Dogodilo se na današnji dan

Danas je sreda, 14. maj, 135. dan 2008. Do kraja godine ima 231 dan.


1316. -
Rođen je Karlo IV Luksemburški, kralj Češke od 1346, rimsko-nemački car od 1355. U Pragu je osnovao prvi univerzitet u srednjoj Evropi (134.

1610. -
Ubijen francuski kralj Anri IV.

1771.
Rođen je velški filantrop Robert Oven, socijalista utopista i socijalni reformator, industrijalac koji je svo bogatstvo utrošio pokušavajući da ostvari projekte socijalnih reformi. Njega i njegove pristalice savremenici su nazivali ''socijalistima'', čime je taj izraz ušao u upotrebu. Prve uzorne zajednice stvorio je u Nju Lanarku u Škotskoj i u tim kooperativama proizvođača i potrošača ukinuo je rad dece, ustanovio bolesničke blagajne,
skratio radno vreme, povećao nadnice, osnovao čitaonice. Da bi dokazao ostvarljivost reformi, otišao je u SAD, gde je 1825. osnovao komunu ''Nova harmonija''. Kad je eksperiment propao vratio se u Englesku, gde je stvorio Veliki nacionalni strukovni savez (sindikat) i osnovao banku za razmenu dobara, na osnovi količine uloženog rada u izradu razmenjivanih proizvoda, bez upotrebe novca. Dela: ''Novi pogled na društvo'', ''Skica racionalnog sistema društva'', ''Knjiga o novom svetskom moralu''.

1796.
Engleski lekar Edvard Džener uspešno je vakcinisao jednog osmogodišnjeg dečaka protiv velikih boginja, položivši time temelj moderne imunologije. Ideju o vakcini protiv smrtonosne bolesti dobio je kad je dvadesetak godina ranije uočio da ljudi zaraženi kravljim boginjama ne dobijaju velike boginja ni u vreme epidemija i posle dve decenije rada razvio je vakcinu koja je ubrzo u celom svetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od velikih boginja.

1811.
Paragvaj je proglasio nezavisnost od Španije.

1900.
U Parizu su otvorene druge moderne Olimpijske igre, na kojima je prvi put ženama dozvoljeno da učestvuju.

1912.
Umro je švedski pisac Johan August Strinberg, najkontroverznija ličnost švedske književnosti. Bio je istovremeno naturalistički psiholog i folklorista, istoričar i mistik. Razbio je stare dramske forme, preteča je mnogih savremenih strujanja. Ženu je smatrao prirodnim neprijateljem muškarca, a protivljenje emancipaciji žena, o čemu je pisao u novelama ''Brakovi I'' i ''Brakovi II'', antihrišćanstvo i naturalistički stil, doneli su mu mnogo glavobolja i sukoba. Ostala dela: romani ''Služavkin sin'', ''Crvena soba'', ''Stanovnici Hemsea'', ''Odbrana jednog ludaka'', ''Gotske sobe'', ''Priče nadzornika karantina'', ''Pakao'', ''Na ostrvima'', ''Legende'', ''Crne zastave'', drame ''Majstor Uluf'', ''Otac'', ''Gospođica Julija'', ''Pljačkaši'', ''Zajmodavac'', ''Put u Damask I-III'', ''Ples smrti'', ''Igra snova'', ''Oluja'', ''Sablasna soneta'', novele ''Novo carstvo''.



1921.
U Italiji su održani prvi izbori posle Prvog svetskog rata, na kojima je fašistički pokret, uprkos nasilju i pritiscima na birače, osvojio samo 35 od 535 poslaničkih mesta.

1921.
Američki sudija Florens Alen postala je prva žena koja je na smrt osudila muškarca, ubicu Frenka Motoa koji je pogubljen tri meseca kasnije.

1932.
Umro je srpski političar, ekonomista, diplomata, istoričar i pisac Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj školi u Beogradu. Posle završenog Liceja u Beogradu, studirao je političko-ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu, Cirihu i Beču. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije potpisao je Tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom 1881, a kao ministar finansija uveo je dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski sistem mera. Odlučujuće je doprineo izgradnji železnica u Srbiji i njenom uključivanju u svetske finansijske tokove. Prvi je u Srbiji počeo da sistematski izučava privrednu istoriju. Prevodio je sa engleskog, uključujući ''Istoriju civilizacije u Engleskoj'' Henrija Tomasa Bekla. Sa izvesnim uspehom bavio se i književnim radom. Bio je izrazito aktivan i kao versko-dobrotvorni pregalac. I pored činjenice da se u životu bavio praktičnim temama bio je sklon misticizmu (i inače izrazito religiozan) i bavio se i publicistikom na ove teme. Posle pada dinastije Obrenović 1903. živeo je u Londonu, gde će provesti ostatak života. Dela: ''Izvod iz političke ekonomije'', ''Nauka o državnom gazdinstvu ili nauka o financiji'', ''Istorija trgovine'', ''Financije srpskog kraljevstva'', ''Ikonija, vezirova majka'', ''Rajko od Rasine'', ''Knez Gradoje od Orlova grada'', ''Djurađ Branković'', ''Uspomene balkanskog diplomate''.

1940.
Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu, nemačka vrhovna komanda je naredila razaranje Roterdama: stotinak bombardera se okomilo na nebranjeni grad i pretvorilo ga u ruinu, usmrtivši pri tom oko hiljadu ljudi.

1944. -
Rodjen Džordž Lukas (George Lucas), režiser (Star Wars filmovi)

1945. -
Rodjena Frančeska Anis (Francesca Annis), filmska glumica

1948. -
Ben Gurion je proglasio nezavisnu državu Izrael. Dan kasnije,vojske pet arapskih država Egipta, Jordana, Sirije, Iraka i Libana su napale Izrael. Sukobi su trajali skoro neprekidno do 7. januara 1959. kada je potpisano primirje na Rodosu.

1955. -
Zemlje istočnog bloka, na čelu sa Sovjetskim savezom, osnovale su Varšavski savez, potpisivanjem Varšavskog pakta.

1968. -
Komunistička vlada u Čehoslovačkoj na čelu sa Aleksandrom Dubčekom (Alexander Dubcek) objavila je početak širokih društvenih reformi, poznatih kao "Praško proleće". Reforme su prekinute već u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.

1973. -
SAD lansirale prvu svemirsku stanicu, Skylab 1, u orbitu oko Zemlje 75 tona teška, stanica je bila u orbiti oko Zemlje od 1973. do 1979. Astronauti su nekoliko puta boravili u njoj.

1973. -
Lansirana je prva američka vasionska laboratorija "Skajlab I".

1989. -
Vođa peronista Karlos Menem (Carlos) postao je predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa (Angeloz).

1991. -
Samoubistvo je izvršila Đang Ćing (Jiang Ching), udovica kineskog lidera Mao Cedunga (Zedong), jedan od vođa "Kulturne revolucije" (1966-1976).



1992. -
Glavnoj ulici u Beogradu, ulici Maršala Tita, posle 47 godina promenjen je naziv u Ulicu srpskih vladara. Naziv je kasnije promenjen u kralja Milana.

1998. -
Umro je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova kao što su "Stranci u noći" i "Njujork, Njujork". Dobitnik je Oskara za ulogu u filmu "Odavde do večnosti".

1999. -
U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena je kolona izbeglica kod sela Koriša na Kosovu. Poginulo je 87 osoba, među kojima je najveći broj dece.

2001. -
Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni (Berlusconi) pobedio je na parlamentarnim izborima u Italiji i potom formirao 59. italijansku vladu od 1945.

2001. -
Savet NATO odobrio je povratak jugoslovenske vojske i policije u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici između Kosova i Srbije, počev od 24. maja.

2002. -
Na donatorskoj konferenciji u Njujorku, koju su pokrenule UN za prikupljanje pomoći za obnovu Srebrenice, koja je tokom rata u BiH bila enklava pod zaštitom UN, obećano 5,2 miliona dolara za obnovu tog grada.

2003. -
Irački zvaničnici su saopštili da je iz masovnih grobnica u toj zemlji otkopano preko 2.200 tela, žrtava režima Sadama Huseina.

2003. -
Posle blizu četrdeset godina planiranja i debata, otpočeli su podžemni radovi na zaštiti Venecije od tonjenja.