    U Parizu je otvorena agencija za zapošljavanje, prva u svetu.

    1753. -
    Rođen je francuski pronalazač Žan Pjer Fransoa Blanšar (Jean Pierre Francois Blanshard), koji je 1785. s Džonom Džefrisom (John Jeffries) prvi preleteo kanal Lamanš balonom.

    1776. -
    Na Kontinentalnom kongresu u Filadelfiji potpisana je američka Deklaracija o nezavisnosti. Taj dan slavi se u SAD kao Dan nezavisnosti.

    1776. -
    The United States adopted the Declaration of Independence

    1799. -
    Rođen je švedsko-norveški kralj Oskar I (Oscar), koji je tokom vladavine (1844-59) vodio politiku švedske neutralnosti i ujedinjenja skandinavskih zemalja.

    1804. -
    Nathaniel Hawthorne, American author

    1807. -
    Rođen je italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi (Giuseppe), vođa pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima ("hiljadu crvenih košulja") oslobodio je 1860. Siciliju od vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj. Izabran je za poslanika Rima 1874, ali je odbio počasti kralja Viktora Emanuela, titule vojvode i maršala.

    1807. -
    Giuseppe Garibaldi, Italian soldier

    1826. -
    U istom danu umrli su bivši predsednici SAD Džon Adams (John) (1797-1801) i Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) (1801-09).

    1829. -
    Britain's first regular bus service began running in London

    1840. -
    Cunard began its Atlantic crossing service

    1848. -
    Objavljen je "Komunistički manifest" Karla Marksa (Marx) i Fridriha Engelsa (Friedrich).

    1848. -
    Umro je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan (Francois, Shateaubriand). Smatra se tvorcem francuskog modernog književnog stila i jezika. Rafinirani stilista u delu "Memoari s onu stranu groba", u političkim spisima negira tekovine francuske buržoaske revolucije i racionalizam u filozofiji.

    1881. -
    Billy The Kid, the American outlaw, was shot and killed

    1900. -
    Louis Armstrong, American jazz trumpeter

    1900. -
    Rođen je legendarni američki džez muzičar, trubač i pevač Luj "Sačmo" Armstrong (Louis Satchmo). Mnogobrojne turneje sirom sveta donele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.



    1903. -
    Pušten je u rad prvi pacifički telegrafski kabl, između San Franciska i Manile.

    1927. -
    Gina Lollobrigida, Italian born film actress

    1927. -
    Neil Simon, American author

    1927. -
    Rođena je italijanska filmska glumica Đina Lolobriđida (Gina Lollobrigida), prva zvezda italijanske kinematografije posle Drugog svetskog rata ("Fanfan Lala", "Lepotice noći", "Hleb, ljubav i mašta", "Provincijalka").

    1934. -
    Umrla je francuska naučnica poljskog porekla Marija Kiri Sklodovska (Maria Curie Sklodonjska). Otkrila je radioaktivne elemente radijum i polonijum. Prvu Nobelovu nagradu za fiziku podelila je 1903. sa suprugm Pjerom (Pierre) i Bekerelom (Beckuerel), a drugu za hemiju dobila je 1911.



    1942. -
    Prince Michael of Kent

    1943. -
    Pod nerazjašnjenim okolnostima u avionskoj nesreći u Gibraltaru poginuo je poljski general i političar Vladislav Sikorski (Vladyslav), šef vlade u emigraciji i tokom Drugog svetskog rata vrhovni komandant Poljskih oružanih snaga na Zapadu.

    1946. -
    The Philippine Islands were granted independence by the United States

    1946. -
    Filipini su stekli nezavisnost nakon 47 godina vladavine SAD.

    1950. -
    David Jenson, Radio DJ

    1968. -
    Alec Rose reached Portsmouth after sailing around the world, single handed

    1976. -
    Izraelski komandosi upali su na aerodrom Entebe u Ugandi i oslobodili 102 taoca iz francuskog putničkog aviona koji su oteli arapski ekstremisti. Poginuli su četiri komandosa, sedam od 10 otmičara i oko 20 ugandskih vojnika.

    1976. -
    Israeli forces mounted an attack on Entebee airport to free hostages

    1979. -
    Bivši predsednik Alžira Ahmed Ben Bela (Bella) pušten je nakon 14 godina iz kućnog pritvora. Bio je prvi predsednik nezavisnosg Alžira (1963), a sa vlasti ga je uklonio Huari Bumedijen (Houari Boumedienne) državnim udarom 1965.

    1986. -
    Miners in the South African diamond mines went on strike

    1997. -
    Američka vasionska sonda "Patfajnder" spuštena je na Mars.

    1999. -
    Alžirski predsednik Abdelaziz Buteflika (Bouteflika) amnestirao je hiljade muslimanskih vojnih zatvorenika.

    2000. -
    Umro je jedan od najslavnijih poljskih pisaca i antikomunista Gustav Herling-Grudžinski (81).

    2001. -
    U avionskoj nesreći u Sibiru poginulo je 145 ljudi.

    2003. -
    U terorističkom napadu na šiitsku džamiju u pakistanskom gradu Keta, za vreme molitve poginule su 53 osobe.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #698

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je subota, 5. jul, 187. dan 2008. Do kraja godine ima 179 dana.


    1596. -
    Engleski pomorci opustošili su špansku obalu iopljačkali Kadiz, pomorsku luku koja je otkrićem Amerike dobila prvorazredan značaj.

    1791. -
    The first ever British ambassador to the United States was appointed

    1810. -
    Phineas T. Barnum, Circus entrepreneur

    1811. -
    Venecuela je postala prva južnoamerička država koja jeproglasila nezavisnost od Španije.

    1817. -
    Gold sovereigns were first issued

    1830. -
    U pohodu na Alžir Francuzi su zauzeli grad Alžir. Alžirje ostao pod francuskom upravom do 1962, kada je ta severnoafrička zemlja stekla nezavisnost.

    1830. -
    Vilijam But (William Booth) osnovao je u Londonu "Hrišćansku misiju" koja je kasnije dobila naziv "Vojska spasa" i bavila se uglavnom humanitarnim radom. Bila je vrlo aktivna u periodu posle Drugog svetskog rata.

    1853. -
    Cecil Rhodes, Founder of Rhodesia (now Zimbabwe)

    1865. -
    The speed of road vehicles was limited to 2mph in towns & 4mph in the country

    1865. -
    U Velikoj Britaniji je donet prvi u svetu zakon oograničenju brzine - dve milje na sat.

    1879. -
    Rođen je američki teniser i političar Dvajt Dejvis (Dnjight Davis), ministar rata (1925-29). Osnovao je 1900. tenisko takmičenje "Dejvis kup".



    1879. -
    Dwight Davis, American statesman

    1880. -
    Rođen je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik,koga su zbog virtuoznog stila upoređivali sa Paganinijem (šest violinskih koncerata, Američka simfonija).

    1889. -
    Rođen je francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto (Jean Cocteau). Kao eksperimentator prošao je kroz sve faze moderne umetnosti - kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha ("Orfej", "Strašna deca", "Petao i Arlekin"). Član Francuske akademije postao je 1955.

    1889. -
    Umro je srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizmau srpskoj književnosti. Pisao je pesme, kulturnoistorijske članke, putopise, romane i pripovetke i uređivao Srpske novine i Srpski letopis ("Večiti mladoženja", "Trpen-spasen", "Milan Narandžić").

    1891. -
    Rođen je hrvatski pesnik Avgustin Tin Ujević, koji jesvojom lirikom, ali i boemskim životom, obeležio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti ("Lelek sebra", "Kolajna", "Žedan kamen na studencu").

    1901. -
    Rođen je ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka. Režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim delima tog pozorišnog žanra.

    1911. -
    Georges Pompidou, French statesman

    1911. -
    Rođen je francuski državnik Žorž Pompidu (Georges Pompidou), predsednik Francuske (1969-74) nakon povlačenja Šarla de Gola (Charles, Gaulle). Kao blizak saradnik De Gola, šef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je sledio ideje slavnog prethodnika.

    1932. -
    U Portugalu je premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine posle njegove smrti.

    1943. -
    Nemačkom ofanzivom iz pravca Orela i Harkova na sovjetske položaje počela je Kursko-orelska bitka, jedna od najvećih bitaka u Drugom svetskom ratu.

    1945. -
    Winston Churchill lost the General Election

    1946. -
    The bikini swimsuit was first demonstrated at a Paris fashion show

    1948. -
    The National Health Service was established in Britain

    1953. -
    Maggie Moon, Singer

    1953. -
    Elizabeth Emmanuel, English dress designer

    1959. -
    Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio jeparlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktatorski režim.

    1969. -
    The Rolling Stones staged a free concert in Hyde Park

    1975. -
    Zelenortska ostrva su dobila nezavisnost nakon 500 godina portugalske vlasti.

    1975. -
    Američki teniser Artur Eš (Arthur Ashe) postao je prvicrnac pobednik turnira u Vimbldonu.



    1977. -
    U Pakistanu je izvršen vojni udar kojim je general Mohamad Zija ul Hak (Mohammad Zia ul-Hack) zbacio s vlasti premijera Zulfikara Ali Buta (Bhutto).

    1977. -
    Pakistans leader, Mr Bhutto, was deposed by the military

    1980. -
    Švedski teniser Bjorn Borg pobedio je peti put uzastopnona turniru u Vimbldonu.

    1994. -
    Palestinski vođa Jaser Arafat (Yasher), koji je doputovaona Zapadnu obalu nakon 27 godina izbeglištva, najavio je stvaranje države Palestine na teritoriji pod palestinskom samoupravom, sa glavnim gradom u istočnom Jerusalimu.

    2001. -
    Henelore Kol (Hennelore Kohl), supruga bivšeg nemačkogkancelara Helmuta Kola, izvršila je samoubistvo. Ona je dugo godina bolovala od retke bolesti koja je izazvala alergiju na svetlo.

    2001. -
    Makedonske vlasti i albanski pobunjenici postigli sudogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu.

    2002. -
    Umro je legendarni bejzbol igrač Ted Vilijams (Williams)(83), jedan od najvećih "bacača" svih vremena i poslednji Amerikanac koji je postigao 400 "hitova" za jednu sezonu.

    2002. -
    Dve Čečenke aktivirale su eksploziv na otvorenomrok-festivalu, koji se održavao na moskovskom aerodromu Tušino. U eksploziji je poginulo 16 osoba, uključujući i teroristkinje, a 60 ih je povređeno.

    2004. -
    U Indoneziji su održani prvi direktni predsednički izbori, šest godina nakon što je okončana 32-godišnja diktatura bivšeg predsednika Suharta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #699

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan
    Danas je nedelja, 6. jul, 188. dan 2008. Do kraja godine ima 178 dana.




    1415. -
    Češki reformator Jan Hus spaljen je, kao jeretik, nalomači u Konstanci zbog svog teološko-polemičkog dela "O crkvi". Bio je rektor univerziteta u Pragu (1402), reformisao je češki jezik i pravopis.

    1533. -
    Umro je Lodoviko Ariosto (Lodovico), autor viteškog epa"Besni Orlando". Smatra se najvećim pesnikom italijanske renesanse.

    1535. -
    Engleski humanista i pisac Tomas Mor (Thomas More)pogubljen je kao izdajnik, zbog neslaganja sa crkvenom politikom kralja Henrija VIII (Henry). Godine 1935. katolička crkva ga je proglasila za sveca. Autor je političko-filozofskog dela "Utopija" u kojem je izneo ideju o idealnoj ljudskoj zajednici.

    1855. -
    Rođen je vojvoda Živojin Mišić, jedan od najboljih srpskih vojskovođa. Komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici u kojoj su Srbi izvojevali pobedu nad Austro-Ugarskom (1914) u Prvom svetskom ratu. Napisao je nekoliko vojnih dela od kojih je najpoznatije "Strategija".

    1885. -
    Francuski biolog i hemičar Luj Paster (Louis Pasteur)prvi put je uspešno primenio vakcinu protiv besnila na ljudskom biću, devetogodišnjem Žozefu Majsteru (Joseph Meister) iz Alzasa.

    1893. -
    Umro je francuski pisac Gi de Mopasan (Guy, Maupašant),jedan od najznačajnijih autora kratke forme u svetskoj književnosti ("Dunda", "Strasti", "Naličja", "Zamke").

    1908. -
    U Turskoj je počela "mladoturska revolucija" podvođstvom mlađih oficira i intelektualaca nezadovoljnih vladavinom sultana Abdula Hamida II.

    1919. -
    Prvi vazduhoplov koji je preleteo Atlantik, britanski dirižabl "R-34" spustio se na Ruzveltovu poljanu u Njujorku.

    1923. -
    Zvanično je proglašeno osnivanje SSSR (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika), na osnovu odluke Prvog svesaveznog kongresa sovjeta krajem 1922.

    1928. -
    U Njujorku je održana premijera filma "Svetla Njujorka",prvog zvučnog filma u istoriji kinematografije.

    1944. -
    U požaru koji je u glavnom šatoru cirkusa "Ringling Brothers and Barnum & Bailey" izazvao gutač vatre, u američkom gradu Hartford u Konektikatu, poginulo je 167 ljudi.

    1962. -
    Umro je Vilijam Fokner (William Faulkner), jedan od najznačajnijih modernih američkih pisaca. Njegov književni opus najvećim delom predstavlja sagu o sudbini američkog Juga. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1949. ("Sartoris", "Buka i bes", "Svetlost u avgustu", "Konjički gambit", "Divlje palme").



    1964. -
    Britanski protektorat u Africi Njasalend je, pod nazivom Malavi, postao nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.

    1967. -
    U Nigeriji je počeo građanski rat zbog proglašenja nezavisnosti Istočne Nigerije (Bijafra). U dvogodišnjem ratu poginulo je više od milion ljudi.

    1971. -
    Umro je legendarni američki džez muzičar, trubač ipevač Luis "Sačmo" Armstrong (Louis Satchmo), najznačajnija ličnost u istoriji džeza. Karijeru je počeo 1918, a mnogobrojne turneje širom sveta donele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.



    1973. -
    Umro je nemački dirigent Oto Klemperer (Otto), jedan od najznačajnijih dirigenata 20. veka, posebno čuven po izvođenju Betovenovih (Beethoven) dela.

    1988. -
    U eksploziji naftne platforme "Pajper Alfa" u britanskomdelu Severnog mora, poginulo je 167 ljudi.

    1990. -
    Predsednik Bugarske Petar Mladenov podneo je ostavku zbog optužbi da je naredio da se tenkovima rasture antivladini protesti.

    1999. -
    Pripadnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni uhapsilisu u Banjaluci lidera Narodne stranke i poslanika u Skupštini Republike Srpske Radoslava Brđanina i izručili ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

    2000. -
    Skupština SR Jugoslavije usvojila je amandmane na Ustavkojima je tadašnjem predsedniku Slobodanu Miloševiću omogućeno da se ponovo kandiduje za predsednika SR Jugoslavije.

    2000. -
    Talas vrućina koji je zahvatio Jugozapadnu Evropu, satemperaturama vazduha i do 45 stepeni Celzijusa, prouzrokovao je smrt 25 ljudi i mnoge požare.

    2003. -
    Predsednik Liberije Čarls Tejlor prihvatio je ponudu zaazil u Nigeriji. Njegov odlazak je bio uslov američkog predsednika Džordža Buša za angažovanje SAD na uspostavljanju mira u toj zapadnoafričkoj zemlji koju već 14 godina potresaju sukobi.

    2005. -
    Iz Ulcinja ka Dubrovniku i Splitu krenula je prva redovna autobuska linija iz Crne Gore prema Hrvatskoj, posle 14 godina prekida zbog rata bivšoj Jugoslaviji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #700

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je ponedeljak, 7. jul, 189. dan 2008. Do kraja godine ima 177 dana.


    1307. -
    Umro je engleski kralj Eduard I (Edward) na putu prema Škotskoj, gde je krenuo da uguši ustanak.

    1572. -
    Umro je Sigismund II August, poslednji poljski kralj izdinastije Jageloviča. Tokom njegove vladavine (od 154 stvorena je unija Poljske, Litvanije i Zapadne Prusije (Lublinska unija 1569). Proglasio je 1572. opštu slobodu veroispovesti.

    1585. -
    Pod pritiskom katoličke "Svete lige" francuski kralj Anri III (Henry) izdao je Nemurski edikt protiv hugenota.

    1752. -
    Rođen je Žozef Mari Žakar (Joseph Marie Jacljuard),francuski pronalazač, izumitelj razboja za tkanje (1801).

    1807. -
    U Tilzitu je potpisan mirovni ugovor kojim je završen rat Francuske i Rusije, učesnice u koaliciji protiv Napoleona. Ugovor, koji je ostao na snazi do Napoleonove invazije na Rusiju 1812, podrazumevao je i savezništvo, a Napoleon se, pored ostalog, obavezao da neće progoniti Crnogorce zbog njihove borbe protiv Francuske.

    1815. -
    Savezničke snage (Šesta koalicija protiv Napoleona) ušle su u Pariz nakon abdikacije Napoleona Bonaparte.

    1816. -
    Umro je irski dramski pisac i političar Ričard Šeridan(Richard Sheridan), autor popularnih komedija "Škola skandala" i "Kritičar". Kao član britanskog parlamenta (1780-1812) proslavio se kao politički govornik.

    1854. -
    Umro je nemački fizičar Georg Simon Om (Ohm). Po njemuje dobila ime jedinica za merenje eletričnog otpora u međunarodnom sistemu mera (om).

    1860. -
    Rodio se austrijski kompozitor Gustav Mahler, poslednji od velikih bečkih simfoničara. Umro je 18 maja 1909.

    1860. -
    Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler(Mahler), autor devet čuvenih simfonija i ciklusa pesama. Bio je direktor Bečke opere (1897-1907) koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba.

    1887. -
    Rođen je francuski slikar i grafičar rusko-jevrejskog porekla Mark Šagal (Marc Shagall). Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. Ilustrovao je Gogoljeve "Mrtve duše" i Bibliju i oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN u Njujorku i uradio vitraže u katedrali u Mecu.

    1890. -
    The electric chair was used for the first time in the United States

    1893. -
    U Zagrebu je rođen hrvatski pisac Miroslav Krleža, jednaod najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame, eseje ("Hrvatski bog Mars", "Povratak Filipa Latinovića", "Gospoda Glembajevi", "U agoniji").


    1898. -
    SAD su anektirale Havajska ostrva.

    1901. -
    Vittorio de Sica, Italian film director

    1911. -
    Rođen je italijanski kompozitor Đan Karlo Menoti (Gian Carlo Menotti), poznat po operama sa temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta ("Konzul", "Medijum", "Amelija na balu"). Osnovao je muzički festival u Spoletu.

    1922. -
    Pierre Cardin, French fashion designer

    1930. -
    Umro je engleski pisac Artur Konan Dojl (Arthur Conan Doyle), lekar po zanimanju. Oprobao se u različitim književnim žanrovima, ali je svetsku popularnost stekao pričama o detektivu Šerloku Holmsu (Sherlock Holmes).

    1937. -
    Sukobom japanskih i kineskih trupa kod mosta Marko Poloblizu Pekinga počeo je japansko-kineski rat.

    1940. -
    Ringo Starr, Beatles drummer

    1941. -
    Bill Oddie, Comedian and bird watcher

    1941. -
    U Srbiji je počeo ustanak protiv nemačke okupacije, podvođstvom komunista.



    1941. -
    United States armed forces arrived in Iceland

    1941. -
    Michael Howard, Conservative cabinet minister

    1971. -
    The US Apollo 15 spacecraft returned from its lunar landing mission

    1978. -
    Nakon sticanja nezavisnosti od Velike Britanije proglašena je država Solomonski Otoci.

    1985. -
    Robert Mugabe became the first President of the newly named Zimbabwe

    1986. -
    The South African banning order on Winnie Mandella was lifted

    1991. -
    Usvojena je Brionska deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, kojom se vlada SFR Jugoslavije obavezala da će povući saveznu vojsku (JNA) iz Slovenije, a slovenačke vlasti na demobilizaciju slovenačkih trupa. Odluke Slovenije i Hrvatske o nezavisnosti suspendovane su na tri meseca. Prihvaćeno je da u Sloveniju i Hrvatsku dođu posmatrači EZ.

    1994. -
    U Jemenu je okončan dvomesečni građanski rat ulaskomtrupa Severnog Jemena u glavni grad Južnog Jemena Aden.

    1995. -

    U Beogradu je otvorena prva podzemna železnička stanica.

    2000. -
    U Beogradu je umro jugoslovenski kompozitor i muzikolog Nikola Hercigonja. Njegova muzika inspirisana je nacionalnom istorijom i folklorom (scenski oratorijum "Gorski venac", simfonijski ples "Linđo", ciklusi pesama za glas i orkestar, muzika za film).

    2000. -
    Ceo tiraž knjige "Hari Poter i vatreni pehar", četvrti nastavak avantura dečaka mađioničara, rasprodat je u pretplati, pre nego što je izašao iz štampe.

    2001. -
    Nakon četiri dana pregovora SAD su predale japanskim vlastima narednika Timotija Vudlenda, osumnjičenog za silovanje mlade Japanke na ostrvu Okinava, čime je razrešen diplomatski spor između dve zemlje. Vudlend je kasnije osuđen na 32 meseca zatvora. Slučaj je izazvao revolt kod žitelja ovog japanskog ostrva, na kojem su 1995. godine tri američka vojnika silovala 12-godišnju devojčicu.

    2003. -
    Odlukom visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Pedi Ešdauna zamrznuti su bankovni računi 14 osoba u BiH, među kojima su i članovi porodice haškog optuženika Radovana Karadžića.

    2005. -
    U seriji eksplozija u podžemnoj železnici i gradskom autobusu u Londonu život je izgubilo 56 lica, a preko 700 je povređeno. Odgovornost za napade preuzela je islamistička grupa Al Kaida za Evropu.



    2007.
    Najmanje 100 ljudi je poginulo, a 250 je ranjeno u Tuz Kurmatu, gradu na severu Iraka, kada je na prepunoj pijaci bombaš-samoubica digao u vazduh kamion pun eksploziva.

    2007.
    Proglašeno je ''novih'' sedam svetskih čuda tokom svečanosti na stadionu Benfike u Lisabonu. Veliki zid u Kini, Petra u Jordanu, Statua Hrista Spasitelja u Brazilu, Maču Piču u Peruu, piramida Čičen-ica u Meksiku, Koloseum u Rimu i Tadž Mahal u Indiji. Do ovakvog izbora je došlo glasovima oko 100 miliona ljudi širom sveta putem interneta i mobilnih telefona. Kritičari ovog izbora među kojima i UNESKO smatrali su da svetska čuda ne treba birati javnim glasanjem. Egipatske piramide u Gizi su jedine ostale sa izvorne liste sedam svetskih čuda starog veka, na kojoj su se još nalazili Semiramidini viseći vrtovi u Vavilonu, Artemidin hram u Efesu, statua Zevsa u Olimpiji, Mauzolej u Halikarnasu, Kolos sa Rodosa i Faros u Aleksandriji.

    - Srpska pravoslavna crkva danas obeležava rođenje svetog Jovana Krstitelja (Preteče). Sveti Jovan Krstitelj je predskazao dolazak Hristov i krstio Isusa Hrista u reci Jordanu. Narodski naziv za ovaj veliki hrišćanski praznik je Ivanjdan. Kod Srba i svih Hrišćana Ivanjdan je veliki praznik, koji uživa opšte poštovanje. Za svetog Jovana Preteču, Hristos je rekao da je ''najveći između rođenih od žene''. Među ličnostima jevanđeljskim sveti Jovan Krstitelj zauzima sasvim posebno mesto.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #701

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 8. jul, 190. dan 2008. Do kraja godine ima 176 dana



    1497. -
    Vasko da Gama, portugalski moreplovac i istraživač, krenuo je na svoje dugo putovanje oko južnog rta Afrike. Na tom putu, on je otkrio Indiju.

    1822. -
    Persi Biš Šeli (Percy Byshe Shelley), jedan od najznačajnijih pesnika engleskog romantizma, udavio se u brodolomu na jedrenju kod Livorna (Italija). ("Kraljica Mob", "Oslobođeni Prometej", "Ševa", "Oda zapadnom vetru", "Odbrana poezije").



    1846. -
    Danski kraq Kristijan VIII proglasio je da danski presto mogu da naslede žene. Tako je sprečio otcepljenje pokrajine Šlezvig-Holštajn.

    1858. -
    Velika Britanija proglasila je pobedu nad indijskim ustanicima, nakon čega je ukinuto Carstvo mogula i likvidirana Istočnoindijska kompanija, a Indija je stavljena pod neposrednu upravu britanske krune.

    1885. -
    Rođen je nemački filozof Ernst Bloh (Bloch). U njegovom opsežnom delu, koje se bavi problemima filozofije, istorije, religije, prava, etike, posebno mesto ima analiza fenomena utopijskog ("Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Tragovi", "Nasleđe ovog vremena", "Sloboda i poredak", "Princip nade").

    1894. -
    Rođen je ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica, od 1935. direktor Instituta za fiziku Sovjetske akademije nauka u Moskvi, a od 1955. glavni organizator programa veštačkih Zemqinih satelita ("Sputnjik"). Najpoznatiji njegovi radovi su iz područja magnetizma i fizike niskih temparatura. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978.

    1920. -
    Gradu Šapcu je svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu.

    1942. -
    Umro je francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše Depere (Louis Felix Fransois Franchet d'Esperey), istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske.

    1943. -
    Od posledica torture u zatvoru Gestapoa umro je lider francuskog Pokreta otpora u okupiranoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu Žan Mulen (Jean Moulin), poznat kao "Maks" (Max).

    1956. -
    U Beogradu je emitovan prvi eksperimentalni TV prenos, povodom proslave stogodišnjice rođenja Nikole Tesle. Program iz privremenog studija u Institutu "Nikola Tesla" građani su pratili na četrdesetak prijemnika smeštenih u izlozima prodavnica u raznim delovima grada.

    1967. -
    Umrla je britanska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li (Vivien Leigh). Svetsku slavu stekla je ulogom Skarlet O'Hare (Scarlett) u američkom filmu "Prohujalo s vihorom" za koju je nagrađena Oskarom. Drugi Oskar dobila je za ulogu u filmu "Tramvaj nazvan želja".



    1994. -
    Umro je Kim Il Sung, komunistički lider Severne Koreje, koji je upravljao zemljom od njenog osnivanja 1948. do smrti.

    2000. -
    U Beogradu je umro Konstantin Vinaver, pijanista, muzikolog, operski dramaturg i dugogodišnji direktor Opere i baleta Narodnog pozorišta u Beogradu.

    2002. -
    Okružni sud u Prokuplju osudio je na osam godina zatvora bivšeg rezervistu Vojske Jugoslavije Ivana Nikolića za zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na Kosovu za vreme NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. To je prva presuda pred domaćim sudovima za ratni zločin počinjen tokom rata na Kosovu.

    2004. -
    Skupština Kosova je, bez prisustva srpskih predstavnika, usvojila amandmane kojima je Ustavni okvir za privremenu samoupravu na Kosovu preimenovan u "privremeni Ustav Kosova", a privremena institucije u "demokratske institucije".
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #702

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 9. jul, 191. dan 2008. Do kraja godine ima 175 dana



    1386. -
    U bici kod Zempaha savez švajcarskih kantona potukao je znatno nadmoćniju vojsku Leopolda III Habsburga. Ova bitka zabeležena je u istoriji ratovanja kao prva pobeda pešadije nad konjicom.

    1441. -
    Umro je flamanski slikar Jan van Ajk (Eyck). Prvi je u evropskom slikarstvu prevladao srednjovekovne šeme i uveo novi likovni izraz, zbog čega se svrstava u najznačajnije ličnosti u istoriji slikarstva. Proslavio se oslikavanjem oltara u crkvi Sv. Bavona u Gentu.

    1519. -
    Španski konkvistador Ernan Kortes (Hernan Cortez) iskrcao se na obalu Meksičkog zaliva, gde je osnovao grad Vera Kruz i počeo osvajanje Meksika koje je završio 1521. godine uništenjem carstva Asteka.

    1609. -
    Rimsko-nemački car Rudolf II, da bi pridobio češke protestante, izdao je povelju o slobodi veroispovesti u Češkoj.

    1686. -
    Formirana je Augsburška alijansa između nemačko-rimskog cara Leopolda I, Španije, Švedske, Holandije i Saksonije protiv francuskog kralja Luja DžIV (Louis).

    1746. -
    Francuska flota je stigla na teritoriju Pondišeri u Indiji, koja je potom postala francuski posed. Vraćena je Indiji 1954.

    1762. -
    Abdicirao je ruski car Petar III Fjodorovič Romanov, nekoliko meseci nakon što je preuzeo presto. Car je potom uhapšen i ubijen po naredbi njegove supruge, buduće carice Katarine II Aleksejevne, poznate kao Katarina Velika.



    1810. -
    Napoleon Bonaparta anektirao je Holandiju.

    1816. -
    Na Kongresu u Tukumanu proglašena je nezavisnost Ujedinjenih provincija Rio de la Plate (Argentina) od Španije.

    1877. -
    Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu.

    1879. -
    Rođen je italijanski kompozitor Otorino Respigi (Ottorino Respighi), jedan od pokretača obnove italijanske muzike na početku 20. veka ("Gregorijanski koncert" za violinu i orkestar, simfonijske poeme "Rimske pinije", "Rimske fontane").

    1913. -
    Pobedom srpske vojske nad bugarskim trupama završena je bitka na Bregalnici u Drugom balkanskom ratu. Bitka je počela 30. juna kada su bugarske trupe bez objave rata napale srpsku i grčku vojsku u Makedoniji, dotadašnje saveznike u borbi protiv Turske.

    1916. -
    Rođen je engleski državnik Edvard Hit (Edward Heath), lider Konzervativne partije od
    1965. do 1975. Kao premijer (1970-74) uveo je Veliku Britaniju u Evropsku ekonomsku zajednicu (Evropska unija).

    1922. -
    Američki plivač, kasnije filmski glumac ("Tarzan") Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmuller) postao je prvi plivač koji je za manje od jedne minute (58,6 sekundi) preplivao 100 metara.



    1932. -
    Umro je američki pronalazač King Kemp Džilet (Camp Gillette), izumitelj nožića za brijanje, kod nas poznatog kao "žilet", prema francuskoj verziji njegovog prezimena.

    1944. -
    Britanske i kanadske trupe preuzele su od Nemaca u Drugom svetskom ratu grad Kaen u Normandiji, nakon žestokog bombardovanja i jednomesečnih bitki.

    1960. -
    Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov upozorio je SAD da ne intervenišu protiv Kube, jer će u tom slučaju ŠSR podržati kubanski narod.

    1963. -
    Potpisan je sporazum o formiranju Federacije Malezije, u čiji sastav su ušli Malaja, Singapur, Saravak i Severni Borneo (Sabah). Dve godine kasnije Singapur je istupio iz Malezije.

    1971. -
    Poslednja američka baza u Vijetnamu predata je trupama Južnog Vijetnama.

    1989. -
    Umro je srpski istoriograf Fedor Nikić, osnivač Muzeja fruškogorskih manastira. Bavio se ustavnim pravom, manjinskim pitanjem i crkvenom reformom. Napisao je više dela, uključujući "Lokalne uprave Srbije u 19. i 20. veku".

    1993. -
    Koristeći genetičku metodu DNK fingerprintinga britanski naučnici identifikovali su posmrtne ostatke ruskog cara Nikolaja II Romanova i članova njegove porodice, koji su ubijeni u leto 1918. u Jekaterinburgu.

    1996. -
    Rusija je nastavila ofanzivu na čečenske separtiste, nakon što je Boris Jeljcin ponovo izabran za predsednika.

    1997. -
    Bokser teške kategorije Majk Tajson (Mike Tyson) kažnjen je zabranom bavljenja sportom na godinu dana i novčanom kaznom od tri miliona dolara zato što je tokom meča za svetskog šampiona u teškoj kategoriji 28. juna, protivnika, Ivandera Holifajlda (Evander Holyfield), ugrizao za uho.

    1998. -
    U Zagrebu je umro jugoslovenski sineast Dušan Vukotić, dobitnik Oskara 1961. za kratki crtani film "Surogat".

    2001. -
    Apelacioni sud u Santjagu suspendovao je proces protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea (Pinochet) proglasivši ga mentalno nesposobnim. Pinoče je uhapšen 1998. u Londonu zbog zločina počinjenih u Čileu nakon dolaska na vlast vojnim udarom 1973.

    2003. -
    Srbija i Crna Gora primljene su u punopravno članstvo Grupe država za borbu protiv korupcije (Group of States against Corruption - GRECO).

    2004. -
    U napadima pobunjenika iz Ugande koji su opljačkali i spalili šest sela na jugu Sudana, poginulo je više od 100 osoba, a oko 15.000 meštana primorano je da pobegne iz svojih domova.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #703

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 10. jul, 192. dan 2008. Do kraja godine ima 174 dana.


    138. -
    Umro je rimski car Hadrijan (Publius Aelius Hadrianus).Tokom vladavine od 117. izvršio je značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gde je podigao bedem (Hadrijanov bedem) za zaštitu od upada Škota. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.

    1099. -
    Umro je španski nacionalni junak El Sid (Cid) (RodrigoDiaz de Bivar), legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve (Corneille) tragedije "Sid" i Masneove (Mashenet) opere.

    1509. -
    Rođen je švajcarski teolog francuskog porekla ŽanKalvin (Jean Calvin), vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala mnogobrojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti), i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo "Temelji hiršćanstva" (1536) postalo je priručnik protestantske doktrine.

    1584. -
    Po nalogu španskog dvora ubijen je holandski princ odOranža Vilem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik (1581) Holandije.

    1609. -
    U Minhenu je osnovana Katolička liga kao odgovor naosnivanje Protestantske unije (160, što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-4 u centralnoj Evropi.

    1774. -
    Nakon šestogodišnjeg rata, Rusija i Turska sklopile suKučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.



    1830. -
    Na Antilima je rođen francuski slikar i grafičar KamijPisaro (Camille Pišaro), jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam Seraa (Seurat) i Sinjaka (Signac).

    1834. -
    Rođen je češki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije "majevaca" - književnika koji su, okupljeni oko časopisa "Maj", promovisali češki književni realizam ("Malostranske pripovetke", "Arabeska", "Železnički radnici", zbirke pesama "Prosti motivi", "Kosmičke pesme", "Balade i romanse").

    1840. -
    Napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve ujužnom Velsu, u Drugom svetskom ratu počela je Bitka za Britaniju. Pobeda britanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila je Nemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju.

    1856. -
    U selu Smiljani, kod Gospića u Hrvatskoj, rođen je Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti 1943. živeo je u SAD. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu, među kojima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.



    1871. -
    Rođen je francuski pisac Marsel Prust (Marcel Proust),čije je delo "U traganju za izgubljenim vremenom" ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti 20. veka, i izvršilo veliki uticaj na mnoge književnike.

    1895. -
    Rođen je nemački kompozitor Karl Orf (Carl Orff), autorpopularne scenske kantate "Karmina Burana". Bavio se i pedagoškim radom, a u nastavu je uveo tzv. Orfov instrumentarij, sačinjen od grupe instrumenata prilagođenih deci.

    1897. -
    U borbi za prevlast na području gornjeg Nila, francusketrupe zaposele su Fešoude (Kodok) u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima. Kompromisnim rešenjem 1899. godine, Francuska je dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala je pod britanskom kontrolom.

    1940. -
    Francuska Narodna skupština poverila je vlast maršalu Anriju Petenu (Henri Petain), koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.

    1943. -
    Anglo-američke trupe u Drugom svetskom ratu iskrcale suse na Siciliju.

    1945. -
    Virginia Wade, Tennis player

    1953. -
    Sovjetski lider Nikita Hruščov smenio je ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i streljan.

    1962. -
    Iz Kejp Kaneverala lansiran je prvi američki telekomunikacioni satelit "Telstar", koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.

    1973. -
    Bahamska ostrva su stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, posle 190 godina britanske kolonijalne vladavine.

    1976. -
    Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici "Ikmeza" ublizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško je zagadio četiri opštine - Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.

    1992. -
    Američki sud osudio je bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu (Noriega) na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.

    1994. -
    Leonid Kučma pobedio je na predsedničkim izborima u Ukrajini.

    1995. -
    Vojne vlasti oslobodile su iz šestogodišnjeg kućnogpritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći (Suu Kyi).

    1999. -
    Šest afričkih vlada potpisalo je sporazum o prekiduvatre, čime je okončan građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo. Sporazum je potpisan bez učešća pobunjeničkih grupa involviranih u sukobe.

    2000. -
    U gomili smeća koja se srušila na sirotinjsko naselje,nazvano Obećana zemlja, u Manili (Filipini) stradalo je više od 200 ljudi.

    2003.
    Umro je fiziolog Radoslav Anđus, redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je autoritet u oblasti fiziologije u međunarodnim okvirima. Bavio se istraživačkim radom u Parizu, Londonu, Filadelfiji.

    2006.
    Putnički avion kompanije ''Pakistan internešenel erlajnz'' srušio se u blizini grada Multana u centralnom Pakistanu, pri čemu je poginulo svih 45 putnika i članova posade. Avion se srušio nekoliko minuta po poletanju iz Multana, a išao je za Lahore i prestonicu Islamabad.

    2006.
    Poginuo je čečenski terorista Šamil Basajev. On i niz drugih terorista ubijeni su, od strane ruskih snaga bezbednosti, u operaciji u Ingušetiji dok su pripremali terorističke akte u toj kavkaskoj oblasti. Rusija smatra Basajeva odgovornim za niz terorističkih akata u kojima je poginulo više stotina ljudi, između ostalog i za napad na školu u Beslanu, pozorište ''Nord-ost'', otmice aviona, eksplozije u stambenim zgradama,zauzimanje bolnice u Buđanovsku, nesreću na metro stanici ''Rižskaja''.

    2006.
    Poljski predsednik Leh Kačinjski imenovao je svog brata blizanca Jaroslava Kačinjskog za predsednika vlade, u pitanju je jedinstven slučaj u istoriji demokratskih društava.

    2007.
    Umro je srpski sineasta Dragoljub Ivkov. Od 1951. amaterski se bavio filmom, s velim uspehom. Arhitekta po obrazovanju, Ivkov je profesionalno radio od 1960. kao filmski arhitekta. Potpisao je scenografiju u više od 30 domaćih ostvarenja i koprodukcija, u delima Žike Pavlovića, Dušana Makavejeva, Kokana Rakonjca, Marka Babca, Aleksandra Petkovića. U Puli je 1967. dobio glavnu nagradu za scenografiju Pavlovićevog filma ''Buđenje pacova'' a 1976. Zlatnu arenu za ''Čuvar plaže u zimskom periodu'' Gorana Paskaljevića. Bio je scenograf i u filmovima ''Kad budem mrtav i beo'', ''Misterije organizma'', ''Pas koji je voleo vozove'', ''Poseban tretman'', ''Kvar'', ''Hajduk'', ''Tesna koža''. Režirao je i dva dugometražna igrana filma: ''Pošalji čoveka u pola dva'' i ''Siroma sam al' sam besan''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #704

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 11. jul, 193. dan 2008. Do kraja godine ima 173 dana.

    1533.
    Papa Klement VII zapretio je engleskom kralju Henriju VIII da će ga ekskomunicirati iz rimokatoličke crkve ako ne obnovi brak s Katarinom Aragonskom, od koje se razveo u maju 1533. Henri VIII je ignorisao pretnju, raskinuo sve veze s Vatikanom i 1534. osnovao je Anglikansku crkvu - proglasivši sebe za njenog poglavara.

    1804.
    Bivši potpredsednik SAD Aron Ber ubio je bivšeg ministra finansija Aleksandera Hamiltona u dvoboju izazvanom političkim rivalstvom i međusobnim optužbama.

    1844.
    Rođen je srpski kralj Petar I Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do smrti 1921. Njegova vladavina obeležena je opstim razvojem parlamentarne demokratije, ubrzanim privrednim razvojem, kulturnim napretkom i slobodom štampe kakva nije postojala ni pre ni posle njegove vladavine. Tokom njegove vladavine ojačane su političke i kulturne veze s južnoslovenskim narodima, a pod njegovim žezlom Srbija je bila neka vrsta Pijemonta, ideal ustavnog uređenja i žarište slobode i napretka u tom delu Evrope. Ipak period njegove vladavine bio je obeležen i samovoljom grupe oficira zaverenika iz 1903. pripadnika Crne ruke.



    1882.
    Gušeći pobunu u Egiptu, britanske trupe su napale Aleksandriju, a zatim zauzele Kairo i čitavu zemlju. Potom je na međunarodnoj konferenciji utvrđen sporazum o bezbednosti Sueckog kanala, za Veliku Britaniju izuzetno značajnog plovnog puta zbog britanskih kolonija u Aziji, pa su od tada Britanci, zajedno s Francuzima, nadzirali Kanal, čime je Egipat potpao pod punu zavisnost od velikih sila. Egipat je tek 1956. preuzeo kontrolu nad Sueckim kanalom. 1920.
    Rođen je američki filmski i pozorišni glumac ruskog porekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner. Bio je retko upečatljiva, snažna ličnost. Igrao je u mnogim filmovima, ali je verovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu ''Kralj i ja'', za koji je nagrađen Oskarom, a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: ''Deset božjih zapovesti'', ''Anastasija'', ''Braća Karamazovi'', ''Solomon i Saba'', ''Sedmorica veličanstvenih'', ''Taras Buljba'', ''Zapadni svet''.

    1921.
    Posle pobede revolucije, privremena narodna vlada je proglasila nezavisnost Mongolije pod nazivom Narodna republika Mongolija.

    1935.
    Umro je francuski oficir jevrejskog porekla Alfred Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je Nemačkoj odavao vojne tajne i osuđen na doživotnu robiju, samo na osnovu sumnji i izjava grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora u svetu u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu ustao je poznati pisac Emil Zola, koji je pod naslovom ''Optužujem'' u listu ''L'oror'' objavio otvoreno pismo predsedniku Republike. Tek u julu 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.



    1937.
    Umro je američki kompozitor poreklom ruski Jevrejin Džordž Geršvin, koji je u klasičnu muziku uneo elemente folklora, popularne muzike, crnačkih duhovnih pesama i bluza. Dela: opera ''Porgi i Bes'', simfonijska fantazija ''Amerikanac u Parizu'', ''Klavirski kloncert u F-duru'', kompozicije za klavir i orkestar, ''Melanholična rapsodija'', muzika za filmove.

    1960.
    ''Predsednik vlade'' provincije Katanga Moiz Čombe - eksponent belgijskih i drugih zapadnih kompanija u Kongu - proglasio je ''nezavisnost'' te rudnim blagom prebogate kongoanske provincije.

    1978.
    U eksploziji cisterne s tečnim gasom u španskom mediteranskom turističkom kampu u mestu San Karlos de la Rapita poginulo je najmanje 180 ljudi.

    1979.
    Američka vasionska stanica ''Skajlab'' se posle šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje raspala prilikom prizemljenja.

    1982.
    Umro je srpski pisac Mehmed-Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od vodećih srpskih književnika 20. veka. Kako je sam otkrio, potomak je srpske porodice Vujovića. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do Drugog svetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po izlasku iz ustaškog logora 1943. priključio se Partizanskom pokretu, a posle rata je bio direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umetnički direktor ''Bosna-filma'' i glavni urednik ''Svjetlosti''. Zbog progona kojem su ga podvrgli bosanski političari prešao je u Beograd i u njemu je ostao do smrti. Dela: romani ''Derviš i smrt'' (jedno od najznačajnijih dela u srpskoj kulturi uopšte),''Tišina'', ''Tvrđava'', ''Magla i mjesečina'', ''Krug'' (nedovršen), zbirke pripovedaka ''Prva četa'', ''Tuđa zemlja'', ''Djevojka zlatne kose'', studija ''Za i protiv Vuka'', eseji ''Pisci, mišljenja, razgovori'', memoarska proza ''Sjećanja'', nekoliko filmskih scenarija.

    1989.
    Umro je engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz dela Vilijama Šekspira, prvi glumac kojem je za života dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada ''Emi'' za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film ''Hamlet''. Ostali filmovi: ''Henri V'', ''Ričard III'', ''Princ i igračica'', ''Tri sestre'', ''Orkanski visovi'', ''Rebeka'', ''Ledi Hamilton'', ''Keri'', ''Otelo'', ''Spartak'' , ''Kartum'', ''Ponos i predrasuda'', ''Bani Lejk je nestala'', ''Maratonac''.

    1991.
    Avion s muslimanskim hodočasnicima iz Nigerije srušio se u plamenu u gradu Džeda u Saudijskoj Arabiji, što nije preživeo niko od putnika. U avionu se nalazilo 261 lice, sa članovima posade.

    1995.
    Vojska Republike Srpske zauzela je Srebrenicu i prema izveštaju komisije Vlade RS do 17. jula ubila 7.800 zarobljenih muškaraca, što je Haški tribunal okvalifikovao kao genocid. Prema dokumentaciji Centra za istraživanje zločina nad srpskim narodom, iz te ''zaštićene zone'' Ujedinjenih nacija muslimanske snage su od 1992. do 1995. u napadima na okolna srpska sela ubile 3.287 ljudi.

    2000.
    U eksploziji oštećenog naftovoda na jugu Nigerije poginulo je oko 200 ljudi.

    2002.
    Italijanski parlament dopustio je muškim naslednicima prestola da se vrate u zemlju, okončavši posle 56 godina njihovo izbeglištvo, kao posledicu saradnje pripanika italijanske kraljevske kuće Savoja s fašističkim režimom Benita Musolinija.

    2003.
    Indija i Pakistan obnovili su autobuski saobraćaj između Nju Delhija i Lahorea, što je obnovilo nade u okončanje decenija neprijateljstva dveju susednih zemalja, koje razdvaja samo religioznost i pored ogromne etničke bliskosti.

    2006.
    Umro je osnivač i vođa legendarne britanske rok grupe ''Pink flojd'' Sid Baret. Vođa ''Pink flojda'' je rođen kao Rodžer Baret u Kembridžu, a članove buduće grupe Rodžera Votersa i Dejvida Gilmora upoznao je u školi u čuvenom univerzitetskom gradu.

    2006.
    U sedam eksplozija bombi na železničkoj mreži u indijskom gradu Bombaju poginulo je oko 200 ljudi, a preko 700 je povređeno. Eksplozije su bile deo dobro koordinisanog napada za koji ni jedna teroristička grupa nije preuzela odgovornost, ali je sumnja pala na kašmirsku islamsku terorističku grupu ''Laškar-e-Tajeba'', koja to poriče. Bombaj je finansijski centar savremene Indije.

    2007.
    Pakistanske snage bezbednosti proterale su naoružane verske ekstremiste iz Crvene džamije (Lal Masdžid) u Islamabadu, okončavši tako osam dana dugu opsadu i ulične sukobe u kojima je poginulo više od 80 ljudi. Vojska je prethodnog dana napala medresu kako bi isterala ekstremiste koji su navodno držali oko 150 talaca, među njima žene i decu. U napadu je poginulo devet vojnika i više od 50 ekstremista, uključujući vođu radikalnih islamista protalibanskog sveštenika Abdula Rašida Gazija.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #705

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 12. jul, 194. dan2008. Do kraja godine ima 172 dana.


    100. p. n. e.
    Rođen je rimski vojskovođa, pisac i
    državnik Gaj Julije Cezar. Bio je jedna od najmarkantnijih
    ličnosti antičke istorije. Republikanski zaverenici ubili su ga
    44. p.n.e., na dan martovskih ida, ali time nisu uspeli da spasu
    republiku - što je bio njihov cilj. U početku karijere bio je
    pristalica stranke populista, rimskih republikanskih demokrata, uz
    čiju je pomoć 68. počeo da se penje lestvicama moći, postavši
    kvestor, zatim edil, pretor i prokonzul u Španiji. Ambiciozan ibezobziran,
    okrenuo je leđa populistima i 60. sklopio je Prvi
    trijumvirat o podeli vlasti s Gnejem Pompejem i Markom Likinijem
    Krasom. Vojnički se proslavio osvajanjem Galije (današnja
    Francuska i Belgija). Posle Krasove smrti ušao je vojskom na
    teritoriju Rima - za prelazak granične rečice Rubikon vezuje se
    znamenita njegova izjava: ''Kocka je bačena'' (na teritoriji samog
    Rima nisu smele da se nalaze naoružane trupe, drugim rečima
    prelazak te reke značio je građanski rat). Potukao je Pompejeve
    snage 48. u bici kod Farsale u Tesaliji. Pripojio je Egipat, iz kog
    je doveo grčkog astronoma Sosigena koji mu je pomogao da reformiše
    računanje vremena i sačini Julijanski kalendar. Dosta je pisao i
    bio je dobar stilista, ali su izgubljene njegove pesme i gramatički
    spis ''O analogiji''. Ostala dela: ''Komentari o građanskom ratu'',
    ''Komentari o galskom ratu''.



    1536.
    Umro je holandski humanista Erazmo Roterdamski, koji
    je znatno uticao na nemačku reformaciju, a u delima je satirično
    prikazao društvo, u prvom redu rimokatoličko sveštenstvo i papu.
    Reformu crkve zamišljao je kao reformu klera i crkvenih opština a
    ne kao dogmatsku reformu, zbog čega se nije složio sa Martinom
    Luterom. Dela: ''Domaći razgovori'', ''Pohvala ludosti''.

    1543.
    Engleski kralj Henri VII oženio se šesti put,
    venčavši se sa Katarinom Par, udovicom lorda Latimera, jedinom
    suprugom koja ga je nadživela.

    1682.
    Umro je francuski astronom Žan Pikar, koji je prvi
    precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije
    izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski
    almanah ''Connaišance des Temps'' koji i sada izlazi.

    1817.
    Rođen je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedan
    od najboljih američkih esejista. Pisao je protiv ropstva,
    otimačkog rata SAD protiv Meksika od 1846. do 1848. u korist
    robovlasničkog Juga, propovedao je vraćanje prirodi i spajao
    mistiku, filozofiju prirode i transcendentalizam. Dela: ''Život u
    šumi'', ''Dnevnik'', eseji ''Građanska neposlušnost'', ''Ropstvo u
    Masačusetsu'', ''Odbrana Džona Brauna''.

    1854.
    Rođen je američki industrijalac Džordž Istman,
    jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije ''Kodak''.
    Lansirao je 1844. osetljivi fotografski papir, a 1899. jednostavnu
    foto kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku
    prilagođenu kameri.

    1869.
    Francuski car Napoleon III prihvatio je uvođenje
    parlamentarnog sistema.

    1884.
    Rođen je italijanski slikar i vajar Amedeo
    Modiljani, čija su dela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti
    figura. U Parizu je živeo od 1906. do smrti 1920. i jedan je od
    najznačajnijih predstavnika ''Pariske škole''. Najviše je slikao
    ženske aktove i portrete, a u mladosti se bavio i skulpturom.



    1904.
    Rođen je čileanski pisac i diplomata Neftali
    Rikardo Rejes Basoalto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar
    Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. U
    početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, da bi
    kasnije prihvatio i slobodnije forme. Kao diplomata je službovao u
    Burmi, Argentini i Meksiku. Dela: pesničke zbirke ''Praznična
    pesma'', ''Suton'', ''Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma'',
    ''Pokušaj beskonačnog čoveka'', ''Boravak na Zemlji'', ''Španija u
    srcu'', ''Treći boravak 1935-1945'', ''Opšta pesma'', ''Grožđe i
    vetar'', ''Elementarne ode''.

    1906.
    Francuski artiljerijski kapetan jevrejskog porekla
    Alfred Drajfus - lažno optužen 1894. da je Nemačkoj izdavao vojne
    tajne i potom osuđen na doživotnu robiju - rehabilitovan je,
    vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.

    1910.
    U avionskoj nesreći poginuo je engleski
    proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je sa
    Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju
    automobila ''Rols-Rojs''. Rols je prvi pilot koji je - u junu 1910. -
    preleteo Lamanš u oba pravca bez zaustavljanja i prvi britanski
    pilot koji je izgubio život u avionskom udesu.

    1920.
    Panamski kanal prokopan između Atlantskog i Tihog
    okeana zvanično je otvoren, šest godina pošto je kroz njega
    prošao prvi brod.

    1941.
    ŠSR i Velika Britanija potpisali su u Drugom
    svetskom ratu u Moskvi ugovor o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj
    borbi protiv Nemačke.

    1941.
    U Cetinju je u Drugom svetskom ratu, na skupštini
    crnogorskih separatista, proglašena ''suverena i nezavisna'' Crna
    Gora pod italijanskim protektoratom. ''Vlada'' te ''nezavisne države''
    našla se u ozbiljnoj krizi već narednog dana, posto je izbila
    pobuna protiv okupatorskih italijanskih snaga i njihovih sledbenika
    koji su od početka bili protivnici zajedničke srpske i
    jugoslovenske države.

    1960.
    Francuska je priznala nezavisnost dotadašnjih
    kolonija u Africi Dahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale Slonovače
    (ranije deo Francuske Zapadne Afrike), kao i Čada,
    Centralnoafričke republike i Konga - bivšeg Francuskog Konga (koje
    su bile deo Francuske Ekvatorijalne Afrike).

    1979.
    Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su
    nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika
    Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave.

    1984.
    Umro je srpski pisac i diplomata Marko Ristić,
    jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Između dva
    svetska rata izdavao je i uređivao većinu nadrealističkih
    časopisa, a po okončanju Drugog svetskog rata bio je jugoslovenski
    ambasador u Francuskoj. Dela: pesme ''Od sreće i od sna'', ''Bez
    mere'', ''Nox microcosmica'', eseji ''Nacrt za jednu fenomenologiju
    iracionalnog'' (sa Kočom Popovićem), ''Koje su pobude i kakvi uspesi
    školske filozofije'', ''Smrt fašizmu - sloboda narodu'', ''Književna
    politika'', ''Ljudi u nevremenu'', ''Od istog pisca'', ''Krleža'',
    ''Prostor-vreme'', ''Politička knjizevnost'', ''Nacer tiempo'', ''Svedok
    ili saučesnik''.

    1993.
    Zemljotres je na severu Japana aktivirao klizišta i
    pokrenuo džinovske morske talase (Cunami), usmrtivši oko 200
    ljudi.

    1996.
    Britanski prestolonaslednik princ Čarls i princeza
    Dajana sporazumeli su se o uslovima razvoda, okončavši brak posle
    15 godina.

    1997.
    Kubanska vlada je posle laboratorijskih ispitivanja
    potvrdila da su autentični posmrtni ostaci legendarnog gerilskog
    vođe Ernesta ''Če'' Gevare, pronađeni u Boliviji i potom prebačeni
    na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja.

    1998.
    Francuska je pobedom u Parizu u finalu svetskog
    fudbalskog prvenstva nad Brazilom rezultatom 3:0, prvi put postala
    prvak sveta u fudbalu.

    2000.
    Umro je princ Tomislav Karađorđević, sin kralja
    Aleksandra I od Jugoslavije, prvi pripadnik kraljevske dinastije
    koji se posle Drugog svetskog rata vratio u otadžbinu. Prilikom
    sahrane četiri dana kasnije u porodičnoj grobnici Karađorđevića
    u crkvi Svetog Djorđa na Oplencu okupilo se nekoliko desetina
    hiljada ljudi.

    2000.
    U orbitu oko Zemlje ruskom raketom-nosačem
    ''Proton-K'' lansiran je osnovni blok međunarodne kosmičke stanice,
    proizveden u Rusiji, u kojem će u komfornim uslovima boraviti
    posade stanice.

    2004.
    Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose,
    prekinute posle iračke invazije na Kuvajt 1990.

    2005.
    Princ Albert II, izdanak 700 godina stare dinastije
    Grimaldi, ustoličen je kao novi suveren Kneževine Monako. Porodica
    Grimaldi je u kontinuitetu evropska dinastija sa najdužim periodom
    vladavine. Smatra se da su poreklom sa Korzike. Monako je jedna od
    najstarijih evropskih država, mada sa ograničenim suverenitetom.

    2006.
    Izraelska vojska ušla na teritoriju Libana, pošto
    je palestinski ''Hezbolah'' oteo dvojicu i ubio osmoricu izraelskih
    vojnika, što je predsednik vlade Izraela Ehud Olmert nazvao
    ''objavom rata''.


    - Srpska pravoslavna crkva danas obeležava uspomenu na
    svete apostole Petra i Pavla. Uobičajen narodni naziv za ovaj
    praznik je Petrovdan. Petar je bio ribar i zvao se Simon, a Isus mu
    je dao ime Petar. On je prvi od apostola jasno izrazio veru u
    Gospoda rečima: ''Ti si Hristos, sin Boga živoga''. Apostol Pavle
    bio je farisej, progonitelj Hristov, i zvao se Savle. Preobrazio se
    i krenuo za Hristom. Petrovdan je jedan od 15 najvećih
    hrišćanskih praznika. Kod Srba Petrovdan je slava pekara i ribara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 47 od 98 PrvaPrva ... 3745464748495797 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •