Dogodilo se na današnji dan - Strana 48
Strana 48 od 98 PrvaPrva ... 38464748495058 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 706 do 720 od ukupno 1456
  1. #706

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je nedelja, 13. jul, 195. dan 2008. Do kraja godine ima 171 dan.

    1793.
    Francuskog lekara i novinara Žana Pola Maraa, jednog od vođa Francuske revolucije i lidera montanjarske grupe, u Parizu je ubila žirondinka Šarlota Korde. Mara se zalagao za ukidanje torture i smrtne kazne i za slobodu štampe, a u listu ''Prijatelj naroda'', koji je pokrenuo, zastupao je interese gradskih donjih slojeva i bio je potpuno isključiv prema aristokratiji.

    1837.
    Kraljica Viktorija I se kao prvi britanski monarh preselila u Bakingemsku palatu u Londonu.

    1839.
    U Beogradu su prvi put održani izbori za Opštinu grada Beograda. Ukazom o ''Ustrojaniju obština'' sve opštine u Srbiji su podeljene u tri klase: prvoj je pripadao Beograd, drugoj okružne i druge varoši, a trećoj seoske opštine. U Beogradu su birana 32 člana gradske opštine - ''najčestitija, najrazumnija i najpravdoljubivija''. Svi članovi gradske opštine svoju dužnost su obavljali besplatno.

    1878.
    Završen je Berlinski kongres, na kojem je revidiran Sanstefanski mirovni ugovor. Odlukama Berlinskog kongresa Srbiji su priključeni Niški, Pirotski, Toplički i Vranjski okrug, takođe ona je postala potpuno nezavisna država. Austro-Ugarskoj je dato pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu i da stacionira svoj garnizon u Raškoj oblasti (Novopazarski sandžak), a Velikoj Britaniji da okupira Kipar. Rumunija je postala nezavisna. Bugarska je formirana kao kneževina pod suverenitetom turskog sultana, dok je Istočna Rumelija je ostala u sastavu Turske u autonomnom statusu. Rusija je dobila proširenja na Kavkazu.




    1930.
    U glavnom gradu Urugvaja Montevideu počelo je Prvo svetsko fudbalsko prvenstvo, na kojem je u konkurenciji 13 ekipa pobedila reprezentacija zemlje domaćina. Kraljevina Jugoslavija (sastavljena samo od beogradskih igrača jer su klubovi iz Zagreba, Sarajeva i Subotice bojkotovali nacionalni tim) je kao najbolje plasirana reprezentacija izvan Južne Amerike osvojila treće mesto, iza Argentine.


    1943.
    Pobedom sovjetske armije, u Drugom svetskom ratu je posle samo osam dana okončana ključna faza Kurske bitke, najvećeg tenkovskog okršaja u istoriji ratova, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova sa obe strane. Nemci su angažovali 50 divizija, od kojih 14 oklopnih i dve motorizovane, ali su pretrpeli poraz - uključujući gubitak 2.900 tenkova. Tokom borbi koje su trajale do 23. avgusta 1943. Nemci su, uz gotovo sve tenkove, izgubili pola miliona vojnika, a 30 njihovih divizija je uništeno.

    1951.
    Umro je austrijski kompozitor Arnold Šenberg, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu. U ranim kompozicijama bio je sledbenik romantizma, ali je kasnije napustio tonalni sistem i komponovao atonalno, pri čemu je uveo nov dvanaestotonski način komponovanja, nevezan za usvojena harmonska pravila. Napisao je ''Nauku o harmoniji'' i nedovršeni ''Priručnik za kontrapunkt'' i ''Teoriju kompozicije''. Muzička dela: opera ''Mojsije i Aron'', simfonijska poema ''Peleas i Melisandra'', kantate ''Gurelider'', ''Preživeli iz Varšave'', melodrama ''Pierrot lunaire'', monodrama ''Očekivanja''.

    1955.
    Rut Elis - osuđena na smrt zbog ubistva ljubavnika - postala je poslednja žena obešena u Velikoj Britaniji.

    1971.
    Pod optužbom da su pokušali da obore kralja Hasana, u Maroku je streljano 10 oficira armije te severnoafričke zemlje.

    1985.
    Na londonskom stadionu ''Vembli'' i na stadionu ''Džon Kenedi'' u Filadelfiji su istovremeno održani veliki humanitarni koncerti pod nazivom ''Lajv ejd''. U akciji pomoći gladnima u Africi, koju je organizovao Bob Geldof, najpoznatiji rok i pop muzičari sveta, prikupili su 60 miliona dolara, a TV prenos koncerata je pratilo oko milijardu i po gledalaca širom sveta.



    1985.
    Sovjetski atletičar Sergej Bubka preskočio je motkom u Parizu, prvi u istoriji atletike, ''magičnu granicu'' od šest metara.


    1992.
    Preuzimajući dužnost premijera Izraela, Jicak Rabin je najavio da će posetiti prestonice arapskih zemalja radi postizanja mira na Bliskom istoku.

    1993.
    Hapšenjem stotina muslimanskih civila, Hrvati su u Mostaru otpočeli nov talas etničkih čišćenja.

    1994.
    Firme iz Jugoslavije i Danske povukle su osoblje iz Alžira, ugroženo napadima islamskih terorista.

    2000.
    Vijetnam je potpisao trgovinski ugovor sa SAD, što je označilo normalizaciju trgovinskih odnosa dveju zemalja, prvi put od okončanja Vijetnamskog rata četvrt veka ranije.

    2005.
    U udesu tri putnička voza u Gotki, 400 kilometara severoistočno od Karačija, na jugu Pakistana, poginulo je oko 200 ljudi, a više stotina ih je povređeno.

    2005.
    U eksploziji automobila bombe u Bagdadu, dok je američka patrola delila deci slatkiše, poginulo je 32 dece, kao i jedan američki vojnik.

    2006.
    Otvoren je naftovod Baku-Tbilisi-Džejhan, dugačak 1.774 kilometra a u njegovu izgradnju uloženo je četiri milijarde dolara. Naftovodom Baku-Tbilisi-Džejhan se nafta transportuje od Kaspijskog mora do sredozemne turske luke Džejhan, zaobilazeći i Rusiju i Iran. Ovaj naftovod, prema rečima turskog predsednika vlade Redžepa Tajipa Erdogana, predstavlja ''put svile 21. veka''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #707

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 14. jul, 196. dan 2008. Do kraja godine ima 170 dana.



    1223. -
    Umro je francuski kralj Filip II Avgust (Philippe Augustus). Vladavinu je počeo 1179. uspešnim ratovanjem protiv Engleza od kojih je preuzeo posede u zapadnoj Francuskoj, a pobedom nad englesko-nemačkom vojskom proširio je teritoriju Francuske. Učestvovao je u Trećem krstaškom ratu.

    1602. -
    Rođen je francuski državnik italijanskog porekla Žil Mazaren (Jules Mazarin), naslednik kardinala Rišeljea (Rishelieu) na dvoru Luja XIII (1642). Za vreme regenstva Ane Austrijske, majke Luja XIV, Mazaren je imao punu vlast i kao vešt diplomata postavio je temelje francuske nadmoći u Evropi koja je do punog izražaja došla u vreme vladavine Luja XIV.

    1789. -
    U Parizu narod je zauzeo zloglasni zatvor Bastilju, simbol monarhije. Taj dan smatra se početkom Francuske revolucije, događaja koji je predstavljao prekretnicu u evropskoj istoriji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.



    1817. -
    Umrla je francuska književnica Ana Lujza Neker (Anne Louise Necker), poznata kao Madam de Stal (Stael). Knjigom "O Nemačkoj" dala je veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

    1867. -
    Alfred Nobel, izumitelj dinamita, prvi put je demonstrirao svoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.

    1887. -
    Umro je nemački industrijalac i proizvođač oružja Alfred Krup (Krupp). Prvi je počeo da proizvodi topove od livenog čelika i stekao monopol u snabdevanjun pruske armije topovima, stvarajući pri tom moćni metalurški koncern "Krup".

    1889. -
    U Parizu je održan međunarodni socijalistički kongres koji su organizovale marksističke partije Nemačke i Francuske. Osnovana je Druga internacionala i doneta rezolucija o osmočasovnom radnom danu i o proslavi 1. maja kao dana međunarodne solidarnosti radnika.

    1901. -
    U Beogradu je svečano otvoreno prvo radničko pozorište u Srbiji. Predstave su izvođene u kafani "Radnička kasina" na uglu Dečanske i Skopljanske (Nušićeve) ulice.

    1902. -
    U Sarajevu je osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo "Prosvjeta".

    1904. -
    Rođen je američki pisac, poreklom poljski Jevrej, Isak Baševis Singer (Isaac Bashevis), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišsu, mada se njegova dela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", "Satana u Goraju", "Mađioničar iz Lublina").

    1913. -
    Rođen je američki političar Lesli Linč King Junior (Leslie Lynch, Jr.), poznat kao Džerald Ford (Gerald), predsednik SAD od 1974. kada je kao potpredsednik zamenio Ričarda Niksona (Richard Nixon) koji je zbog afere Votergejt podneo ostavku. Na predsedničkim izborima 1976. pobedio ga je Džimi Karter (Jimmy Carter).

    1918. -
    Rođen je švedski filmski i pozorišni režiser i scenarista Ingmar Bergman, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca 20. veka, dobitnik tri Oskara ("Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Devičanski izvor", "Krici i šaputanja", "Zmijsko jaje").



    1933. -
    U Nemačkoj su nacionalsocijalisti, koji su sa Hitlerom došli na vlast u januaru, zabranili sve opozicione partije.

    1958. -
    U Iraku je izvršen vojni udar u kojem su ubijeni kralj Fejsal II (Faisal) i premijer Nuri el-Said. Irak je proglašen republikom, a vlast je preuzeo general Abdul Karim Kasim (Kašem).

    1959. -
    Prvi brod na atomski pogon "US Long Beach" porinut je u Kvinsiju, u Masačusetsu. Brod je imao dva nuklearna reaktora i mogao je postići brzinu od 30 čvorova na sat.

    1965. -
    Američki satelit "Mariner 4", lansiran 1964, napravio je prve fotografije Marsa.

    1976. -
    Kineski graditelji završili su železničku prugu "Tanzam", koja je povezala Zambiju i luku Dar-es-Salam u Tanzaniji.

    1992. -
    Milan Panić, američki biznismen srpskog porekla, izabran je za prvog premijera SR Jugoslavije.

    1997. -
    Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu osudio je bosanskog Srbina Dušana Tadića na 20 godina zatvora zbog učešća u etničkom čišćenju bosanskih Muslimana 1992. na području Prijedora, u severozapadnoj Bosni.

    1998. -
    U 89. godini umro je Ričard Mekdonald (Richard McDonald), koji je prokrčio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac, "McDonald's", restorana u svetu.

    1999. -
    Obnovljeni su avio letovi između Argentine i Foklandskih ostrva, prvi put nakon Foklanskog rata iz 1982. godine.

    2000. -
    SAD i Vijetnam sklopili su, 25 godina nakon završetka Vijetnamskog rata, trgovinski ugovor, koji je Hanoju otvorio put u Svetsku trgovinsku organizaciju.

    2000. -
    Sud u Majamiju obavezao je najveće američke proizvođače cigareta da plate 145 milijardi dolara na ime odštete pušačima Floride zbog ugrožavanja njihovog zdravlja.

    2001. -
    Vlada Srbije saopštila je da je u akumulacionom jezeru hidroelektrane Perućac otkriven kamion-hladnjača u kojem je pronađeno između 50 i 60 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999.

    2002. -
    Jedan pripadnik neo-nacističkog pokreta pucao je na francuskog predsednika Žaka Širaka na proslavi Dana pada Bastilje. Osumnjičeni je brzo uhvaćen, a parada je nastavljena.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #708

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 15. jul, 197. dan 2008. Do kraja godine ima 169 dana.



    1099. -
    Krstaši su u Prvom krstaškom ratu osvojili Jerusalim i razorili ga. Grad je posle rimskog razaranja 70. godine obnovio rimski car Hadrijan i pretvorio ga u rimsku vojnu koloniju, a 638. došao je pod vlast Arapa i postao muslimansko sveto mesto. Arapi su ga ponovo osvojili 1187.

    1291. -
    Umro je nemački car Rudolf I Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca. Po dolasku na presto (1273) dao je članovima svoje familije u posed Austriju, Štajersku, Kranjsku, Korušku i Tirol, koje su postale habsburške nasledne zemlje. Time je udario temelje moći habsburške monarhije.

    1410. -
    Litvansko-poljski kralj Vladislav II Jagjelo (Wladyslaw Jagiello) pobedio je, uz pomoć čeških najamnika, Nemački viteški red (Tevtonski red) u bici kod Tanenberga, nakon čega je proširio poljsko-litvansku državu.

    1606. -
    Rođen je holandski slikar Harmens van Rijn Rembrant (Harmensz, Rijn Rembrandt), jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i oko 2.000 crteža, uključujući remek dela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa".

    1795. -
    Marseljeza je zvanično prihvaćena za himnu Francuske.

    1865. -
    U Dablinu je rođen britanski političar i novinski magnat Alfred Nortklif (Northcliffe), vlasnik i jedan od osnivača listova "Daily Mirror", "Daily Mail" i "The Times". Ujedinjavanjem više listova i časopisa osnovao je 1905. "Associated Newspaper", koja je u narednih dvadest godina bila najuticajniji novinski koncern u Evropi.

    1869. -
    Francuz Ipolit Mež Muri (Hippolyte Mege Mouries) patentirao margarin u Parizu, u Francuskoj.

    1904. -
    Umro je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, jedan od najznačajnijih pripovedača i dramskih pisaca u ruskoj i svetskoj književnosti. Kao dramski pisac smatra se nenadmašnim majstorom atmosfere i dijaloga. Njegove drame i danas su na repertoarima svetskih pozorišta ("Galeb", "Tri sestre", "Višnjik").



    1918. -
    Opštom ofanzivom snaga Osovine pod komandom nemačkog generala Eriha fon Ludendorfa (Erić von Ludendorf) počela je druga bitka na Marni u Prvom svetskom ratu. To je bio poslednji pokušaj Nemačke da nadvlada savezničke snage na zapadnom frontu.

    1929. -
    Umro je austrijski pisac Hugo fon Hofmanstal (von Hofmannsthal), koji se proslavio kao autor libreta za opere Riharda Štrausa (Rićard Strauš) ("Kavaljer s ružom", "Arijadna na Nasosu", "Žena bez senke").

    1937. -
    Pušten je u saobraćaj kanal Moskva-Volga dug 128 kilometara, dubok 5,5 a širok 85 metara, čime je regulisana reka, a grad Moskva postao je luka povezana sa pet mora.

    1941. -
    U bici kod Orše u Drugom svetskom ratu, sovjetska vojska prvi put je upotrebila plotunsko raketno oružje, popularno nazvano "kaćuša".

    1958. -
    Američke snage iskrcale su se u Libanu i intervenisale na zahtev predsednika Kamija Šamuna (Camille Ćamoun), omogućivši mu da se ponovo kandiduje za šefa države.

    1964. -
    Mikojan nasledio Leonida Brežnjeva na mestu Predsednika SSSR-a.

    1968. -
    Uspostavljen je prvi direktni putnički avio-saobraćaj između SAD i ŠSR. Na liniji Moskva-Njujork počeli su da lete avioni "Aeroflota" i "Pan Amerikena".

    1974. -
    Na Kipru je vojnim udarom grupe grčkih oficira u Nacionalnoj gardi, pristalica pripajanja Grčkoj, oboren predsednik Makarios, a vlast je preuzeo Nikos Sampson, bivši lider EOK-e. Arhiepiskop Makarios je privremeno napustio Kipar.

    1975. -
    Sovjetski i američki vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18" lansirani su u orbitu oko Zemlje, u okviru zajedničkog programa kojim je predviđeno njihovo spajanje u svemiru.

    1983. -
    U napadu jermenskih terorista na prostorije turske vazduhoplovne kompanije na pariskom aerodromu "Orli", šest ljudi je poginulo, a 48 ranjeno.

    1992. -
    U organizaciji Građanskog saveza Srbije i Centra za antiratnu akciju ispred Savezne skupštine u Beogradu održan je protestni skup protiv diskriminacije i pretnje pripadnicima drugih nacionalnosti pod nazivom "Žuta traka". Neposredan povod za akciju bilo je prisilno iseljavanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci.

    1995. -
    Vojska Šri Lanke okončala je najveću ofanzivu od 1987. protiv tamilskih pobunjenika, tokom koje je poginulo najmanje 300 ljudi.

    1997. -
    U Majami Biču na Floridi ubijen je Đani Versače (Gianni Versace), italijanski modni kreator, jedna od najpoznatijih ličnosti iz sveta mode krajem 20. veka.



    1999. -
    Nakon ulaska međunarodnih mirovnih snaga na Kosovo, u Prištinu je stigao šef civilne administracije UN Bernar Kušner (Bernard Kushner), a vojni zvaničnici proglasili su Kosovo jednim od najopasnijih mesta na svetu zbog velikog broja mina koje su postavile sve strane u ratu.

    2000. -
    Zimbabve je ponovo zakonom uredio status crnih seljaka na farmama koje su posedovali belci u svih osam provincija.

    2001. -
    Premijer Bangladeša Šeik Hasina je nakon pet godina napustio taj položaj, na kojem se najduže zadržao od svih bangladeških lidera.

    2003. -
    Umro je Hjum Kronin (91), brodvejski i holivudski glumac koji se prvi put na filmu pojavio 1943. godine u Hičkokovoj "Senci sumnje", a kasnije i u drugim filmskim ostvarenjima kao što su "Poštar uvek zvoni dvaput", "Dvanaest besnih ljudi" i "Čaura".
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #709

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 16. jul, 198. dan 2008 Do kraja godine ima 168 dana.



    622. -
    Istoričari smatraju da ovim datumom počinje prva godina islamske ere, odnosno dan kada je Muhamed, sa svojim pristalicama napustio Meku da bi osnovao prvi centar nove vere u Medini.

    1054. -
    Zbog sukoba oko pitanja da li rimski papa ima primat među hrišćanskim poglavarima, došlo je do raskola između rimske i carigradske hrišćanske crkve. Spor je kasnije doveo do "velike šizme" i stvorene su dve crkve - istočnopravoslavna i zapadna rimokatolička.

    1533. -
    Prema naredbi španskog osvajača Fransiska Pizara (Francisco Pizarro), ubijen je car Inka Atahualpa, iako je dao traženi otkup - jednu sobu punu zlata i dve pune srebra.

    1661. -
    Stokholmska banka izdala je prve papirne novčanice u Evropi.

    1732. -
    Rođen je engleski slikar Džošua Rejnolds (Joshua Reynolds), jedan od najvećih portretista u istoriji slikarstva, prvi predsednik Kraljevske umetničke akademije (176 i dvorski slikar od 1784. Izradio je oko 2.000 portreta i snažno uticao na generacije engleskih portretista.

    1858. -
    Rođen je srpski vojvoda Petar Bojović, čuveni vojskovođa u ratovima
    1912-18. Zaslužan je za pobede u Prvom balkanskom ratu nad turskom vojskom u bitkama kod Kumanova i Bitolja (1912), a u Drugom balkanskom ratu za uspeh u bici kod Bregalnice (1913) nad bugarskom vojskom. Za uspehe u Prvom svetskom ratu dobio je čin vojvode. Kao komandant Prve armije, 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd. Umro je 1945. godine u Beogradu i sahranjen je bez vojnih počasti.

    1861. -
    Osnovano je Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu.

    1867. -
    Francuski vrtlar Žozef Monije (Joseph Monier) patentirao je u Parizu armirani beton.

    1872. -
    Rođen je norveški istraživač Rual Amundsen (Roald), prvi čovek koji stigao na Južni pol (1911). Poginuo je u junu 1928. u avionskoj nesreći, pokušavajući da pronađe nestalu italijansku ekspediciju koja je krenula ka Severnom polu.



    1890. -
    Umro je švajcarski pisac Gotfrid Keler (Gottfried Keller), najveći pripovedač nemačkog govornog područja u Švajcarskoj ("Ljudi iz Zeldvile", "Ciriške novele", "Sedam legendi", "Epigram", "Zeleni Hajnrih", "Martin Zalander").

    1896. -
    Umro je francuski pisac Edmon Gonkur (Edmond Goncourt), na čiju je inicijativu osnovano književno društvo koje od 1903. nosi ime braće Gonkur "Academie des Goncourt".

    1917. -
    Osujećen je pokušaj boljševika da preuzmu vlast u Rusiji, Trocki je uhapšen, a Lenjin se povukao u ilegalu.

    1918. -
    U Jekaterinburgu je ubijen poslednji ruski car Nikola II Romanov i članovi njegove porodice.

    1925. -
    U Bagdadu je otvoreno zasedanje prvog izabranog parlamenta Iraka.

    1935. -
    U Oklahoma Sitiju postavljen je prvi u svetu parking merač.

    1945. -
    SAD su u pustinji Alamogordo, u državi Novi Meksiko, izvršile prvu probu atomske bombe, pod šifrovanim nazivom "Triniti".

    1950. -
    Na stadionu "Marakana" u Rio de Žaneiru, Urugvaj je u finalu svetskog prvenstva pobedio Brazil sa 2:1, osvojivši drugi put svetski fudbalski šampionat. Utakmicu je pratilo 199.000 gledalaca.

    1951. -
    Belgijski kralj Leopold III abdicirao je u korist sina Boduena (Baudouin).

    1965. -
    Predsednici Francuke i Italije Šarl de Gol (Charles, Gaulle) i Đuzepe Saragat (Giuseppe) otvorili su 11,6 kilometara dug tunel ispod Mon Blana koji je povezao dve zemlje.

    1969. -
    Američki vasionski brod "Apolo 11" lansiran je iz Kejp Kanaverala u istorijsku misiju ka Mesecu sa astronautima Nilom Armstrongom (Neil), Edvinom Oldrinom (Edwin Aldrin) i Majklom Kolinsom (Michael Collins).



    1976. -
    Indonezija je anektirala bivšu portugalsku koloniju Istočni Timor kao svoju 27. pokrajinu.

    1979. -
    Sadam Husein (Saddam Hussein) je postao predsednik Iraka.

    1995. -
    Umro je britanski pesnik Stefan Spender (Stephen). Na početku karijere nazvan je drugim Šelijem (Shelly) ("Dvadeset pesama", "Ruševine i viđenja").

    1998. -
    Kosovski Albanci su u Prištini konstituisali paralelni kosovski parlament. Policija je, po naredbi srpskih vlasti koje su taj postupak smatrale nelegalnim, kao i majske izbore, zaposela prostorije i zaplenila dokumenta o radu parlamenta.

    2000. -
    U Budimpešti je umro pesnik Đerđ Petri, jedan od najpoznatijih mađarskih disidenata za vreme komunističkog režima Janoša Kadara.

    2001. -
    Kineski i ruski predsednici Đijang Cemin i Vladimir Putin potpisali su prijateljski pakt kojim su postavljeni principi partnerstva dve zemlje, a u funkciji zaštite njihovih interesa.

    2001. -
    Predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) od 1980. Huan Antonio Samaran (Juan Antonio Samaranć) penzionisan je, a potom imenovan za počasnog doživotnog predsednika MOK-a. Njega je nasledio belgijski hirurg Žak Rog (Jacques Rogge).

    2003. -
    Vojnim pučem je svrgnuta vlada afričke ostrvske države Sao Tome i Principe dok je njen predsednik Fradike de Menezes bio u privatnoj poseti Nigeriji.

    2003. -
    Tribunal u Hagu obelodanio je optužnicu protiv bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Gorana Hadžića, zbog ratnih zločina nad hrvatskih i drugim nesrpskim stanovništvom u istočnoj Slavoniji. Hadžić je od tada u bekstvu.

    2004. -
    Na aerodromu u Tokiju uhapšen je bivši svetski prvak u šahu Bobi Fišer. U martu 2005. Fišer je otputovao na Island pošto je dobio državljanstvo te ostrvske zemlje i time izbegao deportaciju u SAD koje ga traže više od deset godina zbog kršenja međunarodnih sankcija prema bivšoj SR Jugoslaviji, gde je 1992. odigrao šahovski meč sa Borisom Spaskim.

    2004. -
    Umro je Čarls Nj. Svini (Charles Sweeney), američki pilot koji je upravljao bombarderom koji je bacio atomsku bombu na japanski grad Nagasaki 1945. godine.

    2005. -
    UNESCO je uvrstio Mostar (BiH) na listu svetske kulturne baštine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #710

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 17. jul, 199. dan 2008. Do kraja godine ima 167 dana.



    1453. -
    U bici kod Kastijona Francuzi su postigli odlučujuću pobedu nad Englezima, koja je dovela do okončanja Stogodišnjeg rata.

    1762. -
    Ubijen je ruski car Petar III tri dana nakon što je oboren sa vlasti i zatvoren. Presto je preuzela njegova supruga Katarina II (Velika), koja je kasnije postala jedan od najčuvenijih ruskih vladara.

    1790. -
    Umro je škotski ekonomista Adam Smit (Smith), uz Dejvida Rikarda (David Ricardo), najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije. Postavio je osnove radne teorije vrednosti. ("Bogatstvo naroda", "Teorija moralnih osećanja").

    1890. -
    Sesil Roudž (Cecil Rhodes), po kojem je Rodezija dobila naziv, postao je premijer Kapske kolonije u Južnoj Africi.

    1912. -
    Umro je francuski matematičar, fizičar i filozof Žil Anri Poenkare (Jules Henri Poincare). Razvio je teoriju automorfnih funkcija i istraživao diferencijalne jednačine, a posebno su značajni njegovi radovi na području topologije i njegova interpretacija geometrije Lobačevskog. Objavio je oko 500 naučnih radova.

    1918.-
    Pogubljena je porodica ruskog cara Nikolaja II Romanova.
    Nakon boljševičke Oktobarske revolucije, car i njegova porodica carica Aleksandra i deca Olga, Tatjana, Marija, Anastasija i Aleksej držani su u kućnom pritvoru, najpre u Carskom selu, a zatim u Sibiru.
    U noći 17. jula cela porodica, zajedno sa slugama, nestala je, a Boljševici su saopštili da su ih pogubili.
    Tela carevića Alekseja i jedne od njegovih sestara nikad nisu pronadjena, a priča o preživeloj Anastasiji otvorila je vrata brojnim varalicama koje su tvrdile da su u krvnoj vezi sa porodicom Romanov. Anastasija je inspirisala i nekoliko holivudskih filmova.



    1917. -
    Britanska kraljevska kuća promenila je svoje ime Saks-Koburg-Gota (Saxe-Coburg-Gotha) u Vindzor (Windsor) zbog antinemačkog raspoloženja u Britaniji tokom Prvog svetskog rata.

    1928. -
    Umro je srpski geolog i paleontolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, prvi ministar privrede u Srbiji (1904-05). Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je sa geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

    1945. -
    U Potsdamu je počela konferencija o posleratnoj budućnosti Evrope. Na skupu koji je okončan 2. avgusta predstavnici zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu - SSSR-a, SAD i Velike Britanije, Staljin, Truman i Čerčil (Churchill), kojeg je 28. jula zamenio novi šef britanske vlade Klement Atli (Clement Atlee), doneli su odluku o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i dogovorili su se o teritorijalnim promenama u istočnoj Evropi.

    1946. -
    U Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu.

    1959. -
    Umrla je čuvena američka džez i bluz pevačica Bili Holidej (Billie Holiday).

    1968. -
    U Iraku je oborena vlada Abdula Arefa, a na vlast je došlo desno krilo BAAS partije. Predsednik republike, a kasnije i vlade postao je general Ahmed Hasan al-Bakr (Hassan).

    1969. -
    U Španiji, general Fransisko Franko imenovao je za svog naslednika princa Huana Karlosa (Juan Carlos), koji je preuzeo vođstvo države 22. novembra 1975, dva dana nakon diktatorove smrti.

    1973. -
    U Avganistanu je proglašena republika nakon vojnog udara kojim je prekinuta četrdesetogodišnja vladavina kralja Mohameda Zahir Šaha (Mohammed, Shah). Predsednik je postao bivši premijer Sardar Muhamad Daud Kan (Muhammad Daoud Khan).

    1975. -
    Američki i sovjetski vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18" spojili su se u Zemljinoj orbiti. Komandanti letilica, Aleksej Leonov i Tom Staford (Stafford), razmenili su čestitke, pri čemu je Rus govorio engleski a Amerikanac ruski.

    1979. -
    Diktator Nikaragve Anastasio Somoza Debajle (Somoza Debayle) dao je ostavku i pobegao iz zemlje, a vlast je preuzeo levičarski sandinistički pokret Danijela Ortege Saavedre (Daniel).

    1981. -
    Više od 100 ljudi je poginulo, a 550 ranjeno kada su izraelski avioni bombardovali palestinska područja Bejruta.

    1984. -
    Lansiran je sovjetski svemirski brod "Sojuz T12", a član posade Svetlana Savickaja postala je prva žena koja je "prošetala" svemirskim prostorom izvan letelice.

    1994. -
    Brazil je na svetskom fudbalskom prvenstvu u SAD osvojio četvrtu šampionsku titulu.

    1995. -
    Umro je argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo (Juan, Fangio), petostruki svetski šampion u "Formuli-1".

    1996. -
    Američki putnički avion "Boing 747" na liniji Njujork-Pariz ekplodirao je iznad Atlantskog okeana, nakon što je poleteo sa aerodroma "Kenedi". Poginulo je svih 230 putnika i članova posade.

    1998. -
    Posmrtni ostaci ruskog cara Nikolaja II Romanova i članova njegove porodice, preneti iz Jekaterinburga 80 godina nakon ubistva, sahranjeni su u Sankt Peterburgu. Svečanoj ceremoniji prisustvovao je i predsednik Rusije Boris Jeljcin.

    1998. -
    Džinovski talasi izazvani snažnim zemljotresom na dnu Pacifika odneli su šest sela na severozapadnoj obali Papue Nove Gvineje. Poginulo je oko 2.000 ljudi.

    1998. -
    Na konferenciji UN u Rimu, predstavnici 120 zemalja usvojili su statut kojim je uspostavljan prvi stalni Međunarodni krivični sud za ratne zločine. SAD su odbile da se priključe tom sudu. Do marta 2003. sporazum je ratifikovalo 89 zemalja.

    2000. -
    Bašar el-Asad postao je predsednik Sirije, obećavši prilikom inauguracije da će nastaviti nepopustljivu politiku prema Izraelu kakvu je vodio njegov otac Hafez el-Asad, koji je umro 10. juna.

    2001. -
    Na osnovu odluke vlade SRJ, princ Aleksandar Karađorđević i članovi njegove porodice uselili su se u kraljevsku rezidenciju u Beogradu koja je jugoslovenskoj kraljevskoj porodici oduzeta posle Drugog svetskog rata.

    2001. -
    Nakon završetka sukoba na Kosovu i prestanka vazdušnih napada NATO-a na SRJ, istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine iz Haga pronašli su, prema izjavi portparola tužilaštva suda Florens Artman (Florence Hartmann), tokom 1999. i 2000. godine 876 grobnica na Kosovu i ekshumirali 4.392 žrtve od kojih je 2.099 identifikovano.

    2002. -
    Umro je Jozef (Joseph) Luns (90) komandant Zapadne alijanse sa najdužim stažom na toj funkciji. Luns, bivši ministar inostranih poslova Holandije, imenovan je za generalnog sekretara NATO u oktobru 1971, za vreme hladnog rata. Tu dužnost napustio je 1984. godine.

    2003. -
    U Americi je umrla "kraljica salse", pevačica kubanskog porekla Selija Kruz (79). Kubu je napustila uoči dolaska Fidela Kastra na vlast i nastanila se u SAD, a povratak na karipsko ostrvo joj nikad nije dozvoljen. Odigrala je ključnu ulogu u promovisanju kubanske muzike, snimila 70 albuma i pet puta dobila nagradu Gremi, najznačajnije američko priznanje za muziku.

    2004. -
    Grčke vlasti uhapsile su u Solunu Dejana Milenkovića Bagzija, osumnjičenog za saučesništvo u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića. Nekoliko meseci kasnije Bagzi je izručen vlastima u Srbiji, gde je dobio status zaštićenog svedoka.

    2005. -
    Specijalni tribunal u Iraku podigao je prvu optužnicu protiv bivšeg predsednika te zemlje Sadama Huseina za zločine počinjene tokom njegove 35-godišnje vladavine
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #711

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 18. jul, 200. dan 2008. Do kraja godine ima 166 dana.


    64. -
    Dve trećine Rima izgorelo je u požaru. Car Neronoptužio je hrišćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.



    1290. -
    Kralj Edvard I proterao je Jevreje iz Engleske.

    1536. -
    Engleski parlament doneo je odluku o nepriznavanju papskevlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henri VIII.

    1610. -
    Umro je italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je već u ranoj fazi prekinuo sa manirizmom i naturalističkim realizmom slikao likove iz svakodnevnog života, koristeći svetlost kao glavni elemenat kompozicije.



    1635. -
    Rođen je engleski fizičar Robert Huk (Hooke). Usavršio je mikroskop i eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Meseca kreće oko Sunca u elipsi. Formulisao je osnovni zakon teorije elastičnosti ("Hukov zakon").

    1721. -
    Umro je francuski barokni slikar Žan Antoan Vato (Jean Antoine Watteau), dominantna ličnost francuskog slikarstva početkom 18. veka ("Polazak na Kiteru", "Parisov sud").

    1811. -
    Rođen je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri , jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka ("Vašar taštine").

    1870. -
    Prvi vatikanski koncil proglasio je dogmu o papinoj nepogrešivosti (infalibilitet) o pitanju vere i morala svih vernika.

    1872. -
    Umro je meksički državnik i nacionalni heroj Benito Pablo Huarez (Juarez). Kao predsednik Meksika (tri puta, 1858, 1867, 1871) odvojio je crkvu od države i sproveo niz reformi kojima je smanjio moć crkve i vojske.

    1887. -
    Rođen je norveški oficir Vidkun Kvisling ,premijer marionetske pronacističke vlade u Drugom svetskom ratu (1942-45). Po završetku rata osuđen je na smrt i streljan, a njegovo ime postalo je simbol nacionalne izdaje.

    1918. -
    Rođen je južnoafrički političar Nelson Mandela, lider Afričkog nacionalnog kongresa i borac protiv aparthejda. Nakon 28 godina provedenih u zatvoru, postao je 1994. prvi crnac predsednik Južne Afrike.

    1921. -
    Rođen je američki astronaut Džon Glen (John Glenn),prvi Amerikanac koji je 1962. obleteo Zemlju u kosmičkom brodu "Merkjuri-Atlas 6".

    1925. -
    Budući nacistički lider Nemačke Adolf Hitler je objavioprvi tom svog ličnog manifesta "Majn kampf".

    1933. -
    Rođen je Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik poststaljinističke generacije ruskih pesnika ("Padaju beli snegovi", "Obećanje", "Hidrocentrala u Bratsku", "Autobiografija").

    1936. -
    Pobunom u Melilji, u španskom Maroku, protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Asanje (Azana), počeo je građanski rat u Španiji.

    1942. -
    Nemci su, u Drugom svetskom ratu, uz pomoć domobrana,nakon više od mesec dana borbi pobedili partizanske snage na planini Kozari, u severozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50.000 ljudi odvedeno je u logore.

    1942. -
    SAD su u Drugom svetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

    1971. - Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai,Šardža, Adžman, Um-al-Kajvajn i Fudžajra - sklopilo je sporazum o osnivanju federacije Ujedinjeni Arapski Emirati. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras-al-Kajma.

    1972. -
    Egipat je zatražio od SSSR-a da povuče svih 20.000 vojnih savetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje.

    1991. -
    Predsedništvo SFRJ u Beogradu donelo je odluku opovlačenju Jugoslovenske narodne armije iz Slovenije, nakon što je ta jugoslovenska republika 25. juna proglasila samostalnost.

    1992. -
    Ratni brodovi NATO-a uplovili su u Jadransko more radi kontrole sprovođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svetskog rata.

    1994. -
    U eksploziji podmetnute bombe u centru jevrejske zajedniceu Buenos Ajresu poginulo je 96 ljudi.

    2001. -
    Skupština Srbije usvojila je zakone o radio-difuziji, oborbi protiv organizovanog kriminala i mafije, kao i zakon kojim se Resor državne bezbednosti (RDB) MUP-a Srbije transformiše u samostalnu Bezbednosno-informativnu agenciju (BIA).

    2002. -
    A.J.P. Abdul Kalam, etnički Tamil, postao je 12. po redupredsednik Indije i treći je Musliman izabran na tu visoku državnu funkciju. Kalam je naučnik i tvorac indijskog nuklearnog programa.

    2003. -
    Britanska policija pronašla je telo naučnika Dejvida Kelija, stručnjaka za naoružanje u Ministarstvu odbrane, koji je bio glavni izvor britanskog Bi-Bi-Sija za tvrdnju o navodnom vladinom falsifikovanju podataka o iračkom oružju za masovno uništenje. Prema izveštaju policije Keli je izvršio samoubistvo.

    2005. -
    Umro je general Vilijam Vestmorlend (William Westmoreland), komandant američkih vojnih operacija u Vijetnamu.

    2005. -
    Bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO)Milorad Ulemek, zvani Legija i još trojica pripadnika JSO osuđeni su na po 40 godina zatvora zbog ubistva bivšeg predsednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaj ubistva lidera SPO Vuka Draškovića u Budvi. Maksimalne kazne zatvora potvrdio je Vrhovni sud Srbije 28. juna 2006.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #712

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 19. jul, 201. dan 2008. Do kraja godine ima 165 dana.

    1427.
    Umro je srpski vladar i pisac Stefan Lazarević, nazvan Stefan Visoki, knez od 1389. do 1402. potom despot, sin kneza Lazara Hrebeljanovića. U prvo vreme vladao je očevim zemljama uz pomoć majke kneginje Milice i do 1402. priznavao je vlast turskog sultana Bajazita I, na čijoj se strani borio u bitkama na Rovinama 1395. kod Nikopolja 1396. i kod Angore 1402. Sultan mu je poklonio oblast Vuka Brankovića sa Prištinom i Peći. Posle poraza Bajazita kod Angore od strane Tamerlana, osamostalio se i približio Ugarskoj od koje je 1403. dobio Mačvu i Beograd koji je proglasio prestonicom a 1421. nasledio je Zetu. Srbija je pod njim doživela ekonomski i kulturni procvat. Godine 1412. objavio je Rudarski zakonik, važan pravni spomenik koji sadrži i statut grada Novo Brdo (najznačajniji rudnik srednjovekove Srbije). Podigao je manastir Manasiju, okupljao je učene ljude i literate, nezavisno od porekla, poput Konstantina Filozofa, podsticao prepise i prevode knjiga, a i sam se bavio književnošću - napisao je poslanicu ''Slovo ljubve'', delo neprevaziđene književne vrednosti. Sa grčkog je preveo ''(Povest) O budućim vremenima'', napisao je ''Nadgrobno ridanje nad knezom Lazarom'', i ''Natpis na kosovskom stubu''. Srpska pravoslavna crkva ga je proglasila za svetitelja.



    1545.
    Brod ''Meri Rouz'', ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII, potonuo je u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vajt, odvukavši u smrt više od 700 ljudi.

    1814.
    Rođen je američki pronalazač Semjuel Kolt, prema čijem je prezimenu nazvan revolver koji je konstruisao.

    1819.
    Rođen je švajcarski pisac Gotfrid Keler, najveći pripovedač nemačkog govornog područja u Švajcarskoj. Originalnim plastičnim stilom s istančanim humorom i simpatijama je opisivao male ljude njegove rodne Švajcarske, malograđane, katkad i groteskne likove. Dela: zbirke pripovedaka ''Ljudi iz Zeldvile'', ''Ciriške novele'', ''Sedam legendi'', ''Epigram'', romani ''Zeleni Hajnrih'', ''Martin Zalander''.

    1834.
    Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Iler Žermen Edgar Dega, virtuozni crtač, slikar kojeg je najviše zanimala živost i raznovrsnost pokreta. U početku realista, kasnije se približio impresionizmu. U uljanoj tehnici izradio je više sjajnih portreta, naročito u mladosti - kasnije se više služio pastelom. U zrelom dobu radio je gotovo isključivo figure (ciklusi ''Balerina'', ''Kupačica'', ''Pralja'') a potkraj života i sitne figure u vosku i glini.

    1866.
    Umro je nemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman, koji je otvorio nove pravce razvitka matematike i njene primene u fizici i mehanici. Značajno je doprineo matematičkoj analizi, posebno teoriji kompleksnih funkcija, teoriji parcijalnih jednačina, geometriji, teoriji brojeva. Njegovo ime nosi niz matematičkih pojmova: Rimanov integral, Rimanova diferencijalna jednačina, Rimanova površ, Rimanova sfera, Rimanova funkcija, Rimanova geometrija.

    1870.
    Odgovarajući na uvredljivu depešu kancelara Ota fon Bizmarka, koji je priželjkivao rat u želji da slomi prevlast Francuske u Evropi i ubrza ujedinjenje Nemačke pod vođstvom Pruske, francuski car Napoleon III je Pruskoj objavio rat. Poraz Francuske u ovom ratu označiće kraj takozvanog drugog carstva i okončanje bonapartističkih tradicija.

    1877.
    Engleski teniser Spenser Gor pobedio je u finalu prvog turnira u Vimbldonu.

    1883.
    Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pisca Branka Radičevića, 30 godina posle njegove smrti u Beču. Bio je to povod za veliku nacionalnu manifestaciju Srba sa teritorije tadašnje Austro-Ugarske monarhije.

    1893.
    Rođen je ruski pisac Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma. Znatno je uticao na mnoge ruske i evropske pesnike. Dela: zbirke pesama i poema ''Ja!'', ''Vladimir Majakovski'', ''Oblak u pantalonama'', ''Rat i svet'', ''Čovek'', ''Sve što je napisao Vladimir Majakovski'', ''150.000.000'', ''Majakovski se smeška'', ''Majakovski se smeje'', ''Majakovski se ruga'', ''Pesme o revoluciji'', ''O tome'', ''Vladimir Iljič Lenjin'', ''Dobro!'', drame ''Stenica'', ''Hladan tuš''.

    1896.
    Rođen je škotski pisac Arčibald Džozef Kronin, u čijim je delima, prožetim blagim romantizmom i društvenom kritikom, opisan život rudara i britanske srednje klase. Dela: romani ''Šeširdžijin zamak'', ''Citadela'', ''Zvezde gledaju s neba'', ''Španski vrtlar'', ''Gospođa sa karanfilima'', ''Tri ljubavi'', ''Pregršt raži'', ''Herojske godine'', ''Judino drvo'', drama ''Jupiter se smeje'', memoari ''Pustolovine u dva sveta''.



    1900.
    Otvoren je pariski metro.

    1918.
    Nemci su počeli povlačenje preko reke Marne, posle propasti ofanzive na Francusku u Prvom svetskom ratu.

    1936.
    Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član mnogih inostranih društava i akademija. Osnovao je Srpsko geološko društvo, Mineraloško-geološki zavod i časopis ''Geološki anali Balkanskog poluostrva''. Autor je mnogih radova iz svih oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvete i spoljnih poslova Srbije i jedan od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Dela: ''Geologija Srbije I i II'', ''Topografska i petrografska geologija'', ''Opšta geologija''.

    1937.
    U Beogradu su održane velike demonstracije povodom podnošenja Skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. U događaju nazvanom kasnije ''Krvava litija'', žandarmerija je sprečila manifestacije sveštenstva i manje grupe vernika Srpske pravoslavne crkve. Konkordat koji je 1935. sklopila vlada Milana Stojadinovića nije ratifikovan zbog pritiska javnog mnjenja. Prvi takav ugovor poznat kao ''Vormski konkordat'' sklopili su 1122. papa Kalikst II i car ''Svetog Rimskog Carstva'' Henrih V. Kraljevina Srbija je potpisala Konkordat sa Vatikanom 1914. Pod tim terminom podrazumevaju se pravni sporazumi pojedinih država sa Rimskom stolicom, kojima se reguliše status Katoličke crkve i njenih vernika.

    1943.
    U nameri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svetskom ratu sa 700 aviona zasuli tovarima bombi aerodrome i vojne poligone u blizini Rima, što je imalo strahovite posledice na raspoloženje vojske, moral stanovništva i stav dvora.

    1947.
    Ubijen je burmanski predsednik vlade Aung San, tvorac moderne Burme (danas Mjanmar). Atentat su organizovali desničari i izveden je tokom sednice vlade, kojom prilikom je ubijeno i šest ministara. Pre Drugog svetskog rata Aung San je bio najistaknutiji vođa nacionalnog pokreta za oslobođenje te zemlje od britanske kolonijalne uprave a 1942. u Tajlandu je osnovao Burmansku armiju nezavisnosti. S Japancima je učestvovao u proterivanju Britanaca, nadajući se nezavisnosti zemlje, ali je ubrzo - uvidevši da će Japan izigrati pokret za nezavisnost - pokušao da organizuje antijapanski pokret otpora. Osnovao je 1944. Antifašističku ligu narodnog oslobođenja, koja je 1945. pomogla saveznicima u oslobođenju Burme. Potom je predvodio širok pokret za dekolonizaciju i u aprilu 1947. je sklopio sporazum s britanskom vladom, na osnovu kojeg je Burma šest meseci posle njegove smrti postala nezavisna.

    1956.
    Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta Josip Broz, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser potpisali su tzv. Brionsku deklaraciju kojom su osudili blokovsku podelu sveta, što je bio prvi korak ka stvaranju Pokreta nesvrstanosti.

    1965.
    Umro je korejski državnik Singman Ri, prvi predsednik Južne Koreje, koji je kao vođa Liberalne partije, posle podele korejskog poluostrva, 1948. postao šef države. S vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih manipulacija.

    1974.
    Španski diktator Francisko Franko privremeno je zbog bolesti predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.

    1980.
    U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 6.000 sportista iz 80 zemalja, ali se više od 45 država pridružilo SAD u bojkotu zbog sovjetske invazije na Avganistan 1979.

    1992.
    U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino, vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.

    1996.
    Predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić podneo je ostavku na sve javne funkcije.

    2000. -
    Rusija je predstavila svetskom tržištu novo protivtenkovsko oruzje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.

    2005. -
    Liban je dobio prvu vladu, nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, posle 29 godina. U sastav novog kabineta prvi put su ušli članovi šiitske grupe Hezbolah, koju SAD smatraju terorističkom organizacijom.

    2006.
    U samoubilačkum napadu automobilom-bombom u neposrednoj blizini šiitske džamije Kufa, 160 kilometara južno od Bagdada poginule su 43 a povređene 64 osobe.

    2006.
    Libanski predsednik vlade Fuad Seniora izjavio je da je 300 ljudi ubijeno, 1.000 ranjeno, dok je pola miliona raseljeno tokom izraelskog napada na Liban, i da će od izraelske vlade tražiti odštetu zbog nemerljivog gubitka
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #713

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 20. jul, 202. dan 2008. Do kraja godine ima 164 dana.

    1304. -
    Rođen je italijanski pisac Frančesko Petrarka (Francesco Petrarca). Smatra se poslednjim pesnikom srednjeg veka i prvim individualistom u evropskoj poeziji. U svoje vreme bio je poznat i cenjen po latinskim delima, istorijskim, filozofskim i polemičkim spisima, a u svetsku književnost je ušao zbirkom soneta "Kanconijer" posvećenih Lauri.

    1402. -
    Mongolski kan Tamerlan u bici kod Angore (sada Ankara) pobedio je tursku vojsku i zarobio sultana Bajazita I, koji je 1403. umro u ropstvu.

    1654. -
    Potpisan je anglo-portugalski sporazum kojim su počeli dugogodišnji saveznički odnosi Engleske i Portugala.

    1847. -
    Rođen je nemački postimpresionistički slikar Maks Liberman (Max Liebermann). Kao pobornik novih ideja, osnovao je 1898. berlinsku secesiju, pokret koji je na prekretnici 19. i 20. veka u evropskim metropolama okupljao protivnike umetničkom akademizmu.



    1855. -
    Rođen je vojvoda Živojin Mišić, jedan od najvećih srpskih vojskovođa. Učesnik je ratova 1876-78 i 1885, a u Prvom svetskom ratu komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom. Napisao je nekoliko vojnih rasprava, od kojih je najpoznatije delo "Strategija".

    1866. -
    U austrijsko-pruskom ratu, u kojem je Italija bila na strani Pruske, Austrijanci su kod ostrva Visa potpuno razorili italijansku flotu, a poginulo je više od 1.100 ljudi.

    1890. -
    Rođen je grčki kralj Đorđe II, koji je stupio na presto 1922, a već 1923. zbačen. Vratio se 1935, a nakon nemačkog napada u Drugom svetskom ratu (6. aprila 1941) zajedno sa vladom povukao se u emigraciju, odakle se vratio 1946.

    1917. -
    Potpisana je Krfska deklaracija o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Deklaraciju su potpisali srpski premijer Nikola Pašić i predsednik Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić.

    1919. -
    Rođen je novozelanđanski planinar Edmund Persival Hilari (Percival Hillary), koji je 1953, zajedno sa Šerpom Tensingom Norgejom, prvi osvojio Mont Everest (884, najviši planinski vrh na svetu.

    1923. -
    Ubijen je meksički revolucionar, vođa seljačke revolucije 1910, Fransisko Pančo Vilja (Francisco Panćo Villa).

    1937. -
    Umro je italijanski inženjer Đuljelmo Markoni (Guglielmo Marconi), jedan od osnivača bežične telegrafije. Prvi je uspeo da pošalje radio-signal preko Atlantika (1901). Za radove na bežičnoj telegrafiji podelio je 1909. sa Karlom Ferdinandom Braunom Nobelovu nagradu za fiziku.

    1944. -
    Nemački pukovnik Klaus Šenk, grof fon Štaufenberg (Claus Shenk, von Stauffenberg), pokušao je atentat na nacističkog lidera Adolfa Hitlera podmetanjem bombe pod njegov sto u bunkeru "Vučja jama" kod Berlina. Hitler je lakše ranjen, a zaverenici su pogubljeni.

    1945. -
    Umro je francuski pisac Pol Valeri (Paul Valery), "klasik simbolizma", koji se smatra najelitnijim predstavnikom francuskog duha u periodu između dva svetska rata. Bio je član Francuske akademije i predsednik Instituta za intelektualnu kooperaciju pri Društvu naroda u Ženevi ("Mlada Parka", "Mornarsko groblje", "Pogledi na savremeni svet").

    1951. -
    U jerusalimskoj džamiji Al Aksa ubijen je jordanski kralj Abdulah (Abdullah). Kralj Jordana postao je 1946.

    1954. -
    U Ženevi je sklopljen sporazum o primirju u Indokini, kojim je završen rat protiv francuske kolonijalne uprave u tom delu sveta.

    1969. -
    Američki kosmonaut Nil Armstrong (Neil) postao je prvi čovek koji je stupio na Mesec. Armstrong je boravio na Mesecu dva sata i 21 minut, posle čega se vratio na svemirski brod "Apolo-11".



    1974. -
    Turske snage izvršile su desant na Kipar, zauzele luku Kireniju i krenule prema Nikoziji.

    1976. -
    Američki kosmički brod bez ljudske posade "Viking 1" spustio se posle 11 meseci leta na Mars i počeo da šalje na Zemlju jasne snimke te planete.

    1982. -
    U eksplozijama bombi koje su postavili pripadnici Irske republikanske armije (IRA) u Hajd parku i Ridžents parku u centru Londona poginulo je 10 britanskih vojnika.

    1988. -
    Južna Afrika, Angola i Kuba prihvatile su sporazum o povlačenju stranih trupa iz Angole i o priznavanju nezavisnosti Jugozapadne Afrike (Namibija).

    1994. -
    Šef izraelske diplomatije Šimon Peres (Shimon) doputovao je u posetu Jordanu. To je bio najviši izraelski funkcioner koji je do tada posetio Jordan.

    1996. -
    Pobunjenici iz plemena Hutu napali su izbeglički logor suparničkog plemena Tutsi u Burundiju i pobili oko 320 ljudi, mahom žena i dece.

    2000. -
    Nakon devet dana pregovora završen je bliskoistočni mirovni samit u Kemp Dejvidu. Rešenje za višedecinijski sukob nije pronađeno, a sukobi između Izraela i Palestinaca su nastavljeni.

    2000. -
    Korzikanski nacionalisti prihvatili su, nakon pregovora u Parizu, ponudu francuske vlade o autonomiji ostrva. Time su okončane 20-godišnje tenzije između separatista i vlasti.
    2001. -
    Posle 20 godina pauze, iz Bagdada je krenuo prvi putnički voz ka Turskoj, koji je narednog dana stigao u Gaziantep.

    2001. -
    Nemački lideri su polaganjem venaca zvanično odali poštu oficirima za neuspeli atentat na Adolfa Hitlera pre 57 godina.

    2002. -
    U Dubrovniku je nakon 13 godina pauze otvorena izložba poznatog crnogorskog slikara Vojislava Stanića.

    2005. -
    Umro je Čarls Čibiti (Charles Ćibitty) poslednji Komanči "šifrant" iz drugog svetskog rata. Bio jedan od 14 pripadnika plemena Komanči koji je radio-poruke prevodio na njihov maternji jezik tokom "Dana D" - iskrcavanja na Normandiju 1944. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #714

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 21. jul, 203. dan 2008. Do kraja godine ima 163 dana.


    976. -
    Osnovana je austrijska kneževska loza Babenberga koja je vladala Austrijom do 1246. Njihov porodični arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.

    1542. -
    Papa Pavle III formirao je inkviziciju - kongregaciju kardinala sa ovlašćenjima da progone jeretike, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.

    1718. -
    Zaključen je Požarevački mir između Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714-18. Tim mirom Turska je prepustila Austriji severnu Srbiju, južno od Save, Banat i deo Srema.

    1773. -
    Papa Klement XIV izdao je papsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio jezuitski red..

    1774. -
    Sklopljen je Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat Rusije i Turske 1768-74, u kojem je turska vojska doživela niz poraza.

    1774. -
    Sklopljen je Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat Rusije i Turske
    1768-74, u kojem je turska vojska doživela niz poraza.

    1798. -
    Napoleon Bonaparta je, nakon pobede u bici kod piramida, zavladao Egiptom.

    1816. -
    Rođen je osnivač britanske novinske agencije Rojter Paul Julijus fon Rojter (Julius von Reuter).

    1820. -
    Danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Christian Oersted) predstavio je svoje otkriće - elektromagnetizam.

    1884. -
    Rođen je srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, član Srpske akademije nauka i umetnosti, osnivač katedre za fiziologiju (1910). Pariska Akademija nauka dodelila mu je 1946. nagradu za rad u oblasti fiziologije (Prix Montyon).

    1897. -
    Princ od Velsa (Wales) otvorio je Tejt galeriju u Londonu.

    1899. -
    Rođen je američki pisac Ernest Miler Hemingvej (Miller Hemingway), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. Poznat je po svojim izuzetnim romanima i novelama, ali i po uzbudljivom životu, koji je 2. jula 1961. okončan samoubistvom ("Za kim zvona zvone", "Sunce se ponovo rađa", "Starac i more").



    1904. -
    Završena je gradnja Tranšibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka (9.300 kilometara). Železnica se gradila 13 godina.

    1921. -
    U Delnicama je ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad komunističkoj i drugim levičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik levičarske organizacije "Crvena pravda".

    1940. -
    U baltičkim državama Litvaniji, Letoniji i Estoniji uspostavljena je sovjetska vlast.

    1960. -
    Sirimavo Bandaranaike postala je premijer Cejlona (Shri Lanka), kao prva žena u svetu koja je došla na čelo vlade. Ona je na to mesto došla nakon ubistva njenog muža Solomona.

    1967. -
    Pod točkovima voza poginuo je Albert Džon Lutuli (John Luthuli), južnoafrički političar, borac protiv aparthejda. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960.

    1973. -
    Uprkos protestima svetskog javnog mnjenja, Francuska je počela seriju nuklearnih proba na atolu Muroroa u južnom Pacifiku.

    1974. -
    Grčka je prihvatila rezoluciju UN o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Narednog dana istu rezoluciju prihvatila je i Turska.

    1983. -
    U Poljskoj je ukinuto ratno stanje, uvedeno u decembru 1981.

    1985. -
    Umro je Zoran Radmilović, jedan od najvećih glumaca u bivšoj SFRJ. Legenda za života, upamćen je po nizu briljantnih uloga poput kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u "Galebu", Laze Kostića u "Santa Maria della Salute".



    1985. -
    Umro je Aleksandar Vučo, jedna od najžnačajnijih ličnosti srpske i jugoslovenske književnosti u 20. veku. Pesnik, romanopisac i aktivni učesnik nadrealističkog pokreta, smatra se i rodonačelnikom moderne poezije za decu ("Gluho doba", "Poziv na maštanje", "Mastodonti", "Ako se još jednom setim").

    1993. -
    U poplavama i klizištima, prouzrokovanim jednomesečnim kišama, u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo je oko 1.000 ljudi, a više miliona je prinuđeno da napusti svoje domove.

    1994. -
    Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao je u Moskvu, nakon dvomesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je pre 20 godina otišao u egzil.

    1995. -
    Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o Bosni u Londonu upozorili su bosanske Srbe da će, ako napadnu "zaštićenu zonu" UN Goražde, biti suočeni sa "odlučnim uzvraćanjem koje uključuje i upotrebu vazdušne sile".

    1998. -
    Umro je američki kosmonaut Alen Šepard (Alan Shepard), prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos (1961) i jedini čovek koji je igrao golf na Mesecu.

    2000. -
    Umro je jugoslovenski kompozitor Stanojlo Rajičić, član Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor Muzikološkog instituta SANU (1958-63) (opere "Simonida", "Karađorđe", balet "Pod zemljom", šest simfonija, ciklusi pesama).

    2003. -
    UNICEF je saopštio da je više od 1.000 dece u Iraku ubijeno ili povređeno od zaostalih i neeksplodiranih mina.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #715

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 22. jul, 204. dan 2008. Do kraja godine ima 162 dana.


    356. -
    p.n.e - Rođen je makedonski kralj Aleksandar III Veliki, legendarni vojskovođa koji je za kratko vreme svoje vladavine (336-323 p.n.e) uspeo da razori hiljadugodišnja carstva, gradeći nove mermerne gradove i stvarajući novu civilizaciju. Vekovima je inspirisao likovne umetnike i pesnike.

    1456. -
    Hrišćanska vojska pod komandom ugarskog vojskovođe Janoša Hunjadija pobedila je turske snage koje su opkolile Beograd. U srpskim narodnim pesmama Hunjadi, koji je u toku borbi umro u Zemunu, spominje se kao Sibinjanin Janko.

    1739. -
    Turska vojska je u bici kod Grocke pobedila Austrijance i primorala ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom od 18. septembra Beograd i teritorije severno od Zapadne Morave su posle 21 godine ponovo pripali Otomanskom carstvu.

    1784. -
    Rođen je nemački astronom i matematičar Fridrih Vilhelm Besel, koji je izračunao putanju Halejeve komete.

    1812. -
    U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci su pod komandom vojvode od Velingtona porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal Ogist Marmon.

    1832. -
    U Beču je umro Napoleon II, vojvoda od Rajhštada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsburškog cara. Nesuđeni car, naslednik najmoćnijeg vladara u Evropi, umro je u carskom dvorcu Šenbrun, u kojem je 22 godine ranije boravio Napoleon kao pobednik nad habsburškim Bečom.

    1852. -
    U Veneciji je umro francuski vojskovođa Ogist Marmon. Kao vojvoda od Raguze (1807), proglasio je 31. januara 1808. aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. bio je generalni guverner Ilirskih provincija.

    1888. -
    Rođen je američki mikrobiolog poreklom iz Ukrajine Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.



    1898. -
    Rođen je američki vajar Aleksander Sterling Kalder, autor apstraktnih prostornih konstrukcija od metalnih elemenata povezanih žicama, koje je pomoću malih motora učinio pokretnim, pa su dobile naziv "mobili". Njegov "mobil" ogromnih razmera postavljen je 1958. ispred palate UNESKO-a u Parizu.

    1933. -
    Američki pilot Vili Post prvi je sam obleteo Zemlju. Let je trajao sedam dana, 18 časova i 49 minuta.

    1934. -
    Američkog pljačkaša banaka i ubicu, "državnog neprijatelja broj jedan" Džona Dilindžera, u Čikagu su, nakon 13 meseci potere, ubili agenti Federalnog istražnog biroa (FBI).

    1943. -
    Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele italijanski grad Palermo, na ostrvu Sicilija.

    1944. -
    U Lublinu je u Drugom svetskom ratu grupa poljskih političara, poslata iz SSSR-a, formirala Komitet narodnog oslobođenja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu nasuprot izbegličkoj vladi u Londonu.

    1969. -
    U Španiji je General Franko imenovao Princa Huana Karlosa (Juan Carlos) kao budućeg kralja Španije.

    1972. -
    Sovjetska kosmička sonda "Venera 8" spustila se na površinu Venere s koje je deset minuta, pre nego što su izgoreli instrumenti, emitovala podatke.

    1981. -
    Turski terorista Mehmet Ali Agdža osuđen je na doživotnu robiju zbog pokušaja atentata na papu Jovana Pavla II 13. maja. Nakon 20 godina pušten je iz zatvora i u junu 2000. predat je Turskoj.

    1988. -
    U ekploziji automobila-bombe u blizini sirijske vojne baze u zapadnom Bejrutu poginulo je sedam, a ranjeno 48 ljudi.

    1991. -
    Predsedništvo SFRJ izdalo je naredbu o razoružavanju i demobilizaciji svih ilegalnih vojnih formacija u Hrvatskoj.

    1992. -
    Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Eskobar pobegao je iz zatvora.

    1994. -
    Pozivajući se na ekonomsku krizu, predsednik Rafael Kaldera suspendovao je ustavna prava u Venecueli.

    1996. -
    Ispuštanjem paketa sa hranom iz aviona, UN su počele humanitarnu pomoć za oko 700.000 ljudi u južnom Sudanu, kojima je zapretila smrt od gladi.

    1997. -
    Italijanski sud osudio je nacističkog SS oficira Eriha Pribkea na pet godina zatvora za zločine počinjene u Italiji za vreme Drugog svetskog rata.

    2001. -
    Počele su pripreme profesionalnih ronilaca za izvlačenje nuklearne podmornice Kursk, koja je u avgustu 2000, tokom vežbi u Barencovom moru, potonula na dubinu od 107 metara, a svih 118 članova posade je poginulo.

    2001. -
    Umro je Indro Montaneli (92), doajen italijanskog novinarstva i osnivač dnevnog lista "Il Đornale Nuovo", koji danas izlazi pod imenom "Il Đornale". Postao je poznat kao ratni izveštač iz Finske tokom Drugog svetskog rata.

    2003. -
    U napadu američkih snaga na jednu rezidenciju iračkog predsednika Sadama Huseina u Mosulu poginula su dvojica njegovih sinova, Udaj i Kusaj.



    2004. -
    U 76. godini umro je američki kompozitor Džeri Goldsmit, autor muzike za mnoge klasične filmove ("Paton", "Osmi putnik", "Velika pljačka voza", "Momci iz Brazila", "Totalni opoziv") i popularne TV serije ("Doktor Kilder", "Zvezdane staze").
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #716

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 23. jul, 205. dan 2008. Do kraja godine ima 161 dan.


    1757. -
    Umro je italijanski kompozitor Domeniko Skarlati (Domenico Scarlatti), virtuoz na čembalu. Komponovao je 555 sonata za čembalo koristeći novu tehniku kojom je postizao briljantne efekte.

    1759. -
    Rusi su u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom generala Petra Semjonoviča Saltikova, potukli prusku armiju u bici kod Kaja, na istoku Nemačke.

    1828. -
    Vilijem Bart (William Burt) iz Mičigena, SAD, patentirao je "tipografer" koji se smatra prvom pisaćom mašinom.

    1840. -
    Britanski parlament doneo je zakon o ujedinjenju Gornje Kanade, sa pretežno engleskim stanovništvom, i Donje, sa pretežno francuskim stanovništvom (Kvebek), u jednu političko-upravnu celinu sa zajedničkim parlamentom.

    1875. -
    Umro je američki pronalazač Ajzak Merit Singer (Isaac Merritt), koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu koja je ušla u široku upotrebu.

    1885. -
    Umro je američki general i državnik Julisiz Simpson Grant (Ulysses), vrhovni komandant armije Severa u građanskom ratu (1861-65) i predsednik SAD (1869-77).

    1892. -
    Rođen je Haile Selasije I (Selassie), etiopski car od 1930. Iz zemlje je izbegao 1936, nakon italijanske okupacije, vratio se 1941. i vladao do 1974, kad je zbačen državnim udarom.



    1914. -
    Austro-Ugarska je uputila ultimatum Srbiji da sprovede istragu povodom atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda 28. juna u Sarajevu, zahtevajući da u istrazi učestvuju i austrougarski policajci. Srbija je odbila zahtev, smatrajući da je to zadiranje u suverenitet države. Austro-Ugarska je 28. jula objavila rat Srbiji.



    1916. -
    Umro je škotski hemičar Vilijam Remzi (William Ramsay), dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Prvi je ustanovio nastajanje jednog elementa iz drugog (helijuma iz radijuma), otkrio je sve plemenite gasove od argona i helijuma do radona i odredio im mestu u periodnom sistemu elemenata.

    1920. -
    Francuske trupe savladale su arapsku vojsku kralja Fejsala I, ušle u Damask i učvrstile svoj mandat nad Sirijom.

    1931. -
    Rođen je ruski šahovski velemajstor Viktor Korčnoj, jedan od najboljih šahista 20. veka, koji je 1976. emigrirao iz tadašnjeg SSSR-a.

    1942. -
    Nemačke trupe počele su nadiranje prema Staljingradu (Volgograd), gde je vođena jedna od najvećih bitaka Drugog svetskog rata. Završena je 2. februara 1943. nemačkim porazom.

    1943. -
    U eksploziji bombe podmetnute u hotelu "King David" u Jerusalemu poginulo je više od 90 osoba, mahom britanskih oficira i vojnih službenika. Odgovornost je preuzela ekstremna jevrejska cionistička organizacija "Irgun".

    1948. -
    Umro je američki filmski režiser i producent Dejvid Vork Grifit (David Wark Griffith), jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u epohi nemog filma.

    1951. -
    U zatvoru je umro francuski maršal Anri Filip Peten (Henry Philippe Petain), junak iz Prvog svetskog rata, koji je, međutim, tokom Drugog svetskog rata, posle kapitulacije Francuske, bio šef profašističkog režima sa sedištem u Višiju. Istog dana 1945. Peten je izveden pred sud i osuđen na doživotnu robiju.

    1952. -
    U Egiptu je izvršen vojni puč pod vođstvom generala Mohameda Nagiba (Mohammed Neguib), kojim je zbačen kralj Faruk I (Farouk). Na presto je stupio njegov maloletni sin Fuad II, ali je već naredne godine proglašena republika na čelu s generalom Nagibom.

    1974. -
    Grčka vojna vlada pozvala je Konstantina Karamanlisa (Constantine) da se vrati iz izbeglištva u Parizu i formira vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj.

    1982. -
    Međunarodna komisija za lov na kitove donela je odluku o potpunoj zabrani komercijalnog lova na kitove. Zabrana je stupila na snagu 1985.

    1983. -
    Borba za nezavisnost Tamila eskalirala je u građanski ratu Šri Lanki, kada su tamilski pobunjenici ubili 13 vojnika, a sinhaleška većina odgovorila ubijanjem hiljade tamilskih civila na jugu zemlje.

    1991. -
    Komunistička partija SSSR-a objavila je nacrt platforme kojom se prihvata privatna svojina, integracija ekonomije u svetsko tržište i sloboda veroispovesti.

    1995. -
    UN su izdale naredbu o raspoređivanju Snaga za brza dejstva na području Sarajeva, "kako bi ojačale odbranu grada".

    1996. -
    U Sarajevo je stigao prvi kontigent oružja iz američkog programa "Opremi i obuči", namenjen armiji Federacije Bosne i Hecegovine.

    1997. -
    Savezna skupština izabrala je Slobodana Miloševića, dotadašnjeg predsednika Srbije, za predsednika SR Jugoslavije. Ispred skupštinske zgrade okupilo se više hiljada ljudi, jedni su izražavali podršku, a drugi protestovali, dok su beogradski studenti akcijom "Jedna izgubljena glava, jedna cipela" obeležili osam godina Miloševićeve vladavine tokom koje je ogroman broj mladih ljudi napustio zemlju.

    1999
    Umro je marokanski kralj Hasan II (Hassan), nakon 38 godina vladavine. Nasledio ga je sin Mohamed (Mohammed).

    1999. -
    Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici "Mir" 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

    1999. -
    U selu Staro Gracko, na Kosovu, ubijeno je 14 srpskih seljaka dok su na svojim imanjima žnjeli pšenicu. To je bio prvi masakr tih razmera od ulaska Kfora na Kosovo 10. juna 1999. godine.

    2000. -
    Lans Armstrong je drugu godinu za redom pobedio na prestižnoj trci "Tur d Frans", iako su lekari tokom njegovog lečenja 1996. godine procenili da su male šanse da prezivi galopirajući rak.

    2002. -
    U izraelskom raketnom napadu na pojas Gaze ubijen je šef oružanog krila islamističkog pokreta Hamas za tu oblast, Salah Šehade, koji je bio meta napada. U napadu je poginulo još 14 Palestinaca, a oko 140 je radnjeno.

    2003. -
    U Mostaru (BiH) je svečano otvoren most čija je obnova trajala sedam godina. Stari most, koji je bio simbol tog grada srušili su 9. novembra 1993. pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO). Grad je tada bio podeljen na hrvatski i bošnjački deo.

    2006. -
    U Beču je održan sastanak predsednika i premijera Srbije Borisa Tadića i Vojislava Koštunice i Kosova Fatmira Sejdiua i Agima Čekua o statusu te pokrajine. To je prvi susret lidera Srbije i Kosova od kada je 1999. ta pokrajina prešla pod upravu UN.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #717

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 24. jul, 206. dan 2008. Do kraja godine ima 160 dana.


    1567. -
    Škotska kraljica Marija Stjuart (Mary Stuart) primorana je da abdicira zbog antiprotestantske politike. Naredne godine pobegla je u Englesku gde je zatvorena, a nakon 18 godina tamnovanja optužena je za učestvovanje u izdaji i pogubljena.

    1701. -
    Antoan da la Mot Kadilac (Antoine, Mothe Cadillac) osnovao je na obali reke Mičigen trgovački centar Ponšartren, koji se kasnije razvio u grad Detroit.

    1704. -
    Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka (George Rooke) preuzele su Gibraltar od Španaca.

    1783. -
    Rođen je južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Oslobodio je najveći deo Južne Amerike od španske vlasti i bio prvi predsednik Kolumbije i Gornjeg Perua, koji je po njemu nazvan Bolivija.

    1799. -
    Napoleon je izvojevao svoju poslednju pobedu u osvajanju Egipta, potukavši tursku vojsku kod Abukira.

    1802. -
    Rođen je francuski pisac Aleksandar Dima Otac (Alexandre Dumas Pere), koji se proslavio avanturističkim romanima sa sadržajem iz francuske istorije ("Tri musketara", "Grof od Monte Krista", "Kraljica Margo").

    1804. -
    Srpska potera predvođena Milenkom Stojkovićem uhvatila je i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale beogradske dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića.

    1824. -
    Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svetu objavljeni su u američkoj državi Delaver uoči predsedničih izbora u SAD.

    1828. -
    Rođen je ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Černiševski. Njegovo političko delovanje u carskoj Rusiji prekinuto je progonom u Sibir. Zalagao se da književnost bude oruđe društvene kritike, a u delu "Šta da se radi" izneo je svoje socijalističko-utopijske poglede na društvo.



    1883. -
    Metju Veb (Matthenj Webb), prvi čovek koji je 1875. preplivao kanal Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva reku iznad Nijagarinih vodopada.

    1906. -
    Umro je Stevan Sremac, najizrazitiji predstavnik srpske humorističke proze ("Ivkova slava", "Zona Zamfirova", "Pop Ćira i pop Spira").

    1923. -
    U Lozani je potpisan mirovni ugovor između Turske i savezničkih sila kojim se Turska odrekla svih neturskih teritorija koje je izgubila u Prvom svetskom ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice evropskog dela turske države.

    1943. -
    Bombardovanjem Hamburga, savezničko vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu počelo operaciju "Gomora".

    1946. -
    SAD su izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskim ostrvima Bikini u zapadnom Pacifiku.



    1967. -
    Francuski predsednik Šarl de Gol (Charles, Gaulle) završio je svoj govor u Montrealu usklikom "Živeo slobodni Kvebek", što je izazvalo oštar protest kanadskog premijera Lestera Pirsona (Pearson). De Gol je bio primoran da skrati posetu Kanadi.

    1974. -
    Konstantin Karamanlis (Constantine) je, posle sedmogodišnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i proglasio opštu amnestiju za sve političke zatvorenike.

    1974. -
    Umro je britanski fizičar Džejms Čedvik (James Chadwick), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron, a kasnije (1943-45) radio na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

    1976. -
    Američki svemirski brod "Viking 1" spustio se na Mars da ispita da li postoje mogućnosti za život na toj planeti.

    1981. -
    U kineskoj provinciji Sečuan u poplavama je poginulo više od 700 ljudi, a milion i po je ostalo bez domova.

    1991. -
    Umro je američki pisac, poreklom poljski Jevrej, Isak Baševis Singer (Isaac Bashevis), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu, mada se njegova dela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", "Satana u Goraju", "Mađioničar iz Lublina").

    1993. -
    Centralna banka Rusije saopštila je da će u okviru drastične monetarne reforme preduzete u borbi protiv inflacije, iz opticaja povući sve novčanice štampane pre 1992.

    1996. -
    U predgrađu Kolomba, glavnog grada Šri Lanke, poginulo je 57, a ranjeno više od 500 ljudi u eksploziji dve bombe podmetnute u prigradski voz, za šta su optuženi tamilski pobunjenici.

    2000. -
    Umro je francuski filmski reditelj Klod Sote (Claude Sautet), koji se proslavio filmom "Vreli asfalt". Za film "Sasvim obična priča" osvojio je 1980. Oskara za najbolji strani film.

    2001. -
    SR Jugoslavija je dobila šestu saveznu vladu s premijerom Dragišom Pešićem na čelu, funkcionerom Socijalističke narodne partije Crne Gore.

    2003. -
    Bosanski Srbin Darko Mrđa priznao je pred Tribunalom u Hagu krivicu za ubistvo oko 200 Muslimana i Hrvata na planini Vlašić u leto 1992, a Tužilaštvo je zauzvrat odustalo od optužbe za istrebljenje i zločin protiv čovečnosti.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #718

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 25. jul, 207. dan 2008. Do kraja godine ima 159 dana.

    1261.
    Nikejski vladar Mihailo VIII Paleolog povratio je Konstantinopolj (Carigrad), srušio Latinsko carstvo i obnovio Vizantijsku državu. S prestola je zbačen Jovan IV, što je bio kraj Latinskog carstva, uspostavljenog 1204. u Četvrtom krstaškom ratu, a Mihailo VIII je u Konstantinopolju krunisan za cara kao rodonačelnik poslednje vizantijske dinastije - Paleologa.

    1593.
    Kralj Francuske Anri IV, pre dolaska na presto 1589. kralj Navare i vođa francuskih hugenota (francuski protestanti - kalvinisti), prešao je u rimokatoličku veru, pošto građani Pariza kao protestantu nisu hteli da ga puste u grad. Zapamćena je njegova izjava tim povodom, verovatno apokrifna: ''Pariz je vredan jedne mise''.

    1712.
    Vojska švajcarskih protestantskih kantona potukla je u bici kod Vilmergena armiju rimokatoličkih kantona, čime su u Švajcarskoj okončani verski ratovi.

    1817.
    Vođa Prvog srpskog ustanka Djorđe Petrović Karađorđe je, odmah po povratku u otadžbinu iz Rusije (preko Austrije) ubijen u zoru u Radovanjskom Lugu kod Velike Plane, prema nalogu kjnaza Miloša Obrenovića. Miloš je potom - kao dokaz vernosti - poslao njegovu glavu turskom sultanu. Karađorđe je tvorac novovekovne srpske države i rodonačelnik kraljevske porodice Karađorđević. U Austrijsko-turskom ratu (Kočina Krajina) borio se kao frajkor (dobrovoljac) u sastavu jedinica kapetana Koče Anđelkovića, na austrijskoj strani. Kao buljubaša (turski čin u rangu komandanta bataljona) učestvovao je u akcijama protiv janjičara. Na zboru srpskih prvaka u Orašcu 14. februara 1804. izabran je za ''vožda'' u borbi protiv Turaka. Isteravši Turke iz Beogradskog pašaluka (Smederevskog) posle pobeda na Ivankovcu, Mišaru i Deligradu i oslobođenja Beograda, nastojao je da izdejstvuje priznanje Srbije, ali međunarodni uslovi nisu bili povoljni. Pokušavao je da se osloni na Rusiju i 1807. stvorena je neka vrsta srpsko-ruskog vojnog savezništva, što je okončano za Srbiju krajnje nepovoljnim Bukureštanskim mirom 1812. Posle sloma ustanka 1813. izbegao je u Austriju, zatim u Rusiju, da bi po povratku u Srbiju tragično nastradao.

    1834.
    Umro je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž, jedan od najznačajnijih engleskih književnih kritičara i romantičarskih pesnika. Dela: poeme ''Kristobela'', ''Kublaj Kan'', zbirka pesama ''Lirske balade'' (s Vilijamom Vordsvortom), kritike ''Predavanja'', ''Biographia Literaria''.

    1843.
    Umro je škotski hemičar Čarls Mekintoš, pronalazač nepromočive tkanine za kišne ogrtače.

    1848.
    Rođen je britanski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao državni sekretar za Irsku od 1887. do 1892. stekao je nadimak ''Krvavi Balfur'', zbog načina na koji je gušio irski pokret za nezavisnost, a kao šef diplomatije 1917. je objavio plan (Balfurova deklaracija) o stvaranju nacionalne države Jevrejskog naroda. Prvi šef neke države u svetu koji je podržao Balfurovu deklaraciju bio je kralj Srbije Petar I Karađorđević.

    1848.
    Austrijanci su u bici kod Kustoce porazili snage Sardinske kraljevine (Pijemont) suzbivši tako prvi ozbiljniji napor za ujedinjenjenje italijanskih teritorija u jedinstvenu državu.

    1878.
    Prva kineska diplomatska misija u SAD stigla je u Vašington.

    1894.
    Rođen je srpski nacionalni borac Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. Atentat je Beču poslužio kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, čime je izazvan Prvi svetski rat. Princip se pred policijom i sudom držao herojski i kao maloletnik osuđen je na 20 godina teške tamnice. Zbog nehumanih zatvorskih uslova oboleo je od tuberkuloze i u tamnici u gradu Terezin u Češkoj umro je u aprilu 1918, šest meseci pre sloma Austro-Ugarske.



    1894.
    Rođen je američki filmski glumac Volter Brenan, verovatno najčuveniji epizodista svetske kinematografije, koji je glumio u više od 100 filmova, dobitnik više Oskara. Filmovi: ''Zapadnjak'', ''Imati i nemati'', ''Narednik Jork'', ''Frankeštajnova nevesta'', ''Furija'', ''Dođi i uzmi'', ''Kentaki'', ''Moja draga Klementina'', ''Crvena reka'', ''Rio Bravo''.

    1898.
    Vojska SAD je u špansko-američkom ratu okupirala Portoriko, do tada špansku koloniju. SAD nikada Portoriku nisu dale nezavisnost, on je i sada američka teritorija. Dok su Kuba i Filipini koji su takođe do tog rata bili španski posedi dobili nezavisnost, Filipini tek 1946.

    1907.
    Japan je proglasio protektorat nad Korejom. Koreja je u statusu japanske kolonije ostala sve do kraja Drugog svetskog rata.

    1909.
    Francuski pilot Luj Blerio prvi je preleteo avionom kanal Lamanš. Razdaljinu od 40 kilometara od Lebaraka kod Kalea do Dovera preleteo je za 37 minuta.

    1917.
    Holanđanka Margareta Gertruda Cele, poznata kao Mata Hari, osuđena je na smrt pod nedokazanom otužbom da je špijunirala za Nemce tokom Prvog svetskog rata.

    1934.
    Austrijskog kancelara (predsednika vlade) Engelberta Dolfusa u Beču su ubili austrijski nacisti, u nespelom pokušaju da silom uzmu vlast. Posle dolaska na čelo vlade 1932, uporno se odupirao nameri Adolfa Hitlera da Austriju pripoji Nemačkoj, što je platio glavom.

    1943.
    Italijanski fašistički diktator Benito Musolini nateran je da podnese ostavku na položaj predsednika vlade pošto je prethodno izgubio i poverenje Velikog fašističkog veća. Kralj Vitorio Emanuele III imenovao je za predsednika vlade maršala Pjetra Badolja, a Musolini je uhapšen čim je napustio dvor. Iz zatočeništva su ga izbavili nemački komandosi pod vođstvom Ota Skorcenija. Do kraja rata on se nalazio na čelu takozvane Italijanske socijalne republike (teritorija pod kontrolom nemačkih trupa).

    1956.
    U sudaru italijanskog i švedskog broda ''Andrea Dorija'' i ''Stokholm'' ispred obala SAD u Atlantskom okeanu poginulo je 50 ljudi.

    1957.
    Tunis je postao republika, nakon što je stekao nezavisnost od Francuske, s predsednikom Habibom Ben Alijem Burgibom.

    1963.
    Sovjetski Savez, SAD i Velika Britanija su zaključili ugovor o zabrani nuklearnih proba u vazduhu, pod vodom i u kosmosu.

    1968.
    Papa Pavle VI zabranio je rimokatolicima sve veštačke metode sprečavanja začeća.

    1982.
    Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat u Bejrutu je potpisao deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije UN o pravu Izraela na postojanje.

    1984.
    Sovjetski kosmonaut Svetlana Savickaja izašla je iz svemirskog broda ''Sojuz-12'' i postala prva žena koja je ''kročila u otvoreni kosmos''.

    1986.
    Umro je američki filmski režiser italijanskog porekla Vinsente Mineli, koji je 1958. dobio Oskara za film ''Žiži''. Ostali filmovi: ''Madam Bovari'', ''Amerikanac u Parizu'', ''Žeđ za životom'', ''Čaj i simpatija'', ''Kismet'', ''Kuća na brdu'', ''Zvona zvone'', ''Grad iluzija'', ''Neki su dotrčali'', ''Diži zavesu''.

    1991.
    Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov je izjavio da više nije realna izgradnja komunizma u Sovjetskom Savezu i da vladajuća Komunistička partija mora da odbaci ''zastarele ideološke dogme''.

    1992.
    Neporaženi šampion, američki velemajstor Bobi Fišer, 11. prvak sveta u šahu, doputovao je u SR Jugoslaviju da bi se posle više od 20 godina neigranja nakratko vratio šahu. U Beogradu i na Svetom Stefanu potom je odigrao meč s ruskim velemajstorom Borisom Spaskim, kojem je oduzeo titulu svetskog prvaka u meču u Rejkjaviku 1972, i ponovo ga je pobedio.



    1994.
    Izrael i Jordan u Vašingtonu su potpisali deklaraciju kojom je i formalno okončano ratno stanje dveju susednih država.

    1995.
    U eksploziji bombe koju su u vozu pariskog metroa podmetnuli islamski teroristi poginulo je najmanje osam ljudi.

    1996.
    U Burundiju je armija, pod dominacijom oficira iz plemena Tutsi, izvela državni udar i zabranila sve političke partije u toj afričkoj zemlji.

    2000.
    Neposredno posle poletanja ka Njujorku, avion ''Konkord'' kompanije ''Er Frans'' pao je na jedan hotel blizu Pariza, što nije preživeo niko od 109 putnika i članova posade, a poginulo je i pet ljudi na tlu. Bilo je to prvo rušenje britansko-francuskog supersoničnog aviona otkad je počeo da leti 1969.

    2002.
    Musliman Abdul Kalam, otac indijskog nuklearnog raketnog programa, postao je 11. predsednik Indije.

    2003.
    Umro je britanski filmski redžiser Džon Šlezinger, koji se proslavio filmovima ''Ponoćni kauboj'' (Oskar), ''Krvava nedelja'' i ''Maratonac''.

    2007.
    U dva napada automobila-bombi izvedena u Bagdadu dok su Iračani slavili ulazak fudbalske reprezentacije u finale Azijskog kupa, ubijeno je najmanje 50 ljudi a 160 je ranjeno.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #719

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 26. jul, 208. dan 2008. Do kraja godine ima 158 dana.

    1847.
    Oko 20.000 oslobođenih američkih crnaca proglasilo
    je Liberiju, prvu nezavisnu republiku u Africi. Liberija znači
    zemlja slobodnih, a glavni grad Monrovija je dobio naziv prema
    prezimenu predsednika SAD Džejmsa Monroa. Monro je podržao ideju
    formiranja države u Africi za oslobođene afroamerikance, široj
    javnosti on je poznatiji po Monroovoj doktrini - Amerika
    Amerikancima.

    1856.
    Rođen je engleski pisac irskog porekla Džordž
    Bernard Šo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925. Bio je
    smeo satiričar i neobično duhovit literata. U oštrom ali
    šaljivom tonu prikazivao je protivrečnosti britanskog društva.
    Pisao je i na političke i ekonomske teme. Bio je poznat kao dobar
    govornik i takođe kao pozorišni i muzički kritičar. Dela:
    ''Pigmalion'', ''Čovek i natčovek'', ''Vraćanje Metuzalemu'', ''Kuće
    udovičke'', ''Sveta Ivana'', ''Major Barbara'', ''Kandida'', ''Zanat
    gospođe Vorn'', ''Lekar u nedoumici'', ''Cezar i Kleopatra'', zbirka
    ''Tri pozorišna komada za puritance''.

    1858.
    Lionel Rotšild je postao član Donjeg doma
    britanskog Parlamenta. On je bio prvi pripadnik jevrejskog naroda
    kome je to uspelo.

    1875.
    Rođen je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung.
    Posle odvajanja od Sigmunda Frojda, čiji je bio učenik, i
    odbacivanja njegovog koncepta ''psihoanalize'' počeo je sa razradom
    sopstvenog sistema. Osnivač je ''analitičke'' ili ''kompleksne''
    psihologije. Originalno je razradio koncepciju o psihološkim
    tipovima (introvertan i ekstrovertan), teoriju o arhetipovima, o
    kolektivo-nesvesnom. Bio je neobično plodan i svestran autor, po
    mnogima jedan od najbitnijih umova dvadesetog veka, unekoliko i
    mistik. Dela: ''Psihološki tipovi'', ''Psihologija i religija'',
    ''Simbolika duha'', ''Studija o arhetipovima'', ''Aion'', ''Alhemijske
    studije'', ''Mysterium coniunctionis'',''Simboli preobražaja''.

    1894.
    Rođen je engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i
    duhovit posmatrač superiornog obrazovanja, skeptik. Samosvojan
    literata čija dela su odraz jednog istančanog duha. Dela: romani
    ''Vrli novi svet'', ''Jalovo lišće'', ''Kontrapunkt života'', ''Posle
    mnogo leta'', ''Vreme mora da stane'', zbirke pripovedaka ''Mali
    Meksikanac'', ''Dve, ili tri gracije'', eseji i studije ''Zajedljivi
    Pilat'', ''Muzika u noći'', ''Večna filozofija'', ''Nauka, sloboda i
    mir''.

    1908.
    Rođen je čileanski državnik Salvador Aljende
    Gosens, lekar psihijatar po profesiji, osnivač Socijalističke
    partije Čilea. Bio je uvereni marksista. Dobio je mesto predsednika
    demokratskim sredstvima na izborima u septembru 1970, ali je srušen
    i zatim ubijen septembra 1973. Državni udar protiv njega izveo je
    general Augusto Pinoče, nesumnjivo pod uticajem SAD.

    1909.
    U Barseloni su velike radničke demonstracije
    prerasle u pobunu. Nemiri su bili izazvani odlukom španske vlade da
    pozove pod oružuje nekoliko klasa rezervista. Okršaji vojske i
    radnika nazvani su kasnije ''Krvava katalonska sedmica''.

    1922.
    Rođen je američki filmski režiser Blejk Edvards,
    koji se najviše iskazao kao autor društvenih ''crnih komedija'',
    punih humora, cinizma i destrukcije. Filmovi: ''Doručak kod
    Tifanija'', ''Eksperiment u teroru'', ''Šta si radio u ratu, tata?'',
    ''Pink panter'', ''Darling Lili'', ''Povratak Pink Pantera'', ''Viktor,
    Viktorija'', ''Čovek koji je voleo zene''.

    1928.
    Rođen je američki filmski režiser Stenli Kjubrik.
    Kontraverzan autor, osobenog stila. Filmovi: ''2001: Odiseja u
    svemiru'', ''Paklena pomorandža'', ''Dr Strejndžlav'', ''Spartak'',
    ''Ubijanje'', ''Uzaludna pljačka'', ''Staze slave'', ''Lolita'', ''Beri
    Lindon'', ''Isijavanje'', ''Ful metal džekit'', ''Široko zatvorenih
    očiju''.



    1934.
    Komunistička i Socijalistička partija sklopile su
    ugovor o zajedničkoj akciji protiv desnice u Francuskoj. Tada je
    obrazovan takozvani ''Narodni front'' zvanično s ciljem borbe protiv
    fašističkih tendencija. Po uzoru na Francusku takve organizacije
    nastale su i u drugim zemljama Evrope, pa i u Kraljevini
    Jugoslaviji. U stvarnosti takozvani Narodni front organizovali su
    komunisti sa ciljem borbe protiv građanskog (demokratskog) društva
    ništa manje nego protiv desnog ekstremizma. Bila je to nova taktika
    Kominterne (komunističke internacionale).

    1941.
    Američki predsednik Frenklin Ruzvelt je ''zamrznuo''
    svu japansku imovinu u SAD, sprečivši bilo kakvu
    američko-japansku trgovinu.

    1943.
    Rođen je engleski muzičar Mik Džeger, osnivač i
    pevač rok grupe ''Rolingstouns''.

    1952.
    Umrla je Eva ''Evita'' Peron, u tom trenutku
    nesumnjivo najpopularnija ličnost u Argentini, 33-godišnja supruga
    predsednika Huana Perona.



    1953.
    Neuspešnim napadom gerilaca na kasarnu Monkada u
    gradu Santjago de Kuba, Fidel Kastro je započeo borbu protiv
    režima diktatora Fulhensija Batiste. Kastro je uhapšen i potom je
    emigrirao, ali je posle njegovog povratka u zemlju 1956. narod
    počeo masovno da se priključuje pobunjenicima, koji su 1959.
    preuzeli vlast.

    1956.
    Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser
    nacionalizovao je Suecki kanal, do tada pod kontrolom zajedničke
    anglo-francuske kompanije. Tada je obećano finansijsko
    obeštećenje Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD, ali to nije
    zadovoljilo London i Pariz pa je došlo do vojne intervencije.

    1963.
    U zemljotresu u Skoplju poginulo je više od hiljadu
    ljudi.

    1965.
    Maldivska ostrva u Indijskom okeanu - britanski
    protektorat od 1887.stekla su nezavisnost.

    1984.
    Umro je američki statističar Džordž Horas Galup,
    direktor ''Galupovog instituta'' za ispitivanje javnog mnjenja. Ovaj
    institut Galup je osnovao 1935. Ta privatna organizacija, koja se
    izdržava prodajom usluga, prva je počela da sistematski ispituje
    stavove pojedinaca ili grupa o raznim pitanjima političkog,
    ekonomskog i društvenog života, služeći se posebnim
    statističkim metodama zasnovanim na anketiranju.

    1993.
    Prilikom pada južnokorejskog putničkog aviona
    blizu Seula 66 ljudi je poginulo.

    1995.
    Peru i Ekvador su se sporazumeli o demilitarizovanoj
    zoni od oko 500 kvadratnih kilometara u pograničnom amazonskom
    području, okončavši međusobni jednomesečni rat.

    2006.
    Ministri spoljnih poslova okupljeni na konferenciji
    o libanskoj krizi u Rimu saglasili su se da je potrebno formirati
    međunarodne snage sa mandatom Ujedinjenih nacija kako bi se mir
    vratio u Liban.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #720

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 27. jul, 209. dan2008. Do kraja godine ima 157 dana.


    916. -
    Umro je slovenski prosvetitelj Kliment Ohridski, najpoznatiji učenik braće Ćirila i Metodija i njihov saradnik u širenju slovenske pismenosti i književnosti.

    1189. -
    Veliki župan Stefan Nemanja ugostio je u Nišu nemačkog cara Fridriha I Barbarosu (Friedrich Barbarossa) na njegovom proputovanju kroz Srbiju u Trećem krstaškom ratu, i ponudio mu savez protiv Vizantije.

    1540. -
    Pod optužbom za veleizdaju, pogubljen je Tomas Kromvel (Thomas Cromwell), glavni savetnik engleskog kralja Henrija VIII.

    1675. -
    U bici kod Sazbaha, u Holandskom ratu, poginuo je francuski vojskovođa Anri Tiren (Henri de Turenne), komandant francuske vojske u Tridesetogodišnjem ratu.

    1789. -
    Kongres SAD osnovao je Odeljenje za spoljne poslove, koje je kasnije postalo Stejt department.

    1830. -
    U Francuskoj je izbila trodnevna "Julska revolucija" izazvana odlukom kralja Šarla Dž Burbonskog (Charles Bourbon) da ukine slobodu štampe, raspusti tek izabranu skupštinu i promeni izborni zakon. Kralj je abdicirao i emigrirao u Škotsku.

    1832. -
    Rođen je Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme ("Na Liparu", "Ponoć", "Padajte braćo", "Otadžbina", "Seobe Srbalja", "Stanoje Glavaš").

    1835. -
    Rođen je Đozue Karduči (Giosue Carduchi), najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. ("Jambi i epode", "Nove rime", "Varvarske ode").

    1839. -
    Počeo je Opijumski rat Kine i Velike Britanije kada su kineske vlasti u luci u Kantonu zaplenile i uništile 20.000 sanduka opijuma.

    1841. -
    U dvoboju je poginuo ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, pesnik kavkaskih pejsaža i romantičnog buntovništva, jedan od najznačajnijih pesnika i prozaista ruske književnosti 19. veka ("Junak našeg doba", "Demon", "Pesma o trgovcu Kalašnikovu").



    1844. -
    Umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton (John), jedan od osnivača atomske teorije materije ("Novi sistem filozofije hemije"). Proučavao je anomaliju neprepoznavanja boja, koja je po njemu nazvana daltonizam.

    1872. -
    Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor prve izvedene srpske opere "Na uranku" (na tekst B. Nušića) i "Marša na Drinu". Osnovao je Beogradski vojni orkestar (1899), a sa Stevanom Mokranjcem Srpsku muzičku školu, koja je kasnije dobila ime "Mokranjac".

    1874. -
    U Kragujevcu je pokrenut list "Glas javnosti", glasilo socijalista Svetozara Markovića.

    1905. -
    U Ljubotinju, u Crnoj Gori, rođen je Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih slikara 20. veka. Izlagao je na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu i dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).




    1917. -
    Umro je švajcarski hirurg Emil Teodor Koher (Theodor Kosher), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1909. Ispitivao je funkciju štitne žlezde i znatno doprineo razvoju savremene hirurgije.

    1921. -
    Kanadski lekari Frederik Grant Benting (Frederick, Banting) i Čarls Best (Charles) izolovali su insulin, što je ubrzo omogućilo efikasno lečenje dotad smrtonosne šećerne bolesti.

    1953. -
    U Panmundžomu je potpisan sporazum o primirju u Korejskom ratu, čime
    je okončan trogodišnji rat u kojem je poginulo 1,6 miliona Korejaca i Kineza i preko 118.000 pripadnika trupa UN.

    1954. -
    Velika Britanija i Egipat postigli su sporazum o okončanju 72-godišnje britanske kontrole nad Sueckim kanalom.

    1955. -
    Austrija je obnovila državni suverenitet pošto su zemlju nakon 17 godina napustile strane trupe - nemačke po završetku Drugog svetskog rata, a savezničke 10 godina kasnije.

    1967. -
    Umro je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Matice srpske u Novom Sadu, Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja ("Rodoljubive pesme", zbirke pripovedaka "Bunja i drugi u Ravangradu", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci").

    1970. -
    Umro je portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar. Postao je premijer 1932. i vladao uz pomoć vojske i tajne policije do 1968, kada se zbog bolesti povukao sa vlasti.

    1980. -
    U izbeglištvu u Kairu umro je bivši iranski šah Mohamed Reza Pahlavi (Mohammed). Na vlast je došao 1941, a zbačen je u Islamskoj revoluciji ajatolaha Homeinija (Khomeini) 1979.

    1984. -
    Umro je britanski filmski i pozorišni glumac Džejms Mejsn (James Mason), koji je u dugačkoj filmskoj karijeri snimio više od 80 filmova ("Požar nad Engleskom", Čovek u sivom", "Pustinjski lisac", "Julije Cezar").

    1985. -
    U državnom udaru u Ugandi svrgnut je predsednik Milton Apolo Obote (Apollo), koji je bio šef države od 1966. do 1971, kada ga je oborio Idi Amin Dada. Drugi put je postao predsednik 1979.

    1989. -
    Krister Peterson (Christer Pettersson) proglašen je krivim i osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva švedskog premijera Olofa Palmea 1986. On je kasnije oslobođen, a ubistvo je ostalo nerazjašnjeno.

    1990. -
    Belorusija je proglasila nezavisnost od tadašnjeg SSSR-a.

    1996. -
    Tokom Olimpijskih igara u Atlanti eksplodirala je bomba u zabavnom parku. Poginulo je dvoje i ranjeno 110 ljudi.

    1998. -
    Bivša stažistikinja u Beloj kući, Monika Luinski dala je prvu izjavu istražiteljima i time prekinula šestomesečnu ćutnju u vezi sa ljubavnom aferom sa američkim predsednikom Bilom Klintonom.

    2001. -
    SAD su produžile sankcije Iranu i Libiji na još pet godina.

    2003. -
    Umro je slavni američki komičar Bob Houp (Hope), koji je tokom 70-godišnje karijere igrao u vodviljima, radio dramama, pozorištu, filmu i televiziji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 48 od 98 PrvaPrva ... 38464748495058 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •