Dogodilo se na današnji dan - Strana 67
Strana 67 od 98 PrvaPrva ... 1757656667686977 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 991 do 1,005 od ukupno 1456
  1. #991

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 19. jun





    1566. Rođen je kralj Džejms I Stjuart koji je kao Džejms VI nasledio škotsku krunu 1567. godine, nakon abdikacije majke Marije Stjuart. Nakon smrti engleske kraljice Elizabete 1603, postao je kralj Engleske i tako pod svojom vlašću sjedinio krune Engleske, Irske i Škotske.

    1623. Rođen je francuski matematičar, fizičar i filozof Blez Paskal. Konstruisao je jedan od prvih kalkulatora i značajno doprineo razvoju matematičkih teorija, posebno teorije verovatnoće.

    1846. Prva bejzbol utakmica sa uspostavljenim pravilima odigrana je u Nju Džersiju.

    1862. Američki Kongres zabranio je ropstvo na teritoriji SAD.

    1867. Republikanci, sledbenici Pabla Huaresa pogubili su Maksimilijana I Habsburga, koga je Luj Napoleon III proglasio 1864. za cara Meksika.

    1885. U Njujork je stigla Statua slobode, poklon Francuske.

    1885. Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, direktor Opere u Beogradu i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije ("Ohridska legenda", "Vranjanska svita", "Rapsodija").

    1886. Rođen je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata ("Portret devojke", "Kupačica", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice").

    1897. Umro je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot , kojem su 1880. zakupci imanja kojim je upravljao odbili saradnju. Takav vid otpora kasnije je nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.

    1906. Rođen je britanski fiziolog i biohemičar ruskog porekla Ernst Boris Čejn. Sa Aleksandrom Flemingom i Hauardom Volterom Florijem 1945. podelio je Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće penicilina.

    1908. Dolaskom broda "Kasato Maru" u luku Santos sa 168 japanskih porodica počela je imigracija Japanaca u Brazil.

    1937. Umro je škotski pisac Džejms Metju Beri, autor priča o Petru Panu.

    1944. Američke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele ostrvo Sajpan u Pacifiku na kojem su Japanci imali jednu od najvećih vojno-pomorskih baza.

    1947. Rođen je indijski pisac Salman Ruždi, koga je iranski verski vođa ajatolah Homeini osudio na smrt 1989. zbog uvrede islama u knjizi "Satanski stihovi". Ruždi je od tada do 2000. kada se seli u Njujork, živeo u Velikoj Britaniji pod zaštitom Skotland Jarda.

    1953. Džulijus i Etel Rozenberg, osuđeni za špijunažu u korist SSSR-a, pogubljeni su na električnoj stolici u američkom zatvoru Sing-Sing.

    1961. Kuvajt, koji je bio pod protektoratom Velike Britanije od 1899, stekao je punu nezavisnost.

    1961. Otkrivanjem natpisa sa imenom Pontija Pilata na iskopini rimskog hrama u Cezariji (Izrael), prvi put je pronađen dokaz da je on postojao.

    1965. General Huari Bumedijen zbacio je vojnim udarom sa vlasti predsednika Alžira Ahmeda Ben Belu.

    1970. Sovjetski vasionski brod "Sojuz-9" postigao je novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.

    1975. Generalni sekretar UN Kurt Valdhajm otvorio je u Meksiko Sitiju prvu svetsku konferenciju o položaju žene.

    1987. U eksploziji u garaži robne kuće u Barseloni poginulo je 12 i ranjeno više od 30 ljudi. Odgovornost je preuzela baskijska separatistička organizacija ETA.

    1988. U indijskom gradu Kurukšetra poginulo je 15, a ranjeno 25 ljudi u eksploziji bombe koju su postavili Siki ekstremisti.

    1993. Umro je engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. ("Obredi plovidbe" "Gospodar muva", "Slobodan pad").

    1995. Čečenski pobunjenici oslobodili su 1.500 talaca, koje su držali šest dana, i napustili bolnicu u gradu Buđenovsk na jugu Rusije, nakon što je sa ruskim vlastima dogovoren prekid vatre i nastavak mirovnih pregovora o Čečeniji.

    1999. U Prištini na zgradi komande Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije podignuta je zastava UN, nakon što se Vojska Jugoslavije povukla, a mirovne snage UN preuzele kontrolu nad Kosovom.

    2000. Britanski carinici otkrili su u luci Dover u kamionu hladnjači 58 leševa Kineza, ilegalnih emigranata.

    2003. Turski parlament je usvojio paket reformi na planu ljudskih prava, poslednji u nizu zakona koji bi trebalo da poboljšaju šanse Turske za ulazak u Evropsku uniju.

    2004. Saudijska Arabija je saopštila da je u sukobu bezbednosnih snaga i terorista ubijen Abdulaziz al-Mokrin, koga su smatrali vođom al-Kaide u toj državi, kao i još trojica njegovih pomagača. Do sukoba je došlo nekoliko sati nakon što su teroristi na svoj Internet sajt postavili fotografiju odsečene glave kidnapovanog američkog inženjera Pola M. Džonsona Juniora.

    2006. Episkopalna crkva u SAD izabrala je na čelo crkve, po prvi put u istoriji Anglikanske crkve, ženu biskupa Ketrin Džeferts Skori.

    2007. Kanadska čarter avio-kompanija "Skajservis erlajnz" obavila je prvi let iz Toronta do Beograda, čime je nakon 15 godina prekida uspostavljena direktna avionska linija između Srbije i Kanade.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #992

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 22. jun





    1533 - Turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisao je sa Austrijom ugovor o miru, nakon drugog neuspešnog pohoda na Beč.

    1535 - Mesec dana nakon što ga je papa proizveo u kardinala, u Londonu je pogubljen Džon Fišer. On je odbio da prizna kralja Henrija VIII za poglavara novoformirane Engleske crkve.

    1757 - Rođen je britanski istraživač Džordž Vankuver, koji je plovio sa kapetanom Kukom 1772. i 1776. i istraživao Australiju, Vankuver i Island. Posebno su značajna njegova istraživanja pacifičke obale Severne Amerike. Po njemu su dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.

    1805 - U Đenovi je rođen italijanski političar i revolucionar Đuzepe Macini, jedna od najznačajnijih ličnosti u pokretu za oslobođjenje i ujedinjenje Italije.

    1815 - Nakon poraza kod Vaterloa Napoleon Bonaparta abdicirao je drugi i poslednji put.

    1826 - U Panami je, na inicijativu južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara, održan Panamerički kongres čiji je cilj bio ujedinjenje južnoameričkih republika.

    1826 - Rodjen je Bogoboj Atanacković, pisac ranog srpskogromantizma, pobornik reformi Vuka Karadžića i jedan od obnovitelja srpske proze
    nakon oslobadjanja Srbije od turske vlasti ("Dva idola", "Bunjevka", "Darak", "Srpkinja").

    1874 - Uspostavljena je prva telegrafska veza Brazila i Evrope.

    1894 - Afrička država Dahomej (Benin) je postala francuskakolonija.

    1898 - Rodjen je nemački pisac Erih Marija Remark. Postao je poznat po antimilitarističkom romanu "Na zapadu ništa novo", koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Nemačkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast.

    1906 - Rodjen je američki filmski scenarista, producent irežiser austrijskog porekla Bili Vajlder. Dobitnik je nekoliko Oskara i nagrada na festivalima u Kanu i Veneciji ("Bulevar sumraka", "Sabrina", "Ljubav popodne", "Svedok optužbe").

    1914 - Srpski kralj Petar Karadjordjević povukao se s vlasti, a kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar, koji je
    1. decembra 1918. postao regent Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon smrti oca 1921. kralj.

    1940 - Francuska je u Drugom svetskom ratu potpisala kapitulacijuu Konpjenju, mestu u kojem je francuski maršal Foš 1918. godine
    primio kapitulaciju Nemačke posle Prvog svetskog rata; general De Gol sastavio je u Londonu vladu Slobodne Francuske.

    1941
    - Počela je operacija "Barbarosa" u Drugom svetskom ratu u kojoj su Hitlerove trupe sa više od 150 divizija napale SSSR duž cele
    granične linije izmedju Baltičkog i Crnog mora; Italija i Rumunija su objavile rat SSSR-u.

    1941 - Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas u kojem je pozvao narode Jugoslavije na ustanak protiv
    nemačke okupacije.

    1965 - Japan i Južna Koreja potpisali su u Tokiju sporazumo uspostavljanju diplomatskih odnosa.

    1969 - Umrla je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland, koja se kao devojčica proslavila ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza" za koju je dobila Oskara.

    1987 - Umro je američki filmski glumac i igrač Fred Aster, koji se proslavio u holivudskim muzičkim filmovima sa partnerkom Džindžer Rodžers.

    1994 - Predstavnici Rusije potpisali su u sedištu NATO u Briselu program ove vojne alijanse "Partnerstvo za mir".

    2000 - Američka svemirska letelica "Marsov osmatrač" otkrila je naznake o postojanju vode na Marsu.

    2001 - Nemačka je počela isplatu ratne odštete ljudima koje jenacistička vlast tokom Drugog svetskog rata držala na prinudnom radu.

    2001 - Ustavni sud Turske zabranio je rad glavnoj opozicionoj proislamskoj Partiji vrline, koja je u parlamentu imala 102
    poslanika, zbog njene anti-sekularne aktivnosti. Mesec dana kasnije polovina poslanika te partije osnovala je novu stranku pod nazivom
    "Saadet".

    2003 - U okviru druge svoje posete Bosni i Hercegovini poglavar Rimokatoličke crkve Jovan Pavle Drugi po prvi put je posetio Republiku Srpsku.

    2005 - Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 bivših nacista SS oficira na doživotni zatvor zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mesta Sant'Ana di Stacema. To je bio jedan od najstrašnijih masakara u Italiji tokom II svetskog rata.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  3. #993

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 24. jun




    79. Umro je rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavija. Za njegove vladavine izgrađen je amfitetar Koloseum u Rimu, najveća građevina te vrste u Rimskom carstvu.

    1497. Engleski moreplovac Džon Kebot otkrio je Kanadu i proglasio Severnu Ameriku posedom Velike Britanije.

    1509. Henri VIII, drugi monarh iz dinastije Tjudor, krunisan je za kralja Engleske. Tokom vladavine raskinuo je sa Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.

    1519. Umrla je Lukrecija Bordžija, vojvotkinja od Ferare, kćerka pape Aleksandra VI, mecena umetnika i naučnika u vreme italijanske renesanse.

    1529. Sklapanjem mira u Kapelu završen je rat između protestanata i katolika u Švajcarskoj.

    1793. U Francuskoj je usvojen prvi republikanski ustav kojim je izvršna vlast podređena skupštini.

    1798. Turci su u Beogradskoj tvrđavi pogubili grčkog pisca i patriotu Fereosa Konstantinosa Rigasa, poznatog kao Riga od Fere, i još sedam njegovih sledbenika. Rigas je bio osnivač i vođa tajnog društva koje se borilo za oslobođenje Grčke od turske vlasti.

    1812. Trupe Napoleona Bonaparte (611.000 vojnika) prešle su reku Njemen i ušle na teritoriju Rusije.

    1821. Simon Bolivar je sa 8.000 južnoameričkih rodoljuba pobedio 4.000 španskih rojalista u bici kod Karaboboa i oslobodio Venecuelu od španske vlasti.

    1822. Formirano je prvo beogradsko obščestvo (opština). Obščestvo je biralo varoškog kneza, a knez Miloš Obrenović je imenovao policajce i kmetove.

    1859. Napoleon III je potukao Austrijance u bici kod Solferina u Lombardiji. Švajcarac Žan-Anri Dinan, koji je tada organizovao pomoć za hiljade ranjenika, osnovao je 1864. Crveni krst.

    1886. Umro je ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski. Njegovo delo (oko 50 pozorišnih komada) predstavlja celu epohu u razvoju ruskog pozorišta i čini osnovu klasičnog ruskog dramskog repertoara ("Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mesto", "Bez krivice krivi", "Devojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok").

    1894. Italijanski anarhista Santo Kaserio ubio je u Lionu predsednika Francuske Mari-Fransoa Sadi Karnoa.

    1901. U Parizu je otvorena prva izložba 19-godišnjeg španskog slikara Pabla Pikasa, koja je oduševila likovne kritičare.

    1908. Umro je američki državnik Stiven Grover Klivlend, predsednik SAD dva puta (1885-89. i 1893-97). Njegovim izborom 1885. Demokratska stranka je prvi put došla na vlast nakon građanskog rata.

    1911. Rođen je argentinski automobilski as Huan Fanđo, petostruki svetski šampion u "Formuli 1".

    1912. Na Olimpijske igre u Stokholmu otputovala je prva srpska olimpijska ekipa - atletičari Dušan Milošević i Dragutin Tomašević. Time je ozvaničeno članstvo Srbije u Međunarodnom olimpijskom komitetu, čiji je član postao Svetomir Đukić.

    1916. Počela je bitka na reci Somi u Prvom svetskom ratu. Nakon pet meseci, koliko su trajale borbe, snage Antante osvojile su oko 200 kvadratnih kilometara teritorije, uz gubitke preko milion ljudi na obe strane.

    1930. Rođen je francuski filmski režiser Klod Šabrol, predstavnik "novog talasa" francuskog filma ("Naivne devojke", "Dvostruki obrtaj", "Raskid").

    1947. Jedan američki pilot izjavio je da je na nebu video neobičan predmet koji je opisao kao "tanjir koji leti kroz vodu". Posle ovog događaja počeo je da se koristi termin "leteći tanjir".

    1948. U pokušaju da spreče obnavljanje nemačke države na prostoru koji su držali zapadni saveznici, sovjetske trupe su počele blokadu Zapadnog Berlina zaustavljanjem drumskog i železničkog saobraćaja prema tom gradu. Tokom 300 dana, koliko je blokada trajala, grad je snabdevan preko vazdušnog mosta.

    1960. Jugoslavija, Grčka i Turska su raspustile Balkanski savez, zasnovan na Ugovoru o savezu, političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći zaključenom na Bledu 8. avgusta 1954.

    1973. Najstariji svetski državnik Emon de Valera dao je, u 90. godini, ostavku na funkciju predsednika Irske, na kojoj je bio od 1959.

    1975. U blizini njujorškog aerodroma "Kenedi" srušio se avion "Boing 727" američke kompanije "Istern erlajnz". Poginulo je 113 osoba od 124 osobe, koliko ih je bilo u letelici.

    1986. Umro je srpski pisac Miroslav Antić, autor "Plavog čuperka", jedne od najpopularnijih zbirki dečjih pesama u novijoj srpskoj književnosti.

    1989. Smenjen je generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang, jer se protivio upotrebi sile protiv studenata na trgu Tjenanmen 4. juna. Na njegovo mesto izabran je Džijang Cemin.
    2001. Jugoslovenska vaterpolo reprezentacija postala je šampion Evrope.

    2001. U operacijama ruskih snaga bezbednosti u Čečeniji ubijen je vođa čečenskih pobunjenika Arbi Barajev.

    2001. Slobodan Milošević osudio je Uredbu Vlade SRJ koja omogućava njegovo izručenje Haškom tribunalu i nazvao je "pravnim divljaštvom bez presedana".

    2002. Predsednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica smenio je načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije generala Nebojšu Pavkovića, koji je na toj dužnosti zadržan skoro dve godine posle pada režima u Srbiji u oktobru 2000.

    2002. U železničkoj nesreći u Tanzaniji na liniji Dar es Salam - Kigoma poginula je 281 osoba.

    2003. Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u London u četvorodnevnu posetu Velikoj Britaniji, gde je bio zvanični gost Bakingemske palate. Putin je prvi ruski lider koji je došao u posetu Kraljevstvu posle 1874, kada je na dvoru bio ruski car Aleksandar Drugi. Britanski dvor je držao zamrznute odnose sa Moskvom u znak protesta što su boljševici 1918. ubili ruskog cara Nikolaja Drugog.

    2004. U napadima pobunjenika na lokalne bezbednosne snage u pet gradova u Iraku poginulo je više od 100, a povređeno preko 320 osoba.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #994

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 26. jun





    1541. U borbi za vlast španskih konkistadora, u Limi je ubijen osvajač Perua i osnivač grada Lime (1535) Fransisko Pisaro.

    1690. U Beogradu, na Kalemegdanu, održan je veliki srpski narodno-crkveni sabor na kojem je odlučeno da se prihvati poziv austrijskog cara Leopolda na zajedničku borbu protiv Turaka, ali sa teritorije Ugarske.

    1810. Umro je francuski pronalazač Žozef-Mišel Mongolfje, koji je s bratom Žakom Etjenom 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

    1836. Umro je francuski oficir Klod-Žozef Ruže de Lil, koji je 1792. napisao reči i komponovao francusku himnu "Marseljeza".

    1843. Hongkong je proglašen britanskom kraljevskom kolonijom, sa Henrijem Potindžerom kao prvim guvernerom.

    1856. Umro je nemački filozof Maks Štirner, pobornik i teoretičar anarhizma. Njegovo glavno delo, "Jedini i njegova svojina" (1845), izazvalo je oštre polemike i jedno vreme je bilo zabranjeno.

    1858. Potpisivanjem mirovnog ugovora u Tjencinu završen je britansko-kineski rat. Kina se ugovorom obavezala da otvori nove luke za evropsku trgovinu i da legalizuje uvoz opijuma.

    1869. Rođen je srpski geolog i paleontolog ruskog porekla Vladimir Dimitrijevič Laskarev, jedan od najboljih poznavalaca tercijara i kvartara. Bavio se istraživanjem neogena i kvartara i fosilne faune u Srbiji.

    1867. Sa Beogradske tvrđave je skinuta turska zastava, koja se četiri veka vijorila nad gradom. Tri meseca ranije, Turci su predali ključeve Beograda knezu Mihailu Obrenoviću, ali je na Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala turska zastava.

    1877. U oslobodilačkom ratu Srbije i Crne Gore protiv Turske (1876-78 ) Crnogorci su kod Spuža potukli tursku vojsku koju je predvodio zapovednik Skadra Sulejman-paša.

    1881. Srpski knez Milan Obrenović zaključio je sa Austro-Ugarskom Tajnu konvenciju kojom se Srbija obavezala da će prestati sa agitacijom u Bosni i Hercegovini i da neće zaključiti nijedan međunarodni sporazum suprotan interesima Beča. Za uzvrat je dobio podršku u proglašenju kraljevine i nezavisnost Srpske pravoslavne crkve od Carigradske patrijaršije.

    1892. Rođena je američka književnica Perl Bak, koja je u svojim romanima opisala život u Kini, gde je odrasla kao kćerka misionara ("Paviljon žena", "Dobra zemlja", "Istok-Zapad"). Nobelovu nagradu za književnost dobila je 1938. godine.

    1898. Rođen je nemački konstruktor aviona i industrijalac Vilhelm Meseršmit, koji je napravio prvi avion na svetu sa brzinom od 1.000 kilometara na sat (1941).

    1905. Umro je srpski pisac Janko Veselinović, autor romana "Hajduk Stanko", sa tematikom iz Prvog srpskog ustanka, i pripovedaka i romana o seoskom životu ("Slike iz seoskog života", "Seljanka").

    1906. U francuskom gradu Le Manu održana je prva automobilska Gran pri trka.

    1917. Na Solunskom polju su streljani generalštabni pukovnik srpske vojske Dragutin Dimitrijević Apis i majori Ljubo Vulović i Rade Malobabić, koji su pred vojnim sudom osuđeni na kaznu smrti zbog navodnog planiranja atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića.

    1941. - Finska se pridružila Nemačkoj u Drugom svetskom ratu i objavila rat SSSR-u u kojem je učestvovala tri godine.

    1945. U San Francisku su predstavnici 50 zemalja, uključujući Jugoslaviju, potpisali Povelju o osnivanju UN, koja je stupila na snagu 24. oktobra.

    1960. Bivša francuska kolonija Madagaskar stekla je nezavisnost kao Malgaška Republika; britanski protektorat Somalilend postao je nezavisna država, a 1. jula se ujedinio s Italijanskom Somalijom pod nazivom Somalija.

    1970. Aleksandar Dubček, lider čehoslovačkog reformističkog pokreta ("Praško proleće"), isključen je iz Komunističke partije Čehoslovačke.

    1977. Afrička država Džibuti stekla je nezavisnost posle 117 godina francuske vladavine.

    1977. Američki pevač Elvis Prisli održao je svoj poslednji koncert u Indijanapolisu. Umro je dva meseca kasnije.

    1992. Tokom rata u Bosni generalni sekretar UN Butros Butros Gali pozvao je bosanske Srbe da u roku od 48 sati zaustave ofanzivu na Sarajevo, a bosanske Muslimane da deblokiraju sarajevski aerodrom.

    2000. Naučnici iz 18 zemalja dekodirali su 85 odsto ljudskog genoma, čime je otvorena nova era u ljudskoj medicini. U naučnim krugovima u svetu ocenjeno je da dešifrovanje ljudskog genoma predstavlja najveće otkriće u istoriji čovečanstva.

    2001. Predstavnici sedam zemalja Balkana (SRJ, BiH, Albanije Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Rumunije) potpisali su, u okviru Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, Memorandum o razumevanju o slobodnoj trgovini. BiH, SRJ i Hrvatska potpisale su sporazum kojim se obavezuju da reše problem 1,2 miliona izbeglih i raseljenih lica tokom ratova u bivšoj SFRJ (1991-95).

    2004. Posle 14 godina prekida, u hrvatski grad Split stigao je prvi voz iz Beograda.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  5. #995

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 27. jun






    1693. Džon Danton u Londonu objavio prvi ženski časopis, Lejdis Merkuri.

    1743. U Ratu za austrijsko nasleđe britanski kralj Džordž II kod Detingena porazio Francuze kao poslednji vladar Velike Britanije koji je predvodio trupe u bici.

    1801. Britanske i turske trupe porazile Francuze i zauzele Kairo.

    1829. Umro engleski hemičar Džejms Smitson. Njegovim zaveštanjem 1846. osnovan institut Smitsonijan, jedna od najvećih institucija u svetu koja se bavi popularizacijom nauke i kulture.

    1838. Rođen indijski pisac Bankim Čandra Čaterdži, prvi značajniji autor koji je pisao na bengalskom jeziku.

    1844. Džozef Smit, američki verski reformator i osnivač mormonske crkve, linčovan u zatvoru u državi Ilionis.

    1846. Rođen irski političar Čarls Stjuart Parnel, lider nacionalnog pokreta i jedan od osnivača irske Lige za zemlju.

    1905. Pobunjeni ruski mornari preuzeli krstaricu Potemkin u Crnom moru. Prvi masovan izliv nezadovoljstva u ruskoj carskoj armiji tokom revolucije, od 1905. do 1907.

    1908. U Crnoj Gori završeno suđenje zaverenicima protiv knjaza Nikole I Petrovića, "bombaška afera". Od 52 optužena četvorica osuđena na smrt, ostali na tri do 20 godina zatvora.

    1932. U Sijamu, na Tajlandu, posle državnog udara proglašen Ustav i uspostavljena Ustavna monarhija.

    1943. Avioni SAD u Drugom svetskom ratu bombardovali grčku prestonicu Atinu, pod nemačkom okupacijom.

    1944. Savezničke snage u Drugom svetskom ratu zauzele francuski grad Šerbur, važnu luku na Lamanšu.

    1946. Ministri spoljnih poslova SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske odlučili da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva,
    uključujući Rodos, pod italijanskom upravom do kapitulacije Italije 1943, a potom pod nemačkom okupacijom do 1945. Odluka potvrđena mirovnim ugovorom u Parizu 10. februara 1947.

    1950. U Jugoslaviji donet Zakon o radničkom upravljanju privredom, koji se smatra početkom Samoupravnog modela, po kom se jugoslovenski socijalizam razlikovao od sovjetskog modela.

    1954. U Obninsku, blizu Moskve, puštena u rad prva nuklearna elektrana u svetu.

    1976. Palestinski teroristi u Grčkoj oteli avion Er Fransa s 246 putnika i 12 članova posade i potom odleteli u Entebe, Uganda. Taoci oslobođeni akcijom izraelskih komandosa 4. jula.

    1976. General Antonio Ramaljo Janeš izabran za predsednika Portugala na prvim predsedničkim izborima posle poluvekovne fašističke diktature Antonija de Oliveire Salazara.

    1986. Međunarodni sud u Hagu presudio da su SAD prekršile međunarodno pravo pomažući pobunjenike u Nikaragvi.

    1989. Umro Džuls Alfred Ejer, jedan od najpoznatijih i najuticajnijih engleskih filozofa novijeg doba.

    1990. Građanski rat u Nikaragvi okončan ceremonijalnom predajom oružja kontrarevolucionarnog pokreta predsednici Violeti Barios de Čamoro.

    1991. Dva dana pošto je Slovenija proglasila nezavisnost, Jugoslovenska narodna armija zaposela granične prelaze prema Italiji, Mađarskoj i Austriji. Počeo šestodnevni rat s jedinicama slovenačke Teritorijalne odbrane. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo 49 osoba, među njima najviše regruta JNA.

    1993. SAD krstarećim raketama tomahavk napale sedište iračke obaveštajne službe u Bagdadu. Ispaljene 23 rakete.

    1997. Predsednik Tadžikistana Imomali Rahmonov i vođa islamista Said Abdulo Nuri potpisali mirovni ugovor o okončanju četvorogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.

    1997. Na konferenciji u Briselu predstavnici 95 zemalja saglasili se o zabrani upotrebe nagaznih mina.

    1999. U cilju okončanja sedmogodišnjeg nasilja, tokom kog je ubijeno oko 100.000 ljudi, Vlada Alžira, na inicijativu predsednika Abdelaziza Buteflika, odobrila nacrt zakona o amnestiji muslimanskih ekstremista.

    1999. U 80. godini umro bivši lider grčke vojne hunte Georgos Papadopulos. Na hiljade Grka bilo uhapšeno i podvrgnuto torturi tokom vladavine hunte, od 1967. do 1973.

    2000. Na sastanku u glavnom gradu Poljske predstavnici 106 zemalja usvojili Varšavsku deklaraciju o perspektivama razvoja demokratskog poretka u svetu. Konferencija održana na inicijativu Poljske i SAD, a poziv nije upućen Kini, Burmi, Iraku, Jugoslaviji i još nekim zemljama, u kojima se, prema oceni organizatora, ne poštuju ljudska prava. Jugoslavija pristupila Varšavskoj deklaraciju 2001, posle pada režima Slobodana Miloševića.

    2000. Ujedinjene nacije objavile da je sida usmrtila 19 miliona ljudi u svetu, procenjujući da će od iste bolesti umreti polovina tinejdžera najsiromašnijih afričkih zemalja.

    2001. Više od milion ljudi okupilo se da čuje govor pape Jovana Pavla II na kraju njegove petodnevne posete Ukrajini.

    2002. Umro basista legendarne britanske rok grupe The Who Džon Entvisl.

    2004. Za predsednika Srbije izabran lider Demokratske stranke Boris Tadić.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #996

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 28. jun




    1098. Krstaši u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.

    1389. U bici na Kosovu polju Turci pobedili srpsku vojsku i obezbedili dalji prodor na Balkan. Srbija postala turska vazalna država, osvajanje završeno 1459, kada su Turci zauzeli utvrđeni grad Smederevo.

    1491. Rođen engleski kralj Henri VIII. Tokom vladavine, od 1509, proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku. Sukobio se s papom zbog njegovog odbijanja da poništi Henrijev brak s jednom od šest žena i proglasio se za poglavara nove, Anglikanske crkve.

    1577. Rođen flamanski slikar Peter Paul Rubens. Njegove velike kompozicije smatraju se najvišim dometom flamanskog baroknog slikarstva i autentičnim izrazom baroknog duha.

    1629.
    Mirom u Aleu okončana pobuna protestanata u Francuskoj, ali nastavljeni progoni protestanata, kulminirali u Vartolomejskoj noći, 1572, kada je po naređenju Katarine Mediči ubijeno njih više od 20.000. Punu ravnopravnost s katolicima protestanti stekli posle Francuske revolucije.

    1712. U Ženevi rođen francuski filozof Žan-Žak Ruso. Njegovo delo uticalo na Francusku revoluciju i na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka.

    1867. Rođen italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najzačajnijih dramskih pisaca XX veka.

    1873. Rođen francuski hirurg i biolog Aleksis Karel. Njegovo delo imalo značajnu ulogu u razvoju metoda transplantacije tkiva. Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1912.

    1874.
    Umro srpski političar Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsednik vlade Kneževine Srbije. Njegovo delo "Načertanije", 1844, prvi nacionalni program Srbije po oslobođenju od turske vlasti i temelj srpske spoljne politike do Prvog svetskog rata.

    1902. SAD od Francuske za 40 miliona dolara kupile koncesiju za gradnju Panamskog kanala.

    1914. Pripadnik organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip u Sarajevu ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. Povod za izbijanje Prvog svetskog rata.

    1919. Potpisan Versajski mirovni ugovor Nemačke i saveznika, čime je formalno završen Prvi svetski rat.

    1921. Donet Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova država proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom, s dinastijom Karađorđević.

    1948. Na sastanku u Bukureštu, Komunistička partija Jugoslavije isključena iz Informacionog biroa komunističkih
    partija. Formalan raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva, koje su usledile, trajale do 1955.

    1950. Amerikanci su pobedili Engleze 1:0 na Svetskom fudbalskom kupu u Brazilu.

    1950. Pušten u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan autoputom bratstva i jedinstva. U izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.

    1956. U poljskom gradu Poznanju ugušena pobuna radnika, uz mnogo žrtava. Jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.

    1960. Osnovan Univerzitet u Novom Sadu.

    1976. Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu posle 160 godina stekla nezavisnost od Velike Britanije.

    1977. Umro srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva.

    1981. U eksploziji bombe u sedištu Islamske republikanske partije poginule 74 osobe, među njima lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana, ajatolah Mohamed Hosein Behešti.

    1989. Na Gazimestanu, na Kosovu, obeležena 600-godišnjica Kosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kom je prisustvovalo oko milion ljudi, bio govor predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Počeo uspon tog srpskog političara.

    1992. U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije, u Beogradu, ispred zgrade Skupštine Jugoslavije, počeo Vidovdanski sabor. Učesnici dotad najvećeg opozicionog skupa u Srbiji, koji je trajao neprekidno osam dana, zahtevali ostavku predsednika Srbije Slobodana Miloševića, raspuštanje Skupštine i formiranje vlade nacionalnog spasa.

    1997. Kubanski i argentinski forenzičari našli šest kostura blizu bolivijskog grada Valgranda. Kasnije utvrđeno da su među njima ostaci Ernesta Čea Gevare.

    2001. Bivši predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević izručen Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države predat međunarodnom sudu. Milošević 27. maja 1999. optužen za zločine protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj i BiH i sukoba na Kosovu 1999.

    2001.
    Umro američki filmski i pozorišni glumac Džek Lemon, jedan od najpopularnijih američkih komičara, dobitnik dva Oskara i nagrade Američkog instituta za film za životno delo.

    2003. Meksiko Španiji izručio bivšeg argentinskog pomorskog oficira Rikarda Miguela Kavalja, optuženog za genocid i terorizam tokom rata vođenog u vreme vladavine vojne hunte, od 1976. do 1983. protiv oponenata, u kome je ubijeno ili nestalo oko 30.000 ljudi.

    2004. SAD predale vlast Iračanima, dva dana pre roka i sedam meseci pre izbora. Lideri privremenih iračkih vlasti položili zakletvu.

    2006. Crna Gora je postala 192. država članica Ujedinjenih nacija.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #997

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 29. jun




    1613. Londonsko pozorište "Glob" izgorelo je u požaru tokom prve predstave Šekspirovog (Shakespeare) komada "Henri VIII".

    1798. Rođen je italijanski pisac Đakomo Leopardi, najveći lirski pesnik italijanskog romantizma i jedan od najznačajnijih u evropskoj poeziji 19. veka ("Silviji", Ljubav i smrt", "Zibaldon", dnevnik "Misli").

    1855. U Londonu je izašao prvi broj lista "Dejli telegraf".

    1864. Samjuel Krauter postao je biskup u Nigeriji, prvi crnac biskup Engleske crkve.

    1869. Proglašen je Namesnički ustav koji je kneževinu Srbiju uveo u doba ustavnosti. Prvi put u istoriji Srbije skupština je postala zakonodavni organ, mada, sa ograničenim pravima.

    1873. U Stričićima, u Bosanskoj krajini, rođen je pisac Petar Kočić, autor satira "Jazavac pred sudom" i "Sudanija".

    1880. Francuska je anektirala pacifičko ostrvo Otaheite, koje je od 1842. bilo francuski protektorat.

    1882. U Beogradu je pušten u rad prvi savremeni vodovod koji je napravljen prema projektu nemačkog inženjera Oskara Smrekara. Iz pet dubokih bunara grad je dobijao oko 65 litara vode u sekundi.

    1886. Rođen je francuski državnik Rober Šuman, premijer (1947-1948 ). Na njegov predlog ("Šumanov plan") osnovana je 1952. Evropska zajednica za ugalj i čelik, iz koje je kasnije nastala Evropska unija.

    1900. Rođen je francuski pisac Antoan Mari Rože de Sent Egziperi, autor bestselera "Mali princ", jednog od najlepših dečjih romana u svetskoj književnosti. Nestao je u julu 1944. nad Mediteranom kao pilot savezničkog aviona u Drugom svetskom ratu.

    1914. Rođen je češki kompozitor Rafael Kubelik, dirigent Češke filharmonije. Emigrirao je 1948. i karijeru nastavio u SAD kao dirigent simfonijskog orkestra u Čikagu (1950), potom u Londonu kao direktor Kovent Gardena.

    1922. Rođen je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najvećih pesnika srpske književnosti u drugoj polovini 20. veka. ("Kora", "Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Uspravna zemlja", "Vučja so", "Živo meso", "Kuća nasred druma").

    1939. Sletanjem aviona "Diksi kliper" na aerodrom u Lisabonu obavljen je prvi komercijalni let iz SAD u Evropu.

    1941. U Švajcarskoj je umro poljski državnik, pijanista i kompozitor, Ignac Jan Paderevski, učesnik u akcijama za nezavisnost Poljske tokom Prvog svetskog rata, premijer i šef diplomatije (1919-1921).

    1949. Južna Afrika je politiku aparthejda proglasila državnom doktrinom.

    1974. Izabela Peron je zamenila obolelog muža Huana Perona na mestu predsednika Argentine.

    1980. Vigdis Finbogadotir izabrana je za predsednika Islanda. To je bilo prvi put da je za šefa države u Evropi izabrana žena na neposrednim izborima.

    1992. Snage bosanskih Srba napustile su sarajevski aerodrom "Butmir" nakon dvomesečne opsade i predale ga pod kontrolu mirovnih trupa UN (UNPROFOR). Time je omogućeno dostavljanje humanitarne pomoći stanovništvu Sarajeva.

    1995. Više od 500 ljudi poginulo je u Seulu (Južna Koreja) kada se srušila petospratna robna kuća.

    1995. Umrla je američka filmska glumica Lana Tarner, holivudska zvezda pedesetih godina 20. veka ("Monsunske kiše", "Ljubav je snašla Endija Hardija", "Imitacija života").

    1998. Bivši gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović, osumnjičen za ratne zločine u Hrvatskoj 1992, izvršio je samoubistvo u zatvoru u Ševeningenu, blizu Haga.

    1999. Mitingom u Čačku, na kojem se okupilo oko 10.000 ljudi, opozicioni blok Savez za promene počeo je proteste protiv režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića. Protesti su se narednih meseci svakodnevno održavali u velikom broju mesta u Srbiji, uključujući i Beograd.

    1999. Turska je osudila na smrt vođu kurdskih pobunjenika Abdulaha Odžalana.

    2000. Umro je Vitorio Gasman, jedan od najvećih italijanskih filmskih i pozorišnih glumaca. Na filmu je radio sa najpoznatijim rediteljima kao što su Dino Rizi, Etore Skola i Mario Moničeli ("Sram", "Gorki pirinač", "Miris žene", "Život je roman").

    2001. U Briselu je održana prva donatorska konferenacija za SRJ na kojoj je Jugoslaviji obećana pomoć od jedne milijarde i 280 miliona dolara.

    2001. U Beču su ministri inostranih poslova SRJ i četiri bivše jugoslovenske republike potpisali sporazum o sukcesiji, čime je okončan dugogodišnji spor oko nasleđa bivše SFRJ.

    2001. Premijer SRJ Zoran Žižić podneo je ostavku dan nakon izručenja Slobodana Miloševića Haškom tribunalu.

    2001. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan (63), ponovo je izabran na novi petogodišnji mandat u svetskoj organizaciji.

    2002. Leka I, sin kralja Zoga, koji je vladao Albanijom od 1928. do 1939, vratio se u zemlju posle 63 godine progonstva.

    2003. Polaganjem zakletve, Beatris Merino, ugledni advokat bez političkog iskustva, postala je prva žena premijer u istoriji Perua.
    2003. U 96. godini umrla je čuvena holivudska glumica Ketrin Hepbern, koja je igrala u preko 50 filmova i osvojila četiri Oskara za uloge u filmovima: "Jutarnja slava", "Pogodi ko dolazi na večeru", "Zima jednog lava" i "Na zlatnom jezeru".

    2004. Haški tribunal osudio je bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Babića na 13 godina zatvora, za zločine protiv čovečnosti nad hrvatskim civilima u bivšoj Republici Srpskoj Krajini (RSK) 1991-1992. godine. Babić je 5. marta 2006. izvršio samoubistvo u pritvorskoj ćeliji u Ševeningenu.

    2004. Na samitu u Briselu za šefa evropske diplomatije izabran je Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Havijer Solana, koji će postati prvi šef diplomatije EU kada na snagu stupi budući evropski ustav, nakon što ga ratifikuje svih 25 zemalja članica Unije.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #998

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 30. jun






    1470. Rođen je Šarl VIII, kralj Francuske. Ženidbom sa Anom od Bretanje dobio u miraz Bretanju, poslednju neujedinjenu francusku oblast.

    1520. Tokom španskog osvajanja Meksika, u Tenočtitlanu, gde je kasnije izgrađen Sijudad Meksiko, ubijen poslednji car astečkog carstva Montesuma II Ksokojocin.

    1859. Na konopcu razapetom iznad Nijagarinih vodopada Čarls Blondin pred 25.000 gledalaca prešao iz SAD u Kanadu.

    1876. Srbija i Crna Gora, u savezništvu s Rusijom, objavile rat Turskoj.

    1893. Rođen lider nemačkih komunista Valter Ulbriht. 1933. emigrirao u Moskvu, gde je ostao do završetka Drugog svetskog rata. 1950. postao prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke, a 1960. predsednik Državnog veća Demokratske Republike Nemačke.

    1893. Rođen britanski političar i društveni teoretičar Harold Leski. Kao uticajan član Laburističke stranke zalagao se za ekonomske i socijalne reforme, čime je doprineo pobedi laburista na izborima 1945.

    1908. U istočni Sibir pao meteor od čije se eksplozije osetilo podrhtavanje tla i u centralnoj Evropi.

    1913. Naredbom bugarskog cara Ferdinanda izvršen prepad na srpsku i grčku vojsku u Makedoniji. Usledila bitka na Bregalnici, kojom je počeo Drugi balkanski rat, u koji je 10. jula ušla i Rumunija, zaposevši severnu Bugarsku. Rat završen mirom u Bukureštu 10. avgusta iste godine.

    1930. Velika Britanija priznala nezavisnost Iraka, koji je na međunarodnoj konferenciji u San Remu 1920. proglašen za britansko mandatno područje.

    1934. Uz podršku vojnih krugova, Hitler, pod optužbom da su pripremali zaveru, likvidirao na stotine svojih bliskih saradnika, među njima Ernsta Rema i Gregora Štrasera. Događaj nazvan Noć dugih noževa.

    1936. Etiopski car Haile Selasije I uputio, u sedištu Lige naroda, apel za pomoć povodom invazije Italije na Etiopiju. Liga naroda odredila sankcije protiv Italije, ali one nisu poštovane.

    1938. Umro srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Bio član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog odeljka kluba PEN. Njegove pesme ubrajaju se u najbolja ostvarenja u srpskoj lirici XX veka.

    1943. Trupe SAD iskrcale se, u Drugom svetskom ratu, na ostrvo Nju Džordžija, Solomonska ostrva. Tokom operacije oboren 121 japanski avion.

    1948. Jugoslovenska štampa objavila Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih i radničkih partija o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije i odgovor Centralnog komiteta KPJ, kojim se odbacuju optužbe iznete u Rezoluciji. Usledila hapšenja i zatvaranja članova KPJ koji su se opredeli za stavove Informbiroa.

    1950. Predsednik SAD Hari Truman izdao naređenje trupama SAD stacioniranim u Japanu da pomognu Republici Koreji da odbije napad Severne Koreje.

    1960. Republika Kongo, Zair, proglasila nezavisnost od Belgije. Za prvog predsednika izabran Džozef Kasavubu, za premijera Patris Lumumba.

    1963. Kardinal Đovani Batista Montini ustoličen kao papa Pavle VI. Pontifikat obeležio sprovođenjem ideje o pomirenju sa ostalim hrišćanskim crkvama.

    1971. Tri sovjetska astronauta poginula pri prizemljenju sovjetskog vasionskog broda Sojuz II, koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 časova i 22 minuta.

    1974. Tokom molitve u crkvi ubijena Alberta King, šest godina posle ubistva njenog sina Martina Lutera Kinga, lidera crnaca u SAD u borbi za ravnopravnost i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1964.

    1974. Ruski baletski igrač Mihail Barišnjikov tokom turneje u Kanadi napustio ansambl baleta Boljšoj teatra i ostao da živi na Zapadu.

    1989. Sudanski general Omar Hasan al Bašir u državnom udaru oborio vladu Sadeka al Mahdija.

    1995. Bošnjačka vlada u Sarajevu prekinula sve kontakte sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih nacija Jasušijem Akašijem, optužujući ga za popustljiv stav prema bosanskim Srbima.

    1996. Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić preneo predsednička ovlašćenja na potpredsednicu RS Biljanu Plavšić.

    1997. Kina zvanično preuzela kontrolu nad Hongkongom posle 156 godina britanske kolonijalne uprave.

    1999. Škotska posle skoro 300 godina ponovo dobila parlament.

    2001. Grupa huligana i političkih ekstremista na Trgu Republike pretukla nekoliko homoseksualaca i homoseksualki i sprečila održavanje prve gej-parade u Srbiji.

    2001. Jugoslovenska glumica Tijana Kondić na filmskom festivalu u Puli, u Hrvatskoj, dobila Zlatnu arenu za najbolju žensku ulogu, za film "Nataša". Prvo učešće filma iz Jugoslavije na tom festivalu od raspada SFRJ.

    2001. Premijer Belgije Gaj Verhofštad posetio Kongo. Prva poseta nekog zvaničnika Belgije toj afričkoj zemlji posle hladnog rata i prekida odnosa koji su trajali 20 godina.

    2001. Umro Čet Atkins, kantri gitarista i predvodnik takozvanog nešvilskog zvuka, akustične muzike s prizvukom popa.

    2003. Bosanski Srbin Željko Meakić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u logoru Omarska kod Prijedora, predao se vlastima RS, potom izručen tom sudu.

    2004. Predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdaun smenio predsednika parlamenta RS Dragana Kalinića i zabranio mu svaki javni i politički rad. Sa dužnosti u RS smenjeno još 60 osoba, zbog nesaradnje s Haškim tribunalom.

    2005. Predsednik SAD Džordž Buš potpisao ukaz o dodeljivanju trgovinskih preferencijala Srbiji i Crnoj Gori, čima je ukinut i poslednji deo paketa sankcija uvedenih Jugoslaviji 1992.

    2008. Irak je otvorio ogromna naftna polja stranim firmama, čime je utrt put velikim investicijama multinacionalnih kompanija koje gotovo 40 godina nisu imale pristup iračkim nalazištima nafte.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #999

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 1. jul






    1569. Stvorena Lublinska unija kojom su se ujedinile Litvanija i Poljska. Deobom Poljske 1795. veći deo Litvanije pripao Rusiji.

    1804. Rođena francuska književnica Žorž Sand, preteča feminizma, autorka sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča. Ostavila obimnu prepisku i memoare.

    1835. U Pešti štampan prvi broj Serbskog narodnog lista, ilustrovanog književnog nedeljnika Srba u Mađarskoj, koji je pokrenuo publicista i urednik Letopisa Matice srpske Teodor Pavlović. List s kraćim prekidima izlazio do 1848.

    1839. Umro turski sultan Mahmud II, poslednji vladar iz dinastije Osmana Osvajača. Na vlast došao 1808. i pokušao da reformama zaustavi propadanje turskog carstva. Sproveo reforme u vojsci po evroposkom uzoru i ukinuo janičare. Srbiji priznao proširenu autonomiju.

    1860. Umro američki industrijalac Čarls Gudjer. 1839. izumeo proces vulkanizacije kaučuka, što je dorinelo brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma.

    1867. Ontario, Kvebek, Nova Škotska i Nju Branzvik proglasile federalnu uniju Kanada, koja je Severno-američkim zakonom britanskog parlamenta dobila status dominiona.

    1872. Rođen francuski inženjer i pilot Luj Blerio, utemeljivač francuske avio-industrije. Prvi avionom preleteo Lamanš, 1909.

    1876. Umro ruski revolucionar, anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja ruski Senat ga 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru, odakle je pobegao u Zapadnu Evropu i nastavio revolucionarne aktivnosti.

    1887. Počela rad prva astronomsko-meteorološka stanica u Srbiji, koju je u svojoj kući na Vračaru u Beogradu organizovao profesor Velike škole Milan Nedeljković. 1902. počeo da izdaje i prvu opštu prognozu vremena.

    1896. Umrla američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou. Romanom "Čiča Tomina koliba" pridobila brojne savremenike za oslobađanje crnaca od ropstva.

    1902. Rođen američki filmski režiser nemačkog porekla Vilijam Vajler, dobitnik Oskara za filmove "Gospođa Miniver", "Ben Hur" i "Najlepše godine našeg života".

    1921. Na tajnom sastanku u Šangaju osnovana Komunistička partija Kine. 1949. preuzela vlast u Kini.

    1921. Prvi put primenjena vakcina za zaštitu dece od tuberkuloze, BCG.

    1942. Nemačke trupe u II svetskom ratu, posle osmomesečne opsade, zauzele Sevastopolj, najvažniju rusku crnomorsku luku na poluostrvu Krim.

    1946. SAD izvršile probu atomske bombe na atolu Bikini u Pacifiku.

    1960. Gana postala republika, s prvim predsednikom Kvameom Nkrumahom.

    1961. Rođen američki atletičar Karl Luis, jedan od najuspešnijih sportista XX veka. Na Olimpijskim igrama 1984. osvojio četiri zlatne medalje.

    1962. Afrička republika Ruanda i kraljevina Burundi stekle nezavisnost pošto je Generalna skupština Ujedinjenih nacija u februaru ukinula nadzor nad te dve države.

    1966. Održan je Brionski plenum Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kom su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsednik SFRJ, i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao ličnosti odgovorne za rad Državne bezbednosti, optuženi za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu.

    1974. Umro argentinski general i političar Huan Domingo Peron, osnivač Peronističkog pokreta. Kao predsednik Argentine vladao autokratski oslanjajući se na vojsku, radničke sindikate i izuzetnu popularnost supruge Eve.

    1991. Na sastanku u Pragu lideri istočnoevropskih zemalja ukinuli Varšavski pakt, osnovan 1955.

    1994. Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat vratio se u Palestinu, posle 27 godina dugog izbeglištva.

    1997. Hongkong, pošto je 150 godina bio pod engleskom upravom, ponovo vraćen pod kinesku jurisdikciju, kao njen specijalni administrativni region.

    1999. Umro južnorodezijski političar Džošua Nkomo, borac protiv rasističke vladavine belaca u Južnoj Rodeziji i lider pokreta za nezavisnost. S Robertom Mugabeom formirao Patriotski front.

    2000. Posle sastanka šefova država u Pjongjangu, predstavnici dve Koreje potpisali su sporazum o spajanju porodica koje su zbog rata bile razdvojene skoro pola veka.

    2000. Pušten u saobraćaj najduži most na svetu, povezao Švedsku i Dansku.

    2001. U Aćeu u Indoneziji nađeno 27 izmasakriranih tela. Tokom separatističkog rata pobunjenika, članova Pokreta za oslobođenje Aćea, u tom mestu od sredine sedamdesetih ubijeno više od 870 ljudi.

    2002. U Hagu formalno označen početak rada Stalnog međunarodnog suda za ratne zločine, koji osporavaju SAD. Sud osnovan 17. jula 1998. u Rimu i do početka rada Rimski statut ratifikovalo 86 država, uključujući Jugoslaviju.

    2003. SAD ukinule vojnu pomoć za oko 50 zemalja, uključujući Srbiju i Crnu Goru. Te zemlje nisu do određenog roka s Vašingtonom potpisale bilateralni sporazum o neizručivanju državljana SAD Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.

    2004. Umro američki glumac Marlon Brando, jedan od najuticajnih glumaca svoje generacije i dobitnik Oskara za uloge u filmovima "Kum" i "Na dokovima Njujorka".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  10. #1000

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 2. jul








    1489. Rođen engleski verski reformator Tomas Krenmer. Kao kenterberijski nadbiskup, od 1533, omogućio kralju Henriju VIII da se proglasi poglavarem Anglikanske crkve. U vreme restauracije katolicizma pod Marijom Tjudor spaljen na lomači. Uveo bogosluženje na engleskom jeziku i sastavio Opšti molitvenik na engleskom jeziku.

    1566. Umro francuski astrolog Nostradamus, autor knjige "Proročanstva". Bio lekar francuskog kralja Šarla IX i dvorski astrolog Katarine Mediči.

    1714. Rođen nemački kompozitor i dirigent Kristof Vilibald Glik. Reformisao operu tako što je muziku podredio tekstu i prilagodio je dramskoj radnji.

    1778. Umro francuski filozof i pisac Žan-Žak Ruso, čije je delo bilo inspiracija Francuske revolucije i imalo značajan uticaj na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka.

    1798. Napoleon Bonaparta zauzeo Aleksandriju. Posle nekoliko pobeda nad Mamelucima ušao u Kairo i nastavio pohod u dolinu Nila i Siriju. Francuska vojska povukla se iz Egipta 1801.

    1819. Velika Britanija donela zakon kojim se zabranjuje rad dece mlađe od devet godina u tekstilnoj industriji, a rad dece mlađe od 16 godina ograničava na 12 časova dnevno.

    1850. Umro Robert Pil, premijer Velike Britanije, osnivač Konzervativne partije. Kao ministar unutrašnjih poslova, 1829. organizovao londonsku policiju. Po njegovom nadimku, Bob, policajci dobili nadimak Bobi.

    1853. Prelaskom ruske vojske preko reke Prut i napadom na turske trupe počeo Krimski rat.

    1860. Rusi osnovali grad Vladivostok na obali Amurskog zaliva. Taj grad kasnije postao najznačajnija sovjetska pomorska i vazdušna baza na sovjetskom Dalekom istoku.

    1877. Rođen nemački pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946.

    1881. U Vašingtonu izvršen atentat na predsednika SAD Džejmsa Ejbrama Garfilda. Od posledica ranjavanja umro 19. septembra.

    1900. Grof Ferdinand fon Cepelin izvršio prvi let vazdušnim brodom, nad Bodenskim jezerom u južnoj Nemačkoj. Kasnije konstruisao nekoliko takvih vazduhoplova, koji su po njemu dobili ime.

    1915. U emigraciji, u Parizu umro meksički general i predsednik Porfirio Dijaz.

    1925. Rođen kongoanski političar Patris Lumumba, osnivač Kongoanskog nacionalnog pokreta i prvi premijer nezavisnog Konga 1960. Smenjen u septembru iste godine, u januaru 1961. ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima. Simbol borbe afričkih naroda protiv kolonijalizma.

    1940. Pogođen torpedom nemačke podmornice, potonuo brod "Arandora star", koji je prevozio nemačke i italijanske zarobljenike u Kanadu. Stradalo više od 750 zarobljenika i članova posade.

    1949. Umro bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, jedan od osnivača Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik Vlade Bugarske posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Godine 1933. uhapšen u Berlinu zbog navodnog učešća u paljenju Rajhstaga i na Lajpciškom procesu razotkrio da je podmetanje požara bila jedna od nacističkih provokacija kojom je režim pravdao teror nad komunistima i socijalistima. Pod pritiskom svetske javnosti pušten iz zatvora krajem februara 1934.

    1961. Američki pisac Ernest Hemingvej izvršio samoubistvo. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954.

    1964. Predsednik SAD Lindon Džonson potpisao Akt o građanskim pravima, o zabrani rasne diskriminacije.

    1966. Francuska izvršila prvu od šest proba atomske bombe na pacifičkom atolu.

    1976. Proglašeno ujedinjenje Severnog i Južnog Vijetnama u jednu državu, s glavnim gradom Hanojem.

    1989. Umro ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, šef sovjetske diplomatije od 1957. do 1985, kada je postao predsednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a. Na mestu ministra spoljnih poslova zamenio ga Eduard Ševarnadze.

    1990. Ne prihvatajući ustavne promene u Srbiji, albanski delegati Skupštine Kosova usvojili Ustavnu deklaraciju i proglasili odvajanje Kosova od Srbije. Skupština Srbije 5. jula raspustila pokrajinsku skupštinu, usledili štrajkovi i protesti kosovskih Albanaca.

    1992. Umro Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih književnika u drugoj polovini XX veka. Kao član ilegalne organizacije Savez demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata nekoliko godina bio u zatvoru. Jedan od osnivača Demokratske stranke 1989, prve posleratne opozicione partije u Srbiji.

    1997. Umro američki filmski glumac Džejms Stjuart, 1940. dobitnik Oskara za film "Filadelfijska priča".

    1999. Umro Mario Puzo, autor bestselera "Kum", prema kom je Frensis Ford Kopola snimio istoimeni film.

    2000. Kandidat Narodne partije akcije i Zelene stranke Visente Foks pobedio na predsedničkim izborima u Meksiku. Okončana vladavina Institucionalne revolucionarne partije, na vlasti od 1929.

    2001. Prvo usađivanje mehaničkog srca izvršeno u SAD. Sedmočasovnu operaciju izveli hirurzi Univerziteta Lujvila Leman Grej i Robert Dauling.

    2002. Američki milioner i avanturista Stiv Foset postao prvi čovek koji je balonom obišao svet, preletevši 31.380 kilometara.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  11. #1001

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 3. jul






    321 - Rimski car Konstantin II, hrišćanin, proglasio je nedelju za dan odmora i verskog obreda.

    1423 - Rođen je francuski kralj Luj XI, koji je tokom vladavine (1461-83), dajući gradovima privilegije, podstakao razvoj zanatstva i trgovine. Modernizovao je stare i podigao nove visoke škole.

    1583 - Ruski car Ivan Grozni ubio je sina u nastupu gneva. Ovaj autokrata sproveo je značajne reforme u Rusiji, a zbog okrutnog odnosa prema boljarima dobio je naziv Grozni. Kao tragični lik bio je inspiracija slikarima, muzičarima, književnicima, filmskim rediteljima...

    1608 - Francuski istraživač Samiel de Šamplen osnovao je kanadski grad Kvebek.

    1642 - Umrla je francuska kraljica Marija de Mediči, kćerka toskanskog vojvode Frančeska de Medičija. Posle ubistva kralja Anrija IV, vladala je kao regentkinja (1610-17) uz sina Luja XIII. Za nju je građena Palata Luksemburg u Parizu čije su dvorane bile ukrašene 21 Rubensovom slikom koje se sada nalaze u Luvru.

    1775 - General Džordž Vašington, kasnije izabran za prvog predsednika SAD (1789), zvanično je preuzeo komandu nad vojskom kolonista u Američkom ratu za nezavisnost.

    1849 - Francuske trupe su ušle u Rim savladavši otpor snaga Đuzepea Garibaldija i ponovo ustoličile poglavara rimokatoličke crkve papu Pija IX.

    1881 - Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira.

    1883 - Rođen je austrijski pisac Franc Kafka. Njegova dela, među kojima su najpoznatiji romani "Proces" i "Zamak" i pripovetka "Metamorfoza", imala su presudan uticaj na evropsku
    književnost 20. veka.

    1904 - Umro je Teodor Hercl, osnivač i lider cionističkog pokreta. Organizovao je prvi cionistički kongres u Bazelu (1897) i bio je prvi predsednik Svetske cionističke organizacije. U delu "Jevrejska država" (1896) izneo je plan za osnivanje jevrejske države u Palestini.

    1940 - Britanci su onesposobili veliki deo francuske flote stacionirane u Oranu u severnoj Africi da ne bi došle u posed Nemačke. Francuzi nisu pristali da, nakon kapitulacije Francuske, predaju flotu dobrovoljno, pa je najveći deo uništen, a poginulo je preko 1.000 francuskih mornara.

    1944 - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile glavni grad Belorusije Minsk i zarobile 100.000 nemačkih vojnika.

    1954 - U Velikoj Britaniji je ukinuto racionisano snabdevanje hranom uvedeno tokom i po završetku Drugog svetskog rata.

    1962 - Alžir je stekao nezavisnost posle 132 godine francuske kolonijalne vlasti.

    1969 - Jedan od osnivača engleske rok grupe "Rolingstons" Brajan Džons utopio se u svom bazenu pod dejstvom prekomerne količine droge.

    1972 - Indija i Pakistan su potpisali mirovni sporazum, čime je okončan sukob izazvan 1971. građanskim ratom u Istočnom Pakistanu (Bangladeš).

    1987 - Ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Klaus Barbi, lokalni šef Gestapoa, nazvan "kasapin iz Liona", osuđen je u Francuskoj na doživotnu robiju.

    1988 - Raketa sa američkog ratnog broda "Vensen" oborila je iznad Persijskog zaliva u poslednjoj sedmici iransko-iračkog rata iranski putnički avion "Erbas A300". Poginulo je svih 290 ljudi u letilici.

    1995 - Jugoslovenski košarkaši postali su evropski šampioni na prvenstvu u Atini. Pobeda je burno proslavljena u zemlji, a oduševljenje je bilo pojačano i zbog trogodišnje međunarodne
    izolacije SR Jugoslavije.

    1996 - Predsednik Rusije Boris Jeljcin pobedio je u drugom izbornom krugu komunističkog kandidata Genadija Zjuganova, i time započeo drugi predsednički mandat.

    2001 - Ruski avion "tupoljev 154" srušio se kod Irkutska. Poginulo je svih 145 putnika i članova posade.

    2001 - Na prvom pojavljivanju pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević izjavio je da ne priznaje taj sud i odbio da se izjasni o optužnici koja ga tereti za progon, deportaciju i ubijanje kosovskih Albanaca 1999.

    2004 - Umro je Andrijan Nikolajev, ruski kosmonaut koji je 1962. godine postavio rekord u boravku u svemiru kružeći oko Zemlje 64 puta za ukupno 96 sati.

    2004 - Manastir Visoki Dečani uvršten je na listu svetske baštine UNESKO-a kao peti spomenik iz Srbije i Crne Gore. Na listi UNESKO-a nalazi se ukupno 754 spomenika iz celog sveta.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  12. #1002

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 4. jul





    1190. Engleski kralj Ričard Lavljeg Srca i francuski kralj Filip II krenuli u Treći krstaški rat. Pridružio im se nemačko-rimski car Fridrih I Barbarosa.

    1631. U Parizu otvorena prva agencija za zapošljavanje na svetu.

    1753. Rođen francuski izumitelj Žan Pjer Fransoa Blanšar. 1785, s Džonom Džefrisom, izveo prvi let balonom preko Lamanša.

    1776. Na Kontinentalnom kongresu u Filadelfiji potpisana Deklaracija o nezavisnosti SAD. Taj dan se u SAD slavi kao Dan nezavisnosti.

    1799. Rođen švedsko-norveški kralj Oskar I. Tokom vladavine vodio politiku neutralnosti Švedske i ujedinjenja skandinavskih zemalja.

    1807. Rođen italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima, Hiljadu crvenih košulja, 1860. oslobodio Siciliju od vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj. Izabran za poslanika Rima 1874, odbio počasti kralja Viktora Emanuela, titule vojvode i maršala.

    1826. Umro bivši predsednik SAD Džon Adams.

    1826. Umro bivši predsednik SAD Tomas Džeferson.

    1848. Objavljen Komunistički manifest, Karla Marksa i Fridriha Engelsa.

    1848. Umro francuski pisac i diplomata Fransoa-Rene Šatobrijan. Smatra se tvorcem francuskog modernog književnog stila i jezika. U političkim spisima negirao tekovine francuske buržoaske revolucije i racionalizam u filozofiji.

    1900. Rođen američki džez-muzičar, trubač i pevač Luj Sačmo Armstrong. Mnoge turneje širom sveta donele mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.

    1903. Pušten u rad prvi pacifički telegrafski kabl, između San Franciska i Manile.

    1927. Rođena italijanska filmska glumica Đina Lolobriđida, prva zvezda italijanske kinematografije posle Drugog svetskog rata.

    1934. Umrla francuska naučnica poljskog porekla Marija Kiri-Sklodovska. Otkrila radioaktivne elemente radijum i polonijum. Prvu Nobelovu nagradu za fiziku podelila, 1903, sa suprugom Pjerom i Bekerelom, a drugu, za hemiju, dobila 1911.

    1943. Pod nerazjašnjenim okolnostima, u avionskoj nesreći u Gibraltaru poginuo poljski general i političar Vladislav Sikorski, šef vlade u emigraciji i tokom Drugog svetskog rata vrhovni komandant poljskih oružanih snaga na Zapadu.

    1946. Filipini stekli nezavisnost, posle 47 godina vladavine SAD.
    1976. Izraelski komandosi upali na aerodrom Entebe u Ugandi i oslobodili 102 taoca iz francuskog putničkog aviona koji su oteli arapski ekstremisti. Poginuli četiri komandosa, sedam od 10 otmičara i 20 ugandskih vojnika.

    1979. Bivši predsednik Alžira Ahmed Ben Bela pušten, posle 14 godina, iz kućnog pritvora. Prvi predsednik nezavisnog Alžira, sa vlasti ga državnim udarom 1965. uklonio Huari Bumedijen.

    1997. Vasionska sonda SAD Patfajnder spuštena na Mars.

    1999. Alžirski predsednik Abdelaziz Buteflika amnestirao na hiljade muslimanskih vojnih zatvorenika.

    2000. Umro jedan od najslavnijih poljskih pisaca i antikomunista Gustav Herling Grudzinski.

    2001. U cilju okončanja 18 godina dugog građanskog rata, tokom kog je stradalo blizu dva miliona ljudi, Vlada Sudana prihvatila libijsko-egipatsku mirovnu inicijativu. Sukobi nastavljeni.

    2001. U avionskoj nesreći u Sibiru poginulo 145 osoba.

    2003. U terorističkom napadu na šiitsku džamiju u pakistanskom gradu Keta, za vreme molitve, poginule 53 osobe.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  13. #1003

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 5. jul





    1596. Engleski pomorci opustošili su špansku obalu i opljačkali Kadiz, pomorsku luku koja je otkrićem Amerike dobila prvorazredni značaj.

    1811. Venecuela je postala prva južnoamerička država koja je proglasila nezavisnost od Španije.

    1830. U pohodu na Alžir, Francuzi su zauzeli grad Alžir. Alžir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kada je ta severnoafrička zemlja stekla nezavisnost.

    1865. Vilijam But osnovao je u Londonu Hrišćansku misiju, koja je kasnije dobila naziv Vojska spasa, i bavila se uglavnom humanitarnim radom. Bila je vrlo aktivna u periodu posle Drugog svetskog rata.

    1865. U Velikoj Britaniji je donet prvi u svetu zakon o ograničenju brzine - dve milje na sat.

    1879. Rođen je američki teniser i političar Dvajt Dejvis, ministar rata (1925-1929). Godine 1900. osnovao je tenisko takmičenje Dejvis kup.

    1880. Rođen je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koga su zbog virtuoznog stila upoređivali sa Paganinijem (Šest violinskih koncerata, Američka simfonija).

    1889. Umro je srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Pisao je pesme, kulturnoistorijske članke, putopise, romane i pripovetke i uređivao Srpske novine i Srpski letopis ("Večiti mladoženja", "Trpen-spasen", "Milan Narandžić").

    1889. Rođen je francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto. Kao eksperimentator prošao je kroz sve faze moderne umetnosti: kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejom francuskog duha ("Orfej", "Strašna deca", "Petao i Arlekin"). Član Francuske akademije postao je 1955.

    1891. Rođen je hrvatski pesnik Augustin Tin Ujević, koji je svojom lirikom, ali i boemskim životom, obeležio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti ("Lelek sebra", "Kolajna", "Žedan kamen na studencu").

    1901. Rođen je ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka. Režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim delima tog pozorišnog žanra.

    1911. Rođen je francuski državnik Žorž Pompidu, predsednik Francuske (1969-1974) nakon povlačenja Šarla de Gola. Kao blizak saradnik De Gola, šef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je sledio ideje slavnog prethodnika.

    1932. U Portugalu je premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine posle njegove smrti.

    1943. Nemačkom ofanzivom iz pravca Orela i Harkova na sovjetske položaje počela je Kursko-orelska bitka, jedna od najvećih bitaka u Drugom svetskom ratu.

    1959. Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio je parlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktatorski režim.

    1975. Američki teniser Artur Eš postao je prvi Afroamerikanac pobednik turnira u Vimbldonu.

    1975. Zelenortska Ostrva dobila nezavisnost nakon 500 godina portugalske vlasti.

    1977. U Pakistanu je izvršen vojni udar kojim je general Mohamad Zija ul Hak zbacio s vlasti premijera Zulfikara Ali Buta.

    1980. Švedski teniser Bjorn Borg pobedio je peti put uzastopno na turniru u Vimbldonu.

    1994. Palestinski vođa Jaser Arafat, koji je doputovao na Zapadnu obalu nakon 27 godina izbeglištva, najavio je stvaranje države Palestine na teritoriji pod palestinskom samoupravom, sa glavnim gradom u istočnom Jerusalimu.

    2001. Makedonske vlasti i albanski pobunjenici postigli su dogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu.

    2001. Henelore Kol, supruga bivšeg nemačkog kancelara Helmuta Kola, izvršila je samoubistvo. Ona je godinama bolovala od retke bolesti koja je izazivala alergiju na svetlo.

    2002. Umro je legendarni bejzbol igrač Ted Vilijams (83), jedan od najvećih "bacača" svih vremena i poslednji Amerikanac koji je postigao 400 "hitova" za jednu sezonu.

    2003. Dve Čečenke aktivirale su eksploziv na otvorenom rok-festivalu koji se održavao na moskovskom aerodromu Tušino. U eksploziji je poginulo 16 osoba, uključujući i teroristkinje, a 60 osoba je povređeno.

    2004. U Indoneziji su održani prvi direktni predsednički izbori, šest godina nakon što je okončana 32-godišnja diktatura bivšeg predsednika Suharta.

    2007. Belgijski krivični sud osudio je bivšeg majora vojske Ruande Bernara Ntujahaga na 20 godina zatvora zbog ubistva deset belgijskih pripadnika mirovnih snaga UN i neutvrđen broj civila Ruande, na početku genocida 1994. godine.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  14. #1004

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 6. jul






    1415. Češki reformator Jan Hus spaljen je, kao jeretik, na lomači u Konstanci zbog svog teološko-polemičkog dela "O crkvi". Bio je rektor univerziteta u Pragu (1402), reformisao je češki jezik i pravopis.

    1533. Umro je Lodoviko Ariosto, autor viteškog epa "Besni Orlando". Smatra se najvećim pesnikom italijanske renesanse.

    1535. Engleski humanista i pisac Tomas Mor pogubljen je kao izdajnik, zbog neslaganja sa crkvenom politikom kralja Henrija VIII. Godine 1935. katolička crkva ga je proglasila za sveca. Autor je političko-filozofskog dela "Utopija" u kojem je izneo ideju o idealnoj ljudskoj zajednici.

    1855. Rođen je vojvoda Živojin Mišić, jedan od najboljih srpskih vojskovođa. Komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici u kojoj su Srbi izvojevali pobedu nad Austro-Ugarskom (1914) u Prvom svetskom ratu. Napisao je nekoliko vojnih dela od kojih je najpoznatije "Strategija".

    1885. Francuski biolog i hemičar Luj Paster prvi put je uspešno primenio vakcinu protiv besnila na ljudskom biću, devetogodišnjem Žozefu Majsteru iz Alzasa.

    1893. Umro je francuski pisac Gi de Mopasan, jedan od najznačajnijih autora kratke forme u svetskoj književnosti ("Dunda", "Strasti", "Naličja", "Zamke").

    1908. U Turskoj je počela "mladoturska revolucija" pod vođstvom mlađih oficira i intelektualaca nezadovoljnih vladavinom sultana Abdula Hamida II.

    1919. Prvi vazduhoplov koji je preleteo Atlantik, britanski dirižabl "R-34" spustio se na Ruzveltovu poljanu u Njujorku.

    1923. Zvanično je proglašeno osnivanje SSSR-a (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika), na osnovu odluke Prvog svesaveznog kongresa sovjeta krajem 1922.

    1928. U Njujorku je održana premijera filma "Svetla Njujorka", prvog zvučnog filma u istoriji kinematografije.

    1944. U požaru koji je u glavnom šatoru cirkusa "Ringling Brothers and Barnum & Bailey" izazvao gutač vatre, u američkom gradu Hartfordu u Konektikatu, poginulo je 167 ljudi.

    1962. Umro je Vilijam Fokner, jedan od najznačajnijih modernih američkih pisaca. Njegov književni opus najvećim delom predstavlja sagu o sudbini američkog Juga. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1949. ("Sartoris", "Buka i bes", "Svetlost u avgustu", "Konjički gambit", "Divlje palme").

    1964. Britanski protektorat u Africi Njasalend je, pod nazivom Malavi, postao nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.

    1967. U Nigeriji je počeo građanski rat zbog proglašenja nezavisnosti Istočne Nigerije (Bijafra). U dvogodišnjem ratu poginulo je više od milion ljudi.

    1971. Umro je legendarni američki džez muzičar, trubač i pevač Luis Sačmo Armstrong, najznačajnija ličnost u istoriji džeza. Karijeru je počeo 1918, a mnogobrojne turneje širom sveta donele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.

    1973. Umro je nemački dirigent Oto Klemperer, jedan od najznačajnijih dirigenata XX veka, posebno čuven po izvođenju Betovenovih dela.

    1988. U eksploziji naftne platforme "Pajper alfa" u britanskom delu Severnog mora, poginulo je 167 ljudi.

    1990. Predsednik Bugarske Petar Mladenov podneo je ostavku zbog optužbi da je naredio da se tenkovima rasture antivladini protesti.

    1999. Pripadnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni uhapsili su u Banjaluci lidera Narodne stranke i poslanika u Skupštini Republike Srpske Radoslava Brđanina i izručili ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

    2000. Skupština SR Jugoslavije usvojila je amandmane na Ustav kojima je tadašnjem predsedniku Slobodanu Miloševiću omogućeno da se ponovo kandiduje za predsednika SR Jugoslavije.

    2000. Talas vrućina koji je zahvatio Jugozapadnu Evropu, sa temperaturama vazduha i do 45 stepeni Celzijusa, prouzrokovao je smrt 25 ljudi i mnoge požare.

    2003. Predsednik Liberije Čarls Tejlor prihvatio je ponudu za azil u Nigeriji. Njegov odlazak je bio uslov američkog predsednika Džordža Buša za angažovanje SAD na uspostavljanju mira u toj zapadnoafričkoj zemlji koju već 14 godina potresaju sukobi.

    2005. Iz Ulcinja ka Dubrovniku i Splitu krenula je prva redovna autobuska linija iz Crne Gore prema Hrvatskoj, posle 14 godina prekida zbog rata u bivšoj Jugoslaviji.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  15. #1005

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 7. jul






    1307. Umro je engleski kralj Eduard I, na putu prema Škotskoj, kuda je krenuo da bi ugušio ustanak.

    1572.
    Umro je Sigismund II August, poslednji poljski kralj iz dinastije Jageloviča. Tokom njegove vladavine (od 1548. godine) stvorena je unija Poljske, Litvanije i Zapadne Prusije (Lublinska unija, 1569. godine). Godine 1572. proglasio je opštu slobodu veroispovesti.

    1585. Pod pritiskom katoličke "Svete lige", francuski kralj Anri III izdao je Nemurski edikt protiv hugenota.

    1752. Rođen je Žozef-Mari Žakar, francuski pronalazač, izumitelj razboja za tkanje (1801).

    1807. U Tilzitu je potpisan mirovni ugovor kojim je završen rat Francuske i Rusije, učesnice u koaliciji protiv Napoleona. Ugovor, koji je ostao na snazi do Napoleonove invazije na Rusiju 1812, podrazumevao je i savezništvo, a Napoleon se, pored ostalog, obavezao da neće progoniti Crnogorce zbog njihove borbe protiv Francuske.

    1815. Savezničke snage (Šesta koalicija protiv Napoleona) ušle su u Pariz nakon abdikacije Napoleona Bonaparte.

    1816. Umro je irski dramski pisac i političar Ričard Šeridan, autor popularnih komedija "Škola skandala" i "Kritičar". Kao član britanskog parlamenta (1780-1812), proslavio se kao politički govornik.

    1854. Umro je nemački fizičar Georg Simon Om. Po njemu je dobila ime jedinica za merenje električnog otpora u Međunarodnom sistemu mera (om).

    1860. Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, autor devet čuvenih simfonija i ciklusa pesama. Bio je direktor Bečke opere (1897-1907), koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba.

    1887. Rođen je francuski slikar i grafičar rusko-jevrejskog porekla Mark Šagal. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. Ilustrovao je Gogoljeve "Mrtve duše" i Bibliju i oslikao parisku operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN u Njujorku i uradio vitraže u katedrali u Mecu.

    1893. U Zagrebu je rođen hrvatski pisac Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame, eseje ("Hrvatski bog Mars", "Povratak Filipa Latinovića", "Gospoda Glembajevi", "U agoniji").

    1898. SAD su anektirale Havajska ostrva.

    1911. Rođen je italijanski kompozitor Đan Karlo Menoti, poznat po operama sa temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta ("Konzul", "Medijum", "Amelija na balu"). Osnovao je muzički festival u Spoletu.

    1930. Umro je engleski pisac Artur Konan Dojl, lekar po zanimanju. Oprobao se u različitim književnim žanrovima, ali je svetsku popularnost stekao pričama o detektivu Šerloku Holmsu.

    1937. Sukobom japanskih i kineskih trupa kod mosta Marko Polo, blizu Pekinga, počeo je japansko-kineski rat.

    1941. U Srbiji je počeo ustanak protiv nemačke okupacije, pod vođstvom komunista.

    1978. Nakon sticanja nezavisnosti od Velike Britanije, proglašena je država Solomonska Ostrva.

    1991. Usvojena je Brionska deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, kojom se vlada SFR Jugoslavije obavezala da će povući saveznu vojsku (JNA) iz Slovenije, a slovenačke vlasti su se obavezale na demobilizaciju slovenačkih trupa. Odluke Slovenije i Hrvatske o nezavisnosti suspendovane su na tri meseca. Prihvaćeno je da u Sloveniju i Hrvatsku dođu posmatrači EZ.

    1994. U Jemenu je okončan dvomesečni građanski rat, ulaskom trupa Severnog Jemena u glavni grad Južnog Jemena Aden.

    1995. U Beogradu je otvorena prva podzemna železnička stanica.

    2000. U Beogradu je umro jugoslovenski kompozitor i muzikolog Nikola Hercigonja. Njegova muzika inspirisana je nacionalnom istorijom i folklorom (scenski oratorijum "Gorski venac", simfonijski ples "Linđo", ciklusi pesama za glas i orkestar, muzika za film).

    2000. Ceo tiraž knjige "Hari Poter i vatreni pehar", četvrti nastavak avantura dečaka mađioničara, rasprodat je u pretplati, pre nego što je izašao iz štampe.

    2001. Nakon četiri dana pregovora, SAD su predale japanskim vlastima narednika Timotija Vudlenda, osumnjičenog za silovanje mlade Japanke na ostrvu Okinava, čime je razrešen diplomatski spor između dve zemlje. Vudlend je kasnije osuđen na 32 meseca zatvora. Slučaj je izazvao revolt žitelja tog japanskog ostrva, na kojem su 1995. godine tri američka vojnika silovala 12-godišnju devojčicu.

    2003. Odlukom visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Pedi Ešdauna zamrznuti su bankovni računi 14 osoba u BiH, među kojima su i članovi porodice haškog optuženika Radovana Karadžića.

    2005. U seriji eksplozija u podzemnoj železnici i gradskom autobusu u Londonu, život je izgubilo 56 lica, a preko 700 je povređeno. Odgovornost za napade preuzela je islamistička grupa Al Kaida za Evropu.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

Strana 67 od 98 PrvaPrva ... 1757656667686977 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •