Dogodilo se na današnji dan - Strana 56
Strana 56 od 98 PrvaPrva ... 646545556575866 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 826 do 840 od ukupno 1456
  1. #826

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 24. decembar




    1491 - Rođen je španski sveštenik Injasio Lojola, osnivač Društva Isusovog (jezuiti) 1534. Nakon što ga je Inkvizicija oslobodila od optužbi da je jeretik, dobio je 1540. od pape Pavla III potvrdu novog rimokatoličkog reda i izabran za prvog starešinu (generala). Izradio je ustav jezuita i priručnik "Duhovne vežbe za vladavinu nad samim sobom".




    1524 - Umro je portugalski moreplovac Vasko da Gama koji je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. uspostavio je portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg umro je u Indiji.






    1798 - Rođen je poljski pisac Adam Mickijevič, najizrazitiji predstavnik poljskog romantizma. Njegov idilični ep "Pan Tadeuš" u kojem je dao viziju stare Poljske u nestajanju, smatra se najvećim delom poljskog romantizma.



    1814 - SAD i Velika Britanija potpisale su mir u Gentu u Belgiji, okončavši rat započet 1812.

    1818 - Rođen je engleski fizičar Džejms Preskot Džul. Odredio je toplotni ekvivalent eletrične struje (1843) i mehanički ekvivalent topline (1850) i time dao jedan od dokaza zakona o očuvanju energije. Po njemu je merna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana "džul" (J).




    1838 - Pod pritiskom Rusije, Porte, i političkih protivnika u Srbiji knez Miloš Obrenović prihvatio je tzv. Turski ustav kojim je ograničena apsolutna kneževa vlast.

    1863 - U Kalkuti je umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka, poznat po romanu "Vašar taštine".




    1863 - Rođen je Ljuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. S Jašom Prodanovićem osnovao je 1901. Samostalnu radikalnu stranku, a od 1912. bio je na čelu te stranke. Bio je ministar prosvete u vladi Nikole Pašića i jedna je od tvoraca Krfske deklaracije. Od 1919. predsednik je novoformirane Demokratske stranke. Dva puta je bio premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. i 1924.




    1865 - U mestu Pulaski u američkoj državi Tenesi osnovana je rasistička organizacija belaca Kju-Kluks-Klan.

    1871 - Premijera Verdijeve opere "Aida" održana je u Kairu, mestu gde se i odigrava radnja drame.



    1914 - Nemački avion bacio je jednu bombu na Dover u Prvom svetskom ratu, što je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.

    1942 - Na nemačkom eksperimentalnom poligonu u mestu Peneminde izvršena je uspešna proba nove rakete zemlja-zemlja "FZG76", kasnije poznate kao raketa "Fau 1" (V-1).

    1943 - Američki general Dvajt Ajzenhauer imenovan je u Drugom svetskom ratu za komandanta Vrhovnog štaba savezničkih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.

    1944 - U Novom Sadu je izašao prvi broj dnevnog lista na mađarskom jeziku "Sabad Vajdašag", koji je u septembru 1945. promenio naziv u "Mađar so".

    1951 - Proglašeno je Ujedinjeno kraljevstvo Libija s emirom el-Idrizom kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz je svrgnut u vojnom udaru pod vođstvom Moamera Gadafija, koji je potom proglasio republiku.

    1982 - Umro je francuski pisac Luj Aragon, jedan od osnivača nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, priklanja se socrealizmu i objavljuje "Traktat za socijalistički realizam". U Drugom svetskom ratu je, uz Elijara, najistaknutiji pesnik Pokreta otpora.




    1989 - Svrgnuti predsednik Paname general Antonio Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.



    1994 - Islamski teroristi su prilikom otmice francuskog putničkog aviona u Alžiru ubili dvoje ljudi i uzeli za taoce 239 ljudi.

    1995 - Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova osvojila je islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.

    1996 - Tokom građanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale su u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa - pristalica predsednika Srbije Slobodana Miloševića i opozicione koalicije "Zajedno". Pred početak mitinga iz pištolja je teško ranjen Ivica Lazović, član Srpskog pokreta obnove.




    1997 - Muslimanski fundamentalisti su u dva masakra ubili 59 civila u Alžiru.

    1999 - "Mali princ", delo Antoana d Sent-Egziperija proglašeno je za knjigu veka u Francuskoj.





    2000 - Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno je 28 ljudi.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #827

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 25. decembar




    800. Papa Leo III u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula nemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona I.




    1000. Krunisan prvi mađarski hrišćanski kralj Stefan.




    1066. U Vestminsterskoj katedrali u Londonu normanski vojvoda Vilijam I Osvajač krunisan za kralja Engleske, pošto je kod Hestingsa potukao vojsku Harolda II, poslednjeg saksonskog kralja. 1070, kada je Vilijam osvojio celu zemlju, Normani počeli da se stapaju s pokorenim Anglosasima u englesku naciju.



    1642. Rođen engleski matematičar, fizičar i astronom Isak Njutn, osnivač moderne fizike. Njegova teorija gravitacije smatra se jednim od najvećih dostignuća ljudskog uma. Značajna i njegova otkrića na području matematike, optike, mehanike i astronomije. Epohalnim delom smatra se njegov rad "Matematički principi filozofije prirode".



    1741. Švedski fizičar Anders Celzijus objavio da je izumeo skalu od 100 stepeni za merenje temperature.



    1745. U Drezdenu potpisan mirovni ugovor kojim je okončan Šleski rat Austrije i Prusije.

    1870. Rođena nemačka revolucionarka Roza Luksemburg, na čelu levice u poljskom i nemačkom radničkom pokretu, jedna od osnivačica Komunističke partije Nemačke, 1918, predstavnica levog krila Druge internacionale. Hapšena i zatvarana, ubijena s Karlom Libknehtom, posle poraza nemačkih radnika u januarskoj pobuni 1919.




    1876. Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali Džina, osnivač i prvi predsednik Pakistana. S Gandijem i Nehruom borio se za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Kasnije se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu.

    1899. Rođen je glumac Hemfri Bogart, ikona film-noira i jedan od najčuvenijih glumaca u istoriji filma. Najpoznatije uloge ostavario u filmovima Malteški soko, Kazablanka, Imati-nemati, Blago Sijera Madre i Afrička kraljica, za koji je i dobio Oskara.




    1914. U Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo na snagu nezvanično Božićno primirje, kada su dve grupe vojnika, britanskih i nemačkih, obustavile paljbu, izašle iz rovova i srele se na ničijoj zemlji.

    1918. Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsednik Egipta od oktobra 1970. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili protivnici sklapanja mira sa Izraelom. Jedan od protagonista trojnog sporazuma SAD-Izrael-Egipat u Kejmp Dejvidu 1977. i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978, koju je podelio s premijerom Izraela Menahemom Beginom.

    1926. Japanski regent, princ Hirohito, nasledio presto Japana posle smrti oca cara Jošihita. Hirohito umro 1989.

    1932. Britanski kralj Džordž V uputio prvi put božićnu poruku naciji preko radija.

    1938. Umro češki pisac Karel Čapek, poznat po utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog" i "Krakatit", u kojima je predočio apsurdnost tehničke civilizacije. U delu "Razgovori s T.G. Masarikom" izneo filozofske i političke poglede čuvenog češkog političara i filozofa.



    1941. Japanska armija u Drugom svetskom ratu okupirala Hongkong posle 17 dana opsade.

    1942. Nemci u Beogradu streljali srpskog kompozitora, dirigenta i muzikologa Vojislava Vučkovića. Bio profesor muzičke škole Stanković i dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa, jedan od pokretača i glavnih urednika Nedeljnih informativnih novina.

    1974. Ciklon gotovo uništio australijski grad Darvin.

    1977. Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umetnika u istoriji filma. Svetsku slavu stekao u SAD ulogom sentimentalnog klovna-lutalice u komedijama nemog filma. Dobitnik Oskara za životno delo 1972.



    1979. Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a van Varšavskog pakta, da bi podržale vladu Babraka Karmala. U ratu, iz kog se povukao posle 10 godina, SSSR izgubio 27.000 vojnika.

    1991. Mihail Gorbačov podneo ostavku na mesto predsednika SSSR-a i predao dužnost Borisu Jeljcinu.

    1997. Na Kubi prvi put posle tri decenije javno proslavljen Božić. Predsednik Fidel Kastro proglasio taj dan praznikom u čast pape, koji je u januaru 1998. posetio Kubu.

    2000. U požaru u jednoj diskoteci u kineskom gradu Liojangu život izgubilo 311 osoba.

    2001. Više od 540 osoba poginulo u sukobima pobunjenika i vojske Burundija tokom zauzimanja pobunjeničkog utočišta u šumi Tenga, blizu prestonice Budžumbure.

    2003. U pokušaju ubistva predsednika Pakistana Perveza Mušarafa u Ravalpindiju najmanje 14 prolaznika poginulo, a 46 povređeno.

    2005. Umrla je švedska operska pevačica Birgit Nilson, najveći vagnerijanski sopran posle Drugog svetskog rata. Slavu u Ameerici stekla je 1959. u njujorškoj Metropoliten operi pevajući Izoldu u Vagnerovom "Tristanu i Izoldi".




    2006. Umro je legendarni "kralj soula" Džejms Braun, koji je 1992. dobio Gremi nagradu za životno delo. Njegov ples na sceni bio je uzor mnogim zvezdama poput Mika Džegera i Majkla Džeksona. Poznati hitovi su mu "Out of Singht", "Sex Machine", "I Got You" (I Feel Good) i "Say It Out Loud - I'm Black and I'm Proud".



    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  3. #828

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 26. decembar




    1716. Rođen engleski pisac Tomas Grej, autor pesme "Elegija napisana na seoskom groblju", koja se smatra jednom od najlepših pesama na engleskom jeziku.



    1805. Francuska i Austrija u Požunu, danas Bratislava, potpisale mirovni ugovor, posle Napoleonove pobede u bici kod Austerlica, kojim je Francuska dobila Veneciju, Istru bez Trsta, Dalmaciju i Boku Kotorsku i učvrstila poziciju u Evropi. Odredbe sporazuma poništene 1814. na Bečkom kongresu.

    1825.
    U Sankt Peterburgu, na dan polaganja zakletve novom caru Nikolaju I, izbila pobuna dekabrista, protivnika carizma u Rusiji.

    1883. Rođen Moris Utrijo, samouki slikar pariskih veduta i motiva iz francuskih provincijskih gradova, koji je mimo svih slikarskih pravaca i strujanja izgradio svoj doživljaj ambijenta i likovni izraz.

    1890. Umro nemački arheolog Hajnrih Šliman. 1868. otkrio Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova "Ilijada" i "Odiseja". Otkrio i Mikenu, Orhomen i Tirint, utrošivši na arheološka iskopavanja ceo imetak u mladosti stečen trgovinom.




    1893. Rođen kineski revolucionar i državnik Mao Ce Tung, jedan od osnivača Komunističke partije Kine. 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti, 1976, bio njen neprikosnoveni lider. Njegove misli i ideje objavljeni u "Crvenoj knjižici". 1966. pokrenuo Veliku proletersku kulturnu revoluciju, tokom koje je smenjeno mnogo partijskih funkcionera, među njima njegovi najbliži saradnici.



    1898. Pjer i Marija Kiri otkrili prvi radioaktivni hemijski element i nazvali ga radijum.



    1908. Amerikanac Džek Džonson pobedom nad Kanađaninom Tomijem Barnsom postao prvi crni bokser prvak sveta u teškoj kategoriji.

    1922. Vođa Oktobarske revolucije Vladimir Ilič Lenjin završio prvi deo svog "Pisma kongresu", kasnije poznatog kao "Lenjinov testament", u kom je pozvao komuniste da sačuvaju jedinstvo partije i predložio reforme. U drugom delu testamenta, koji je napisao 4. januara 1923, Lenjin sugerisao da Staljin bude smenjen sa mesta generalnog sekretara Komunističke partije.

    1941. Suočen s napredovanjem japanskih snaga ka Manili, u II svetskom ratu, američki general Daglas Makartur proglasio filipinsku prestonicu otvorenim gradom. Uprkos tome, u Manili 1941, 1942. i 1945. vođene teške borbe japanskih i jedinica SAD, tokom kojih su srušeni mnogi delovi grada.

    1943. Britanska mornarica u II svetskom ratu potopila Šarnhorst, poslednji veliki nemački bojni brod.



    1968. U Saveznoj skupštini usvojeni amandmani na Ustav SFRJ, kojima se širi autonomija pokrajina i one dobijaju status sličan republikama. Pokrajine dobile pokrajinski Ustavni zakon, čime je otvoren put gotovo samostalnoj zakonskoj, izvršnoj i sudskoj vlasti. Pokrajini Kosovo i Metohija dat naziv Kosovo.

    1971. U znak protesta zbog angažovanja SAD u Vijetnamu, 16 američkih ratnih vetarana Vijetnamskog rata zauzelo Kip slobode u njujorškoj luci.

    1972. Umro Hari Truman, predsednik SAD od 1945. do 1953. Za predsednika izabran posle smrti Frenklina Ruzvelta. Učesnik Potsdamske konferencije. U avgustu 1945. po njegovom nalogu na Japan bačena atomska bomba. 1947. uveo doktrinu o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama ugroženim revolucionarnim pokretima, administracija SAD iste godine sačinila plan o posleratnoj obnovi Evrope, Maršalov plan. Doneo zakon protiv radničkih sindikata i osnovao Komisiju za ispitivanje antiameričke delatnosti, čiji se rad pretvorio u tzv. lov na veštice, kasnije naazvan makartizam. Uveo SAD u rat s Korejom.



    1975. Letom na liniji Moskva-Alma Ata, tupoljev-144 postao

    prvi supersonični avion u svetu u redovnom saobraćaju.

    1989. Rumunski Front nacionalnog spasa imenovao novu Vladu s Jonom Ilijeskuom na čelu, dan posle pogubljenja svrgnutog predsednika Nikolaea Čaušeskua.

    1990. Skupština Slovenije proglasila samostalnost te republike, posle refrenduma, 23. decembra, a na kom se 86 odsto glasača izjasnilo za nezavisnu slovenačku državu.

    1991. U Alžiru održani prvi višepartijski parlamentarni izbori od sticanja nezavisnosti od Francuske 1962.

    1994. Napadom komandosa na otet francuski putnički avion na aerodromu u Marseju oslobođeno 239 putnika i članova posade koje su islamski teroristi držali kao taoce posle otmice 24. decembra u Alžiru. Komandosi ubili svu četvoricu terorista.

    1998. Bivši lideri Crvenih Kmera Kije Sampan i Nuon Čea predali se Vladi Kambodže. Za vreme režima Crvenih Kmera sredinom sedamdesetih godina XX veka u Kambodži ubijeno ili umrlo od gladi i bolesti 1,7 miliona ljudi.

    1998. Srpske snage bezbednosti na Kosovu počele napad na području mesta Podujevo, posle ubistva Srbina u selu Obrandže.

    2000. U požaru u diskoteci u kineskom gradu Liojangu poginulo 311 ljudi.

    2001. Ministar odbrane Izraela Bendžamin Ben Elizer izabran za predsednika Laburističke partije.

    2003. U zemljotresu jačine 6,3 stepeni Rihterove skale u iranskom gradu Bam poginulo 50.000 ljudi.

    2004. U naletu cunamija posle zemljotresa jačine devet stepeni Rihterove skale, nedaleko od indonežanskog ostrva Sumatre, stradalo više od 300.000 ljudi u Maleziji, Indiji, Bangladešu, Šri Lanki, Tajlandu, Indoneziji, Maldivima, Somaliji, Tanzaniji, Sajšelima, Mjanmaru, Keniji i Madagaskaru.



    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #829

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 27. decembar




    1571. Rođen nemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler. Uz pomoć tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovu hipotezu o heliocentričnom sistemu.




    1822. Rođen francuski hemičar i biolog Luj Paster, izumitelj vakcina protiv besnila, antraksa i crvenog vetra. Izumeo postupak konzerviranja hrane sprečavanjem razmnožavanja bakterija, kasnije nazvan pasterizacija. Osnovao mikrobiologiju i stereohemiju i 1888. formirao institut nazvan po njemu.



    1831. Engleski prirodnjak Čarls Darvin brodom Bigl isplovio iz Plimuta i počeo petogodišnju naučnu ekspediciju. Na istraživanjima koja je obavio tokom tog putovanja zasnovao teoriju o evoluciji živih bića, objavljenu 1859. u delu "Poreklo vrsta".



    1882. Ukazom kneza Milana Obrenovića o odobrenju Trgovinskog sporazuma i Konzularne konvencije sa SAD, uspostavljeni diplomatski odnosi Srbije i SAD.

    1927. Jedan od vođa Oktobarske revolucije i prvi šef sovjetske diplomatije Lav Trocki isključen iz Komunističke partije pošto je u političkim sukobima pobedila frakcija Josifa Visarionoviča Staljina. Trocki potom proteran iz SSSR-a i ubijen u Meksiku 1940, po Staljinovom nalogu.

    1945. U Vašingtonu osnovan Međunarodni monetarni fond. Pravilnik o radu Fonda izradila monetarna i finansijska konferencija 44 zemlje Ujedinjenih nacija, koju je u leto 1944. u Breton Vudsu sazvao predsednik SAD Frenklin Ruzvelt.




    1948. Vlasti Mađarske uhapsile rimokatoličkog kardinala Jožefa Mindsentija zbog antikomunističkog delovanja.

    1949. Holandska kraljica Julijana potpisala dokument kojim je Indonezija dobila suverenitet, posle više od tri veka holandske kolonijalne uprave. Za prvog predsednika Indonezije izabran Ahmed Sukarno, vođa oslobodilačkog pokreta.

    1956.
    Flota Ujedinjenih nacija počela čišćenje Sueckog kanala, koji su Egipćani onesposobili tokom Sueckog rata, potopivši u njemu veći broj brodova.



    1969. Libija, Sudan i Ujedinjena Arapska Republika postigli dogovor o stvaranju vojnog, političkog i ekonomskog saveza.

    1972. Umro kanadski državnik Lester Bouls Pirson, šef diplomatije i premijer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1957, za napore uložene u rešavanje Suecke krize.

    1972. Australija obustavila vojnu pomoć Južnom Vijetnamu i tako okončala učešće u Vijetnamskom ratu.

    1975. Više od 400 rudara poginulo u eksploziji u rudniku uglja u Časnali, u indijskoj državi Bihar.

    1978. Umro alžirski državnik Huari Bumedijen, predsednik Alžira od juna 1965, kada je državnim udarom oborio Ahmeda Bena Belu.

    1979. Predsednik Avganistana Hafizula Amin pogubljen posle državnog udara koji su podržale trupe SSSR-a, ušavši dva dana ranije u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a van zemalja Varšavskog pakta.

    1985. U istovremenim napadima palestinskih terorista na putnike ispred šaltera izraelske avikompanije El Al na aerodromima u Rimu i Beču ubijeno 16 osoba, među njima jedan napadač, povređeno više od 100 ljudi.

    1989. Egipat i Sirija, posle 12 godina prekida, obnovili pune diplomatske odnose.

    1995. Francuska izvršila petu u seriji nuklearnih proba u Južnom Pacifiku, što je izazvalo osude širom sveta.




    1996. U Ruandi počelo prvo suđenje za genocid učesnicima masakra nad 800.000 pripadnika plemena Tutsi 1994.

    1996. Bivši premijer Španije Felipe Gonsalez saopštio da je Komisija OEBS-a utvrdila da je koalicija Zajedno pobedila na lokalnim izborima u 13 gradova u Srbiji i u devet beogradskih opština. Mirni protesti građana u Srbiji, koji su tražili priznavanje izbornih rezultata, nastavljeni uprkos intervenciji policije.

    1998. Na severu Kosova, posle kratkog primirja, obnovljeni sukobi srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca.

    1998. Irak saopštio da ne priznaje zone zabranjenog leta koje je posle Zalivskog rata 1991. Zapad uspostavio iznad severa i juga te zemlje, i počeo seriju sukoba sa snagama SAD.

    2000. Većina Rusa za ličnost veka izabrala vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Lenjina.

    2000. Kina i Kuba u Havani potpisale protokol o jačanju vojne saradnje.

    2001. Na opštim izborima u Zambiji glasači satima čekali da glasaju, na trećim opštim izborima u toj zemlji od sticanja nezavisnosti.

    2002. U napadu čečenskih bombaša-samoubica na zgradu lokalnih vlasti u Groznom poginule 63 osobe, povređeno 178 osoba. Od siline detonacije zgrada se srušila.

    2004. Umrla Suzan Zontag, američka književnica.



    2006. Umro je francuski tekstopisac Pjer Delanoe, koji je pisao za desetine francuskih pevača od Edit Pjaf i Šarla Aznavura do rokera Džonija Holideja.

    2007. U samoubilačkom napadu u predgradju Islamabada ubijena je bivša pakistanska premijerka i liderka opozicije Benazir Buto, nakon predizbornog mitinga u gradu Ravalpindi. U napadu je poginulo još najmanje 20 ljudi, a u neredima koji su usledili ubijeno je više desetina osoba.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  5. #830

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 28. decembar




    1836 - Španija je priznala nezavisnost Meksika, kojeg su španski konkvistadori osvojili 1526, razorivši državu Asteka.



    1856 - Rođen je američki državnik Vudro Vilson, predsednik SAD od 1912. do 1920. Nakon bezuspešnih pokušaja da sondira teren za sklapanje mira između Antante i Centralnih sila i podmorničkog rata u kojem su Nemci potapali i američke brodove, pristupio je 1917. Antanti i uveo SAD u Prvi svetski rat. Na osnovu njegovog plana od "14 tačaka" Nemci su 11. novembra 1918. potpisali primirje. Na njegovu inicijativu osnovana je Liga naroda, ali nije uspeo da ubedi Kongres da SAD pristupe toj međunarodnoj organizaciji. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1920.



    1869 - Vilijem Sempl iz Ohaja prvi je patentirao žvakaću gumu.



    1879 - U udesu putničkog voza na liniji Edinburg Dandi u Škotskoj, koji se survao u reku kada je popustio most preko kojeg je prelazio, poginulo je 90 ljudi.

    1895 - U pariskom restoranu "Gran kafe" braća Luj i Ogist Limijer organizovali su prvu filmsku projekciju. Prikazani su kratki filmovi o izlasku radnika iz fabrike, železničkoj stanici s putnicima i vozom koji juri. Ovaj datum uzima se kao dan rođenja kinematografije.



    1908 - U zemljotresu koji je razorio Mesinu, drugi po veličini grad na italijanskom ostrvu Siciliji, poginulo je više od 82.000 ljudi.

    1923 - Umro je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel, graditelj kule u Parizu nazvane njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima je primenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.




    1925 - Ruski pesnik Sergej Jesenjin izvršio je samoubistvo. Bio je jedan od najpopularnijih pesnika XX veka čije su pesničko delo, a posebno stil života ("jesenjština") imali značajan uticaj na rusku i evropsku omladinu ("Kafanska Moskva", "Povratak u zavičaj", "Ispovest mangupa", "Sovjetska Rusija).



    1937 - Umro je francuski kompozitor Žozef Moris Ravel, koji je zajedno sa Foreom i Debisijem znatno doprineo preporodu francuske muzike i utemeljenju novije francuske škole na prelazu u XX vek. Inspirisao se španskom muzikom i džezom ("Bolero", "Dafne i Kloe", "Sat Španije").



    1942 - Japanski avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovali indijski grad Kalkutu.

    1945 - Rođen je kralj Nepala Birendra koji je nakon smrti oca Mahendre 1972. nasledio presto. Vladao je do 1990, kada ga je narodni pokret primorao da prihvati parlamentari sistem i legalizuje političke partije. Zajedno sa članovima porodice ubijen je 1. juna 2001. u kraljevskoj palati u Katmanduu. Masakr nad kraljevskom porodicom izvršio je prestolonaslednik Dipendra, koji je potom pucao u sebe.

    1945 - Umro je američki pisac Teodor Drajzer, autor obimnih romana u kojima daje sumornu sliku savremene Amerike. Iako mu književni kritičari zameraju na stilu, mnogi ga smatraju jednim od najvećih američkih pisaca XX veka ("Američka tragedija", "Dženi Gerhard", "Finansijer", "Titan", "Genije").



    1947 - U Egiptu je umro bivši italijanski kralj Vitorio Emanuele III, poslednji monarh Italije (1900-46). Podržao je 1922. Musolinijevu fašističku vladu, 1936. se proglasio carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao je posle pobede republikanaca na izborima 1946.

    1948 - Tokom višemesečnih socijalnih nemira i nasilja u Egiptu je ubijen premijer Nokraši Paša.

    1950 - U Korejskom ratu, kineske trupe prešle su 38. paralelu.

    1959 - U Vinči kod Beograda pušten je u rad prvi nuklearni reaktor u Jugoslaviji.



    1962 - U Mozambiku, portugalskoj koloniji u Africi, osnovan je Front za oslobođenje Mozambika (Frelimo), pod čijim je vođstvom zemlja posle dugotrajne borbe stekla nezavisnost 1975. Nakon sticanja nezavisnosti izbio je građanski rat između Frelima i rivalskog pokreta Renamo koji je trajao gotovo dve decenije.

    1966 - Kina je izvršila petu nuklearnu probu.

    1968 - U napadu na aerodrom u Bejrutu izraelski komandosi su uništili 13 arapskih aviona.

    1974 - U zemljotresu koji je razorio sela u pakistanskoj planiskoj oblasti Karakom, poginulo je oko 5.200 ljudi.

    1989 - Bivši prvi sekretar Komunističke partije Aleksandar Dubček izabran je za predsednika parlamenta Čehoslovačke, vrativši se nakon dve decenije na političku scenu. Glavni inspirator i vođa "Praškog proleća" smenjen je nakon intervencije Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968.

    1989 - Litvanija je postala prva država Sovjetskog Saveza u kojoj je uveden višepartijski politički sistem.

    1992 - Inflacija u SR Jugoslaviji postigla je svetski rekord -19.810,2 odsto za 1992. godinu.




    1995 - Na beogradski aerodrom Surčin sletela su tri transportera NATO-a sa trupama iz sastava mirovnih snaga UN za Bosnu i Hercegovinu.

    2000 - Crnogorska vlada usvojila je Platformu za redefinisanje odnosa Srbije i Crne Gore na osnovu koje bi te dve federalne jedinice SR Jugoslavije trebalo da postanu suverene i nezavisne države.

    2001 - Evropska unija je objavila listu organizacija koje se smatraju terorističkim, posebno navodeći radikalne baskijske separatiste, kao i grupe u Severnoj Irskoj i Srednjem Istoku.

    2002 - Na godišnjem kongresu Islamske reformske partije u Sani (Jemen) ubijen je istaknuti član vodeće opozicione partije u zemlji, Socijalističke partije, Džaralah Omar. Ubio ga je Alija Džaralah, član islamske opozicione partije Islah.

    2005 - Umro je istaknuti dramski umetnik Stevo Žigon (80), kojije najznačajnija glumačka ostvarenja postigao na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, kao i u brojnim ulogama na filmu, radiju i televiziji.



    2005 - Evropska unija je lansirala svoj prvi navigacioni satelit "Galileo".




    2007 - Umro je poljski sineasta Jerži Kavalerovič, jedan od osnivača poljske filmske škole 1950-tih. Među najpoznatijim filmovima koje je snimio su "Faraon", "Majka Jovana Anđeoska", "Noćni voz".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #831

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 29. decembar





    1170 - Nadbiskup Tomas Beket ubijen je po nalogu engleskog kralja Henrija II pred oltarom Kenterberijske katedrale. Ranije blizak kraljev prijatelj i kancelar do izbora za nadbiskupa 1162, usprotivio se nameri Henrija II da ograniči crkvenu vlast i odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" o odnosima crkve i države. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem.




    1721 - Francuzi su okupirali ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu. Ostrvo je 1810. potpalo pod britansku vlast, a nezavisnost je steklo 1968.




    1800 - Rođen je američki pronalazač Čarls Guđer, koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka. Njegov izum dorineo je brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma.

    1809 - Rođen je Vilijam Juart Gledston, četiri puta premijer Velike Britanije između 1868. i 1894. Poznat po političkim i socijalnim reformama, smatra se jednim od najvećih britanskih državnika. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.

    1825 - Umro je francuski slikar Žak Luj David, osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona I ("Zakletva Horacija", "Napoleonovo krunisanje", "Porodica Žerar", "Ubijeni Mara", "Gospođa Rekamje").




    1835 - Umro je Filip Višnjić, slepi pesnik-guslar, Srbin iz Bosne, koji je opevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Vuk Karadžić je 1815. zapisao mnoge njegove pesme, među kojima su najpoznatije "Početak bune na dahije" i "Boj na Mišaru".

    1876 - Rođen je katalonski violončelista i dirigent Pablo Kazals, koji je otvorio novu epohu u sviranju violončela. Napustio je Španiju kada je Franko došao na vlast i do smrti 1973. živeo je u Francuskoj i Porto Riku.




    1890 - Američki vojnici su kod "Ranjenog kolena" u Južnoj Dakoti masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Sijuks, među kojima je bio veliki broj žena i dece.

    1911 - Revolucionarna privremena skupština je za prvog predsednika Kine izabrala Sun Jat Sena, čime je posle više od tri milenujuma ukinuta monarhija.

    1914 - Počela je bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu u kojoj je, mnogo slabija ruska vojska, nanela težak poraz turskoj armiji. Turci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.

    1921 - Rođen je srpski pisac Dobrosav (Dobrica) Ćosić. Smatra se jednim od najčitanijih srpskih pisaca druge polovine XX veka ("Deobe", "Koreni, "Vreme smrti", "Otpadnik, "Vernik", "Stvarno i moguće"). Bio je prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije od juna 1992. Smenjen je u junu 1993, na inicijativu Srpske radikalne stranke. Bio je istaknuti član Saveza komunista Srbije do maja 1968, kada je dosao u sukob sa politkom SKJ po nacionalnom pitanju, smatrajući da su Srbi ugroženi u jugoslovenskoj federaciji.

    1940 - Nemačko vazduhoplovstvo izvelo je najteže bombardovanje Londona u Drugom svetskom ratu, koje je britanskoj prestonici nanelo najveća razaranja od "velikog požara" 1666. kada su uništene četiri petine grada.

    1944 - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Budimpeštu.

    1973 - Filipinski diktator Ferdinand Markos, nastavio je da vlada po okončanju drugog predsedničkog mandata, iako po ustavu nije mogao ponovo da bude biran. Na osnovu vanrednog stanja koje je zaveo 1972. vladao je dekretima dok u pobuni 1986. nije zbačen s vlasti.

    1981 - Umro je hrvatski književnik Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima XX veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame i eseje ("Hrvatski bog Mars", "Povratak Filipa Latinovića", Gospoda Glembajevi", "U agoniji").

    1989 - Parlament Čehoslovačke izabrao je za šefa države češkog pisca Vaclava Havela, dugogodišnjeg disidenta pod komunističkim režimom, koji je kao "državni neprijatelj" proveo pet godina u zatvoru. Havel je nasledio Gustava Husaka koji je prethodno pod pritiskom javnosti podneo ostavku.

    1992 - Savezna skupština izglasala je nepoverenje prvoj vladi SR Jugoslavije i smenila sa mesta premijera srpskog biznismena iz SAD Milana Panića. Za vršioca dužnosti premijera imenovan je potpredsednik vlade Radoje Kontić. Smenjivanje Panića usledilo je nakon njegovih sukoba s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem oko sprovođenja mirovne politike prema bivšim jugoslovenskim republikama.



    1996 - Vlada Gvatemale i vođe gerilskog pokreta su potpisali sporazum kojim je posle 36 godina zvanično okončan poslednji i najduži građanski rat u Centralnoj Americi.

    1999 - U nevremenu koje je zahvatilo više evropskih zemalja život je izgubilo oko 130 ljudi.

    2000
    - Ruski ministar odbrane Igor Sergejev potpisao je dokument kojim se dozvoljava obuka iranskih oficira u Rusiji.

    2001 - U Kabulu su po prvi put patrolirale avganistanske i britanske trupe, što je bila proba za mirovne operacije.

    2001 - Oko 300 ljudi je poginulo, a najmanje 120 je povređeno u požaru koji je izbio od varnica vatrometa u trgovinskom centru u Limi, glavnom gradu Perua.

    2004 - Umro je Džeri Orbah američki glumac koji se proslavio ulogama na Brodveju, u filmovima kao i u poznatoj TV seriji "Red i zakon".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #832

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 30. decembar



    1691 - Umro je engleski hemičar i fizičar Robert Bojl, koji je prvi uočio razliku između hemijskih elemenata i spojeva i postavio zakon o odnosu pritiska i zapremine. Izolovao je metil-alkohol i aceton.



    1803 - Bivša francuska kolonija Luizijana, koju je te iste godine francuski car Napoleon I prodao Amerikancima, ušla je u sastav SAD. Time je skoro udvostručena tadašnja teritorija SAD.

    1864 - Rođen je srpski slikar Marko Murat, jedan od osnivača umetničkog društva "Lada" 1904. u Beogradu. Najuspešnijim njegovim delima smatraju je pejsaži u kojima prikazuje autentičnu atmosferu Dalmacije ("Šipanska luka", "Proleće u Šipanu"...).



    1865 - U Bombaju je rođen engleski pisac Rađard Kipling, majstor kratkih priča u kojima je prikazao život u Indiji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1907. ("Knjiga o džungli", "Hrabri kapetan", "Kim", "Priče za decu"...).



    1886 - Nemačka i Portugal potpisali su sporazum kojim suodredile granice između Angole i nemačke Jugozapadne Afrike (Namibija).

    1903 - U požaru u čikaškom pozorištu "Irikvoi" poginulo je 588 ljudi.

    1906 - Rođen je Kerol Rid, uz Dejvida Lina, vodeći britanski filmski režiser posle Drugog svetskog rata ("Zvezde gledaju s neba", "Treći čovek", "Naš čovek u Havani", "Agonija i ekstaza"...). Dobitnik je Oskara za mjuzikl "Oliver".

    1915 - Nemačka podmornica je kod Krita u Prvom svetskom ratutorpedovala britanski putnički brod "Persija". Poginulo je 330 od 501 putnika i člana posade.

    1916 - U Petrogradu je ubijen i bačen u reku Nevu kaluđer mistikGrigorij Jefimovič Raspućin, veoma uticajna ličnost na dvoru ruskog cara Nikolaja II Romanova i miljenik carice Aleksandre. Ubistvo je izvršila grupa oficira koji su njegovom smrću želeli da spase ugled monarhije.

    1922 - Zvanično je osnovan SSSR (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika), stvaranjem konfederacije Rusije, Belorusije, Ukrajine i Transkavkaske Federacije.

    1933 - Pripadnik rumunske organizacije "Gvozdena garda" ubio je premijera Jona Duku. Na mesto premijera došao je profašista George Tartaresku, koji je potom Rumuniju približio silama Osovine.

    1944 - Umro je francuski pisac i muzikolog Romen Rolan, kosmopolit, pacifista, često nazivan francuskim Tolstojem i savešću svoga vremena. Njegov književni opus sadrži 75

    knjiga iz različitih oblasti, a najpoznatiji su romani "Žan Kristof", "Kola Brenjan" i romansirane biografije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1915.

    1947 - Rumunski kralj Mihal I abdicirao je pod pritiskom komunista koji su potom proglasili Narodnu Republiku Rumuniju.

    1968 - Umro je norveški državnik Trigve Li, prvi generalni sekretar UN, od 1946. do 1952. Pre Drugog svetskog rata bio je sekretar Socijalističke partije Norveške i ministar pravosuđa, a posle nemačke invazije na Norvešku 1940. šef diplomatije u izbegličkoj vladi u Londonu.

    1988
    - Jugoslovenski premijer Branko Mikulić i njegova vlada podneli su ostavku zbog brojnih kritika da vlada nije u stanju da reši ekonomsku krizu u zemlji.

    1990 - Vlasti Albanije su prvi put dozvolile Jevrejima iseljavanje u Izrael.

    1991 - Na sastanku u glavnom gradu Belorusije Minsku lideri Zajednice Nezavisnih Država (ZND), nastale posle raspada SSSR-a, nisu uspeli da se dogovore o zajedničkoj vojsci, pa je svim bivšim sovjetskim republikama prepušteno da formiraju sopstvene oružane snage.

    1993 - Izrael i Vatikan su, posle dva milenijuma uglavnom neprijateljskih odnosa rimokatoličke crkve i Jevreja, potpisali sporazum o međusobnom priznavanju i uspostavljanju punih diplomatskih odnosa.

    1997 - Kina i Južna Afrika su potpisale sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa od 1. januara 1998.

    2000 - General Omar el-Bašir izabran je po drugi put za predsednika Sudana i obećao da će nastaviti napore za uspostavljenje mira u zemlji u kojoj je oko dva miliona ljudi poginulo u sukobima u građanskom ratu ili umrlo od gladi. El-Bašir je došao na vlast državnim udarom 1989, a pobedio je na izborima 1995. godine.

    2003 - Bivši predsedik Kambodže i lider Crvenih kmera Kije Sampan, jedan od glavnih pristalica Pola Pota, priznao je da su tokom njihove vladavine (1975-1979) u Kambodži počinjeni zločini i masakri. Za vreme tog režima poginulo je oko 1.700.000 građana Kambodže, od kojih su mnogi pogubljeni, a veliki broj njih umro je od gladi i bolesti.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #833

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 31. decembar




    1494. U Rim ušle snage francuskog kralja Šarla VIII. U nameri da osvoji Italiju i pripremi krstaški rat protiv Turske, francuski kralj prodro do Napulja, ali prisiljen da se povuče pred vojnim savezom pape, Španije, Mletaka i milanskog vojvode.



    1600. Engleska kraljica Elizabeta I izdala povelju o osnivanju Istočnoindijske kompanije za trgovinu, koja je krajem XVII veka imala znatna suverena prava, kao što su pravo na vođenje rata i sklapanje mira, kovanje novca. 1757. kompanija postala najjača vlast u Indiji. Velika Britanija 1858. preuzela sve upravne funkcije kompanije.




    1617. Rođen španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo. Stvorio tip Madone po modelu crnokose španske žene. Pored religioznih tema, slikao prizore sa ulice.



    1719. Umro engleski astronom Džon Flemstid, prvi kraljevski astronom, osnivač nacionalne opservatorije u Griniču.



    1845. Rođen srpski državnik Nikola Pašić, jedan od najznačajnijih političara u istoriji Srbije i Jugoslavije, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke. Prvi put bio predsednik Vlade Srbije 1891, a od 1903. sastavio 22 vlade u vreme kraljeva Aleksandra Obrenovića, Petra i Aleksandra Karađorđevića. Šef jugoslovenske delegacije na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. i 1920.



    1877. U Švajcarskoj umro francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole i jedan od prvih umetnika koji je radio u prirodi. Učesnik Pariske komune 1871. Osuđivan i progonjen zbog demokratske političke delatnosti emigrirao u Švajcarsku 1873.



    1879. Američki izumitelj Tomas Alva Edison prvi put javno demonstrirao, u Menlo Parku, u Nju Džersiju, električnu sijalicu.
    1880. Rođen američki general Džordž Maršal, načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD. Kao državni sekretar SAD sačinio plan za obnovu posleratne Evrope, Maršalov plan, prihvaćen na konferenciji 16 zemalja 1947. u Parizu. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953.



    1911. Marija Sklodovska Kiri dobila drugu Nobelovu nagradu za hemiju za istraživanje radioaktivnih elemenata. Prvu, 1903, podelila sa suprugom Pjerom i Bekerelom.




    1938. U Indijanapolisu, SAD, prvi put zvanično uveden test na alkohol za vozače.

    1945. U saobraćaj pušten treći put obnovljen Železnički most preko Save u Beogradu.

    1946. Predsednik SAD Hari Truman formalno proglasio kraj II svetskog rata.



    1968. Sovjetski putnički avion TU-144 obavio prvi supersonični let, nekoliko meseci pre britansko-francuske supersonične letelice konkord.

    1971. Austrijski političar i diplomata Kurt Valdhajm preuzeo dužnost generalnog sekretara Ujedinjenih nacija pošto se sa tog mesta povukao burmanski političar U Tant.

    1981. U vojnom udaru koji je predvodio poručnik vazduhoplovstva Džeri Rolings, u Gani oborena civilna vlada Hile Limana.

    1983. U vojnom udaru u Nigeriji svrgnut predsednik Šehu Šagari, koji je na vlast došao 1979. na izborima na kojima je okončana 13 godina duga vojna vladavina. Predsednik postao šef vojne hunte, general Mohamed Buhari.

    1988. Vlade Indije i Pakistana sklopile sporazum kojim su se obavezale da neće napadati nuklearna postrojenja u Pakistanu i Indiji.

    1995. Inženjerci SAD završili pontonski most preko Save, tenkovi SAD i trupe iz sastava snaga UN za održanje mira ušli u Bosnu.

    1996. Širom Srbije na stotine hiljada gradjana, koji su gotovo dva meseca svakodnevno protestovali tražeći priznavanje rezultata
    lokalnih izbora na kojima je pobedila opozicija, okupili se na centralnim gradskim trgovima da dočekaju Novu godinu.

    1998. Ministri finansija Evropske unije saopštili kurseve prema kojima će nacionalne valute 11 zemalja EU biti menjane u evro kada jedinstvena evropska valuta 1. januara 1999. bude zvanično puštena u promet.

    1999. Predsednik Rusije Boris Jeljcin podneo ostavku i za vršioca dužnosti šefa države imenovao premijera Vladimira Putina.

    1999. Predsednik Paname Mireja Moskoso od SAD formalno vratio kontrolu zemlje nad Panamskih kanalom.

    2000. Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Katar, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali pakt o zajedničkoj odbrani, po kom se napad na jednu od članica smatra napadom na svih šest zemalja.

    2001. Vlasti Pakistana uhapsile više od 20 članova jedne od dve muslimanske militantne grupe, Laškar e Taiba, koju je
    Indija optužila za napad na Parlament, kada je ubijeno 14 osoba.

    2004. U Tajvanu otvorena najviša zgrada na svetu, Tajpeh 101, visoka 508 metara.

    2004. U požaru tokom koncerta u jednom noćnom klubu u Buenos Airesu u Brazilu poginulo je 186 ljudi, više stotina je povređeno.

    2007. U sukobima u Keniji, nastalim zbog reizbora predsednika Mvaija Kibakija, koji je tesnom pobedom osvojio drugi petogodišnji mandat, poginulo je oko 300 osoba, a oko 100.000 ljudi je raseljeno.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #834

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 1. januar



    45. p.n.e. - Stupio je na snagu novi, Julijanski kalendar, kojim je Gaj Julije Cezar, prema savetima grčkog astronoma iz Aleksandrije Sosigena, reformisao računanje vremena tako što je za početak godine odredio 1. januar umesto 1. marta. Papa Grgur XIII je reformisao taj kalendar 1582, što je najveći broj zemalja prihvatio, dok su Julijanski zadržale srpska, ruska i još neke pravoslavne crkve.



    1502 - Portugalski moreplovci uplovili su u zaliv Guanabara i nazvali to mesto Rio de Žaneiro (Januarska reka). Grad koji je potom nastao bio je prestonica Brazila od 1763. do 1960, kada je za glavni grad određena novoizgrađena Brazilija.



    1526 - Hrvatsko plemstvo je na saboru u gradu Cetinu izabralo za kralja Ferdinanda Habsburga, nadajući se da će im nadvojvoda Ferdinand obezbediti bolju odbranu od Turaka nego erdeljski knez Ivan Zapolja. Hrvatska je postala deo Habsburške monarhije.

    1801 - Stupio je na snagu akt o ujedinjenju Velike Britanije i Irske, čime je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo.




    1803 - Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo.


    1823 - Rođen je mađarski pesnik Šandor Petefi, jedan od vođa nacionalnog pokreta 1948. Otac mu je bio Srbin Stevan Petrović. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom 19. veka. Njegova poezija je imala veliki uticaj na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja. Poginuo je 1849. u bici kod Šegešvara ("Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez Janoš").



    1833 - Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Foklandskim ostrvima u Atlantiku, koja su pre toga bila pod španskom kolonijalnom vlašću.

    1863 - Tokom Američkog građanskog rata predsednik SAD Abraham Linkoln potpisao je Zakon o oslobađanju robova.



    1877 - Britanska kraljica Viktorija I proglašena je caricom Indije.



    1880 - U Srbiji su uvedene obavezne metarske mere, merna jedinica za dužinu postao je metar i zvanično su prestale da važe mere poput aršina, lakta, pedlja.

    1901 - Države Novi Južni Vels, Viktorija, Kvinslend, Južna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija su osnovale australijsku zajednicu s Edmundom Bartonom kao prvim premijerom, koja je te godine u statusu dominiona postala član Britanskog komonvelta.

    1915 - Rođen je srpski pisac Branko Ćopić, nastavljač tradicije seoske pripovetke srpskog realizma (Kočić, Ćorović, Veselinović). Humorista, autor rodoljubive i dečije poezije, jedan je od najplodnijih i najpopularnijih jugoslovenskih pisaca u periodu posle Drugog svetskog rata. Godine 1984. izvršio je samoubistvo ("Pod Grmečem", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Gluvi barut", "Osma ofanziva", "Bašta sljezove boje").



    1925 - Naziv glavnog grada Norveške Kristijanija (od 1674), promenjen je u Oslo.




    1958 - Stupio je na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice, poznate kao Zajedničko tržište, koji su 25. marta 1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija.

    1959 - Posle dvogodišnjeg gerilskog rata na Kubi je preuzeo vlast vođa revolucionarnog pokreta "26. jul" Fidel Kastro, a diktator Fulhesio Batista je pobegao u Dominikansku Republiku.

    1965
    - Pod vođstvom lidera pokreta "Al fatah" Jasera Arafata formirana je Palestinska oslobodilačka organizacija.



    1972 - Umro je francuski pevač i glumac Moris Ševalije. Popularni interpretator u operetama i pariskim zabavnim pozorištima najzapaženije uloge na filmu ostvario je u filmskim muzičkim komedijama ("Ljubavna parada", "Vesela udovica", "Žiži").



    1979 - SAD i Kina su uspostavile diplomatske odnose, 30 godinaposle osnivanja Narodne Republike Kine.

    1993 - Radio Televizija Srbije otpustila je više od 1.500 radnika u Beogradu, među kojima je najviše bilo novinara koji su se suprotstavljali ratnoj propagandnoj politici radija i TV, "govoru mržnje", nepoštovanju profesionalnog kodeksa i kršenju profesionalnih kriterijuma uređivačke politike.

    1993 - Češka i Slovačka su postale samostalne države, čime je prestala da postoji Čehoslovačka, osnovana 1918.

    1994 - U SR Jugoslaviji rast cena dostigao je fantastičnu cifru od 315.563.558 odsto, cene su se u proseku povećavale 62 odsto dnevno, dva odsto na sat i 0,029 odsto u minuti.

    1995 - U Bosni je stupio na snagu četvoromesečni prekid neprijateljstava postignut uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera.

    1998 - Islamski fundamentalisti su na zapadu Alžira masakrirali više od 400 ljudi, uključujući žene i decu, u najgorem nasilju tokom šestogodišnjeg terora oružanih islamističkih grupa.

    1999 - Zvanično je puštena u promet jedinstvena evropska valuta evro i oko 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske unije dobilo je istu valutu prvi put od vremena Rimskog carstva. Grčka se, kao 12. članica, pridružila 2001, a zamena nacionalnih valuta u evro počela je 1. januara 2002.

    2000
    - Velika Britanija je zvanično ukinula stare imperijalne mere, kao što su funta (453,59 grama) i unca (28,35 grama) i uvela evropski merni sistem.

    2001 - U Zagrebu je preminuo Fabijan Šovagović (6 jedan od najvećih glumaca Hrvatske i bivše Jugoslavije.



    2002 - Evro je postao zvanična valuta u 12 zemalja Evropske unije. Britanija, Švedska i Danska su jedine članice EU koje su zadržale svoje nacionalne valute.

    2003 - Policijske snage EU zamenile su u BiH međunarodne policijske snage UN, čime je počela prva zajednička odbrambena i bezbednosna akcija svih 15 zemalja-članica EU.

    2003 - U Brazilu je inaugurisan Luis Inasio Lula da Silva, prvi brazilski predsednik iz radničke klase.

    2005 - U Holandiji je, po prvi put posle II svetskog rata, stupio na snagu Zakon kojim su pripadnici policije obavezni da poseduju identifikaciona dokumenta.

    2007
    - Rumunija i Bugarska su postale punopravne članice Evropske unije.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  10. #835

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 2. januar


    1492. Španija, pod kraljem Ferdinandom Aragonskim, preuzela od Mavara grad Granadu, poslednje mavarsko uporište na Pirinejskom poluostrvu.






    1799. Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte ušle u Siriju.

    1837. Rođen ruski kompozitor, pijanista i dirigent Milij Balakirjev, pokretač i idejni vođa kompozitorske grupe Balakirjevljev kružok ili Velika petorica, koju su činili i Kjuj, Musorgski, Rimski-Korsakov i Borodin. U muzička dela unosio elemente ruskog i orijentalnog folklora.




    1839. Francuski izumitelja i začetnik fotografije Luj Dager snimio prvu fotografiju Meseca.





    1898. Rođena srpska glumica Ljubinka Bobić, članica Narodnog pozorišta u Beogradu od 1920. Tokom duge karijere tumačila najrazličitije likove, a nenadmašnom se smatra njena interpretacija Živke u komediji "Gospođa ministarka" Branislava Nušića.

    1905. Rusija u rusko-japanskom ratu prinuđena da Japanu preda lučki grad Port Artur. Japanci zarobili rusku flotu u luci tako što su potopili trgovačke brodove i zatvorili ulaz u luku.

    1915. Okončana petodnevna bitka kod Sarikamisa u I svetskom ratu, tokom koje je ruska vojska nanela težak poraz vojsci Ahmet-paše. Turci izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.

    1918. Umro francuski pisac Edmon Rostan. U jeku naturalizma oživeo romantični teatar i pokušao da mu vrati stari sjaj. Njegov "Sirano de Beržerak" osvojio publiku i održao se na pozorišnim repertoarima do danas.


    1920. Rođen Isak Asimov, američki pisac naučno-fantastične proze. Ciklusom pripovedaka o robotima i nizom knjiga značajno uticao na razvoj naučne fantastike kao književnog žanra.




    1942. Japanci u II svetskom ratu zauzeli glavni grad Filipina Manilu.

    1943. Odstupajući pred sovjetskom Crvenom armijom Nemci u II svetskom ratu počeli povlačenje sa Kavkaza.

    1955. U Panami ubijen predsednik, pukovnik Hose Antonio Remon. Nasledio ga prvi potpredsednik Hose Ramon Gisado, koji je bio na vlasti manje od dve sedmice, oboren pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen Remon.







    1959. Lansiran prvi vasionski brod ka Mesecu, sovjetska Luna I, bez ljudske posade.




    1971. Na fudbalskom stadionu Ajbroks park u Glazgovu poginulo 66 navijača kada se, tokom utakmice Seltika i Rendžersa, srušio deo tribine.

    1980. U Velikoj Britaniji počeo štrajk radnika u čeličanama, prvi od 1926. Štrajk prekinut 2. aprila.

    1992.
    Predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman prihvatili Sporazum o planu mirovnih operacija u Jugoslaviji, Vensov plan, kojim je prediviđena demilitarizacija zona u Hrvatskoj zahvaćenih ratom, povlačenje Jugoslovenske narodne armije iz tih oblasti i stavljanje tih zona pod zaštitu Ujedinjenih nacija. Vojni komandanti u Hrvatskoj prihvatili prekid vatre radi raspoređivanja 10.000 pripadnika mirovnih snaga UN.

    1994. Više od 70 ljudi poginulo, najmanje 670 povređeno tokom dvodnevnih borbi sukobljenih islamskih frakcija u glavnom gradu Avganistana Kabulu.

    1995. Bivši predsednik Somalije Mohamed Sijad Bare, koji je na vlast došao pučem 1969. i na isti način zbačen 1991, umro u izbeglištvu u Nigeriji.







    1998. Vlasti Nigera uhapsile bivšeg premijera Hamu Amadua pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen šef države Ibrahim Bare Mainasara.

    2002.
    Peronista Eduardo Dualde postao predsednik Argentine preuzevši težak zadatak da izvuče zemlju iz najveće ekonomske i finansijske krize u istoriji zemlje. Peti izbor predsednika države u periodu od dve nedelje.

    2003. Komitet za zaštitu novinara objavio da je 2002. u svetu ubijeno 19 novinara, najmanje od 1985, otkada se beleže stradanja novinara.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  11. #836

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 3. januar

    106. p.n.e. - Rođen je rimski pisac, filozof, političar i čuveni govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan je za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji je predstavnik eklekticizma u filozofiji poslednjeg veka p.n.e. Ubijen je 43. po nalogu Marka Antonija kojeg je oštro napao u svojim besedama - "filipikama" ("Besede o besedništvu", "O besedniku", "O prijateljstvu").

    1795 - Nakon poraza ustanka Tadeuša Košćuškog, Pruska, Austrija i Rusija sklopile su tajni ugovor o trećoj podeli Poljske.



    1815 - Austrija, Britanija i Francuska su stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije.

    1868 - U Japanu je ukinuta institucija šoguna i započela "prosvetiteljska era" dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio je centralnu carsku vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put ka brzom razvoju Japana.



    1875 - Umro je francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač "Velikog svetskog rečnika XIX veka" u 17 tomova (1866). Izdavačka kuća "Larus" kasnije je postala jedna od najpoznatijih u svetu.



    1924 - Engleski egiptolog Hauard Karter pronašao je u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu sarkofag faraona Tutankamona.

    1926 - Umro je češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu". Roman je preveden na mnoge jezike, po njemu je snimljeno više filmova, a adaptiran je i za pozornicu.



    1931 - Umro je francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. je smenjen s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.

    1961 - SAD su prekinule diplomatske odnose s Kubom.

    1967 - Džek Rubi, koji je ubio Li Harvi Osvalda pre nego što je Osvald stigao na sud zbog ubistva predsednika SAD DŽona Kenedija, umro je u bolnici.

    1970
    - U Brazavilu je usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo.

    1977 - Međunarodni monetarni fond odobrio je Velikoj Britaniji oko četiri milijarde dolara zajma za podršku britanskoj valuti. To je bio najveći zajam u tridesetgodišnjoj istoriji MMF-a.

    1980
    - Predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito primljen je u Klinički centar u Ljubljani. Pošto operacija na krvnim sudovima nije uspela, 3. februara mu je amputirana noga.

    1990 - Panamski general Manuel Antonio Norijega, predao se trupama SAD nakon 10 dana provedenih u vatikanskoj ambasadi. Norijega je potom deportovan na Floridu gde mu je suđeno.

    1990 - U železničkoj nesreći na jugu Pakistana poginulo je 307 ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju teretnog voza.

    1993 - Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali su sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dve trećine (START-II).

    1994 - U Sibiru se srušio ruski putnički avion "Tupoljev-154". Poginula su sva 124 putnika i člana posade.

    1996 - Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili su da je u toj zemlji, nakon završetka rata, ostalo četiri do pet miliona mina i da će ćišćenje minskih polja trajati oko 30 godina.




    1997 - Širom Srbije nastavljeni su masovni građanski i studentski protesti, uprkos jakim policijskim snagama koje su od 26. decembra 1996. počele da sprečavaju protestne šetnje. Protesti su počeli u novembru 1996. zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima na kojima je pobedila opoziciona koalicija "Zajedno".

    2000 - Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj nakon smrti predsednika Franje Tuđmana, ubedljivo je pobedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio je 80 odsto, najveći od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori.

    2001 - Letonski supermaratonac Georg Jermolajev postavio je novi svetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši pet hiljada kilometara za 888 časova i 42 minuta. To je bio prvi svetski rekord u novom milenijumu.

    2002 - Generalni sekretar UN Kofi Anan odobrio je osnivanje suda za ratne zločine počinjene tokom desetogodišnjeg rata u Sijera Leoneu.

    2003
    - U intervenciji policije na smirivanju uličnih protesta u Karakasu (Venecuela) između grupe simpatizera i protivnika predsednika Huga Čaveza, poginule su dve osobe, a 78 je povređeno.

    2004
    - Egipatski avion "boing 737" srušio se u Crveno more. Poginulo je svih 148 putnika i članova posade, uglavnom Francuza koji su letovali u Egiptu.

    2006
    - Umro je Urbano Lacaro, koji je uhvatio fašističkog diktatora Benita Musolinija u trenutku kada je on pokušao da izbegne savezničke snage. Lacaro je bio pripadnik italijanskog pokreta Otpor za vreme II svetskog rata,

    2007
    - Odlukom švedskog parlamenta najstarije novine na svetu, "Post-ok Inrikes Tidnigar" prestale su da izlaze u štampanoj formi i od tada su dostupne samo na Internetu. Te novine su počele da izlaze 1645. godine.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  12. #837

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 4. januar

    1494. Štamparija u Cetinju štampala prvu knjigu na srpskom jeziku, "Oktoih prvoglasnik" Đurđa Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

    1717. Engleska, Francuska i Holandija formirale Trojnu alijansu da bi se suprotstavile ambicijama Španije u južnoj Evropi.

    1785. Rođen nemački pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike. S bratom Vilhelmom sakupio i objavio priče i bajke za decu. Počeo rad na velikom "Nemačkom rečniku", prevodio srpske narodne pesme koje je sakupio Vuk Stefanović Karadžić.

    1797. Francuski general Napoleon Bonaparta pobedio Austrijance kod Rivolija u Italiji.

    1809. Rodjen je Luj Braj (Louis Braille), koji je izmislio 'Brajevo pismo' za slepe, sistem predstavljanja slova pomoću ispupčenja na površini.



    1842. U dvorani Teatra na Đumruku vojni kapelmajstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio prvi javni muzički koncert u Beogradu.

    1890. Rođen srpski političar, slikar i novinar Moša Pijade, član Komunističke partije od 1920. i državni i partijski funkcioner posle Drugog svetskog rata. U novembru 1943. u Jajcu organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug, a posle rata bio predsednik Skupštine FNRJ.



    1892. Rođen srpski pisac i književni kritičar Milan Bogdanović. Bio urednik Srpskog književnog glasnika, časopisa Danas, s Krležom, i Književnih novina, upravnik pozorišta u Novom Sadu i Beogradu, član Srpske akademije nauka.

    1932. Vlada Indije proglasila ilegalnim Indijski nacionalni kongres i uhapsila vođu Mahatmu Gandija, što je izazvalo talas štrajkova u zemlji.

    1936. U SAD prvi put objavljena lista najpopularnije muzike, 'top-lista'.

    1943. Rodjen je Džon Meklahlin, (John McLaughlin), džez gitarista.



    1944. U Drugom svetskom ratu, britanci su počeli napad na Monte Kasino (Cassino), u Italiji.

    1944. Savezničke snage u Drugom svetskom ratu počele napad na nemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog reda Sveti Benedikt od Nursije.

    1948. Velika Britanija priznala Burmu kao nezavisnu republiku s prvim premijerom Takinom Nuom.

    1951. Kineske i severno-korejske trupe su zauzele Seul, glavni grad Južne Koreje.

    1958. Sovjetski Sputnjik I, prvi veštački satelit, lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.



    1959. Sovjetska vasionska letelica Luna 1 je po prvi put nadvladala zemljinu gravitaciju.

    1960. U saobraćajnoj nesreći poginuo francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. Njegova dela zasnovana na ideji o apsurdnosti ljudske sudbine.

    1965. Umro engleski pisac američkog porekla Tomas Sterns Eliot, jedan od najpoznatijih evropskih pesnika XX veka, dobitnik mnogih nagrada, među njima Nobelove 1948. i Geteove 1954. Nosilac 16 počasnih doktorata.

    1967. Poginuo engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Malkolm Kempbel. Svetski rekord u vožnji automobilom, 648,7 kilometara na čas, postavio 1964. Poginuo vozeći čamac s mlaznim motorom Plava ptica na jezeru Koniston.

    1973. Pokraden Muzej umetnosti u Montrealu. Odnete slike vredne dva miliona dolara, među njima i jedna Rembrantova, vredna milion dolara.

    1978. Predstavnik Palestinskog oslobodilackog pokreta PLO je ubijen u Londonu.

    1989. Tokom blokade libijskih luka, američki avioni su oborili dva libijska vojna mlazna aviona iznad Mediterana.

    1993.
    Bosanski Srbi i muslimani odbili, na konferenciji u Ženevi, Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu. Pregovori supendovani, rat u Bosni nastavljen još većom žestinom.

    1994.
    Gradu Foča u Bosni posle 500 godina, po odluci Skupštine Republike Srpske, promenjen naziv u Srbinje.




    1995. Domaća i svetska javnost oštro protestovale zbog državnog preuzimanja lista Borba i pritiska vlasti na ostale nezavisne medije. Borba privatizovana početkom 90-ih, u vreme reformske vlade Ante Markovića u SFRJ.

    1998. Šef izraelske diplomatije David Levi podneo ostavku rekavši da više ne želi da se jedini brine o pitanjima mira i socijalnim problemima u zemlji.

    2002. - Nekoliko ljudi izgubilo život u snežnim olujama koje su zahvatile Grčku, Bugarsku i Tursku. Grčke i bugarske vlasti u najugroženijim regionima uvele vanredno stanje.

    2003. Islamska militantna grupa iz zasede napala vojni konvoj u severoistočnom Alžiru i ubila 43 i ranila 19 vojnika.

    2004. Avganistan usvojio novi Ustav, stvorena mogućnost održavanja prvih slobodnih izbora posle skoro 25 godina rata u toj zemlji.

    2005. Nepoznati napadači ubili su guvernera Bagdada Alija el Hajdarija.

    2006.Umro je predsednik vlade i drugi čovek Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Maktum bin Rašid el Maktum, inače monarh emirata Dubai.

    2007. Apelacioni sud kanadske provincije Ontario zvanično je priznao pravo jednog petogodišnjeg dečaka da ima tri roditelja - oca i dve majke koje više od 15 godina žive u homoseksualnoj zajednici, i od kojih je jedna dečakova biološka majka. Dve žene,
    obratile su se sudu pošto nisu želele da problem reše usvajanjem deteta što bi dovelo do toga da otac izgubi status roditelja. Homoseksualni brakovi su legalni u Ontariju od 2003. a od 2005. na celoj teritoriji Kanade.

    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  13. #838

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 5. januar



    1066. Umro Eduard Ispovednik, anglosaksonski kralj od 1042. Po njemu nazvani anglosaksonski pravni običaji, kodifikovani posle njegove smrti, Leges Edwardi confessoris.

    1589. Umrla francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči, kćerka gospodara Firence Lorenca II. Posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Uz podršku pape Grgura XIII 1572. organizovala pokolj protestanata, Vartolomejsku noć.



    1592. Rođen je Šah Džehan, poznat kao princ Haram, mogulski car od 1628. do 1658, kada ga je zbacio sin Aurangzeb. Sagradio mauzolej Tadž Mahal, za caricu Mumtaz Mahal, u kom je i on sahranjen, 1666. 1648. prestonicu iz Agre premestio u Delhi.



    1834. U Kragujevcu izašle Novine serbske, prvi srpski informativni list štampan u zemlji, službeno glasilo kneževine Srbije. Prvi urednik bio Dimitrije Davidović, osnivač Novina serbskih u Beču.



    1895. Nemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen objavio da je pronašao x-zrake, kasnije nazvane po njemu.

    1916. Pred Medovskim zalivom u Albaniji potonuo italijanski brod Brindizi s južnoslovenskim iseljenicima, dobrovoljcima iz Kanade i SAD, koji su krenuli da pomognu Srbiji i Crnoj Gori u I svetskom ratu. Poginulo 390 osoba, spasene 102.

    1919. Osnovana Nemačka radnička partija, kasnije nazvana Nacional-socijalistička. Na vlast došla 1933, njen lider Adolf Hitler postao kancelar Nemačke.

    1919. U Berlinu počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom Savez Spartaka, s Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom na čelu.

    1925. Guvernerka američke savezne države Vajoming postala Neli Tejlor Ros. Prva guvernerka u istoriji SAD.

    1928. Rođen Zulfikar Ali Buto, predsednik Pakistana. Od avgusta 1973. predsednik vlade koja je priznala nezavisnost Bangladeša. U julu 1977. vojnim pučem ga zbacio general Mohamed Zija ul Hak, u martu 1978. osuđen na smrt pod optužbom da je naredio ubistva političkih protivnika. Obešen u aprilu 1979.



    1938. Rođen španski kralj Huan Karlos I. Posle smrti diktatora Fransiska Franka 1975. imao presudnu ulogu u uspostavljanju demokratskog poretka u Španiji.



    1942. Na osnovu sporazuma s nacističkom Nemačkom, Prvi korpus bugarske fašističke vojske u Drugom svetskom ratu počeo okupaciju jugoistoka Srbije.

    1949. Na sastanku u Moskvi, vlade SSSR, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunije donele odluku o stvaranju Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja članica. Iste godine SEV-u pristupila Albanija, a 1950. Istočna Nemačka. Savet rasformiran 1991.

    1964.
    Tokom posete Svetoj zemlji papa Pavle VI sastao se u Jerusalimu s patrijarhom Atinagorom I. Prvi susret poglavara dve crkve od XV veka i prva poseta rimokatoličkog poglavara Svetoj zemlji.

    1969. SSSR lansirao vasionski brod Veneru 5 u pravcu Venere, pet dana potom i Veneru 6. Brodovi do te planete stigli 16, odnosno 17. maja.



    1976. U Kambodži u vreme režima Crvenih Kmera proglašen novi ustav kojim je naziv zemlje promenjen u Demokratska Kampućija.

    1991. Umro srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umetnosti, najprevođeniji srpski pesnik u drugoj polovini XX veka. Nazivan jezičkim čudotvorcem i poslednjim velikim originalnim pesnikom.

    1993. Tanker Braer ispustio 85.000 tona sirove nafte pored obala Velike Britanije.

    1996. U Gazi ubijen palestinski terorista Jahja Ajaš Inženjer, osumnjičen za organizaciju talasa samoubilačkih terorističkih napada u Izraelu u kojima je poginulo na desetine jevrejskih civila. Poginuo pošto je u njegovim rukama eksplodirao mobilni telefon.

    1997. Rusija povukla poslednje jedinice Ministarstva odbrane iz Čečenije, privremeno okončavši vojnu kampanju protiv islamskih terorista u toj republici.

    1999. SAD produžile ekonomske sankcije protiv Jugoslavije, uvedene u junu 1998. zbog kosovske krize.



    1999. Beogradski Fond za humanitarno pravo objavio podatke prema kojima je 2.000 ljudi nasilno izgubilo život tokom 1998. na Kosovu.

    2001. Neurohirurg iz Njujorka, optužen da je u dva slučaja izvršio operacije na pogrešnim stranama mozga, oslobođen optužbi. Vraćena mu dozvola za rad.

    2003. U istovremenim samoubilačkim napadima dva Palestinca u Tel Avivu poginule 22 osobe, više od 100 ih povređeno.

    2003. U 85. godini umro Masimo Điroti, jedan od najpopularnijih filmskih umetnika u posleratnoj italijanskoj kinematografiji.



    2004. Vlasti u Kini naredile da oko 10.000 civetki, životinja sličnih mačkama, na buvljim pijacama u južnoj provinciji Gvandong budu ubijene pošto su testovi pokazali da su one mogući prenosioci smrtonosnog virusa SARS.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  14. #839

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 6. januar






    1066. Krunisan je Harold II, poslednji engleski anglo-saksonski kralj. Poginuo je iste godine kod Hestingsa u bici protiv pretendenta na engleski presto normanskog vojvode Vilijama Osvajača.

    1322. U manastiru Žiča krunisan je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine do 1331. pobedio je vojsku bosanskih feudalaca, Bugare kod Velbužda (1330) i osigurao prevlast nad Makedonijom. Zbacio ga je s prestola sin Dušan. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima u zatočeništvu u Zvečanu. Podigao je manastir Visoki Dečani.

    1492. Kralj Ferdinand i kraljica Izabela pobedonosno su ušli u Granadu, nakon što je njihova vojska porazila Boabdila, poslednjeg emira Granade. Time je okončana rekonkvista, ponovno osvajanje Pirinejskog poluostrva koje je od 711. bilo pod arapskom vlašću.

    1745. Rođen je francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje, koji je s bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi balon napunjen zagrejanim vazduhom.



    1810. Mirom u Konstantinopolju Turska je predala Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.

    1822. Rođen je nemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je svoje celokupno bogatstvo stečeno u mladosti trgovinom potrošio na arheološka istraživanja. Otkrio je 1868. Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova "Ilijada" i "Odiseja", a potom i Mikenu, Orhomen i Itaku.

    1829. Umro je češki slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, glavna ličnost češkog narodnog preporoda ("Istorija češkog jezika i književnosti", "Gramatika češkog jezika", "Gramatika staroslovenskog jezika").

    1884. Umro je češki sveštenik, biolog i botaničar Gregor Mendel, koji je prvi došao do jasnih i preciznih formulacija o prenošenju naslednih osobina i time postavio temelje modernoj genetici. Rezultate, koji su potvrđeni 1900, izložio je 1865. u delu "Eksperimenti s biljnim hibridima".



    1916. Počela je Mojkovačka bitka u Prvom svetskom ratu u kojoj su Crnogorci pod komandom serdara Janka Vukotića odbili ofanzivu znatno jačih austrougarskih snaga i time omogućili srpskoj vojsci odstupnicu prema Jadranu.



    1919. Umro je Teodor Ruzvelt, predsednik SAD (1901-09), čija je politika stvorila svetsku silu od dotad izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države preuzeo je kao potpredsednik SAD, posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija. 1901. je sproveo plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905, dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.



    1929. Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi.

    1941. Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt je u govoru u Kongresu definisao američki cilj o "četiri slobode" - slobodu govora, slobodu religije, slobodu od straha i slobodu od siromaštva.

    1945. Maršal Jugoslavije Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin su u Drugom svetskom ratu sklopili sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv nemačkih snaga.

    1949. Umro je američki filmski režiser Viktor Fleming, koji je svetsku slavu stekao filmom "Prohujalo sa vihorom".

    1963. Iranski šah Reza Pahlavi počeo je "belu revoluciju" uvođenjem agrarne reforme i prava glasa za žene.

    1978. Kruna Svetog Stefana, prvog hrišćanskog mađarskog kralja, koju su odneli Amerikanci posle Drugog svetskog rata, vraćena je u Mađarsku.

    1993. Umro je američki trubač, pevač i kompozitor Džon Birks "Dizi" Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao je presudnu ulogu u stvaranju bi-bap muzike.

    1993. Umro je ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev, zvezda svetske baletske scene. Jedan od najvećih igrača 20. veka zatražio je politički azil u Parizu 1961, posle čega je počela njegova svetska karijera.

    1995. U provinciji Šansi na severu Kine poginulo je najmanje sto ljudi u eksploziji posle sudara dva teretna voza natovarena tonama trinitrotoluola.

    2000. Jake policijske snage razdvajale su dva skupa na Cetinju u Crnoj Gori gde su Srpska pravoslavna crkva i samoproklamovana Crnogorska pravoslavna crkva održavale centralno božićno slavlje na Badnji dan.

    2002. Petnaestogodišnji Čarls Bišop poginuo je kada se u avionu "cesna-172" obrušio na zgradu Banke Amerike u centru grada Tampa na Floridi. U poruci koja je potom pronađena izrazio je simpatije prema Osami bin Ladenu i podržao terorističke napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.

    2003. Mirovni pregovori Tamilskih tigrova i vlade Šri Lanke označili su mali pomak u pomirenju nakon 19 godina dugog građanskog rata.

    2004. Iran je pristao da, posle 25 godina prekida, obnovi odnose sa Egiptom.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  15. #840

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 7. januar


    1536. Umrla je engleska kraljica španskog porekla Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija VIII. Njihov razvod bez dozvole pape je izazvao englesku crkvenu reformaciju i raskid s Vatikanom.




    1598.
    Na ruski presto je stupio Boris Godunov, posle smrti Fjodora I, poslednjeg cara iz dinastije Rjurikovič.



    1610. Italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej otkrio je Jupiterove mesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto.




    1785. Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preleteli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom.

    1789. Na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovo je izabran 1792, a 1796. je odbio da se kandiduje.

    1807. Velika Britanija je proglasila blokadu Francuske i zemalja-saveznica francuskog cara Napoleona I Bonaparte.

    1844. Rođena je Francuskinja Mari Bernar Subiru, Sveta Bernadet iz Lurda, koja je objavila da joj se prikazala Devica Marija. Od 1858. Lurd je postao jedno od glavnih hodočasničkih mesta u Evropi.

    1847. Rođen je srpski pisac, satiričar, Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Bio je aktivan učesnik u socijalističkom pokretu Svetozara Markovića i saradnik prvih socijalističkih novina u Srbiji, a u svojim pripovetkama je, uz prizore iz seoskog života opisao ekonomsko propadanje sela krajem 19. ("Glava šećera", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda").



    1872. Izašao je prvi srpski pozorišni list "Pozorište", koji je pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. List je izlazio do 1908.

    1927. Uspostavljena je redovna transatlantska telefonska veza između Londona i Njujorka.



    1932. Umro je francuski političar Andre Mažino. Kao ministar rata (1922-24. i 1929-32) pokrenuo je izgradnju odbrambene linije utvrđenja duž francusko-nemačke granice, koja je po njemu dobila naziv "Mažino linija". Veliki odbrambeni sistem pokazao se nekorisnim u Drugom svetskom raru, kada su Nemci 1940. napali Francusku iz Belgije, zaobišavši "Mažino liniju",



    1943. U Njujorku je umro Nikola Tesla, srpski naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti živeo je u SAD, gde je patentirao oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu. Među njima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.

    1946. Zapadne sile su priznale Austriju u granicama iz 1937.

    1953. Američki predsednik Hari Truman je objavio da je u SAD izrađena hidrogenska bomba.

    1979.
    Kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih snaga, nakon dvonedeljne opsade zauzeli Pnom Pen i srušili vladu Crvenih Kmera Pola Pota. Smatra se da je za vreme režima Crvenih Kmera od aprila 1975. u Kambodži ubijeno ili umrlo od gladi i iscrpljenosti između milion i dva miliona ljudi.

    1989. Umro je japanski car Hirohito. Njegova vladavina od 1926. obeležena je agresivnom militarističkom politikom Japana (napad na Kinu, Mandžuriju 1931. i 1937, pakt s Hitlerom 1940). Napadom na SAD (Perl Harbur 1941) ušao je u Drugi svetski rat, u avgustu 1945. objavio je bezuslovnu kapitulaciju Japana, a 1946. se odrekao "božanskog porekla". Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbe za ratne zločine.

    1990. Krivi toranj u Pizi je prvi put posle 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije.




    1992. Avion Jugoslovenske narodne armije oborio je kod Novog Marofa u Hrvatskoj helikopter s posmatračima Evropske zajednice. Poginulo je svih petoro ljudi u helikopteru.

    1997. U Alžiru je, u eksploziji bombe koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko sto ljudi.

    1998. Oslobodilačka vojska Kosova, koja se proglasila odgovornom za seriju napada na policijske stanice na Kosovu, preuzela je odgovornost i za terorističke akcije u Makedoniji, iako je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo povezanost OVK s bombaškim napadima u Makedoniji.

    1999. Američki Senat počeo je suđenje u postupku impičmenta predsedniku SAD Bilu Klintonu, prvo posle više od 130 godina protiv aktuelnog šefa države. Klinton je bio optužen za krivokletstvo i opstrukciju pravde u aferi sa bivšom pripravnicom u Beloj kući Monikom Levinski.

    2002. Prilikom loženja božičnog badnjaka u gradskom parku u Beranama, u Crnoj Gori jake policijske snage sprečile su sukob pristalica Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve i uhapsile više ljudi.

    2002. Francuski legendarni modni kreator Iv Sen Loran povukao se iz sveta visoke mode. Modnu kuću osnovao je 1962, a proslavio se 1966. kolekcijom prvih smokinga za žene koji su postali modni hit.

    2004. Zvaničnici zoo-vrta u Buenos Airesu u Argentini su saopštili da je rođeno šest retkih bengalskih belih tigrova, čime je njihova populacija uvećana na 210.

    2005. Šef irske policije je saopštio da je Irska republikanska armija ukrala 50 miliona dolara iz Belfast banke.

    2006. Umro je austrijski planinar Hajnrih Harer, čiji je život detaljno opisan u njegovoj autobiografskoj knjizi, po kojoj je kasnije snimljen film. "Sedam godina na Tibetu".
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

Strana 56 od 98 PrvaPrva ... 646545556575866 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •