Dogodilo se na današnji dan - Strana 49
Strana 49 od 98 PrvaPrva ... 39474849505159 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 721 do 735 od ukupno 1456
  1. #721

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 28. jul, 210. dan2008. Do kraja godine ima 156 dana.

    1330. -
    Srpski kralj Stefan Dečanski potukao je u bici kod Velbužda vojsku bugarskog cara Mihajla Šišmana, koji je poginuo u toj bici.

    1586. -
    Tomas Heriot (Thomas Harriot) je iz Kolumbije doneo prvekrompire u Englesku. Krajem DžVI veka krompir je prenet i u Španiju. U početku se gajio kao ukrasna biljka, ali se zbog porasta stanovništva, ratova i gladi počeo širom Evrope koristiti za ishranu.

    1655. -
    Umro je francuski pisac Sirano de Beržerak (Syrano,Bergerac), poznat po delu "Drugi svet", u kojem je spojio političku satiru i naučnu fantastiku. Edmon Rostan (Edmond Rostand) ga je uzeo za glavnog junaka popularne komedije "Sirano de Beržerak".

    1741. -
    Umro je italijanski kompozitor i virtuoz na violini Antonio Vivaldi, jedan od najznačajnijih predstavnika baroka i prethodinika novog doba klasike. Iz njegovog obimnog stvaralačkog opusa najčuveniji je koncert za violinu i orkestar "Četiri godišnja doba".



    1750. -
    Umro je nemački kompozitor Johan Sebastijan Bah (Johann Sebastian Bach). Savremenici su ga više cenili kao orguljaša, a interes za njegovu muziku i svest o njegovom značaju u istoriji muzike pojavili su se tek početkom 19. veka u doba muzičkog romantizma, naročito nakon Mendelsonovog (Mendelssohn) izvođenja Bahovog remek-dela "Muke po Mateji" (1829).

    1794. -
    Na giljotini su pogubljeni jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i vođa jakobinaca Maksimilijan Robespjer (Maximilien Robespierre) i njegovi sledbenici. To je bio kraj "jakobinske diktature" koja je zavedena u jesen 1793.

    1821. -
    Peru je proglasio nezavisnost od Španije.

    1858. -
    Prvi put je upotrebljen otisak prstiju kao znakidentifikacije. Upotrebio ga je Vilijem Herčel (William Herschel) u Indiji kada je uzeo otisak od Rađjadhara Konaija (Rajyadhar) na poleđini jednog ugovora.
    1868. - Ratifikovan je 14. amandman Ustava SAD, kojim su crncidobili pravo na američko državljanstvo.

    1876. -
    U bici na Vučjem dolu Crnogorci su pobedili tursku vojskupod komandom Muktar-paše i naneli joj teške gubitke - oko 4.000 mrtvih i ranjenih i 310 zarobljenih.

    1899. -
    Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971. Objavio je više dela iz oblasti književne i pozorišne kritike.

    1914. -
    Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, mesec dana posleatentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Dalji tok događaja doveo je do Prvog svetskog rata.

    1919. -
    U Amsterdamu je počeo Međunarodni sindikalni kongres, nakojem je osnovan Internacionalni savez sindikata, poznatiji pod nazivom Amsterdamska sindikalna internacionala.

    1937. -
    Japanci su u Kinesko-japanskom ratu zauzeli Peking.

    1940. -
    Britanci su u Drugom svetskom ratu odbili nemački napadna mediteransko ostrvo Maltu.

    1941. -
    U odmazdi za požare u nemačkim garažama, Nemci su u Beogradu u Drugom svetskom ratu streljali više od 120 ljudi, mahom Jevreja, komunista i njihovih simpatizera.

    1942. -
    Umro je britanski arheolog Vilijam Pitri (William Petrie),koji je 1880. počeo prva naučna arheološka iskopavanja u Egiptu i vodio ih gotovo pola veka. Osnovao je Britansku arheološku školu u Egiptu (1906).

    1945. -
    Američki bombarder B-25 je u gustoj magli udario u "Empajer stejt bilding" u Njujorku, tada najvišu zgradu u svetu. Poginulo je 14 ljudi.

    1968. -
    Umro je nemački hemičar i nuklearni fizičar Oto Han(Otto Hahn), dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944. Jedan je od inicijatora i potpisnika Getingenškog apela (1957) protiv atomskog naoružanja.

    1976. -
    U zemljotresu u kojem je potpuno razoren kineski grad Tangšan poginulo je najmanje 242.000, a ranjeno 164.000 ljudi.

    1984. -
    Predsednik SAD Ronald Regan (Reagan) otvorio je Olimpijskeigre u Los Anđelesu, koje su bojkotovali SSSR i još neke zemlje tadašnjeg sovjetskog bloka kao revanš za američki bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980.

    1999. -
    Evropski sud za ljudska prava proglasio je francusku državu krivom za torturu nad uhapšenikom osumnjičenim za rasturanje droge. To je bila prva presuda ovog suda jednoj evropskoj zemlji.

    2000. -
    Mirovne trupe UN ušle su u delove graničnog područja između Libana i Izraela. Izrael je 24. maja, posle 22 godine, povukao svoje trupe iz okupacione zone od 15 kilometara.

    2000.-
    Alehandro (Alejandro) Toledo preuzeo je dužnost predsednika Perua. On je prvi predsednik indijskog porekla u istoriji te zemlje.

    2005. -
    Irska republikanska armija (IRA) zvanično je proglasi lakraj svoje oružane kampanje protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj, koja je trajala 35 godina i saopštila da će se za svoje ciljeve boriti političkim sredstvima
    Poruku je izmenio Kathy, 28.07.2008 u 00:27
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #722

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je utorak, 29. jul, 211. dan 2008. Do kraja godine ima 155 dana.



    1526. -
    U pohodu na Ugarsku, turska vojska je nakon tronedeljne opsade zauzela Petrovaradin. Posle toga Turci su osvojili susedne gradove u Sremu i kod Osijeka izgradili most na reci Dravi, prešli u Ugarsku i 29. avgusta potukli kod Mohača vojsku kralja Ljudevita II.

    1588. -
    Britanska flota pod komandom lorda Hauarda (Howard) i ser Fransisa Drejka (Francis Drake) porazila je špansku "Nepobedivu armadu" od oko 125 brodova, koju je u invaziju na Englesku poslao španski kralj Filip II.

    1805. -
    Rođen je francuski istoričar i političar Aleksis de Tokvil (Alexis Tocqueville), čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije ("Američka demokratija").

    1833. -
    Umro je nemački kompoazitor Robert Šuman (Schumann).

    1856. -
    Umro je nemački kompozitor Robert Šuman (Schumann), jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma ("Koncert u a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir i za violončelo, ciklusi solo pesama).

    1878. -
    Počela je austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine, na osnovu dogovora evropskih sila na Berlinskom kongresu.

    1883. -
    Rođen je italijanski diktator i fašista Benito Musolini (Mussolini), koji je vladao Italijom od 1922. do 1943. i uveo Italiju u Drugi svetski rat na strani Nemačke 1940. Italijanski partizani uhvatili su ga 1945. pri pokušaju bekstva iz zemlje i streljali.

    1890. -
    Umro je holandski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh), dva dana nakon što je pokušao samoubistvo. Jedan od najcenjenijih umetnika u 20. veku, čije je delo presudno uticalo na evropsko slikarstvo u traženju novog likovnog izraza, za života je prodao samo jednu sliku.



    1900. -
    Anarhista Gaetano Breši (Bresci) u Monci je ubio italijanskog kralja Umberta I. Atentator je 1901. izvršio samoubistvo.

    1905. -
    Rođen je švedski političar Dag Hamaršeld (Hammarskjold), generalni sekretar UN od 1953. do 1961, kada je poginuo u avionskoj nesreći u Africi na jednom od svojih mirovnih putovanja (kongoanska kriza). Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.

    1925. -
    Mikis Theodorakis, Greek born composer

    1937. -
    Japanske trupe okupirale su u Kinesko-japanskom ratu kineski grad Tjencin.

    1938. -
    Dennis the Menace first appeared in the 'Beano' comic

    1940. -
    Počela je vazdušna ofanziva Nemačke na Veliku Britaniju u Drugom svetskom ratu.

    1941. -
    Višijevska Francuska i Japan potpisali su sporazum o "zajedničkom protektoratu" nad Indokinom. Francuska je nastavila upravljanje Indokinom, a Japan je poslao trupe.

    1946. -
    U Parizu je počela mirovna konferencija zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu. Mirovni ugovori, usaglašeni tokom zasedanja konferencije od 29.7. do 16.10, potpisani su 10. februara 1947.

    1948. -
    Na stadionu "Vembli" u Londonu otvorene su prve Olimpijske igre posle Drugog svetskog rata.

    1967. -
    U Vijetnamskom ratu u požaru je oštećen američki nosač aviona "Forestal" pri čemu je poginulo 130 ljudi.

    1973. -
    Grci su se na referendumu, koji je raspisala vojna hunta, izjasnili za ukidanje monarhije, a vođa vojne hunte pukovnik Jorgos Papadopulos postao je predsednik Grčke.

    1975. -
    The military staged a coup in Nigeria, Africa

    1981. -
    U katedrali Svetog Pavla u Londonu venčali su se naslednik britanskog prestola, princ od Velsa Čarls (Charles), i ledi Dajana Spenser (Diana Spencer).



    1983. -
    Umro je španski filmski režiser Luis Bunjuel (Bunuel), jedan od najvećih reditelja u svetskoj kinematografiji, poznat po nadrealističkim filmskim ostvarenjima ("Andaluzijski pas", "Viridijana", "Lepotica dana", "Diskretni šarm buržoazije").

    1983. -
    Umro je britanski pozorišni i filmski glumac Dejvid Niven (David), dobitnik Oskara 1958. za film "Odvojeni stolovi".

    1985. -
    Alan Garsija (Garcia) inaugurisan je za novog predsednika Perua, i sa 36 godina postao najmlađi šef države na svetu.

    1992. -
    Bivši istočnonemački komunistički lider Erih Honeker (Erich Honecker) došao je u Berlin, nakon osam meseci provedenih i čileanskoj ambasadi u Moskvi, da se suoči sa optužnicom za smrt mnogih nemačkih građana koji su preko Berlinskog zida pokušali da pobegnu u tadašnji Zapadni Berlin.

    1994. -
    Bivši italijanski premijer Betino Kraksi (Bettino Craxi) osuđen je na osam i po godina zatvora pod optužbom za prevaru. Kraksi je presudu dočekao u izbeglištvu u Tunisu, gde je i umro.

    1996. -
    Kina je izvela nuklearnu probu jačine 4,3 stepena Rihterove skale na Lop Noru, a potom obećala da će se ubuduće pridržavati moratorijuma na nuklearne probe.

    1999. -
    U Sarajevu je počeo samit Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Delegacije iz 39 zemalja i predstavnici 17 međunarodnih organizacija usvojili su 30. jula deklaraciju o demokratizaciji i ekonomskoj obnovi Balkana. Srbiji, koja nije pozvana na samit, poručeno je da može da se priključi Paktu kada prihvati demokratske promene.

    2001. -
    Umro je bivši lider poljske komunističke partije Edvard Gjerek (Edward Gierek).

    2003.
    Donji dom belgijske skupštine ovlastio je belgijske sudove da sude svim optuženima za ratne zločine, bez obzira gde su počinjeni i bez obzira na nacionalnost, uključujući građane SAD, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Vašingtona.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #723

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 30. jul, 212. dan 2008. Do kraja godine ima 154 dana.

    1419.
    Upadom Husita u Gradsku većnicu u Pragu i izbacivanjem kroz prozor članova praške gradske uprave sastavljene od Nemaca, u Češkoj je izbio husitski ustanak. Husiti su bili sledbenici verskog reformatora Jana Husa, neka vrsta čeških protestanata, ali i borci protiv germanizacije. Odbili su da priznaju nemačkog cara Sigismunda I za češkog kralja, pa je on u savezu s papom pokrenuo protiv njih ''krstaški rat'' koji je trajao do 1436. Naneli su trupama nemačkog cara niz poraza, čak su prodrli i duboko u unutrašnjost Nemačke kako bi podigli na ustanak i nemačke seljake, ali su na kraju poraženi, između ostalog, zbog međusobnih podela i sukoba. Ipak Husitski pokret znatno je oslabio nemački uticaj u Češkoj, tako da je intenzivnija germanizacija ipak bila oslabljena sve do perioda Tridesetogodišnjeg rata u 17. veku, kada je nemački uticaj preovladao.

    1511.
    Rođen je italijanski slikar, arhitekta i pisac Djorđo Vazari, jedan od prvih teoretičara istorije umetnosti. Radio je na mnogim građevinama i naslikao veliki broj fresaka i slika u rimskim i firentinskim crkvama i palatama. Njegove biografije italijanskih umetnika od 13. do 16. veka glavni su izvor za proučavanje italijanske renesansne umetnosti.

    1771.
    Umro je engleski pisac Tomas Grej, pesnik klasicističke škole, kojeg ljubav prema prirodi, dubina osećanja i simpatije za običnog čoveka čine pretečom romantizma. Napisao je malo pesama, ali zauzima visoko mesto u engleskoj literaturi zahvaljujući savršenoj formi stihova, a ''Elegija napisana na seoskom groblju'' smatra se jednom od najlepših pesama na engleskom jeziku. Njegovu romantičnu pesmu ''Bard'' na srpski jezik prepevao je Jovan Jovanović Zmaj.

    1784.
    Umro je francuski filozof i pisac Deni Didro. Bio je veoma kritičan prema svakoj vrsti religioznosti. Nosilac je prosvetiteljske ideje u predrevolucionarnoj Francuskoj, bio je inspirator i glavni urednik velike francuske ''Enciklopedije'', objavljene između 1751. i 1772. u 28 tomova. Kao protivnik klasičnih autoriteta i tradicionalizma, znatno je uticao na raspoloženje građanstva u borbi protiv starog režima. U filozofskim raspravama razvijao je materijalističko-naturalističke ideje, a u esejima i književnim delima zalagao se za novu kulturu zasnovanu na strogom racionalizmu. Dela: ''Pismo o slepima na pouku onima koji vide'', ''Razgovor Dalambera i Didroa'', ''Misli o tumačenju prirode'', ''Dalamberov san'', ''Žak fatalista'', ''Ramoov sinovac'', ''Saloni''.

    1818.
    Rođena je engleska književnica irskog porekla Emili Bronte, koja se proslavila romanom ''Orkanski visovi''.

    1863.
    Rođen je američki automobilski magnat Henri Ford, proizvođač i konstruktor koji je najviše doprineo naglom razvoju automobilizma. Počeo je kao kovač, ali je vremenom uspeo da izgradi čitavu industrijsku imperiju. Prve ''benzinske kočije'' konstruisao je 1896, a od 1899. bavio se proizvodnjom automobila, kasnije i traktora. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, kao i povoljno kreditiranje kupaca ustrojeno tako da prosečnom građaninu SAD automobili budu dostupni. Godine 1908. stvorio je ''model T'', ''narodni automobil'' koji je motorizovao SAD. Bio je poznat po neobičnoj brizi za svoje zaposlene i po podsticanju lične inicijative. Napisao je sećanja: ''Moj život i rad'', ali i antisemitsko delo ''Međunarodni Jevrejin'' - kojeg se kasnije odrekao uvidevši da je bio u zabludi.

    1898.
    Rođen je engleski vajar Henri Mur, jedan od najvećih skulptora 20. veka, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti. Inspirisao se arhaičnom i primitivnom umetnošću, naročito stvaralaštvom stanovnika predkolumbovske Amerike. Pod uticajem španskog slikara Pabla Pikasa i francuskog vajara rumunskog porekla Konstantina Brankušija, težio je sintezi apstraktnih oblika i nadrealističkih ideja.

    1898.
    Umro je nemački državnik Oto fon Bizmark (fon Bizmark-Šenhauzen), nazvan ''gvozdeni kancelar'', koji je ''krvlju i gvožđem'' ujedinio nemačke države. Postao je 1862. kancelar Pruske, 1864. u savezu sa Austrijom napao je Dansku i osvojio Šlezvig, a onda se okrenuo protiv Beča i 1866. porazio Austriju, što mu je omogućilo da s Pruskom ujedini severne nemačke državice u Severnonemački savez. Isprovocirao je Nemačko-francuski rat i posle pobede nad Francuskom proglasio je početkom 1871. Nemačku carevinom, a Vilhelma I carem. Suzbijao je separatizam nemačkog rimokatoličkog juga. Godine 1878. objavio je ''Izuzetni zakon'' (Lex specialis), kojim je socijaldemokratiju stavio van zakona, ali je paralelno uveo socijalne reforme. Zbog neslaganja sa novim carem Vilhelmom II, 1890. povukao se sa vlasti, posle 28 godina gotovo neograničene vladavine.

    1912.
    Umro je japanski car Meiđi tokom čije vladavine je Japan preobražen u modernu državu. Bio je to početak velike imperijalne ekspanzije te zemlje. Ipak ogromna privredna i naučna snaga savremenog Japana najvećim delom je izgrađena tek posle Drugog svetskog rata.

    1921.
    Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela je ''Zakon o zaštiti države'', kojim je Komunistička partija Jugoslavije kao prevratnička organizacija, sklona terorističkim metodama, stavljena van zakona, njeni poslanici lišeni mandata, a propaganda komunizma proglašena zločinom.

    1930.
    Urugvaj je u Montevideu, pobedom u finalu Prvog svetskog fudbalskog prvenstva nad Argentinom sa 4:2, postao prvi svetski šampion. Prethodno je u utakmici igranoj pod potpuno neregularnim okolnostima u polufinalu sa 6:1 pobedio Kraljevinu Jugoslaviju, sastavljenu samo od igrača iz Beograda pošto su klubovi iz Zagreba, Sarajeva i Subotice odbili da daju fudbalere. Jugoslovenska reprezentacija je povela s 1:0, potom im je poništen regularan drugi gol, a onda je sudija priznao Urugvaju izjednačujući gol, postignut pošto je jedan policajac ubacio u teren loptu prethodno izbačenu u aut.



    1945.
    Američku krstaricu ''Indijanapolis'' potopila je japanska podmornica, usmrtivši više od 800 ljudi.

    1948.
    Pod pritiskom komunista, čija je dominacija postajala sve očiglednija, mađarski predsednik Zoltan Tildi prinuđen je da podnese ostavku.

    1966.
    Engleska je pobedom nad Nemačkom rezultatom 4:2 u finalu svetskog fudbalskog prvenstva odigranom na londonskom stadionu ''Vembli'' prvi put postala prvak sveta.

    1971.
    U japanski putnički ''Boing 727'' udario je borbeni avion, izazvavši smrt 162 ljudi.

    1974.
    Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale su sporazum o prekidu vatre na Kipru. Do borbenih dejstava je došlo nakon što su se turske trupe iskrcale na tom mediteranskom ostrvu 1973. da bi sprečile ujedinjenje Kipra sa Grčkom, što je bila težnja većine kiparskih Grka od sticanja nezavisnosti 1960. Do tada to ostrvo je bilo britanska kolonija.

    1975.
    U Helsinkiju je počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere Sovjetskog Saveza i SAD. Glavni cilj skupa bilo je osiguranje mira u Evropi.

    1980.
    Posle 74 godine britansko-francuske kolonijalne uprave, pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao je nezavisnost pod imenom Republika Vanuatu.

    1989.
    General Vojćeh Jaruzelski napustio je posle osam godina položaj šefa vladajuće komunističke partije, a novi lider poljskih komunista postao je njegov prijatelj i štićenik Mječislav Rakovski.

    1990.
    Član britanskog parlamenta, konzervativac Ian Gau, blizak saradnik Margaret Tačer, poginuo je u eksploziji bombe koju je u automobil podmetnula Irska republikanska armija.

    1993.
    Lideri bosanskih muslimana (Bošnjaka) Srba i Hrvata iz Bosne i Hercegovine, postigli su na mirovnim pregovorima u Ženevi dogovor o ''uniji'', prema kojem bi BiH činile tri etničke republike. Ali ovaj sporazum nije zaustavio građanski rat, najviše zbog uplitanja zapadnih sila, koje su se deklarativno zalagale za mir.

    1997.
    Dvojica arapskih islamskih terorista - samoubica, usmrtili su u Jerusalimu 18 ljudi.

    1999.
    Američka vojska zvanično je okončala operacije u Panami, posle stogodišnjeg prisustva u toj zemlji Centralne Amerike, koju su SAD i osnovale radi efikasnije kontrole nad Panamskim kanalom. Ranije je Panama bila sastavni deo Kolumbije, ali su SAD izmislile podršku tamošnjem ''pokretu za samostalnost'' pošto se vlada Kolumbije nije složila s predlozima SAD vezanim za status Panamskog kanala.

    2003.
    Poslednja ''buba'' sišla je sa proizvodne trake u Meksiku - ''folksvagen'' broj 21.529.464, koliko ih je za 68 godina proizvedeno u Nemačkoj i drugim zemljama, čime je okončana istorija najduže proizvođenog automobila. Proizvodnja ''foksvagena'' bila je ideja nemačkog nacističkog lidera Adolfa Hitlera, sa ciljem da se proizvede automobil dostupan svakom Nemcu. Izgled karoserije popularne ''bube'' delo je Ferdinanda Poršea.



    2004.
    U eksploziji gasovoda u belgijskoj industrijskoj zoni Gislengijen, 30 kilometara jugozapadno od Brisela, poginulo je 14 ljudi.

    2005.
    Potpredsednik Sudana, bivši lider pobunjenika Džon Garang, poginuo je u udesu helikoptera u južnom delu zemlje.

    2006.
    Najmanje 60 ljudi, među kojima su 37 bila deca, je poginulo prilikom izraelskog bombardovanja južnolibanskog sela Kana.

    2007.
    Umro je švedski režiser Ingmar Bergman, jedan od najvećih umetnika svetske kinematografije. Iza Bergmana je ostalo 54 filma, 126 pozorišnih predstava i 39 radio drama, brojni scenariji, knjige. U teatru je ostavio dubok trag interpretirajući skandinavske i ruske klasike ali i savremnu dramsku literaturu. Od 1963. bio je direktor Kraljevskog dramskog teatra Švedske. Prvi film je snimio 1946. a internacionalnu slavu mu je doneo film ''Osmesi letnje noći'' koji je na Festivalu u Kanu dobio nagradu kao najbolja komedija. Naredne godine u Kanu sa ''Sedmim pečatom'' osvojio je specijalnu nagradu žirija. Dodeljena mu je nagrada za životno delo Američke filmske akademije i tri Oskara za najbolje strane filmove (''Devičanski izvor'', ''Kroz tamno staklo'' i ''Fani i Aleksandar''). Ostali dela: ''Divlje jagode'', ''Tišina'', ''Perone'', ''Ssapat i krikovi'', ''Jesenja sonata''.

    2007.
    Britanska vojska je okončala 38 godina dugu vanrednu operaciju u Severnoj Irskoj, pošto je prethodno ukinuta direktna uprava Londona i formirana je redovna civilna uprava. Reč je o najdužoj operaciji u istoriji oružanih snaga Velike Britanije započetoj 1969. U Severnoj Irskoj je i dalje ostalo oko 5.000 redovnih britanskih vojnika ali je kompletna bezbednost u tom delu Ujedinjenog Kraljevstva prepuštena lokalnoj policiji. Od početka izbijanja sukoba između katolika i protestanata 1969. u Severnoj Irskoj je službovalo preko 300.000 britanskih vojnika, pri čemu su poginula 763 vojnika i oko 3.500 civila.

    2007.
    Umro je Mikelanđelo Antonioni, italijanski filmski režiser. Proslavio se filmovima ''Uvećanje'' i ''Avantura''. Antonioni ''pesnik s kamerom'' ostavio je za sobom 25 filmova. Radio je kao scenarista za Roberta Roselinija, Federika Felinija i Marsela Karnea, da bi prvi put stao iza kamere 1942, snimajući dokumentarne filmove (''Ljudi sa reke Po''). Prvi dugometražni film - ''Hronika jedne ljubavi'' snimio je 1950. Njegov film ''Avantura'' je proglašen remek delom i smatra se jednim od deset najboljih ostvarenja u istoriji kinematografije. U Los Anđelesu mu je 1996. uručen Oskar za životno delo. Ostala dela: ''Noć'', ''Pomračenje'', ''Crvena pustinja'', ''Kota Zabriski'', ''Profesija: reporter'', ''Orao je imao dve glave'', ''Iznad oblaka'' (sa Vimom Vendersom) omnibus ''Eros'' (sa Vong Kar Vajem i Stivenom Soderbergom).

    - Srpska pravoslavna crkva danas slavi svetu velikomučenicu Marinu, u narodu ovaj praznik najčešće nazivaju Ognjena Marija. U pitanju je hrišćanska mučenica koja je postradala zbog svojih nepokolebljivih uverenja u vreme rimskog cara Dioklecijana. Kod Srba ona uživa posebno poštovanje
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #724

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    [img]Dogodilo se na današnji dan[/img]

    Danas je četvrtak, 31. jul, 213. dan 2008. Do kraja godine ima 153 dana.

    1489. -
    Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristiforo Colombo) je na trećem putovanju u Novi svet otkrio ostrvo koje je nazvao Trinidad.

    1556. -
    Umro je Ignasio de Lojola (Ignacio, Loyola), osnivač katoličkog jezuitskog reda 1534, španski oficir i sveštenik. Sastavio je ustav jezuitskog reda i priručnik pod nazivom "Duhovne vežbe za vladavinu nad samim sobom".

    1648. -
    U borbi s Turcima poginuo je proslavljeni srpski junak iz Ravnih Kotara Vuk Mandušić, uz Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića najomiljeniji junak narodne uskočke epike.

    1658. -
    Veliki mogul Aurangzeb proglasio se carem u Indiji.

    1789. -
    Ruske i austrijske trupe, pod komandom grofa Aleksandra Suvorova i vojvode od Koburga (Coburg), pobedile su tursku vojsku kod Fokšanija u Rumuniji.

    1849. -
    U bici kod Šegešvara poginuo je veliki mađarski pesniki revolucionar Šandor Petefi (Sandor Petoefi), jedan od vođa nacionalnog pokreta 1848. Otac mu je bio Srbin Stevan Petrović, a Šandorovo kršteno ime bilo je Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom 19. veka i snažno je uticao na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja ("Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez Janoš").

    1886. -
    Umro je mađarski kompozitor, pijanista i dirigent Franc List (Franz Liszt), muzičar romantizma, pijanistički virtuoz, koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i znatno uticao na razvoj evropske muzike 19. veka ("Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", "Mađarske rapsodije").

    1912. -
    Rođen je američki ekonomista Milton Fridman (Friedman),dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i bio pobornik ideje da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomije.

    1914. -
    Ubijen je francuski političar i istoričar Žan Žores (Jean Jaures), jedan od osnivača Francuske socijalističke partije (1902) i osnivač i urednik "Imanitea", kasnije lista francuskih komunista.

    1919. -
    U Nemačkoj je donet Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika. Nemački car Vilhelm II (Wilhelm) abdicirao je u novembru 1918. nakon kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu.

    1941. -
    Nemački maršal Herman Gering (Hermann Goering) dao je pismenu direktivu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu (Reinhard Heydrich) da sačini nacrt plana za istrebljenje evropskih Jevreja ("konačno rešenje").

    1944. -
    Kao pilot savezničkog aviona u Drugom svetskom ratu nad Mediteranom je poginuo francuski pisac Antoan de Sent Egziperi (Antoine, Saint Exupery), autor "Malog princa", jedne od najčitanijih knjiga u svetu.



    1954. -
    Italijanska ekspedicija koju je predvodio Ardito Desio,prva je osvojila vrh Godvin Ostin, poznat kao K2, na Karakorumu, drugi najviši planinski vrh na svetu (8611 m).

    1964. -
    Američki vasionski brod bez ljudske posade "Rendžer 7" emitovao je prve snimke tamne strane Meseca.

    1965. -
    Rođena je škotska književnica Džoan Rouling (Joanne Rowling), autorka bestselera o dečaku Hariju Poteru (Harry Potter), koji su prevedeni na 31 jezik i prodati u desetinama miliona primeraka.

    1969. -
    Papa Pavle VI stigao je u Ugandu, u prvu papsku posetu Africi.

    1971. -
    Američki astronauti Dejvid Skot (David Scott) i Džejms Irvin (James Irwin), članovi misije "Apolo 15", drugog dana boravka na Mesecu proveli su više od šest časova u vožnji lunarnim vozilom ("moon buggy"). To je bila prva vožnja po tlu Meseca.



    1991. -
    Predsednici SSSR-a i SAD Mihail Sergejevič Gorbačov i Džordž Buš (George Bush) potpisali su u Moskvi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja velikog dometa (START).

    1993. - Napadom Izraela na jug Libana, tokom kojeg je ubijeno 140 ljudi, a 500.000 izbeglo prema severu zemlje, prekinuto je jednonedeljno primirje na Bliskom istoku.

    1994. -
    Savet bezbednosti UN odobrio je upotrebu sile u Haitiju,čime je dozvoljena vojna intervencija, koju su protiv vojnog režima predvodile SAD, i omogućen povratak na vlast izbeglog predsednika Žana Bertrana Aristida (Jean Bertrand Aristide).

    1997. -
    Umro je bivši vijetnamski car Bao Daj (Dai), poslednjimonarh Vijetnama, koji je kao marioneta vladao zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Posle četiri decenije u izbeglištvu, umro je u vojnoj bolnici u Parizu u 83. godini.

    2001. -
    Umro je bivši portugalski predsednik Francisko KostaGomes (87). Gomesa je na funkciju predsednika postavila revolucionarna hunta, pet meseci nakon aprilske pobune 1974. kojom je okončana 50-godišnja desničarska diktatura.

    2002. -
    Na osnovu sporazuma vlada BiH i Hrvatske u Karlovcu je osuđen bivši lider cazinskih Muslimana Fikret Abdić na 20 godina zatvora, za ratne zločine u periodu 1993-1995. u tadašnjoj Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna.

    2003. -
    Austrijanac Feliks Baumgartner (Felix) prvi je padobranom preleteo Lamanš, padajući brzinom većom od 200 kilometara na sat.

    2003. -
    Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić doputovaou Izrael. To je prva poseta ministra odbrane u istoriji dve zemlje.

    2003. -
    Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Milomira Stakića na duživotni zatvor zbog zločina protiv čovečnosti nad nesrbima u Prijedoru i okolini 1992. On je prvi optuženik kome je taj sud izrekao doživotni zatvor.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #725

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 1. avgust, 214. dan 2008. Do kraja godine ima 152 dana.


    -10. - Rođen je rimski car i istoričar Klaudije, koji je 41. nasledio Kaligulu. Tokom njegove vladavine južna Engleska je postala rimska provincija, izgrađen veliki akvadukt, proširena luka Ostija. Vladao je pod velikim uticajem svojih žena Mesaline i Agripine, koja ga je, prema predanju, otrovala pečurkama da bi obezbedila presto za svog sina iz prethodnog braka Nerona.

    1291. -
    Tri kantona Uri, Untervalden i Švic sklopili su savez zaodbranu od Habsburgovaca, koji je bio osnova za stvaranje Švajcarske konfederacije.



    1560. -
    Škotski parlament je ukinuo papsku jurisdikciju i odobrio kalvinističku veroispovest, čime je osnovana Škotska crkva.

    1714. -
    Umrla je engleska kraljica Ana (Anne), poslednji monarh izdinastije Stjuart (Stenjart), tokom čije su vladavine ujedinjene Engleska i Škotska i stvorena Velika Britanija (1707). Nasledio ju je Džordž I iz hanoverske dinastije.

    1774. -
    Britanski hemičar Džozef Pristli (Joseph Priestley) otkrio jeplin koji je nazvao "dephlogisticated air", kasnije poznat kao kiseonik.

    1778. -
    U nemačkom gradu Hamburgu otvorena je prva štedionica u svetu.

    1793. -
    Francuska je, kao prva zemlja u svetu, uvela metričkisistem mera.

    1798. -
    U bici kod Abukira, blizu Aleksandrije, britanska flota admirala Horacija Nelsona (Horatio) uništila je francusku flotu pod komandom admirala Fransoa Brijesa (Francois Brueys). Posle tog poraza Napoleonova vojska u Egiptu ostala je odsečena od Evrope.
    1806. -
    Na Mišarskom polju kod Šapca, srpski ustanici pobedili su Turke. To je bila najveća pobeda Karađorđeve vojske u Prvom srpskom ustanku.

    1810. -
    Rođen je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur(Camillo, Cavur), prvi ministar predsednik ujedinjene Italije (1861). Zaslužan je za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom.

    1813. -
    U Beču je izašao prvi broj "Novina serbskih", prvog srpskog dnevnog lista. List su pokrenuli Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, a ugašen je 1822. zbog problema sa štamparijom.

    1834. -
    Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji: u britanskim kolonijama oslobođeno je više od 770.000 robova.



    1860. -
    Od rana zadobijenih u atentatu u Kotoru, koji je izvršio emigrant Todor Kadić, umro je crnogorski knez Danilo Petrović, naslednik vladike Njegoša i prvi svetovni vladar Crne Gore (1852). Proslavio se pobedom nad Turcima u bici na Grahovu 1. maja 1858.

    1894. -
    Japan je objavio rat Kini zbog spora dveju zemalja oko Koreje.

    1914. -
    Četiri dana nakon što je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Nemačka je objavila rat Rusiji, Francuska je proglasila opštu mobilizaciju, a Italija je proklamovala neutralnost. Svetski rat postao je neizbežan.

    1921. -
    Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela je Zakon o zaštiti države na osnovu kojeg je zabranjen rad Komunističkoj partiji, a njenim poslanicima u Skupštini (5 poništeni mandati.

    1936. -
    Adolf Hitler otvorio je u Berlinu XI olimpijske igre.

    1944. -
    U Varšavi, jednom od glavnih središta poljskog pokreta otpora, izbio je ustanak protiv nemačke okupacije. Nakon dvomesečnih borbi Nemci su savladali ustanike i veliki broj otpremili u koncentracione logore.

    1955. -
    Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedna od najistaknutijih ličnosti beogradskog modernističkog pokreta posle Prvog svetskog rata, autor Manifesta ekspresionizma ("Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć").



    1958. -
    Jordanski kralj Husein (Hussein) poništio je federaciju Jordana sa Irakom.

    1960. -
    Benin (Dahomej) je proglasio nezavisnost od Francuske.

    1966. -
    U Kini je počeo XI plenum Komunističke partije na kojem je doneta odluka o "kulturnoj revoluciji", koja je trajala narednih 10 godina.

    1973. -
    Umro je nemački državnik Valter Ulbriht (Walter Ulbricht), prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke (1950). Od 1960. do 1971. bio je predsednik Državnog saveta Istočne Nemačke.

    1975. -
    Državnici 35 zemalja, među kojima i predsednik SFRJugoslavije Josip Broz Tito, potpisali su u Helsinkiju završni dokument Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji.

    1994. - Predsednik Nemačke Roman Hercog (Herzog) izrazio ježaljenje Poljacima zbog patnji koje su pretrpeli tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.

    2000. -
    Ekstremisti u Kašmiru izvršili su sedam napada u kojima je oko 90 ljudi ubijeno a više desetina ranjeno. Većina žrtava bili su hinduski hodočasnici.

    2001. -
    Britanski premijer Toni Bler (Tony Blair) započeo zvaničnu posetu Argentini. To je bila prva poseta jednog britanskog premijera toj zemlji od Foklandskog rata 1982.

    2004. -
    U požaru u supermarketu u trgovinskom centru u Asunsionu, prestonici Paragvaja, poginulo je preko 400 ljudi, a na stotine ih je povređeno.

    2005. -
    Umro je saudijski kralj Fahd (84) koji je vladao Saudijskom Arabijom od 1982. godine. Za njegovog nasledika imenovan je njegov polubrat, princ Abdulah (82).

    2006. -
    Kubanski predsednik Fidel Kastro privremeno je preneovlast na svog brata Raula, zbog bolesti. Kastro se na čelu Kube nalazi od revolucije 1959. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #726

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 2. avgust, 215. dan 2008. Do kraja godine ima 151 dan.

    1100. -
    Engleski kralj Vilijam II (William), sin Vilijama I Osvajača, ubijen je strelom u šumi za vreme lova.

    1552. -
    Dogovorom u Pasauu poništen je Augsburški Interim iz 1548, a luterani (protestanti) su dobili slobodu veroispovesti u Nemačkoj, što je ozakonjeno na saboru u Augsburgu 25. septembra 1555.

    1589. -
    Zbog prelaska na stranu hugenota, francuskog kralja Anrija III (Henri) ubio je pristalica katoličke Svete lige, dominikanac Žak Kleman (Jacques Clement).

    1788. -
    Umro je Tomas Genzboro (Thomas Gainsborough), poznati engleski portretista i pejsažista i jedan od osnivača britanske Kraljevske akademije umetnosti.

    1802. -
    Napoleon Bonaparta (Bonaparte) proglašen je "doživotnim konzulom" Francuske, što mu je dalo pravo da imenuje naslednika.

    1830. -
    Francuski kralj Šarl Dž Burbonski (Charles Bourbon)abdicirao je pod pritiskom Julske revolucije u Parizu, koja je izbila zbog kraljeve odluke da ukine slobodu štampe, raspusti parlament i promeni izborni zakon.

    1858. -
    Britanski parlament usvojio je zakon (India Bill) kojim je indijska vlada stavljena pod upravu britanske krune.

    1876. -
    Rođen je srpski lingvista Aleksandar Belić, predsednik Srpske kraljevske akademije (posle Drugog svetskog rata Srpska akademija nauka i umetnosti) od 1937. do smrti 1960, osnivač moderne dijalektologije, autor "Pravopisa srpskohrvatskog jezika".

    1903. -
    U Makedoniji je počeo Ilindenski ustanak za oslobođenje od turske vlasti tokom kojeg je stvorena "Kruševska republika". Republika se održala samo 11 dana, a ustanak je u krvi ugušen.

    1921. -
    Umro je italijanski operski tenor Enriko Karuzo (Enrico Caruso), proslavljeni izvođač dela Verdija i Pučinija i italijanskih kancona. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonsku ploču.



    1922. -
    Umro je Aleksandar Graham Bel (Alexander Graham Bell),izumitelj telefona (1876).

    1928. -
    Italija je potpisala 20-godišnji ugovor o prijateljstvu sa Etiopijom.

    1934. -
    Umro je nemački predsednik Paul fon Hindenburg, a Hitlerje sebe proglasio firerom (vođa) i preuzeo apsolutnu vlast.

    1935. -
    Velika Britanija je donela zakon prema kojem je reformisan sistem upravljanja u Indiji, odvojeni su Burma i Aden od Indije, garantovana veća lokalna samouprava u provincijama i formirano centralno zakonodavstvo u Nju Delhiju.

    1936. -
    Umro je francuski inženjer i pilot Luj Blerio (Louis Bleriot), pionir vazduhoplovstva, koji je 1909. prvi avionom preleteo Lamanš.

    1939. -
    Albert Ajnštajn (Einstein) upozorio je američkog predsednika Ruzvelta (Roosevelt) da nemački naučnici rade na proizvodnji bombe sa uranijumom, posle čega su u SAD počeli (početkom 1940) istraživački radovi za proizvodnju atomske bombe.

    1945. -
    Završena je Potsdamska konferencija na kojoj su sovjetski vođa Staljin, predsednik SAD Truman i premijer Velike Britanije Atli (Attlee) postigli dogovor o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i njenoj podeli na okupacione zone posle Drugog svetskog rata.

    1970. -
    Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj prvi put upotrebili gumene metke radi smirivanja nereda.

    1980. -
    U eksploziji na železničkoj stanici u Bolonji poginuloje 85 i ranjeno više od 200 ljudi. To je bio najteži teroristički napad u Evropi posle Drugog svetskog rata i izazvao je talas masovnih protesta širom Italije.

    1990. -
    Iračka vojska napala je Kuvajt i okupirala ga za jedan dan. Slanjem trupa u Kuvajt, irački predsednik Sadam Husein pokrenuo je događaje koji su doveli do Zalivskog rata i stacioniranja američkih trupa u regionu.

    1992. -
    Alžirske snage bezbednosti uhapsile su 50 naoružanih islamskih ekstremista i oduzele njihovo skladište oružja u kojem je pronađeno 150 bombi.

    1994. -
    Pod pretnjom pooštravanja međunarodnih sankcija SRJugoslaviji, vlada Srbije pozvala je lidere bosanskih Srba da prihvate mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu i upozorila ih da će u suprotnom biti odgovorni za zločin protiv sopstvenog naroda.

    1997. -
    Vođa najjače liberijske gerilske frakcije Čarls Tejlor(Charles Taylor) proglašen je predsednikom Liberije, čime je posle sedmogodišnjeg građanskog rata okončana borba za vlast u zemlji.

    1999. -
    U sudaru dva voza u istočnoj Indiji poginulo je 285, aranjeno oko 300 ljudi.

    2001. -
    Bosanski Srbin, general Radislav Krstić osuđen je u Haguna 46 godina zatvora zbog masakra nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici 1995, najvećeg ratnog zločina u Evropi posle Drugog svetskog rata. Žalbeno veće Haškog tribunala, 19. aprila 2004, prvosnažno je osudilo Krstića za pomaganje i podržavanje genocida umanjivši mu kaznu sa 46 na 35 godina zatvora.

    2002. -
    Snage UNITA-e su zvanično rasformirane, njenim generalimasu oduzeti činovi i oni su integrisani u vojsku Angole.

    2004. -
    Umro je legenda francuske fotogradije i svetski priznatfotograf Anri Kartije-Breson (Henri Cartier-Brešon).
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #727

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je nedelja, 3. avgust, 216. dan 2008. Do kraja godine ima 150 dana.


    -216.
    Kartaginski vojskovođa Hanibal je u Drugompunskom ratu kod Kane, u jugoistočnoj Italiji, naneo najteži poraz Rimljanima u istoriji Rimskog carstva. Rim je zahvatila panika, koja je zapamćena po izreci "Hanibal ante portas" (Hanibal pred vratima).

    1347. -
    Engleski kralj Edvard III (Ednjard) zauzeo je u stogodišnjem ratu francuski grad Kale, koji je ostao pod engleskom vlašću do 1558.

    1460. -
    Škotskog kralja Džejmsa II (James), kojeg su savremenicinazivali "Džejms gnevnog lica", ubili su Englezi tokom opsade zamka Roksburg.

    1492. -
    Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo)isplovio je na brodu "Santa Marija" iz španske luke Palos de la Frontera na prvo putovanje prema zapadu na kojem je otkrio Ameriku.

    1571. -
    Turci su, nakon jedanaestomesečne opsade, zauzeli grad Famagustu na Kipru i izvršili masakr stanovništva.

    1675. -
    Francuzi su pobedili holandsku i špansku flotu kod Palerma i zauzeli Siciliju.

    1770. -
    Rođen je Fridrih Vilijem III, pruski kralj od 1797. do 1840. Izgubivši rat sa Napoleonovom vojskom bio je prisiljen, Tilzitskim mirom (1807), da Napoleonu preda gotovo pola države. Jedan je od potpisnika saveza Sveta alijansa koji su, posle Napoleonovog pada, sklopile Rusija, Pruska i Austrija.

    1778. -
    U Milanu je otvorena operska kuća Skala (Teatro alla Scala), delo arhitekte Đuzepea Pjermarinija (Giuseppe Piermarini).

    1858. -
    Engleski istraživač Džon Spik (John Speake) otkrio je jezero Viktorija, izvorište reke Nil.

    1872. -
    Rođen je Hakon VII (Haakon), norveški kralj od 1905. dosmrti 1957. Odbijanjem da abdicira podstakao je svoj narod da organizuju pokret otpora nemačkoj okupaciji u Drugom svetskom ratu.

    1881. -
    Britanske trupe okupirale su egipatski grad Suec, što je Velikoj Britaniji omogućilo da 1883. postane vlasnik čitave zone Sueckog kanala.

    1884. -
    Završen je železnički most u Beogradu na reci Savi, anarednog meseca puštena je u saobraćaj pruga Zemun-Beograd. Most je razaran u oba svetska rata i potom obnavljan.

    1903. -
    Rođen je tunižanski državnik Habib Ben Ali Burgiba(Bourguiba), vođa borbe za nezavisnost i prvi predsednik Tunisa od 1957. Za doživotnog predsednika proglašen je 1975, ali je u državnom udaru 1987. zbačen s vlasti.

    1904. -
    Sa Volujice, brda iznad Bara, prvi put su emitovani radiotalasi na Balkanskom poluostrvu. Puštanju u rad radio-telegrafske stanice prisustvovalo je više hiljada gostiju i zvanica iz cele Crne Gore, među kojima su bili knjaz Nikola i Guljelmo Markoni (Guglielmo Marconi), jedan od pronalazača bežične telegrafije.

    1904. -
    Britanci su napali Tibet i zauzeli glavni grad Lasu, averski vođa dalaj lama je pobegao u Urgu (Ulan Bator).

    1914. -
    Nemačka je objavila rat Francuskoj, Belgija je odbacila zahtev Nemačke da njene trupe uđu u tu zemlju, a Velika Britanija je upozorila Nemačku da bi invazija na Belgiju značila opšti rat u Evropi.

    1924. -
    Umro je engleski pisac poljskog porekla Džozef Konrad(Joseph Conrad), autor pomorskih priča i romana ("Lord Džim", "Nostromo", "Srce tame", "Tajfun").

    1936. -
    Američki atletičar Džesi Ovens (Jesse Onjens) je skokomu dalj 8,06 metara osvojio prvu od četiri zlatne medalje na Olimijskim igrama u Berlinu.

    1940. -
    Litvanija je formalno postala deo SSSR pod nazivom Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika.

    1954. -
    Umrla je Gabrijel Kolet (Gabrielle Colette), jedna od najpopularnijih francuskih književnica 40-tih godina. Bila je član Akademije Gonkur i Belgijske kraljevske akademije, a 1953. postala je oficir Legije časti.

    1958. -
    Američka atomska podmornica "Nautilus" je pod komandom Vilijama Andersona (William) prva prošla ispod ledenog pokrivača Severnog pola.

    1977. -
    Umro je kiparski arhiepiskop Makarios, vođa pokreta zanezavisnost od Velike Britanije i prvi predsednik Kipra od 1960. do smrti. Bio je i jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

    1996. -
    UN su saopštile da je vojska plemena Tutsi u Burundiju pobila hiljade Hutu civila u seriji pokolja izvršenih između aprila i jula.

    2001. -
    U Beogradu je ubijen bivši pripadnik Službe državne bezbednosti Momir Gavrilović, što je dovelo do najteže političke krize u Demokratskoj opoziciji Srbije od njenog dolaska na vlast u oktobru 2000, kada je na izborima srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.

    2002. -
    Predsednik Vlade Srbije Zoran Đinđić primio je u Pragu(Češka) nagradu Fondacije Vaclav Polak za doprinos razvoju demokratije u Srbiji.

    2005.
    Vojna hunta svrgla je mauritanskog predsednika Mauja Sid Ahmeda Ulda Taju i imenovala dugogodišnjeg šefa državne policije Elija Uld Mohameda Vala za novog lidera države.

    2006.
    Umrla je proslavljeni austrijski sopran svetskog ranga Elizabet Švarckopf. Švarckopfova, koja je stajala ''rame uz rame'' sa Marijom Kalas, svetsku slavu je stekla tumačenjem likova iz opera Mocarta i Štrausa. Pevanjem se aktivno bavila do 1975. Poslednje godine provela je povučeno u svojoj kući u gradu Šruns u najzapadnijoj Austrijskoj pokrajni Vorarlberg.

    2007.
    Oko 50 ljudi se utopilo u Sijera Leoneu, a više od 100 se vodi kao nestalo, pošto se brod na kome su se nalazili prevrnuo usled jakih pljuskova na ušću reke Veliki Skarsis u Atlantski okean. Brod, sa oko 200 putnika, kretao se od prestonice Fritaun ka gradu Rokupr.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #728

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 4. avgust, 217. dan 2008. Do kraja godine ima 149 dana.



    1578. -
    Pokušaj Portugala da zauzme Maroko propao je porazom ubici kod Alkazarkivira, u kojoj su poginuli portugalski kralj Sebastijan (Sebastian), kralj od Feza i mavarski pretendent na presto.

    1704. -
    U Ratu za špansko nasleđe, englesko-holandske snage su zauzele španski grad Gibraltar.

    1789. -
    Parlament Francuske je, tokom Francuske revolucije, ukinuo sve privilegije feudalaca.

    1791. -
    Potpisan je Svištovski mir kojim je određena granica između Austrije i Otomanskog carstva.

    1792. -
    Rođen je Persi Biš Šeli (Percy Byshe Shelley), jedan od najznačajnijih pesnika engleskog romantizma. Buntovnik protiv političkih, društvenih i verskih stega, napustio je Englesku i poslednje godine života proveo u Italiji, gde se 1822. utopio u brodolomu na jedrenju ("Kraljica Mab", "Oslobođeni Prometej", "Oda zapadnom vetru", "Ševa").

    1859. -
    Rođen je norveški pisac Knut Hamsun (Pedersen), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vreme Drugog svetskog rata, kao simpatizer Kvislingove (Ljuisling) pronemačke vlade i nacista izgubio je popularnost, a posle rata, već u dubokoj starosti, osuđen je na visoku novčanu kaznu zbog saradnje sa okupatorom ("Glad", "Pan", "Plodovi zemlje").

    1875. -
    Umro je danski pisac Hans Kristijan Andersen (Christian). Mada prvi književni uspeh duguje romanu "Improvizator" (1835), svetsku slavu stekao je kao autor oko 200 kratkih pripovedaka, koje se smatraju najlepšim bajkama za decu.



    1907. -
    Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Grig (Grieg), predstavnik poznog romantizma, koji je inspirišući se nacionalnim folklorom afirmisao norvešku muziku u svetu (klavirski koncert u a-molu, "Per Gint", "Sigrud Jorsalfar").

    1914. -
    Nemačke trupe napale su Belgiju, Velika Britanija je objavila rat Nemačkoj, a SAD su proglasile neutralnost.

    1916. -
    Danska je za 25 miliona dolara ustupila SAD deo Zapadnoindijskih ostrva, uključujući Devičanska ostrva.

    1944. -
    Gestapo je u skrovištu u Amsterdamu uhapsio porodicu Frank i još četvoro Jevreja i deportovao ih u koncentracioni logor. Posle rata otkriven je dnevnik 14-godišnje Ane Frank, koji predstavlja jedan od najpotresnijih dokumenata o stradanju Jevreja u Drugom svetskom ratu.

    1954. -
    Britanski supersonični borbeni avion "Elektrik Lajtning P-1" izveo je svoj prvi let.

    1977. -
    Umro je nemački filozof Ernst Bloh (Bloch). U svom obimnom delu, koje obuhvata probleme filozofije, istorije, religije i etike, posebno se bavio analizom fenomena utopije ("Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Nasleđe ovog vremena").



    1983. -
    Betino Kraksi (Bettino Craxi) je, kao prvi socijalista, preuzeo dužnost premijera Italije, postigavši rekord u dužini opstanka jedne italijanske vlade posle Drugog svetskog rata.

    1992. -
    Milioni crnaca okončali su dvodnevni generalni štrajk protiv vlade belaca u Južnoj Africi, tokom kojeg je ubijeno 30 ljudi.

    1993. - Japanske vlasti izvinile su se zvanično ženama koje su tokom Drugog svetskog rata služile kao seksualne robinje japanskim vojnicima.

    1993. -
    Snage bosanskih Srba osvojile su sve ključne položaje na planini Igman iznad Sarajeva i zatvorile obruč oko grada.

    1994. -
    Nakon što je Skupština Republike Srpske odbila mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu, SR Jugoslavija je prekinula političke i ekonomske odnose sa bosanskim Srbima i zatvorila granicu na reci Drini.

    1995. -
    Hrvatska vojska je, u operaciji "Oluja", ušla u srpsku enklavu (Republika Srpska Krajina), zonu pod zaštitom UN. Oko 250.000 Srba napustilo je svoje domove i krenulo, u najvećem izbegličkom talasu u Evropi od Drugog svetskog rata, prema Bosni i SR Jugoslaviji.

    1997. -
    U Arlu je umrla najstarija osoba na svetu, Francuskinja Žan Kalman (Jeanne Calment). Živela je 122 godine i 164 dana.

    1999. -
    U katastrofalnim poplavama u Kini poginulo je više od 400 ljudi, a dva miliona ostalo je bez domova.

    2000. -
    Britanska kraljica majka Elizabeta proslavila je u Londonu 100. rođendan, kao prva ličnost iz kraljevske porodice koja je proživela ceo jedan vek. Ona je s balkona Bakingemske palate pozdravila okupljene građane.

    2001. -
    Palestina je izdala zvanično saopštenje o obustavi oružanih napada na Izrael. Ovaj poziv bez presedana ukazao je na neslaganje između palestinskih zvaničnika i militantne palestinske struje oko osvete zbog izraelskih napada.

    2001. -
    Predsednici Severne Koreje i Rusije, Kim Jong-Li i Vladimir Putin, potpisali su deklaraciju po kojoj se Pjong Jang mora pridržavati moratorijuma o raketnim probama do 2003. godine.

    2003. -
    Biskupi Episkopalne (Anglikanske) crkve u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) potvrdili su imenovanje, bez presedana u istoriji te crkve, homoseksualca Džina Robinsona (Gene) za biskupa u Nju Hempširu.

    2003. -
    Sud u Ruandi osudio je 100 osoba, od kojih 11 na smrtnu kaznu, za zločine počinjene u toj zemlji 1994. Od početka sudskih procesa za genocid u Ruandi do tada je osuđeno na smrt više o 400 osoba.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #729

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 5. avgust, 218. dan 2008. Do kraja godine ima 148 dana.


    1583. -
    Hemfri Gilbert (Humphrey Gilbert) osnovao je prvu englesku koloniju u Severnoj Americi, u Sent Džonu na Njufaundlendu.

    1716. -
    Austrijski princ Eugen Savojski (Eugene de Savoie) je, sa armijom od 40.000 vojnika, u bici kod Petrovaradina, naneo težak poraz turskoj vojsci od 150.000 ljudi pod komandom Darnada Ali Paše. U bici je poginulo oko 30.000 turskih vojnika. Godinu dana kasnije Eugen Savojski osvojio je Beograd, koji je ostao pod austrijskom vlašću do 1739.

    1844. -
    Rođen je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena, a sovjetski socijalistički realisti smatrali su ga svojim uzorom ("Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Carevna Sofija").
    1850. -
    Rođen je francuski pisac Gi de Mopasan (Guy, Maupassant), jedan od najznačajnijih autora kratke forme. Objavio je oko 300 pripovedaka od kojih se veliki broj smatra remek-delima svetske književnosti ("Dunda", "Toan", "Na vodi", "Đerdan").

    1858. -
    Pušten je u rad prvi transatlantski telefonski kabl. Engleska kraljica Viktorija je telefonom čestitala američkom predsedniku.

    1895. -
    u Londonu je umro nemački filozof Fridrih Engels (Friedrich), jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa (Carl Marx), s kojim je 1864. organizovao Prvu internacionalu - međunarodno udruženje radnika ("Anti-Diring", "Poreklo porodice, privatne svojine i države", "Ludvig Fojerbah i kraj nemačke klasične filozofije").

    1905. -
    Norveška se referendumom, putem narodnog glasanja, odvojila od Švedske.

    1906. -
    Rođen je Džon Hjuston (John Huston), jedan od najpoznatijih američkih filmskih reditelja, koji se proslavio mnogobrojnim filmovima uključujući "Malteški soko", "Blago Sijera Madre", "Džungla na asfaltu".

    1914. -
    Prvi električni saobraćajni signali za regulisanje različitih saobraćajnih pravaca postavljeni su u aveniji Euklid i Istočnoj 105. ulici u Klivlendu, američkoj državi Ohaju.

    1914. -
    Crna Gora objavila je rat Austro-Ugarskoj; Kuba, Meksiko, Urugvaj i Argentina proglasile su neutralnost u Prvom svetskom ratu.

    1914. -
    SAD proglasile neutralnost pošto je Nemačka objavila rat SSSR-u.

    1915. -
    Nemci su u Prvom svetskom ratu okupirali poljsku prestonicu Varšavu.

    1930. -
    Rodjen je Nil Armstrong (Neil Armstrong), prvi čovek koji je stupio na Mesec.



    1940. -
    Letonija je ušla u sastav SSSR-a pod nazivom Letonska Sovjetska Socijalistička Republika.

    1943. -
    Plotunima iz 222 artiljerijska oružja u Moskvi su, u Drugom svetskom ratu, obeležene pobede nad nemačkim trupama na Istočnom frontu. Sovjetska armija oslobodila je gradove Orel i Bjelgorod.

    1949. -
    U zemljotresu jačine 6,75 stepeni Rihterove skale, u Ekvadoru je poginulo oko 6.000 ljudi, a oko 100.000 ostalo je bez domova.

    1951. -
    Rodjen je Bob Geldof, poznat po svojoj muzičkoj karijeri sa grupom 'Boomtown Rats', kao i po velikim dobrotvornim akcijama u korist Afrike, Trećeg sveta, protiv side i gladi, kao sto su Lajv Ejd ('Live Aid') koncert i drugi. Zbog svojih zaslčuga, engleska kraljica mu je dodelila počasnu doživotnu plemićku titulu Ser (Sir).

    1960. -
    Gornja Volta (Burkina Faso) stekla je nezavisnost od Francuske.

    1962. -
    Američka filmska glumica Merilin Monro (Marilyn Monroe), jedna od najvećih holivudskih zvezda i seks-simbol pedesetih godina prošlog veka, izvršila je samoubistvo u 36. godini ("Džungla na asfaltu", "Autobuska stanica", "Neki to vole vruće").

    1963. -
    SSSR, SAD i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o zabrani nuklearnih proba.

    1963. -
    SSSR, SAD i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o zabrani nuklearnih proba.

    1973. -
    SSSR lansirao svemirsku sondu Mars 6.

    1974. -
    Predsednik SAD Ričard Nikson (Richard Nixon) priznao je da je učestvovao u prikrivanju afere Votergejt i blokiranju istrage o upadu u sedište Demokratske stranke u poslovnom centru "Votergejt". Podneo je ostavku 9. avgusta.

    1984. -
    Umro je britanski pozorišni i filmski glumac Ričard Barton (Richard Burton), koji se proslavio u pozorištu u kreacijama Šekspirovih likova, a potom i na filmu ("Kleopatra", "Ko se boji Virdžinije Vulf?", "Beket", "Noć iguane"). U jugoslovenskom filmu "Sutjeska" igrao je lik Josipa Broza Tita.



    1994. -
    Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Sarajeva, nakon što su pripadnici Vojske Republike Srpske uzeli deo naoružanja iz skladišta mirovnih snaga UN (Unprofor) na planini Igman.

    1995. -
    SAD i Vijetnam uspostavili su diplomatske odnose nakon višedecenijskog neprijateljstva i založili se za unapređenje međusobne saradnje.

    1998. -
    Umro je bugarski komunistički lider Todor Živkov, sekretar Komunističke partije Bugarske od 1954, šef države (predsednik Državnog saveta) od 1971. do 1989, kada su ga reformisti unutar Komunističke partije prisilili da podnese ostavku.

    2000. -
    Umro je britanski glumac Alek Ginis, dobitnik Oskara za film "Most na reci Kvaj" 1957. godine, i Oskara za ukupan doprinos filmskoj umetnosti 1980. ("Banda sa Lavender Hila", "Velika iščekivanja", "Oliver Tvist", "Lorens od Arabije", "Ratovi zvezda").

    2001. -
    Talibanska vlada u Avganistanu zatvorila je osam stranih humanitarnih radnika - dva Amerikanca, četiri Nemca i dva Australijanca - pod optužbom da su širili hrišćanstvo među muslimanima.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #730

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    - Danas je sreda, 6. avgust, 219. dan 2008. Do kraja godine ima 147 dana.


    1637. -
    Umro je engleski pisac i glumac Ben Džonson (Jonson),autor satirične komedije "Valpone, ili lisica", koja se smatra jednim od najboljih dela tog žanra u renesansnoj književnosti.

    1660. -
    Umro je španski slikar Dijego Velaskez (Diego Velasljuez),jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Filipa IV (portreti članova kraljevske porodice, "Predaja Brede", "Venera sa ogledalom").



    1661. -
    Portugal i Holandija potpisale su sporazum prema kojem suPortugalci zadržali Brazil, a Holanđani Cejlon (Šri Lanka).

    1796. -
    U Cetinju je Skupština crnogorskih starešina izglasala "Stegu", prvi pisani zakonski akt u Crnoj Gori.

    1806. -
    Car Franc I Habzburg odrekao se titule rimskog cara iproglasio se carem Austrije. Time je prestalo da postoji Sveto rimsko-nemačko carstvo.

    1807. -
    Srpski prosvetitelj Dositej Obradović prešao je iz Zemuna u ustaničku Srbiju, gde je kao prvi Karađorđev popečitelj (ministar) prosvete ostao do kraja života (1811).

    1809. -
    Rođen je Alfred Tenison (Tennyson), jedan od najznačajnijih pesnika engleske viktorijanske ere, zvanični dvorski pesnik (Poet Laureate) (poeme "Kraljevske slike", "Princeza", elegija "In memoriam", sonet "Crnoj Gori", zbirka lirskih pesama).

    1825. -
    Bolivija je proglasila nezavisnost nakon gotovo tri veka španske vldavine.

    1860. -
    Rođen je srpski političar i filolog Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije, koji je 1921. s Jašom Prodanovićem osnovao Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik.

    1881. -
    Rodjen je Aleksandar Fleming (Alexander Fleming) škotski biolog i farmaceut, pronalazač penicilina, revolucionarnog antibiotika. Za ovo otkriće on je dobio Nobelovu nagradu, zajedno sa još dva istraživača (Florey, Chain). Objavio je veliki broj naučnih radova iz oblasti bakteriologije, imunologije i hemoterapije. Umro je 11. marta 1955.

    1890. -
    U njujorškom zatvoru Oburn pogubljen je ubica Vilijam Kemler (William Kemmler). To je bilo prvo izvršenje smrtne kazne na električnoj stolici.

    1914. -
    Austro-Ugarska je objavila rat Rusiji, a Srbija i Crna Gora Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.

    1916. -
    Rođen je malteški političar Dom Mintof (Mintoff), koji je kao predsednik laburističke vlade od 1971. vodio politiku odvajanja Malte od Velike Britanije i Evrope, stvarajući bliže veze sa Libijom i arapskim svetom.

    1918. -
    Završena je nemačka ofanziva na Marni. Poslednji veliki napad Nemaca u Prvom svetskom ratu završen je porazom, a oko 100.000 nemačkih vojnika je poginulo i ranjeno.

    1926. -
    Američka plivačica Gertruda Ederle (Gertrude) postala jeprva žena koja je preplivala Lamanš. Pivanje je trajalo 14 časova.

    1928. -
    Rođen je američki slikar, novinar, filmski režiser iproducent Endi Vorhol (Warhol), najznačajniji predstavnik pop-arta.

    1940. -
    Estonija je ušla u sastav SSSR-a pod nazivom Estonska Sovjetska Socijalistička Republika.

    1945. -
    Amerikanci su u Drugom svetskom ratu bacili prvu atomskubombu na japanski grad Hirošimu. Grad je razoren a 13 kvadratnih kilometara pretvoreno je u pustoš. Poginulo je oko 117.000 ljudi, a od posledica bačene bombe stradalo je 217.137.



    1962. -
    Jamajka je stekla nezavisnost posle 300 godina britanske vladavine.

    1973. -
    Umro je kubanski diktator Fulhensio Batista i Saldivar(Fulgencio, y Zaldivar), koji je vladao Kubom od 1952. do 1959, kada je zbačen u revoluciji pod vođstvom Fidela Kastra (Castro).

    1978. -
    Umro je papa Pavle VI, čiji je pontifikat (od 1963)obeležen nastojanjima da katoličku crkvu približi savremenom svetu. Normalizovao je odnose sa komunističkim zemljama i podržavao Pokret nesvrstanih. Nasledio ga je Jovan Pavle I.

    1991. -
    Predsedništvo SFR Jugoslavije jednoglasno je usvojilo odluku o proglašenju potpune i bezuslovne obustave vatre na teritoriji Republike Hrvatske.

    1995. -
    Hrvatski avioni i artiljerija gađali su srpske izbeglice koje su u kolonama napuštale teritoriju Hrvatske, nakon ofanzive hrvatske vojske na Krajinu.

    1996. -
    Američki naučnici su objavili da su pronašli dokaz daje na Marsu davno postojao život, na osnovu ispitivanja ostataka meteora pronađenog na Atarktiku.

    2001. -
    Vrhovni sud Kalifornije doneo je odluku da proizvođači vatrenog oružja ne podležu zakonskoj odgovornosti za kriminalnu upotrebu njihovog oružja.

    2003. -
    Sud u Madagaskaru osudio je bivšeg predsednika Didijera Raciraka (Ratsiraka) na 10 godina teškog rada zbog pronevere javnih fondova vredinih osam miliona američkih dolara.

    2004. -
    Umro je pionir fank muzike Rik Džejms (Rick James) čijije čuveni hit iz 1981. "Super Freak".

    2005. -
    Umro je bivši ministar inostranih poslova Velike Britanije Robin Kuk (Cook) koji je 2003. napustio vladu Tonija Blera u znak protesta zbog invazije na Irak.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #731

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 7. avgust, 220. dan 2008. Do kraja godine ima 146 dana.

    1830. -
    Francuska skupština izabrala je Luja Filipa (Louis Philippe) za kralja Francuske, nakon što je Šarl X bio prisiljen da abdicira u Julskoj revoluciji. Novi kralj je postao poznat kao "kralj građanin".

    1834. -
    Umro je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar (Joseph Marie Jacljuard), koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan po njemu "Žakarova mašina".

    1858. -
    Kraljica Viktorija (Victoria) je za prestonicu britanskog dominiona Kanade odabrala Otavu.

    1859. -
    Rođen je srpski glumac Ilija Stanojević, poznat kao Čiča-Ilija, najpopularniji komičar svog vremena. Napisao je komediju "Dorćolska posla", a sa Jankom Veselinovićem komediju s pevanjem "Potera".

    1876. -
    Rođena je holandska igračica Margareta Gertruda Zele (Margaretha Geertruida Zelle), poznata kao Mata Hari. Pod sumnjom da je nemački špijun, Francuzi su je streljali u oktobru 1917. Ime Mata Hari, koje znači "jutarnje oko", uzela je dok je živela na Javi pre Prvog svetskog rata.

    1895. -
    Otvorena je prva međunarodna izložba moderne umetnosti u Veneciji, koja se otada održava svake druge godine (Bijenale).

    1912. -
    Rusija i Japan su potpisali sporazum o podeli interesnih sfera u Mongoliji i Mandžuriji.

    1938. -
    Umro je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898.

    1942. -
    Iskrcavanjem američkih pomorsko-desantnih snaga na ostrvo Gvadalkanal, u grupi Solomonskih ostrva, počela je savežnička ofanziva na Pacifiku u Drugom svetskom ratu.

    1947. -
    Ekspedicija norveškog etnologa Tora Hejerdala (Thor Heyerdahl) na splavu "Kon Tiki" stigla je, nakon 101 dana plovidbe od Perua, na arhipelag Tuamotu u Polineziji.

    1947. -
    Nick Ross, Broadcaster

    1957. -
    Umro je američki filmski glumac Oliver Hardi (Hardy), koji je sa partnerom Stenom Lorelom (Stan Lorel) (Stenlio i Olio) igrao u preko 100 filmskih komedija snimljenih između 1926. i 1950.



    1959. -
    Američki satelit Eksplorer 6 lansiran je iz Kejp Kaneverala. To je bio prvi satelit koji je poslao fotografije Zemlje iz svemira.

    1960. -
    Kubanski premijer Fidel Kastro (Castro) objavio je odluku o nacionalizaciji svih američkih kompanija na Kubi.

    1960. -
    Obala Slonovače je proglasila nezavisnost od Francuske.

    1964. -
    Proglašena je Narodna Republika Kongo.

    1989. -
    Umrla je srpska pozorišna rediteljka Mira Trailović, osnivač avangardnog beogradskog pozorišta "Atelje 212" (1956) i BITEF-a (Beogradski interencionalni teatarski festival). Kao reditelj predstavila je beogradskoj publici prvi put najznačajnija imena svetske pozorišne avangarde - Joneska, Sartra, Olbija, kao i popularni hipi-mjuzikl "Kosa".



    1990. -
    Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele odustao je, posle 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bele manjine u Južnoj Africi, a zauzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema aparthejda.

    1995. -
    Najmanje 20 ljudi poginulo je u ekspoloziji bombe koju je u zgradi vlade u Kolombu, u Šri Lanki, aktivirao jedan tamilski pobunjenik, bombaš-samoubica.

    1996. -
    U Atini su se sastali predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i postigli dogovor o normalizaciji odnosa SR Jugoslavije i Hrvatske. Sporazum je ozvaničen 23. avgusta.

    1997. -
    Kambodžanski ministar inostranih poslova Ung Huot je formalno preuzeo dužnost prvog premijera, zamenivši zbačenog princa Norodoma Ranarita (Ranariddh).

    1997. -
    Ilegalna organizacija kosovskih Albanaca Oslobodilačka vojska Kosova preuzela je odgovornost za niz oružanih napada na policijske stanice na Kosovu i pozvala je Albance u pokrajini da podrže oružanu pobunu protiv srpske vlasti.

    1998. -
    U eksploziji dva automobila-bombe u američkim ambasadama u Keniji i Tanzaniji poginulo je najmanje 215 ljudi u Najrobiju i 11 u Dar es Salamu, a ranjeno je više od 5.000 ljudi. Odgovornost je preuzela do tada nepoznata grupa Islamska armija za oslobođenje svetih mesta.

    1999. -
    U Brčkom, u Bosni i Hercegovini, održan je "Rok maraton 99" na kojem su se prvi put od raspada bivše SFRJ i time uzrokovanog rata, okupile rok grupe iz bivših jugoslovenskih republika. Koncert je najavljen kao "skup visokog rizika", ali incidenata nije bilo.

    2000. -
    Na Korzici ubijen je iz zasede osnivač glavne gerilske grupe na tom ostrvu Žan-Mišel Rosi i njegov saradnik Žan-Klod Fratači.

    2000. -
    Grupa američkih i švajcarskih naučnika saopštila je otkriće devet novih planeta koje se kreću u orbiti izvan našeg sunčevog sistema, što je od značaja za napore naučnika da otkriju život na nekom drugom mestu u kosmosu.

    2001. -
    Filipinska vlada i muslimanska separatistička grupa, Islamski oslobodilački front Moro potpisali su primirje, što je korak napred u pravcu okončanja borbi koje traju dekadama u južnim Filipinima.

    2002. -
    Međunarodni monetarni fond (MMF) dodelio je 30 milijardi dolara Brazilu, u cilju sređivanja ekonomske situacije u toj zemlji. To je najveća finansijska pomoć koju je MMF dao nekoj državi.

    2003. -
    Sud u Dablinu osudio je lidera Prave IRA-e, odmetničke frakcije Irske republikanske armije (IRA) Majkla Mekevita na 20 godina zatvora za organizovanje bombaškog napada u gradu Oma u Severnoj Irskoj u avgustu 1998. kada je poginulo 29 osoba, a više stotina povređeno.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #732

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 8. avgust, 221. dan 2008. Do kraja godine ima 145 dana.


    117. -
    Umro je rimski imperator Marko Ulpije Trajan, poslednji rimski car koji je vodio osvajačke ratove. Tokom njegove vladavine, od 98. godine, Rimsko carstvo je najviše proširilo svoje teritorije, a istoričari su procenili da je u njemu tada živelo oko 70 miliona stanovnika.

    843. -
    U Verdenu su franački vladari - car Lotar I, kralj Ludvig Nemački i kralj Karlo II Ćelavi, sklopili ugovor kojim je franačka država podeljena na tri dela: zapadni i srednji (kasnije Francuska) i istočni (kasnije Nemačka).

    1217. -
    Krunisan je prvi srpski kralj Stefan Nemanjić (Prvovenčani). Krunu, koju je dobio od pape Honorija III (1216-1227), u Srbiju su doneli papski izaslanici.

    1567. -
    Španski vojvoda od Albe stigao je kao vojni guverner u Holandiju sa 10.000 španskih i italijanskih vojnika. Njegova vladavina (do 1573) zapamćena je po teroru nad holandskim stanovništvom i po intenzivnom delovanju španske inkvizicije.

    1786. -
    Francuski alpinista, doktor Mišel Gabrijel Pakar (Michel Gabriel Pachard) i njegov nosač Žak Balma (Jacques Balmat) osvojili su prvi u svetu najviši vrh Alpa i zapadne Evrope, Mon Blan (4807).

    1815. -
    Francuski car Napoleon I Bonaparta (Bonaparte) krenuo je u izgnanstvo na britansko ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gde je proveo poslednjih šest godina života.

    1832. -
    Rođen je srpski pisac i slikar Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme ("Na Liparu", "Ponoć", "Padajte braćo", "Otadžbina", "Seoba Srbalja", "Stanoje Glavaš").



    1883. -
    Rođen je meksički revolucionar Emilijano Zapata (Emiliano Zapata), koji je od 1910. kao vođa meksičkih seljaka stvarao burnu istoriju Meksičke revolucije pod parolom "Zemlja i sloboda". Ubijen je iz zasede u aprilu 1919.

    1900. -
    U Bruklinu (Masačusets) počeo je prvi teniski turnir "Dejvis kup". Pobednici dvodnevnog takmičenja bili su Amerikanci.

    1905. -
    Umro je srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, začetnik kritičkog istorijskog istraživanja i veliki protivnik nenaučnog prilaza istoriji i oslanjanja na narodnu tradiciju kao istorijski izvor.

    1918. -
    Počela je Amijenska operacija (u severnoj Francuskoj), završna ofanziva savezničkih trupa protiv Nemačke u Prvom svetskom ratu.

    1919. -
    Rođen je italijanski filmski producent Dino de Laurentis, koji je značajno doprineo svetskom uspehu italijanske kinematografije posle Drugog svetskog rata. Dobitnik je Oskara za filmove "Gorki pirinač" i "Ulica", kao najbolje inostrane filmove. 1919 - Mirovna konferencija Avganistana i Indije završena je potpisivanjem mira u Ravalpindiju.

    1941. -
    Na Kosmaju je u Drugom svetskom ratu iz zasede ubijen srpski revolucionar Branko Krsmanović, španski borac, član Glavnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Srbije i organizator prvih partizanskih jedinica u Šumadiji.

    1945. -
    Londonskim sporazumom Velike Britanije, ŠSR-a, SAD i Francuske, kojem se kasnije priključilo još 19 zemalja, osnovan je Međunarodni vojni sud za suđenje nacističkim ratnim zločincima, na osnovu kojeg je vođen Nirnberški proces.

    1963. -
    U spektakularnoj "Velikoj pljački voza", grupa kriminalaca upala je u poštanski voz između Glazgova i Londona i opljačkala 2,6 miliona funti. Svih 15 učesnika "pljačke stoleća" uhapšeno je i 1964. osuđeno na 25 do 30 godina zatvora. Jedan od glavnih aktera, Roni Bigs, uspeo je da pobegne iz zatvora i sa plenom otputuje u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se sam predao Skotland jardu.



    1967. -
    Ministri inostranih poslova Indonezije, Malezije, Singapura, Tajlanda i Filipina su u Bangkoku potpisali sporazum o osnivanju političko-ekonomske grupacije ASEAN (Udruženje zemalja Jugoistočne Azije), kojoj su kasnije pristupili Bruneji i Vijetnam.

    1974. -
    Predsednik SAD Ričard Nikson (Richard Nidžon) objavio je, obraćajući se naciji preko televizije, da podnosi ostavku zbog umešanosti u aferu Votergejt.

    1990. -
    Irak je, sedam dana posle okupacije, anektirao Kuvajt, kao svoju 19. provinciju. Predsednik SAD Džordž Buš (George Bush) poslao je trupe u Saudijsku Arabiju, a vojna akcija koja je usledila nazvana je "Pustinjska oluja".

    1994. -
    Lideri Jordana i Izraela otvorili su prvi drumski granični prelaz i time potvrdili prestanak 46-godišnjeg neprijateljstva.

    1996. -
    U vodenim bujicama koje su se iznenada sručile u turistički kamp u Pirinejima, u Španiji, noseći automobile i šatore, poginulo je najmanje 67 ljudi.

    2000. -
    Od eksplozije bombe u stanici metroa ispod Puškinovog trga, u centru Moskve, poginulo je 12 osoba, a 53 su teško ranjene.

    2004. -
    Umro je legendarni "borac protiv požara" na naftnim poljima, Red Ader (Adair), neustrašivi Teksašanin koji je gasio požare na naftnim izvorima širom sveta.

    2005. -
    U Argentini je uhapšen Milan Lukić, haški optuženik za zločine protiv čovečnosti u višegradskom kraju (BiH) i izručen Tribunalu u Hagu. Lukić je u Beogradu osuđen u odsustvu na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina otmice i ubistva 16 građana muslimanske nacionalnosti iz Sjeverina (Srbija) 1992. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #733

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 9. avgust, 222. dan 2008. Do kraja godine ima 144 dana


    -480.
    Persijanci pod vođstvom kralja Kserksa pobedili su u trodnevnoj bici kod Termopila vojsku spartanskog kralja Leonide. Ta pobeda omogućila je Kserksu osvajanje Atine.

    378. -
    U bici kod Hadrijanopolja, u kojoj su Goti teško porazili Rimljane, poginuo je istočno-rimski car Valent Flavije, rođen 338. u današnjim Vinkovcima (Cibalae).

    1842. -
    SAD i Velika Britanija potpisale su sporazum kojim je određena granica između SAD i Kanade od Mejna do Velikih jezera.

    1896. -
    Rođen je švajcarski psiholog Žan Pijaže (Jean Piaget), poznat po istraživanjima saznajnih funkcija kod dece. Osnovao je Međunarodni centar za genetičku epistemologiju ("Dečiji govor i mišljenje", "Uvod u genetičku epistemologiju").

    1896. -
    Nemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental (Otto Lilienthal), jedan od pionira avijacije, poginuo je isprobavajući planer dvokrilac koji je ranije iste godine konstruisao.

    1918. -
    Rođen je američki filmski režiser Robert Oldrič (Aldrich), koji se uspešno oprobao u gotovo svim filmskim žanrovima, od vesterna do psiholoških drama ("Šta se dogodilo s Bebi Džejn?", "Vera Kruz", "Apač", "Dvanaest žigosanih", "Poljubac smrti").



    1919. -
    Rođen je italijanski kompozitor i pisac libreta Ruđero Leonkavalo (Ruggiero Leoncavallo). Slavu mu je donela opera "Pajaci", a nijedno od kasnijih mnogobrojnih dela nije postiglo takav uspeh.

    1942. -
    Tokom kampanje "Napustite Indiju" (Ljuit India) Sveindijskog kongresa, britanske vlasti su u Bombaju uhapsile indijskog nacionalnog vođu Mahatmu Gandija (Gandhi) i još 50 njegovih sledbenika. Gandi je u zatvoru 21 dan štrajkovao glađu, a pušten je iz zatvora 1944. pod pritiskom javnosti.

    1945. -
    Na trećem zasedanju u Beogradu Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) proglašeno je za privremenu Narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije.

    1945. -
    Amerikanci su, na kraju Drugog svetskog rata, bacili drugu atomsku bombu koja je razrušila više od polovine japanskog grada Nagasaki. Poginulo je 73.000 ljudi, a hiljade su umrle tokom narednih godina od posledica radijacije. Japan je kapitulirao 15. avgusta, čime je rat okončan.

    1954. -
    Kao odgovor na pretnje ŠSR-a i istočnog bloka Jugoslaviji, Grčka, Turska i Jugoslavija zaključile su na Bledu (Slovenija) Balkanski savez o političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći na rok od 20 godina. Otopljavanjem sovjetsko-jugoslovenskih odnosa posle 1956. godine, taj savez je gubio na značaju, iako formalno nikada nije otkazan.

    1962. -
    Umro je nemački pisac Herman Hese (Hermann Hesse), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. Duboko saživljavanje sa savremenim problemima i otpor konvencionalnim društvenim normama učinili su ga šezdesetih godina idolom omladine na Zapadu. Smatra se pretečom i klasikom hipi-kulture ("Demijan", "Stepski vuk", "Sidarta", "Igra staklenih perli", "Narcis i Zlatousti").

    1965. -
    Bivša britanska kolonija Singapur postala je nezavisna država u okviru Komonvelta posle otcepljenja od Malezije.

    1969. -
    Glumica Šeron Tejt (Sharon Tate), žena filmskog reditelja Romana Polanskog, i još četiri osobe brutalno su ubijeni u njenoj kući na Beverli Hilsu.

    1974. -
    Potpredsednik SAD Džerald Ford (Gerald) postao je predsednik, nakon što je Ričard Nikson (Richard Nixon), zbog umešanosti u aferu Votergejt, podneo ostavku.

    1975. -
    Umro je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič, jedan od velikana sovjetske i svetske muzike 20. veka. Njegov opus, pored 15 simfonija, sadrži opere, balete i kamernu muziku.



    1992. -
    U Barseloni su završene 25. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 15.000 sportista iz 172 zemlje. Sportisti SR Jugoslavije, zbog sankcija UN, nisu mogli da učestvuju u ekipnim sportovima, ali su medalje izborili strelci - Jasna Šekarić srebrnu, a Aranka Binder i Stevan Pletikosić bronzanu.

    1998. -
    U sukobu sa indijskom policijom u Kašmiru poginuo je Ali Mohamamad Dar (Mohamammad), samoproklamovani zamenik vrhovnog komandanta zabranjene separatističke islamske oružane grupe Hizb-ul-Mudžahedin, koja teži da Kašmir pripoji Pakistanu.

    1998. -
    Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije postala je svetski šampion u košarci.

    2000. -
    U katastrofalnim poplavama u Indiji, Nepalu, Butanu i Bangladešu život je izgubilo 300 ljudi, a milioni su ostali bez domova.

    2002. -
    Umro je general-poručnik Tran Do (7, najpoznatniji vijetnamski disident, koji je poslednjih godina postao zagovornik političkih reformi u Vijetnamu.

    2004. -
    Teri Nikols (Terry Nickols) osuđen je u Americi na 161 doživotnu robiju bez prava na pomilovanje i skraćenje kazne, zbog postavljanja bombe u zgradi državnih organa u Oklahoma Sitiju 1995. godine, kada je poginulo 168 osoba.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #734

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 10. avgust, 223. dan 2008. Do kraja godine ima 143 dana


    955.
    Vojska nemačkog cara Otona I potukla je Mađare u
    bici na Lehu. Ova pobeda imala je neobicno važno mesto u evropskoj
    istoriji pošto je Oton tada uspeo da potuče do tada nezaustavljive
    Mađare. Prethodnih decenija Evropa je stalno bila u strahu od njih
    pošto nikom nije uspevalo da zaustavi njihove pohode.

    1627.
    Francuski kardinal Arman Rišelje otpočeo je na
    čelu kraljevskih trupa opsadu La Rošela, uporišta hugenota
    (francuski protestanti), koje je zauzeo 14 meseci kasnije.

    1675.
    Na osnovu naloga engleskog kralja Čarlsa II,
    položen je kamen temeljac Kraljevske opservatorije u južnom
    londonskom predgrađu Grinič, preko kojeg prelazi nulti (grinički)
    meridijan (standardizacija vezana za meridijane utvrđena je tek
    1884.). Opservatorija je izgrađena radi izučavanja položaja
    zvezda, što je bilo posebno značajno za navigaciju. Za prvog
    kraljevskog astronoma i šefa opservatorije postavljen je Džon
    Flemstid.

    1792.
    U Francuskoj je ukinuta monarhija zbacivanjem kralja
    Luja XVI. Prethodno su istog dana hiljade građana Pariza upale u
    palatu Tiljerije i masakrirale Švajcarsku gardu, koja je do
    poslednjeg čoveka ostala verna kralju, uprkos užasnoj brutalnosti
    rulje.

    1842.
    U Velikoj Britaniji deci mlađoj od 10 godina
    zakonom je zabranjen rad u podzemnim kopovima rudnika.

    1865.
    Rođen je ruski kompozitor Aleksandar
    Konstantinovič Glazunov, izraziti simfoničar, jedan od poslednjih
    sledbenika ruske nacionalne škole. Dela: simfonijska poema ''Stenjka
    Razin'', balet ''Rajmonda'', simfonije, dva klavirska koncerta, koncert
    za saksofon, kamerna muzika, solo pesme.

    1878.
    Kralj Srbije (tada knez) Milan Obrenović izdao je
    ukaz o ''ustrojstvu Vojnog muzeja'' radi prikupljanja i čuvanja
    trofeja iz ratne istorije. Muzej je smešten u prepravljenu džamiju
    na platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave na Kalemegdanu. Štampa
    tog vremena pisala je, da je Vojni muzej ''ponos Beograda, da su
    njegove istorijske zbirke pobudile veliko interesovanje u narodu i
    da je tako uređen da može poslužiti kao primer''.

    1878.
    Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Isidor
    Bajić, nastavnik muzike u Srpskoj gimnaziji, horovođa i
    organizator muzičkog života u Novom Sadu, autor vokalnih i
    klavirskih dela i scenske muzike. Posebnu pažnju je posvetio obradi
    dela utemeljenih na srpskim narodnim motivima, a bavio se i teorijom
    muzike. Dela: opera ''Knez Ivo od Semberije'', zbirka solo pesama
    ''Pesme ljubavi'', horske pesme ''Sokoli'', ''Ej, ko ti kupi'', ''Zračak
    viri'', ''Iz srpske gradine''.

    1904.
    Ruska flota je u rusko-japanskom ratu pretrpela
    teške gubitke u borbi protiv japanske ratne mornarice, pri
    pokušaju da se probije iz blokirane luke Port Artur.

    1913.
    U Bukureštu su Grčka, Rumunija, Srbija i Crna Gora
    potpisale ugovor o miru sa poraženom Bugarskom, kojim je okončan
    Drugi balkanski rat i precizirane granice Bugarske prema Rumuniji i
    Srbiji. Drugi balkanski rat počeo je krajem juna 1913. napadom
    Bugarske bez objave rata na Srbiju i Grčku. Uzrok rata bilo je
    neslaganje saveznika o podeli teritorija oslobođenih u Prvom
    balkanskom ratu od Turaka - u stvari insistiranje Bugarske da dobije
    znatno šire teritorijalno proširenje od drugih članica balkanskog
    saveza. Bukureštanskim mirom Srbiji je pripojena Južna Srbija
    (danas Makedonija) - koju je srpska vojska prethodno oslobodila u
    Prvom balkanskom ratu.



    1914.
    Francuska je u Prvom svetskom ratu objavila rat
    Austro-Ugarskoj.

    1945.
    Japan je u Drugom svetskom ratu ponudio saveznicima
    predaju, pod uslovom da car Hirohito zadrži presto.

    1948.
    Prikazana je prva televizijska "Skrivena kamera", koja se
    godinama pre toga emitovala na radiju pod imenom "Skriveni mikrofon".
    Američki šou proširio se na celu planetu, a rečenica
    "Nasmešite se, ovo je skrivena kamera" postala je kultna.
    Vudi Alen se probio pišući scenarija za "Skrivenu kameru",
    a emisija je tokom devedesetih inspirisala pojavu sasvim
    novog televizijskog Brenda reality showa.


    1960.
    Rodjen je španski glumac Antonio Banderas. Rodjen u Malagi kao Hose
    Antonio Domingez Bandera, karijeru je počeo u španskim filmovima "Žene na ivici nervnog sloma", "Veži me" i drugim, da bi preseljenjem u SAD stekao svetsku slavu.
    Ustanovio je pojam "latino zavodnika", i usledile su uloge u hit filmovima "Filadelfija", "Mambo Kings", "Intervju sa vampirom", "Evita", "Četiri sobe", "Zoro" i drugim.
    Oženjen je američkom glumicom Melani Grifit, sa kojom ima ćerku Stelu del Karmen Banderas Grifit.



    1983.
    Umro je srpski filmski reditelj Vojislav Nanović,
    jedan od pionira jugoslovenskog filma posle Drugog svetskog rata.
    Snimio je niz dokumentarnih i osam igranih filmova, uključujući
    ''Tri koraka u prazno'', ''Ciganku'' i ''Čudotvorni mač''.

    1990.
    Šefovi arapskih država su većinom glasova (12 za,
    osam protiv) osudili iračku okupaciju Kuvajta (koji su iračani
    smatrali istorijskim delom Iraka). Istog dana irački predsednik
    Sadam Husein pozvao je sve muslimane da otpočnu ''džihad'' (sveti
    rat) protiv stranih trupa i korumpiranih arapskih vlada.

    1994.
    Književnica Taslima Nasrin je, suočena s pretnjama
    islamskih fundamentalista u Bangladešu da će je ubiti, izbegla u
    Švedsku.

    1995.
    Dvojica zetova šefa iračke države Sadama Huseina
    su, zajedno s kćerkama predsednika Iraka, pobegli u susedni Jordan,
    gde im je kralj Husein dao politički azil

    1998.
    Princ El Muhtadi Bila, stariji sin brunejskog
    sultana Hasana Bolkije, proglašen je naslednikom prestola.

    1999.
    Vojnici Kfora su na Kosovu i Metohiji uhapsili 78
    Albanaca zbog paljenja kuća i pljački imovine nealbanskog
    stanovništva kao i napada na civile i nelegalnog nošenja oružja i
    uniformi sa oznakama terorističke ''Oslobodilačke vojske Kosova''.
    UNHCR je saopštio da poseduje dokaze da je isterivanje nealbanskog
    življa iz pokrajine organizovano i sistematsko i da je zbog toga u
    Prištini od oko 40.000 Srba ostalo najviše 2.000.

    1999.
    Šura, ilegalni islamski savet, jednostrano je u
    Groznom, glavnom gradu Čečenije, proglasila nezavisnost susednog
    Dagestana i zatražila od svih nemuslimana da napuste tu rusku
    autonomnu kavkasku republiku.

    2001.
    U terorističkom napadu na putnički voz južno od
    Luande, glavnog grada Angole, pripadnici pobunjeničkog pokreta
    UNITA ubili su najmanje 252 ljudi.

    2003.
    Prvi ''svemirski par'' postali su komandant
    međunarodne svemirske stanice Jurij Malenčenko, koji je u tom
    trenutku bio u kosmosu, i njegova ''zemaljska verenica'' Jekaterina
    Dmitrijev, koja je sudbonosno ''da'' izgovorila na Zemlji.

    2006.
    Najmanje 30 osoba je poginulo a 60 je povređeno
    kada je na pijaci u blizini veoma poštovanog šiitskog svetilišta
    u Nadžafu bombaš-samoubica aktivirao eksploziv kojim je bio
    opasan. Do eksplozije je došlo u blizini džamije imama Alija, gde
    se nalazi grobnica zeta proroka Muhameda, Alija, koja je jedno od
    najpoštovanijih svetilišta među šiitima.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #735

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 11. avgust, 224. dan 2008. Do kraja godine ima 142 dana.


    456. -
    Umro je ugarski vojskovođa Janoš Hunjadi (Janos Hunyadi). Kao erdeljski vojvoda uspešno je ratovao protiv Turaka, a 1456. doprineo je razbijanju turske opsade Beograda. Neposredno posle toga umro je od kuge u Zemunu. U srpskim narodnim pesmama spominje se kao Sibinjanin Janko.

    1707. -
    Švedska i Pruska potpisale su sporazum "Večna alijansa" kojim su se obavezale na međusobnu vojnu ispomoć u slučaju napada treće zemlje.

    1712. -
    Ugovorom u Argauu, kojim je garantovana dominacija protestantskih nad rimokatoličkim kantonima, okončan je građanski rat u Švajcarskoj.

    1858. -
    Rođen je holandski lekar Kristijan Ajkman (Christiaan Eijkman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929, pronalazač uzroka bolesti beri-beri. Nobelovu nagradu je dobio za otkriće vitamina B.

    1863. -
    Uspostavljen je protektorat Francuske u Kambodži.

    1919. -
    Umro je američki industrijalac škotskog porekla Endru Karnegi (Andrew Carnegie, koji je veliko bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, većinom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i Velikoj Britaniji. Karnegijeva zadužbina je 1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu.

    1929.-
    Džordž Herman Rut, poznatiji kao legendarni Bejb Rut, postigao je houm ran na utakmici u Lig Parku u Klivlendu (Ohajo).
    Time je postao prvi igrač bejzbola u istoriji koji je u karijeri postigao 500 houm ranova.



    1935. -
    U Nemačkoj su počele masovne demonstracije nacista protiv Jevreja.

    1935. -
    Princ Husein (Hussein) proglašen je za kralja Jordana pošto je njegov otac Talal svrgnut s prestola zbog senilnosti.

    1934.-
    Otvoren je čuveni zatvor Alkatraz na ostrvu u zalivu San Franciska, poznat po legendi da iz njega niko nikada nije pobegao.
    Čak 34 zatvorenika su 14 puta pokušali da pobegnu, ali zvaničan beg nikad nije zabeležen.
    Zatvor je prestao sa radom 1966. godine, jer je zaključeno da je previše skup za održavanje.
    "Stena", kako je često nazivan, bio je tema mnogih holivudskih filmova.



    1954. -
    Formalnim proglašnjem mirovnog sporazuma, u Indokini je okončan rat koji su više od sedam godina protiv francuske kolonijalne vlasti vodili Vijetnam, Laos i Kambodža. Francuska i SAD su potom u Savetu bezbednosti UN vetom sprečile prijem Severnog i Južnog Vijetnama u svetsku organizaciju.

    1956. -
    U automobilskoj nesreći poginuo je američki slikar Džekson Polok (Jackson Pollock), začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog eksresionizma.

    1960. -
    Afrička država Čad stekla je nezavisnost od Francuske.

    1966. -
    Sporazumom potpisanim u Džakarti okončana su trogodišnja neprijateljstva Indonezije i Malezije.

    1969. -
    Predsednik Zambije Kenet Kaunda (Kenneth) nacionalizovao je rudnike bakra, ključnu privrednu delatnost, koja je donosila više od 50 odsto nacionalnog prihoda.

    1990. -
    Partija Slobodnih demokrata (FDP) zapadno nemačkog ministra inostranih poslova Hansa Ditriha Genšera (Hans Dietrich Genscher) ujedinila se sa istočnonemačkim liberalima, formirajući prvu svenemačku političku partiju od podele Nemačke posle Drugog svetskog rata.

    1996. -
    Umro je češki dirigent i kompozitor Rafael Jeronim Kubelik (Jeronym) koji je sa 20 godina, 1934, debitovao kao dirigent Češke filharmonije. Otišao je u izbeglištvo kada su komunisti došli na vlast 1948, a u domovinu se vratio 1990. da bi dirigovao koncertom kojim je otvoren Praški prolećni muzički festival.

    1999. -
    Potpuno pomračenje sunca videlo se u delovima Evrope, Bliskog istoka i Azije. Videlo se i iz Srbije.

    2000. -
    Banka Japana je po prvi put za 10 godina podigla kamate i time bez presedana odbila vladin zahtev da povećanje odloži.

    2000. -
    Mađarski zarobljenik iz II svetskog rata Andraš Tamaš (75), koji je bio zatvoren u ruskoj psihijatrijskoj bolnici i zaboravljen 50 godina, vratio se u domovinu.

    2002. -
    Katolički nadbiskup Emanuel Milingo od Zambije koji se u maju venčao sa Marijom Sung u Crkvi ujedinjenja, pristao je da poništi brak, uprkos upozorenju Vatikana da će biti ekskomuniciran iz katoličke crkve.

    2003. -
    Pod pritiskom SAD predsednik Liberije Čarls Tejlor (Charles Taylor) podneo je ostavku i napustio zemlju, zatraživši azil u Nigeriji. Tu zemlju već 14 godina potresa građanski rat.

    2003. -
    NATO je preuzeo komandu nad 5.000 vojnika međunarodnih mirovnih snaga u Kabulu (Avganistan). To je prva akcija Alijanse izvan Evrope od osnivanja NATO 1949. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 49 od 98 PrvaPrva ... 39474849505159 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •