Dogodilo se na današnji dan - Strana 61
Strana 61 od 98 PrvaPrva ... 1151596061626371 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 901 do 915 od ukupno 1456
  1. #901

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 12. mart



    641. Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta. Na osnovu toga, Kina kasnije polagala pravo na suverenitet nad Tibetom.

    1507. U bici s pobunjenicima, u Navari poginuo Čezare Bordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI poslužio Makijaveliju kao uzor političkog cinizma, a smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše delo "Vladar".

    1537. Turci zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis, koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić. Iste godine Turci osnovali kliški sandžak, koji je obuhvatao celo dalmatinsko zaleđe i deo Bosne.

    1832. Rođen engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot. Protiv Bojkota 1880, dok je upravljao jednom engleskom oblašću u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje, takav vid otpora kasnije nazvan po njemu.

    1848. U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha. Početak revolucije koja je potresla Austriju i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.

    1854. Velika Britanija i Francuska zaključile savez sa Otomanskim carstvom protiv Rusije u Krimskom ratu.

    1856. Rođen Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa u dva balkanska i u Prvom svetskom ratu. Čin generala dobio 1907, od 1908. bio ministar vojske, a posle pobede na Ceru, u avgustu 1914, unapređen u čin vojvode. Izveo proboj Solunskog fronta i razbio bugarsku odbranu u Prvom svetskom ratu, što je doprinelo kapitulaciji Bugarske, u septembru 1918.

    1868. Sa pravopisa Vuka Stefanovića Karadžića skinuta zabrana i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, doneo ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Zabrana skinuta četiri godine posle Karadžićeve smrti.

    1880. Rođen srpski pisac Vladislav Petković Dis, uz Simu Pandurovića i Milana Rakića najznačajniji pesnik srpske moderne s početka XX veka. Pri povratku iz Francuske 1917, kuda je izbegao u vreme Prvom svetskog rata, Dis se utopio kod Krfa, kada je nemačka podmornica torpedovala brod na kom je bio.

    1881. Rođen turski državnik Mustafa Kemal, poznat kao Ataturk, prvi predsednik Turske. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen poslednji sultan Muhamed VI, 1923. proglašena republika. Sproveo značajne reforme koje su bile temelj za stvaranje moderne evropske države.

    1907. U eksploziji ratnog broda Jena u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi.

    1925. Umro kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsednik. 1894. poveo borbu za rušenje monarhije, a 1905. osnovao Saveznu ligu, iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Po njegovoj smrti, vođstvo nad Kuomintangom preuzelo desno krilo stranke, predvođeno Čang Kaj Šekom.

    1938. Predvođene Adolfom Hitlerom, nemačke trupe umarširale u Austriju, ta država pripojena Trećem rajhu.

    1947. Predsednik SAD Hari Truman u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data Grčkoj i Turskoj.

    1964. Umro srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih likovnih stvaralaca XX veka. Od 1919. do 1925. bio scenograf Narodnog pozorišta u Beogradu, bio i pedagog.

    1966. Parlament Indonezije lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika, general Suharto postao vršilac dužnosti šefa države.

    1971. Premijer Hafez al Asad na referendumu izabran za predsednika Sirije.

    1978. Partije levice, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

    1984. U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.

    1993. U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaju poginulo najmanje 200, povređeno 1.100 osoba.

    1999. Poljska, Češka i Mađarska postale članice NATO-a. Prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO-u.

    1999. Umro Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista XX veka. Počeo da svira u petoj godini, svetsku slavu stekao u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku svirao Mendelsonov koncert za violinu. Godine 1963. osnovao Školu Jehudija Menjuhina za muzički nadarenu decu.

    2001. Uz posredovanje međunarodne zajednice, predstavnici vlasti Srbije i Albanaca na jugu Srbije potpisali sporazum o prekidu vatre.

    2001. U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika, talibanske vlasti u Avganistanu uništile dva najveća kipa Bude u svetu, stara nekoliko hiljada godina.

    2002. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.

    2003. U atentatu u Beogradu, ispred sedišta Vlade, ubijen premijer Srbije i lider Demokratske stranke Zoran Đinđić. Prvi demokratski premijer Srbije. Njegova vlada izabrana 21. januara 2001. posle demokratskih promena i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije. Za vreme njegovog mandata Jugoslaviji ukinute sankcije uvedene za vreme režima Slobodana Miloševića, počeo proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi, a Srbija se otvorila prema svetu.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #902

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 13. mart




    1325. Asteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan,kasnije prestonicu Asteškog carstva, na mestu gde je današnji grad Sijudad Meksiko.

    1567. Nemački plaćenici koje je unajmila holandska vladarka Margareta od Parme ubili su 2.000 kalvinista.

    1572. U Starigradu na ostrvu Hvar umro je Petar Hektorović, autor speva "Ribanje i ribarsko prigovaranje", izuzetno vrednog književno-istorijskog dokumenta, u kojem je Hektorović, pored autobiografskih zabeležio i dragocene etnografske podatke, kao i neke narodne lirske i epske pesme, među kojima i srpsku narodnu pesmu "Kraljević Marko i brat mu Andrijaš". Preveo je spev "Remedia amoris" rimskog pesnika Ovidija.

    1781. Engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel otkrio je sedmu planetu Sunčevog sistema, koja je kasnije nazvana Uran.

    1809. Nakon neuspeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808,oficirskom zaverom zbačen je s prestola švedski kralj Gustav IV.

    1848. Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču austrijski kancelar Klemens Meternih podneo je ostavku. Kancelar je pobegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand I je obećao ustav.

    1865. Tokom Američkog građanskog rata Kongres Konfederacije,pod predsednikom DŽefersonom Dejvisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, doneo je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.

    1881. U atentatu u Petrogradu ubijen je ruski car Alksandar II. Atentat su izvršili članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja".

    1906. Umrla je Suzan Entoni, začetnica i vođa pokreta za prava žena u SAD. Napisala je "Istoriju ženskog prava glasa".

    1913. Kanbera je postala glavni grad Australije.

    1928. Nakon pucanja brane "St. Frensis", oko 60 kilometaraseverno od Los Anđelesa, u vodi koja je preplavila dolinu utopilo se najmanje 450 ljudi.

    1946. Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbednosti uhapsili su generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović je osuđen na smrt zbog izdaje. Streljan je 17. jula iste godine.

    1972. Velika Britanija i Kina saglasile su se da razmene ambasadore 22 godine nakon što je London priznao vladu u Pekingu; Britanci su zatvorili konzulat na Tajvanu.

    1975. Umro je Ivo Andrić, jedan od najvećih jugoslovenskih pisaca 20. veka, čije je delo donelo ugled i međunarodno priznanje jugoslovenskoj književnosti. Prvi je i do sada jedini jugoslovenski književnik dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1961) ("Ex ponto", "Znakovi", "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija").

    1990. Sovjetski parlament izglasao je uvođenje višepartijskog sistema, nakon 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

    1992. U zemljotresu na istoku Turske je poginulo najmanje 570 ljudi.

    1995. U Beogradu je u 72. godini umro popularni pozorišni ifilmski glumac Mija Aleksić.

    1996. U mestu Danblejn, oko 40 kilometara severno od Glazgova,naoružani čovek je u gimnastičkoj sali osnovne škole ubio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.

    1998. Predsednik Južne Koreje Kim Dae DŽong, koji je i sam bio zatvaran zbog političkih uverenja, doneo je odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila preko pet miliona osoba, od političkih zatvorenika do pijanih vozača kojima su bile oduzete vozačke dozvole.

    1999. Na Kosovu, u eksplozijama bombi u centru Podujeva i napijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima oružane formacije kosovskih Albanaca "Oslobodilačka vojska Kosova" kod Vučitrna poginula su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.

    2001. Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine počinjene tokom rata u BiH 1992-95, dobrovoljno se predao sudu.

    2002. Vlada Angole je proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima-pripadnicima Nacionalne Unije za nezavisnost Angole (UNITA).

    2004. Umro je austrijski kardinal Franc Kenig, poznat po zaslugama u povezivanju vera. On je godinama radio na uspostavljanju veza između Vatikana i komunističkih država. Na njegovu inicijativu 1964. godine osnovana je Fondacija "Pro orijente", koja se bavi dijalogom između rimokatoličke i pravoslavne crkve.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  3. #903

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 14. mart




    1489 - Kraljica Kipra Katarina Kornaro, poslednja vladarka iz dinastije Lizinjan, ustupila je svoju kraljevinu Mletačkoj Republici.

    1558 - Nemački car Ferdinand I uzeo je titulu svetog rimskog cara bez uobičajenog papinog krunisanja.

    1804 - Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom vlaceru dao klasični oblik i znatno doprineo njegovoj popularnosti. Komponovao je više od 150 valcera, od kojih je najpoznatiji "Lorelaj-Zvuci Rajne", veliki broj marševa, među kojima i čuveni "Marš Radecki", polke, kadrile.

    1820 - Rođen je Vitorio Emanuele II, poslednjisardinski kralj (od 1849) i prvi kralj ujedinjene Italije od 1861. do smrti 1878. Popularni "padre della patria", Vitorio Emanuele II inaugurisao je parlamentarnu vladavinu u Italiji.

    1864 - Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio je drugi izvor reke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero.

    1879 - Rođen je nemački naučnik Albert Ajnštajn,najistaknutiji teoretičar fizike u 20. veku, tvorac teorije relativiteta (1916), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Nemačke je emigrirao u SAD 1933, posle dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nemci mogli napraviti atomsku bombu, započeli su u SAD istraživački radovi za proizvodnju te bombe. Bio je oženjen srpskom matematičarkom Milevom Marić.

    1883 - U Londonu je umro nemački filozof i ekonomist Karl Marks, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u XIX veku. S Fridrihom Engelsom objavio je 1848. "Komunistički manifest" ("Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Teze o Fojerbahu", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Kapital - kritika političke ekonomije").

    1891
    - Podmornica "Monarh" je postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom.

    1932
    - Rođen je srpski pesnik, novinar, pisac filmskih scenarijai radio drama Miroslav Antić. Objavio je više od 30 knjiga, među kojima i zbirke pesama za decu "Plavi čuperak", "Nasmejani svet", "Šašava knjiga".

    1932
    - Samoubistvo je izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak".

    1938
    - Streljan je ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan od vodećih ideologa boljševika proglašen je krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu na montiranom procesu i osuđen na smrt.

    1945
    - Britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo je na železnički vijadukt u nemačkom gradu Bilefeld najtežu bombu u Drugom svetskom ratu, "Velikog Slema" težine 11 tona.

    1953
    - Umro je Klement Gotvald, predsednikČehoslovačke od 1948, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vreme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo je vrhunac, a na insceniranim procesima osuđeni su na smrt i streljani neki istaknuti komunisti kao što su Slanski i Klementis.

    1976
    - Egipat je poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa Sovjetskim Savezom 1971.

    1979 - Najmanje 200 ljudi je poginulo prilikom pada aviona tipa"Trajdent" na jednu fabriku blizu Pekinga.

    1980
    - U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo je 87 osoba,među kojima 14 članova američkog bokserskog tima.

    1983
    - Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEK) saglasile su se, prvi put od osnivanja te organizacije 1960. da smanje cene nafte za 15 odsto.

    1986 - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičarMihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu (simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pesme).

    1991 - "Birmingemska šestorka" - šest Iraca pogrešnooptuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem - oslobođena je nakon 16 godina provedenih u zatvoru.

    1995 - Astronaut Norman Tagard postao je prviAmerikanac koji je poleteo u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru u Kazahstanu.

    1997
    - Umro je američki filmski režiser Fred Cineman, dobitnik dva Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena". Čuven je i po filmovima "Tačno u podne", "Starac i more" i "Operacija Šakal".

    2002 - Predstavnici Srbije, Crne Gore, SR Jugoslavije i Evropske unije potpisali su u Beogradu Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Time je prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine nakon što je, na kraju Prvog svetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica Srbija i Crna Gora formalno je uspostavljena 4. februara 2003.

    2003
    - Američki predsednik Džordž Buš produžio je sankcije Iraku uvedene 1995, kojima se zabranjuje američkim građanima i kompanijama da ulažu u razvoj iračke naftne industrije. Buš je istovremeno ukinuo sankcije Pakistanu, koje su na snazi od vojnog puča 1999. godine.

    2004 - Pobedom na izborima ruski predsednik Vladimir Putin obezbedio je drugi četvorogodišnji mandat.

    2005 - Tribunal u Hagu podigao je optužnicu protiv makedonskog ministra unutrašnjih poslova Ljuba Boškovskog i njegovog telohranitelja Johana Tarčulovskog, zbog zločina nad Albancima u selu Ljuboten, kod Skoplja tokom 2001. godine, nakon čega su uhapšeni i izručeni tom sudu. Boškovski je 10. jula 2008. oslobođen odgovornosti za taj zločin, a Tarčulovski je osuđen na 12. godina zatvora.

    2006 - Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri, ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Bio je prvi predsednik Estonije, nakon sticanja nezavisnosti 1992. godine.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #904

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 15. mart



    44. p.n.e. - Republikanski zaverenici koje su predvodili Brut i Kasije ubili su u Senatu rimskog cara i vojskovođu Gaja Julija Cezara.

    1493 - Kristofer Kolumbo je doveo sedam Aruak Indijanaca sa ostrva Hispanjola (Haiti) u Španiju. To su bili prvi stanovnici Novog sveta koji su kročili na Stari kontinent.

    1603 - Francuski moreplovac i istraživač Samjuel d Šamplen isplovio je prema Novom svetu. On je 1608. osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.

    1776 - Kongres SAD je doneo odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost je proglašena 4. jula 1776.

    1824 - Rođen je srpski pisac Branko Radičević, najznačajniji pesnik srpskog romantizma. Oduševljeni pristalica Karadžićeve jezičke reforme, pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije. Umro je u Beču 1853, a njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneti na Stražilovo kod Sremskih Karlovaca ("Đački rastanak", "Tuga i opomena").

    1848 - Tri dana nakon masovnih demonstracija u Beču, revolucija je zahvatila Budimpeštu, a potom se proširila na celu Mađarsku. Uz pomoć Rusije, austrijske trupe ugušile su revolucionarni pokret u avgustu 1849.

    1883 - Beograd je dobio prvu "telefonsku stanicu", sedam godina posle pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor su vodili ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.

    1898 - Umro je engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik ("Besemerov postupak"). Godine 1859. podigao je u Šefildu čeličanu koja i danas radi.

    1907 - U Finskoj su žene prvi put izabrane u parlament.

    1917 - Pod pritiskom revolucionara abdicirao je poslednji ruski car Nikolaj II, čime je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov. Car je potom, zajedno s porodicom, interniran prvo u Carsko Selo (Puškin), pa u Tobolsk. Tokom Oktobarske revolucije carska porodica je premeštena u Jekaterinburg gde su ubijeni u julu 1918.

    1922 - Egipatski sultan je uzeo titulu kralja kao Fahd I.

    1937 - Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana je u bolnici u Čikagu.

    1939 - Nakon što je, pod pretnjom napada i uništenja Praga, predsednik Emil Haha u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu, nemačke trupe okupirale su Češku. Slovačka i Moravska proglašene su nemačkim protektoratom.

    1957 - Umro je srpski političar, slikar i novinar Moša Pijade, predsednik Skupštine FNR Jugoslavije. Član Komunističke partije od 1920. imao je značajnu ulogu u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-45, a u posleratnoj Jugoslaviji bio je u najužem partijskom i državnom rukovodstvu zemlje. U novembru 1943. organizovao je u Jajcu Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije (Tanjug). Umro je u Parizu na povratku iz Velike Britanije gde je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju.

    1975 - Umro je grčki brodovlasnik Aristotel Onazis, jedan od najbogatijih ljudi na svetu. Bio je poznat i po ljubavnoj vezi s operskom pevaćicom Marijom Kalas i ženidbi s Žaklinom Kenedi, udovicom američkog predsednika Džona Kenedija.

    1983 - Umrla je engleska književnica Rebeka Vest, poznata po romanima "Vojnikov povratak" i "Harijet Hjum", kao i putopisnoj studiji "Crno jagnje i sivi soko", koju je napisala posle boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941.

    1991 - Predsednik Predsedništva SFR Jugoslavije i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović podneo je ostavku, jer je Predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji, nakon antivladinih demonstracija 9. marta.

    1991 - Umro je srpski pisac Miodrag Bulatović. Pažnju čitalaca privukao je već prvom zbirkom pripovedaka "Djavoli dolaze" (1955). Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca ("Crveni petao leti prema nebu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa četiri prsta").

    1998 - Umro je američki lekar, pedijatar Bendžamin Spok. Njegova knjiga "Odgoj beba i dece po metodi dr Spoka", čije se prvo izdanje pojavilo 1946, štampana je u sedam izdanja i prodata u 50 miliona primeraka. Prevedena je na preko 30 jezika.

    2000 - U naselju Bošnjačka mahala u severnom delu Kosovske Mitrovice došlo je do žestokih sukoba srpskih stanovnika i pripadnika Kfora, koji su uspostavljali bezbednosnu zonu u tom gradu podeljenom na albanski i srpski deo. U sukobima je ranjeno 15 Srba i dva francuska vojnika.

    2001 - Sukob naoružanih albanskih ekstremista i makedonskih snaga bezbednosti eskalirao je kada su se borbe prvi put prenele iz raštrkanih naselja duž granice s Kosovom u predgrađe Tetova, drugog po veličini makedonskog grada.

    2003 - Stotine hiljada ljudi je na ulicama Tokija, Bejruta, Pariza, Vašingtona i u drugim gradovima širom sveta demonstriralo protiv rata u Iraku.

    2004 - Odlukom Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdauna, Mostar je ponovo postao jedinstven grad. Mostar je od rata u BiH bio podeljen na dva dela, bošnjački - istočni i hrvatski - zapadni.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  5. #905

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 16. mart


    37 - Na ostrvu Kapri umro je rimski car Tiberije koji je tokom vladavine od 14. godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u provincijama. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je u Rimu prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvavi režim u carevo ime.

    1521 - Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je na Filipine, gde je krajem aprila poginuo u sukobu s domorocima. Posle tri godine plovidbe oko sveta, u Španiju se 1522. od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo "Viktorija" sa 18 članova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.

    1792 - Švedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u "Rojal operi" u Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za operu "Bal pod maskama".

    1827 - U Njujorku su izašle prve američke novine za crnce "Fridoms žurnal".

    1851 - Španija je zaključila konkordat s Vatikanom, prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vera u Španiji, a obrazovanje i štampa su stavljeni pod kontrolu crkve.

    1861 - U Beču je počeo izlaziti dnevni list "Ust und vest". List je pokrenuo i uređivao Karlovčanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenović i biskup Josip Juraj Štrosmajer.

    1926 - Američki fizičar Robert Goderd izveo je prvo uspešno lansiranje rakete na tečno gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.

    1930 - Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930, kada je podneo ostavku izgubivši podršku vojske.

    1934 - U Rimu je potpisan italijansko-mađarsko-austrijski protokol kojim je formiran "Dunavski blok" protiv "Male antante" Čehoslovačke, Rumunije i Jugoslavije.

    1935 - Hitler je izdao dekret kojim je nemačkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor sklopljen posle prvog svetskog rata kojim je Nemačkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.

    1953 - Josip Broz Tito je doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva poseta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.

    1967 - U zagrebačkom listu "Vjesnik" objavljena je "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika" koju su podržali Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske i 16 drugih ustanova i organizacija. Rastući hrvatski nacionalizam, oličen u ovom dokumentu, dobio je odgovor u "Predlogu za razmišljanje Društva književnika Srbije", koji su potpisala 42 srpska pisca.

    1968 - Tokom Vijetnamskog rata američki vojnici masakrirali su najmanje 100 civila u selu Mi Laj.

    1978 - Pripadnici terorističke organizacije "Crvene brigade" kidnapovale su u Rimu istaknutog italijanskog političara i bivšeg premijera Alda Mora, zahtevajući da se puste na slobodu uhapšeni članovi njihove organizacije. Teroristi su Mora držali u zatočeništvu do maja 1978, a potom su ga ubili.

    1978 - Više od 250.000 tona nafte iscurelo je u blizini Portsala u Francuskoj nakon havarije broda "Amoko Kadiz".

    1985 - U Bejrutu je otet američki novinar Teri Anderson. On je pušten na slobodu 4. decembra 1991, nakon gotovo sedam godina zatočeništva.

    1988 - Iračke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu Halabja, na severu zemlje. Tokom te godine armija iračkog predsednika Sadama Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom delu Iraka.

    1998 - Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini pripadnici rimokatoličke crkve nisu učinili dovoljno da tokom Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom progonu, ali je odbacio zahteve da osudi ponašanje tadašnjeg pape Pija XII.

    1999 - Svih 20 članova Evropske komisije, najvišeg izvršnog tela Evropske unije, podnelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loše upravljanje finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tela 1958.

    2002 - U Beogradu je umro jedan od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumaca Danilo Bata Stojković.

    2002 - U eksploziji u selu Lučane, kraj Bujanovca, nastanjenim većnskim albanskim stanovništvom, uništena je poslednja srpska kuća.

    2004 - Hrvatski premijer Ivo Sanader posetio je Jasenovac. On je položio venac na obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz doba Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je tu bio od 1941. do 1945. godine.

    2005 - Sirijski vojni obaveštajni agenti su, nakon 18 godina prisustva u Libanu, napustili Bejrut.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #906

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 17. mart




    45. p.n.e. Julije Cezar je, u bici kod Munda u Španiji, teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.

    180. Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokom vladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojačao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u građanskom pravu i osnivao škole. Po delu "Meditacije" svrstava se među najznačajnije predstavnike poznog stoičkog eklekticizma. Njegov bronzani konjanički spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih dela rimske antičke skulpture.

    1190. U Jorku, u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.

    1526. Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525, kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija predvođena markizom od Peskare pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.

    1649. Engleski parlament raspustio je Dom lordova (Gornji dom) u vreme vladavine Olivera Kromvela, pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.

    1861. Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.

    1921. U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.

    1938. Rođen je ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene 20. veka. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen je po glavnim ulogama u mnogim baletima, među kojima su i "Labudovo jezero", "Žizela" i "Petruška".

    1944. Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.

    1948. Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa (Belgija, Holandija i Luksemburg) potpisali su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.

    1956. Umrla je francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičar Irena Kiri, ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 1935. podelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.

    1958. Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje "Vangard I", drugi američki satelit.

    1963. U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.

    1968. Ispred američke ambasade u Londonu izbio je sukog između policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povređeno.

    1969. Golda Meir, blizak saradnik Ben Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnela ostavku.

    1973. Kambodžanski vazduhoplovni oficir je ukradenim avionom bombardovao predsedničku palatu u Pnom Penu. Predsednik Lon Nol je ostao živ, ali je poginulo najmanje 20 ljudi.

    1991. Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.

    1992. Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske ambasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.
    1992. Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.

    1995. Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.

    1996. Talas pljački i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.

    1998. Džu Rongđi, vrhunski kineski ekonomista i reformator postao je premijer Kine.

    1999. Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.

    2000. U Ugandi, 530 ljudi, članova sekte "Deset božijih zapovesti" izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.

    2002. Petoro ljudi je ubijeno, a 45 ranjeno kada su dvojica napadača ubacila bombe u protestantsku crkvu u diplomatskom naselju u Islamabadu, u Pakistanu. Većina ubijenih i ranjenih bili su stranci.

    2002. Umro je Van Tien Dung (84), komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, što je bila finalna pobeda i kraj tridesetogodišnjeg američko-vijetnamskog rata. 2003. Predsednik Donjeg doma britanskog parlamenta Robin Kuk podneo je ostavku, izražavajući time protest protiv zahuktavanja rata u Iraku.

    2003. U 13-minutnom govoru iz Bele kuće Predsednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima, ili će se u protivnom suočiti sa ratom.

    2004. Na Kosovu su izbile masovne demontracije Albanaca, povodom utapanja dvojice albanskih dečaka u reci Ibar, kod sela Čabra, koje su potom prerasle u dvodnevno nasilje tokom kojeg je 19 lica ubijeno (11 Albanaca i osam Srba) a povređeno više od 900 osoba, među kojima su i pripadnici međunarodne i kosovske policije. Uništeno je ili oštećeno oko 800 kuća na Kosovu, 34 crkve i manastira, a više hiljada Srba je napustilo svoje domove. Zbog napada na srpske enklave u gradovima u Srbiji izbili protesti više hiljada ljudi, a u centru Beograda i Niša zapaljene su džamije.

    2004. Bivši ministar unutrašnjih poslova Poljske Česlav Kiščak osuđen je na četiri godine zatvora, uslovno na dve, jer je, tokom sloma pokreta "Solidarnost" 1981. po njegovom naređenju policija otvorila vatru na rudare u katovičkom ugljenokopu "Vujek", što je izazvalo smrt devet i ranjavanje 25 rudara. On je prvi visoki funkcioner komunističkog doba osuđen za neki zločin.

    2005. U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšegšpanskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu pobunu protiv vlade republikanaca, a građanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju.

    2006. Umro je Oleg Kasini, čuveni modni kreator koji se proslavio kreacijama koje su Žaklinu Kenedi učinili najglamuroznijom prvom damom SAD.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #907

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. mart




    1229. Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima, tokom Šestog krstaškog rata.

    1584. Umro ruski car Ivan IV Grozni, prvi ruski vladar koji je krunisan za cara, 1547. Uspešno ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, ali je zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak Grozni. 1553. pokrenuo prvu štampariju u Rusiji, a 1584, radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, izgradio grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more.

    1768. Umro engleski književnik irskog porekla Lorens Stern, koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući tok misli svojih junaka anticipirao neke oblike proze XX veka, pa se smatra i prethodnikom Džejmsa Džojsa i Virdžinije Vulf.

    1780. Rođen Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio Srbiji autonomiju u okviru Otomanskog carstva, 1830, a za sebe naslednu titulu kneza. Posle ustanka borbu za autonomiju vodio diplomatskim sredstvima, u sporazumu s Rusijom i Turcima. Preko monopola na izvoz postao jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu.

    1848. U Milanu izbila pobuna protiv Austrije. Austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao da povuče trupe iz grada.

    1871. U Parizu, radnici počeli prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredan povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, "komunari", stvorili Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna ugušena krajem maja.

    1913. U Solunu ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

    1921. Boljševici vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici, koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti zahtevajući ekonomske reforme.

    1922. Britanske kolonijalne vlasti osudile Mahatmu Gandija, vođu indijskog pokreta za nezavisnost, na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.

    1948. Sovjetska vlada opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, narednog dana i civilne, što je bio prvi javni znak razilaženja jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog Josifa Staljina.

    1956. U emigraciji u SAD umro Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žički, jedan od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti prenete u Srbiju 1991.

    1962. Potpisan Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti.

    1965. Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao iz letelice i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.

    1965. U Rimu umro bivši egipatski kralj Faruk I, poslednji monarh Egipta, zbačen sa vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.

    1967. Brod "Tori kanjon" ispustio 80.000 tona nafte blizu obale Velike Britanije.

    1970. General Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države, princ Norodom Sihanuk, bio u poseti Moskvi.

    1980. Umro nemački filozof Erih From, čije se delo zasniva na humanističkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog samootuđenja, stekao široku popularnost kao psihoanalitičar i humanist. Posećivao Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u socijalizam".

    1983. U izbeglištvu u Švajcarskoj umro bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, abdicirao u junu pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

    1993. Srpske snage su u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje Ujedinjenih nacija za Srebrenicu i izvršile jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

    1994. Bosna i Hercegovina i Hrvatska u Vašingtonu, u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona, potpisale sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

    1999. Kosovski Albanci potpisali, na pregovorima u Rambujeu kod Pariza, mirovni sporazum. Srpska delegacija odbila vojni deo sporazuma. Šest dana kasnije snage NATO počele vazdušne operacije protiv Jugoslavije.

    2000. U poplavama u Mozambiku život izgubilo 700 ljudi, oko dva miliona ostalo bez domova.

    2003. Skupština Srbije izabrala novu Vladu čiji je premijer funkcioner Demokratske stranke Zoran Živković.

    2004. Haški tribunal osudio penzionisanog admirala Jugoslovenske narodne armije Miodraga Jokića na sedam godina zatvora zbog granatiranja Dubrovnika u decembru 1991.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #908

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 19. mart





    1563. Mirom u Amboazu završen prvi verski rat u Francuskoj. Protestanti dobili ograničenu slobodu veroispovesti, posle ratova koji su potresali Francusku više od 30 godina.

    1628. Englezi su u Severnoj Americi osnovali koloniju Masačusets.

    1796. Francuska donela Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast, dve godine kasnije, prestao da važi, a štampa podvrgnuta strogoj cenzuri.

    1812. Španski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji građanske klase u evropskim državama. Posle povratka na presto, 1813, kralj Ferdinand VII ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali posle izbijanja ustanka 1820. prisiljen da ga vrati.

    1813. Rođen škotski misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston. 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi istraživao pustinju Kalahari, bazen reke Zambezi i izvorište reke Kongo. Najveći britanski istraživač Afrike sahranjen u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

    1861. Englezi, posle višegodišnjih borbi, ugušili pobunu domorodačkog stanovništva Maora na Novom Zelandu. Maori se povukli u unutrašnjost ostrva.

    1872. Rođen ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač grupe Ruski balet, koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929.

    1920. SAD odbile da potpišu Versajski ugovor, posle I svetskog rata, i da se priključe Društvu naroda, zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

    1930. Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao šef diplomatije 1917. objavio plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.

    1945. Velika Britanija priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom. Jugoslaviju ubrzo potom priznale i SAD i SSSR.

    1950. Umro američki pisac Edgar Rajs Barouz, autor serije romana o Tarzanu.

    1970. Šefovi vlada Istočne i Zapadne Nemačke Vili Brant i Vili Štof sreli se u Erfurtu. Prvi susret zvaničnika dve zemlje od podele Nemačke 1949.

    1977. U predsedničkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsednik Konga Marijen Nguabi. Za ubistvo optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast preuzela vojna hunta, za predsednika u aprilu proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

    1978. Izraelska vojska okupirala veći deo juga Libana.

    1991. Skupština Srbije preuzela ovlašćenja raspuštene Skupštine Kosova i razrešila dužnosti Rizu Sapundžiju, člana Predsedništva SFRJ sa Kosova.

    1994. Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri.

    1994. U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo 12 i povređeno više od 50 ljudi.

    1996. Policija Federacije Bosne i Hercegovine ušla u Grbavicu, poslednju sarajevsku opštinu koju su u ratu držale srpske snage. Time završeno prebacivanje vlasti u sarajevskim opštinama koje su, prema Dejtonskom sporazumu, pripale FBiH. Najveći deo srpskog stanovništva dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema podacima IFOR-a tokom prebacivanja vlasti iz Sarajeva se iselilo oko 60.000 Srba.

    1996. U glavnom gradu Filipina Manili, u požaru u jednoj diskoteci, poginulo 150 osoba.

    1997. Umro američki slikar holandskog porekla Viljem de Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma. Četrdesetih godina XX veka preobrazio slikarstvo u SAD.

    1999. U eksploziji bombe koju su čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz poginulo više od 50 ljudi.

    1999. Posle neuspelih pregovora zvaničnika Srbije i kosovskih Albanaca u Parizu, predsednik SAD Bil Klinton izjavio da je prag prekoračen i da problem Kosova ugrožava nacionalne interese SAD. Diplomate zapadnih zemalja počele da napuštaju Beograd, a međunarodni verifikatori Kosovo.

    2001. Socijalista Bertran Delano, pobedivši na izborima, postao prvi gradonačelnik Pariza iz redova levice.

    2002. Zimbabve na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.

    2006. Hiljade demonstranata okupilo se na velikom trgu u glavnom gradu Belorusije, Minsku, odbijajući da priznaju rezultate predsedničkih izbora na kojima je po treći put pobedio Aleksander Lukašenko i time nastavio svoju 12 godišnju vladavinu.

    2008. Pakistanski parlament izabrao je prvu ženu predsednicu skupštine u istoriji te države doktorku Fehmidu Mirzu, pripadnicu Pakistanske narodne partije.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #909

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 20. mart






    43. p.n.e. Rođen je Publije Ovidije Nazon, jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi ("Epistule", "Lekovi od ljubavi", "Ljubavno umeće"). U glavnom delu "Metamorfoze" prepevao je 250 grčkih mitova.

    1602. Osnovana je holandska Istočnoindijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana je 1796, a njeni posedi postali su deo holandskog kolonijalnog carstva.

    1809. Rođen je ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole. Na osnovu njegovog dela, kritičar Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne škole ruske književnosti ("Taras Buljba", "Revizor", "Mrtve duše", "Šinjel").

    1894. U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije (1848-49). Nakon sloma revolucije u avgustu 1949, emigrirao je u Italiju.

    1929. Umro je francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, Nemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

    1933. Nemački nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata (1939-45), broj logora u Nemačkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2000, a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo šest miliona Jevreja.

    1945. Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela je završne operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

    1956. Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom kao prvim predsednikom.

    1970. Pored obala Švedske u zalivu Tralvet izlilo se 57 hiljada tona nafte u sudaru brodova "Imperijal" i "Otelo".

    1972. U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo je 19 alpinista.

    1991. Haleda Zija izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

    1994. Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.

    1995. Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

    1995. Pripadnici japanske verske sekte Aum Šinri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku podzemnu železnicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno. Osnivač sekte Šoko Asahara osuđen je 27. februara 2004. na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.

    1995. Armija BiH pokrenula je, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera.

    1996. Britanska vlada je prvi put javno potvrdila da bolest "ludih krava" može biti preneta na ljude.

    1997. Beogradski studenti proslavili su pobedničkom šetnjom centrom grada ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva, ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti su postigli svetski rekord sa 119 dana svakodnevnih protesta i saopštili da su spremni da ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.

    1998. Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.

    1999. Nakon povlačenja 1.380 verifikatora OEBS-a, na Kosovu su u području Srbice i Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojačanje, policija je blokirala sve glavne saobraćajnice, a hiljade civila pošlo je u izbeglištvo.

    2002. U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je devetoro ljudi, a desetine je ranjeno.

    2003. SAD i Velika Britanija započele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon što je irački predsednik Sadam Husein odbio američki ultimatum da napusti Irak. Američke i britanske trupe ušle su u Irak iz Kuvajta, preko graničnog grada Um Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.

    2004. Umrla je holandska kraljica Julijana (94), koja je tom zemljom vladala od 1948. do 1980. kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi. Bila je poznata po imenu "Narodna kraljica", zbog značajne uloge u oporavku Holandije nakon II svetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje su zahtevale nezavisnost.

    2007. Umro je Džon Bakus tvorac programskog jezika "Fortran".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  10. #910

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 21. mart





    1556 - Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen je na lomači kao jeretik u vreme rimokatoličke reakcije kraljice Meri I. Kao glavni zastupnik verske reformacije u Engleskoj, uveo je liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.

    1685 - Rođen je Johan Sebastijan Bah, na čijem delu se temelji nemačka muzička tradicija. Savremenici su ga cenili kao virtuoznog orguljaša, a vrednost njegovog muzičkog dela otkrivena je početkom 19. veka u doba muzičkog romantizma, naročito posle Mendelsonovog izvođenja Bahovog remek dela "Muke po Mateji" (1829). U njegovom velikom opusu izdvajaju se i "Branderbuški koncerti" i zbirka od 48 preludija i fuga za klavir.

    1804 - Stupio je na snagu Napoleonov kodeks, francuski krivični i građanski zakon, kojim je car Napoleon I, tada "doživotni konzul", reformisao pravosuđe.

    1829 - U zemljotresu u Španiji je poginulo 6.000 ljudi.

    1839 - Rođen je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole (opera "Boris Godunov", klavirska kompozicija "Slike sa izložbe").

    1871 - Kancelar Oto fon Bizmark otvorio je prvu sednicu Rajhstaga novostvorenog Nemačkog carstva.

    1884 - U Francuskoj su legalizovani sindikati.

    1913 - Rođen je jugoslovenski književnik Ivan Goran Kovačić, autor poeme "Jama" (1943), potresnog dela o zločinima u Drugom svetskom ratu u kojima je i sam stradao. Poema "Jama" inspirisala je mnoge slikare, a muziku inspirisanu tim delom komponovao je Nikola Hercigonja.

    1918 - Poslednjom nemačkom ofanzivom u Prvom svetskom ratu počela je druga bitka na reci Somi u Francuskoj.

    1919 - Pod vođstvom komuniste Bele Kuna oborena je vlada u Mađarskoj i proglašena Sovjetska Mađarska Republika. Sovjetska vlada podnela je ostavku 1. avgusta, a vlast su preuzeli desni socijaldemokrati.

    1945 - Britanski avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovali sedište Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo više od 70 nemačkih nacista. Greškom su pogodili i francusku školu, gde je poginulo 86 dece i deset kaluđerica.

    1952 - Kvame Nkrumah je postao premijer Zlatne Obale (kasnije Gana), kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsednika vlade.

    1960 - U južnoafričkom gradu Šarpvil ubijeno je najmanje 79 ljudi, a ranjeno preko 180 kada je policija otvorila vatru na mirne demonstaracije crnaca protiv rasističkog režima.

    1960 - Rođen je brazilski automobilski as Ajrton Sena, trostruki prvak sveta u "Formuli 1" - 1988, 1990. i 1991. U Brazilu je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija u maju 1994. na stazi u Imoli, tokom trke za "Gran Pri San Marina", doživljena je kao nacionalna tragedija.

    1963 - Transferom 27 poslednjih zatočenika zatvoren je Alkatraz, po maksimalnoj bezbednosti čuven zatvor u zalivu San Franciska u kojem je nekada bio zatvoren gangster Al Kapone.

    1975 - Privremeno vojno veće Etiopije na čelu s vođom pučista potpukovnikom Mengisto Haile Marijamom ukinulo je 3.000 godina staru etiopsku carevinu.

    1991 - Na sednici Predsedništva SFR Jugoslavije postignut je dogovor da predsednici republika započnu pregovore o budućnosti savezne države. Prvi od ukupno šest takvih susreta održan je 28. marta u Splitu.

    1991 - Zbog lošeg vremena i teškog dima od zapaljenih kuvajtskih izvora nafte, u Kuvajtu se srušio saudijski transportni avion. Poginuli su svi putnici u avionu - 92 senegalska vojnika i šest Saudijaca, članova posade.

    1997 - Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton saglasili su se na samitu u Helsinkiju da smanje nuklearne arsenale dveju zemalja.

    1998 - Kosovski Albanci održali su druge paralelne, parlamentarne i predsedničke izbore. Za predsednika nepriznate republike Kosovo izabran je Ibrahim Rugova, najistaknutiji lider kosovskih Albanaca u borbi za nezavisnost Kosova od Srbije.

    1998 - U 88. godini umrla je ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, gotovo dve decenije vodeća balerina "Boljšoj teatra" posle Drugog svetskog rata.

    1999 - U napadu albanskih ekstremista na policijsku patrolu ucentru Prištine ubijena su četiri srpska policajca.

    2000 - Papa Jovan Pavle Drugi stigao je u prvu zvaničnu posetu Izraelu.

    2001 - Holandska vlada potvrdila je slučaj šapa i slinavke itime postala druga zemlja u Evropi u kojoj se pojavila ta stočna bolest.

    2002 - Papa Jovan Pavle II je prvi put javno saopštio da postoji veliki broj slučajeva seksualnog zlostavljanja maloletnika od strane katoličkih sveštenika, koje je optužio za gaženje zaveta i pridruživanje đavolu.

    2003 - Južnoafrička Komisija za istinu i pomirenje označila je kraj svog rada. Komisija je osnovana 1995. godine da bi istražila kršenje ljudskih prava tokom aparthejda, tokom kojeg je vladala manjina belaca. Predsednik te Komisije, nadbiskup Dezmond Tutu je primorao vladu da na ime obeštećenja isplati 270 miliona dolara žrtvama kojih je bilo oko 20.000 i koji su svedočili o zločinima koje su pretrpeli u tom periodu.

    2003 - Američke snage raketirale su palate iračkog predsednika Sadama Huseina i ključne državne institucije u Bagdadu. Osam britanskih i četiri američka vojnika su poginuli kada se helikopter srušio na iračkoj granici, i oni su prve žrtve iračkog rata.

    2005 - U Parizu je umro poznati srpski komentator, novinar i jedanod osnivača nedeljnika "Vreme" Stojan Cerović.

    2006 - U Parizu je umro Bernar Lakost, koji je više od 40 godina bio na čelu carstva Lakost, svetski poznatog po polo majicama sa krokodilom.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  11. #911

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 22. mart




    1312. Papa Klement V ukinuo je francuski monaški viteški red templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.

    1599. Rođen je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik flamanske slikarske škole. Učenik i saradnik slavnog Rubensa, proslavio se kao portretista. Godine 1632. postao je dvorski slikar kralja Čarlsa I.

    1622. Indijanci su ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji. To se smatra prvim indijanskim masakrom nad evropskim kolonistima u Severnoj Americi.

    1794. Kongres SAD je usvojio zakon kojim se američkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

    1832. Umro je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti nemačke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao gotovo u svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru i smatra se jednim od poslednjih univerzalnih genija evropske tradicije ("Faust", "Verter" "Vilhelm Majster", "Ifigenija na Tauridi" "Egmont").

    1848. Pobunjena Venecija proglasila je nezavisnost od Austrije.

    1876. Rođen je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. veka, dao je i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost ("Nečista krv", "Koštana", "Iz starog jevanđelja", "Stari dani").

    1895. Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer demonstrirali su u Parizu prvi put pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.

    1904. U londonskom listu "Daily Illustrated Mirror" objavljena je na naslovnoj stranici prva novinska fotografija u boji.

    1917. SAD su prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu nakon Februarske revolucije, kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.

    1919. Letom između Pariza i Brisela jednom u sedmici, uspostavljena je prva avionska međunarodna linija u svetu.

    1923. Rođen je francuski glumac i pantomimičar Marsel Marso, koji je obnovio umetnost pantomime. Poznat je po svom "Bipu", modernizovanom Pjerou iz tradiconalne komedije.

    1945. Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija osnovali su u Kairu Arapsku ligu.

    1948. Rođen je kompozitor Endrju Lojd Veber, koji se proslavio mjuziklima "Isus Hristos superstar", "Evita", "Mačke" i "Fantom iz Opere".

    1979. Irski teroristi ubili su u Hagu britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa.

    1980. Najviša indijska nagrada "Dragulj Indije", uručena je misionarki Majci Terezi.

    1983. Kandidat Laburističke partije Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.

    1991. Irak je oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio da se ubrza puštanje na slobodu 60.000 zarobljenih Iračana.

    1992. Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji ubedljivo je pobedila Demokratska partija, čime je okončana vladavina komunista i njihovih naslednika.

    1996. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je trojicu bosanskih Muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru Čelebići kod Konjica. To su bile prve optužnice za zločine nad Srbima počinjene tokom bosanskog rata (1992-95).

    2001. U 91. godini umro je američki crtač Vilijam Hana, koji je sa Džozeom Barberom stvorio Toma i Džerija, junake crtanih filmova koji su uz "Kamenka i Kremenka", "Medveda Jogija" i niz drugih animiranih filmova, autorima doneli sedam Oskara.

    2001. SAD su donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili špijunažom. Rusija uzvratila proterivanjem četvorice američkih diplomata.

    2002. Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene kvadriplegičara i dozvolio da se aparati koji je održavaju u životu isključe, čime je prvi put u Engleskoj neka osoba dobila pravo da umre.

    2004. U raketnom napadu izraelske vojske ubijen je duhovni vođa i osnivač radikalnog palestinskog pokreta Hamas Šeik Ahmed Jasin, nakon što je izašao iz džamije u Gazi. U tom napadu poginulo je još sedam osoba. Oko mesec dana kasnije ubijen je i njegov naslednik Abdel Aziz Rantisi.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  12. #912

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 23. mart




    809. Umro bagdadski kalif Harun al Rašid. Tokom vladavine, od 786. do 809, uspešno ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmenjivao poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealiziovan u arapskoj narodnoj poeziji i "Pričama iz 1001 noći".

    1391. Umro Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353, od 1377. kralj. Najmoćniji bosanski vladar krunisan u manastiru Mileševi, uzevši titulu kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okončani širenje i uspon bosanske države.

    1765. Britanski parlament doneo Zakon o taksama, namećući dažbine i američkim kolonijama.

    1801. U zaveri dvorskih oficira ubijen ruski car Pavle I Petrovič Romanov. Nasledio ga sin Aleksandar I.

    1842. Umro francuski pisac Anri Bejl Stendal, začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana.

    1861. Ujedinjena Italija formirala prvu vladu, prvi premijer bio grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije.

    1863. Rođen srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, 1892. s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

    1903. U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Kaclerović, u Beogradu u sukobu s policijom poginulo pet, povređeno šest osoba. Uhapšeno više od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta optužnica, Tucović i Kaclerović emigrirali.

    1910. Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava. Proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film.

    1912. Rođen nemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih projektila "fau1" i "fau2", kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "redstoun" i "jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi američki veštački satelit Eksplorer1.

    1918. Gigantski nemački top Velika Berta u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz sa više od 100 kilometara udaljenosti.

    1919. Benito Musolini u Milanu osnovao Fašističku partiju.

    1945. Počela Bitka na Rajni, u Drugom svetskom ratu. Saveznici porazili trupe Nemačke u aprilu.

    1950. Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije. Taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.

    1953. Umro srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu, tvorac bista mnogih državnika, vojskovođa, naučnika, umetnika i više javnih spomenika.

    1956. Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika.

    1966. Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. Prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve, 400 godina ranije.

    1983. Umro Barni Klark, prvi čovek kom je ugrađeno veštačko srce. Klark s veštačkim srcem živeo 112 dana.

    1994. Predsednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tijuani.

    1999. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević odbio, posle višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima,
    uključujući specijalnog izaslanika SAD Ričarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmeštanje stranih trupa u Pokrajini. Generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potom aktivirao naredbu o početku vazdušnih udara na Jugoslaviju, koji su počeli narednog dana.

    2001. Posle 15 godina duge misije u svemiru, ruska svemirska stanica Mir, koja je svojevremeno Rusiji donela status svemirske sile, uništena potapanjem u Tihom okeanu.

    2002. Egipatski sud osudio svog državljanina, inženjera Šerifa al Falalija, na 15 godina zatvora, uz težak rad, zbog špijunaže za Izrael. Predsednik Hosni Mubarak prethodno odbacio ranije donetu oslobađajuću presudu.

    2003.
    Na referendumu, više od 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.

    2006. Južnoafrikanac Majk Horn i Norvežanin Borg Ousland prvi su ljudi koji su skijama prešli preko zamrznutog Arktičkog okeana, čime su okončali ekspediciju dugu 1000 km - od severnog Sibira do Severnog pola.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  13. #913

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 24. mart




    1401. U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.

    1603. Umrla je engleska kraljica Elizabeta I. Tokom njene 45-godišnje vladavine, Engleska je postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je, kao Džejms I, objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.

    1736. U Budimu je, mučenjem na točku, ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije. Moriški komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu "Pera Segedinac".

    1882. Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije poznatu kao Kohov bacil.

    1882. Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme "Hijavata", u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severnoameričkih Indijanaca.

    1891. Velika Britanija i Italija postigle su sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

    1905. Umro je francuski pisac Žil Vern, koji je svojim naučnofantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija naučna dostignuća. Napisao je 57 romana, od kojih su najpoznatiji: "Put oko sveta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mesec", "Put u središte Zemlje", "Pet nedelja u balonu".

    1945. Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Nemačke.
    1945. U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

    1962. Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

    1972. Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.

    1976. U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.

    1976. Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna, krajem 1942, preokrenula je tok rata u Africi.

    1980. U El Salvadoru ubijen je najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoštravanje krize.

    1989. U vodama Aljaske brod "Ekson Valdez" ispustio je više od četiri miliona tona nafte.

    1990. Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.

    1993. Ezer Vajcman je izabran za sedmog predsednika Izraela.

    1999. U 20 časova snage NATO-a počele su vazdušne udare na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom "Milosrdni anđeo", u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo je preko 1.000 ljudi, a više hiljada je ranjeno. Teško je oštećena infrastruktura, vojni i civilni objekti, a šteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.

    1999. Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.

    2000. Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasili su novu strategiju na Balkanu - jačanje veza sa opozicijom i "civilnim društvom" u Srbiji, u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.

    2002. Prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje crnaca dobilo je tu nagradu - za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu "Dan obuke", a Hale Beri u filmu "Bal čudovišta". "Blistavi um" je osvojio Oskara za najbolji film.

    2003. Županijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

    2003. "Klonejd", kompanija koja tvrdi da je uspela da napravi pet kloniranih ljudskih bića, prvi put je i objavila fotografiju bebe za koju se tvrdi da je klonirana.

    2005. Bivši ministar unutrašnjih poslova Makedonije Ljube Boškovski, optužen za ratne zločine nad Albancima tokom sukoba u selu Ljuboten na severu Makedonije, u avgustu 2001, dobrovoljno se predao Haškom tribunalu.

    2006. Posle skoro četiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na severu Španije, baskijska separatistička organizacija ETA objavila je trajni prekid vatre i najavila borbu za svoja prava demokratskim sredstvima.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  14. #914

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 25. mart



    1196. Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast drugorođenom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (Prvovenčani). Najstariji sin Vukan je kao veliki knez zadržao Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlađi sin Rastko se zamonašio.

    1611. Rođen je turski putopisac Evlija Čelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u čuvenim "Putopisima" u 10 knjiga.

    1807. U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

    1821. Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka, kojije nakon 12 godina završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

    1844. Proglašen je Prvi srpski građanski zakonik, koji je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije.

    1867. Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar.

    1875. Rođen je Branislav Petronijević, jedan od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih građanskih filozofa. Bio je profesor Velike škole, potom Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pored filozofije bavio se paleontologijom, biologijom i psihologijom ("Principi metafizike", "Istorija novije filozofije", "Univerzalna evolucija").

    1881. Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svetskim razmerama jedan je od začetnika "nove muzike" 20. veka (simfonijska poema "Košut", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin"). Kao antifašista emigrirao je 1940. u SAD, gde je 1945. umro.

    1918. Umro je francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike ("Popodne jednog fauna", "Nokturno").

    1923. Sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad, Jugoslavija je postala deo tada malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem.

    1924. U Grčkoj je zbačen s prestola kralj Đorđe II, a Grčka je proglašena republikom.

    1937. Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv "Uskršnji pakt".

    1941. Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu Nemačke, Italije i Japana. Protokol su u Beču potpisali predsednik vlade Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.

    1957. Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor, po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedničko tržište. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).

    1975. U Rijadu je ubijen kralj Fejsal. Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

    1991. Na tajnom sastanku u Karađorđevu, predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman dogovorili su se o podeli Bosne i Hercegovine i o rušenju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nisu zvanično potvrđeni, ali su kasnije brojni izvori saopštili da za to imaju čvrste dokaze.

    1991. Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin-Mića Tatić, junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo". Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".

    1993. Višemesečni pregovori o Bosni i Hercegovini završeni su u Njujorku neuspehom. Mirovni plan kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiše, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.

    1994. Neonacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, što se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svetskog rata u Nemačkoj.

    1999. Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom zbog agresije NATO-a na Jugoslaviju. Nakon prvih vazdušnih udara na području Prištine i još osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su američki, nemački, francuski i britanski kulturni centri.

    1999. U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.

    2002. Film "Ničija zemlja", bosanskog reditelja Danisa Tanovića, dobio je nagradu "Oskar" za najbolji strani film.

    2002. U snažnom zemljotresu u Avganistanu i severozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a preko 2.000 je ranjeno.

    2003. Vlada Srbije donela je odluku da raspusti Jedinicu za specijalne operacije (JSO), u kojoj su bili i osumnjičeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i još neka ubistva u prošlosti.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  15. #915

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 26. mart





    1827. U Beču umro nemački kompozitor Ludvig van Betoven. Uz Baha i Mocarta se smatra najvećim genijem u istoriji muzike. Autor devet simfonija, 32 klavirske sonate, pet koncerata za klavir i orkestar, jedne opere, kamernih kompozicija, misa. Sahrani prisustvovalo 30.000 Bečlija.

    1881. Rumunija postala kraljevina, Karol I iz nemačke dinastije Hoencolern-Sigmaringen proglašen za kralja.

    1892. Umro američki pisac Volt Volter Vitmen, najuticajniji američki pesnik XIX veka, autor zbirke pesama "Vlati trave".

    1893. Rođen italijanski političar Palmiro Toljati, jedan od osnivača i dugogodišnji generalni sekretar Komunističke partije Italije, pobornik policentrizma u komunističkom pokretu i utemeljivač koncepcije italijanskog puta u socijalizam.

    1913. Posle duge opsade, uz pomoć srpske vojske, Bugari u I balkanskom ratu osvojili turski grad Jedrene.

    1914. Rođen američki pisac Tomas Lenijer Tenesi Vilijams. Popularnost stekao dramama.

    1923. Umrla francuska glumica Sara Bernar. Obeležila pozorišnu epohu kao najveća tragičarka svog doba. Uživala izuzetnu popularnost, savremenici je zvali Božanska Sara.

    1945. Posle teških borbi, trupe SAD u II svetskom ratu osvojile pacifičko ostrvo Ivo Džima. Amerikanci izgubili više od 4.500 vojnika, oko 22.000 Japanaca poginulo ili zarobljeno.

    1953. Američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk objavio da je izumeo vakcinu protiv dečije paralize.

    1971. Šeik Mudžibur Rahman proglasio Istočni Pakistan nezavisnom državom Bangladeš.

    1973. Umro engleski pisac, glumac i pevač Noel Kauard. Svestrani majstor pozornice stekao popularnost dramama, skečevima i muzičkim revijama.

    1979. Predsednik Egipta Anvar el Sadat i premijer Izraela Menahem Begin u Vašingtonu potpisali mirovni ugovor, prvi mirovni sporazum jevrejske države i neke arapske zemlje.

    1984. Samoubistvo izvršio jugosloveski i srpski pisac Branko Ćopić, jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca posle II svetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i dečije poezije smatra se nastavljačem tradicije seoske pripovetke srpskog realizma.

    1992. Bivši šampion boksa u teškoj kategoriji Majk Tajson osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja.

    1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija izglasao slanje 30.000 mirovnih trupa u Somaliju. Do tada najaveća i najskuplja mirovna operacija UN.

    1993. Umro srpski pozorišni i filmski glumac Taško Načić, majstor komedije i groteske. Proslavio se u matičnom pozorištu Atelje 212 ulogama u "Kralju Ibiju", "Radovanu III", "Čudu u Šarganu", "Kafanici sudnici, ludnici" i u mnogim filmovima, među njima najzapaženija uloga u "Davitelju protiv davitelja".

    1997. U Kalifoniji, na različitim mestima, nađeno 39 slično odevenih pripadnika sekte Rajska kapija koji su izvršili samoubistvo.

    2001. U požaru u spavaonici jedne škole u Keniji život izgubilo 58 učenika, tridesetak povređeno.

    2001. Savet bezbednosti UN usvojio rezoluciju o slanju međunarodnih posmatrača radi zaštite civila na području Zapadne obale i Gaze.

    2002. U seriji zemljotresa u provinciji Baglan u Avganistanu poginulo oko 1.000 ljudi.

    2002. Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske za bezbednost Ljubiše Beare, za genocid i druge zločine u Srebrenici u julu 1995. Beara se predao vlastima Srbije 9. oktobra 2004. i potom izručen tom sudu.

    2003. Svetska trgovinska organizacija saopštila da su čeličane SAD povećanjem cena proizvoda kršile pravila te organizacije. Povećanje cena teška industrija SAD pravdala zaštitom od konkurencije.

    2004. U atentatu u Beogradu na radnom mestu ubijen generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije i Crne Gore Branko Bulatović.

    2004. Japanski sud doneo presudu kojom je Vladi i jednoj japanskoj firmi naloženo da isplate 88 miliona jena grupi Kineza primorani da rade u Japanu tokom II svetskog rata.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

Strana 61 od 98 PrvaPrva ... 1151596061626371 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •