Dogodilo se na današnji dan - Strana 59
Strana 59 od 98 PrvaPrva ... 949575859606169 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 871 do 885 od ukupno 1456
  1. #871

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 7. februar






    1478. Rođen engleski humanista i državnik Tomas Mor, diplomata i lord-kancelar Henrija VIII. Pao u nemilost kada je uskratio podršku kralju u njegovom sporu s papom, a 1535. odbio da prizna Henrija za poglavara engleske crkve. Potom osuđen na smrt i pogubljen. Kao pisac, poznat po delu "Utopija", u kom je dao viziju idealnog društva.



    1792. Austrija i Pruska sklopile savez protiv revolucionarne Francuske u strahu od širenja ideja građanske revolucije. Prva od šest koalicija u koje su kasnije, protiv Napoleona, ušle Rusija, Engleska Turska i druge manje evropske zemlje.

    1812. Rođen Čarls Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih, najuticajnijih i najčitanijih engleskih pisaca.




    1837. Umro švedski kralj Gustav IV, tokom čije je vladavine Švedska bila u gotovo punoj izolaciji. Posle neuspeha u ratovima s Rusijom i Danskom, zbačen u oficirskoj zaveri, potom živeo u izgnanstvu.

    1863. Na britanskom vojnom brodu Orfej, potonulom pored obala Novog Zelanda, poginulo 190 ljudi.

    1878. Umro papa Pije IX, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji Katoličke crkve. Za vreme njegovog pontifikata, crkvena država izgubila najveći deo teritorija, a papa se povukao u Vatikan. 1854. proglasio dogmu o bezgrešnom začeću Bogorodice, a 1870. o nepogrešivosti pape.

    1894. Umro belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks. 1840. izumeo muzički instrument kasnije nazvan po njemu.



    1913. Vojska Crne Gore i Primorski odred Vojske Srbije u Prvom balkanskom ratu počeli napad na Skadar, koji su držali Turci. Crnogorci u aprilu prisilili Esad-pašu da preda grad, ali se u maju povukli jer su evropske sile donele odluku da Skadar pripadne Albaniji.

    1947. Britanski plan o podeli Palestine na arapski i jevrejski deo odbacili i Jevreji i Arapi.

    1962. U eksploziji u rudniku uglja kod Sarbrikena, u Zapadnoj Nemačkoj, poginulo 298 rudara.

    1964. Britanska pop grupa Bitls prvi put gostovala u SAD.



    1968. Premijeri svih 10 kanadskih provincija odobrili nacrt ustava prema kom je status francuskog jezika u celoj Kanadi izjednačen s engleskim.

    1969. Nigerijski avioni bombardovali pijacu u jednom selu u pobunjenoj Bijafri. Poginulo više od 200 ljudi.

    1971. Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

    1984. Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod Čelendžer i postao prvi čovek koji je prošetao svemirom.



    1986. Predsednik Haitija Žan-Klod Divalije pobegao iz zemlje, okončavši 29 godina dugu diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

    1990. Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR-a prihvatio predlog lidera Mihaila Gorbačova da se ukine 70 godina dug monopol te partije na vlast, otvoren put za višepartijski politički sistem.

    1991. Sveštenik Žan-Bertran Aristid proglašen za predsednika Haitija. Prvi demokratski izabran šef te države.

    1995. U Islamabadu, u Pakistanu, uhapšen Ramzi Jusuf, glavni osumnjičeni za napad na Svetski trgovinski centar u Njujorku 1993, kada je poginulo šest osoba, a više od 1.000 povređeno. Za taj napad optuženo i na doživotnu robiju osuđeno šest islamskih ekstremista.

    1996. U boingu 757 koji se srušio nekoliko minuta posle poletanja iz Dominikanske Republike ka Nemačkoj, poginulo svih 189 putnika i članova posade. Većina putnika bili nemački turisti.

    1999. Umro jordanski kralj Husein. Vladao Jordanom od 1952. Nasledio ga sin, princ Abdulah.

    2000.
    U Beogradu ubijen ministar odbrane Jugoslavije Pavle Bulatović. Ministar postao Dragoljub Ojdanić, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, na to mesto postavljen Nebojša Pavković.

    2001. Umrla američka pevačica i glumica Dejl Evans. Sa suprugom Rojem Rodžersom igrala u 27 vestern-filmova.

    2003. U eksploziji automobila-bombe u klubu El Nogal u elitnom delu grada Bogota, u Kolumbiji, poginule najmanje 33 osobe, više od 60 povređeno. Za napad osumnjičena gerilska Revolucionarna oružana snaga Kolumbije.

    2003. Umro Augusto Monteroso, pisac iz Gvatemale, majstor kratke priče. Godine 2000. osvojio špansku nagradu za literaturu "Princ od Asturije".


    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #872

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 8. februar





    1560. Turske galije naterale u bekstvo špansku flotu pod komandom vojvode Medine u bici u Sredozemnom moru, kod grada Tripolija, koji su Turci 1551. preuzeli od Španije.



    1587. Posle 19 godina zatočeništva pogubljena škotska kraljica Meri Stjuart, optužena za učešće u zaveri za zbacivanje engleske kraljice Elizabete I.



    1676. Umro ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog. Tokom vladavine, od 1645. do smrti, ugušio pobune kmetova i pobunu donskih kozaka pod Stepanom Razinom. Proširio teritoriju, pripojivši Rusiji Ukrajinu, do reke Dnjepar, i istočne delove Sibira.



    1725. Umro ruski car Petar I Aleksejevič Romanov, Petar Veliki. Po dolasku na presto, 1682, sproveo, prema evropskim uzorima, dalekosežne reforme države i društva. Ratovima Rusiji obezbedio jak položaj na Baltiku, izlaz na Crno more i zapadnu obalu Kaspijskog jezera. Osnovao Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, 1703. na ušću Neve podigao novu prestonicu, Sankt Peterburg.



    1828. Rođen Žil Vern, francuski pisac naučno-fantastičnih romana. Zaokupljen naučnim otkrićima, dalekim zemljama i istraživačkim podvizima, napisao više od 50 romana.



    1861. Južne države SAD odvojile se od Unije i osnovale Konfederaciju Država Amerike s Džefersonom Dejvisom kao predsednikom, što je dovelo do Američkog građanskog rata.

    1863. Pruska i Rusija sklopile savez da bi ugušule revoluciju u Poljskoj.

    1894. Rođen američki filmski režiser King Volis Vidor. Njegov nemi film "Gomila" smatra se remek-delom svetske kinematografije.

    1921. Umro ruski revolucionar i geograf Petar Aleksejevič Kropotkin, jedan od najznačajnjih teoretičara anarhizma. 1872. napustio uspešno bavljenje naukom, prišao Bakunjinu u Ženevi i posvetio se idejama anarhizma.



    1924. Na pogubljenju Gija Džona u Nevadi, SAD, prvi put upotrebljena gasna komora za izvršenje smrtne kazne.

    1937. U Španskom građanskom ratu trupe generala Fransiska Franka zauzele Malagu, uz pomoć 15.000 italijanskih vojnika.



    1940. Nacisti u Drugom svetskom ratu streljali svakog desetog stanovnika iz dva poljska sela blizu Varšave zbog ubistva dva nemačka vojnika.

    1942. U manastiru Ostrog održana skupština sa koje je upućen poziv svim Crnogorcima i Bokeljima, bez obzira na političke i partijske podele, na ustanak protiv okupatora u Drugom svetskom ratu.



    1943. Sovjetska armija u Drugom svetskom ratu oslobodila grad Kursk, koji su Nemci okupirali 1941.

    1963. U Iraku izvršen državni udar. Predsednik Iraka, general Abdul Karim Kasem, streljan, šef države postao pukovnik Abdul Salem Muhamad Aref.

    1975. Sovjetski i kosmonauti SAD počeli zajedničke pripreme za letove Sojuz-Apolo.

    1984. Na stadionu Koševo u Sarajevu, u prisustvu 50.000 gledalaca, otvorene 14. zimske olimpijske igre. Učestvovali sportisti iz 49 država.



    1989. Blizu atlantskih ostrva Azori pao putnički avion SAD sa italijanskim turistima. Poginulo svih 144 putnika i članova posade.

    1992. Članice Evropske zajednice u Mastrihtu, u Holandiji, potpisale ugovor kojim je ta ekonomska zajednica postala i političko-pravna unija, Evropska unija.

    1993. U sudaru vojnog i putničkog aviona blizu Teherana poginuli svi putnici i članovi posade, njih 132, pilot i kopilot vojnog aviona.

    1994. Dve grupe ilegalnih imigranata, stigavši do obala SAD, dobile različit tretman vlasti. Kubanci prihvaćeni, Haićani prisiljeni da se vrate.

    2002. U mestu Solt Lejk Siti, u SAD, otvorene 19. zimske olimpijske igre.

    2004. Prestolonaslednik Velike Britanije, princ Čarls, doputovao u Iran u svojstvu predsednika britanskog Crvenog krsta. Obišao grad Bam, krajem 2003. razoren u zemljotresu u kom je stradalo 43.000 ljudi. Čarls prvi član britanske kraljevske porodice koji je posetio Iran od revolucije 1979.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  3. #873

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 9. februar





    1540. U Rudaj Fildsu kod Čestera, u Engleskoj, održana prva trka konja.



    1788. Austrijski car Josif II objavio rat Turskoj. U ratu, završenom 1791. po Austriju nepovoljnim Svištovskim mirom, na austrijskoj strani učestvovali i srpski dobrovoljci, pod vodjstvom Koče Anđelkovića.



    1801. Mirovnim ugovorom Austrije i Napoleonove Francuske u Linevilu na severoistoku Francuske prestalo da postoji Sveto rimsko carstvo, iako se car Franc II Habsburg odrekao titule rimskog cara nemačkog naroda pet godina kasnije.



    1849. Italijanski revolucionar Đuzepe Macini proglasio Rim republikom.

    1881. Umro Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika, čije je delo u XX veku postalo izvor raznovrsnih književno-teorijskih, estetičkih, psiholoških i filozofskih studija i tumačenja. Uticao na evropsku i američku književnost, posebno se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji.



    1909. Francuska i Nemačka postigle sporazum o Maroku. Berlin priznao posebne interese Pariza u toj zemlji u zamenu za ekonomske koncesije.

    1917. Zbog pokušaja bugarske vojske da mobiliše srpske regrute u okupiranim oblastima u južnoj Srbiji, u I svetskom ratu, izbio Toplički ustanak. Pored početnih uspeha i stvaranja slobodne teritorije sa sedištem u Toplici, ustanak ugušen krajem marta. Bugari za odmazdu pobili 20.000 ljudi, uključujući žene i decu, i uništili nekoliko desetina sela između Prokuplja i Leskovca.

    1934. Jugoslavija, Grčka, Turska i Rumunija u Atini potpisale Balkanski pakt, odbrambeni savez za zaštitu od bugarskih i italijanskih težnji. Izbijanjem II svetskog rata savez oslabio zbog različitih stavova članica prema Nemačkoj i Italiji, a pristupanjem Rumunije i Jugoslavije Trojnom paktu se raspao.



    1942. U njujorškoj luci izbio požar na francuskom putničkom brodu Normandija, tada najvećem i najelegantnijem u svetu. Brod potonuo.

    1943. Teške borbe za pacifičko ostrvo Gvadalkanal okončane u II svetskom ratu pobedom snaga SAD nad armijom Japana.

    1943. Počeo protivnapad partizana, u II svetskom ratu, protiv združenih nemačkih, italijanskih i hrvatskih snaga na Neretvi, Bitka za ranjenike. Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo glavninu nemačkih trupa, svih 3.500 ranjenika prebačeno na levu obalu Neretve.



    1957. U Portugaliji umro Mikloš Horti, mađarski diktator. Kao zapovednik krstarice Navara učestvovao u gušenju pobune mornara u Boki Kotorskoj 1918, uveo Mađarsku u rat na strani Hitlera i učestvovao u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran za istrebljenje Jevreja i zločine nad civilima. Po zbacivanja pobegao u Portugaliju. U Jugoslaviji proglašen za ratnog zločinca zbog masovnih likvidacija civila u Vojvodini.

    1962. Jamajka postala nezavisna država u okviru britanskog Komonvelta.

    1969. Boing 747 džambo-džet obavio prvi probni let.



    1977. Umro ruski konstruktor aviona Sergej Vladimirovič Iljušin. Tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona, posebno poznat po oklopnom jurišnom avionu Il-2, konstruisanom za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u II svetskom ratu.

    1981. General Vojćeh Jaruzelski postao predsednik Vlade Poljske.

    1984. Umro Jurij Vladimirovič Andropov, šef sovjetske države i vladajuće Komunističke partije. Bivši šef KGB-a, koji je nasledio Leonida Brežnjeva, bio na vlasti manje od 16 meseci.

    1991. Na referendumu u Litvaniji, iz kog su bili isključeni građani ruske nacionalnosti, više od 90 odsto birača glasalo za otcepljenje od SSSR-a.

    1996. U eksploziji u Londonu, koju su podmetnuli pripadnici Irske republikanske armije, poginule dve osobe, povređeno njih 100. Tim napadom prekinuto 17 meseci dugo primirje.

    1999. Kina prekinula diplomatske odnose s Makedonijom zbog odluke Vlade u Skoplju da uspostavi diplomatske odnose s Tajvanom.

    2002. Umrla britanska princeza Margaret, sestra kraljice Elizabete, poznata po glamuroznom i burnom životu.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #874

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 10. februar


    1258. Mongoli zauzeli Bagdad, tadašnji centar islamskog sveta, spalili grad i pobili 10.000 ljudi.



    1763. Mirovnim ugovorom u Parizu završen Sedmogodišnji rat, prvi oružan sukob svih evropskih sila. Sporazumom koji su potpisale Velika Britanija, Francuska i Španija, Francuska se gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji prepustila i Kanadu. Španija dobila Lujzijanu i Kubu, a Pruska zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije.

    1837. U dvoboju ubijen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik realizma u ruskoj prozi i jedan od najvećih liričara svetske književnosti.



    1878. Konvencijom u El Zanjonu okončan desetogodišnji ustanak na Kubi protiv španske kolonijalne vlasti.

    1879. U Velikom Trnovu otvoreno zasedanje prvog bugarskog parlamenta posle oslobođenja od Turaka.

    1891. Zaslugom čuvenog srpskog geologa Jovana Žujovića, na Velikoj školi u Beogradu osnovano Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji.



    1901. U Beču umro srpski državnik Milan Obrenović, knez, potom kralj Srbije. Tokom njegove vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878, kada su joj pripojena i četiri okruga. S Bečom zaključio Tajnu konvenciju 1881, kojom je ograničena nezavisnost Srbije u korist Austro-Ugarske. Abdicirao 1889. u korist maloletnog sina Aleksandra.



    1942. Američki džez-muzičar Glen Miler postao prvi muzičar koji je dobio Zlatnu ploču, za prodaju milionitog primerka kompozicije "Chattanooga Choo Choo".



    1947. U Parizu potpisani mirovni ugovori pobednica u Drugom svetskom ratu i bivših saveznika Hitlerove Nemačke.

    1962. Američki pilot Frensis Geri Pauers, oboren 1960. dok je preletao SSSR u špijunskom avionom U2, u Berlinu zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.

    1964. U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu Džervis potonuo je razarač Vojadžer, poginulo više od 80 mornara.

    1979. U Ljubljani umro slovenački političar Edvard Kardelj, funkcioner Saveza komunista Jugoslavije i jedan od najbližih saradnika predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Od 1963. do 1967. bio predsednik Skupštine SFRJ.



    1996. Kompjuter IBM-a Duboko plavo ušao u istoriju šaha pobedom svetskog prvaka Garija Kasparova.



    1997. Hrvati iz zapadnog dela Mostara otvorili vatru na muslimane iz istočnog dela grada, koji su na hrvatsku stranu došli da posete groblje. Dve osobe poginule, 38 ih povređeno. Mostar u ratu u Bosni i Hervegovini, pošto su Srbi bili prisiljeni da napuste grad, 1993. podeljen na muslimanski i hrvatski deo.



    1998. Umro bivši ministar inostranih poslova Francuske Moris Šuman, tvorac projekta Evropske unije, Šumanovog plana.

    2000. Lider Srpske radikalne stranke i potpredsednik Vlade Srbije Vojislav Šešelj optužio nezavisne medije da su američki plaćenici i kriminalci, čime je najavio početak žestoke režimske kampanje protiv nezavisnih medija u Srbiji.



    2001. Tokom antivladinih protesta u Teheranu, u sukobu s policijom, povređeno više desetina studenata, oko 100 ih uhapšeno.

    2004. SAD obnovile diplomatsko predstavništvo u Tripoliju, posle desetogodišnjih neprijateljskih odnosa dve zemlje, a po odluci Libije da napusti program za razvoj oružja za masovno uništenje. Vašington opozvao ambasadora u Libiji 1980.

    2005. Umro televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks.



    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  5. #875

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 11. februar




    1847. Rođen je američki pronalazač Tomas Alva Edison. Registrovao je više od hiljadu patenata, uključujući sijalicu s ugljenim vlaknom, fonograf (gramofon), mikrofon, megafon, fonometar.



    1858. Tokom rata za reformu (1856-61) Benito Huarez proglašen je u Vera Kruzu ustavnim predsednikom Meksika.



    1868. Umro je francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko, koji je s Armanom Fizoom izmerio brzinu svetlosti. Ogledom s klatnom dokazao je obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop i usavršio teleskop.



    1873. Pod pritiskom republikanaca abdicirao je španski kralj Amadeo i proglašena je prva španska republika.

    1879. Umro je francuski slikar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista 19. veka. Godine 1832. proveo je šest meseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa.



    1889. U Japanu je usvojen ustav, kojim je predviđen dvodomni parlament, ali je car zadržao izvršnu vlast.

    1919. Fridrih Ebert je izabran za prvog predsednika Nemačke, koja je posle Prvog svetskog rata postala republika.



    1929. Sporazumom u Luteranu između Italije i Svete stolice stvorena je nezavisna papska država Vatikan. Time je rešeno "Rimsko pitanje" - spor italijanske države i Svete stolice nastao 1870, posle priključenja Italiji papske države i grada Rima.

    1945. U Jalti na Krimu završena je konferencija lidera triju velikih sila antihitlerovske koalicije. Predsednik SAD Ruzvelt, lider SSSR Staljin i britanski premijer Čerčil uskladili su vojne planove za okončanje Drugog svetskog rata, odredili nove odnose u Evropi i dogovorili se o osnivanju Ujedinjenih nacija.

    1958. Tunis je obavestio Francusku da njeni ratni brodovi više neće moći da koriste luku Bizerta.

    1967. Umro je crnogorski slikar Milo Milunović, jedan od osnivača i prvih nastavnika Akademije likovnih umetnosti u Beogradu (1937). Posle Drugog svetskog rata organizovao je Umetničku školu na Cetinju. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.



    1970. Japan je postao četvrta zemlja u svetu koja je lansirala veštački satelit.

    1971. Predstavnici 63 zemlje potpisali su sporazum o zabrani skladištenja nuklearnog oružja na dnu mora i okeana.

    1975. Margaret Tačer izabrana je za predsednika Konzervativne stranke, kao prva žena koja je u Velikoj Britaniji postala šef političke partije.



    1990. Lider Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mandela pušten je na slobodu nakon 27 godina provedenih u južnoafričkim zatvorima.



    1993. Umrla je srpska književnica Desanka Maksimović, koja je svojim delom doprinela afirmaciji ženskog literarnog stvaranja. Uz Isidoru Sekulić smatra se najznačajnijom srpskom književnicom 20. veka ("Zeleni vitez", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena").



    1994. Pet američkih kosmonauta (Čarls Bolden, Kenet Rajter, Jan Dejvis, Čang Dijaz Franklin, Ronald Sega) i jedan ruski (Sergej Krikalev) spustili su se u šatlu "Diskaveri" na Zemlju, okončavši prvu američko-rusku spejs šatl misiju.

    1996. U snažnoj eksploziji automobila-bombe u Alžiru ubijeno je 17 ljudi, a ranjeno više od 90.

    1997. Pod pritiskom međunarodne javnosti i tromesečnih građanskih i studentskih protesta predsednik Srbije Slobodan Milošević je posebnim zakonom (lex specialis) priznao rezultate lokalnih izbora na kojima je pobedila opoziciona koalicija "Zajedno".

    2000. U Parizu je u 72. godini umro francuski reditelj Rože Vadim.



    2001. Oko 7.500 ljudi demonstriralo je u Nemačkoj protiv marša neonacista koji je okupio oko 250 pristalica.

    2002. U Zagrebu je u 82. godini umro kardinal i bivši zagrebački nadbiskup (1970-97) Franjo Kuharić.

    2002. Kao odgovor na napade na izraelske civile, izraelski avioni i helikopteri napali su palestinske centre bezbednosti u Gazi.

    2004. Južnokorejski i američki istraživači su objavili da su uspešno klonirali ljudski embrion koji će se koristiti u medicinske svrhe.

    2005. Umro je američki dramski pisac Artur Miler. Dobitnik je Pulicerove nagrade za čuvenu dramu "Smrt trgovačkog putnika" i dve nagrade Kruga njujorških dramskih kritičara za najbolje drame tokom 1940-tih godina.




    2008. Umro je američki glumac Roj Šajder, najpoznatiji kao šerif Brodi iz filma "Ajkula".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #876

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 12. februar




    1804. Umro nemački filozof Imanuel Kant, začetnik nemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa, čije je delo donelo revolucionarne promene u modernoj filozofiji.



    1809. Rođen američki državnik Abraham Linkoln, predsednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865, kada ga je u Vašingtonu ubio pristalica ropstva. Od 1861. do 1865. vodio građanski rat protiv otcepljenih južnih država i uspeo da sačuva Uniju. 1863. proglasio ukidanje ropstva u SAD.



    1818. Čile proglasio nezavisnost od Španije.



    1832. Pacifička ostrva Galapagos pripojena Ekvadoru.

    1851. Edvard Hargrejvs našao zlato u Samerhil Kriku, u Novom Južnom Velsu, izazvavši zlatnu groznicu u Australiji.



    1882. Rođen srpski slikar Ljubomir Ivanović. Doprineo razvoju grafike i crteža u srpskom slikarstvu, njegovi radovi s motivima iz Srbije i Makedonije, pored umetničke, imaju izuzetnu dokumentarnu vrednost.

    1899. Nemačka od Španije kupila ostrvo Karolina i Marijanina Ostrva u Pacifiku.

    1912. Poslednji kineski car Pu Ji, iz dinastije Manču, abdicirao, Kina postala republika, prvi predsednik Sun Jat Sen.

    1942. Tokom bekstva 42 logoraša iz logora kod Niša, u Drugom svetskom ratu, nemački vojnici ubili 42, 105 uspelo da pobegne. Za odmazdu, streljano 850 ljudi.

    1953. SSSR prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom posle bombaškog napada na poslanstvo SSSR-a u Tel Avivu.

    1961. Saopšteno da su pripadnici separatitičkog pokreta Katange ubili kongoanskog premijera i nacionalnog heroja Patrisa Lumumbu. Datum i okolnosti pod kojima je ubijen nikada nisu otkriveni.



    1973. Severni Vijetnam tokom Vijetnamskog rata oslobodio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika.

    1974. U Moskvi uhapšen ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. Narednog dana oduzeto mu državljanstvo i proteran je iz zemlje. Posle dve decenije u emigraciji u Vermontu, SAD, u Rusiju se vratio 1994.



    1979. U Rodeziji poginulo 59 ljudi u putničkom avionu Er Rodezija, koji su oborili gerilci.

    1986. SAD SFRJ izručile ratnog zločinca Andriju Artukovića, ministra unutrašnjih poslova ustaške vlade Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu. Jugoslovenske vlasti Artukovića, koji je posle rata pobegao iz zemlje, optužile za ratne zločine nad civilima, među njima najviše Srba i Jevreja.

    1993. Bivši predsednik Malija Musa Traore i tri oficira osuđeni na smrt pošto ih je sud proglasio krivim za masovna ubistva 1991.

    1999. Senat SAD oslobodio predsednika Bila Klintona optužbi za krivokletstvo i ometanje pravde, čime je, posle godinu dana, okončana afera s Monikom Levinski i izbegnut "impičment".

    1999.
    Poljska, Mađarska i Češka, prve od bivših članica sovjetskog bloka, priključile se NATO-u.

    2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo suđenje bivšem predsedniku Srbije i Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, prvom šefu države kom je suđeno pred tim sudom. Milošević je u maju 1999. optužen za zločin protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom sukoba u Hrvatskoj 1992, Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. i na Kosovu 1999. Početak tzv. procesa veka pratilo više od 1.000 najvećih svetskih medija. Na zahtev Haškog tribunala, vlasti Srbije izručile Miloševića sudu u Hagu 28. juna 2001.

    2002. Vlasti Pakistana uhapsile militantnog islamistu Ahmada Omara Saeda Šeika, državljanina Velike Britanije, glavnog osumnjičenog za otmicu američkog reportera Danijela Perla, koji je izveštavao za Vol strit džurnal.

    2003. U sukobima vojske i pobunjenih pripadnika policije i drugih demonstranata tokom protesta u La Pazu, Bolivija, 30 ljudi poginulo, 160 povređeno.

    2004. Svetska zdravstvena organizacija potvrdila testove koji su dokazali da smrtonosni ptičji grip, koji je usmrtio mnogo ljudi, ne može da se prenese sa čoveka na čoveka.



    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #877

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 13. februar




    1199. U Hilandaru umro Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića, koja je vladala Srbijom 200 godina. Veliki župan od 1166, postavio osnove državne samostalnosti Srbije i njene političke moći. Povukao se sa prestola 1196. u korist sina Stefana, kasnije prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog i zamonašio pod imenom Simeon u manastiru Studenici. Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog sveca iz loze Nemanjića.




    1571. Umro italijanski vajar i pisac Benvenuto Čelini, dvorski zlatar Kozima Medičija, rimskih papa i francuskog kralja Fransoa I, najbolji izrađivač sitnih zlatarskih predmeta u svoje vreme. Njegova autobiografija "Moj život" značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse.



    1633. Inkvizicija rimokatoličke crkve u Rimu lišila slobode astronoma Galilea Galileja zbog njegovog zalaganja za Kopernikov heliocentrični sistem. Ostatak života naučnik proveo pod stalnim nadzorom Inkvizicije, zabrana sa njegovih dela skinuta 1757.



    1668.
    Sporazumom potpisanim u Lisabonu Španija priznala nezavisnost Portugala.



    1689.
    Kralj Engleske i Škotske Vilijam III od Oranža i njegova žena Meri, kćerka svrgnutog engleskog prokatoličkog kralja Džejmsa II, proglasili suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom.

    1787.
    Umro dubrovački matematičar, fizičar, astronom, filozof i diplomata Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih naučnika svoga doba.




    1793. Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska Kraljevina sklopile savez protiv revolucionarne Francuske.

    1831. Rođen srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa desnog krila Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih političara XIX veka. Namesnik maloletnom knezu Milanu Obrenoviću, predstavnik Srbije na Berlinskom kongresu 1878, predsednik Vlade Kneževine i Kraljevine Srbije i namesnik maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Napisao "Diplomatsku istoriju Srbije".



    1883.
    Umro nemački kompozitor Rihard Vagner, stvaralac kasnog romantizma. Srušio tradicionalnu strukturu opere da bi ostvario zamisao o sveobuhvatnom umetničkom delu, muzičkoj drami.



    1945.
    Sovjetska Crvena armija u Drugom svetskom ratu oslobodila Budimpeštu, posle 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 nemačkih vojnika.

    1945. Američki i britanski avioni u Drugom svetskom ratu počeli bombardovanje nemačkog grada Drezdena. Grad tokom dva dana bombardovanja razoren, računa se da je poginulo oko 135.000 ljudi.

    1961.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija doneo odluku o upućivanju međunarodnih mirovnih snaga u Kongo kako bi bilo sprečeno izbijanje građanskog rata u toj zemlji.

    1974. Umro slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umetnika XX veka.



    1975.
    Kiparski Turci u severnom delu ostrva, koji je sedam meseci ranije okupirala Turska, proglasili Tursku Federalnu Državu Kipar i formirali ustavotvornu skupštinu. Za prvog predsednika skupštine izabran vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.

    1984. Šef Komunističke partije SSSR-a i države postao Konstantin Černjenko, nasledivši preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast stupio Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider SSSR-a.
    1990. SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dve nemačke države objavili plan o ujedinjenju Nemačke.

    1991.
    Američki bombarderi razorili jedno sklonište u Bagdadu identifikovano kao vojni položaj, a u kom su, međutim, civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo oko 500 ljudi, među njima mnogo dece i žena.

    1999. U Beogradu sahranjen Peko Dapčević, jedan od prvih komandanata Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Učesnik i Španskog građanskog rata. Posle Drugog svetskog rata bio načelnik Generalštaba Jugoslovenske narodne armije, državni funkcioner i diplomata.



    2000. Papa Jovan Pavle II tražio oproštaj za sve grehove Rimokatoličke crkve u prošlosti, uključujući odnos prema Jevrejima i jereticima.

    2001. Amerikanka En Bankroft i Norvežanka Liv Arnesen postale prve žene koje su na skijama prešle Antarktik. Njihovo putovanje od 2.700 kilometara trajalo 90 dana.

    2004. U bombaškom napadu na njegov automobil u Dohi, ubijen bivši predsednik Čečenije u egzilu Zelimkan Jandarbijev, njegov maloletni sin povređen. Rusija više puta tražila njegovo izručenje, smatrajući ga odgovornim za smrt više stotina građana u Čečeniji i zbog veza sa Al kaidom.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #878

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 14. februar





    269. Tokom progona hrišćana, u vreme cara Klaudija II, na lomači spaljen rimski sveštenik i lekar Valentin, kasnije hrišćanski mučenik Sv. Valentin.

    869.
    Umro slovenski prosvetitelj poznat po monaškom imenu Kirilo, Grk iz Soluna, rođen kao Konstantin. S bratom Metodijem osnivač slovenske pismenosti i književnosti. Smatra se da je Kirilo tvorac oble glagoljice. Braća su na slovenski jezik prevela veliki broj biblijskih tekstova i crkvenih rukopisa.



    1468.
    Umro nemački štampar Johan Gutenberg, izumitelj tipografije, pronalaska koji je označio civilizacijski preokret. Usavršio štamparsku mašinu i osnovao štampariju u rodnom Majncu. 1455. štampao Bibliju u više od 100 primeraka, od kojih je četrdesetak sačuvano.




    1663. Kanada postala francuska kraljevska provincija.

    1779. Engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk ubijen na Havajima u iznenadnom okršaju sa ostrvljanima. Njegova putovanja i otkrića značajno doprinela širenju britanskog kolonijalnog carstva.



    1797. Britanska flota pod komandom admirala Džona Džervisa i Horacija Nelsona potukla špansku armadu kod rta Sent Vinsent na krajnjem jugu Portugala.

    1804. Na skupštini srpskih starešina u Orašcu kod Aranđelovca doneta odluka o podizanju ustanka protiv Turaka. Za vođu izabran Karađorđe Petrović.



    1835.
    Na inicijativu dramskog pisca Joakima Vujića, uz novčanu pomoć kneza Miloša Obrenovića, u Kragujevcu osnovano prvo pozorište u Srbiji. Knjaževsko-serbski teatar jednom sedmično i prazničnim danima priređivao predstave za kneza i njegove činovnike i goste, a na repertoaru bili Vujićevi komadi ili njegovi prevodi stranih dela.



    1922. Italijanski inženjer Guljelmo Markoni počeo prvo redovno emitovanje radio programa iz Engleske.

    1929. Gangsteri Al Kaponea u Čikagu ubili sedam članova rivalske bande Bagsa Morena da bi sprečili krađu krijumčarenog viskija. Događaj nazvan Masakr na Svetog Valentina.




    1943.
    Sovjetska Crvena armija u Drugom svetskom ratu oslobodila Rostov od Nemaca.

    1946.
    Na Univerzitetu Pensilvanija, SAD, počeo da radi elektronski mozak, kompjuter koji je sate normalnog računanja pretvorio u sekunde. Nazvan Elektronski numerički integrator i kompjuter, ENIAC.



    1956. U Moskvi počeo 20. kongres Komunističke partije SSSR, na kom je šef partije Nikita Hruščov osudio politiku Staljina i otvorio put procesu destaljinizacije zemlje.

    1958. Irački kralj Fejsal i jordanski kralj Husein objavili ujedinjenje dva kraljevstva u Arapsku Federaciju s Fejsalom kao šefom države. Monarhija u Iraku oborena u julu iste godine, kralj ubijen, a Federacija se raspala.

    1972. Sovjetski svemirski brod bez ljudske posade Luna 20 lansiran ka Mesecu, odakle je 11 dana kasnije doneo uzorke tla.

    1989. Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini, fatvom naredio smrtnu kaznu za engleskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija zbog njegovog dela "Satanski stihovi", koje je u Iranu ocenjeno kao blasfemija islama. Vlada Irana se 1998. javno ogradila od primene smrtne kazne.



    1997. Međunarodna arbitražna komisija donela odluku da sporno područje grada Brčkog u Bosni bude stavljeno pod međunarodni nadzor do marta 1998.

    1998. Bosanski Srbi Miroslav Tadić i Milan Simić predali se Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Prvi optuženi za ratne zločine tokom ratova na prostoru SFRJ koji su se predali tom sudu.

    2000. U nastojanju da izoluje predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, Evropska unija proširila spisak saradnika predsednika i ljudi bliskih njegovom režimu kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU, sa 600 na 900.

    2001. Skupština Srbije ukinula Zakon o javnom informisanju, na osnovu kog je režim Slobodana Miloševića vršio represiju nad slobodnim i nezavisnim medijima u Srbiji. Od oktobra 1998, kada je Zakon usvojen, do septembra 2000, mediji kažnjeni s više od 30 miliona dinara, a jednom broju zabranjen rad.

    2002. Istraživači Univerziteta Teksas A&M izvršili uspešno kloniranje mačke, od šest rasa mačaka.




    2002.
    U 90. godini umro nemački dirigent Ginter Vand, poznat po zahtevnom stilu rada i velikom broju koncerata Bruknera, Betovena i Mocarta.

    2003. Tribunal u Hagu podigao optužnicu protiv lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata. Šešelj se predao sudu 24. februara te godine.

    2003. Posle šest godina života, prvom kloniranom sisaru, ovci Doli, ubrizgana smrtonosna injekcija zbog simptoma progresivne bolesti pluća.

    2004.
    Predsednik Srbije Boris Tadić obišao srpske enklave na Kosovu, u Prištini razgovarao sa šefom UNMIK-a Sorenom Jesenom Petersenom. Prvi predsednik Srbije koji je posetio Kosovo od 1999, kada su vlast u Pokrajini preuzele Ujedinjene nacije.

    2005. U eksploziji bombe u Bejrutu, poginuo je bivši libanski premijer Rafik al Hariri.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #879

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 15. februar



    1115. Papa Paskal II priznao red Malteških vitezova, osnovan u Jerusalimu, gde su pored crkve Svetog Jovana imali samostan i azil za bolesnike i putnike. Kasnije dobili zadatak da brane Svetu zemlju.

    1573. U Zagrebu, posle sloma Seljačke bune, pogubljen vođa ustanka Matija Gubec.



    1763. Mirovnim ugovorom u Hubertsburgu okončana neprijateljstva Austrije i Pruske u Sedmogodišnjem ratu. Pruska zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije i postala jedna od vodećih evropskih vojnih sila.

    1804. U Orašcu počeo Prvi srpski ustanak protiv Turaka. Vođa ustanka bio Đorđe Petrović Karađorđe.



    1835. U Kneževini Srbiji usvojen Sretenjski ustav, prvi ustav u modernoj srpskoj istoriji. Napisao ga sekretar kneza Miloša Obrenovića Dimitrije Davidović, po uzoru na francuski i belgijski ustav. Koristeći negodovanje Austrije i Rusije, koje nisu imale razumevanja za liberalizam Davidovićevog dokumenta, knez u martu ukinuo Ustav.



    1857. Umro ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila romantičarske epohe. Njegove opere "Život za cara" i "Ruslan i Ljudmila" imale značajan uticaj na razvoj ruske opere u XIX veku.



    1922. U Hagu održana prva sednica stalnog Međunarodnog suda pravde koji je 1920. osnovala Liga naroda radi rešavanja sporova među državama. Novi Međunarodni sud osnovan pri Ujedinjenim nacijama posle Drugog svetskog rata, po ukidanju Lige naroda.

    1928. Iz Beograda prema Zagrebu poleteo prvi avion jugoslovenske civilne avijacije potez 29-2, jedina letelica prve jugoslovenske aviokompanije Aeroput. Prvi putnici bili direktor avio-kompanije i pet novinara.

    1942. Umro srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor "Marša na Drinu", direktor Beogradske opere. 1899. osnovao Beogradski vojni orkestar, a sa Stevanom Stojanovićem Mokranjcem Srpsku muzičku školu. Komponovao prvu izvedenu srpsku operu "Na uranku", na tekst Branislava Nušića.



    1942. Procenivši da nisu u stanju da odbrane grad, Britanci u Drugom svetskom ratu predali Singapur japanskim snagama, što se smatra najvećim vojnim porazom Velike Britanije u njenoj vojnoj istoriji.

    1944. Trupe SAD u Drugom svetskom ratu zauzele Solomonska ostrva u Pacifiku. Britanski avioni izbacili oko 1.000 bombi na Berlin.

    1965. Umro američki džez-pevač i pijanist Net King Kol.



    1971.
    Velika Britanija prešla na decimalan novčani sistem, umesto dotadašnjih funti, šilinga i penija.

    1988.
    Predsednik Austrije Kurt Valdhajm, optužen da je, kao pripadnik SS-jedinica u Drugom svetskom ratu, odgovoran za ratne zločine u Bosni i Grčkoj, odbio da podnese ostavku.

    1989. Deset godina pošto je Moskva poslala trupe da podrže prokomunističku vladu u Kabulu, poslednji sovjetski vojnici napustili Avganistan. U desetogodišnjem neobjavljenom ratu poginulo 15.000 sovjetskih vojnika i najmanje 100.000 Avganistanaca.

    1990. Velika Britanija i Argentina obnovile diplomatske odnose prekinute 1982, u vreme rata za Foklandska ostrva.

    1993. Parlament Slovačke izabrao ekonomistu Mihala Kovača za prvog predsednika nove države, po raspadu Čehoslovačke.

    1996. Vlada Bosne i Hercegovine saopštila da je u ratu od 1992. do 1995. nestalo oko 30.000 ljudi, od kojih više od 22.000 civila i oko 2.500 pripadnika oružanih snaga.

    1997.
    Srpska opoziciona koalicija Zajedno održala poslednji, 88. dan protesta, pošto je 11. februara ispunjen njen osnovni zahtev - priznavanje rezultata lokalnih izbora u Srbiji iz novembra 1996.

    1999. U Keniji uhapšen lider kurdskih pobunjenika Abdulah Odžalan i izručen Turskoj, gde je osuđen na smrt zbog izdaje i prebačen u ostrvski zatvor Imrali.

    2002. Predsednik SAD Džordž Buš objavio da njegova zemlja ima alternativan plan za smanjenje emisije gasova, što je regulisano Protokolom o globalnom zagrevanju u Kjotu 1997. Iako emituju četvrtinu gasova koji stvaraju efekat staklene bašte, SAD odbacile Protokol iz Kjota zbog štete po nacionalnu industriju.

    2003. U talasu demonstracija, najvećim od vijetnamskog rata, više od šest miliona ljudi, u više od 600 gradova u svetu, protestovalo protiv rata u Iraku.

    2003.
    Vatikan otvorio zapečaćenu arhivu o vezama te države s Nemačkom od 1922. do 1939, kada je Euđenio Pačeli, kasnije Papa Pije XII, bio državni sekretar Vatikana. Otvaranje arhiva usledilo kao odgovor kritičarima pape da nije dovoljno učinio da zaustavi ubijanje miliona Jevreja koje je nacistička Nemačka počinila tokom holokausta.

    2004.
    U Kini pogubljen Jang Ksinhai, jedan od najvećih serijskih ubica, čovek koji je za četiri godine ubio 67 osoba i silovao 12 žena.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  10. #880

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 16. februar





    1808. Napoleon počeo napad na Španiju, koju je posle mesec dana okupirao i na španski presto doveo brata Žozefa.



    1831. Rođen ruski pisac Nikolaj Semjonovič Ljeskov, autor romana i pripovedaka o ruskoj provinciji. Prema njegovom delu "Ledi Makbet scenskog okruga" Šostakovič komponovao poznatu operu "Katarina Izmajlova".



    1871. Rođen je srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire.



    1871. Francuska potpisala kapitulaciju i akt o pomirenju s Pruskom posle izgubljenog rata. Mirovni ugovor, kojim je Francuska ustupila Pruskoj Alzas i veliki deo Lorene, uz ratnu štetu od pet milijardi zlatnih franaka potpisan u maju.

    1873. Španski kralj Amadeo II Savojski abdicirao zbog unutrašnjih previranja i jačanja republikanskog pokreta. Proglašena prva španska republika, oborena naredne godine, kada je vojska vratila na vlast burbonsku dinastiju s kraljem Alfonsom XII.



    1877. Rođena srpska književnica Isidora Sekulić, jedna od najznačajnijih srpskih autorki XX veka.



    1907. Umro Đozue Karduči, najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, dugogodišnji profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1906.



    1932. Na opštim izborima u Irskoj pobedila partija Fijana fejl, odvojeno krilo Šin fejna, a njen lider Eamon de Valera postao predsednik Izvršnog komiteta Slobodne Države Irske.

    1933. U strahu od nemačkih pretnji Čehoslovačka, Rumunija i Jugoslavija zaključivanjem pakta o Maloj antanti i stvaranjem Veća ministara učvrstile savez stvoren 1920. protiv pokušaja restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske. Antanta prestala da postoji posle nemačke okupacije Čehoslovačke u martu 1939.

    1936. Na parlamentarnim izborima u Španiji pobedio Narodni front, koalicija socijalista, komunista, republikanaca i drugih manjih partija. Vladu formirao Manuel Azanja, vraćen demokratski ustav iz 1931. Pokušaj vojske u julu da obori republikansku vladu prerastao u građanski rat završen 1939. uspostavljanjem diktature generala Franka.

    1945. Avioni SAD u II svetskom ratu počeli masovno bombardovanje Tokija.

    1959. Vođa gerilaca Fidel Kastro postao premijer Kube pošto je 1. januara 1959. zbacio diktatora Fulhensija Batistu.

    1978. Kina i Japan u Pekingu potpisali trgovinski ugovor vredan 20 milijardi dolara. Početak ekonomskog otvaranja Kine prema svetu.

    1994.
    U planinskom području indonežanskog ostrva Sumatra u zemljotresu poginulo 200 ljudi.

    1998. U padu erbasa A300 tajvanske aviokompanije Čajna erlajnz blizu aerodroma u Tajpehu poginule 203 osobe, odnosno svi putnici i članovi posade, među njima guverner centralne banke Tajvana, i sedam ljudi na tlu.

    2000. Rusija obnovila odnose s NATO-om prekinute zbog napada te vojne alijanse na Jugoslaviju 1999.

    2001. U napadu naoružanih Albanaca na autobus blizu Podujeva na Kosovu poginulo 10 Srba, 43 osobe povređene.

    2002. Umro prvi menadžer engleske fudbalske reprezentacije Volter Vinterbotom.

    2003. U najvećim snežnim mećavama koje su zahvatile istočnu obalu SAD stradalo 59 osoba.

    2008. Evropska unija je odobrila slanje oko 2.000 pripadnika Euleksa na Kosovo, koji će postepeno preuzeti nadležnosti od UNMIK-a. Razmeštanje misije EU počelo je 9. decembra 2008. na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN.



    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  11. #881

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 17. februar




    1600. Italijanski filozof, astronom i matematičar Đordano Bruno spaljen u Rimu kao jeretik, na osnovu presude Inkvizicije.

    1653. Rođen italijanski kompozitor i violinista Arkanđelo Koreli, osnivač bolonjske violinske škole i najznačajniji italijanski kompozitor baroknih dela za gudačke instrumente u XVII veku.

    1673. Francuski komediograf i glumac Žan Batist Poklen Molijer umro pošto mu je pozlilo na pozornici dok je igrao u svojoj komediji "Uobraženi bolesnik". Jedan od najvećih svetskih komediografa, napisao više od 30 pozorišnih komada.

    1836. Ukazom kneza Miloša Obrenovića, u Bukureštu osnovano prvo srpsko diplomatsko-konzularno predstavništvo pod nazivom Srpska agencija. Šef agencije bio Mihajilo German, sekretar Jovan Gavrilović.

    1856. U Parizu umro nemački pesnik Hajnrih Hajne, jedan od najvećih liričara XIX veka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem nemačkog romantizma, izvršila ogroman uticaj na evropsko pesništvo.

    1864. Južnjačka podmornica Hanli u Američkom građanskom ratu u Čarlstonu u Južnoj Karolini torpedom potopila severnjački brod Hustanik, što se smatra prvim uspešnim napadom podmornice na ratni brod u istoriji pomorskog ratovanja.

    1909. U tvrdjavi Fort sil u Oklahomi umro indijanski poglavica Gojatlaj, poznatiji kao Džeronimo, poslednji poglavica Apača. Kao vođa apačkog plemena Čirikahua predvodio nekoliko indijanskih ustanaka, a 1886. se predao vojsci SAD.

    1916. Britanske i francuske trupe zauzele, u I svetskom ratu, Kamerun, nemačku koloniju u Africi.

    1966. Francuska lansirala svoj prvi satelit sa poligona u Sahari.

    1972. Donji dom parlamenta Velike Britanije usvojio zakon o pristupanju Velike Britanije Evropskoj zajednici.

    1979. Reagujući na upad vijetnamskih snaga u Kambodžu krajem 1978. i zbacivanje maoističkog režima Crvenih Kmera Kina napala Vijetnam. Tri sedmice kasnije prisiljena da povuče trupe.

    1982. Premijer Zimbabvea Robert Mugabe optužio nekadašnjeg saborca Džošuuu Nkoma za učešće u zaveri i isključio ga iz Vlade. Mugabe i Nkomo sedamdesetih godina vodili zajedničku borbu protiv rasističke vladavine belaca u Južnoj Africi.

    1990. Čehoslovačka komunistička partija isključila iz članstva bivšeg predsednika države Gustava Husaka, bivšeg premijera Ljubomira Štrougala i 20 funkcionera koji su došli na vlast posle sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj 1968.

    1992. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Butros Butros Gali preporučio razmeštanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svetske organizacije na teritoriji SFRJ.

    1995. Albanci u Tetovu, u Makedoniji, počeli masovne demonstracije zbog odbijanja vlasti da prizna ilegalni Albanski univerzitet u tom gradu. U sukobima s policijom poginuo jedan demonstrant, dosta njih povređeno.

    1999. Tokom albansko-srpskih pregovora u Rambujeu kod Pariza NATO usvojio operativni plan za upućivanje vojnih snaga na Kosovo, "Zajednički čuvar". Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general-pukovnik Dragoljub Ojdanić, naredio jačanje borbene gotovosti jedinica Vojske Jugoslavija i preduzimanje mera za zaštitu državne granice i odbrane integriteta zemlje.

    2002. Prelaskom na evro Francuska se oprostila od franka, koji je 641 godinu bio nacionalna valuta.

    2003. Po nalogu haškog Tribunala, na Kosovu uhapšena tri pripadnika rasformirane Oslobodilačke vojske Kosova i izručena tom sudu. Uhapšeni Haradin Balja, Isak Musliu i Agim Murtezi. Prvo hapšenje osoba po nalogu tog suda koje je obavio KFOR. Protiv Murtezija sud povukao optužnicu zbog zamene identiteta.

    2003. U paničnom izlasku iz jednog noćnog kluba u Čikagu 21 osoba poginula, oko 50 ih povređeno.

    2004. U 83. godini umro bivši predsednik Meksika Hose Lopez Portiljo.

    2006. Oko 1.800 ljudi progutalo je blato na jednoj farmi na istoku Filipina.

    2008. Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost. Do kraja 2008. Kosovo su priznale 53 države, među kojima su SAD, Australija, Avganistan, Turska, Albanija, Senegal i 20 zemalja članica Evropske Unije.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  12. #882

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. februar





    1405. Tokom pohoda na Kinu umro je tatarski emir Timur Lenk (Tamerlan), osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dela Male Azije.

    1455. Umro je italijanski slikar fra Anđeliko, dominikanski kaluđer, jedan od najznačajnijih predstavnika rane renesanse. Njegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i u Vatikanu.

    1478. Brat engleskog kralja Edvarda IV, Džordž, vojvoda od Klarensa, osuđen zbog izdaje, ubijen je u Taueru u Londonu tako što je udavljen u buretu vina.

    1546.
    Umro je nemački verski reformator Martin Luter, avgustinski monah, osnivač protestantizma u Nemačkoj, najznačajniji vođa evropske crkvene reformacije. Luter je 1517. prikovao na vrata katedarale u Vitenbergu 95 teza o reformi crkve i pozvao na javnu raspravu, zbog čega je ekskomuniciran iz katoličke crkve.

    1564. Umro je italijanski vajar, slikar, arhitekta i pesnik Mikelanđelo Buonaroti, uz Leonarda i Rafaela najveći umetnik visoke renesanse. Tvorac čuvenih fresaka u Sikstinskoj kapeli i monumentalnih skulptura "Pjeta", "David", "Mojsije", sahranjen je uz najveće počasti u crkvi Santa Kroće u Firenci.

    1861. Prvi parlament ujedinjene Italije proglasio je sardinskog kralja Vitorija Emanuela II za kralja Italije.

    1865. Flota Unije je u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

    1900. Počela je bitka kod Pardeberga u kojoj su Buri pretrpeli prvi veliki poraz u ratu s Britancima. Krajem februara 4000 burskih vojnika predalo se britanskim trupama koje su krajem maja ušle u Johanesburg, a u junu u Pretoriju.

    1915. Umro je srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Kao ministar prosvete sproveo je reforme u školstvu i pokrenuo osnivanje Narodne biblioteke, muzeja i Državne štamparije. Napisao je "Srpsku bibliografiju" sa popisom svih srpskih knjiga objavljenih 1741-1861. i 1868-76. i više zapaženih radova iz srednjovekovne istorije.

    1932. Rođen je češki filmski režiser Miloš Forman, naznačajniji predstavnik "novog talasa" u češkoj kinematografiji. Proslavio se filmovima "Let iznad kukavičjeg gnezda", snimljenom po odlasku u SAD 1967, dobitniku pet Oskara, "Amadeus", za koji je takođe dobio Oskar, "Kosa", "Svlačenje", "Narod protiv Larija Flinta".

    1952. Grčka i Turska postale su članice NATO-a.

    1956. Umro je francuski kompozitor Gistav Šarpantje, koji je 1902. osnovao "Konzervatorijum Mimi Pinson", namenjen muzičkom obrazovanju radnika. Proslavio se operom "Lujza" (1900), kojom je pokušao da stvori naturalistički izraz u operi. Poznate su i njegove solo pesme na stihove Bodlera i Verlena.

    1960.
    Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile postigli su dogovor o osnivanju Latinoameričkog udruženja slobodne trgovine.

    1965. Proglašena je nezavisnost afričke države Gambije u okviru Britanskog komonvelta.

    1967. Umro je američki atomski fizičar Robert Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, vodeći stručnjak u izradi prve nuklearne bombe u laboratoriji u Los Alamosu. Od 1953, u vreme "makartizma", bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima. Rehabilitovan je 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD dodelila mu je Fermijevu nagradu.

    1991. U terorističkom napadu Irske republikanske armije (IRA) na železničkoj stanici Viktorija u Londonu, u eksploziji podmetnute bombe poginula je jedna, a ranjeno najmanje 40 osoba.

    1996. U eksploziji dva automobila-bombe blizu glavnog grada Alžira, koje su podmetnuli islamski teroristi, poginulo je 12 i ranjeno 35 ljudi.

    1997. Centar za mine UN objavio je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi oko milion nagaznih mina, a prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta od mina je u periodu 1992-97. stradalo oko 3200 osoba, od kojih 686 dece.

    2000.
    Na parlamentarnim izborima u Iranu ubedljivo su pobedili reformisti, bliski predsedniku Mohamedu Hatamiju.

    2002. Evropska unija odobrila je upućivanje policijskih snaga zemalja članica Unije u Bosnu i Hercegovinu. Te snage će naredne godine zameniti međunarodnu policiju Ujedinjenih nacija (IPFT) koja je delovala u BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma iz 1995.

    2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počeo je dokazni postupak protiv Slobodana Miloševića po optužnici za zločine počinjene na Kosovu. Tokom ovog postupka, koji je završen 13. septembra, tužilaštvo je izvelo 145 svedoka.

    2003.
    U Sloveniji je uhapšen funkcioner Demokratske partije Kosova (DKP) Fatmir Ljimaj, bivši oficir Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), a zatim izručen Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovečnosti nad Albancima i Srbima u logoru Lapušnik na Kosovu, u leto 1998. Ljimaj je oslobođen 30. novembra 2005. u nedostatku dokaza.

    2003. U podmetnutom požaru u podzemnoj železnici u južnokorejskom gradu Tageu, poginule su najmanje 133 osobe, a više od 150 je povređeno.

    2004. U Iranu u eksploziji voza koji je prevozio mešavinu nafte i hemijskih supstanci poginulo je najmanje 200, a povređeno više od 400 osoba.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  13. #883

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 19. februar




    1473. Rođen poljski naučnik Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i utemeljitelj moderne astronomije. Njegovo učenje bilo u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao središtu sveta, zbog čega su mnogi njegovi sledbenici stradali kao žrtve Inkvizicije. Katolička crkva 1616. zabranila sva dela koja su se zasnivala na Kopernikovom učenju. Zabrana skinuta 1757.

    1674. Potpisan Vestminsterski ugovor, kojim je okončan englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska, područje današnjeg Njujorka, pripala Engleskoj.

    1797. Papa Pije VI potpisao Tolentinski ugovor s Napoleonom Bonapartom. Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj.

    1807. Britanska flota prošla kroz Dardanele da bi se pridružila ruskim snagama u ratu protiv Turske.

    1861. Carskim manifestom i Zakonom o pravnom položaju seljaka car Aleksandar II ukinuo kmetstvo u Rusiji.

    1918. Sovjetski Centralni izvršni komitet izdao dekret o zabrani privatnog vlasništva nad zemljom, vodama i prirodnim resursima.
    1922. U Zagrebu izašao prvi broj lista Borba, iza kog je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije. List zabranjen 13. januara 1929. Ponovo izlazio u Drugom svetskom ratu, u Užicu krajem 1941. i u Bosanskoj krajini, od oktobra 1942. do februara 1943. Posle rata nastavio da izlazi u Beogradu kao dnevni list.

    1940.
    Umro srpski političar Ljubomir Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije do 1901. i jedan od osnivača Samostalne radikalne stranke 1902. Od 1919. predsednik nove stranke, Demokratske stranke, predsednik Vlade Jugoslavije 1919. i 1924, od 1929. lider Udružene opozicije.

    1942. Japanski avioni u prvom napadu na Australiju u Drugom svetskom ratu bombardovali grad Darvin i obližnju vojnu bazu. U napadu poginula 243 Australijanca, potopljeno osam brodova, uništena 23 aviona.

    1945. Snage SAD iskrcale se, u Drugom svetskom ratu, na pacifičko ostrvo Ivo Džima. U borbama koje su trajale do 26. marta, kada su se Japanaci predali, poginulo više od 6.800 Amerikanaca.

    1951. Umro francuski pisac Andre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti XX veka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Vatikan 1952. njegova dela stavio na spisak zabranjenih knjiga.

    1952. Umro norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vreme drugog svetskog rata, kao simpatizer Kvislinga i nacističke Nemačke, izgubio popularnost, njegovi čitaoci mu poštom vraćali knjige. Posle rata, u dubokoj starosti, osuđen na visoku novčanu kaznu zbog saradnje sa okupatorom.

    1959. Velika Britanija, Grčka i Turska u Londonu potpisale sporazum o nezavisnosti Kipra, na kom je godinama trajao ustanak protiv britanske kolonijalne vlasti.

    1977. U Bukureštu potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale Đerdap 2.

    1991. Boris Jeljcin zatražio ostavku predsednika SSSR-a Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.

    1992. U Južnoj i Severnoj Koreji stupili na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na Korejskom poluostrvu.

    1993. Od 1.500 putnika i članova posade feribota koji je potonuo u oluji pored obala Haitija spaseno njih 285.

    1997.
    U 93. godini umro kineski državnik Deng Sjaoping. Kao lider Kine od 1978, poveo zemlju u političke i privredne reforme. Povukao se 1990, ali do smrti imao presudan uticaj u postmaoističkoj Kini.

    1999. Ubijeni verski vođa iračkih šiita, ajatolah Mohamad Sadek al Sadr, i njegova dva sina.

    2002. Po ubistvu šest izraelskih vojnika izraelske snage napale sedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi. U napadu ubijeno 15 Palestinaca.

    2003. Međunarodni krivični sud za Ruandu osudio adventističkog sveštenika Elizafana Ntakirutinama na 10, a njegovog sina Žirarda na 25 godina zatvora za genocid i zločine protiv čovečnosti u toj zemlji. Prva presuda Tribunala nekom svešteniku.

    2003. U Nemačkoj na 15 godina zatvora osuđen Munir el Motasadeku, saučesnik u napadima u Njujorku 11. septembra 2001.

    2008. Kubanski predsednik Fidel Kastro, legenda kubanske revolucije i svetska politička figura, povukao se sa čelnih funkcija u zemlji na kojima je bio od 1959. godine. Kastro je iz zdravstvenih razloga bio odsutan iz javnosti od jula 2006. godine. Za šefa države izabran je njegov brat Raul Kastro.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  14. #884

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 20. februar





    1631. Nemački protestantski knezovi sklopili savez sa švedskim kraljem Gustavom II, Švedska ušla u Tridesetogodišnji rat.

    1707. Umro poslednji veliki mogul Indije Aurangzeb. 1658. zbacio oca, pogubio braću i uzurpirao presto. Osvojio Dekan, Kandahar i Kabul i nazvao se Alamgir, Osvajač Sveta. Podsticao umetnost i nauku, osnivao škole i fanatički širio islam, progoneći hinduizam. Njegovom smrću počelo slabljenje mogulske države.

    1790. Umro austrijski car Jozef II, najstariji sin Marije Terezije i njen suvladar od 1765. do 1780. Kao pobornik prosvećenog apsolutizma, sproveo značajne reforme, 1781. uveo državnu kontrolu nad papskim bulama i doneo Edikt o toleranciji, kojim je priznao slobodu veroispovesti u austrijskom carstvu.

    1809. Francuzi posle duže opsade zauzeli Saragosu, koja je odbila da Napoleonov brat Žozefa bude kralj Španije.

    1860. U Novom Sadu izašao prvi broj Danice, najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma, koji je pokrenuo i uređivao Đorđe Popović. Danica okupila stotinak srpskih pisaca, među njima Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića i Ljubu Nenadovića.

    1886. Rođen mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske, vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Streljan u staljinističkim čistkama u SSSR-u 1939, rehabilitovan po Staljinovoj smrti.

    1908. Umro pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Njegovo najznačajnije delo roman "Bakonja fra Brne".

    1920. Umro američki istraživač, admiral Robert Edvin Piri, prvi čovek koji je, u aprilu 1909, stigao na Severni pol. Ispitao najseverniji deo Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je ostrvo.

    1938. Šef diplomatije Velike Britanije Entoni Idn podneo ostavku u znak protesta zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena prema nemačkom diktatoru Adolfu Hitleru.

    1942. Japanci u Drugom svetskom ratu napali ostrvo Bali u holandskoj Istočnoj Indiji.

    1962. Posle uspešnih podorbitalnih letova s ljudskom posadom, SAD u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod Merkjuri-Atlas 6, kojim je prvi astronaut SAD Džon Glen tri puta obleteo oko Zemlje. Let trajao četiri sata, 55 minuta i 23 sekunde.

    1967. Predsednik Indonezije Ahmet Sukarno predao svu izvršnu vlast generalu Suhartu, zadržavši titulu predsednika.

    1979. U erupciji indonežanskog vulkana Sinira život izgubilo 175 ljudi.

    1985. U Irskoj, i pored žestokog protivljenja Rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.

    1986. Verski sukobi hindusa, muslimana i sika zahvatili Indiju, u tri indijske države zaveden policijski čas.

    1991. Usvajanjem amandmana 99 na Ustav, kojim je Slovenija definisana kao samostalna država, Skupština Slovenije pokrenula inicijativu za izdvajanje iz SFRJ.

    1991. Vlada Hrvatske podnela Saboru dopunu Ustava po kojoj u Hrvatskoj važe samo zakoni te republike, čime je suspendovan Ustav SFRJ.

    1996. Zetovi predsednika Iraka Sadama Huseina, general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel, vratili se s porodicama u Irak iz šestomesečnog izbeglištva u Jordanu. Husein ih pomilovao, ali su tri dana kasnije obojica ubijena.

    1999. Na Kosovu, na područjima Podujeva, Orahovca i Suve Reke, pojačani oružani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova.

    2000. Srpska policija tokom sedam dana privela 24 aktivista studentske organizacije Otpor zbog lepljenja plakata i ispisivanja grafita antirežimskog sadržaja. Hapšenje aktivista Otpora i onemogućavanje rada nezavisnih medija obeležili naredni period sve do izbora u septembru, na kojima je, pobedom Demokratske opozicije Srbije, srušen režim Slobodana Miloševića.

    2002. U najvećoj železničkoj nesreći u Egiptu poginula 373 putnika, 66 putnika povređeno, u požaru u vozu na liniji Kairo-Luksor.

    2003. U požaru koji je izbio na koncertu grupe Grejt vajt u jednom noćnom klubu u Vest Vorviku, na ostrvu Roud, SAD, poginulo 100, povređeno 200 osoba.

    2003. Komandant vazdušnih snaga Pakistana Mušaf ali Mir, njegova žena i 15 osoba poginuli kada se vojni avion "foker 27" srušio blizu Kohata, na severozapadu zemlje.

    2005. Vlada Izraela donela odluku o povlačenju iz pojasa Gaze i etapnom iseljavanju jevrejskih naselja, koja su u toj oblasti više od 37 godina.

    2006. U bečkoj palati Daun Kinski počeli dvodnevni razgovori predstavnika Beograda i Prištine o decentralizaciji vlasti na Kosovu. Time zvanično počeli direktni pregovori o statusu Kosova.

    2006. Umro je penzionisani nadbiskup Pol Marčinkus, bliski saradnik mnogih papa, čiji je dugogodišnji staž na čelu Vatikanske banke obeležen velikih finansijskim skandalima, misterioznim smrtima i kriminalom.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  15. #885

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 21. februar


    1437. U manastiru u Pertu, Škotska, ubijen škotski kralj Džejms I. Zaveru pripremili pripadnici visokog plemstva da bi sprečili kralja da učvrsti vlast i smanji njihov uticaj na vođenje državnih poslova.

    1513. Umro papa Julije II, zaštitnik umetnosti i umetnika. Tokom njegovog pontifikata, od 1503, papska država postala centar umetnosti i kulture. Po njegovoj narudžbi, Mikelanđelo oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael Santi njegove privatne odaje, a Bramante rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

    1613. Na ruski presto stupio Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov, koja je vladala Rusijom do 1917.

    1677. Umro holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu "Etika", izvršila značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvao gnev u teološkim krugovima, jevrejska zajednica ga 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova.

    1794. Rođen meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsednik Meksika nekoliko puta, od 1833. do 1855, kada je oboren u narodnom ustanku pod vođstvom liberala. Upamćen i po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kada je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo oko 200 branilaca tvrđave, među njima legendarnog Dejvija Kroketa.

    1866.
    Rođen nemački bakteriolog August fon Vaserman. Godine 1906. izumeo metodu za utvrđivanje sifilisa.

    1893. Rođen španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor tog instrumenta u XX veku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim delima.

    1911. Japan i SAD potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priliv japanskih radnika u SAD.

    1916. Nemačkim napadom počela bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija bitka u Prvom svetskom ratu. U bici, okončanoj 18. decembra, poginulo oko milion nemačkih i francuskih vojnika.

    1941. U avionskoj nesreći poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. dobio Nobelovu nagradu za medicinu, koju je podelio sa saradnikom Džonom Maklaudom.

    1943.
    Britanski kralj Džordž VI dodelio Rusima odlikovanje Mač časti, za odbranu Staljingrada u Drugom svetskom ratu.

    1947.
    Američki izumitelj Edvin Herbert Lend u Njujorku demonstrirao prvu instant-kameru, polaroid.

    1958. Gamal Abdel Naser izabran za prvog predsednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

    1965. Tokom govora na skupu Afro-američke organizacije jedinstva, u Njujorku ubijen borac za građanska prava i vođa crnaca SAD Malkolm X.

    1972.
    Ričard Nikson doputovao u Peking kao prvi predsednik SAD u poseti Narodnoj Republici Kini. Počela normalizacija odnosa Kina-SAD i otvoren put za prijem Kine u Ujedinjene nacije i njeno stalno mesto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija.

    1974. U Skupštini SFRJ proglašen novi ustav, kojim su definisani promena u odnosima Federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina konstitutivni elementi federacije, čime je njihova veza sa Srbijom svedena na minimum.

    1983. U etničkim nemirima posle izbora u indijskoj državi Asam poginulo više od 800 ljudi.

    1991. Umrla engleska balerina Margot Fontejn, jedna od najvećih balerina XX veka. Sa izvanrednim uspehom širom sveta interpretirala glavne uloge u baletima "Žizela", "Labudovo jezero", "Začarana lepotica", "Žar ptica". Gostovala i u Beogradu, 1954.

    1992. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija doneo Rezoluciju 743, o upućivanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u SFRJ, s mandatom od 12 meseci. Komandni punkt 14.000 Plavih šlemova smešten u Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine.

    1997. Pristalice i simpatizeri srpske koalicije Zajedno, koji su gotovo tri meseca protestovali širom Srbije zbog poništavanja rezultata lokalnih izbora, okupili se u Beogradu da proslave konstituisanje Skupštine grada, prve posle Drugog svetskog rata u kojoj na vlasti nisu bili komunisti. Zvezda petokraka, simbol komunizma, skinuta sa kupole Skupštine grada. Za gradonačelnika izabran lider Demokratske stranke Zoran Đinđić.

    2001. U Kandaharu, sedištu talibana, više od 1.000 ljudi prisustvovalo javnom izvršenju smrtne kazne vešanjem nad dve žene optužene za prostituciju.

    2002. Predsednik SAD Džordž Buš doputovao u zvaničnu posetu Kini, prvu posetu nekog predsednika SAD Kini posle 30 godina.

    2007.
    U Beču su počeli finalni pregovori Beograda i Prištine o predlogu specijalnog izaslanika UN za status Kosova Martija Ahtisarija, koji su trajali do 2. marta, i na njima nije došlo do približavanja stavova o statusu Kosova. I poslednja runda pregovora, 10. marta u Beču, takođe je završena bez dogovora.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

Strana 59 od 98 PrvaPrva ... 949575859606169 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •