5. maj
1705. Umro rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine, od 1658, Srbi se, pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.
1813. Rođen danski filozof Seren Kjerkegor, začetnik filozofije egzistencijalizma.
1815. Rođen francuski pisac komedija i vodvilja Ežen Martin Labiš. Neke od njegovih komedija ubrajaju se u najpopularnije komedije XIX veka.
1818. Rođen nemački filozof Karl Hajnrih Marks, teoretičar modernog socijalizma i komunizma. S Fridrihom Engelsom 1848. napisao Komunistički manifest.
1821. Umro francuski car Napoleon I Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji. Njegovi osvajački pohodi izmenili Evropu, a umro na ostrvu Sveta Jelena kao britanski zatvorenik.
1846. Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, autor romana "Quo vadis", dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.
1855. Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo Opšti zemaljski zakonik, u koji su unete imovinske i poreske reforme.
1860. Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojih "1.000 crvenih košulja" isplovio iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.
1883. Rođen srpski kompozitor Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta.
1904. Na brdu Volujica kod Bara postavljena prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.
1930. Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.
1936. Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije. Istog dana 1941. u oslobođeni grad ušao etiopski car Haile Selasije I.
1945. Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete Fau1 i Fau2.
1945. Trupe SAD u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor Mathauzen.
1954. General Alfredo Štresner vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čavesa, započevši diktaturu koja je trajala 34 godine.
1955. Odlukom saveznika, Savezna Republika Nemačka ponovo stekla suverenitet.
1961. Iz Kejp Kanaverala lansiran kosmički brod Merkjuri,
prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom. Brodom upravljao Alen Bartlet Šepard.
1977. Umro nemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonemački kancelar u vreme privrednog oporavka zemlje posle Drugog svetskog rata.
1978. Teroristička organizacija Crvene brigade saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo nađeno dva dana kasnije u automobilu u centru Rima.
1981. Bobi Sends prvi od 10 pripadnika IRA koji je umro u zatvoru Mejz, u Severnoj Irskoj, od posledica štrajka glađu.
1993. Umro američki pisac i intelektualac Irving Hou.
1999. Indonezija i Portugal potpisali dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.
2001. Pripadnici pobunjeničke grupe UNITA u Angoli
kidnapovali 51 dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad. U pobuni poginulo oko 200 civila.
2003. Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, tokom ratova od 1991. do 1995. Pomenuti uhapšeni 13. marta u policijskoj akciji Sablja, a posle podizanja optužnice izručeni sudu u Hagu.
2003. Ruanda oslobodila više od 22.000 zatvorenika, uglavnom umešanih u masakr koji je 1994. počinila hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Huta. U zatvoru ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.
2003. Umro Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv
bele manjine u Južnoj Africi i dugogodišnji prijatelj i mentor Nelsona Mendele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.
2004. U aukcijskoj kući Sotbi u Njujorku Pikasova slika "Dečak s lulom" postigla cenu od 104.168.000 dolara, svetski rekord u aukcijskoj prodaji slika.
2005. Na parlamentrnim izborima u Velikoj Britaniji Laburistička partija Tonija Blera osvojila apsolutnu većinu u Parlamentu, a Bler treći uzastopni mandat na mestu premijera.