Danas je četvrtak, 16. novembar, 320. dan 2006. Do kraja godine ima 45 dana.
Dogodilo se na današnji dan
42. p. n. e.
Rođen je rimski car Tiberije Klaudije Neron Cezar Avgust (Tiberius Claudius Nero Caesar Augustus), posinak Oktavijana Avgusta (Octavianus), koji je tokom vladavine od 14. do 37. nove ere osigurao granice Rimskog carstva bez novih osvajanja, popravio finansije i administraciju, posebno u provincijama. Prethodno se proslavio u vojnim pohodima u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji. Pod starost je proglasio zakon ''De Maiestate'' (Uvreda veličanstva) i vladao sve okrutnije, 26. se povukao na ostrvo Kapri, a u Rimu je njegov miljenik, prefekt pretorijanaca Lukije Elije Sejan (Lucius Aelius Seianus) zaveo krvav režim u carevo ime. U nastojanju da se dočepa prestola, Sejan je ubio carevog sina Julija Cezara Druza (Iulius Caesar Drusus), posle čega je Tiberije naredio njegovo smaknuće.
1272.
Umro je engleski kralj Henri III (Henry), koji je stupio na presto već u devetoj godini kad je 1216. u Prvom baronskom ratu poginuo njegv otac Džon Bez Zemlje (John Lackland), ali je stvarno počeo da vlada 1234.
1532.
Španski osvajač Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro) zauzeo je na prevaru, sa samo 200 vojnika, grad Kahemarku i zarobio cara Inka Atahualpu.
1797.
Umro je pruski kralj Fridrih Vilhelm II (Friedrić Wilhelm), koji je tokom 13-godišnje vladavine sprovodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće podele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske. Religioznim ediktom iz 1788. proklamovao je versku toleranciju, ali taj akt je u praksi imao krajnje ograničen domet, kao i skromne liberalne reforme ozakonjene 1794.
1828.
Francuska, Velika Britanija i Rusija priznale su nezavisnost Grčke, što je Otomansko carstvo odbilo da prihvati, ali je 1829, posle poraza u ratu s Rusijom, mirom u Jedrenu prinuđeno da prizna nezavisnost Grčke.
1831.
Umro je pruski general Karl Marija fon Klauzevic (Maria von Clausewitz), jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. veka, koji je glavne ideje o ratnoj strategiji i taktici izložio u delu ''O ratu''. Zbog neslaganja s politikom vodećih krugova Pruske prema francuskom caru Napoleonu I, protiv kojeg se borio u više bitaka, od 1812. do 1814. bio je u službi Rusije.
1848.
U Rimu - kojim je autokratski vladao papa Pije IX (Pius) - izbila je pobuna i uspostavljena je Rimska republika u kojoj su ustanovljene mnoge institucije po ugledu na Francusku revoluciju.
1895.
Rođen je nemački kompozitor Paul Hindemit (Hindemith), koji je stvarao na osnovu disonantnog kontrapunkta i slobodnog shvatanja tonaliteta. Kad su nacisti 1933. proskibovali njegova dela kao dekadentna, otišao je u Ankaru, a od 1939. bio je profesor na univerzitetima u SAD i Švajcarskoj. Dela: opere ''Novosti dana'', ''Kardijak'', ''Slikar Matis'', ''Harmonija sveta'', šest gudačkih kvarteta, ''Kamerna muzika op. 36'', koncerti i sonate za razne instrumente, teorijska dela ''Tradicionalna harmonija'', ''Kompozitorov svet''.
1912.
Počela je Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu u kojoj je dobro utvrđenu tursku Vardarsku armiju Zeki paše, koja se povukla posle poraza u Kumanovskoj bici, srpska Prva armija regenta Aleksandra Karađorđevića potukla posle trodnevnih borbi, čime je Vardarska Makedonija konačno oslobođena od Turaka.
1914.
Počela je Kolubarska bitka, najveća koju je srpska vojska vodila u Prvom svetskom ratu, na frontu širokom oko 200 kilometara od Beograda do Guče, u kojoj je srpska vojska posle mesec dana teških borbi do nogu potukla Petu i Šestu austrougarsku armiju pod komandom generala Oskara Poćoreka (Potiorek). Pošto su agresori okupirali Beograd, Šabac, Valjevo, Užice i celu severozapadnu Srbiju, počinivši masovne ratne zločine nad civilima, na Kolubari se, za vojne eksperte, dogodilo čudo. Tri srpske armije - koje su se našle u naizgled bezizlaznom položaju - u silovitom kontraudaru tokom višednevnih žestokih okršaja potpuno su razbile neprijatelja i do 15. decembra 1914. isterale iz Srbije poslednjeg austrougarskog vojnika, izuzev 42.538 zarobljenih. Tokom bitke poginulo je više od 57.000 austrougarskih vojnika i oficira, a Srbi su zaplenili veliku količinu ratnog materijala i oružja, uključujući dva aviona, više od 140 topova, 3.500 vozila s municijom i 60.000 pušaka. Izuzetne zasluge za pobedu imao je general Živojin Mišić, unapređen posle bitke u čin vojvode, čija je Prva armija između 29. novembra i 2. decembra 1914. izvršila odlučujući proboj na Suvoboru.
1918.
Posle propasti austrougarske monarhije u Prvom svetskom ratu, Mađarska je proglašena nezavisnom republikom.
1933.
ŠSR i SAD uspostavili su diplomatske odnose.
1941.
U Drugom svetskom ratu počela je druga nemačka ofanziva na Moskvu, koja je kao i prva, započeta u septembru 1941, kad su Nemci došli 30 kilometara od Moskve, završena neuspehom. Ovog puta Nemci su prišli na 25 kilometara, ali je Crvena armija slomila ofanzivu 5. decembra 1941. i u protivudaru ih do 10. januara 1942. odbacila 200 kilometara zapadno od Moskve. Tim prvim velikim uspehom nad Silama osovine je krahirala nemačka doktrina munjevitog rata i nagovešten je preokret u ratu u korist antihitlerovske koalicije.
1960.
Umro je američki filmski glumac Klark Gejbl (Clark Geble), koji je igrao u više od 70 filmova, zračeći nesvakidašnjim magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: ''Istočni put'', ''Slobodna duša'', ''Dogodilo se jedne noći'' (Oskar), ''Pobuna na brodu 'Baunti''', ''Kinesko more'', ''Prohujalo sa vihorom'', ''San Francisko'', ''Mogambo'', ''Probni pilot'', ''Učiteljevo mezimče'', ''Neprilagođeni'', ''Ljudi u belom''.
1965.
ŠSR je lansirao ''Veneru III'', prvi svemirski brod koji je - stigavši na Veneru u martu 1966.dospeo na drugu planetu.
1965.
Umro je irski državnik Vilijam Tomas Kosgrejv (William Thomas Cosgrave), prvi predsednik Irske od 1922. do 1932.
1970.
Pakistan je saopštio da je broj mrtvih u ciklonu i ogromnim talasima koji su se sručili na obale Istočnog Pakistana (sadašnji Bangladeš) i ostrva u Bengalskom zalivu dostigao pola miliona.
1972.
Generalna skupština UN odlučila je da Portugalija treba da napusti kolonijalne posede u Africi. Vlada u Lisabonu je nezavisnost afričkim kolonijama priznala posle obaranja profašističkog režima u aprilu 1974.
1981.
Umro je američki filmski glumac Vilijam Holden (William), koji je najčešće tumačio uloge ''idealnog'' tipa savremenog Amerikanca. Filmovi: ''Bulevar sumraka'', ''Juče rođena'', ''Snaga oružja'', ''Mesec je plav'', ''Iznad 30. sprata'', ''Stalag 17'' (Oskar), ''Piknik'', ''Most na reci Kvaj'', ''Svet Suzi Vong'', ''TV mreža'', ''Divlja horda''.
1991.
Ruski predsednik Boris Jeljcin potpisao je seriju dekreta kojima je preneo vlast nad privredom sa sovjetske centralne vlade na vladu Rusije.
1993.
UN su - posle velike blamaže američkih trupa - zvanično odustale od potrage za liderom najmoćnije frakcije u Somaliji Mohamedom Farahom Aididom.
1995.
Bivši predsednik Južne Koreje Ro Te Vu je uhapšen pod optužbom za korupciju.
1997.
Umro je francuski političar i publicista Žorž Marše (Georges Marćais), generalni sekretar Francuske Komunističke partije od 1972. do 1994. Osamdesetih godina 20. veka se, pod uticajem italijanskih komunističkih reformista, verbalno opredelio za politiku ''evrokomunizma'', ali je u suštini ostao veran staljinističkom poimanju komunizma, podređujući svoju partiju pre svega interesima Moskve. Dela: ''Šta je Francuska Komunistička partija?'', ''Demokratski izazov'', ''Politika Francuske Komunističke partije'', ''Govorimo otvoreno'', ''Odgovori'', ''Nada u sadašnjost''.
2005.
Umro je srpski pripovedač, esejista, antologičar Milorad Blečić, dugogodišnji urednik i voditelj tribine Udruženja književnika Srbije (UKS) Dela: monografije ''Desanka Maksimović - život praćen pesmom'', ''Vito Marković, njim samim'', ''Blaže Koneski - portret pesnika'', ''Biljke, biljna simbolika u 'Lelejskoj gori' Mihaila Lalića'' i ''Ivo Andrić nad nepreglednom rekom života''; knjige eseja ''Otvorene reči'', ''Poezija i vreme'', ''Poezija između sna i realnosti'' i ''Nova viđenja - Andrić, Desanka, Koneski''; antologije ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezija'', ''Antologija jugoslovenskog pesništva o biljkama'' i ''Vukova pesmarica o biljkama''.