Dogodilo se na današnji dan - Strana 52
Strana 52 od 98 PrvaPrva ... 242505152535462 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 766 do 780 od ukupno 1456
  1. #766

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 10. septembar, 254. dan 2008. Do kraja godine ima 112 dana.



    1526. -
    Turski sultan Sulejman II Veličanstveni je, posle pobedenad Mađarima na Mohačkom polju, zauzeo Budim, koji je postao sedište Budimskog pašaluka, provincije Otomanskog carstva u narednih 150 godina.

    1721. -
    Švedska i Rusija su mirom u Nistadu u Finskoj okončale Veliki severni rat, započet 1700, u kojem je ruski car Petar Veliki potukao Šveđane i dobio izlaz na Baltičko more. Rusiji je pripala teritorija od Finskog do Riškog zaliva i gradovi Riga, Revel i Narva.

    1839. -
    Rođen je američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs(Charles Sanders Peirce), osnivač pragmatizma, filozofskog pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam Džejms (William James).

    1855. -
    Rođen je nemački arheolog Robert Koldevej (Koldewey),koji je od 1899. do 1917. istraživao Vavilon i dokazao da je taj biblijski grad na reci Eufrat, južno od Bagdada, stvarno postojao.

    1890. -
    Rođen je austrijski pisac Franc Verfel (Franz Werfel),pesnik ekspresionizma, esejist, dramski pisac i pripovedač ("Prijatelj sveta", "Mi jesmo", "Pavle među Jevrejima", "Pesma o Bernadeti", "Proslava mature", "Verdi").

    1898. -
    U Ženevi je ubijena austrougarska carica Elizabeta, ženaFranca Jozefa. Atentat je izvršio anarhista Luiđi Lućeni (Luigi).

    1906. -
    Izašao je prvi broj humorističko-satiričnog lista "Šabačka čivija". List je izlazio do 1909.

    1919. -
    U dvorcu Sen Žermen kod Pariza predstavnici Austrije,pobedničkih sila u Prvom svetskom ratu i država naslednica Austro-Ugarske potpisali su mirovni ugovor kojim je formalno prestala da postoji austrougarska monarhija. Priznate su novonastale države među kojima i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Mirovnim ugovorom Austriji je zabranjeno da se ujedini sa Nemačkom, a na ime reparacija Saveznicima je predala svoju mornaricu.

    1927. -
    Rođena je peruanska pevačica indijansko-španskog porekla Ima Sumak (Yma Sumac), koja se proslavila glasom jedinstvenog raspona, od visokog soprana do dubokog alta.

    1939. -
    Kanada je objavila rat Nemačkoj, čime je sukob u Evropiprerastao u svetski rat. Kanadske jedinice su se u Drugom svetskom ratu borile u sastavu britanske armije.

    1942. -
    Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu napalo Diseldorf sa 476 aviona, koji su izbacili 100.000 bombi na taj nemački grad.

    1943. -
    Posle kapitulacije Italije u Drugom svetskom ratu, Nemcisu okupirali Rim i stavili pod protektorat Vatikan.

    1945. -
    Vidkun Kvisling (Quisling) šef marionetske vlade Norveške (1942-45)proglašen je krivim za izdaju i osuđen na smrt zbog saradnje sa nacističkom Nemačkom u Drugom svetskom ratu.

    1967. -
    Građani Gibraltara odbacili su na referendumu pripajanje Gibraltara Španiji i opredelili se da ostanu pod britanskom upravom.

    1974. -
    Na osnovu sporazuma postignutog u Alžiru, Portugalija jepriznala nezavisnost Gvineje Bisao pod vođstvom predsednika Luisa Kabrala (Luiz Cabral).

    1976. -
    Dva putnička aviona sudarila se u vazduhu iznad Zagreba, u Hrvatskoj.

    1976. -
    U sudaru putničkih aviona "Trajdent" britanske kompanije "Britiš ervejz" i "DC-9" jugoslovenske kompanije JAT severno od Zagreba, poginulo je svih 176 ljudi u oba aviona.

    1981. -
    Slika "Gernika" Pabla Pikasa (Picasso) vraćena je uŠpaniju. Naslikana 1937, posle nacističkog bombardovanja baskijskog mesta Gernika u Španskom građanskom ratu, "Gernika" je od 1939. bila u Njujorku. Prema Pikasovom zavetu, slika nije mogla biti vraćena dok se u Španiji ponovo ne uspostavi demokratska država.

    1989. -
    Mađarska je otvorila granicu prema Zapadu i dopustila odlazak oko 7.000 izbeglica iz Istočne Nemačke u Zapadnu Nemačku. Taj masovni egzodus doveo je do pada Berlinskog zida.

    1994. -
    Papa Jovan Pavle II stigao je u Hrvatsku, u prvu posetu poglavara rimokatoličke crkve regionu bivše Jugoslavije. Papa se založio za mir na Balkanu.

    1995. -
    Tokom vazdušne operacije protiv bosanskih Srba, NATO je,sa američkog broda "Normandija" u Jadranskom moru, krstarećim raketama "tomahavk" počeo da gađa protivvazdušna postrojenja u okolini Banja Luke.

    2000. -
    U sukobima pristalica različitih političkih opcija tokomlokalnih izbora u Makedoniji ranjeno je nekoliko desetina ljudi. Napetost između etničkih Albanaca i Makedonaca eskalirala je u proleće 2001. u sukobe koji su zemlju doveli na ivicu građanskog rata.

    2001. -
    Savet bezbednosti UN ukinuo je ambargo na prodaju oružja SR Jugoslaviji. Embargo je uveden 31. marta 1998. zbog, kako je obrazloženo, nasilja koji režim Slobodana Miloševića sprovodi na Kosovu.

    2002. -
    Švajcarska je postala 190-ta članica Organizacije ujedinjenih nacija (UN) u kojoj je od 1948. imala status posmatrača.

    2003. -
    Hrvatski predsednik Stjepan Mesić doputovao je u Beograd.To je prva poseta jednog hrvatskog predsednika SCG od početka rata u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine.

    2006. -
    U Crnoj Gori su održani parlamentarni izbori, prvi odproglašenja nezavisnosti. Ubedljivu pobedu odnela je koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i Socijaldemokratske partije (SDP) Ranka Krivokapića.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #767

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 11. septembar, 255. dan 2008. Do kraja godine ima 111 dana.



    1524. -
    Rođen je francuski pisac Pjer de Ronsar (Pierre, Ronsard), najznačajniji pesnik renesansne pesničke škole "Plejada", koja je izvršila preokret u francuskoj poeziji i utemeljila novi poetski izraz i jezik.

    1709. -
    Anglo-holandsko-austrijske trupe pod komandom vojvode od Marlboroa (Marlborough) i princa Eugena Savojskog pobedile su Francuze u bici kod Malplakea, poslednjoj velikoj bici u Ratu za špansko nasleđe (1701-14).

    1773. -
    Ubijen je Šćepan Mali, lažni ruski car Petar III koji se nametnuo Crnogorcima kao vladar. Tokom vladavine od 1767. izmirio je plemena, uveo sud, započeo popis stanovništva i imovine i počeo da gradi puteve. Prema predanju ubio ga je sluga, mletačko-turski agent po nalogu skadarskog paše.

    1830. -
    Proglašena je republika Ekvador kao deo konfederacije Kolumbije.

    1855. -
    Nakon jedanaest meseci opsade, britanske, francuske i turske trupe zauzele su Sevastopolj, najznačajniju rusku bazu u Crnom moru. Time je okončana najveća operacija u Krimskom ratu.

    1870. -
    Kralj Sardinije Viktor Emanuel (Vittorio Emmanuele) napao je Papsku državu u Rimu, a 1871. preselio je svoju prestonicu u Rim i uselio se u palatu Kvirinal. Papa se povukao u Vatikan i od tada je njegov suverenitet ograničen samo na vatikanske palate.

    1880. -
    Rođen je srpski glumac Dobrica Milutinović, prvak Drame nacionalnog teatra više od pola veka. Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije ustanovili su 1980. nagradu za životno delo u oblasti glume koja je po njemu nazvana "Dobričin prsten".

    1883. -
    Rođen je ruski revolucionar Grigorij Jevsejevič Zinovjev, jedan od boljševičkih lidera i organizatora Oktobarske revolucije. Od 1919. do 1926. bio je predsednik Izvršnog komiteta Kominterne. Streljan je 1936. u Staljinovim čistkama.

    1885. -
    Rođen je engleski pisac Dejvid Herbert Lorens (David, Lanjrence), koji se smatra nosiocem duhovne opozicije viktorijanskim načelima britanskog društva. Njegov roman "Ljubavnik ledi Četrli" skandalizovao je puritansko britansko društvo i dugo bio zabranjivan u zemljama engleskog govornog područja.



    1917. -
    Rođen je filipinski državnik Ferdinand Markos (Marcos). Jedan od najpopularnijih predsednika Filipina kada je izabran 1965, zaveo je 1972, pre isteka drugog mandata, vanredno stanje i diktaturu u zemlji. Zbačen je sa vlasti 1986, a umro je 1989. u izbeglištvu na Havajima.

    1921. -
    Osnovan je Jugoslovenski atletski savez.

    1922. -
    Liga naroda je, uprkos protestima Arapa, potvrdila britanski mandat nad Palestinom.

    1962. -
    Britanska pop grupa "Bitlsi" snimila je prvi singl "Love me do". Producent Džordž Martin (George) smatrajući da bubnjar Ringo Star (Starr) nema dovoljno iskustva, zamenio ga je Endi Vajtom (Andy White).

    1971. -
    Umro je ruski državnik Nikita Sergejevič Hruščov, šef sovjetske Komunističke partije od 1953. do 1964, koji je počeo proces destaljinizacije u Sovjetskom Savezu. Potpisao je sa Josipom Brozom Titom 1955. Beogradsku i 1956. Moskovsku deklaraciju, kojima su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR-a posle perioda Informbiroa.

    1973. -
    U Čileu je u vojnom udaru ubijen predsednik Čilea Salvador Aljende (Allende), prvi levičar marksista izabran na izborima za šefa države u zapadnoj hemisferi. Vlast je, uz podršku SAD, preuzela vojna hunta na čelu sa Augustom Pinočeom, koji je vladao Čileom sledećih 17 godina. Prema zvaničnom saopštenju, Aljende je izvršio samoubistvo odbijajući da se preda pučistima.

    1979. -
    Tokom posete Moskvi, umro je angolski državnik i pesnik Agostinjo Neto (Agostinho), prvi predsednik Angole, predvodnik borbe za oslobođenje zemlje od portugalske kolonijalne vlasti, uspešno okončane 1975.

    1995. -
    Hiljade ljudi demonstriralo je ulicama Pariza u znak protesta zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u južnom Pacifiku.

    1997. -
    Škoti su na referendumu prihvatili plan britanske laburističke vlade za uspostavljanje parlamenta Škotske, prvi put posle gotovo 300 godina.

    2000. -
    Ruski i američki kosmonauti Jurij Malenčenko i Edvard Lu (Edward) uspešno su okončali šestočasovni izlazak u otvoreni kosmos na Međunarodnoj kosmičkoj stanici (MKS), nakon što su spojili dva bloka stanice sa uređajem koji fiksira magnetsko polje zemlje.

    2001. -
    U samoubilačkom terorističkom napadu otetim avionima na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vašingtonu, poginule su 2.752 osobe. Zgrada Pentagona je znatno oštećena, a dva tornja visine 410 metara u njujorškoj poslovnoj četvrti Menhetn su potpuno srušena. Optuživši Osamu Bin Ladena, lidera islamskih ekstremista koji se krio u Avganistanu, za organizovanje napada, SAD su 7. oktobra počele bombardovanje Avganistana.



    2003. -
    U Švedskoj je preminula ministarka inostranih poslova Ana Lind, dan nakon što je teško ranjena nožem u tržnom centru u Stokholmu. Ubica Mijailo Mijailović osuđen je 23 marta 2004. na kaznu doživotnog zatvora. Viši sud u Stokholmu preinačio je presudu i doneo odluku da je Mijailović mentalno bolestan i da ga treba uputiti na psihijatrijsko lečenje.

    2004. -
    U udesu grčkog vojnog helikoptera, nedaleko od Svete Gore, poginulo je 17 putnika i članova posade, među kojima i patrijarh aleksandrijski i sveafrički Petros (56).
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #768

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 12. septembar, 256. dan 2008. Do kraja godine ima 110 dana.



    490. - Na istočnoj obali Atike kod Maratona Atinjani supobedili deset puta brojniju vojsku persijskog cara Darija (9.000 prema 100.000). U bici su poginula 192 grčka vojnika, a Persijanaci su imali oko 6.000 mrtvih. Vest o pobedi u Atinu je doneo glasnik Filided pretrčavši 40 kilometara, nakon čega je umro od premora. Po tom događaju se u modernom vremenu zove najduža trka u atletici.

    1494. - Rođen je francuski kralj Fransoa I (Francois), koji jetokom vladavine (1515-47) osvojio Milano, ali nije uspeo da se učvrsti u Italiji. Njegovu ambiciju da postane rimsko-nemački car sprečio je Karlo V, sa kojim je potom Fransoa I vodio četiri rata.

    1583. - Rođen je italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi (Girolamo Frescobaldi), najveći majstor svog vremena, koji je kompozicije za orgulje obogatio novim izražajnim sredstvima. U Italiji nije imao značajnije sledbenike, ali je presudno uticao na austrijske i nemačke barokne majstore, kao i na Baha (Bach).



    1733. - Umro je francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren(Francois Couperin), centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. veka, dvorski klavsenista i muzički učitelj. Napisao je metodiku "Umetnost sviranja na klavsenu".

    1772. - Rusija je osvojila persijsku oblast uz Kaspijsko more,uključujući i grad Baku.

    1801. - Ruski car Aleksandar I anektirao je gruzijsku kraljevinu.Istočna gruzijska kraljevina, stvorena četiri decenije ranije, posle oslobođenja od Persijanaca, prihvatila je ruski protektorat 1783. Rusija je 1810. anektirala i zapadnu Gruziju, koja je do tada bila pod vlašću Otomanskog carstva.

    1848. - Švajcarska je usvojila novi ustav kojim je postalafederalna unija s jakom centralnom vlašću.

    1876. - Rođen je srpski političar, pozorišni i književnikritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. U Drugom svetskom ratu bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji, a od marta do avgusta 1945. potpredsednik vlade Demokratske Federativne Jugoslavije.

    1878. - Egipatski obelisk poznat kao "Kleopatrina igla",napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. p.n.e, postavljen je u Londonu.

    1890. - Britanska Južnoafrička kompanija osnovala je grad Solzberi (Harare) koji je postao glavni grad Rodezije. Naziv je dobio po imenu tadašnjeg britanskog premijera lorda Solzberija (Salisbury).

    1913. - Rođen je američki atletičar Džesi Ovens (Jesse Owens),koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio je Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbegao da se rukuje s njim zato što je crnac.



    1916. - Na Kajmakčalanu je počela ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nemaca u Prvom svetskom ratu. Završena je 3. oktobra 1916, kao prva pobeda srpske vojske nakon povlačenja preko Albanije.

    1919. - Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca podkomandom pesnika Gabrijela D'Anuncija (Gabriele d'Annunzio) zauzela je Rijeku. Grad je ostao pod italijanskom vlašću do kraja Drugog svetskog rata.

    1940. - Tražeći izgubljenog psa, grupa tinejdžera otkrila jepećinu Lesko, kod mesta Montinjak u Dordonji (Francuska) čuveni arheološki lokalitet sa crtežima iz paleolita.

    1943. - Nemački komandosi su u Drugom svetskom ratu, na osnovunaredbe Adolfa Hitlera, oteli bivšeg italijanskog diktatora Benita Musolinija (Mussolini), kojeg su nove italijanske vlasti stavile u zatvor.

    1953. - Nikita Hruščov izabran je za prvog sekretara Centralnog komiteta KP SSSR.

    1968. - Albanija je saopštila da napušta Varšavski pakt.

    1970. - Palestinski otmičari su u Jordanu digli u vazduh triaviona oteta šest dana ranije posle poletanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno su oslobodili putnike u zamenu za palestinske zatvorenike, među kojima i otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled (Leila Khaled).

    1974. - Vojnim pučem svrgnut je sa vlasti etiopski car Haile Selasije (Selassie), koji je 1928. posle smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije.

    1980. - U vojnom puču pod vođstvom generala Kenana Evrena u Turskoj je oborena vlada Sulejmana Demirela.

    1989. - U poljskom parlamentu prihvaćena je vlada jednog odlidera pokreta "Solidarnost" Tadeuša Mazovjeckog, čime je formalno okončana vladavina komunista u Poljskoj.

    1994. - U Poljskoj su održane prve zajedničke vojne vežbe snaga NATO i bivšeg Varšavskog pakta.

    1998. - U atentatu u Tirani ispred sedišta opozicione Demokratske partije ubijen je jedan od njenih vođa Azem Hajdari.

    1999. - Indonezija je prihvatila raspoređivanje mirovnih snaga UN u Istočnom Timoru.

    2000. - U eksploziji automobila koji je uleteo u podžemnu garažuu zgradi Berze u Džakarti, 15 ljudi je poginulo, a više desetina je povređeno.


    2001. - NATO se prvi put u svojoj 52 godine dugoj istoriji pozvaona član 5. Povelje NATO o zajedničkoj odbrani, čime je stvorena mogućnost kolektivnog vojnog odgovora na terorističke napade u SAD. U govoru naciji američki predsednik Džordž Buš rekao da je Amerika napadnuta i da će iskoristiti sva svoja odbrambena sredstva kako bi terorizam bio pobeđen.

    2003. - Rezolucijom Saveta bezbednosti UN Libiji su ukinute sankcije uvedene nakon terorističkih napada na američki i francuski avion krajem osamdesetih godina. Prethodno je sa Fondacijom Gadafi postignut sporazum o isplati odštete porodicama žrtava oborenog francuskog aviona.

    2003. - Umro je američki kantri muzičar Džoni Keš (71),"Čovek u crnom". Tokom 50-godišnje karijere najviše je pevao o rudarima, nadničarima, osuđenicima i kaubojima.

    2005. - Umro je nemački sportista Fric Šilgen, koji je upalio olimpijsku vatru na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #769

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 13. septembar, 257. dan 2008. Do kraja godine ima 109 dana.


    1506. - Umro je italijanski slikar i graver Andrea Mantenja (Mantegna), najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi i Mantovi, autor čuvenih fresaka u crkvi Eremitani u Padovi, uništene u Drugom svetskom ratu.

    1592. - Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkem de Montenj (Mishael Eyquem, Montaigne), obnovitelj intelektualnog skepticizma i vesnik slobodne misli u 17. i 18. veku (tri knjige "Eseja", "Dnevnik putovanja").

    1598. - Umro je Filip II, napuljski kralj (1554), gospodar Holandije (1555), a nakon povlačenja svog oca Karla V (1556), kralj Španije, Sicilije i Sardinije. Apsolutista i fanatični katolik svojom politikom izazvao je ustanak u Holandiji, koji je doveo do nezavisnosti severne pokrajine (1581). Pobedio je tursku flotu kod Lepanta 1571, ali je pohod njegove "nepobedive armade" (158 na Englesku završio katasrofalnim porazom.

    1759. - Britanci su u presudnoj bici u blizini Kvebeka pobedili Francuze i osigurali britansku supremaciju u Kanadi.

    1788. - Njujork je proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.Grad su osnovali 1626. holandski doseljenici i nazvali ga Novi Amsterdam, a dvadesetak godina kasnije zauzeli su ga Englezi i dali mu naziv Njujork u čast vojvode od Jorka (York), kasnije engleskog kralja.

    1819. - Rođena je nemačka pijanistkinja Klara Šuman (Clara Shumann), koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini i postala jedan od najvećih klavirskih majstora 19. veka.



    1842. - Narodna skupština kneževine Srbije, u kojoj su ustavobranitelji imali većinu, proglasila je za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Ustavobranitelji su prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića, koji je potom izbegao u Austriju.

    1874. - Rođen je austrijski kompozitor Arnold Šenberg(Shoenberg). Kao začetnik Bečke atonalne škole, pobornik ekspresionizma u muzici i tvorac novog načina komponovanja - dodekafonije, bitno je uticao na razvoj muzike 20. veka (opera "Mojsije i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate "Gurelider" i "Preživeli iz Varšave").

    1882. - Tokom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile suegipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje Egipta i Sudana.

    1908. - Probnom vožnjom od Virpazara do Bara Crnom Gorom jeprošao prvi voz. Redovni železnički saobraćaj uspostavljen je 2. novembra.

    1922. - U Al Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperatura vazduha u hladu - 58 stepeni Celzijusa.

    1923. - General Migel Primo de Rivera (Miguel) izvršio je, uzodobrenje kralja Alfonsa XIII, državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.

    1955. - SSSR i Zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.

    1971. - U njujorškom zatvoru Atika poginuli su 31 zatvorenik i 11zatvorskih čuvara, kada su pripadnici američke policije i Nacionalne garde intervenisali da smire petodnevnu pobunu u zatvoru.

    1977. - Umro je američki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski (Stokonjski). Vodio je Njujoršku filharmoniju od 1946. do 1950, a 1962. osnovao je Američki simfonijski orkestar. Napisao je knjigu "Muzika za sve nas", koja je prevedena na skoro sve svetske jezike.

    1989. - U Kejptaunu su održane dotada najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi. Demonstrante koji su uz pesmu i igru prolazili kroz centar grada predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu (Desmond).

    1991. - SSSR i SAD su se sporazumeli da obustave snabdevanje oružjem zaraćene strane u Avganistanu.

    1992. - Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins (Anthony),dobitnik Oskara za film "Prijateljsko ubeđivanje".



    1993. - Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija (PLO) potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum kojim je predviđena palestinska samouprava na okupiranim teritorijama.

    1998. - Na drugim posleratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo su pobedile nacionalne političke partije bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata. Trogodišnji rat, koji su vodili lideri nacionalnih grupa, završen je u decembru 1995. potpisivanjem mirovnog ugovora u Dejtonu, u SAD, a prvi posleratni izbori održani su 1996.

    1999. - U Beogradu su umrli doajen srpskog novinarstva Predrag Milojević (99) i istaknuti filmski reditelj Vladimir Pogačić (80).

    1999. - U četvrtoj velikoj, od serije eksplozija koje su dvenedelje potresale Moskvu, srušena je stambena zgrada, a poginulo 118 ljudi.

    2000. - Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porekla Ven Ho Li,istraživač u vladi SAD pušten je iz zatvora uz izvinjenje sudije. On je u samici proveo devet meseci, zbog optužbi američke vlade da predstavlja pretnju za nacionalnu bezbednost.

    2001. - Američki državni sekretar Kolin Pauel potvrdio da jevođa Al Kaide Osama bin Laden, za koga se verovalo da se krije u Avganistanu, glavni osumnjičeni za terorističke napade u SAD 11. septembra.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #770

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 14. septembar, 258. dan 2008. Do kraja godine ima 108 dana.

    1219. - Proglašena je autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, koju je kod romejskog (vizantijski) cara Teodora I Laskarisa i nikejskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao Sava Nemanjić, potom prvi srpski arhiepiskop, sa sedištem u manastiru Žiča. Car Dušan je 1346. uzdigao srpsku crkvu u rang patrijaršije.

    1262. - Kralj Kastilje Alfonso zauzeo je luku Kadiz na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

    1321. - Umro je Dante Aligijeri (Alighieri), najveći italijanski pesnik, koji je u svom delu sintetizovao srednjevekovnu kulturu i nagovestio novi duh koji će se afirmisati u renesansi. Bio je i prozni pisac, književni teoretičar, filozof i političar. Njegova "Božanstvena komedija" smatra se jednim od najznačajnijih dela u svetskoj književnosti.



    1812. - Francuske trupe pod Napoleonom Bonapartom ušle su u Moskvu, koju su Rusi u povlačenju zapalili.

    1829. - Potpisan je Jedrenski mirovni ugovor kojim je okončan rusko-turski rat. Srbija je na osnovu Jedrenskog mira 1830. dobila hatišerif o samoupravi, a Grčka nezavisnost.

    1852. - Umro je engleski fildmaršal, vojvoda Artur Velzli Velington (Arthur Wellesley Wellington), koji se proslavio pobedom nad Napoleonom 1815. kod Vaterloa.

    1852. - Rođen je srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma ("Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče").

    1860. - U Beogradu je umro srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka 1815. Izborio je Srbiji autonomiju 1830, a za sebe naslednu titulu kneza. Zbačen je 1839, ali se vratio na srpski presto 1858.

    1911. - Ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin smrtno je ranjen u atenatu u pozorištu u Kijevu. Umro je četiri dana kasnije.

    1927. - Isidora Dankan (Duncan), slavna američka igračica, koja se smatra začetnikom modernog baleta, umrla je u Nici kada se ešarpa koju je imala oko vrata zaplela u točkove otvorenog automobila kojim je upravljala.



    1930. - Nacional-socijalistička partija Adolfa Hitlera postala je druga partija po veličini u nemačkom parlamentu (Reisstag).

    1937. - Umro je češki državnik i filozof Tomaš Garig Masarik (Tomas Garrigue Masaryk), profesor Praškog univerziteta. Osnivač i ideolog liberalne Češke narodne stranke (1900-20) koja se borila za autonomiju Češke u okviru Austro-Ugarske. Bio je prvi predsednik Čehoslovačke od 1918. do 1935.

    1939. - Helikopter "VS-300" ruskog konstruktora Igora Ivanoviča Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo je prvi uspešan let.

    1959. - Sovjetska "Luna 2" je bila prvi vasionski brod koji se spustio na Mesec.

    1960. - U Kongu je izvršen vojni udar pod vođstvom pukovnika Žozefa Mobutua (Joseph), a premijer Patris Lumumba (Patrice) stavljen je u kućni pritvor u Leopoldvilu.

    1960. - Na sastanku predstavnika zemalja proizvođača nafte u Bagdadu osnovana je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK).

    1975. - U Amsterdamu jedan nezaposleni učitelj je kuhinjskim nožem isekao "Noćnu stražu", jednu od najdragocenijih Rembrantovih slika.

    1982. - Dan nakon saobraćajne nesreće, umrla je princeza Grejs od Monaka (Grace), bivša američka filmska glumica Grejs Keli (Kelly), dobitnica Oskara za ulogu u filmu "Provincijalka".

    1982. - U eksploziji bombe podmetnute u sedište hrišćanske partije Falange u istočnom Bejrutu, poginuli su predsednik Libana Bašir Džemajel (Bashir Gemayel) i još 20 ljudi.

    1992. - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o povećanju broja i proširenju mandata međunarodnih mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini (Unprofor).

    1996. - Kambodžanski kralj Norodom Sihanuk (Sihanouk) dao je amnestiju jednom od lidera Crvenih Kmera Jengu Sariju (Ieng Sary) zbog njegove uloge u periodu "polja smrti" (1975-7, kada je u Kambodži ubijeno između milion i dva miliona ljudi.

    1996. - U Bosni su održani prvi opšti izbori posle potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu u decembru 1995. Pobedile su tri nacionalne stranke, Srba, Hrvata i Muslimana, čiji su ih lideri predvodili i tokom troipogodišnjeg oružanog sukoba.

    2001. - Senat SAD usvojio je rezoluciju kojom se predsedniku Džordžu Bušu odobrava da "preduzme sve neophodne i odgovarajuće mere" povodom terorističkih napada 11. septembra. Predsednik Buš odobrio je mobilizaciju 50.000 rezervista.

    2001. - Ahmad Šah Masud, legendarni komandant avganistanske gerile u borbi protiv Talibana, umro je od posledica ranjavanja u napadu bombaša-samoubice, 9. septembra.

    2003. - Na referendumu u Švedskoj građani su se izjasnili protiv priključenja te zemlje Evropskoj monetarnoj uniji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #771

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 15. septembar, 259. dan 2008. godine. Do kraja godine ima 107 dana.


    1776. - Tokom Američkog rata za nezavisnost, britanske trupe podkomandom generala Vilijama Haua (William Howe) zauzele su Njujork.

    1810. - U Meksiku je počeo ustanak protiv španske vlasti koji jes prekidima trajao do 1820, kada je proglašena nezavisnost Meksika od Španije.

    1821. - Španske kolonije Gvatemala, San Salvador i Kostarika proglasile su nezavisnost.

    1822. - Britanske trupe zauzele su Kairo, a Rabi-paša, koji sepredao Britancima, proteran je na Cejlon. Kairo je ostao pod britanskom kontrolom do 1922, kada je Egipat proklamovao nezavisnost a grad postao prestonica države.

    1830. - Rođen je meksički general i državnik Porfirio Dijas(Diaz), predsednik Meksika od 1877. do 1880. i od 1884. do 1911, kada ga je sa vlasti oborio vođa meksičke revolucije Fransisko Madero (Francisco). Umro je 1915. u emigraciji u Parizu.

    1864. - Tokom lova na jarebice, nesrećnim slučajem se ubioengleski istraživač Džon Haning Spik (John Hanning Speke), prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija, tvrdeći da je ono izvorište Nila.

    1890. - Rođena je engleska književnica Agata Kristi (Agatha Christie), autor popularnih kriminalističkih romana i pozorišnih komada, jedan od najuspešnijih pisaca svih vremena sa dve milijarde prodatih knjiga ("Ubistvo u Orijent ekspresu", "Mišolovka", "Vašar zločina").



    1904. - Rođen je italijanski kralj Umberto II, poslednji vladarItalije, koji je na presto stupio u maju 1946. posle abdikacije svog oca Vitorija Emanuela III (Vittorio Emmanuele). Abdicirao je mesec dana kasnije, u junu 1946, kada su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

    1916. - U bici na Somi u Prvom svetskom ratu Britanci su prvi putupotrebili tenkove, napravljene prema projektu Ernesta Svintona (Swinton).



    1935. - Nemački Rajhstag na vanrednom zasedanju u Nirnbergu doneoje zakon o oduzimanju državljanstva Nemcima jevrejskog porekla i zakon o zaštiti nemačke krvi i časti kojim je bilo zabranjeno sklapanje brakova između Nemaca i Jevreja i zapošljavanje Nemaca kod jevrejskih poslodavaca.

    1946. - Proglašena je Narodna Republika Bugarska, nakon što suse Bugari na referendumu izjasnili protiv monarhije.

    1949. - Konrad Adenauer je izabran za prvog kancelara Zapadne Nemačke, a Teodor Hojs (Theodor Heuss) za prvog predsednika Republike.

    1967. - Komandant egipatskih snaga u šestodnevnom ratu sa Izraelom u junu 1967, Abdel Hakim Amer, izvršio je samoubistvo. U tom ratu Izrael je gotovo uništio egipatsko vazduhoplovstvo, zauzeo Sinaj i prodro do Sueckog kanala.

    1972. - Španija i Sovjetski Savez potpisali su ugovor o trgovini, prvi ugovor dve zemlje od okončanja Španskog građanskog rata (1936-39).

    1973. - Umro je švedski kralj Gustav VI Adolf (90), a nasledio gaje unuk Karl XVI Gustav (Carl).
    1987. - Nemački hakeri poznati kao "Haos klub" upali su u kompjuterski sistem Nase i instalirali program nazvan "Trojanski konj".

    1999. - Savet bezbednosti UN odobrio je formiranje međunarodnih snaga za Istočni Timor zbog talasa nasilja koji su izazvale proindonežanske snage, nakon referenduma na kojem su se stanovnici te indonežanske pokrajine izjasnili za nezavisnost.

    2000. - U Sidneju su otvorene 27. Olimpijske igre. Jugoslovenski sportisti su na tim igrama osvojili tri medalje - zlatnu odbojkaši, srebrnu Jasna Šekarić u gađanju iz vazdušnog pištolja, a bronzanu vaterpolisti.

    2002. - Na parlamentarnim izborima u Makedoniji, četvrtim odosamostaljenja te bivše jugoslovenske republike, pobedila je opoziciona koalicija "Za Makedoniju-zajedno", predvođena Socijaldemokratskim savezom (SDS) Branka Crvenkovskog.

    2003. - U požaru u najvećem zatvoru u Saudijskoj Arabiji,al-Hairu u Riadu, poginulo poginulo je 67 a povređeno 23 zatvorenika. To je najsmrtonosniji požar u istoriji te zemlje.

    2006. - Umrla je Orijana Falači (Oriana Fallaci) italijanska novinarka i nekadašnji ratni izveštač, poznata po beskompromisnim intervjuima sa svetskim liderima i provokativnim stavovima.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #772

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 16. septembar, 260. dan 2008. Do kraja godine ima 106 dana.


    1380. - Umro je francuski kralj Šarl V Mudri (CHarles le Sage), koji je kao regent 1358. (dok je njegov otac Žan II bio zarobljenik Engleza) ugušio veliki seljački ustanak poznat kao Žakerija. Tokom vladavine, od stupanja na presto 1360, u Stogodišnjem ratu uspeo je da povrati od Engleza veći deo teritorija. Podsticao je nauku i kulturu. Nasledio ga je sin Šarl VI Ludi.

    1387. - Rođen je engleski kralj Henri V , koji je tokom vladavine (1413-22) nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom i posle pobede 1415. kod Azenkura osvojio Pariz. Postao je 1420. regent, a posle smrti Šarla VI prestolonaslednik Francuske.

    1498. - Umro je španski dominikanac Tomas de Torkemada (Torquemada), pokršteni Jevrejin, prvi Veliki inkvizitor Španije (1483-94) i fanatični propovednik Inkvizicije. Pod njegovim pritiskom kralj Ferdinand V izdao je dekret o progonu Jevreja na osnovu kojeg je 300.000 Jevreja proterano iz Španije.

    1620. - Brod "Mejflauer" krenuo je iz engleske luke Sautempton sa putnicima koji će osnovati Plimut, prvu stalnu englesku koloniju u Americi.

    1736. - Umro je nemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt (Gabriel Daniel Fahrenheit), koji je 1714. usavršio termometar napunivši ga živom umesto alkoholom. Tačka smrzavanja na njegovoj skali, 32 stepena, označava najjaču zimu koja je 1709. zabeležena u Dancingu (Gdanjsku)..

    1745. - Rođen je ruski vojskovođa Mihail Ilarionovič Kutuzov, jedan od najvećih vojnih stratega 19. veka. Proslavio se u borbama protiv Turaka i Napoleona Bonaparte 1812. Jedna je od glavnih ličnosti romana "Rat i mir" Lava Tolstoja.

    1810. - Masovnim ustankom seljaka koje su predvodili Migel Idalgo i Kastilja (Miguel Hidalgo y Castilla) i Hose Moralez (Jose Moralez), u Meksiku je počela borba za nezavisnost od španske vlasti, završena sticanjem nezavisnosti 1821. Datum izbijanja ustanka slavi se u Meksiku kao Dan nezavisnosti.

    1823. - Rođen je knez Mihailo Obrenović, koji je Srbiju učinio najjačom vojnom silom na Balkanu. Vladao je od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku. Zbog bune Tome Vučića Perišića, pobegao je 1842. u Austriju gde je pomagao Vuka Karadžića, Đuru Daničića, Branka Radičevića i druge srpske pisce.

    1847. - Kuća u kojij je živeo Vilijam Šekspir, (William Shakespeare) u engleskom gradu Stratfordu na Avonu (Stratford Upon Avon) je otkupljena da bi se sačuvala kao Šekspirov muzej, koji svake godine privlači veliki broj turista, ljubitelja Šekspirovih dela, u to mesto.

    1859. - Škotski istraživač Dejvid Livingston otkrio je u istočnoj Africi veliko jezero njasa, koje sada dele Malavi, Tanzanija i Mozambik.

    1861. - Zastupništvo grada Zagreba dodelilo je Vuku Stefanoviću Karadžiću Povelju počasnog građanina, kojom su mu data 'sva prava, sloboštine i koristi kao što svakom građaninu Zagreba po zakonu i starom narodnom običaju pripadaju'. ik.

    1894. - Rođen je srpski arhitekta, istoričar umetnosti i pisac Aleksandar Deroko, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od prvih istoriografa srpske srednjevekovne i narodne arhitekture.

    1906. - Dva proizvodjača automobila u SAD, ujedinila su se u GM, General Motors. Kasnije, GM je 'progutao' veliki broj manjih proizvodjača kao sto su Ševrolet (Chevrolet), Bjuik (Buick), Pontiak (Pontiac), Oldsmobil (Oldsmobile), Kadilak (Cadillac) iz Amerike, kao i Opel iz Nemačke, Voksal (Vauxhall) iz Velike Britanije, Daevu (Daewoo) iz Koreje, i drugi širom sveta. GM je dugi niz godina bio najveći svetski proizvodjač automobila.

    1908. - Beč i Moskva su se sporazumeli da se Austro-Ugarska ne protivi otvaranju Bosfora za ruske brodove, a Rusija austrougarskoj aneksiji Bosne i Hercegovine, čime je okončana Aneksiona kriza. Rusija i Srbija su pod pritiskom Austro-Ugarske i Nemačke u martu 1909. priznale aneksiju.

    1923. - Rođen je singapurski državnik Li Kuan Ju (Lee, Yew), koji je kao premijer Singapura (1959-90) preobrazio bivšu britansku koloniju u industrijsku i trgovinsku metropolu.

    1924. - Rodjena je Loren Bekol (Lauren Bacall), američka filmska glumica.



    1926. - Rodjen je Bi Bi King (B.B. King), legendarni američki bluz pevač, autor i gitarista.

    1931. - Italijanske kolonijalne snage zarobile su i potom pogubile libijskog nacionalnog vođu Omara Muhtara (Mukhtar).

    1941. - Iranski šah Reza Kan Pahlavi abdicirao je u korist 22-godišnjeg princa Mohameda Reze . Abdikaciju su iznudili Velika Britanija, SAD i SSSR zbog šahove pronemačke politike.

    1955. - Vojnim udarom zbačen je sa vlasti predsednik Argentine Huan Peron. Nakon 18 godina provedenih u egzilu Peron se vratio u Argentinu 1973, kada je formirana peronistička vlada Ektora Kampore (Hector Campora) i iste godine ponovo postao predsednik Argentine. Posle njegove smrti 1974. zamenila ga je supruga Izabela Peron .

    1963. - Malaja, Severni Borneo, Saravak i Singapur osnovali su Maležansku federaciju.

    1966. - Izvođenjem opere Samjuela Barbera "Antonije i Kleopatra", otvorena je nova zgrada Metropliten opere u Linkolnovom centru u Njujorku.

    1977. - U Parizu je u 53. godini umrla grčka operska pevačica Marija Kalas, proslavljeni sopran ("Norma", "Toska") i poznata ličnost u svetskim mondenskim krugovima.



    1978. - U Iranu je poginulo 25.000 ljudi u zemljotresu jačine između 7,5 i 7,9 stepeni Rihterove skale. Grad Tabas i veliki broj sela potpuno su razrušeni.

    2001. - Kina je nakon 15 godina pregovora primljena u Svetsku trgovinsku organizaciju.

    2001. - Odbojkaši SR Jugoslavije osvojili su prvo mesto na Evro pskom šampionatu.

    2002. - Umro je Dvajt Vajli (Dwight Whylie), koji je 1961. godine postao prvi spiker crne puti na BBS-iju u Londonu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #773

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 17. septembar, 261. dan 2008. Do kraja godine ima 105 dana.


    1580.
    Rođen je španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i
    Viljegas, satiričar koji je zbog ''zajedljivog jezika i otrovnog
    pera'' bivao i slavljen i proganjan. Izvanredno je slikao život
    ulice, a u sonetima je ispoljio odmerenost jednog baroknog literate.
    Dela: ''Život lupeža'', ''San lobanja'', ''Plutonov svinjac'', ''Dom
    poludelih od ljubavi'', ''Knjiga o svim stvarima i još o mnogim
    drugim'', zbirke poezije ''Španski Parnas'', ''Tri poslednje
    kastiljanske Muze''.



    1665.
    U Londonu je izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo
    oko 70.000 ljudi.

    1787.
    Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD stavili su
    svoje potpise na tekst Ustava. Tada potpisani ustav SAD na snazi je
    i danas, uz dodatne amandmane, to je najstariji važeći ustav u
    svetu.



    1796.
    Prvi predsednik SAD Džorž Vošington, šef države
    od 1789, uputio je američkom narodu ''Oproštajnu besedu'', odbivši
    da se treći put kandiduje za predsednika.

    1809.
    Mirom u Fredrikshamu završen je švedsko-ruski rat
    u kojem je Rusija osvojila Finsku. Finska je ranije bila integralni
    deo Švedske da bi posle Bečkog kongresa (1815.) postala veliko
    vojvodstvo, sa znatnom samostalnošću, u sastavu carske Rusije.

    1826.
    Rođen je nemački matematičar Georg Fridrih
    Bernhard Riman, koji je otvorio nove pravce razvitka matematike i
    njene primene u fizici i mehanici. Značajno je unapredio
    matematičku analizu, posebno teoriju kompleksnih funkcija, teoriju
    parcijalnih jednačina, geometriju, teoriju brojeva. Njegovo ime
    nosi niz matematičkih pojmova: Rimanov integral, Rimanova
    diferencijalna jednačina, Rimanova površ, Rimanova sfera, Rimanova
    dzeta-funkcija, Rimanova geometrija.

    1857.
    Rođen je ruski fizičar Konstantin Eduardovič
    Ciolkovski, otac astronautike. Još 1883. izložio je ideje o
    korišćenju reaktivnog pogona kod letilica, a 1903. objavio je prvo
    klasično delo iz teorije astronautike ''Ispitivanje vasionskog
    prostora reaktivnim aparatima''. Postavio je osnovne jednačine
    kretanja rakete promenljive mase u bezvazdušnom prostoru. Sovjetska
    Akademija nauka ustanovila je ''Zlatnu medalju Ciolkovskog'' za
    zuzetan doprinos astronautici i istraživanju kosmosa.

    1889.
    Povodom 500-godišnjice Kosovske bitke ustanovljen
    je ''Orden kneza Lazara'', koji su mogli da nose samo vladar i
    punoletni prestolonaslednik. Likovno rešenje, neobično raskošno,
    izradio je poznati srpski umetnik Mihajlo Valtrović.

    1900.
    Britanska kraljica Viktorija I potpisala je dokument
    kojim je Australija ušla u Komonvelt kao federalna unija šest
    bivših britanskih kolonija.

    1908.
    Rođen je ruski violinista i dirigent David
    Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u 20. veku.
    U rodnoj Odesi završio je konzervatorijum, a proslavio se 1935.
    nagradom na međunarodnom violinskom takmičenju u Varšavi i 1937.
    nagradom ''Isaj'' u Briselu. Bio je profesor Moskovskog
    konzervatorijuma i s velikim uspehom nastupao je širom sveta.

    1918.
    Posle trodnevne ofanzive, Prva i Druga srpska armija
    probile su Solunski front, što je bilo odlučujuće za slom
    Centralnih sila u Prvom svetskom ratu - mesec i po dana potom je
    kapitulirala Austro-Ugarska, a ubrzo i Nemačka. Srpske snage
    presekle su bugarsku vojsku i prisilile Bugarsku da 30. septembra
    1918. položi oružje. Pritom su Srbi prodirali tako brzo da je
    francuska komanda molila srpsku Vrhovnu komandu da uspori
    napredovanje, pošto francuska konjica nije uspevala da drži korak
    sa srpskom pešadijom.




    1918.
    Rođen je izraelski državnik Haim Hercog,
    predsednik Izraela od 1983. do 1993. Završio je prava u Kembridžu
    i vojnu akademiju u Sendherstu, a u Drugom svetskom ratu borio se u
    britanskoj armiji. U Palestini se potom uključio u ilegalni pokret
    Hagana, a kad je 1948. osnovan Izrael postao je prvi šef vojne
    obaveštajne službe. Bio je komandant južne armijske oblasti i
    prvi vojni guverner Zapadne obale okupirane u ratu 1967, a od 1975.
    do 1978. izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama.

    1944.
    Počeo je najveći vazdušni desant u Drugom
    svetskom ratu, koji je trebalo da uspostavi mostobran na reci Rajni
    i omogući saveznicima prodor severno od Rura, ali su se Nemci
    dokopali planova, razbili Britance kod holandskog grada Arnhem i
    potom pripremili protivofanzivu u Ardenima. Saveznici su prešli
    Rajnu tek posle pet meseci.

    1948.
    Blizu Jerusalima ubijen je švedski grof Folke
    Bernadot, posrednik UN u konfliktu Izraela i Arapa.

    1949.
    U požaru na ''Noroniku'', najvećem parobrodu na
    Velikim Jezerima, kod Toronta je poginulo više od 130 ljudi.

    1961.
    Obešen je bivši turski premijer Adnan Menderes,
    kojeg je u maju 1960. oborila vojna hunta generala Džemala Gursela.
    Vojna hunta je tvrdila da je Menderesova Demokratska partija, na
    vlasti od prvih slobodnih izbora u Turskoj 1950, ''izdala principe''
    prvog turskog predsednika Mustafe Kemala Ataturka.

    1970.
    U Jordanu su otpočeli oružani sukobi armije kralja
    Huseina i palestinskih gerilaca.

    1978.
    Potpisivanjem okvirnih mirovnih planova za Bliski
    istok i između Izraela i Egipta, u Kemp Dejvidu su završeni
    razgovori predsednika Egipta Anvara el Sadata, predsednika vlade
    Izraela Menahema Begina i predsednika SAD Džimija Kartera.

    1980.
    Bivši diktator Nikaragve general Anastasio Somosa
    Debajle ubijen je u atentatu u Paragvaju, gde je živeo u
    izbeglištvu posle zbacivanja s vlasti u julu 1979.

    1994.
    Umro je britanski filozof austrijskog porekla Karl
    Rejmond Poper, jedan od najuticajnijih mislilaca 20. veka. U
    filozofiju je uveo ''princip opovrgljivosti'', prema kojem se tvrdnja
    može smatrati naučnom samo ako se u principu može dokazati njena
    pogrešnost, dok tvrdnje koje ne ispunjavaju taj uslov spadaju u
    metafiziku. Dela: ''Logika istraživanja'', ''Otvoreno društvo i
    njegovi neprijatelji'', ''Beda istoricizma''.

    1995.
    Atentator je ubio kandidata na alžirskim
    predsedničkim izborima Abdelhafida Benhadida ispred njegove u kuće
    u blizini glavnog grada Alžira.

    2001.
    Njujorška berza počela je da radi posle četiri
    dana pauze izazvanih terorističkim napadom islamista 11. septembra,
    što je najduži prekid od velike depresije krajem dvadesetih godina
    20. veka. Na Volstritu je zabeležen najveći pad vrednosti akcija
    tokom jednog dana u istoriji.

    2002.
    Prilikom istorijskog susreta u Pjongjangu
    severnokorejskog vođe Kim Džong Ila i japanskog premijera
    Jonićirija Koizumija, Kim se izvinio za ranije otmice japanskih
    građana i najavio obustavu raketnih proba.

    2006.
    U Kirkuku u Iraku, poginulo je 28, a povređeno 97
    ljudi. Najsmrtonosniji napad izazvao je vozač-samoubica koji je
    izazvao detonaciju u kamionu prepunom eksploziva ispred sedišta
    Kurdistanske patriotske unije (PUK), političke partije iračkog
    predsednika Džalala Talabanija. Još četiri napada
    automobila-bombi izvedena su na različitim mestima u tom gradu
    severno od Bagdada, poznatom po sukobima između sunitskih Arapa i
    Kurda.

    2006.
    Na referendumu o budućem statusu Pridnjestrovlja,
    97,1 odsto birača glasalo je za nezavisnost te nepriznate
    republike, otcepljene od Moldavije, i za naknadno stupanje u Rusku
    Federaciju
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #774

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 18. septembar, 262. dan 2008. Do kraja godine ima 104 dana.


    1502. - Španski moreplovac italijanskog porekla Kristofer Kolumbo stigao u Kostariku, na četvrtom i poslednjem putovanju u Novi svet.

    1709. - Rođen engleski pisac i leksikograf Semjuel Džonson, autor prvog modernog rečnika engleskog jezika, A Dictionary of the English Language, objavljenog



    1755, potom temelja engleske književnosti više od jednog veka.

    1739. - Potpisivanjem Beogradskog mira okončan rat Austrije i Turske, koji je počeo 1736. Austrija potisnuta sa Balkana, Turska se vratila na Dunav i Savu. Srbija ponovo postala deo Otomanskog carstva, Austrija prisiljena da Turcima vrati i Malu Vlašku i delove Bosne, dobijene Požarevačkim mirom 1718.

    1759. - Francuzi posle vojnog poraza morali da Englezima prepuste provinciju Kvebek u Kanadi, u poslednjoj bici poginula oba komandanta, engleski Džejms Volf i francuski Luj Monkalm.

    1810. - U Čileu počeo ustanak protiv španske kolonijalne vlasti pod vođstvom Bernarda O'Iginsa, kasnije predsednika Čilea.

    1819. - Rođen francuski fizičar Žan Fuko (Jean Foucault). Ogledom s klatnom dokazao rotaciju Zemlje. Izumeo žiroskop, usavršio teleskop i otkrio vrtložno-vihorne struje u metalnim masama.

    1822. - Francuski egiptolog Žan-Fransoa Šampolion dešifrovao egipatsko pismo, hijeroglife.

    1851. - Izašao prvi broj američkog dnevnika Njujork tajms, koji je osnovao Henri Džervis Rejmond.

    1905. - Rođena je švedska filmska glumica Greta Luiza Gustafson, poznata kao Greta Garbo, jedna od najvećih glumica na filmu. Svetsku slavu stekla u Holivudu, a povukla se na vrhuncu karijere.



    1931. - Japan počeo napad na severoistočnu Kinu, Mandžuriju. 3. marta 1932. proglasio nezavisnost Mandžurije, na čelu sa svrgnutim kineskim carem Pu Jiem.

    1934. - SSSR pristupio Ligi naroda.

    1944. - Oklopne jedinice SAD pod komandom generala Džordža Patona posle teških borbi zauzele, u Drugom svetskom ratu, luku Brest, značajno vojno-pomorsko uporište u severozapadnoj Francuskoj.

    1961. - U avionskoj nesreći iznad Severne Rodezije poginuo generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1953. Šveđanin Hjalmar Agne Dag Hamaršeld. Smrt prekinula njegovu misiju rešavanja kongoanske krize. Posthumno mu dodeljena Nobelova nagrada za mir.

    1970. - Američki muzičar, najčuveniji rok-gitarista XX veka Džimi Hendriks (Jimi Hendrix), umro u 27. godini od prekomerne doze droge.

    1973. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija aklamacijom je primila u članstvo Istočnu i Zapadnu Nemačku. U članstvo Ujedinjenih nacija primljeni su i Bahami.

    1981. - U Francuskoj je ukinuta smrtna kazna.

    1982. - U masakru koji je, uz podršku izraelske vojske, počinila libanska hrišćanska milicija u palestinskim izbegličkim logorima Sabra i Šatila u Bejrutu, ubijeno najmanje 800 ljudi. Odmazda za atentat četiri dana ranije, u kom je ubijen predsednik Libana Bešir Džemajel.

    1988. - Tokom antivladinih demonstracija u kojima je ubijeno na hiljade ljudi vojna hunta oborila vladu predsednika Burme Maunga Maunga.

    1989. - Madjarska je prestala da bude socijalistička zemlja istočnog bloka i krenula je putem tranzicije ka demokratskom ustrojstvu po uzoru na zapadne demokratije.

    1989. - Vlada Indije odlučila da obustavi vojne operacije protiv Tamilskih tigrova i da do kraja godine povuče trupe iz Šri Lanke.

    1997. - Islamski teroristi u centru Kaira napali turistički autobus i ubili devet nemačkih turista i egipatskog vozača.

    2001. - Okružni sud u Beogradu saopštio da je iz masovne grobnice u Batajnici kod Beograda iskopano najmanje 269 tela za koja se sumnja da su posmrtni ostaci kosovskih Albanaca ubijenih i poginulih na Kosovu 1999.

    2004. - Posle 14 godina prekida, irački nacionalni avio-prevoznik Iraki ervejz obnovio međunarodne letove.

    2005. - Posle 30 godina sukoba, u Avganistanu održani prvi parlamentarni i pokrajinski izbori od 1969.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #775

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 19. septembar, 263. dan 2008. Do kraja godine ima 103 dana.



    1356. - Engleska vojska pod vođstvom Crnog Princa (The Black Prince), sina kralja Edvarda III (Edward), u bici kod Poatjea porazila je vojsku francuskog kralja Žana II (Jean), čime je okončana prva faza Stogodišnjeg rata. Istog dana 1370. Crni Princ je zauzeo i opustošio Limož.

    1556. - Rođen je francuski kralj Anri III (Henri), poslednji vladar iz dinastije Valoa (Valois). Tokom njegove vladavine od 1574. zemlja je bila zahvaćena sukobima rimokatolika i hugenota (francuskih protestanata).

    1802. - Rođen je mađarski revolucionar Lajoš Košut (Lajos Kossuth), vođa Mađarske revolucije 1848. i rata za nezavisnost od Austrije, guverner oslobođene Mađarske od aprila do avgusta 1849. Nakon mađarske kapitulacije 13. avgusta 1849. živeo je u izbeglištvu (Turska, Engleska, SAD, Italija) gde je kao vođa emigracije agitovao za nezavisnost Mađarske.

    1814. - U Požeškoj nahiji u Srbiji počela je Hadži-Prodanovabuna. Ustanak pod vođstvom igumana Pajsija i Hadži-Prodana proširio se i na Kragujevačku i Jagodinsku nahiju, ali nije dobio podršku Miloša Obrenovića koji je smatrao da je ustanak preuranjen. I pored obećanja da će ustanicima biti oprošteno, Turci su pogubili oko 300 ustanika među kojima i igumana Pajsija, a Hadži-Prodan je prebegao u Austriju.

    1837. - Kod Požarevca su održani prvi vojni manevri regularne srpske vojske, koji su trajali 20 dana uz učešće 1.700 vojnika.

    1888. - Prvo svetsko takmičenje za izbor lepotice održano jeu belgijskoj banji Spa, a prva zvanično najlepša žena na planeti je postala 18-godišnja Kreolka iz Gvadelupe Berta Sukare (Bertha Soucaret).



    1911. - Rođen je engleski pisac Vilijam Golding (William),dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. Njegov prvi objavljeni i najpoznatiji roman "Gospodar muva" postao je svetski bestseler.

    1914. - Počela je bitka na Mačkovom kamenu u Prvom svetskomratu. Nakon četvorodnevnih borbi, nadmoćnija austrougarska vojska prisilila je Srbe na povlačenje.

    1922. - Rođen je češki atletičar Emil Zatopek, koji jena Olimpijskim igrama u Londonu 1948. osvojio zlatnu medalju u trci na 10.000 metara, a na Igrama 1952. u Helsinkiju na 5.000, 10.000 i u maratonu. Oborio je 18 svetskih rekorda i pobedio zaredom u 69 trka između 1949. i 1951.



    1928. - "Parobrod Vili", prvi animirani crtani film u kojem sepojavio Miki Maus (Mickey Mouse), prikazan je u njujorškom bioskopu "Koloni teatar".



    1939. - Sovjetske trupe stigle su na mađarsku granicu iistovremeno su na severu Evrope okupirale Vilnus (danas glavni grad Litvanije), koji je bio pod poljskom upravom.

    1941. - Nemci su u Drugom svetskom ratu zauzeli Kijev, posle bitkekoja je trajala 45 dana; britanske trupe ušle su u Teheran.

    1955. - U Argentini je vojska oborila sa vlasti predsednika HuanaDominga Perona (Juan), koji je izbegao i do 1973. živeo u inostranstvu. Po povratku u zemlju, ponovo je izabran za predsednika i bio na čelu države do smrti 1974.

    1957. - Amerikanci su u Nevadi izvršili prve podžemne nuklearne probe.

    1961. - Građani Jamajke su se na referendumu izjasnili zaizdvajanje zemlje iz Zapadnoindijske Federacije.

    1985. - U glavnom gradu Meksika Sjudad Meksiku i okolini u zemljotresu poginulo je oko 12.000, a ranjeno 40.000 ljudi.

    1989. - U eksploziji aviona DC-10 francuske kompanije UTA, naliniji Brazavil-Pariz, iznad Nigera, za koju je kasnije optužena Libija, poginuli su svi putnici i članovi posade (171).

    1991. - Kolone tenkova Jugoslovenske narodne armije krenule su izBeograda prema Hrvatskoj, gde su počeli sukobi srpskih naoružanih grupa i hrvatske policije. Hrvatska je 25. juna 1991. proglasila samostalnost i izdvojila se iz SFR Jugoslavije.

    1992. - Savet bezbednosti UN iskljucio je SR Jugoslaviju izsvetske organizacije, osporivši joj pravo da automatski nasledi SFRJ. SRJ je ponovo postala članica UN 2. novembra 2000. godine, nakon što je demokratska opozicija preuzela vlast u Srbiji.

    1994. - Američke trupe iskrcale su se na Haiti u operaciji kojuje Vašington označio kao "ponovno uspostavljanje demokratije" u toj zemlji.

    1999. - U Beogradu je umro Pavle Ivić, jedan od vodećih jugoslovenskih lingvista, član Srpske akademije nauka ("O govoru galipoljskih Srba", "Srpski narod i njegov jezik").

    2001. - Predsednik SAD Džorž Buš (George Bush) potpisao jekongresnu rezoluciju o upotrebi vojne sile i zahvalio se Predstavničkom domu i Senatu što su ga ovlastili da pokrene rat protiv terorista.

    2001. - Islamski sveštenici su pozvali terorističkog lidera Osamu Bin Ladena da dobrovoljno napusti Avganistan, ali mu nisu odredili rok za izlazak iz zemlje. SAD zapretile da će napasti Talibane, ukoliko ne predaju Bin Ladena.

    2003. - Bivši američki predsednik Bil Klinton (Bil Clinton)posetio je Prištinu gde je proglašen za počasnog doktora prištinskog univerziteta. Dan kasnije on je u Potočarima kod Srebrenice (BiH) otvorio Memorijalni centar u znak sećanja na Bošnjake ubijene u leto 1995. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #776

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 20. septembar, 264. dan 2008. Do kraja godinje ima 102 dana


    -480. - U pomorskoj bici kod ostrva Salamina u Egejskom moru, Grci su pod komandom atinskog vojskovođe Temistokla (Themistokles) porazili Persijance koje je predvodio kralj Kserks I (Xerxes), čime je osigurana prevlast Atine na moru.

    1519. - Portugalski moreplovac Fernando Magelan (Magalhaes)isplovio je iz Sevilje sa pet brodova na put oko sveta. Magelan je poginuo u borbi sa domorocima na ostrvu Muktan 1521, a u Sevilju se u septembru 1522. vratio samo jedan brod "Viktorija" sa 18 mornara. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.

    1697. - U Rejsvijku kod Haga, Engleska, Španija, Holandija i Nemačko Carstvo potpisali su mirovni ugovor sa Francuskom, čime je okončan rat Velike alijanse. Veštom diplomatijom, Francuska je uspela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije.

    1833. - Rođen je italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsednik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906, a u mladosti Garibaldijev sledbenik i borac.



    1842. - Rođen je škotski hemičar i fizičar Džejms Đuer(James Dewar), pronalazač termos-boce. Prvi je proizveo tečan (189, a zatim i čvrst vodonik (1899).

    1863. - Umro je nemački filolog i pisac Jakob Grim (Grimm),osnivač savremene germanistike. Sa bratom Vilhelmom (Wilhelm) sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za decu. Započeo je rad na velikom "Nemačkom rečniku" (1852). Prevodio je srpske narodne pesme koje je sakupio Vuk Stefanović Karadžić.

    1870. - Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II (Vittorio Emmanuele) ušle su u Rim čime je završeno ujedinjenje Italije. Papa Pije IX povukao se u Vatikan i proglasio se zatvorenikom.

    1928. - Veliki fašistički savet postao je vrhovno zakonodavno telo u Italiji, umesto dotadašnjeg Veća poslanika.

    1934. - Rođena je italijanska filmska glumica Sofija Šikolone(Sofia Scicolone), poznata kao Sofija Loren, dobitnica Oskara 1961. za film "Dve žene". Proslavila se filmovima "Čočara", "Crna orhideja", "Hleb, ljubav i ...", "Čežnja pod brestovima".

    1945. - Sveindijski kongres i njegovi lideri Mahatma Gandi i Pandit Nehru odbacili su britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije.

    1957. - Umro je finski kompozitor Jan Sibelijus (Jean Sibelius),autor sedam simfonija, popularnog violinskog koncerta i čuvene simfonijske poeme "Finlandija".

    1960. - Trinaest afričkih država koje su stekle nezavisnost i bivša britanska kolonija Kipar primljeni su u UN.

    1970. - Sovjetski kosmički brod "Luna 16" spustio se na Mesec ipokupio uzorke mesečevog tla.

    1976. - Švedska Socijaldemokratska partija izgubila je na parlamentarnim izborima, prvi put posle više od 40 godina.

    1977. - Vijetnam i Džibuti primljeni su u UN kao 149. i 150.članica međunarodne organizacije.

    1979. - Žan Badel Bokasa, vladar Centralnoa fričkog carstva,oboren je sa vlasti. Novi šef države, bivši predsednik Dejvid Dako (David Dacko) vratio je zemlji status republike. Bokasa je 1965. vojnim udarom srušio Daka, a 1976. ukinuo republiku i proglasio se carem.

    1981. - Centralnoamerička država Belize na obali Karipskog mora(bivši Britanski Honduras) stekla je nezavisnost od Velike Britanije.

    1984. - U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Bejrutu poginulo je 16 ljudi, a američki ambasador je povređen.

    1990. - Parlamenti Istočne i Zapadne Nemačke potvrdili su ugovoro ujedinjenju dveju država.

    1990. - Umro je srpski konstruktor aviona Slobodan Zrnić, dekan Mašinskog fakulteta Novosadskog univerziteta, jedan od konstruktora letilica IK-3 i S-49. Avion IK-3 je 6. aprila 1941. u Drugom svetskom ratu učestvovao u odbrani Beograda.

    1991. - Crnogorski parlament je u Žabljaku proglasio Crnu Goru ekološkom državom i prihvatio deklaraciju o zaštiti prirode. Projekat prve ekološke države u svetu prihvaćen je 1992. na svetskom eko-samitu u Brazilu pod pokroviteljstvom UN.

    2000. - U Moskvi je u 65. godini umro ruski kosmonaut German Titov, drugi čovek koji je leteo u svemir. Titov je avgusta 1961. godine, u brodu "Vostok 2", proveo 25 sati u svemiru, obišavši zemlju 17 puta. Za zasluge u osvajanju vasione, dobio je najviše državne nagrade i zvanje heroja SSSR.

    2001. - Albanski teroristi započeli su predaju poslednjih količina oružja NATO trupama u Makedoniji. Tog dana je u makedonskom parlamentu počela diskusija o ustavnim amandmanima kojima bi se albanskoj manjini garantovala veća prava.

    2003. - Bivši američki predsednik Bil (Bill) Klinton, zvaničnoje otvorio Memorijalni centar u Potočarima (BiH) posvećen žrtvama masakra u Srebrenici 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ubile oko 8.000 Bošnjaka.

    2005. - U Beču je umro poznati "lovac na naciste" Simon Vizental koji je zaslužan za hapšenje više od 1.000 pripadnika nemačkog nacističkog režima, među kojima je jedan od najbližih Hitlerovih saradnika Adolf Ajhman, kao i bivši komandant koncentracionog logora Treblinka Franc Štangl.

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #777

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je nedelja, 21. septembar, 265. dan 2008. Do kraja ima 101 dan.

    19. p. n. e.
    Umro je rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac dela u kojima je veličao rimsku prošlost i vekovima bio uzor evropskim pesnicima. U junačkom epu ''Eneida'', pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju koji je posle dugih lutanja i borbi došao u Lacijum (oblast južno od Tibra) i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala dela: ''Pastirske pesme'' (ekloge), ''Pesme o poljoprivredi'' (georgike).



    1327.
    Engleskog kralja Edvarda II u zamku Berkli ubili su supruga Izabela od Francuske i njen ljubavnik Rodžer de Mortimer. Kraljičin ljubavnik je potom vladao u ime prestolonaslednika Edvarda III, koji ga je 1330. zatvorio i pogubio.

    1452.
    Rođen je italijanski verski reformator Djirolamo Savonarola, dominikanski kaluđer, koji je kritikovao moralnu iskvarenost rimske kurije, posebno pape Aleksandra VI. Podstakao je i vodio ustanak u Firenci 1494. kada je zbačen sa vlasti Pjetro de Mediči i proterana porodicu Mediči. Proglasio je republiku i stvorio teokratski poredak, ali je doneo i duh verske isključivosti. Papa ga je ekskomunicirao iz rimokatoličke crkve, a 1498. je uhvaćen u borbi i potom spaljen na lomači u Firenci. Dela: ''Propovedi'', ''Ispitivanje savesti''.

    1726.
    Rođen je srpski istoričar, teolog, književnik Jovan Rajić. Školovao se u Sremskim Karlovcima, gde je i rođen, u jezuitskoj gimnaziji u Komoranu, i u Šopronu (protestantska gimnazija). Zaršio je Duhovnu akademiju u Kijevu. Radio je kao profesor u Karlovcima i Novom Sadu (geografija sa istorijom). Pošto se zamonašio 1772. postaje arhimandrit manastira Kovilj u Bačkoj. Uz Dositeja Obradovića verovatno najučeniji Srbin svog vremena. Njegov ''Katihizis'', koji je izradio na traženje carice Marije Terezije, najprevođenija je srpska knjiga 18. veka. Prevedena je na rumunski (2 prevoda) nemački, mađarski i grčki. Prevodio je sa ruskog i nemačkog, književno, bogoslovsko i istoriografsko štivo. Njegova ''Istorija'', obimno delo objavljeno u 4 toma 1794.- 95. ostavila je ogroman trag u srpskoj kulturi i osim Mavra Orbina (17. vek) prva je istorija Srba. To je prva publikacija u srpskoj književnoj istoriji za koju su bili upisivani prenumeranti (pretplatnici). I na literarnom polju imao je sjajne rezultate, njegova poema ''Boj zmaja sa orlovi'' smatra se najboljim pesničkim ostvarenjem srpske literature 18. veka. Dela: ''Katihizis mali'', ''Boj zmaja sa orlovi'', ''Stihi o vospominaniji smrti'', ''Istorija raznih slovenskih narodov'', ''Traedokomedija'' (prerada dela Emanuila Kozačinskog), ''Molitvenik'', ''Istorija katihizma'', ''Bezpristrastnaja istoričeskaja povest'', ''Pravila monašeskaja''.

    1792.
    U Francuskoj je na prvoj sednici Konventa (skupština), na predlog Koloa D'Erbua, zbačena monarhija.

    1832.
    Umro je škotski pisac Valter Skot, tvorac modernog istorijskog romana. Sakupljao je narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski srpsku narodnu pesmu ''Hasanaginica''. Dela: romani ''Veverli'', ''Gaj Manering'', ''Starinar'', ''Rob Roj'', ''Ajvanho'', ''Talisman'', ''Kenilvort'', ''Kventin Dervard'', ''Grof Robert''.

    1842.
    Umro je grof Sava Tekelija, veliki mecena, jedan od prvaka Srba tadašnje Austrije, po obrazovanju pravnik, osnivač i predsednik Matice srpske, narodni dobrotvor. Velikim zaveštanjem od 150.000 forinti, nekoliko kuća i zemljišnih poseda, osnovao je 1838. u Pešti zadužbinu ''Tekelijanum'' pod upravom Matice srpske (za čiji je rad on takođe obezbedio velika sredstva), kako bi srpskim đacima iz Vojvodine i drugih krajeva omogućio univerzitetsko školovanje u glavnom gradu Ugarske. Kao veleposednik (grof) iz Arada (danas Rumunija) aktivno je učestovovao u političkom životu ugarskih Srba i materijalno je pomagao gotovo sve srpske nacionalne akcije. Matica srpska ga je 1838. izabrala za doživotnog predsednika.

    1846.
    Rođen je srpski političar, politički mislilac i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj, gde je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu ''Radenik''. Ubrzo je proteran iz Srbije i godinu dana je živeo u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove ''Javnost'' i ''Glas Javnosti'', a 1875. ''Oslobođenje''. Zbog navodne štamparske krivice odležao je devet meseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Bavio se problemima lokalne samouprave, nacionalnim pitanjem, zalažući se pri tom za federaciju naroda Balkana. Člancima ''Realni pravac u nauci i životu'', ''Pevanje i mišljenje'' i ''Realnost'' snažno je uticao na srpsku književnost kraja 19. veka. U delu ''Srbija na istoku'' predstavio je zaokruženo svoju političku viziju.



    1860.
    Umro je nemački filozof Artur Šopenhauer, dubok pesimist. Individualnu egzistenciju je smatrao beskrajnom patnjom, ovaj svet najgorim od svih svetova (na tradicijama antičke misli), a osnovno moralno osećanje sažaljenjem. Dela: ''O četvorostrukom korenu principa dovoljnog razloga'', ''Svet kao volja i predstava'', ''Parerga i paralipomena''.

    1866.
    Rođen je engleski pisac Herbert Džordž Vels, rodonačelnik naučno-fantastične literature, autor mnogih popularno-naučnih, istorijskih, socijalnih i fantastičnih romana i pripovedaka. Dela: ''Rat svetova'', ''Vremenska mašina'', ''Istorija sveta'', ''Ostrvo doktora Moroa'', ''Hrana bogova'', ''Nevidljivi čovek'', ''Novi Makijaveli'', ''Tono Bangi'', ''Čovečanstvo'', ''Novi svet'', Nauka o životu'', ''Kips''.

    1867.
    Rođen je američki političar Henri Luis Stimson, ministar rata SAD od 1911. do 1913. i od 1940. do 1945. idejni tvorac najvećeg pojedinačnog ratnog zločina u istoriji čovečanstva. Na njegovu preporuku predsednik SAD Hari Truman odlučio je da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, iako je Japan već bio poražen u Drugom svetskom ratu i nudio je kapitulaciju.

    1899.
    Osnovana je muzička škola ''Mokranjac'', najstarija muzičko-pedagoška institucija u Srbiji koja postoji u kontinuitetu do danas. Prvobitni naziv bio je Srpska muzička škola, a preimenovana je 1946. Osnivač škole bilo je Beogradsko pevačko društvo. Prilikom osnivanja za članove Saveta Škole izabrani su Stevan Mokranjac, Stanislav Binički i Cvetko Manojlović. Osim njih nastavnik je tada bio i Jovan Ružička. Prvi direktor bio je Mokranjac.

    1909.
    Rođen je Kvame Nkrumah, prvi predsedik Gane, borac protiv kolonijalizma, teoretičar antikolonijalizma i lider Pokreta nesvrstanosti. Dela: ''Autobiografija Kvame Nkrumaha'', ''Govorim o slobodi'', ''Afrika se mora ujediniti'', ''Neokolonijalizam, poslednji stadijum imperijalizma'', ''Kongoanski izazov'', ''Glas iz Gane'', ''Velika laž'', ''Tamni dani Gane'', ''Priručnik revolucionarne borbe'', ''Spektar crne moći''.

    1915.
    Umro je srpski arheolog i istoričar umetnosti Mihailo Valtrović, prvi profesor arheologije na Velikoj školi u Beogradu, upravnik Narodnog muzeja, osnivač Srpskog arheološkog društva, član Srpske kraljevske akademije. Pokrenuo je časopis ''Starinar'' i među prvima istraživao srpsku srednjovekovnu arhitekturu i umetničko-zanatske predmete iz srednjeg veka. Tvorac je idejnog i likovnog rešenja ordena Kneza Lazara - najraskošnijeg ordena Kraljevine Srbije i Jugoslavije. Dela: ''Građa za istoriju umetnosti u Srbiji'', ''Pogled na staru srpsku crkvenu arhitekturu''.

    1938.
    Vlada Čehoslovačke pristala je na britansko-francuski plan o prepuštanju takozvane Sudetske oblasti Nemačkoj. Tim terminom su Nemci nazivali češke oblasti sa znatnim procentom nemačkog stanovništva.

    1939.
    Rumunski fašisti ubili su predsednika vlade Rumunije Armanda Kalineskua, protivnika nacističke Nemačke.

    1964.
    Malta je postala nezavisna posle 164 godine britanske vladavine.

    1973.
    Jugoslavija je prekinula diplomatske odnose s Čileom, 10 dana posle puča generala Augusta Pinočea, izvedenog uz pomoć SAD, u kojem je ubijen socijalistički predsednik Salvador Aljende.

    1974.
    Umro je američki filmski glumac Volter Brenan, prvi glumac dobitnik tri Oskara, verovatno najčuveniji epizodista svih vremena. Filmovi: ''Frankeštajnova nevesta'', ''Furija'', ''Dođi i uzmi'', ''Zapadnjak'', ''Kentaki'', ''Imati i nemati'', ''Moja draga Klementina'', ''Crvena reka'', ''Rio Bravo''.

    1976.
    Bivši čileanski ministar Orlando Letelije ubijen je u Vašingtonu u eksploziji bombe podmetnute pod njegov automobil.

    1992.
    Meksiko i Vatikan uspostavili su pune diplomatske odnose posle prekida od 130 godina.

    1993.
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio je dumu (skupštinu) koja je ugrožavala njegovu vlast izborom potpredsednika Aleksandra Ruckoja za vršioca dužnosti šefa države.

    1996.
    U avionu predsednika Kolumbije Ernesta Sampera, koji je trebalo da putuje u SAD, na aerodromu u Bogoti je posle anonimne prijave pronađeno četiri kilograma heroina, što je izazvalo brojne optužbe i sumnjičenja šefa države za veze s narko-mafijom.

    1999.
    Na Tajvanu je u zemljotresu poginulo njmanje 2.300 ljudi.

    2000.
    Okružni sud u Beogradu osudio je u odsustvu na po 20 godina zatvora 14 zapadnih lidera zbog ratnih zločina počinjenih tokom agresije NATO na Srbiju (SRJ) u proleće 1999.

    2002.
    Lavina blata i kamenja koja se obrušila sa jednog glečera na selo Njižnji u ruskoj republici Severna Osetija usmrtila je više od 100 ljudi.

    2007.
    Umro je Petar Stambolić dugogodišnji funkcioner iz vremena Josipa Broza. Stambolić je rođen 1912. u Brezovi kod Ivanjice, a komunističkom pokretu pristupio je 1935. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Bio je većnik i član Predsedništva Drugog zasedanja AVNOJ-a. Bio je član Predsedništva SFRJ i Predsedništva CK Saveza komunista kao i predsednik Predsedništva SFRJ.

    - Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik Rođenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Mala Gospojina.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #778

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 22. septembar, 266. dan 2008. Do kraja godine ima 100 dana.



    1241. - Ubijen je Sturulson Snori (Snorri), najznačajniji pisacstare islandske književnosti, autor dela "Snorra Edda" koje sadrži legende iz drevne severnjačke mitologije i "Orbis terrarum", sage o norveškim mitskim počecima. Smatra se da je ubistvo naručio norveški kralj Hakon VI iz političkih razloga.

    1499. - Mirom u Bazelu okončan je Švapski rat između Švajcarske lige i nemačkog kralja Maksimilijana I (Maximilian), a Švajcarska je stekla nezavisnost.

    1735. - Robert Volpol (Walpole) postao je prvi britanski premijerkoji se uselio u rezidenciju u Dauning stritu broj 10 u Londonu.

    1789. - Rusko-austrijske snage pod komandom ruskog vojskovođe Aleksandra Suvorova nanele su težak poraz Turcima u bici kod Rimnika.

    1791. - Rođen je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej(Michael Faraday), koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize.



    1792. - Dan posle obaranja monarhije, Francuska je proglašena republikom i na snagu je stupio novi kalendar, kojim je za početak računanja nove ere uzet jesenji ekvinocij - 23. septembar 1792.

    1862. - Oto fon Bizmark (Otto von Bismarck) postao je pruski kancelar. Pod geslom "krv i gvožđe" ujedinio je 25 nemačkih država u Nemačko Carstvo, osnovano 1871. sa Vilhelmom I Hoencolernom (Wilhelm Hohenzollern) kao carem.

    1862. - Predsednik SAD Abraham Linkoln (Abraham Lincoln) objavioje dekret prema kojem svi američki robovi postaju slobodni građani od 1. januara 1863.



    1882. - Umrla je srpska slikarka Katarina Ivanović, prva ženačlan Srpskog učenog društva. Slikala je portrete, istorijske žanr-kompozicije i vrlo uspešne mrtve prirode. Neke njene slike su među najboljima u srpskom klasicizmu, poput "Portreta knjeginje Perside Karađorđević", "Autoportreta", "Korpe s grožđem".

    1885. - Rođen je američki filmski režiser i glumac austrijskog porekla Erih fon Štrohajm (Erick von Stroheim), jedan od najvećih režisera nemog filma ("Kraljica Keli", "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka").

    1918. - Rođen je meksički violinista poreklom poljski JevrejinHenrik Šering (Henryk Szeryng), jedan od najvećih majstora violine 20. veka. Emigrirao je kada je nacistička Nemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbegličke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Od 1945. je profesor na Muzičkom fakultetu u Meksiku.

    1923. - U Ljubljani je održana skupština feminističkih društava Kraljevine Jugoslavije na kojoj je osnovana Feministička alijansa (kasnije Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije).

    1934. - U eksploziji u rudniku Gresford u Velsu poginulo je višeod 260 rudara.

    1940. - Japanske trupe ušle su u Drugom svetskom ratu u Francusku Indokinu.

    1949. - Vlade SAD, Velike Britanije i Kanade saopštile su da je SSSR izveo prvu eksploziju atomske bombe 29. avgusta 1949.

    1955. - U Velikoj Britaniji je počela da radi komercijalna televizija. Prvi plaćeni oglas bila je reklama za pastu za zube.

    1960. - Proglašena je nezavisnost afričke države Mali (bivši Francuski Sudan) sa predsednikom Modibom Keitom.

    1974. - U uraganu u centralno američkoj državi Honduras poginuloje oko 5.000 ljudi.

    1980. - Kopnene snage Iraka ušle su u Iran sa namerom da preuzmu kontrolu nad Šat-el-Arabom, čime je iračko-iranski sukob prerastao u pravi rat, koji je trajao narednih osam godina.

    1985. - Francuski premijer Loran Fabijis (Laurent Fabius) priznaoje da su francuski tajni agenti, na osnovu naređenja vlade, potopili u Novom Zelandu brod organizacije "Grinpis", "Dugin ratnik". "Grinpis" je vodio kampanju protiv francuskih nuklearnih proba.

    1989. - Irving Berlin, the famous American composer, died

    1989. - U 101. godini umro je američki pevač Irvin Berlin(Irving), autor više od 1.000 šlagera. Njegova pesma "White Christmas" iz filma "Holiday Inn" (1942) ubraja se i danas u bestselere američkog muzičkog tržišta.

    1992. - SAD su uputile zahtev generalnom sekretaru UN da seformira komisija za ispitivanje ratnih zločina u Jugoslaviji. U priloženom izveštaju, rukovodstva Srbije i Jugoslovenske narodne armije, kao i srpske oružane snage u Hrvatskoj i BiH, optuženi su za teške zločine počinjene tokom 15 meseci rata u bivšoj Jugoslaviji.

    1993. - U jeku jedne od najvećih inflacija zabeleženih u svetu,SR Jugoslavija je donela zakon o denominaciji nacionalne valute, prema kojem je od 1. oktobra milion dinara vredelo jedan dinar.

    1998. - Na planini Ćićevici obnovljene su borbe između srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, a ministar pravde u Vladi Srbije Dragoljub Janković saopštio je da su protiv 178 kosovskih Albanaca podignute optuznice zbog terorizma, da je pod istragom 927, a u pritvoru 538 Albanaca sa Kosova.

    2000. - Apelacioni sud u Londonu doneo je odluku o razdvajanju devojčica, sijamskih bliznakinja, uprkos protivljenu njihovih roditelja, katolika, čija religija ne dozvoljava ovakve rizične operativne zahvate.

    2001. - Umro je Isak Štern (81), jedan od najvećih violinista dvadesetog veka. Poznat je i po tome što je spasao Karnegi Hol od propasti 60-tih godina prošlog veka.

    2001. - SAD su ukinule sankcije Indiji i Pakistanu, uvedene 1998,kada su te dve zemlje izvršile nuklearne probe.


    Nece me biti neko vreme,a kada se vratim nastavicu temu !!
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #779

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 23. septembar, 267. dan 2008. Do kraja godine ima 99 dana



    -63. - p.n.e - Rođen je Cezar Oktavijan Avgust, usvojeni sin Julija Cezara, prvi rimski car. Nakon što je pobedio vojsku Marka Aurelija i Kleopatre kod Akcija 31. godine p.n.e, preuzeo je svu vlast i zaveo novi oblik vladavine - principat i ustanovio Pax Romana - mir u celom Rimskom carstvu. Njegova vladavina smatra se najsjajnijim periodom rimske istorije i naziva Avgustov ili Zlatni vek.



    1687. - U borbi sa Turcima, prilikom napada na Duvno, poginuo je uskočki vojvoda Stojan Janković, vojni starešina Ravnih Kotara u mletačkoj službi. Za podvige u borbama protiv Turaka, mletačke vlasti su ga odlikovale titulom "kavalijera" i dale mu imanje u Kotarima. Opevan je u narodnoj pesmi "Ropstvo Janković Stojana".

    1719. - Lihtenštajn je postao nezavisna kneževina u okviru Svetog rimskog carstva.

    1817. - Španija i Velika Britanija potpisale su sporazum o zabrani trgovine robljem.

    1819. - Rođen je francuski fizičar Arman Fizo (Armand Fizeau), koji je 1849. prvi izračunao brzinu svetlosti bez primene astronomskih proračuna.

    1840. - Crnogorci su na Mljetičku, na Durmitoru, ubili 80 turskih vojnika i muselima Smail-agu Čengića, koji je krenuo da skuplja harač. O tom događaju hrvatski pesnik Ivan Mažuranić ispevao je herojski ep "Smrt Smail-age Čengića".

    1846. - Nemački astronom Johan Gotfrid Gale (Johann Gottfried Galle) otkrio je planetu Neptun.

    1848. - Žvakaća guma se prvi put pojavila u prodaji u SAD.

    1866. - Srpski knez Mihailo Obrenović i crnogorski knez Nikola I Petrović zaključili su ugovor o zajedničkoj borbi za oslobođenje od Turaka i ujedinjenje srpskih zemalja. Knez Nikola se obavezao da će se u slučaju ujedinjenja dve države odreći prestola u korist kneza Mihaila.

    1870. - Umro je francuski pisac Prosper Merime (Merimee). Kao veliki erudit, poznavalac istorije, arheologije i arhitekture, postao je 1834. inspektor u Upravi istorijskih spomenika, a od 1844. je član Francuske akademije. Njegova novela "Karmen" inspirisala je francuskog kompozitora Žorža Bizea (Georges Bizet) da napiše istoimenu operu. ("Gusle", "Hronika vremena Šarla IX", "Tamango", "Ertrurska vaza").

    1893. - U Beogradu je stavljena u pogon prva javna električna centrala u Srbiji.

    1914. - U prvom vazdušnom napadu na Nemačku, britansko vazduhoplovstvo bombardovalo je u Prvom svetskom ratu grad Diseldorf.

    1916. - Rođen je italijanski političar Aldo Moro, premijer Italije (1963-68. i 1974-76), lider Hrišćansko-demokratske stranke. Teroristička grupa "Crvene brigade" kidnapovala ga je u martu 1978, a u maju je ubijen.

    1920. - Rodjen je Miki Runi (Mickey Rooney), američki filmski glumac.

    1930. - Rodjen je Rej Čarls (Ray Charles), slepi američki pevač i klavirista.

    1932. - Nedžd, Hedžas i više drugih oblasti koje je pod patronatom Velike Britanije na Arabijskom poluostrvu pripojila dinastija Saudita, ujedinilo se u državu Saudijska Arabija.

    1939. - Umro je austrijski psihijatar Sigmund Frojd (Freud), osnivač psihoanalize, posebno zaslužan za istraživanja podsvesne psihe i njene povezanosti sa seksualnim nagonom ("Tumačenje snova", "O psihoanalizi", "Psihopatologija svakodnevnog života").



    1940. - Japanske trupe su ušle u Indo-Kinu.

    1943. - Rodjen je Hulio Iglesias (Julio Iglesias), širom sveta poznati španski pevač.

    1949. - Rodjen je Brus Springstin (Bruce Springsteen), američki rok pevač radničke klase, ('blue collar class')

    1956. - Velika Britanija i Francuska prepustile su Savetu bezbednosti UN problem Sueckog kanala.

    1957. - Grčka je odbacila zahtev Bukurešta da se Rumunija priključi Balkanskom savezu, koji su ugovorima 1953. u Ankari i 1954. na Bledu zaključile Jugoslavija, Grčka i Turska. Balkanski savez osnovan je kao odgovor na vojni pritisak zemalja istočnog bloka na Jugoslaviju.

    1973. - Huan Peron (Juan) izabran je treći put za predsednika Argentine. Njegova žena Izabela postala je potpredsednik.

    1973. - Umro je čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda (70) jedan od najvećih pesnika Latinske Amerike i španskog jezika, dobitnik Nobelove nagrade za književnost
    1971. ("Praznična pesma", "Dvadeset ljubavnih pesama i jedna očajna", "Španija u srcu").

    1987. - U Beogradu je održana 8. sednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, na kojoj je došlo do prekretnice u idelogiji i politici srpskih komunista. U sukobu dve frakcije pobedila je tvrda struja tadašnjeg predsednika CK SK Srbije Slobodana Miloševića, nad umerenom politikom predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića. Milošević je potom izvršio čistke u partiji i medijima i obezbedio osnov za svoju nacionalističku politiku.

    1991. - Jermenija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.

    1997. - Na mirovnim pregovorima u Severnoj Irskoj, protestanski unionisti su prvi put posle 75 godina razgovarali direktno sa vođama Šin Fejna, političkog krila Irske republikanske armije.

    1998. - Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju 1199 kojom se zahteva prekid vatre između srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, preduzimanje mera za sprečavanje humanitarne katastrofe i nastavljenje pregovora o okončanju krize na Kosovu. Najavljene su dalje akcije i dodatne mere ukoliko rezolucija ne bude poštovana.

    2001. - Levičarska partija, koja potiče iz bivšeg poljskog komunističkog režima, osvojila je većinu glasova na parlamentarnim izborima u Poljskoj.

    2003. - Tropski uragan Džin koji je pogodio Haiti odneo je najmanje 1.147 života, a oko 1.250 ljudi se vode kao nestali.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #780

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 7. oktobar

    1571. - U blizini Lepanta (severna obala Korintskog zaliva) odigrala se velika pomorska bitka u kojoj su udružene flote Svete lige pod komandom Don Huana od Austrije potukle tursku flotu.

    1813. - Padom Beograda u turske ruke ugušen je Prvi srpski ustanak i Turci su uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala pre izbijanja ustanka 1804. To je uključivalo sve ranije namete, ali i pojačanu represiju, što je 1815. izazvalo Drugi srpski ustanak, posle kojeg je Otomansko carstvo ubrzano gubilo pozicije u Srbiji.

    1849. - Umro je Edgar Alan Po, pesnik, pripovedač i teoretičar književnosti, jedan od najistaknutijih predstavnika romantizma u istoriji američke književnosti. Njegova poezija zna samo za osećanje duboke sete i tuge i odlikuje se zvučnošću i muzikalnošću čudesno onomatopejskih stihova. Za nju bi se, osim toga, moglo reći da predstavlja teoriju na delu, budući da se gotovo u celini temelji na Poovim strogim poetskim načelima, pre svega na načelu kratkoće, sugestivnosti i simbolizacije, kao i na uverenju da se savršenstvo rime može ostvariti jedino povezivanjem jednoličnosti i neočekivanosti; Po, dakle, kao i lord Bekon, veruje da nema savršene lepote bez izvesne neobičnosti u njenim srazmerama. Šarl Bodler - prvi prevodilac ovog ukletog pesnika, pesnika ponora, kako ga naziva Isidora Sekulić - za Poovu poeziju, ne bez divljenja, kaže da je duboka, žalobna, veoma brižljivo pisana, providna, ali i pravilna poput kristalnog dragulja. Po je i jedan od tvoraca tzv. kratke priče, ali i poetike pripovetke tajanstva i strave - ovaploćene u svojevrsnoj sintezi fantastične tematike sa racionalnošću i uverljivošću u oblasti motivacije i pripovedačkog pristupa temi (tu osobenost Poovog pripovedačkog postupka Fjodor Dostojevski nazvaće fantastičnim realizmom) - koja će do današnjih dana uticati kako na evropsku, tako i na latinoameričku književnost. Po se smatra i tvorcem detektivske priče, čak i pretečom Žila Verna i Velsa. Snažno je uticao na francuske simboliste, kao i na engleske pesnike Rosetija, Svinberna i R. L. Stivensona. Dela: pesme "Gavran", "Anabel Li", "Eldorado", "Grad u moru", "U snu san", "Julaluma"", pripovetke "Bunar i klatno", "Pad kuće Ušera", "U dubinama Malstrema", "Mačka Crvene smrti", "Crna mačka", "Vilijem Vilson", poetički spisi "Filozofija kompozicije", "Pesničko načelo", "Marginalije".

    1860. - Otomansko carstvo je beratom priznalo Mihaila Obrenovića za kneza Srbije.

    1914. - Rođen je srpski pisac Mihailo Lalić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je dao snažne slike Crne Gore pred Drugi svetski rat i u Narodnooslobodilačkoj borbi. U Drugom svetskom ratu interniran je u Grčku, ali je prebegao grčkim partizanima i bio politički komesar Jugoslovenskog bataljona. Dela su mu izrazito poetska, slikovita, s dubokim poniranjem u psihologiju i mentalitet ljudi. Dela: romani "Svadba", "Zlo proljeće", "Lelejska gora", "Hajka", "Raskid", "Pramen tame", "Zatočenici", "Ratna sreća", "Dokle gora zazeleni", "Gledajući dolje na drumove", pripovetke "Na mjesečini", "Izvidnica", "Prvi snijeg", "Gosti", "Poslednje brdo".

    1931. - U SAD-u je urađena prva infracrvena fotografija.

    1949. - Istočna Nemačka dobila je naziv Demokratska republika Nemačka, za prvog predsednika je proglašen Vilhelm Pik, a za predsednika vlade Oto Grotevol.

    1953. - Umrla je srpska književnica i klasični filolog Anica Savić-Rebac, profesor Univerziteta u Beogradu. Dela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", komentar i prevod speva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski (naročito Petra II Perovića Njegoša), nemački, francuski i italijanski.

    2000. - Vojislav Koštunica proglašen je za predsednika Savezne Republike Jugoslavije posle pobede na predsedničkim izborima 24. septembra.
    "....svet kakav zelimo,treba izgraditi u sebi...."

Strana 52 od 98 PrvaPrva ... 242505152535462 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •