Dogodilo se na današnji dan - Strana 85
Strana 85 od 98 PrvaPrva ... 3575838485868795 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1,261 do 1,275 od ukupno 1456
  1. #1261

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 13. april

    1519. Rođena francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči, kćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija. Posle smrti muža Anrija II, od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Po njenom nalogu, 1572. izvršen pokolj više hiljada protestanata u Francuskoj, Bartolomejska noć.

    1598. Francuski kralj Anri IV potpisao Nantski edikt, kojim se protestantima priznaju ista prava kao katolicima. Edikt, koji su katolici neprijateljski primili, ukinuo Luj XIV 18. oktobra 1685.

    1605. Umro ruski car Boris Godunov. Njegov život inspirisao Aleksandra Puškina da napiše dramu "Boris Godunov", a Modesta Musorgskog da komponuje istoimenu operu.

    1695. Umro francuski pesnik i basnopisac Žan de Lafonten. Ogledao se u svim književnim rodovima, ali u istoriju književnosti ušao delom "Basne", objavljenim u 12 knjiga. 1684. izabran za člana Francuske akademije.

    1743. Rođen američki državnik i pravnik Tomas Džeferson, osnivač Demokratske stranke, treći predsednik SAD. Jedan od glavnih autora "Deklaracije o nezavisnosti", usvojene 4. jula 1776. Od Napoleona I 1803. kupio Lujzijanu.

    1813. Umro slavni ruski vojskovođa Mihail Kutuzov. Kao vrhovni komandant ruske vojske zaslužan za poraz Napoleonovih trupa u Rusiji 1812. Jedan od glavnih likova u romanu Lava Tolstoja "Rat i mir".

    1832. Rođen srpski slikar Stevan Todorović, član Srpske kraljevske akademije. Izradio oko 300 portreta savremenika, među njima Kornelija Stankovića, Đure Daničića, Vladana Đorđevića, kraljice Natalije.

    1848. Sicilija proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.

    1869. U Pančevu izašao prvi broj nedeljnika Pančevac. U tom listu objavljen prvi prevod "Komunističkog manifesta" na srpski jezik. List više puta zabranjivan.

    1885. Rođen mađarski filozof i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio je ministar u vladi Imrea Nađa 1956, posle njegovog pada privremeno proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

    1892. Rođen britanski maršal avijacije Artur Haris Bombaš, poznat po taktici tzv. tepih-bombardovanja u Drugom svetskom ratu, primenjenoj na nemačke gradove Keln, Berlin i Drezden.

    1898. Marija Kiri Sklodovska otkrila novi element, potom nazvan radijum. Tim otkrićem postavljeni temelji nauke o radioaktivnosti.

    1906. U Dablinu rođen irski književnik Samjuel Beket, uz Joneska i Ženea, najznačajniji predstavnik Teatra apsurda. 1969. dobio Nobelovu nagradu za književnost.

    1919. Britanske trupe u Amrikaru masakrirale 380 Indusa, pristalica vođe Pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija.

    1922. Rođen tanzanijski državnik Džulijus Kambarage Njerere, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih i jedan od osnivača Organizacije afričkog jedinstva.

    1941. Rusija i Japan potpisali sporazum o neutralnosti u Drugom svetskom ratu.

    1945. Sovjetske trupe pod maršalom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svetskom ratu oslobodile Beč.

    1945. Teškim zapaljivim bombama vazduhoplovstvo SAD u Drugom svetskom ratu uništilo veliki deo Tokija.

    1963. Rođen Gari Kasparov, ruski šahista. U 23. godini postao svetski šampion, najmlađi u istoriji šaha. Titulu preuzeo od zemljaka Anatolija Karpova.

    1964. Američki filmski glumac Sidni Poatje dobio Oskara za film "Poljski ljiljani", kao prvi crnac dobitnik tog priznanja.

    1966. U udesu helikoptera poginuo predsednik Iraka Abdul Salam Arif.

    1975. Vojnim pučem u Čadu zbačen, potom ubijen, predsednik Fransoa Tombalbaje. Vlast preuzelo Vrhovno vojno veće na čelu s Feliksom Malumom.

    1975. Pripadnik hrišćanske milicije u predgrađu Bejruta ubio 22 Palestinca u autobusu. Napad se smatra početkom građanskog rata u Libanu.

    1981. Novinarka Vašington posta Dženet Kuk dobila Pulicerovu nagradu za priču o osmogodišnjem narkomanu. Dva dana kasnije, Dženet Kuk vratila nagradu, posle priznanja da je priču izmislila.

    1990. Sovjetski Savez priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.

    1995. Ukrajina pristala da do 2000. zatvori nuklearni reaktor u Černobilju, čiji je kvar 1986. izazvao ogromno radioaktivno zagađenje.

    1996. U Briselu završena donatorska konferencija za posleratnu Bosnu i Hercegovinu. Obećano 1,23 milijarde dolara pomoći za obnovu.

    1997. Posle dužeg odlaganja, papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo. Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona nađene mine.

    1999. U državi Mičigen, SAD, lekar Džek Kervorkijan osuđen na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvršeno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.

    2002. Stalni Arbitražni sud u Hagu doneo pravosnažnu odluku kojom je definisana 1.000 kilometara duga granica između Etiopije i Eritreje, čime je okončan sukob koji je kulminirao dvogodišnjim ratom te dve afričke zemlje.

  2. #1262

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 14. april

    1629. Rođen holandski matematičar i astronom Kristijan Hajgens. Otkrio prsten oko Saturna i konstruisao časovnik s klatnom.

    1759. U Londonu umro nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl. Njegov veliki opus sadrži opere, oratorije i veliki broj kompozicija za orkestar.

    1849. Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajoša Košuta, Mađarska proglasila nezavisnost od Austrije.

    1865. Predsednik SAD Abraham Linkoln smrtno povređen u atentatu nekoliko dana po završetku građanskog rata. Na njega u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But. Linkoln preminuo sutradan, predsednik postao Endrju Džonson.

    1883. Rođen srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne.

    1900. Predsednik Francuske Emil Lube u Parizu otvorio Međunarodnu izložbu na 547 jutara, najveću te vrste u istoriji Evrope.

    1904. Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džon Gilgud. Slavu stekao ulogama Šekspirovih junaka, a Oskara dobio 1981. za ulogu u filmu "Artur".

    1907. Rođen haićanski predsednik Fransoa Divalije, Papa Dok. Bio diktator Haitija od 1957. do smrti, 1971.

    1914. Umro američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, pravca koji je kasnije razvio Vilijam Džejms.

    1917. Umro poljski lekar Ludovik Lazarus Zamenhof. Izumeo jezik esperanto, a pod pseudonimom Dr Esperanto 1887. objavio udžbenik novog jezika "Lingvo Internacia".

    1930. Ruski pesnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, jedan od utemeljivača ruskog futurizma, izvršio samoubistvo u Moskvi.

    1931. U Španiji proglašena republika, po abdikaciji i bekstvu iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku 1939, posle trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.

    1945. Savezničke trupe uhapsile nemačkog diplomatu i političara Franca fon Papena i izručile ga sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Oslobođen krivice, kasnije u Nemačkoj osudjen na osam godina zatvora, ali pušten 1949.

    1969. Umro srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po studijama i raspravama o staroj dubrovačkoj i dalmatinskoj književnosti.

    1975. U Sikimu, u severoistočnoj Indiji, ukinuta monarhija i proglašena republika. Sikim postao 22. država Indijske Unije.

    1986. Umrla francuska književnica Simon de Bovoar, životna saputnica Žan-Pol Sartra. Njena knjiga "Drugi pol" bila inspiracija za feministički pokret.

    1988. Avganistan i Pakistan u Ženevi potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD dali izjave o nemešanju i neintervenciji. Sporazumom predviđen povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.

    1994. Dva borbena aviona SAD F15 greškom, iznad severnog Iraka, oborila dva helikoptera SAD, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.

    1995. Svetska zdravstvena organizacija saopštila da u na području SFRJ ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.

    1999. Najmanje 75 ljudi poginulo, 25 teško povređeno na Kosovu, u dve izbegličke kolone koje su raketirali avioni NATO-a.

    1999. Pakistan izvršio probu balističke rakete dometa 2.000 kilometara, koja može da nosi nuklearno punjenje.

    2000. Mitingom u centru Beograda, pod geslom "Stop teroru, za demokratske izbore", opozicija Srbije počela koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.

  3. #1263

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 15. april

    1450. U poslednjoj fazi Stogodišnjeg rata Francuzi su u bici kod Forminjija porazili Engleze, čime je okončana engleska dominacija u Normandiji.

    1469. Rođen je indijski duhovni učitelj, guru Nanak, osnivač sikizma. Njegovi sledbenici Siki žive uglavnom u Indiji, a najbrojniji su u državama Pandžab i Harijana.

    1755. Doktor Samjuel Džonson, engleski pesnik, novinar i leksikograf, objavio je Rečnik engleskog jezika, prvi moderni engleski rečnik.

    1765. U Sankt Peterburgu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime.

    1764. U Versaju je umrla Žan-Antoaneta Puason, markiza De Pompadur, ljubavnica kralja Luja XV i jedna od najuticajnijih ličnosti na njegovom dvoru.

    1843. Rođen je američki pisac Henri Džejms. Napisao je oko 100 knjiga, među kojima su najpoznatiji romani "Portret jedne lejdi", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Roderik Hadson"...

    1909. Austrijski car odobrio je Statut za autonomnu upravu u Bosni i Hercegovini.

    1912. Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD potonuo je Titanik, najveći i najluksuzniji prekookeanski brod svog doba. Život je izgubilo 1.523 od 2.224 putnika.

    1912. Rođen je korejski diktator Kim Il Sung. Upravljao je Severnom Korejom od osnivanja te zemlje, 1948. do smrti 1994. Smrću "Velikog vođe", kako su ga podanici zvanično oslovljavali, okončana je jedna od najdužih apsolutističkih vladavina u 20. veku.

    1923. Insulin, koji je kanadski naučnik, nobelovac Frederik Banting, otkrio 1921. godine, počeo je da se koristi u lečenju dijabetesa.

    1941. Jugoslovenska vlada, na čelu sa njenim predsednikom, generalom Dušanom Simovićem, napustila je zemlju posle nemačke okupacije. Dan ranije iz zemlje je otišao i kralj Petar II Karađorđević.

    1945. Britanske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Bergen-Belzen.

    1952. Frenklin banka u Njujorku izdala je prvu kreditnu karticu u svetu.

    1968. Dva sovjetska satelita bez ljudske posade, Kosmos 212 i 213, automatski su se spojili dok su kružili u Zemljinoj orbiti.

    1974. Nakon petnaestogodišnje vladavine, vojnim pučem svrgnut je s vlasti predsednik Nigera Diori Hamani.

    1979. U zemljotresu na Crnogorskom primorju poginulo je više od sto ljudi, oko 600 je povređeno, a više od 80.000 ostalo je bez kuća.

    1980. U Parizu je umro francuski filozof i književnik Žan-Pol Sartr, jedan od najznačajnijih predstavnika egzistencijalizma. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964, ali je odbio da je primi ("Mučnina", "Zid", "Biće i ništavilo", pozorišni komadi "Mušice", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke").

    1986. Američki avioni bombardovali su Tripoli i Bengazi, u znak odmazde za pogibiju dvojice Amerikanaca u eksploziji bombe u diskoteci u Berlinu 5. aprila. U bombardovanju je ubijeno oko 40 ljudi, među kojima i usvojena kćerka libijskog lidera Moamera Gadafija.

    1989. Na fudbalskom stadionu u Šefildu, u severnoj Engleskoj, pod srušenim tribinama poginulo je 96, a povređeno 200 ljudi, kada su na već prepun stadion puštene nove grupe navijača.

    1989. Umro je kineski političar Hu Jaobang, šef Komunističke partije Kine od 1981. do januara 1987, kad je smenjen pod optužbom da je dopustio prodor ideja "buržoaskog liberalizma". Na dan njegove smrti, studenti u Pekingu i Šangaju izašli su na ulice da bi izrazili žalost. To je bio početak velikog studentskog protesta koji je okončan krvoprolićem početkom juna 1989. na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen.

    1990. U Njujorku je u 85. godini umrla filmska glumica švedskog porekla Greta Garbo, "božanstvena Greta", kako su je nazivali obožavaoci. Smatra se jednom od najvećih glumica 20. veka nemog i zvučnog filma ("Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Marija Valevska", "Mata Hari").

    1992. UN su uvele sankcije protiv Libije zbog njene umešanosti u podmetanje bombe u avion kompanije Pan Ameriken koji je eksplodirao iznad mesta Lokberi u Škotskoj 1988. i rušenje francuskog aviona iznad Nigera 1989. godine.

    1994. Ministri vodećih zemalja sveta potpisali su GATT (General Agreement on Tariffs and Trade).

    1996. "Komisija za istinu" u Južnoj Africi, formirana da ispita zloupotrebu vlasti u vreme aparthejda, otvorila je istražni postupak.

    1996. Od podmetnute eksplozivne naprave oštećena je Bajrakli džamija u Beogradu. Beogradski muftija Hamdija Jusufspahić izjavio je da je to bio sedmi napad na Bajrakli džamiju od 1990. godine.

    1997. Tokom hodočašća, u požaru koji je zahvatio šatorsko naselje blizu Meke, u Saudijskoj Arabiji, poginula su 343 hodočasnika.

    1998. Bivši kambodžanski diktator Pol Pot umro je od srčanog udara. Tokom njegove četvorogodišnje vladavine, od 1975. do 1979, više od milion ljudi je ubijeno ili je umrlo od mučenja, gladi i bolesti.

    1999. NATO preuzeo odgovornost za bombardovanje konvoja izbeglica na Kosovu, tokom kojeg je, prema jugoslovenskim izvorima, poginulo 75 civila.

    2002. U nesreći putničkog aviona kineske kompanije Er Čajna, izazvanoj lošim vremenskim uslovima, poginule najmanje 122 osobe.

    2003. Na 18 godina zatvora osuđen je Folkert van der Graf, ubica holandskog političara Pima Fortjina. To je bilo prvo političko ubistvo u Holandiji u poslednja preko tri veka.

    2005. U Memorijalnom parku holokausta u Bruklinu otkrivena je spomen-ploča žrtvama logora Jasenovac (Hrvatska), što je prvi javni spomenik u SAD stradalima u tom logoru.

  4. #1264

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 16. april

    1346. Srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić u Skoplju krunisan za cara. Istovremeno proglašena Srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.

    1828. U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro španski slikar Francisko de Goja. Kao dvorski slikar napravio portrete članova kraljevske porodice, dvorana i uglednih ličnosti, među najpoznatije njegove slike ubrajaju se "Odevena Maja" i "Gola Maja".

    1844. Rođen francuski književnik Anatol Frans, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921.

    1850. Umrla francuska vajarka Mari Tiso. 1802. osnovala londonski Muzej voštanih figura.

    1856. Usvojena Pariska deklaracija, o pomorskom pravu za vreme rata.

    1859. Umro francuski političar i istoričar Aleksis Klerel Tokvil. Njegovo delo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije.

    1867. Rođen američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt. Godine 1903, zajedno s bratom Orvilom, izveo prvi let avionom. Let trajao 59 sekundi, avion preleteo 285 metara. Braća Rajt 1909. osnovala kompaniju za proizvodnju aviona.

    1872. Rođena srpska slikarka nemačkog porekla Beta Vukanović. Profesorka na beogradskoj Umetničkoj školi i jedan od osnivača Društva "Cvijeta Zuzorić", srpskih umetnika, slikara i vajara.

    1879. Umrla Berandet Subiru, čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu, u Francuskoj.

    1889. Rođen engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru napravio u SAD, 1952. emigrirao u Švajcarsku, gde je umro 1977. Za 40 godina snimio 75 kratkih i dugometražnih filmova, 1972. dobio Oskara za životno delo.

    1922. Nemačka i SSSR potpisali Rapalski ugovor, kojim je Nemačka priznala SSSR i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.

    1940. Rođena danska kraljica Margareta II. Kraljica postala 1972, prva žena posle 600 godina na danskom prestolu.

    1944. Saveznička avijacija bombardovala Beograd u Drugom svetskom ratu. Poginulo više od 1.200 ljudi, više hiljada povređeno, razoreno oko 600 zgrada.

    1945. Trupe SAD u Drugom svetskom ratu ušle u nemački grad Nirnberg.

    1947. U gradu Teksasu, u istoimenoj državi SAD, poginulo više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.

    1948. U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.

    1964. Devet osoba u Britaniji osuđeno na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera tzv. pljačke veka Ronald Bigz uspeo da pobegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao Skotland jardu.

    1970. Pod snežnom lavinom, koja je zatrpala dečji sanatorijum u mestu Salanš u francuskim Alpima, poginule 72 osobe.

    1975. Umro indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsednik Indije od 1962. do 1967.

    1982. Britanska kraljica Elizabeta proklamovala novi kanadski ustav. Prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade s Velikom Britanijom.

    1988. U Tunisu ubijen Halil al Vazir, poznat kao Abu Džihad, vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1996. Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi pobegao u Tunis, gde je ostao do smrti.

    2001. Bivši predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu pošto je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svedočenja. Estrada se povukao sa mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uličnih demonstracija i vojske.

    2002. Vlada Holandije i načelnik Generalštaba holanske vojske podneli ostavke. Pad Vlade izazvan zvaničnim holandskim izveštajem o Srebrenici, u kom je ocenjeno da holandske mirovne trupe i Ujedinjene nacije snose deo odgovornosti za pad te enklave, u julu 1995, u ruke Vojske Republike Srpske i masakr oko 7.500 muslimana.

    2003. U Beču uhapšen Dragan Nikolić i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu Željka Ražnatovića.

    2008. Umro je Oli Džonston poslednji izlegendarnog tima koji su pravili klasike Volta Diznija kao što su "Snežana i sedam patuljaka", "fantazija" i "Bambi". Bio je jedan od glavnih crtača u ostvarenjima kao što su "Alisa u zemlji čuda", "Pepeljuga", "Uspavana lepotica", "Petar pan", "Meri popins" i "Knjiga o džungli".

  5. #1265

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 17. april

    1421 - Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji kada je more probilo zaštitne nasipe.

    1492 - Kristofer Kolumbo dobio je saglasnost i novac od španskog kralja Ferdinanda V i kraljice Izabele, da istraži "zapadni okean". Na tom putovanju Kolumbo je otkrio američki kontinent.

    1790 - Umro je američki naučnik i državnik Bendžamin Frenklin. Učestvovao je u pisanju "Deklaracije nezavisnosti", a kao neumoran borac za slobodu čoveka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Izumeo je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.

    1814 - U Ugrinama, kod Bribira (Hrvatska) rodio se srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog četinara nazvanu "Pančićeva omorika". Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

    1860 - Crna Gora i Turska, posle turskog poraza na Grahovu, potpisale su protokol o razgraničenju kojim je Crna Gora faktički priznata kao samostalna država, iako formalno priznanje nije dobila.

    1894 - Rođen je ruski državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPŠ od 1953. do 1964. i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPŠ podneo je referat "O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posledica", čime je počeo proces destaljinizacije SSSR.

    1895 - Sporazumom u gradu Šimonoseki završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945. godine.

    1916 - Rođena je Sirimavo Bandaranaike, koja je u julu 1960. postala premijer Cejlona (Šri Lanke), prva žena na takvoj dužnosti u svetu.

    1924 - Rođen je srpski vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. godine. Autor je mnogobrojnih spomenika među kojima i sovjetskim ratnim veteranima na Avali.

    1941 - Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su u Tivatskom zalivu razarač "Zagreb" i potonuli zajedno s njim odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici posle kapitulacije Jugoslavije.

    1957 - Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu posle 13 meseci egzila na Sejšelima. Iste godine Makarios je sa britanskom vladom počeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. izabran je za predsednika Republike Kipar.

    1961 - Uz podršku SAD, kubanski desničari u egzilu iskrcali su se u "Zalivu svinja" u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od hiljadu napadača.

    1969 - Lider Komunističke partije Čehoslovačke Aleksandar Dubček podneo je ostavku posle kraha reforme nazvane "praško proleće". Zamenio ga je Gustav Husak.

    1975 - Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i započeli vladavinu terora tokom koje je ubijeno više od milion ljudi.

    1977 - U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.

    1983 - Indija je lansirala prvi veštački satelit.

    1993 - U UN je usvojena rezolucija kojom je zaprećeno oštrijim sankcijama protiv SR Jugoslavije, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu do 26. aprila Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu.

    1993 - Umro je Turgut Ozal, predsednik Turske od 1989. godine.

    1996 - SAD i Japan potpisali su deklaraciju o saradnji u bezbednosti prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.

    1997 - Umro je izraelski državnik Haim Hercog predsednik Izraela od 1983. do 1993. godine.

    2001 - Izraelske snage su sa kopna, iz vazduha i sa mora napale palestinske teritorije u pojasu Gaze, posle minobacačkog napada na izraelsko naselje Sderot.

    2002 - Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine, od kojih su 10 jugoslovenski državljani, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile Mrkšić, Nikola Šainović, Vladimir Kovačević i Momčilo Gruban, upućeni u haški pritvor da sačekaju početak suđenja.

    2004 - U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas Abdel Aziz al-Rantisi.

  6. #1266

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. april

    1480. Rođena Lukrecija Bordžija, mecena umetnika i naučnika u vreme italijanske renesanse, vanbračna kćerka pape Aleksandra VI.

    1797. Rođen francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer, osnivač i prvi predsednik Treće republike, od 1871. do 1873.

    1820. Rođen austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Zupe, autor više popularnih opereta.

    1882. U Londonu rođen američki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski, osnivač Američkog simfonijskog orkestra.

    1906. U zemljotresu u San Francisku poginulo više od 1.000 ljudi, oko 200.000 ostalo bez domova.

    1909. U Vatikanu beatifikovana francuska heroina iz XV veka Jovanka Orleanka. Kanonizacija izvršena 1920.

    1922. Umro srpski pisac i političar Svetomir Nikolajević, profesor Velike škole, član Srpske kraljevske akademije, premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova. Jedan od osnivača Radikalne stranke.

    1936. Umro italijanski kompozitor Otorino Respigi.

    1942. Avioni SAD u II svetskom ratu prvi put bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.

    1946. Zvanično raspuštena Liga naroda, njena imovina preneta na Ujedinjene nacije.

    1946. SAD priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vođstvom Josipa Broza Tita.

    1951. Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija u Parizu potpisale ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik. Početak stvaranja Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije.

    1954. Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je
    1953. svrgnut kralj Faruk I, postao premijer i vojni guverner Egipta.

    1955. Umro nemački naučnik Albert Ajnštajn, tvorac teorije relativiteta. Od dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. živeo u SAD. Nobelovu nagradu za fiziku dobio 1921.

    1955. U indonežanskom gradu Bandungu počela afroazijska konferencija 29 zemalja. Utvrđeni principi Pokreta nesvrstanih kao alternative NATO-u i Varšavskom ugovoru.

    1956. Raspušten Informbiro, savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunističkih i radničkih partija, kojim su dominirali sovjetski komunisti.

    1980. Južna Rodezija pod nazivom Zimbabve postala 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti glavni grad Solzberi preimenovan u Harare.

    1983. Bombaš-samoubica uleteo automobilom u Ambasadu SAD u Bejrutu. U eksploziji poginule najmanje 63 osobe, više od 100 povređeno.

    1994. Počeo građanski rat u Ruandi.

    1996. U Kairu poginulo 18 grčkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistički autobus.

    1996. Više od 100 libanskih izbeglica ubijeno kada je izraelska artiljerija otvorila vatru na izbeglički logor.

    1999. Jugoslavija, u vreme vazdušne intervencije NATO-a, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom zbog situacije na Kosovu.

    2004. Umro Ratu Sir Kamisese Mara, osnivač države Fidži.

  7. #1267

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 19. april

    1587. Engleski gusar, a kasnije i admiral, ser Fransis Drejk, ušao je u luku Kadiz i potopio špansku flotu.

    1588. Umro je Paolo Veroneze, jedan od najznačajnijih slikara Venecijanske škole u 16. veku.

    1689. U Rimu je umrla švedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica je postala 1632. u osmoj godini, a abdicirala je 1654. zbog tajnog prelaska u rimokatoličku veru koja je u Švedskoj bila zabranjena.

    1713. Rimsko-nemački car Karl VI izdao je statut porodice Habzburg "Pragmatična sankcija" da bi osigurao presto za ćerku Mariju Tereziju.

    1775. Porazom britanske vojske kod Leksingtona i Konkorda počeo je američki rat za nezavisnost od Velike Britanije. Kongres SAD objavio je istog dana 1783. završetak rata.

    1824. Engleski pesnik Džordž Gordon Bajron umro je od malarije u Grčkoj, gde je učestvovao u borbi Grka za oslobođenje od Turaka ("Čajld Herold", "Kain", "Manfred", "Don Žuan").

    1839. Potpisan je Londonski sporazum, kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.

    1867. Turski izaslanik predao je na Kalemegdanu knezu Mihailu Obrenoviću ključeve Beograda i drugih srpskih gradova, iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala je turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrđave.

    1881. Umro je engleski političar i državnik Bendžamin Dizraeli. Bio je lider konzervativaca 1868. i premijer dva puta. 1868 i 1874-80.

    1882. Umro je engleski prirodnjak Čarls Robert Darvin, autor teorije o evoluciji živih bića, koju je objavio u knjizi "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja".

    1906. Umro je francuski fizičar i hemičar Pjer Kiri, jedan od utemeljivača nauke o radioaktivnosti. Sa suprugom Marijom Kiri-Sklodovskom i Anrijem Bekerelom podelio je 1903. Nobelovu nagradu za fiziku.

    1911. U Portugalu je odvojena crkva od države.

    1921. Stupio je na snagu zakon o podeli Irske na Republiku Irsku i Severnu Irsku, koja je ostala pokrajina Velike Britanije.

    1932. Vlada Kraljevine Jugoslavije donela je Zakon o zaštiti zemljoradnika, kojim je proglašen šestomesečni moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima.

    1943. Počeo je ustanak Jevreja u Varšavi, koji je, uz više hiljada žrtava, ugušen 16. maja. Nemački nacisti su tokom borbi potpuno razorili i spalili Varšavski geto, a 58.000 ljudi poslato je u koncentracione logore.

    1945. Američke trupe u Drugom svetskom ratu zauzele su nemački grad Lajpcig.

    1951. U Londonu je održano prvo takmičenje za mis sveta. Pobedila je mis Švedske.

    1960. Prvi predsednik Južne Koreje, Singman Ri, povukao se sa vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.

    1967. Umro je nemački državnik Konrad Adenauer, jedan od osnivača i lider Hrišćansko-demokratske unije posle Drugog svetskog rata, kancelar Zapadne Nemačke od 1949. do 1963. godine.

    1975. Indija je lansirala prvi veštački satelit.

    1984. Lansiran je prvi kineski telekomunikacioni satelit.

    1993. Više od 80 pripadnika jedne američkog verskog kulta, uključujući njihovog vođu Dejvida Koreša, ubili su federalni agenti kad su, posle 51 dana opsade, upali u sedište kulta u teksaškom gradu Vako.

    1994. U Francuskoj je na doživotnu robiju osuđen nacistički ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Pol Tuvije.

    1995. Od eksplozije automobila-bombe u devetospratnoj zgradi federalnih institucija u Oklahoma Sitiju (SAD) poginulo je 168, a više od 400 ljudi je ranjeno. Napad je izvršio bivši američki vojnik Timoti Mekvej, nad kojim je 2001. izvršena smrtna kazna.

    2002. U svojoj vili u Italiji umro je norveški antropolog, naučnik i istraživač Tor Hejerdal, koji se proslavio kada je na splavu Kon-Tiki 1947. prešao pacifik.

    2003. Somalijski predsednik Dahir Rijali Kahin proglašen je pobednikom prvih višestranačkih predsedničkih izbora u toj zemlji. On je dobio samo 80 glasova više od svog protivnika.

    2004. U 79. godini umro je Britanac Noris Makverter, koji je sa svojim bratom blizancem Rosom 1955. osnovao "Ginisovu knjigu rekorda".

  8. #1268

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 21. april

    753 p.n.e. Romul je, prema istoričaru Marku Terentiju Varonu, osnovao Rim.

    1142. Umro je francuski filozof i teolog Pjer Abelar. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije, verovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. U književnosti je poznat po ljubavnim pismima Eloizi, koja se ubrajaju u najlepša dela epistolarne književnosti.

    1509. Umro je engleski kralj Henri VII, osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na presto 1485. godine, okončan je četrdesetogodišnji rat između dinastija Lankaster i Jork, poznat pod nazivom "Rat dveju ruža".

    1699. Umro je Žan Rasin, francuski pesnik i autor dramskih tragedija "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Mitridat" i komedije "Parničari".

    1816 - Rođena je engleska književnica irskog porekla Šarlota Bronte, koja se proslavila sa prvim romanom "Džejn Ejr". Sa mlađim sestrama Emilijom i Anom izdala je zbirku pesama.

    1828. Rođen je francuski teoretičar umetnosti i filozof Ipolit Ten, član Francuske akademije od 1878. godine. Kao teoretičar francuskog naturalizma, uticao je na Emila Zolu i čitavu generaciju pisaca koja je sa naučno-eksperimentalnim pretenzijama pristupala književnosti ("Filozofija umetnosti", "O inteligenciji").

    1836. Teksašani su porazili Meksikance u bici kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.

    1856. Australija je prva u svetu uvela osmočasovni radni dan.

    1882. U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je prva srpska opereta "Vračara" Davorina Jenka, autora srpske himne "Bože pravde".

    1910. Umro je američki pisac Mark Tven, poznat po romanima "Doživljaji Toma Sojera" i "Doživljaji Haklberija Fina".

    1915. Rođen je američki filmski glumac meksičkog porekla Entoni Kvin, dobitnik dva Oskara za filmove "Viva Zapata" i "Žudnja za životom". Proslavio se i filmom "Grk Zorba".

    1918. Poginuo je nemački pilot Manfred fon Rihtofen, poznat kao Crveni Baron, koji je u Prvom svetskom ratu oborio 80 aviona.

    1926. Rođena je Elizabeta II, kraljica Velike Britanije od 1952. godine.

    1941. Šefovi diplomatija Nemačke i Italije, Joahim fon Ribentrop i grof Galeaco Ćano, u Drugom svetskom ratu dogovorili su se o podeli Jugoslavije na nemačko i italijansko područje.

    1945. Poslednje nemačke trupe povukle su se iz Bolonje (Italija). Istog dana, sovjetska armija ušla je u predgrađe Berlina.

    1946. Umro je engleski ekonomista Džon Mejnard Kejnz, poznat po delu "Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca", koje je donelo radikalan preokret u ekonomskoj teoriji.

    1960. Prestonica Brazila premeštena je iz Rio de Žaneira u Braziliju.

    1967. Vojnim pučem u Atini uspostavljen je režim "grčkih pukovnika", koji su sedam narednih godina sprovodili vojnu diktaturu u Grčkoj.

    1971. Umro je Fransoa Divalije, "Papa Dok", predsednik Haitija od 1957. godine. Diktatorski režim održavao je uz pomoć gangsterske milicije pod nazivom "Tonton Makut".

    1993. Vrhovni sud Bolivije osudio je na 30 godina zatvora bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu zbog masovnih ubistava i kršenja ustava.

    1996. Koalicija levog centra "Maslinovo drvo" pobedila je na izborima u Italiji. To je bila prva pobeda levice u Italiji od Drugog svetskog rata.

    1997. Prvi kineski vojnici ušli su u Hongkong u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula pod suverenitet Kine.

    1999. U vazdušnim napadima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođeni su poslovna zgrada "Ušće" u Novom Beogradu i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu.

    2000. Parlament Rusije ratifikovao je rusko-američki sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja, START 2.

    2003. U svom domu na jugu Francuske umrla je Nina Simon, američka džez pevačica, čiji su singlovi "I Love Porgy", "To Love Somebady", "Ne me quitte pas" i drugi, dostigle milionski tiraž. Nastupala je u "Karnegi holu" i pariskoj "Olimpiji", bila je izvrsna pijanistkinja i borac za prava crnaca.

    2003. Kapetan bivše Jugoslovenske narodne armije Miroslav Radić dobrovoljno se predao srpskim vlastima i 17. maja je isporučen Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine u Vukovaru, zajedno sa Miletom Mrkšićem i Veselinom Šljivančaninom.

    2004. Bivši izraelski nuklearni tehničar Mordehaj Vanunu izašao je iz zatvora Aškelon, na jugu Izraela, u kojem je proveo 18 godina, od čega 11 u samici, zbog izdaje i špijunaže. Vanunu je uhapšen i osuđen nakon što je 1986. u intervjuu britanskom listu "Sandej tajms" otkrio izraelski program razvoja nuklearnog oružja.

  9. #1269

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 22. april

    1451. Rođena je kraljica Kastilje Isabela I, jedna od najznačajnijih ličnosti španske monarhije. Sa mužem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osnivač je španske države. Bila je pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.

    1500. Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral na putu za Indiju otkrio je Brazil.

    1529. U Saragosi je potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.

    1724. Rođen je jedan od najvećih svetskih mislilaca, nemački filozof Imanuel Kant čije je delo imalo ogroman uticaj na ukupnu filozofiju ("Kritika čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika rasudne snage", "Opšta istorija prirode i teorije neba").

    1766. Rođena je francuska književnica Ana Lujza Žermen Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal. Knjigom "O Nemačkoj" dala je veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

    1838. Britanski brod "Sirijus" prvi je prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo je 18 dana i deset časova.

    1870. Rođen je Vladimir Iljič Uljanov - Lenjin, vođa Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider.

    1881. Rođen je ruski političar Aleksandar Fjodorovič Kerenski, predsednik privremene vlade od jula 1917. Smenjen je u Oktobarskoj revoluciji nakon čega je emigrirao u Francusku, a kasnije u SAD.

    1904. Rođen je američki nuklearni naučnik Robert Openhajmer. Tokom drugog svetskog rata vodio je laboratoriju u Las Alamosu u kojoj se istraživala proizvodnja atomske bombe.

    1915. Nemačka vojska je u prvom svetskom ratu na zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov, koji je dobio naziv iperit.

    1916. Rođen je američki violinista Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinističkih virtuoza 20. veka. Debitovao je u osmoj godini kao solista u violinskom koncertu Feliksa Mendelsona.

    1933. Umro je engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju "Rols-Rojs".

    1944. Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svetskom ratu formirana je Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je raspolagala sa 16 borbenih aviona "Spitfajer".

    1969. Britanac Robin Noks-Džonston uplovio je u luku Falmut i time okončao prvo putovanje oko sveta jedrilicom. Putovanje je trajalo 312 dana.

    1975. U Hondurasu je vojnim pučem smenjen predsednik general Osvald Lopez Arelano (Osvaldo Lopez Arellano).

    1990. Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobedila je Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran je za predsednika Predsedništva Hrvatske. Nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske od SFR Jugoslavije 25. juna 1991. Tuđman je postao predsednik Republike Hrvatske.

    1992. U seriji ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo je oko 200 ljudi.

    1994. Umro je Ričard Nikson, predsednik SAD od 1969. Povukao se 1974, pre isteka drugog mandata zbog umešanosti u aferu "Votergejt".

    1995. Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale su izbeglički kamp Kibeho u kojem su bili smešteni pripadnici plemena Hutu i pobile oko 2000 ljudi.

    1997. Peruanska vojska uspela je da uđe u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i da oslobodi 71 taoca koje su četiri meseca držali gerilci levičarskog pokreta "Tupak Amaru". U akciji je poginuo jedan talac, trojica vojnika i svih 14 gerilaca.

    1999. U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena je rezidencija predsednika Slobodana Miloševića. Rezidencija je prethodno bila ispražnjena.

    2003. Umrla je Felis Brajant, američki tekstopisac, koja je kooautor velikih hitova "Wake Up Little Susie" i "Bye Bye Baby" koje su izvodili "Everly Brothers".

    2004. U eksploziji nakon sudara dva voza na železničkoj stanici u blizini grada Rjongčona u Severnoj Koreji poginulo je najmanje 161 osoba, više od 1.300 je povređeno, a oko 2.000 kuća je oštećeno.

  10. #1270

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 23. april

    1564 - Rođen je engleski dramski pisac Vilijam Šekspir. Njegove drame, od kojih je veliki broj ekranizovan, i danas su na repertoarima svetskih pozorišta ("Hamlet", "Romeo i Julija", "Otelo", "Makbet"). Umro je istog datuma 1616. godine.

    1616 - U Madridu je, istog dana kada i Viljem Šekspir u Londonu,umro španski književnik Migel de Servantes Savedra. Pisao je romane, drame, komedije, pripovetke i pesme, a u svetsku književnost ušao je sa romanom "Don Kihot", koji se smatra pretečom modernog romana.

    1728 - U katastrofalnom požaru uništen je veliki deo Kopenhagena.

    1775 - Rođen je engleski slikar DŽozef Malard Vilijam Tarner(Joseph William Turner). Njegovo slikarstvo imalo je značajan uticaj na francuske impresioniste.

    1850 - Umro je pesnik Vilijam Vordsvort (William Wordsworth) uz Kolridža (Coleridge) najznačajniji predstavnik romantizma u engleskoj književnosti. Njegova zbirka pesama "Lirske balade" (1798 ) označila je početak romantizma u engleskoj književnosti.

    1858 - Rođen je nemački fizičar Maks Plank (Max, Ludwig Planck), tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu.

    1867 - Rođen je srpski političar, publicista i književnik Jaša Prodanović, jedan od osnivača Jugoslovenske republikanske demokratske stranke. Bio je potpresednik vlade FNRJ od 1946. do 1948. godine. Uređivao je časopise "Narodna misao" i "Ođek", priredio je dve antologije narodnih pesama i pripovedaka i celokupna dela Jovana Jovanovića Zmaja, Jove Ilića, Svetislava Vulovića i Laze Lazarevića.

    1880 - Rođen je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog baleta.

    1891 - Rođen je ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev,jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka.

    1897 - Rođen je kanadski političar i državnik Lester Bouls Pirson (Bowles Pearson), šef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do 1968. godine. Zalaganje za mirno rešenje Suecke krize donelo mu je 1957. godine Nobelovu nagradu za mir.

    1899 - Rođen je srpski istoričar Mihailo Dinić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je veliki broj radova iz srednjovekovne istorije Srbije, Bosne, Dubrovnika, Hrvatske. Izučavao je i rudarstvo srednjeg veka u našim krajevima.

    1913 - Turci su u prvom balkanskom ratu predali Skadar Crnogorcima. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci su se morali povući, a Skadar je pripao Albaniji.

    1928 - Rođena je Širli Templ (Shirly Tempel), koja je kao dete postala holivudska filmska zvezda. Kasnije je bila američki ambasador u Gani i Čehoslovačkoj.

    1938 - Sudetski Nemci zatražili su, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler je Sudete pripojio Nemačkoj, a 1939. okupirao je Čehoslovačku.

    1941 - Grčka vojska je kapitulirala pred trupama nacističke Nemačke, a kralj i vlada napustili su zemlju.

    1945 - Sovjetska armija oslobodila je u Drugom svetskom ratu nacističke logore Saksenhauzen i Ravensbrik.

    1975 - Poslednja sajgonska vlada podnela je ostavku, a predsednik SAD Džerald Ford priznao je poraz u Vijetnamskom ratu.

    1986 - Umro je američki filmski reditelj austrijskog porekla Oto Preminger (Otto). Proslavio se filmovima "Laura", "Karmen DŽons" i "Egzodus".

    1990 - Kineski premijer Li Peng doputovao je u Moskvu. To je bila prva poseta jednog kineskog premijera ŠSR-u posle 26 godina.

    1992 - Umro je indijski filmski reditelj Satjađit Raj (Satyajit Ray) tri nedelje nakon što je dobio Oskara za životno delo. ("Otac Pančali", "Kamen mudrosti", "Rabindranat Tagore").

    1997 - Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin (Jiang Zemin) potpisali su deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super sile u posthladnoratovskoj eri.

    1998 - Umro je grčki državnik Konstantin Karamanlis (Konstantinos), premijer od 1955. do 1963. i 1974, posle pada vojne hunte, predsednik Grčke od 1980. do 1985. godine.

    1998 - U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju urešavanju problema na Kosovu i Metohiji izašlo je 73,05 odsto upisanih birača. Protiv učšća stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu izjasnilo se 94,73 odsto.

    1999 - Tridesetog dana vazdušnih napada NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je zgrada državne televizije. Poginulo je 16, a ranjeno 18 radnika. Uništeno je i više repetitora RTS u Srbiji.

    2003 - Svetska banka odobrila je kredit od 80 miliona dolara zapodršku reformama socijalnog sektora u Srbiji.

    2003 - U Pekingu su održani prvi direktni pregovori SAD i Severne Koreje, posle priznanja Severne Koreje da je tajno radila na unapređenju svog nuklearnog oružja i time prekršila svoje međunarodne obaveze.

    2005 - Umro je Eduardo Paoloci (Paoloži) jedan od najistaknutijih britanskih umetnika i osnivač pop art pokreta u Velikoj Britaniji. Među znacajnijim delima koje je ostavio je živopisni mozaik na stanici Totenhem kort roud u podzemnoj železnici u Londonu i monumentalna bronzana statua Isaka Njutna (Isaac Newton) ispred Britanske biblioteke.

    2005 - Umro je britanski glumac ser Džon Mils (John Mills),nagrađen Oskarom 1971. za ulogu seoskog mutavca u filmu "Rajanova kći" Dejvida Lina (David Lean).

    2007 - Umro je Boris Jeljcin, prvi predsednik Rusije i ključna figura u postkomunističkoj Rusiji. Na predsedničkom položaju bio je u dva mandata, od juna 1991. do 31. decembra 1999, kada je podneo ostavku i na mesto vršioca dužnosti predsednika imenovao Vladimira Putina. Imao je ključnu ulogu u sprečavanju državnog udara u avgustu 1991. Te godine potpisao je i ukaz o zabrani Komunističke partije.

    2009 - Umro je britanski fotograf i dobitnik dva Oskara Džek Kardif (Jack Cardiff). Bio je jedan od prvih majstora fotografije koji su snimali u tehnikoloru.

  11. #1271

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 24. april

    1731. Umro engleski pisac Danijel Defo, autor romana "Robinson Kruso".

    1792. Francuski kapetan Klod Žozef Ruže de Lil komponovao je "Marseljezu", koja je kasnije postala himna Francuske.

    1815. U Takovu, pod vođstvom Miloša Obrenovića, počeo je Drugi srpski ustanak protiv turske vlasti. Ustanak je okončan sporazumom kojim je Srbija dobila samoupravu. Miloš Obrenović kasnije se izborio za položaj autonomne kneževine i naslednog kneza.

    1833. Rođen crnogorski vojvoda i pisac Marko Miljanov Popović, koji se istakao u borbi protiv Turaka. Naučio je da čita i piše u 50-toj godini kada se povukao iz javnog života zbog neslaganja sa politikom knjaza Nikole I Petrovića Njegoša.

    1856. Rođen francuski maršal Filip Peten, heroj iz Prvog svetskog rata nakon pobede nad Nemcima kod Verdena. U Drugom svetskom ratu sarađivao je sa nacističkom Nemačkom i bio na čelu kvislinške vlade u Višiju.

    1898. Španija objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče sa Kube.

    1903. Umro pravnik i istoričar Valtazar Bogišić, ministar pravde u Crnoj Gori od 1893. do 1899. i autor dela "Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru" koji je 1888. napisao na zahtev crnogorskog knjaza Nikole I Petrovića Njegoša.

    1916. U Dablinu počeo antibritanski ustanak za nezavisnu Irsku Republiku. Britanske trupe ugušile su ustanak za šest dana.

    1934. Rođena američka filmska glumica Širli Meklejn. Proslavila se filmovima "Nevolje sa Harijem", "Apartman", "Slatka Irma", "Artisti i modeli" i "Vreme nežnosti", za koji je dobila Oskara.

    1945. Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau.

    1950. Formirana država Jordan spajanjem kraljevine Transjordanija i Palestine pod jordanskom okupacijom.

    1967. Poginuo sovjetski kosmonaut Vladimir Mihajlovič Komarov prilikom prizemljenja vasionskog broda "Sojuz 1".

    1970. Kina je lansirala prvi veštački satelit.

    1975. Troje ljudi poginulo u napadu nemačke terorističke grupe Bader-Majnhof na ambasadu Nemačke u Stokholmu.

    1986. Umrla Volis Simpson, koja je udajom za britanskog kralja Eduarda VIII postala vojvotkinja od Vindzora. Ne želeći da se odrekne braka sa Amerikankom, već jednom razvedenom i neplemićkog porekla, kralj je bio prinuđen da 1936. abdicira.

    1987. Slobodan Milošević, tadašnji predsednik Predsedništva Saveza komunista Srbije, posetio je Kosovo Polje i dao podršku Srbima sa Kosova koji su se žalili na sve agresivniji nacionalizam kosovskih Albanaca. Ta podrška, simbolično izražena rečenicom "Niko ne sme da vas bije", označila je početak srpskog populističkog talasa na čijem će čelu u narednih 13 godina biti Slobodan Milošević.

    1991. Vlada Južne Afrike saopštila da je postigla dogovor s Afričkim nacionalnim kongresom Nelsona Mandele da do 30. aprila 1991. oslobodi sve političke zatvorenike.

    1992. Gerilski lideri u Avganistanu dogovorili su se da Savet od 50 članova preuzme vlast posle rušenja komunističkog režima Nadžibulaha.

    1996. Palestinski parlament u izbeglištvu je iz povelje Palestinske oslobodilačke organizacije izbacio odredbu o uništenju Izraela.

    1996. U Pekingu, predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Džijang Cemin dogovorili su se o novim odnosima dve zemlje.

    2002. U svom domu u Njujorku u 94. godini života umro je fizičar i profesor u penziji Instituta za tehnologiju u MasačusetskuViktor F. Vajskopf, koji je iz Beča došao u Ameriku 1937. i kasnije bio jedan od pronalazača atomske bombe, a potom zagovornik kontrole nuklearnog oružja.

    2003. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije podnelo je Okružnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv bivšeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i još osam lica osumnjičenih za umešanost u ubistvo bivšeg predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića.

    2003. Južnoafrički sud osudio je heroinu antiaparthejda Vini Madikizela-Mendela, bivšu suprugu nekadašnjeg predsednika Nelsona Mendele, na šest godina zatvora zbog prevare i krađe. Nakon žalbe kazna joj je smanjena na tri i po godine zatvora.

    2004. Papa Jovan Pavle Drugi postavio je jednu opaticu na odgovornu poziciju u Rimokatoličkoj crkvi, treće mesto u kongregaciji koja rukovodi verskim redovima. To je najviše mesto koje je jedna opatica ikada zauzela u adminsitraciji Rimokatoličke crkve.

    2004. SAD su ublažile ekonomske sankcije Libiji, pošto je napustila program proizvodnje oružja za masovno unsistenje. Sankcije su bile na snazi od 1986. godine.

    2004. Kiparski Grci su dvotrećinskom većinom na referendumu odbili ujedinjenje sa kiparskim Turcima i time sprečili da ceo Kipar uđe u Evropsku uniju.

  12. #1272

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 25. april

    1595 - Umro je italijanski pesnik Torkvato Taso (Torquato Tašo) autor epa "Oslobođeni Jerusalim". Jedan broj pesama posvetio je Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić koja je u svom salonu u Firenci okupljala književnike i umetnike.

    1599 - Rođen je vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel (Cromwell) koji je 1653. postao protektor Engleske, Škotske i Irske. Dve godine posle njegove smrti 1658, obnovljena je monarhija.

    1744 - Umro je švedski fizičar i astronom Anders Celzijus( Celsius), izumitelj jedne od skala za merenje toplote.

    1765 - Rođen je srpski pesnik-guslar Filip Višnjić, koji je opevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Njegove pesme zabeležio je Vuk Stefanović Karadžić.

    1792 - Na pogubljenju drumskog razbojnika Žaka Peletjea (Jacques Pelletier) na trgu De Grev u Parizu u Francuskoj je prvi put upotrebljena giljotina.

    1859 - Prema projektu konzula Francuske u Aleksandriji Ferdinanade Lesepsa (Ferdinand, Lešeps), počelo je kopanje Sueckog kanala. Kanalom dugim 161 kilometar spojeno je, u novembru 1869, Sredozemno i Crveno More i stvoren najkraći plovni put iz Evrope ka Srednjem i Dalekom istoku.

    1874 - Rođen je italijanski inženjer Guljermo Markoni (Guglielmo Marconi). Radio je na usavršavanju bežične telegrafije i prvi je uspeo da pošalje radio signal preko Atlantika (1901). Nobelovu nagradu 1909. podelio je sa nemačkim fizičarem Braunom.

    1915 - Počela je bitka na Galipolju, jedna od najvećih bitaka u Prvom svetskom ratu, u kojoj je Turska pobedila savezničke trupe pod britanskom komandom. To je bila i jedina pobeda Turske vojske u tom ratu. U osmomesečnoj bici poginulo je oko 7.000 Australijanaca i oko 2.000 Novozelanđana.

    1918 - Rođena je američka pevačica Ela Ficdžerald (Ella Fitzgerald), nekrunisana "kraljica džeza".

    1920 - Poljske trupe upale su u Ukrajinu, potom brzo napredovale i 6. maja zauzele Kijev. Mirom u Rigi 12. marta 1921. Poljska je dobila od Sovjetske Rusije teritoriju s više miliona Ukrajinaca i Belorusa.

    1938 - Umro je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata ("Bitka na Kolubari", "Beogradska operacija").

    1945 - Sovjetske i američke trupe susrele su se prvi put u Drugom svetskom ratu kod mesta Torgau u Nemačkoj.

    1945 - U San Francisku, 45 zemalja antihitlerovske koalicije, uključujući Jugoslaviju, počelo je osnivačku konferenciju UN.

    1974 - U Portugalu je u udaru, poznatom kao "revolucija karanfila", oboren autokratski režim Marsela Kaetana (Marcelo Caetano). Istog dana, godinu dana kasnije, na prvim slobodnim izborima posle pola veka, pobedila je Socijalistička partija Marija Soareša (Mario Soares).

    1980 - Misija američkih komandosa, koja je trebalo da spase u Teheranu 53 člana ambasade SAD, pretvorene u taoce, propala je u iranskoj pustinji, posle pogibije osam Amerikanaca u sudaru helokoptera s avionom.

    1980 - Srušio se danski "Boing 727", koji je čarter letom prevozio britanske turiste na liniji Mančester-Tenerife. Poginulo je svih 146 putnika i članova posade.

    1982 - Poslednji izraelski vojnici napustili su Sinaj, okončavši 15-godišnju okupaciju tog egipatskog poluostrva.

    1993 - Na referendumu u Rusiji 62 odsto glasača je podržalo reforme predsednika Borisa Jeljcina.

    1993 - U prisustvu mirovnog posrednika lorda Ovena, predsednici SRJ, Srbije i Crne Gore Dobrica Chosić, Slobodan Milošević i Momir Bulatović pokušali su da ubede lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića da potpiše korigovani Vens-Ovenov mirovni plan. Narednog dana Skupština RS je odbila ovaj plan, rat u Bosni je nastavljen, a SRJ su pooštrene sankcije međunarodne zajednice.

    1994 - U Londonu je formirana Kontakt grupa za koordinaciju diplomatskih akcija SAD, Rusije i EU u bosanskom ratu.

    1995 - Umrla je američka pozorišna i filmska glumica Džindžer Rodžers (Ginger Rogers), koja je svetsku slavu stekla u mjuziklima kao partnerka Freda Astera (Astaire). Oskar je dobila za film "Kiti Foil".

    1999 - Avijacija NATO-a srušila je drumsko-železnički "Žeželjev most", već oštećen u tri napada prethodnih dana. Time je Novi Sad ostao bez poslednjeg od tri mosta na Dunavu.

    2000 - U Beogradu je ubijen direktor Jugoslovenskog aerotransporta (JAT) Žika Petrović.

    2002 - Rusija je saopštila da su ruske trupe ubile jednog od najtraženijih ljudi u zemlji - Kataba (Khattab), čečenskog lidera arapskog porekla, za koga se sumnjalo da ima bliske veze sa terorističkom mrežom Osame bin Ladena - al Kaidom.

    2005 - Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine na Kosovu 1999. godine. Pavković je osuđen 26. februara 2009. na 22 godine zatvora.

    2005 - U okviru bliskoistočne turneje predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je Egipat i Izrael. On je prvi i jedini ruski, odnosno sovjetki lider koji je posetio Egipat u poslednjih 40 godina, a takođe i prvi ruski zvaničnik koji je posetio Izrael.

  13. #1273

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 26. april

    121. Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije.Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom "Samom sebi".

    1452. Rođen je italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnikLeonardo da Vinči. Njegovo najpoznatije slikarsko delo, čuvena "Mona Liza", izložena je u pariskom Luvru, a crteži i rukopisi čuvaju se u milanskoj biblioteci Ambrosiana, londonskom
    Britanskom muzeju i Vindzoru. Od njegovih naučnih radova najznačajniji je "Traktat o slikarstvu".

    1532. U pohodu na Beč, turska vojska, pod komandom sultana Sulejmana II ušla je u Mađarsku.

    1607. Kapetan Džon Smit doveo je u Kejp Henri u Virdžiniji prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Americi.

    1711. Rođen je britanski filozof škotskog porekla, Dejvid Hjum, preteča klasičnih engleskih ekonomista i autor kvantitativne teorije novca. ("Rasprava o ljudskoj prirodi", "Filozofski ogled o ljudskom razumu").

    1798. Rođen je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kojem je izložio zapažanja o umetnosti ("Danteova barka", "Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830").

    1812. Rođen je nemački industrijalac Alfred Krup, koji je prvipočeo praviti topove od livenog čelika i vrlo brzo stekao monopol u snabdevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja. Koncern "Krup" bio je glavni snabdevač oružjem Nemačke u Prvom i Drugom svetskom ratu. Međunarodni vojni sud u Nirnbergu osudio je 1948. godine Krupovog potomka na 12 godina zatvora i konfiskaciju imovine.

    1828. Rusija je objavila rat Turskoj u znak podrške Grčkoj uborbi za nezavisnost.

    1894. U Aleksandriji, u Egiptu rođen je Rudolf Hes,nacistički lider i Hitlerov zamenik. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je na doživotnu robiju zbog ratnih zločina. U avgustu 1987. izvršio je samoubistvo u zatvoru Špandau.

    1904. Umro je srpski matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvete 1894. Uveo je zakon o metarskim merama u Srbiji.

    1910. Rođen je književnik Meša Selimović, član Srpskeakademije nauka i umetnosti. Pisao je romane ("Derviš i smrt", "Tišina", "Tvrđava"), pripovetke, eseje i filmske scenarije.

    1915. Italija je tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla u Prvom svetskom ratu na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.

    1931. Umro je srpski glumac i reditelj Milorad Gavrilović,upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca u to vreme.

    1937. Da bi pomogli generalu Franku u vreme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali su španski grad Gernika. Razaranje ovog grada inspirisalo je Pikasa da naslika čuvenu "Gerniku", apokaliptični prikaz građanskog rata.

    1942. U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo je najmanje 1.540 ljudi.

    1945. Uhapšen je maršal Henri Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sedištem u Višiju u Drugom svetskom ratu. Osuđen je na smrt zbog izdaje, ali mu je zbog ranijih zasluga i starosti kazna preinačena u doživotnu robiju.

    1954. U Ženevi je počela konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom delu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa pa je u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.

    1962. Britanija je lansirala prvi satelit Ariel I.

    1964. Tanganjika, Zanzibar i Pemba su osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promenila naziv u Tanzanija.

    1984. Umro je američki džez muzičar i vođa orkestra Vilijam"Kaunt" Bejzi. Članovi njegovog orkestra (1937) bili su i trubač Bak Klejton i pevačica Bili Holidej.

    1986. Eksplodirao je četvrti blok nuklearne centrale uČernobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo celu Evropu, a posledice, ove do sada najveće nuklearne katastrofe, još uvek se ispituju. Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000. godine.

    1994. U Južnoj Africi su održani prvi izbori, na kojima suučestvovali i crnci i belci, i koji su označili kraj režima aparthejda.

    1999. Tokom vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju, Evropska unija je zabranila ulazak u zemlje članice Unije predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, visokim zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.

    2003. Na zasedanju Komisije UN za ljudska prava ozvaničen je kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.

    2005. Sirija je u potpunosti povukla svoje trupe iz Libana,posle gotovo tri decenije vojnog prisustva u toj zemlji.

  14. #1274

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 27. april

    1521. Urođenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.

    1737. Rođen je engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela "Opadanje i propast Rimskog carstva".

    1791. Rođen je američki pronalazač Semjuel Finli Breze Morze, izumitelj telegrafa i Morzeove azbuke.

    1822. Rođen je američki general i državnik Julisiz Simpson Grant, predsednik SAD od 1869. do 1877. U Američkom građanskom ratu (1861-65) predvodio je armiju Severa i prisilio na kapitulaciju komandanta snaga Konfederacije Roberta Lija.

    1830. Južnoamerički vojskovođa i prvi predsednik Kolumbije Simon Bolivar, optužen za diktatorske ambicije, podneo je ostavku.

    1830. Beograd je dobio prvo ulično osvetljenje - fenjere sa svećama.

    1909. Grupa pod nazivom "Mladi Turci" oborila je sa vlasti turskog sultana Abdula Hamida.

    1915. Umro je ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma u muzici ("Božanstvena poema", "Prometej", "Poema ekstaze").

    1932. Rođen je bivši južnoafrički ministar inostranih poslova Pik Bota, koji je 17 godina, koliko je bio na tom položaju, nastojao da ubedi svet da je aparthejd pravo rešenje za rasne razdore.

    1937. Umro je italijanski revolucionar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije 1921. godine.

    1941. U Atinu, u Drugom svetskom ratu, ušli su nemački tenkovi.

    1945. Uhapšen je italijanski diktator Benito Musolini. Streljan je narednog dana u mestu Donga, na obali jezera Komo.

    1950. Velika Britanija je priznala Izrael.

    1956. Roki Marćano povukao se iz boksa kao jedini nepobeđeni svetski šampion u teškoj kategoriji.

    1960. Proglašena je nezavisnost afričke države Togo, bivše francuske kolonije.

    1961. Sijera Leone je stekla nezavisnost od Velike Britanije.

    1972. U Bukureštu je umro Kvame Nkrumah, prvi premijer i predsedik Gane i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1978. Avganistanske vojne snage preuzele su vlast u zemlji i uspostavile vladu zasnovanu na islamskim principima. Predsednik Mohamed Daud je ubijen, a novi predsednik Nur Mohamed Taraki proklamovao je Demokratsku Republiku Avganistan.

    1992. Nakon raspada SFRJ proglašena je Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), zajednička država Srbije i Crne Gore, koja je trajala nepunih 11 godina. SRJ je proglašena na osnovu Ustava ("Žabljački ustav") donetog istog dana. Prethodno su poslanici u Saveznom veću Skupštine SFRJ usvojili Deklaraciju o stvaranju SRJ.

    1992. Zambijski vojni avion u kojem su bili fudbalski reprezentativci te afričke zemlje, srušio se u Atlantski okean blizu Gabona. Poginulo je svih 30 putnika.

    1992. Rusija i još 12 bivših sovjetskih republika su postale članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke.

    1993. Eritreja je stekla nezavisnost od Etiopije posle tri decenije građanskog rata i referenduma na kojem su građani glasali za nezavisnost.

    1993. Predstavnici Kine i Tajvana počeli su u Singapuru razgovore, prve od završetka kineskog građanskog rata 1949. godine.

    1997. U Hongkongu je zvanično otvoren najduži viseći drumsko-železnički most u svetu, koji je povezao grad s novim aerodromom.

    1999. U vazdušnim napadima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Surdulice. Poginulo je 17 ljudi, ranjeno je 11, a oko 300 civilnih objekata je srušeno ili oštećeno.

    2001. Rusija je potpisala ugovor sa Severnom Korejom o poboljšanju kvaliteta oružja koje je ta zemlja dobila tokom sovjetske ere.

    2003. Na predsedničkim izborima u Paragvaju pobedio je Nikanor Duarte Frutos čime je nastavljen kontinuitet 55 godišnje vladavine njegove partije Kolorado koja je u svetu najduže na vlasti.

    2005. Najveći avion na svetu, evropski "Erbas A380", obavio je svoj prvi let. Avion je dugačak kao osam londonskih autobusa, ima prostor u krilima dovoljan za parkiranje 70 automobila, a na dva nivoa može da primi 800 putnika. Avion je svojim kapacitetima preuzeo primat "Boinga 747" kao najvećeg aviona koji je ikada leteo

  15. #1275

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 28. april

    1442. Rođen je engleski kralj Edvard IV. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja.

    1789. Pobunjena posada engleskog broda "Baunti" ostavila je kapetana broda Vilijama Blaja i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je posle 48 dana dramatične plovidbe i više od 3.500 milja uspeo da se domogne ostrva Timor, blizu Jave.

    1804. Tokom Prvog srpskog ustanka, u Zemunu je održan sastanak srpskih ustanika i Turaka, uz posredovanje Austrije. Nakon neuspelih pregovora o uspostavljanju mira, srpski pregovarači vratili su se u Ostružnicu i počeli pripreme za napad na Beograd.

    1878. Rođen je američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor. Kao dete proslavio se u ulozi Olivera Tvista, a kasnije je značajne uloge odigrao u filmovima "Grand hotel", "Ostrvo Largo", "Dama s kamelijama", kao i u TV seriji "Dr Kilder".

    1918. U zatvoru u Terezinu, u Češkoj, umro je Gavrilo Princip. Na dvadesetogodišnji zatvor osudile su ga austrougarske vlasti nakon atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914, čime je počeo Prvi svetski rat.

    1919. Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu 32 države, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, prihvatile su pakt o osnivanju Lige naroda.

    1924. Rođen je zambijski državnik Kenet Kaunda, prvipredsednik Zambije od 1964. do 1991. i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1936. Umro je egipatski kralj Fuad I. Za kralja se proglasio1922, kada je ukinut britanski protektorat nad Egiptom. Nasledio ga je sin Faruk I.

    1939. Adolf Hitler odbacio je nemačko-poljski pakt o nenapadanju sklopljen u januaru 1934. i nemačko-britanski ugovor iz juna 1935.

    1952. Japanu je vraćen suverenitet koji mu je, nakon poraza u Drugom svetskom ratu, bio oduzet mirovnim ugovorom iz San Franciska 1951. godine.

    1969. Predsednik Francuske Šarl de Gol dao je ostavku nakon referenduma o regionalizaciji zemlje i reorganizaciji Senata, na kojem je većina Francuza glasala protiv njegovih predloga.

    1977. Članovi nemačke levičarske terorističke grupe"Bader-Majnhof" osuđeni su na doživotnu robiju.

    1980. Državni sekretar SAD Sajrus Vens podneo je ostavku posle neuspele misije komandosa u spasavanju američkih talaca u Iranu.

    1992. Prokomunistička vlada u Kabulu predala je vlast islamskim gerilcima, čime je okončan 14-godišnji građanski rat u Avganistanu.

    1995. U eksploziji gasa poginula su najmanje 103 stanovnika južnokorejskog mesta Tegu.

    1999. Vlada SR Jugoslavije podnela je Međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv zemalja NATO-a zbog "neovlašćene upotrebe sile" u vazdušnim udarima koji su počeli 24. marta.

    1999. Lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković smenjen je sa mesta potpredsednika vlade SR Jugoslavije zbog kritika na račun vlasti tokom ratnog stanja.

    2001. Prvi turista u svemiru, američki biznismen DenisTito, platio je 20 miliona dolara za svoje putovanje na Međunarodnu svemirsku stanicu, na koje je otišao sa ruskom posadom.

    2002. U padu helihoptera u Rusiji, poginuo je gubernator sibirske oblasti Krasnojarsk, general Aleksandar Lebed, bivši savetnik za bezbednost predsednika Borisa Jeljcina.

    2004. Snimci američke TV CBS o zlostavljanju iračkih zarobljenika u iračkom zatvoru Abu Graib, pod kontrolom američke vojske, izazvali su šok u svetu. Američki predsednik Džordž Buš uputio je javno izvinjenje iračkom narodu za poniženje koje su pretrpeli irački zatvorenici i njihove porodice.

    2005. Irak je dobio prvu demokratsku vladu u poslednjih više od 50 godina.

Strana 85 od 98 PrvaPrva ... 3575838485868795 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •