Dogodilo se na današnji dan - Strana 27
Strana 27 od 98 PrvaPrva ... 1725262728293777 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 391 do 405 od ukupno 1456
  1. #391

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 14. avgust, 226. dan 2007. Do kraja godine ima 139 dana.

    1040.
    Škotskog kralja Dankana ubio je Makbet, koji je potom vladao 17 godina. Makbetova vladavina, posebno način na koji je zaposeo škotski presto, inspirisala je engleskog pisca Vilijama Šekspira za jednu od njegovih najpoznatijih drama.



    1385.
    Pobedom u bici kod Alžubarote, portugalske snage osujetile su invaziju kralja Kastilje Huana I, čime je osigurana nezavisnost Portugala.

    1777.
    Rođen je danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. Njegovo glavno delo ''Experimenta circa effectum conflictus electrici in acum magneticam'' znatno je uticalo na francuskog fizičara i matematičara Andrea Ampera. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu nazvana je ''ersted''.

    1784.
    Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za samo 7,2 miliona dolara.

    1867.
    Rođen je engleski pisac Džon Golsvorti, snažan kritičar društvenih prilika u tadašnjoj Velikoj Britaniji. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1932. U glavnom delu, trilogiji o Forsajtima (''Saga o Forsajtima'', ''Moderna komedija'', ''Konac dela''), bavio se kritikom socijalnih odnosa u Engleskoj. Pisao je drame, uključujući ''Srebrnu kutiju'', ''Borbu'' i ''Pravdu'', u kojima su ljudi žrtve ''slepih sila'' - zakona, javnog mnjenja, novca.

    1867.
    Knez Srbije Mihailo Obrenović zaključio je sa Grčkom Ugovor o savezu, u okviru nastojanja da se balkanski hrišćani zajedničkom akcijom oslobode turske vlasti.

    1893.
    Francuska je postala prva država u kojoj je uvedena obaveza stavljanja registracionih tablica na motorna vozila.

    1900.
    Zauzimanjem Pekinga, u Kini je ugušen ''Bokserski ustanak'' seljaka, gradske sirotinje i kineskih nacionalista uperen protiv kineskih vlasti kao i protiv prevelikog uticaja stranaca. Ustanak je u krvi ugušio međunarodni ekspedicioni korpus sastavljen od trupa Britanje, SAD, Rusije, Nemačke, Japana, Francuske, Italije i Austro-Ugarske.

    1920.
    U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju ''Male Antante'', vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Rumunije. Cilj ''Male Antante'', koja se oslanjala na Francusku (tada vodeću kontinentalnu silu u Evropi), bilo je sprečavanje svakog pokušaja restauracije Habzburga u bilo kom obliku. Sve tri zemlje (Rumunija se savezu pridružila nešto kasnije-1921.) bile su životno zainteresovane za održanje novih granica uspostavljenih posle Prvog svetskog rata. Bojazan nije postojala toliko od obnove Austro-Ugarske koliko od mađarskog revizionizma i dolaska Habzburga na presto Mađarske. Poslednji austrijski car Karlo Habzburški bar dva puta je pokušao da se vrati na presto u Budimpešti, poslednji put 1921. nakon čega je konfiniran na portugalsko ostrvo Madera u Atlantiku.

    1934.
    U prvi nemački koncentracioni logor Dahau, u blizini Minhena stigle su prve kompozicije zatvorenika, protivnika režima Adolfa Hitlera, koji je otpočeo hajku na sve građane (uključujući i Nemce) koji su se protivili nacističkom poretku ili se nisu uklapali u nacističke rasne koncepcije (što je bio češći slučaj). Dahau je bio predviđen za političke protivnike. Kasnije je tokom Drugog svetskog rata u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope.



    1936.
    Posle izbijanja frankističke pobune protiv španske republikanske vlade, osnovana je jedna od prvih dobrovoljačkih internacionalnih brigada koja je dobila naziv ''Pariska komuna''. U internacionalnim brigadama u Španskom građanskom ratu borilo se oko 35.000 dobrovoljaca iz 53 zemlje, uključujući 1.700 građana Kraljevine Jugoslavije.

    1941.
    Britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Ruzvelt potpisali su u ''Atlantsku povelju'', koja je kasnije postala temelj na kom su ustrojene UN. ''Atlantska povelja'' je uključivala pravo naroda da izabere oblik vladavine u svojoj zemlji i da teritorijalne promene nisu zakonite bez slobodno izraženog pristanka zainteresovanog naroda.

    1945.
    Japan je prihvatio savezničke uslove bezuslovne kapitulacije, čime je Drugi svetski rat okončan i na Dalekom istoku.

    1949.
    Konrad Adenauer je postao prvi kancelar (predsednik vlade) Zapadne Nemačke.

    1956.
    Umro je nemački pisac Bertold Breht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka. Svetsku slavu stekao je ''Prosjačkom operom'', za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl koji je, kao i Breht, 1933. napustio Nemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948. i nastanio u Istočnom Berlinu, gde je 1949. osnovao ''Berlinski ansambl'', jedno od najčuvenijih pozorišta u svetu. Dela: drame ''Uspon i pad grada Mahagonija'', ''Izuzetak i pravilo'', ''Sveta Jovanka iz klanica'', ''Puške Tereze Karar'', ''Majka Hrabrost i njena deca'', ''Život Galilejev'', ''Dobra duša iz Sečuana'', ''Gazda Puntila i njegov sluga Mati'', ''Kavkaski krug kredom'', ''Opera za tri groša'', ''Doboši u noći'', ''Baal'', ''Ranjeni Sokrat'', ''U džungli gradova'', ''Čovek je čovek'', roman ''Prosjački roman'', zbirke pesama ''Domaća postila'', ''Svendborške pesme'', ''Bukovske elegije''.

    1958.
    Umro je francuski nuklearni fizičar i hemičar Žan Frederik Žolio, poznat kao Žan Frederik Žolio Kiri, koji je sa suprugom Irenom - ćerkom nobelovaca Pjera i Marije Kiri - 1935. podelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili veštačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svetlost može preobratiti u čestice (stvaranje iz gama-kvanta pozitrona i elektrona). Od 1946. je rukovodio Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi francuski atomski reaktor.

    1970.
    Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida.

    1972.
    Sovjetski avion tipa ''Iljušin 62'' eksplodirao je odmah po poletanju iz Istočnog Berlina, što nije preživeo niko od 156 ljudi u letilici.

    1984.
    Umro je jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak sveta od 1963. do 1969.

    1984.
    Umro je engleski pisac Džon Bojnton Pristli, autor dela punih vedrine i humora, ali i društvene kritike. Dela: romani ''Dobri drugovi'', ''Englesko putovanje'', ''Ponoć u pustinji'', ''Anđeosko sokače'', drame ''Opasna okuka'', ''Dođoše do grada'', ''Inspektor je došao'', ''Čaša piva'', eseji ''Engleski komični likovi'', ''Engleski roman'', ''Engleski humor'', ''Dikens i njegov svet'', ''Književnost i zapadnjak''.

    1988.
    Umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari, jedan od pionira sportskog automobilizma.

    1992.
    Umro je američki sudija Džon Sirika, centralna ličnost u aferi ''Votergejt'', koji je naredio predsedniku SAD Ričardu Niksonu da preda kompromitujuće magnetofonske trake, koje su ga koštale položaja šefa države.

    1996.
    Južnoafrička Nacionalna partija, tvorac politike aparthejda (specifičnog sistema rasne segregacije) u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, prvi put posle 48 godina.

    1999.
    U Metohiji je sistematski opljačkano i potom spaljeno više od 200 srpskih sela, izjavio je vladika hvostanski Atanasije (Rakita). Prema njegovim rečima, na Kosovu i Metohiji uništena je najmanje 41 crkva i manastir, uključujući mnoge svetinje iz 13. i 14. veka poput Bogorodičine crkve iz 1315. i manastira Svete Trojice u Mušutištu, manastira Svetog Marka u Koriši, crkve svetih apostola Petra i Pavla u Suvoj Reci, crkve Svete Trojice u Donjem Petriču.

    2000.
    Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve proglasio je svecima poslednjeg ruskog cara Nikolaja II, caricu Aleksandru i njihovu decu Alekseja, Anastasiju, Mariju, Olgu i Tatjanu, koje su boljševici ubili u julu 1918. u Jekaterinburgu.



    2002.
    Umrla je srpska muzičarka Radojka Živković, virtuoz na harmonici. Napisala je mnogobrojne pesme i komponovala mnoga kola, uključujući ''Radojkino kolo''.

    2004.
    Umro je poljski pisac Češlav Miloš, dobitnik Nobelove nagrade 1980. Debitovao je 1933. zbirkom pesama ''Poema o ohlađenom vremenu''. Sledile su zbirke ''Tri zime'' i ''Zašsita''. Pedesetih godina postao je šire poznat kao esejista i autor neobične proze, a 1953. izdao je dva najpoznatija dela - studiju evropskog totalitarizma ''Zarobljeni duh'' i roman ''Osvajanje vlasti''.

    2005.
    ''Boing 737'' kiparske kompanije ''Helios'' srušio se u oblasti Kalamus, 30 kilometara severno od Atine. Poginuo je 121 putnik i svi članovi posade.

    2006.
    Najmanje 62 osobe su poginule, a 140 je ranjeno u bombaškim i raketnim napadima u većinski šiitskom delu Bagdada.

    2006.
    Najmanje 436 osoba je poginulo, a 140 se vode kao nestale u naletu tajfuna Saomi u Kini. Uništeno je više od 50.000 kuća, potonulo oko 1.000 brodova, a oko 1.500 ljudi je povređeno. Bio je to najjači tajfun koji je pogodio Kinu u poslednjih 50 godina.

    2006.
    Pobunjenički pokret Šri Lanke ''Tamilski tigrovi'' optužio je vladu za ubistvo najmanje 65 ljudi, među kojima se nalazi i 50 učenica jednog sirotišta koje je pogođeno tokom žestokih borbi između ''Tigrova'' i vladinih snaga. U građanskom ratu u Šri Lanci je tokom dve decenije u sukobima poginulo oko 65.000 ljudi.

    2006.
    Umro je američki glumac Bruno Kirbi, poznat po ulogama u filmovima ''Gradski kauboji'', ''Kada je Heri sreo Seli'' i ''Kum II''. Karijeru je započeo 1971. godine i na početku karijere uglavnom je tumačio uloge šeprtlja i smešnih tipova, ali je kasnije dobijao sve ozbiljnije karakterne uloge. Ostaće poznat po pomalo promuklom glasu i ulogama u ''Dobro jutro Vijetname'' i tv seriji ''M.A.S.H.''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #392

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 15. avgust, 227. dan 2007. Do kraja godine ima 138 dana.

    1057.
    Poginuo je škotski kralj Makbet, čiji je život
    inspirisao engleskog pisca Vilijama Šekspira da napiše jednu od
    svojih najpoznatijih drama.
    1534.
    Španski monah Ignasio de Lojola osnovao je u
    Parizu rimokatolički jezuitski red (Societas Iesu), koji je papa
    Pavle III priznao šest godina kasnije.

    1769.
    Rođen je francuski car Napoleon I Bonaparta, jedan
    od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi
    izmenili Evropu i razorili feudalno ustrojstvo tradicionalne Evrope.
    Prvi put se istakao 1793. u borbi protiv Engleza kod Tulona, kad je
    u 24. godini postao general. U Italiji je 1796. i 1797. potukao
    vojsku Austrije, a 1797., ukinuo je Mletačku repubiku. Posle pohoda
    na Egipat, po povratku u Francusku je - koristeći nezadovoljstvo
    vladavinom Direktorijuma - u novembru 1799. državnim udarom zaveo
    režim konzulstva, uzevši neograničenu vlast kao ''prvi konzul'', a
    od 1802. kao ''doživotni konzul''. Reformisao je administraciju,
    prosvetu, finansije i sudstvo, dao Francuskoj nov krivični i
    građanski zakon (Napoleonov kodeks). Zaključio je konkordat s
    papom Pijem VII i privremeno suzbio aspiracije Velike Britanije i
    Austrije. Godine 1804. proglasio je sebe za cara Francuske. Pobedama
    1805. nad Austrijancima kod Ulma i rusko-austrijskom vojskom kod
    Austerlica, primorao je Austriju na mir, a 1806. zaratio je s
    Prusima, potukao ih kod Jene i Auerštata i 1807. primorao Prusku da
    potpiše mirovni ugovor pod veoma teškim uslovima. Potom je
    pokušao da pokori Španiju i 1808. postavio je brata Žozefa za
    španskog kralja. Napoleonove pobede od 1805. do 1809.
    omogućile su potpunu političku i ekonomsku prevlast Francuske
    nad većim delom Evrope. Godine 1812.
    krenuo je u pohod na Rusiju predvodeći vojsku
    od 600.000 ljudi sastavljenu od skoro svih evropskih nacija. I pored
    činjenice da je uspeo da zauzme Moskvu u Rusiji je katastrofalno
    poražen i vratio se sa svega nekoliko desetina hiljada vojnika.
    Nakon poraza kod Lajpciga 1813. saveznici (Rusi, Englezi, Prusi,
    Austrijanci) ušli su u Pariz krajem marta 1814, a Napoleon je
    primoran da abdicira i prognan je na sredozemno ostrvo Elba. Odatle
    je pobegao i vratio u Pariz u martu 1815, ali je već u junu
    konačno putučen kod Vaterloa i prognan je na ostrvo Sveta Jelena u
    Atlantskom okeanu na kojem je umro kao britanski zatočenik. Ima
    indicija da je otrovan.



    1771.
    Rođen je škotski pisac Valter Skot, tvorac
    modernog istorijskog romana. Skupljao je i narodne pesme i pisao
    epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski srpsku narodnu
    pesmu ''Hasanaginica''. Dela: romani ''Veverli'', ''Gaj Manering'',
    ''Starinar'', ''Rob Roj'', ''Ajvanho'', ''Kenilvort'', ''Kventin Dervard'',
    ''Grof Robert''.

    1888.
    Rođen je britanski pukovnik Tomas Edvard Lorens,
    poznat kao Lorens od Arabije, arheolog, istraživač, literata i
    ratnik. Istakao se u borbama na Bliskom istoku tokom Prvog svetskog
    rata, kad je okupio Arape, neprijateljski raspoložene prema
    Osmanskom Carstvu. Pošao je iz Hedžasa u današnjoj Saudi Arabiji
    (Hedžas je tada bio turska teritorija) prema severu (danas Jordan,
    Sirija, Irak) i presudno je uticao na formiranje tih država (u prvo
    vreme britanske mandatne teritorije, osim Sirije i Libana koji su
    bili francuski), kao i na ustoličenje lokalnih dinastija. Spretno
    koristeći želju Arapa za oslobođenjem od Turske, ostvario je
    mnoge ciljeve britanske kolonijalne politike.



    1914.
    Posle upada u Srbiju 200.000 austrougarskih vojnika
    tokom Prvog svetskog rata, Srpska vrhovna komanda prebacila je
    180.000 vojnika u severozapadnu Srbiju i izradila plan za Cersku
    bitku. Zahvaljujući sjajnoj strategiji srpske komande i hrabrosti
    srpskih vojnika, do 24. avgusta u Srbiji nije ostao ni jedan
    austrougarski vojnik, izuzev 4.500 zarobljenika. Cerska bitka prva
    je saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu, koja je silno podigla
    ugled srpske vojske i sprečila Austro-Ugarsku da na vreme
    koncentriše trupe na ruskom frontu.

    1914.
    Prolaskom broda ''Ankon'' otvoren je Panamski kanal,
    dug 81,6 kilometara, koji u najužem delu Srednje Amerike spaja
    Atlantski i Tihi okean. Kanal je zvanično otvoren tek u julu 1920,
    a gradnja koju je 1889. započeo graditelj Sueckog kanala Francuz
    Ferdinan de Leseps, a SAD preuzele 1901, praćena je finansijskim
    aferama, pritiscima i vojnim intervencijama. Izgradnja kanala išla
    je veoma teško zbog užasno loših klimatskih prilika, broj umrlih
    radnika je ogroman. Tokom izgradnje kanala SAD su ustanovile i jednu
    novu državu - Panamu, pošto nisu bile zadovoljne uslovima koje im
    je dala Kolumbija koja je do tada držala tu teritoriju.



    1917.
    Boljševici su zbačenog ruskog cara Nikolaja II i
    njegovu porodicu izveli iz rezidencije u Carskom Selu kod Petrograda
    i otpremili u Jekaterinburg na Uralu (u sovjetsko vreme Sverdlovsk),
    gde su ih prema naređenju vođe Oktobarske revolucije Lenjina ubili 1918.

    1924.
    Rođen je engleski pisac Robert Okston Bolt, poznat
    po popularnim, inteligentno pisanim dramama s veštim zapletom,
    poput ''Čoveka za sva vremena'' o životu Tomasa Mora, jedne od
    najboljih istorijskih drama pisanih u 20. veku. Ostala dela: drame
    ''Trešnja u cvatu'', ''Tigar i konj'', ''Blagi Džek'', ''Braća i
    sestre'', ''Vivat! Vivat Regina!'', ''Stanje revolucije'', filmski
    scenariji ''Čovek za sva vremena'' (Oskar za scenario), ''Lorens od
    Arabije'', ''Doktor Živago'', ''Rajanova kći''.

    1947.
    Akt o nezavisnosti Britanske Indije stupio je na
    snagu. Tim činom su posle 180 godina kolonijalne vladavine
    Britanije, oformljene suverene države Indija i Pakistan. Do podele
    negdašnje Britanske Indije došlo je zbog verskog rascepa. Indijsku
    uniju mahom je naseljavalo hinduističko stanovništvo, a Pakistan
    muslimansko. Muslimanski Pakistan se kasnije pocepao na dve države
    (te teritorije inače nisu bile teritorijalno povezane) na
    Bangladeš i današnji Pakistan.

    1948.
    Južna Koreja je postala nezavisna država pod
    nazivom Republika Koreja, s predsednikom Singmanom Rijem.

    1950.
    U zemljotresu u severoistočnoj indijskoj državi
    Asam poginulo je više od 1.000 ljudi.

    1960.
    Proglašena je nezavisnost afričke države
    Kongo-Brazavil, koji je od 1886. bio francuska kolonija pod nazivom
    Srednji Kongo. Bio je sastavni deo Francuske ekvatorijalne Afrike.

    1962.
    Probijen je drumski tunel ispod Mon Blana,
    najvišeg vrha u zapadnoj Evropi, kojim je francuski grad Šamoni
    povezan sa italijanskom dolinom Aoste.

    1971.
    Bahrein je stekao nezavisnost posle 150 godina
    britanske kolonijalne vlasti.

    1975.
    Tokom vojnog udara ubijen je predsednik Bangladeša
    i otac nezavisnosti te azijske zemlje šeik Mudžibur Rahman, koji
    je posle sticanja nezavisnosti u januaru 1972. postao prvi
    predsednik vlade Bangladeša.

    1979.
    U sudaru dva aviona sovjetske kompanije ''Aeroflot''
    iznad Ukrajine poginulo je 173 ljudi, svi putnici i članovi posada
    dveju letilica.

    1990.
    Predsednik Mihail Gorbačov obnovio je sovjetsko
    državljanstvo dobitniku Nobelove nagrade za književnost ruskom
    piscu Aleksandru Solženjicinu, koji je 1974. pod pritiskom vlasti
    prinuđen da emigrira na Zapad.

    1994.
    U Sudanu je uhapšen i odmah izručen Francuskoj
    Iljič Ramires Sančez, poznat kao ''Karlos Šakal'', jedan od
    vodećih svetskih terorista.

    1995.
    Japan je - 50 godina posle okončanja Drugog
    svetskog rata na Pacifiku - prvi put jasno izrazio žaljenje zbog
    ratnih akcija u regionu.

    1998.
    U najtežem pojedinačnom terorističkom napadu u
    Severnoj Irskoj tokom 30 godina nasilja, u eksploziji
    automobila-bombe u mestu Omag u toj britanskoj provinciji (Severna
    Irska ima status kraljevine u okviru Ujedinjenog Kraljevstva)
    poginulo je 29 ljudi.

    2001.
    Makedonska vlada formalno je dozvolila razmeštaj
    3.500 vojnika NATO radi oduzimanja oružja od pobunjenih Albanaca.

    2003.
    U pismu Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija
    Libija je preuzela odgovornost za eksploziju bombe u avionu ''Pan
    Amerikena'' iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi.

    2005.
    Indonežanska vlada i pobunjenici potpisali su
    sporazum o završetku višedecenijskog oružanog sukoba između
    centralne vlade iz Džakarte i separatista sa Sumatre.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #393

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 16. avgust, 228. dan 2007. Do kraja godine ima 137 dana.

    1717.U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu, u
    kojoj se na strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba sa teritorije
    današnje Vojvodine, austrijski feldmašal Eugen Savojski
    naneo jetežak poraz Turcima i zauzeo Beograd, izbacivši Turke i iz severne
    Srbije. Austriji je Požarevačkim mirom zaključenim 1718. pripala
    severna Srbija (severno od Zapadne Morave), Banat i jugoistok Srema.

    1832.
    Rođen je nemački psiholog, filozof i lingvista
    Vilhelm Vunt, osnivač eksperimentalne psihologije, profesor na
    univerzitetima u Hajdelbergu, Cirihu i Lajpcigu. Definisao je
    psihologiju kao ''nauku o unutrašnjem i neposrednom iskustvu'' i
    zasnovao je psihološka istraživanja i eksperimente kao ''čistu
    opservaciju''. Osnovao je prvi moderni institut za psihologiju i
    eksperimentalnu laboratoriju. Njegov učenik bio je i srpski
    psiholog Ljubomir Nedić, pisac prvog našeg univerzitetskog
    udžbenika iz psihologije. Dela: ''Principi fiziološke psihologije'',
    ''Uvod u psihologiju'', ''Psihologija naroda''.

    1845.
    Rođen je francuski fizičar Gabrijel Lipman,
    dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908, koji je pronašao proces
    fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i apilarni
    elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.

    1913.
    Rođen je izraelski državnik Menahem Begin,
    prdsednik vlade Izraela od 1977. do 1983, prvi izraelski državnik
    koji je potpisao ugovor s nekom arapskom zemljom. Posle razgovora u
    Kemp Dejvidu sa egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom i
    predsednikom SAD Džimijem Karterom, potpisao je 1977. u Vašingtonu
    mirovni ugovor sa Egiptom i sa Sadatom je 1978. podelio Nobelovu
    nagradu za mir. U tek osnovanoj državi Izrael formirao je 1948.
    pokret ''Herut'' (sloboda), koji je kasnije prerastao u političku
    partiju ''Likud'' (jedinstvo). Ubrzo je postao član Kneseta
    (skupština), a u vladu je ušao 1967. Važio je za ''čoveka
    najtvrđe linije koji je ipak imao viziju za kompromis''. Dela:
    ''Pobuna'', ''Lična sećanja komandanta Irgun Cevai Leumija'', ''Bele
    noći'', ''U podzemlju''.

    1919.
    Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i
    Slovenaca pod predsedništvom prvaka Demokratske stranke Ljube
    Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke i
    Socijaldemokratske partije. Ta vlada je donela uredbe o
    osmočasovnom radnom vremenu i o osiguranju radnika u slučaju
    bolesti i nesreće.

    1921.
    Umro je srpski kralj Petar I Karađorđević, kralj
    Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti vladar Kraljevine Srba,
    Hrvata i Slovenaca. Njegova vladavina obeležena je razvojem
    demokratskih institucija, privrednim razvojem, kulturnim napretkom i
    slobodom štampe. Tokom njegove vladavine ojačane su političke i
    kulturne veze s južnoslovenskim narodima, a Srbija je pod njegovim
    žezlom bila primer napredne zemlje u ovom delu Evrope. Posle
    zbacivanja s prestola 1858. njegovog oca kneza Aleksandra
    Karađorđevića, živeo je u inostranstvu i završio je Vojnu
    akademiju u Sen Siru i višu Vojnu akademiju u Mecu. Učestovao je
    kao dobrovoljac u Legiji stranaca u francusko-pruskom ratu 1870. i
    1871, kad je za izuzetnu hrabrost odlikovan Ordenom Legije časti,
    postavši jedini evropski vladalac koji je to odličje zaslužio na
    bojnom polju. Pod imenom Petar Mrkonjić, u bosansko-hercegovačkom
    ustanku protiv Turaka komandovao je 1875. i 1876. jednim ustaničkim
    odredom. Posle ubistva kralja Aleksandra Obrenovića, Skupština
    Srbije ga je 15. juna 1903. izabrala za kralja. U narodu - koji ga
    je najčešće nazivao ''čika Pera'' - uživao je ogromno poštovanje
    zbog izuzetnog poštenja i krajnje skromnog načina života. U
    balkanskim ratovima je kao vrhovni komandant predvodio do pobede
    srpsku vojsku, a s vlasti se povukao 1914. u korist sina Aleksandra
    koji je u njegovo ime vladao kao regent. U Prvom svetskom ratu 1915.
    prošao je zajedno sa srpskom vojskom čitav tok povlačenja preko
    planinskih bespuća sve do jadranske i jonske obale. Preveo je na
    srpski spis ''O slobodi'' engleskog filozofa Džona Stjuarta Mila.



    1944.
    Na ostrvu Vis u Drugom svetskom ratu nastavljeni su
    pregovori Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije i
    izbegličke jugoslovenske kraljevske vlade, koja se obavezala da
    Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije prepusti svu savezničku
    pomoć, raspusti oružane snage u inostranstvu i javno se odrekne
    Draže Mihajlovića i njegovog Pokreta. Pristala je i da u sastav
    NOVJ bude uključena ratna mornarica Kraljevine Jugoslavije koja se
    nalazila na Malti pod upravom savezničkih snaga.

    1953.
    U Iranu je pokušan državni udar i šah Mohamed Reza
    Pahlavi pobegao je iz zemlje, ali je posle tri dana premijer Mohamed
    Mosadek srušen, a šah se vratio na presto uz angloameričku
    pomoć. Mosadek je imao nameru da nacionalizuje imovinu stranih
    naftnih kompanija, pa je otpor protiv njega bio ogroman (na Zapadu).

    1956.
    Umro je američki filmski glumac mađarskog porekla
    Bela Blaško, poznat kao Bela Lugoši, tumač niza uloga Drakule u
    horor filmovima, ali se iskazao i kao vrstan komičar. Filmovi:
    ''Trinaesta stolica'', ''Drakula'', ''Ubistvo u ulici Morž'', ''Poljubac
    smrti'', ''Ostrvo izgubljenih duša'', ''Crna mačka'', ''Znak vampira'',
    ''Drakulina kći'', ''Frankeštajnov sin'', ''Gorila'', ''Invazija
    kradljivaca leševa''.

    1958.
    Rođena je američka pevačica i glumica Madona
    Luiz Veronika Čikone, poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih
    estradnih zvezda krajem 20. veka.



    1960.
    Kipar je stekao nezavisnost, sa arhiepiskopom
    Makariosom III kao predsednikom republike. Kipar je postao kolonija
    Velike Britanije 1878. odlukom Berlinskog kongresa, a ranije je bio
    posed Turske.

    1973.
    Umro je američki mikrobiolog poreklom ukrajinski
    Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za
    medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalak streptomicina, prvog
    antibiotika koji uspešno suzbija tuberkulozu. Pronašao je i
    neomicin. Napisao je autobiografiju ''Moj život sa mikrobima''.

    1984.
    Umro je srpski pisac Dušan Radović, jedinstvena
    ličnost srpske kulture i vrstan dečji pisac. Radio je u listovima
    ''Zmaj'', ''Pionir'', ''Kekec'' i ''Poletarac'' i bio urednik dečjih
    redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti je posebno
    upamćen po radio emisiji Studija B ''Beograde, dobro jutro'', kojom
    je od 1976. osam godina budio Beograđane obiljem satiričnih
    dosetki i duhovitih komentara, obeleženih svojevrsnom mudrošću.
    Dela: zbirke pesama ''Poštovana deco'', ''Smešne reči'', ''Vukova
    azbuka'', ''Pričam ti priču'', ''Ponedeljak'', ''Utorak'', ''Sreda,
    ''Četvrtak'', dramska dela ''Kapetan Džon Piplfoks'', ''Tužibaba'',
    ''Če'' (s Matijom Bećkovićem), aforizmi ''Beograde, dobro jutro'', TV
    serija ''Na slovo, na slovo''.

    1991.
    Umro je italijanski filmski reditelj Luiđi Campa,
    pripadnik prve generacije neorealističkog pravca, autor više
    desetina filmova, najviše zakupljen moralnim problemima. Filmovi:
    ''Živeti u miru'', ''Teške godine'', ''Lake godine'', ''Proces u gradu'',
    ''Rimljanika'', ''Amerikanac na odmoru''.

    1994.
    Uprkos optužbama za izborne manipulacije, Hoakin
    Balager je sedmi put stupio na dužnost predsednika Dominikanske
    Republike.

    1995.
    Na referendumu odloženom dva dana zbog uragana,
    građani Bermuda su većinom glasali da ostanu britanska teritorija.

    1999.
    Najmanje 104 Roma iz Smedereva, Beograda, Pančeva i
    Gnjilana, među kojima dosta dece, udavilo se pošto je u Jadranskom
    moru, 28 nautičkih milja od obale SRJ, potonuo brodić kojim su
    pokušali da ilegalno uđu u Italiju.

    2003.
    Umro je bivši diktator Ugande Idi Amin Dada, jedan
    od najbrutalnijih vlastodržaca u istoriji. Kao načelnik
    Generalštaba vojske Ugande vlast je prigrabio 1971. vojnim pučem
    kojim je zbacio Miltona Obotea, u trenutku dok se šef države
    nalazio u inostranstvu. Tokom njegove vladavine tom
    centralnoafričkom zemljom masakrirano je možda čak i pola miliona
    ljudi, pretežno iz manjinskih etničkih zajednica. Aminova
    strahovlada okončana je u aprilu 1979. neobično efikasnom vojnom
    intervencijom Tanzanije.

    2005.
    Umro je ruski košarkaški trener Aleksandar
    Gomeljski, pod čijim je vođstvom reprezentacija Sovjetskog Saveza
    osvajala titule prvaka sveta (1967. i 1982.), olimpijskog šampiona
    (1988.) i prvaka Evrope (1959, 1961, 1963, 1965, 1967, 1969, 1979. i
    1981.).

    2005.
    Rožea Šuca, 90-godišnjeg osnivača hrišćanske
    ekumenske zajednice u francuskom selu Teze, nožem je za vreme
    službe u crkvi usmrtila jedna mentalno obolela Rumunka. Šuc,
    poznat kao brat Rože, osnovao je zajednicu u Tezeu za vreme Drugog
    svetskog rata da bi obezbedio utočište pripadnicima svih
    hrišćanskih grupacija.

    2006.
    Umro je bivši paragvajski diktator Alfredo
    Štresner. Sin nemačkog imigranta i paragvajske seljanke, vladao je
    35 godina, od 1954. kada je došao na vlast državnim udarom, do
    svrgavanja vojnim pučem 1989. Štresner je decenijama pružao
    utočište visokim nacističkim oficirima posle Drugog svetskog
    rata, kao i diktatorima iz Latinske Amerike, poput Anastasija Somoze
    iz Nikaragve. Umro je u emigraciji u Braziliji
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #394

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 17. avgust, 229. dan 2007. Do kraja godine ima 136 dana.

    1552.
    Završeno je štampanje prve knjige u Beogradu,
    poznate kao ''Beogradsko četvorojevanđelje''. Knjigu je krupnim
    ćirilskim slovima, koja je rezao jeromonah Mardarije, štampao
    Trojan Gundulić, član Dubrovačke kolonije u Beogradu, koji je
    nastavio posao kneza Radiše Dimitrijevića, posle čije smrti je
    preuzeo njegovu štampariju. ''Četvorojevanđelje'' je dragocen izvor
    za upoznavanje prilika u Beogradu polovinom 16. veka.

    1753.
    Rođen je češki slavista Jozef Dobrovski, otac
    slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog
    jezika, središnja ličnost češkog narodnog preporoda. Proučavao
    je sve slovenske jezike i književnosti, rad slovenskih
    prosvetitelja Chirila i Metodija, azbuku i staroslovenski jezik.
    Dela: ''Istorija češkog jezika i književnosti'', ''Gramatika
    češkog jezika'', ''Gramatika staroslovenskog jezika'', slavističke
    zbirke ''Slavin'', ''Slovanka''.

    1761.
    Rođen je grof Sava Tekelija, cuveni mecena, jedan
    od prvaka Srba tadašnje Austrije, po obrazovanju pravnik, osnivač
    i predsednik Matice srpske, narodni dobrotvor. Velikim zaveštanjem
    od 150.000 forinti, nekoliko kuća i zemljišnih poseda, osnovao je
    1838. u Pešti zadužbinu ''Tekelijanum'' pod upravom Matice srpske
    (za čije osnivanje je takođe on obezbedio sredstva), kako bi
    srpskim đacima iz Vojvodine i drugih krajeva omogućio
    univerzitetsko školovanje u glavnom gradu Ugarske. Kao veleposednik
    (grof) iz Arada (danas Rumunija) aktivno je učestovovao u
    političkom životu ugarskih Srba i materijalno je pomogao sve
    srpske nacionalne akcije. Matica srpska ga je 1838. izabrala za
    doživotnog predsednika.

    1786.
    Rođen je američki nacionalni junak Dejvi Kroket,
    član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo je
    1836. braneći s teksaškim dobrovoljcima tvrđavu Alamo, u okršaju
    sa znatno nadmoćnijim meksičkim trupama. Meksiko je tada
    pokušavao da sačuva svoju teritoriju Teksas, ali mu to neće
    uspeti.

    1786.
    Umro je pruski kralj Fridrih II Veliki, čovek
    čije ime je sinonim za militarizam. Tokom vladavine od 1740. do
    smrti 1786. od Pruske je stvorio evropsku silu prvog reda.

    1850.
    Umro je argentinski general i nacionalni heroj Hose
    de San Martin, koji je sa Simonom Bolivarom predvodio
    južnoamerički pokret za nezavisnost, oslobodilac današnje
    Argentine, Čilea i Perua od španske kolonijalne vlasti. Ukinuo je
    ropstvo, proklamovao slobodu štampe, osnivao biblioteke i nastojao
    da kulturno uzdigne novostvorenu državu.

    1876.
    Rođen je srpski generalštabni pukovnik Dragutin
    Dimitrijević ''Apis''. Kao načelnik obaveštajnog odeljenja Glavnog
    generalštaba Srpske vojske povezao se sa nacionalnooslobodilačkim
    pokretima i organizacijama Srba van Srbije. Bio je glavni inspirator
    oficirske zavere i ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice
    Drage Mašin 11. juna 1903.(majski prevrat). Organizacija koju je on
    osnovao poznata kao Crna ruka je uopšte bila sklona takvim metodama
    i u periodu između 1903. i 1914. čitav državni vrh Srbije stalno
    je bio u strahu od njihovih mogućih neracionalnih i neodgovornih
    poteza. Zbog pukušaja atentata na na regenta Aleksandra streljan je
    u Solunu 1916. Pedesetih godina režim Josipa Broza organizovao je
    reviziju Solunskog procesa sa ciljem da iskompromituje već odavno
    mrtvog (od 1934.) kralja Aleksandra Karađorđevića.

    1893.
    Rođena je američka filmska glumica Me Vest, koja
    se iskazala kao izuzetan komičar. Filmovi: ''Seks'', ''Dijamantska
    Lili'', ''Nisam anđeo'', ''Klondajk Eni'', ''Svaki dan je praznik'', ''Idi
    na zapad, mladi čoveče'', ''Mura Brekendridž'', ''Učinila mu je
    krivo''.

    1896.
    Džorž Karmak je otkrio zlato u pritoci reke
    Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnjih ''zlatnih
    groznica'' i istoriji.

    1908.
    Umro je srpski pisac Radoje Domanović, veliki
    srpski satiričar, koji je oštro i duhovito prikazivao vlast za
    koju je smatrao da je karakterišu korupcija i nasilje, lažno
    rodoljublje i servilno građanstvo. Posle završetka Velike škole u
    Beogradu bio je nastavnik u Vranju, Pirotu i Leskovcu, a iz službe
    je otpušten kao protivnik režima Obrenovića. Od 1905. do smrti
    bio je šef korektora Državne štamparije u Beogradu. Uređivao je
    satirični list ''Stradija''. Počeo je idiličnim pripovetkama iz
    seoskog života, ali je ubrzo počeo da piše satiru, stvorivši
    dela univerzalne vrednosti. Uopšte je kod njega vidna velika
    razlika kada opisuje selo i grad, selo je gotovo idealna sredina,
    grad potpuno suprotno. Dela: satirične pripovetke ''Stradija'',
    ''Vođa'', ''Danga'', ''Mrtvo more'', ''Kraljević Marko po drugi put među
    Srbima''.

    1929.
    Rođen je američki pilot Frensis Geri Pauers, koji
    je oboren 1960. dok je iznad sovjetske teritorije leteo špijunskim
    avionom ''U-2'', što je izazvalo veliku diplomatsku krizu između SAD
    i ŠSR. Pauers se tada spasao iskakanjem, zarobljen je i 1962.
    razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

    1941.
    Nemački okupatori su u Drugom svetskom ratu
    obesili o bandere na Terazijama u centru Beograda tela petorice
    srpskih građana i ostavili ih da vise više dana. Prethodno su u
    dvorištu Gestapoa, zbog navodne terorističke aktivnosti, streljali
    studenta Milorada Pokrajca, krojačkog radnika Jovana Jankovića,
    obućara Svetislava Milina, seljaka iz okoline Sopota Velimira
    Jovanovića i borca Kosmajskog partizanskog odreda Ratka Jevića.

    1943.
    Rođen je američki filmski glumac Robert De Niro.
    Dobio je Oskara za uloge u filmovima ''Kum II'' i ''Razjareni bik''.
    Ostali filmovi: ''Taksista'', ''Dvadeseti vek'', ''Bilo jednom u
    Americi'', ''Lovac na jelene'', ''Njujork, Njujork'', ''Vrelina'',
    ''Obožavalac''.



    1945.
    Vođa indonežanske borbe za nezavisnost Ahmed
    Sukarno proglasio je posle kapitulacije Japana u Drugom svetskom
    ratu nezavisnost Indonezije, čemu se usprotivila Holandija. Sukarno
    je 1927. osnovao Nacionalnu partiju Indonezije. Kolonijalne
    holandske vlasti uhapsile su ga 1929. zbog nacionalističke politike
    i zabranile partiju, koju je nastavio da vodi 1931. po izlasku s
    robije. Ponovo je uhapšen 1933. i bio interniran do japanske
    okupacije Indonezije (Holandske Istočne Indije) tokom Drugog
    svetskog rata 1942, posle čega je, u interesunacionalno
    oslobodilačkog pokreta, bio lojalan japanskim vlastima.
    Postao je šef države posle proglašenja Indonežanske republike
    1945. Holandija, koja je vojno intervenisala, nije priznala tu vladu
    i uhapsila ga je krajem 1948, a na vlast se vratio posle
    potpisivanja indonežansko-holandskog sporazuma u junu 1949 (kojim
    je i stvarno Indonezija postala nezavisna - osim Zapadnog Irijana
    koji je oslobođen šezdesetih). Doživotnim predsednikom proglašen
    je 1963, ali je lišen svih funkcija 1967, dve godine posle vojnog
    udara generala Suharta.

    1960.
    Afrička država Gabon stekla je nezavisnost od
    Francuske. Ranije je bila sastavni deo Francuske ekvatorijalne
    Afrike.

    1975.
    Sovjetski ledolomac na nuklearni pogon ''Artika''
    postao je prvi brod koji je prispeo na Severni pol.

    1976.
    U zemljotresu koji je izazvao katastrofalnu plimu,
    na filipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.

    1985.
    U eksploziji automobila-bombe koju su u
    hrišćanski deo Bejruta podmetnuli islamski teroristi, poginulo je
    60 ljudi.

    1987.
    Nacistički ratni zločinac Rudolf Hes, zamenik
    Adolfa Hitlera, pronađen je mrtav pošto se obesio pomoću
    električnog kabla u ćeliji zatvora ''Špandau''. U maju 1941,
    navodno na svoju ruku, avionom je odleteo u Škotsku u nameri da kod
    britanske vlade izdejstvuje separatni mir s Nemačkom. Njegov
    predlog nije prihvaćen i kraj Drugog svetskog rata dočekao je kao
    zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946.
    osuđen je zbog ratnih zločina na doživotnu robiju.



    1988.
    Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion, ubrzo
    posle poletanja poginuo je pakistanski diktator general Mohamed Zija
    ul Hak, koji je na čelo države došao 1977, pošto je vojnim
    udarom oborio premijera Zulfikara Ali Buta i potom se proglasio
    šefom države. S predsednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD
    u Islamabadu Arnold Rafel.

    1990.
    U Kninskoj krajini proglašeno je vanredno stanje
    posle prepada specijalnih ekipa hrvatske policije na policijske
    stanice u Obrovcu i Benkovcu. Cilj hrvatskih vlasti bio je da oduzmu
    naoružanje redovnom sastavu policije u tim opštinama, što je
    izazvalo otpor Srba u tom kraju.

    1990.
    Irak je dramatično zaoštrio zalivsku krizu
    saopštenjem da će zapadne civile smestiti u vojne baze i ostale
    ključne objekte dok ne prođe ratna opasnost.

    1996.
    S kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletela prva
    Francuskinja Klodi Andre Dešaj, koja je potom provela 16 dana u
    naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici ''Mir''.

    1998.
    Predsednika SAD Bila Klintona u Beloj kući je
    četiri sata ispitivao nezavisni tužilac Kenet Star, posle čega je
    šef američke države na televiziji opisao seksualne odnose s
    pripravnicom u Beloj kući Monikom Luinski kao ''nepodobnu vezu''.

    1999.
    U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske,
    u zemljotresu sa epicentrom kod grada Izmir, 150 kilometara zapadno
    od Istanbula, poginulo je više od 30.000 ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #395

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 18. avgust, 230. dan 2007. Do kraja godine ima 135 dana.

    1805.
    Srbi su na brdu Ivankovac kod Chuprije, u jednoj od
    najvećih bitaka Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli regularnu
    vojsku Turskog carstva. Napredovanje ustanika koji su zauzeli više
    gradova, uključujući Užice i Karanovac (danas Kraljevo),
    uznemirilo je sultana, koji je naredio Hafiz paši, imenovanom za
    beogradskog vezira, da sa 15.000 vojnika krene od Niša ka Beogradu.
    Na Ivankovcu se pod komandom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca
    utvrdilo oko 2.000 Srba, koji su izdržali više turskih juriša, a
    bitku je rešio vođa ustanka Karađorđe, koji je noću između 18.
    i 19. avgusta s više od 4.000 ustanika braniocima pritekao u pomoć
    iz pravca Jagodine, pa su se Turci povukli u Paraćin. Posle dva
    bezuspešna napada na visove oko Paraćina 20. avgusta i novih
    gubitaka, Hafiz paša je - već pokoleban ozbiljnim gubicima na
    Ivankovcu - odlučio da se povuče prema Nišu.

    1812.
    Francuski car Napoleon I porazio je u bici kod
    Smolenska rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.

    1830.
    Rođen je austrijski car Franc Jozef I koji je
    vladao od 1848. do 1916. Ugušio je (uz pomoć Rusije) revoluciju u
    Mađarskoj 1849. Uspostavio je centralizovan sistem sa ograničenim
    tradicionalnim pokrajinskim slobodama. Posle proglašenja
    Austro-Ugarske nagodbe 1867. odustao je od strogog centralizma. Tada
    je napuštena i dotadašnja nemačka orjentacija pošto je primat
    među nemačkim zemljama preuzela Pruska. Dvojna monarhija će u
    buduće biti okrenuta prema Jugoistoku Evrope. Posle Berlinskog
    kongresa 1878. okupirao je Bosnu i Hercegovinu, koja je anektirana
    1908. Iskoristio je atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda
    1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju, što će se završiti
    propašću njegove države 1918.

    1831.
    Rođen je srpski kompozitor, pijanista i horovođa
    Kornelije Stanković, osnivač novog nacionalnog pravca u srpskoj
    muzici. Zapisivao je i harmonizovao srpsko crkveno pojanje.
    Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao
    kompoziciju. U Sremskim Karlovcima proučavao je i beležio usmenom
    tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje. Bio je horovođa
    Beogradskog pevačkog društva. Doprineo je da se za srpsku muziku
    zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući
    Čajkovskog (''Srpski marš'', danas poznat kao ''Slovenski'') i
    Nikolaja Rimskog-Korsakova (''Fantazija na srpske teme''). Dela:
    ''Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda'', šest svezaka
    ''Srpskih narodnih pesama'', koje je harmonizovao za hor, za glas i
    klavir, ili samo za klavir.

    1850.
    Umro je francuski pisac Onore de Balzak, začetnik
    evropskog realizma, autor oko 100 knjiga s više od 2.000 likova.
    Romani pod zajedničkim nazivom ''Ljudska komedija'' duboka su
    socijalna kritika francuskog društva. Dela: romani ''Evgenija
    Grande'', ''Čiča Gorio'', ''Gopsek'', ''Izgubljene iluzije'', ''Seljaci'',
    ''Rođaka Beta'', ''Golicave priče'', ''Šuani''.



    1872.
    Umro je srpski pisac Petar Preradović, jedan od
    najznačajnijih pesnika epohe ilirizma, čija se lirika kreće od
    zanosnog rodoljublja do krajnjeg pesimizma. Posle završene Vojne
    akademije u Vinernojštatu, radi napredovanja u karijeri prešao je
    u rimokatoličanstvo i napredovao do čina generala, učestvujući u
    svim ratovima Austrije njegovog doba. Isprva je pisao na nemačkom,
    ali je ubrzo počeo da piše isključivo na srpskom jeziku, pa se
    njegovim pravim književnim početkom smatra pesma ''Zora puca, bit
    će dana''. Napisao je i niz toplih ljubavnih pesama, od kojih se
    mnoge pevaju i sada, poput pesme ''Miruj, miruj, srce moje''. Dela:
    zbirke pesama ''Prvijenci'', ''Nove pjesme'', drama ''Kraljević Marko'',
    epovi ''Lopudska'' (nedovršen), ''Prvi ljudi'', ''Pustinjak''
    (nedovršen), libreta ''Vladimir i Kosara'', ''Sirotica''.

    1896.
    Francuska je okupirala Madagaskar i proglasila ga
    kolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.

    1897.
    Rođen je srpski slikar Milo Milunović, član
    Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učio u Firenci.
    Posle Prvog svetskog rata otišao je na studije u Pariz u kojem je s
    prekidima ostao do 1932, kada je došao u Beograd, gde je 1937.
    postao profesor Umetničke akademije. Snažno je uticao na mlađe
    generacije slikara u Beogradu.

    1908.
    Rođen je francuski državnik i pravnik Edgar For,
    koji je kao tužilac predstavljao Francusku na suđenju nemačkim
    ratnim zločincima u Nirnbergu posle Drugog svetskog rata. Bio je
    predsednik vlade Francuske 1952. i 1955. i 1956. i više puta
    ministar od 1958. do 1969.

    1914.
    Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat
    Rusiji, a istog dana američki predsednik Vudro Vilson proklamovao
    je neutralnost SAD.

    1922.
    Rođena je američka filmska glumica Šeli Vinters,
    koja je počela karijeru mjuziklima i komedijama, ali je pravu slavu
    stekla ulogama agresivnih sredovečnih žena. Filmovi: ''Dvostruki
    život'', ''Mesto pod suncem'', ''Noć lovca'', ''Dnevnik Ane Frank'',
    'Lolita'', ''Krvava mama'', ''Kleopatra Džons'', ''Posejdonova avantura'',
    ''Stanar''.

    1933.
    Rođen je američki filmski reditelj poljskog
    porekla Roman Polanski. Posle uspeha filma ''Nož u vodi'', preselio
    se iz Poljske u SAD, a snimao je i u Francuskoj i Britaniji. Ostali
    filmovi: ''Odvratnost'', ''Chorsokak'', ''Bal vampira'', ''Rozmarina beba'',
    'Makbet'', ''Kineska četvrt'' (Oskar), ''Stanar'', ''Pirati'', ''Tesa''.



    1937.
    Rođen je američki filmski glumac i reditelj Robert
    Redford, nagrađen Oskarom za film ''Obični ljudi'', prvi koji je
    režirao. Ostali filmovi: ''Situacija beznadežna ali ne ozbiljna'',
    ''Kažite im da je Vili Boj ovde'', ''Buč Kasidi i Sandans Kid'',
    ''Džeremaja Džonson'', ''Kandidat'', ''Žaoka'', ''Veliki Getsbi'',
    ''Devojka koju sam voleo'', ''Tri Kondorova dana'', ''Svi predsednikovi
    ljudi'', ''Električni jahač'', ''Brubejker''.

    1941.
    U Drugom svetskom ratu u nemački koncentracioni
    logor Buhenvald dovedena je prva grupa srpskih (jugoslovenskih)
    zarobljenika. U toku rata kroz logor su prošla 3.872 građanina
    Kraljevine Jugoslavije, od kojih je 607 dočekalo oslobođenje.
    Logor - u kojem su nacisti od 1937. do 1945. ubili 56.000 ljudi iz
    18 evropskih zemalja - oslobodili su sami logoraši u aprilu 1945.

    1948.
    U Beogradu je potpisana Dunavska konvencija, kojom
    je prihvaćeno načelo da Dunavom i plovidbom po njemu upravljaju
    priobalne zemlje. Slobodna plovidba osigurana je za sve trgovačke
    brodove, a ratnim brodovima plovidba je zabranjena, sem ratnih
    brodova priobalnih država koji mogu da plove i na području druge
    priobalne države, ali samo prema sporazumu.

    1954.
    Džejms Vilkins je postao prvi afroamerikanac u
    američkoj istoriji koji je učestvovao u zasedanju vlade SAD. On je
    bio pomoćnik ministra rada i sednici je prisustvovao jer ministar i
    njegov zamenik u tom trenutku nisu bili u Vašingtonu.

    1964.
    Sportistima Južne Afrike zabranjeno je da
    učestvuju na Olimpijskim igrama zbog politike aparthejda u toj
    zemlji.

    1990.
    Jugoslavija je treći put postala svetski prvak u
    košarci na 11. svetskom šampionatu u Argentini. Prvi put titulu je
    osvojila 1970. u Ljubljani, a drugi put 1978. u Manili.



    1993.
    SAD su saopštile Sudanu da je stavljen na listu
    zemalja koje podržavaju međunarodni terorizam.

    1994.
    Najmanje 150 ljudi poginulo je u zemljotresu u
    oblasti Maskara na severozapadu Alžira.

    2003.
    Umrla je srpska glumica Tatjana Lukjanova, koja je
    ostavila neizbrisiv trag u istoriji srpskog pozorišta. Član
    Beogradskog dramskog pozorišta bila je od osnivanja, a nezaboravne
    kreacije ostvarila je u predstavama ''Staklena menažerija'', ''Harold
    i Mod'', ''Mačka na usijanom limenom krovu'', ''Kuća sa prozorom'',
    ''Bećarac'', ''Izbiračica'', ''U agoniji'', ''Buđenje vampira'',
    ''Hamlet''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #396

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je nedelja, 19. avgust, 231. dan 2007. Do kraja godine ima 134 dana.

    14.
    Umro je rimski car Oktavijan Avgust, usvojeni sin Gaja
    Julija Cezar. Godinu dana posle ubistva Cezara 44. pre nove ere
    kao komandant senatske vojske potukao je kod Mutine Marka Antonija,
    ali je ubrzo s njim i Markom Lepidom sklopio trijumvirat.
    Posle druge pobede nad Antonijem kod Akcijuma 31. pre nove ere pod
    imenom Avgust preuzeo je svu vlast i ukinuo republiku.
    Zaveo je novi oblik vladavine i administracije poznat kao principat -
    u stvari bio je to početak epohe carstva, rimska republika bila je
    zauvek sahranjena.
    Ukrasio je Rim mnogim građevinama, pomagao nauku, umetnost i
    uopšte stvaralaštvo. Vreme njegove vladavine smatra se
    najsjajnijim periodom rimske istorije, i poznato je kao ''Avgustov
    zlatni vek''.

    1646.
    Rođen je engleski astronom Džon Flemstid, osnivač
    opservatorije u Griniču.

    1662.
    Umro je francuski matematičar, fizičar, pisac,
    filozof i mistik Blez Paskal, genijalni mislilac, koji je postavio
    osnove računa verovatnoće. Veoma mlad istakao se otkrićima iz
    geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim
    presecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine
    (aritmometar), koja je obavljala četiri osnovne računske
    operacije. Prvi je matematički tretirao problem verovatnoće u
    hazardnim igrama i s francuskim matematičarom Pjerom Fermaom
    postavio je osnove računa verovatnoće. Izumeo je i hidrauličnu
    presu i utvrdio da pritisak vazduha opada s visinom i da se pomoću
    barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se
    matematikom i fizikom, a potom samo literaturom, filozofijom i
    teologijom. Povukavši se u manastir jansenitskog reda Por-Roajal
    (taj red je proganjala rimokatolička crkva, što je rezultiralo
    stvaranjem starokatoličke crkve sa sedištem u holandskom gradu
    Utreht), napisao je protiv jezuita čuvena ''Pisma jednom
    provincijalcu''. Bio je pravi mistik i njegova religioznost je bila
    neobično duboka. Delo ''Misli'' su fragmenti njegove nedovršene
    apologije hrišćanstva.

    1691.
    Austrijanci su kod Slankamena, pod komandom
    feldmaršala Ludviga Vilhelma Badenskog, potukli Turke koje je
    predvodio veliki vezir Mustafa Chuprilić. U bici u kojoj je na
    strani Austrijanaca učestvovalo i oko 10.000 Srba pod komandom
    Jovana Monasterlije, Turci su potpuno razbijeni i uz velikog vezira
    poginulo je 18 paša, stotinak oficira i oko 20.000 vojnika, a
    Austrijanci su imali oko 7.000 poginulih i ranjenih.

    1819.
    Umro je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat,
    pronalazač parne mašine 1765, čime je započela industrijska
    revolucija. Blizu Birmingema osnovao je prvu fabriku za izradu
    parnih mašina. Unapredio je nizom otkrića nauku o toploti. Njemu u
    čast merna jedinica za snagu nazvana je vat (oznaka W), a
    instrument za merenje električne snage vatmetar.

    1871.
    Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Orvil
    Rajt, pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom, u avionu
    njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva. Let je
    trajao 59 sekundi i avion je preleteo 285 metara. Braća Rajt su
    već 1905. konstruisala avion koji je preleteo 39 kilometara.
    Osnovali su 1909. ''Ameriken Rajt kompani'' za proizvodnju aviona i
    iste godine vojsci SAD isporučili prvi borbeni avion ''Signal Korps I''.



    1878.
    Posle žestokih uličnih borbi austrougarske trupe
    su ušle u Sarajevo. Mesec dana ranije, odlukom Berlinskog kongresa,
    Austro-Ugarska je dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i
    Hercegovinu i u njoj ''zavede red i mir''. Godine 1908. Austro-Ugarska
    će anektirati Bosnu suprotno odredbama Berlinskog kongresa, što
    će izazvati veliko nezadovoljstvo.

    1883.
    Rođena je francuska modna kreatorka Gabrijela
    ''Koko'' Šanel, jedan od svetskih ''modnih diktatora'' 20. veka, koja
    je gotovo šest decenija suvereno vladala visokom pariskom modom.

    1902.
    Rođen je američki pisac Ogden Neš, veoma plodan
    pesnik, čija se humoristička poezija odlikuje krajnje slobodnom
    formom i uopšte nekonvencionalim pristupom. Pisao je i ozbiljnu
    poeziju, u kojoj je ispoljio dubinu osećanja i sklonost ka nekoj
    vrsti filozofskog pogleda na život. Dela: zbirke pesama ''Štihovi'',
    ''Smešna smeša Ogdena Neša'', ''Ovde sam i sam tuđinac'',
    ''Porodični sastanak'', ''Dobre namere'', ''Onamo ne možete odavde''.

    1929.
    Umro je ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič
    Djagiljev, jedan od najvećih koreografa u istoriji baleta, osnivač
    čuvene grupe ''Ruski balet'', koja je sa izuzetnim uspehom nastupala
    od 1909. do 1929. Okupio je sjajne baletske igrače, kompozitore i
    slikare, a briljatno izvedeni baleti pod njegovim rukovodstvom,
    poput ''Žar ptice'', ''Petruške'', ''Popodneva jednog fauna'',
    ''Posvećenja proleća'', ''Trorogog šešira'', vrhunac su baletske
    umetnosti.

    1936.
    Španskog pisca, muzičara i slikara Federika
    Garsiju Lorku, jednog od najvećih liričara 20. veka, u Španskom
    građanskom ratu ubili su španski frankisti. Njegova pesme
    ispunjene su osećanjem smrti i stradanja i iskazane duboko
    samosvojnim jezikom, po formi bliskom nadrealističkom modelu. Dela:
    zbirke pesama ''Ciganski romansero'', ''Pesnik u Njujorku'', ''Knjiga
    pesama'', ''Pesme'', ''Tamaritski divan'', poema ''Kante Hondo'',
    tužbalica ''Plač za Ignasijem Sanćesom Mehijasom'', drame
    ''Leptirove čarolije'', ''Marijana Pineda'', ''Čudesna obućarka'', ''Don
    Kristobalovo malo pozorište'', ''Ljubav don Perlimplina'', ''Belise u
    njihovom vrtu'', ''Donja Rosita neudata'', ''Krvava svadba'', ''Jerma'',
    ''Dom Bernarde Albe''.



    1942.
    Britanske i kanadske trupe izvele su desant kod
    Dipea u Francuskoj, u pokušaju da unište nemačka postrojenja
    obalske odbrane i potisnu Nemce, ali je poduhvat katastrofalno
    okončan. Od oko 6.000 savezničkih vojnika, samo 2.500 se vratilo a
    ostali su poginuli ili zarobljeni.

    1945.
    U Vijetnamu je pod rukovodstvom Ho Ši Mina
    otpočela ''avgustovska revolucija'' protiv francuskih kolonijalnih
    trupa, prva etapa oružane borbe vijetnamskog Pokreta otpora, koja
    je posle samo dve sedmice omogućila proglašenje Demokratske
    Republike Vijetnam (kasniji Severni Vijetnam). Francuska je odbila
    da prizna samoproklamovanu državu. Severni Vijetnam stekao je
    nezavisnost 1954. zahvaljujući vojnim pobedama oslobodilačkog
    pokreta ''Vijetmin'' i poraza elitnih francuskih jedinica. Vijetnam je
    ranije bio sastavni deo Francuske Indokine (Kambodža, Laos i
    Vijetnam).

    1953.
    U vojnom udaru koji su organizovali Amerikanci,
    zbačen je iranski predsednik vlade Mohamad Mosadek i šah Mohamad
    Reza Pahlavi vratio se u zemlju na presto Irana.

    1960.
    Sovjetski satelit ''Sputnjik 5'' lansiran je u orbitu
    oko Zemlje, noseći pse ''Belku'' i ''Strelku''.

    1966.
    U istočnoj Turskoj u zemljotresu je poginulo više
    od 2.000 ljudi.

    1974.
    Ambasador SAD na Kipru Rodžer Dejvis ubijen je
    tokom antiameričkih demonstracija u Nikoziji.

    1978.
    U požaru koji su islamski teroristi podmetnuli u
    pozorište u iranskom gradu Abadan poginulo je više od 400 ljudi.

    1979.
    Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin
    vratili su se na Zemlju vasionskim brodom ''Sojuz 34'' posle rekordnih
    175 dana u svemiru.

    1980.
    U požaru koji je prilikom prinudnog sletanja na
    aerodrom u Rijadu zahvatio saudijski avion poginuo je 301 putnik i
    član posade.

    1983.
    Umro je Aleksandar Ranković, potpredsednik SFRJ i
    član najužeg rukovodstva vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije
    do smenjivanja sa svih funkcija 1966. Posle zavođenja
    Šestojanuarske diktature 1929. osuđen je na šest godina robije
    zbog ilegalne komunističke aktivnosti, a 1940. postaje član
    Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije. U Drugom svetskom ratu
    rukovodio je pripremama za ustanak protiv okupatorske nemačke
    vojske i nacistička policija uhapsila ga je u Beogradu krajem jula
    1941. Posle hapšenja u bolnici je držan pod stražom, ali je
    oslobođen smelom akcijom beogradskih skojevaca. Kao organizacioni
    sekretar KPJ i član Vrhovnog štaba partizanskih jedinica, osnovao
    je 1944. službu bezbednosti pod nazivom Odeljenje za zaštitu
    naroda (OZNA). Posle rata bio je ministar unutrašnjih poslova i
    potpredsednik savezne vlade. U političkom obračunu s njim na
    Četvrtom plenumu Centralnog komiteta SKJ 1966. na Brionima,
    jugoslovenski predsednik Josip Broz ga je optužio za zloupotrebe
    Službe državne bezbednosti i lišen je svih funkcija i potpuno
    isključen iz javnog života.

    1991.
    Pokušan je državni udar (okončan neuspešno dva
    dana kasnije) protiv sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova.
    Ukazom podpredsednika Sovjetskog Saveza Genadija Janajeva, sa vlasti
    je uklonjen Gorbačov, sa obrazloženjem da ''iz zdravstvenih
    razloga'' nije u mogućnosti da izvršava obaveze predsednika
    Sovjetskog Saveza.

    1994.
    Umro je američki hemičar Linus Karl Pauling,
    dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir
    1962. Prvu je dobio za primenu kvantne mehanike u istraživanju
    strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da bude
    uspostavljena međunarodna kontrola nuklearnog oružja i zabrana
    atomskih proba.

    1996.
    Šest ruskih, francuskih i američkih kosmonauta
    susrelo se na ''Miru'', uključujući Klodi Andre Deze, prvu
    Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na tu rusku kosmičku
    stanicu lansirana ruskom raketom ''Sojuz-U''.

    2002.
    Prilikom pada helikoptera Mi-26 u Čečeniji - za
    koji su odgovornost preuzeli islamski teroristi - poginulo je 118
    ruskih vojnika, što je najveći pojedinačni gubitak ruske vojske
    tokom višegodišnjih oružanih sukoba u toj ruskoj kavkaskoj
    republici.

    2002.
    U svom stanu u Bagdadu nađen je mrtav palestinski
    terorista Abu Nidal, koji je navodno tri dana ranije izvršio
    samoubistvo.

    2003.
    U najgorem napadu u istoriji Ujedinjenih nacija,
    islamski teroristi su kamionom natovarenim eksplozivom razorili
    sedište UN u Bagdadu, usmrtivši 22 ljudi, uključujući
    specijalnog predstavnika UN u Iraku Serža Vijeiru de Mela.


    - Danas je Preobraženje, dan kada se Isus Hristos na gori

    Tavor preobrazio pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom. ''Njegovo lice zasjalo je kao sunce, a haljine njegove postadoše bele kao sneg'', svedoči jevađelje. U crkvama se tog dana osvećuje grožđe, a u narodu postoji verovanje da to voće ne treba jesti pre Preobraženja. Od tog dana obično prestaju velike vrućine, a noći postaju svežije, pa otuda narodna izreka da se od tada ''preobražava i gora i voda''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #397

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 20. avgust, 232. dan 2007. Do kraja godine ima 133 dana.

    1741.
    Ruski moreplovac danskog porekla Vitus Jonas Bering otkrio je Aljasku. Po njemu je nazvan moreuz koji razdvaja Aljasku od azijskog kopna.

    1847.
    Rođen je poljski pisac Aleksander Glovacki, poznat kao Boleslav Prus, najznačajniji poljski realista. U delima je pisao o borbi Poljaka protiv germanizacije, a u listu ''Kurijer varšavski'' objavljivao vrlo čitane hronike. Dela: romani ''Lutka'', ''Val se vraća'', ''Mrtva straža'', ''Emancipovana žena'', ''Faraon'', zbirke pripovedaka ''Stanar potkrovlja'', ''Jakubov san'', ''Balska haljina'', ''Prokleta sreća'', ''Sitnice'', ''Večernje pripovetke''.

    1849.
    Rođen je francuski istoričar Ernest Deni, osnivač Slovenskog instituta u Parizu. Bio je profesor na univerzitetu Sorbona u Parizu i bavio se istorijom i kulturom Slovena. Posebno mu je bio zanimljiv pokret Husita u Češkoj, istorija Slovaka, ali se bavio i srpskom kulturom i prošlošću. Pokrenuo je časopise ''Češka nacija'' i ''Svet Slovena''. Dela: ''Velika Srbija'', ''Od Vardara do Soče'', ''O počecima feudalizma kod Čeha'', ''Kraj češke nezavisnosti''.

    1854.
    Umro je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, sa Imanuelom Kantom, Johanom Fihteom i Fridrihom Hegelom tvorac nemačke idealističke škole. Dela: ''Ideje za filozofiju prirode'', ''O svetskoj duši'', ''Prvi nacrt sistema prirodne filozofije'', ''Transcedentalni idealizam'', ''Predavanja o filozofiji umetnosti'', ''Izlaganje mog sistema filozofije'', ''Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari'', ''Filozofija i religija'', ''Istraživanje suštine ljudske slobode'', ''Filozofija mitologije''.

    1860.
    Rođen je francuski državnik Rejmon Poenkare, predsednik Francuske od 1913. do 1920. Predvodio je Francusku u kritično vreme Prvog svetskog rata. Bio je član Francuske akademije ''besmrtnih''. Kao šef vlade 1912. odlučujuće je doprineo određivanju politike Francuske u svetskom sukobu koji je počeo dve godine kasnije. Na čelo vlade je ponovo došao od 1922. do 1924. i od 1926. do 1929. Tokom rata i na posleratnim mirovnim konferencijama snažno je podržavao interese Srbije.

    1872.
    Prestao je da izlazi srpski list ''Danica'', najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. tri puta mesečno štampan u Novom Sadu. List je pokrenuo i uređivao srpski pisac i pravnik Djorđe Popović poznat po nadimku Daničar. Danica je okupljala mlade srpske pesnike romantičare, Jakova Ignjatovića, Djuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića koji će svi od reda ostaviti ogroman trag u srpskoj kulturi.

    1877.
    Rođen je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost književnog dela. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u ''Srpskom književnom glasniku'', koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti. Strogost i isključivost njegove kritike bila je tolika da je Crnjanski, takođe neretko netaktičan, Skerlićev manir okarakterisao ocenom da je ovaj promašio profesiju, ''da je trebalo da bude žandarmerijski narednik''. Po ličnom opredeljenju Skerlić je bio izraziti socijalista (socijaldemokrata) i bio je poznat kao veoma principijelan u tom smislu. Dela: rasprave i studije ''Pogled na današnju francusku književnost'', ''Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti'', ''Francuski romantičari i srpska narodna poezija'', ''Srpska književnost u XVIII veku'', ''Omladina i njena književnost'', ''Istorija nove srpske književnosti'', ''Jakov Ignjatović'', kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet knjiga pod naslovom ''Pisci i knjige''.

    1884.
    Posle četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice sa koje je uskoro krenuo prvi voz na tek izgrađenoj pruzi Beograd-Niš. Glavni investitor i izvođač radova bio je jedan Francuski investicioni fond, a radove je nadzirao srpski arhitekta Dragiša Milutinović, sin pisca Sime Milutinovića Sarajlije.



    1901.
    Rođen je italijanski pisac Salvatore Kvazimodo, pesnik usamljenosti, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Dela: zbirke pesama ''Vode i zemlje'', ''Dati i imati'', ''Miris eukaliptusa'', ''A veče je tu'', ''Život nije san'', ''Utopljena oboa'', ''Pravo i lažno zeleno'', ''Nedostižna zemlja'', esej ''Pesnik i političar''.

    1914.
    Nemačka vojska je u Prvom svetskom ratu posle žestokih borbi i neočekivano jakog otpora belgijskih trupa zauzela Brisel.

    1940.
    Ruskog revolucionara Lava Trockog, jednog od lidera Oktobarske revolucije, u Siudad Meksiku (gde je ovaj živeo kao politički izgnanik) smrtno je ranio naručeni ubica - jedan španski komunista. Umro je idućeg dana, sovjetska vlada je odbacila odgovornost, ali se ubrzo ispostavilo da je atentat najverovatnije naručio sam Staljin.



    1944.
    Rođen je indijski državnik Radživ Gandi, predsednik vlade Indije od 1984. do novembra 1989, kada je poražen na izborima. Ubijen je 21. maja 1991. u atentatu tokom predizborne kampanje, podelivši tako sudbinu majke Indire koja je tokom obavljanja funkcije predsednika vlade ubijena u atentatu 1984.

    1953.
    Francuske kolonijalne trupe oborile su s prestola marokanskog sultana Sidija Mohameda ben Jusefa.

    1960.
    Afrička država Senegal povukla se iz Federacije Mali, zajednice formirane 1959. s Francuskim Sudanom (sadašnji Mali) i proglasila nezavisnost, s prvim predsednikom Leopoldom Sengorom na čelu.

    1961.
    Na vrhuncu ''hladnog rata'' između Istoka i Zapada, na granici između Istočnog i Zapadnog Berlina, istočnonemačke vlasti su počele da podižu zid dužine 40 kilometara.

    1968.
    Sovjetska armija i trupe ostalih zemalja Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, prešle su granicu Čehoslovačke pred ponoć, započevši invaziju sa ciljem gušenja ''Praškog proleća''. U pitanju je bio pokušaj reformi u okviru socijalističkog sistema, koji je predvodio lider čehoslovačke Komunističke partije Aleksandar Dubček.

    1975.
    Američki vasionski brod ''Viking I'' lansiran je ka Marsu, na koji je dospeo u julu 1976.

    1980.
    Italijanski alpinista nemačkog porekla Rajnhold Mesner prvi je uspeo da se sam popne na najviši vrh sveta Mont Everest.

    1991.
    Skupština sovjetske baltičke republike Estonije objavila je punu nezavisnost od Moskve.

    1994.
    Umro je srpski filmski reditelj i pisac Aleksandar Petrović. Filmski stvaralac koji je smelošću tretiranja osetljivih tema i originalnim ostvarenjima proslavio srpski film u svetu. Pripadao je takozvanom ''crnom talasu'' srpskog (jugoslovenskog) filma sedamdesetih godina 20. veka, zbog čega je bio meta ideoloških napada tadašnjeg režima. Dela: kratkometražni filmovi ''Let nad močvarom'', ''Petar Dobrović'', ''Putevi'', igrani ''Dani'', ''Dvoje'', ''Tri'', ''Skupljači perja'' (nagrada na Kanskom festivalu), ''Biće skoro propast sveta'', ''Maestro i Margarita'', ''Grupni portret s damom'', ''Seobe'', eseji ''Novi film''.

    1995.
    U najgoroj nesreći u istoriji indijske železnice, poginulo je najmanje 350 ljudi prilikom sudara dvaju vozova u Firozobadu na severu Indije, izazvanog iznenadnim zaustavljanjem jednog voza koji je udario u hinduističku svetu životinju - kravu.

    1996.
    U udesu transportnog aviona ''Iljušin 76'' ruske kompanije ''Sper erlajnz'' blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi koji su se u njemu nalazili. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poleteo ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio veza, kružio u vazduhu oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog sletanja promašio pistu.

    1998.
    Amerikanci su krstarećim raketama napali jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane s terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije, kada je poginulo najmanje 226 ljudi.

    2003.
    Libija je počela isplatu 2,7 milijardi dolara odštete porodicama 270 žrtava ''Pan Amerikenovog'' aviona 1988. iznad Lokerbija u Škotskoj. Libijska vlada je bila optužena da je kriva za tu eksploziju.

    2006.
    Umro je Aleksandar Petrović, najbolji srpski atletski stručnjak svih vremena. Iz njegove ''radionice'' izrasli su asovi međunarodnog ranga, kao što su: Vera Nikolić, svetska rekorderka na 800 m (2:02,2 min), Snežana Pajkić, evropska prvakinja na 1.500 m 1990. u Splitu, Dragan Zdravković, državni rekorder i šampion na 1.500 m.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #398

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 21. avgust, 233. dan 2007. Do kraja godine ima 132 dana.

    1165.
    Rođen je francuski kralj Filip II Avgust. Vladao je od 1179. do 1223. Uspešno je ratovao protiv Engleza, otevši im posede u zapadnom delu Francuske. Sa engleskim kraljem Ričardom Lavljeg Srca i nemačkim carem Fridrihom I Barbarosom predvodio je krstaše u Trećem krstaškom ratu, osnovao je 1208. univerzitet u Parizu i podigao veliki deo pariske Bogorodičine crkve (katedrala Notr-Dam).

    1690.
    Austrijski car Leopold I dao je Srbima ukazom, poznatim kao ''Privilegija'', određene povlastice na teritoriji Habzburških zemalja. ''Privilegija'' je uvažila zahteve srpskog sveštenstva i naroda i garantovala slobodu vere, upotrebu Julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih episkopa i sveštenstva u izrazito katoličkoj državi koja nije tolerisala inoverne.

    1765.
    Rođen je britanski kralj Vilijam IV, na prestolu od 1830. do smrti 1837. Podanici su mu prikačili nadimak ''Šašavi Bili'', a zvali su ga i ''kralj mornar'' zbog toga što je od 1778. do 1790. služio u mornarici. Imao je desetoro vanbračne dece sa irskom glumicom Dorotejom Džordan pre nego što se 1818. oženio jednom nemačkom princezom.

    1780.
    Rođen je slovenački slavista Jernej Kopitar, cenzor austrijske vlade za slovenske i grčke knjige, za srpsku kulturu značajan kao pomagač i zaštitnik Vuka Karadžića. Zalagao se za narodni jezik u književnosti, mada nije bio dosledan - pisao je na nemačkom, najviše zbog beznačajnog broja čitalaca na slovenačkom jeziku. Podstakao je Karadžića da sakuplja narodne umotvorine i uputio ga da napiše srpsku gramatiku i rečnik. Postavio je tzv. panonsku teoriju o poreklu staroslovenskog jezika.

    1798.
    Rođen je francuski istoričar i pisac Žil Mišle, izuzetan stilista, autor niza istorijskih, filozofskih i literarnih spisa. Bio je protivnik monarhije i crkve. Dela: ''Istorija Francuske'', ''Istorija Francuske revolucije'', ''Istorija XIX veka'', ''Planina'', ''Ptica''.

    1904.
    Rođen je američki džez muzičar afroameričkog porekla Vilijam ''Kaunt'' Bejzi, kompozitor i vođa orkestra. Osnovao je 1937. orkestar s vrhunskim muzičarima - uključujući pevačicu Bili Holidej i trubača Baka Klejtona - koji je ubrzo stekao slavu najboljeg sving-orkestra u svetu.

    1911.
    Sliku ''Mona Liza'' italijanskog slikara Leonarda da Vinčija ukrao je iz pariskog muzeja ''Luvr'' italijanski konobar Vićenco Peruđa. Slika je pronađena i vraćena u muzej 1913.



    1940.
    Umro je ruski revolucionar Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije, u Siudad Meksiku (gde je živeo kao politički izgnanik). Prethodnog dana smrtno ga je ranio naručeni ubica - jedan španski komunista. Sovjetska vlada je odbacila odgovornost, ali se ubrzo ispostavilo da je atentat najverovatnije naručio sam Staljin.

    1941.
    Umro je indijski pisac i filozof Rabindranat Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. Po opštoj oceni literata neprevaziđene vrednosti. Napisao je više od hiljadu poema, 24 drame, osam romana, najmanje osam tomova pripovedaka, više od 2.000 pesama i mnoštvo eseja. Pisao je na bengalskom jeziku, a poeziju je sam prevodio na engleski. Napustio je tradicionalni književni bengalski i pisao na govornom jeziku. Glavni cilj bilo mu je povezivanje istočne i zapadne kulture. Dela: zbirke pesama ''Gradinar'', ''Gitandžali'', zbirke pripovedaka ''Grupa priča'', ''Zlatan čamac'', ''Kasna žetva'', ''Snovi'', ''Nuđenja'', roman ''Gora'', lirske drame ''Čitra'', Malini'', publicistički rad ''Nacionalizam''.



    1944.
    U Dambarton Ouksu kod Vašingtona počela je konferencija predstavnika ŠSR, SAD, Velike Britanije i Kine o osnivanju četiri glavna organa Ujedinjenih nacija - Saveta bezbednosti, Generalne skupštine, Međunarodnog suda pravde i stalnih sekretarijata.

    1958.
    Umro je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić. Bio je jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta, direktor Opere, član Srpske akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije. Muzičko obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. U stvaralačkom radu najviše se oslanjao na srpske narodne motive. Dela: orkestarska ''Simfonijska fantazija'', ''Rapsodija'', ''Vranjanska svita'', ''Poema zore'', ''Marš slobode'', ''Skice za klavir'', muzička drama ''Suton'', balet ''Ohridska legenda'', oratorijum ''Vaskresenje'', scenska muzika za drame ''Čučuk Stana'', ''Sunce'', ''Lazarevo vaskrsenje'', ''Uobraženi bolesnik'', ''Hamlet'', ''Večiti mladoženja'', ''Bura'', horovi, solo pesme.

    1964.
    Umro je italijanski političar Palmiro Toljati, jedan od osnivača Komunističke partije Italije 1921. i njen generalni sekretar od 1927. do 1964. Razradio je koncepciju ''italijanskog puta u socijalizam''. Na taj način raskinuo je sa staljinizmom i odlučujuće je doprineo samostalnosti njegove partije u odnosu na Moskvu.

    1968.
    Trupe država Varšavskog pakta - izuzev Rumunije - okupirale su Čehoslovačku, posle prelaska granice te zemlje pred ponoć 20. avgusta. Oko 200.000 vojnika zauzelo je sve važne tačke u zemlji, ugušivši ''Praško proleće''. U pitanju je bio pokušaj reformi u okviru socijalističkog sistema, koji je predvodio lider čehoslovačke Komunističke partije Aleksandar Dubček. Okupacijom je ustoličen i princip ''ograničenog suvereniteta'' istočnoevropskih komunističkih zemalja.

    1983.
    Vođa filipinske opozicije Beninjo Akino ubijen je po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo je organizovao filipinski vlastodržac Ferdinand Markos, uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.

    1988.
    U zemljotresu na severu Indije uz granicu s Nepalom poginulo je najmanje 1.000 ljudi.

    1991.
    Sovjetska baltička republika Letonija proglasila je nezavisnost od Moskve.

    1994.
    Desetine hiljada muslimanskih civila sa područja Velike Kladuše na krajnjem severozapadu Bosne i Hercegovine, lojalnih Fikretu Abdiću, u panici je napustilo domove pred naletom snaga muslimanske vlade u Sarajevu.

    1997.
    U avionskoj nesreći s još 13 ljudi poginuo je predsednik vlade Avganistana Abdur Rahim Gafurzai.

    1998.
    Pripadnici terorističke ''Oslobodilačke vojske Kosova'' oteli su u blizini Orahovca novinara Radio Prištine Djuru Slavuja i vozača Ranka Perinića, koji posle toga nikada više nisu viđeni. Njih dvojica su automobilom krenuli u selo Zočište, gde je Slavuj želeo da napravi reportažu o pravoslavnom manastiru iz kojeg su, mesec dana ranije, teroristi oteli sedam monaha i jednu monahinju.

    2000.
    Predsednik Demokratske Republike Kongo (od 1971. do 1997. Zair) Loran Kabila inaugurisao je prelaznu skupštinu, prvo zakonodavno telo otkad je Kabila nasilno preuzeo vlast u maju 1997.

    2005.
    Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Branko Milenković ''Ciga'', koji je najveći broj uloga ostvario na filmu, a za ulogu u ''Opkladi'' osvojio je ''Pulsku arenu''. Zapažene uloge ostvario je u ''Skupljačima perja'', ''Putu oko sveta'' i filmskoj verziji ''Sumnjivog lica''. Na televiziji je igrao u mnogim dramama i serijama, uključujući ''Više od igre'' i ''Porodično blago''.

    2005.
    Umro je pionir elektronske muzike Robert Moug, čiji su sintisajzeri uneli novi zvuk u svet muzike 60-ih i 70-ih godina dvadesetog veka.

    2006.
    U sudaru dva putnička voza na severu Egipta najmanje 80 ljudi je poginulo a oko 160 je povređeno. Nesreća se dogodila u gradu Kalijubu, 20 kilometara severno od Kaira, kada je putnički voz na liniji Mansura-Kairo naleteo na voz koji je iz grada Bena išao takođe u Kairo.

    2006.
    Umro je Džo Rozental dobitnik Pulicerove nagrade za fotografiju na kojoj je ovekovečena pobeda američke vojske nad japanskim snagama 1945. godine. Na Rozentalovoj fotografiji je zabeleženo podizanje američke zastave 23. februara 1945. godine na japanskom ostrvu Ivo Džima, čime je okončana petonedeljna bitka u kojoj je poginulo 6.800 američkih i čak 21.000 japanskih vojnika. Univerzitet u Njujorku je 1999. godine uvrstio sliku među 100 primeraka najviših dometa novinarstva u dvadesetom veku.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #399

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je sreda, 22. avgust, 234. dan 2007. Do kraja godine ima 131 dan.
    1485.
    Engleski kralj Ričard III poginuo je u bici kod
    Bosvorta u borbi protiv jedinica Henrija VII, osnivača dinastije
    Tjudor. Time je okončan ''Rat dveju ruža'' - nazvan tako, jer je
    dinastija Lankastera, s kojom je Henri VII bio u srodstvu, imala u
    grbu crvenu, a dinastija Jorka belu ružu.

    1567.
    Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo
    započeo je kao vojni namesnik Holandije vladavinu koja je ušla u
    istoriju kao ''Albin teror''. Ovo je za posledicu imalo da je
    rasplamsan oslobodilački rat, završen oslobađanjem od Španije i
    potom osnivanjem Holandije.

    1642.
    U Engleskoj je počeo građanski rat između
    pristalica krune i Parlamenta, posle izjave kralja Čarlsa I
    Stjuarta da su članovi Parlamenta izdajnici. Rat je okončan 1645.
    porazom kralja, koji je na osnovu presude revolucionarnog suda
    pogubljen 1649.

    1848.
    Rođen je srpski general pruskog i lužičkosrpskog
    porekla Pavle Jurišić Šturm, jedan od najistaknutijih srpskih
    oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu, veoma
    zaslužan za blistave pobede srpske vojske nad austrougarskom
    armijom u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U srpsku vojsku primljen je
    1876. kao dobrovoljac u činu poručnika i već u Srpsko-turskom
    ratu 1876-1877. istakao se kao komandant Šabačkog i
    Posavsko-tamnavskog bataljona. U Srpsko-turskom ratu 1877-1878.
    veoma uspešno je komandovao Prvim dobrovoljačkim pukom, potom
    Krajinskim kombinovanim pukom u borbama kod Bele Palanke i Pirota. U
    srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao je Šestim pukom Drinske
    divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Drinskom, a u Drugom
    balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svetskom ratu
    1914. kao komandant Treće armije primio je prvi udar znatno
    nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio njeno napredovanje,
    što je omogućilo srpskim snagama da se pregrupišu za Cersku
    bitku. Trećom armijom je komandovao i u Kolubarskoj bici i na
    Solunskom frontu do avgusta 1916.

    1854.
    Rođen je srpski kralj Milan Obrenović. Tokom
    njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje kao
    nezavisna država i ponovo je postala kraljevstvo. Postao je knez
    1868, posle ubistva kneza Mihaila Obrenovića i u spoljnoj politici
    isprva se oslanjao na Rusiju. Pod pritiskom javnog mnjenja objavio
    je 1876. rat Turskoj, koji je 1877. neuspešno okončan. Iste godine
    je pod uticajem Rusije ponovo zaratio s Turskom, ovog puta uspešno,
    pa je Srbija 1878. iz rata izašla ojačana, dobivši vranjski,
    niški, pirotski i toplički okrug, a u julu iste godine na
    Berlinskom kongresu i formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog
    ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu
    1878. na štetu Srbije, oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je
    1881. zaključio ''tajnu konvenciju''. Beč je zauzvrat garantovao
    pomoć za širenje Srbije ka jugu. Iako mudar državnički potez,
    ova nagodba je bila nepopularna. Ipak ispostavilo se da je sporazum
    sa Austrijom omogućio Srbiji više decenija sveukupnog napretka i
    stabilnosti. Uzdigao je 1882. Srbiju na rang kraljevstva. Ugušio je
    1883. Timočku bunu koju su podigli neodgovorni ultralevičarski
    elementi, protiveći se reformi Vojske, a upravo vojno ustrojstvo
    koje je uspostavio kralj Milan dalo je sjajne rezultate tokom ratova
    1912.-18.(po mišljenju Slobodana Jovanovića). Posle neuspeha u
    ratu protiv Bugarske 1885. postao je još nepopularniji (rat je
    započeo pošto je Bugarska pripajanjem Istočne Rumelije narušila
    Berlinski ugovor, kao i opštu ravnotežu). Godine 1889. abdicirao je
    u korist maloletnog sina Aleksandra, pošto je smatrao da je ustav
    iz 1888. loš za Srbiju. Bio je mecena u oblasti umetnosti i u
    periodu njegove vladavine izgrađeno je mnogo i uspostavljene su
    institucije od ogromnog značaja za srpsku kulturu, poput Srpske
    kraljevske akademije. Umro je u Beču 1901. i sahranjen je u
    manastiru Krušedol.

    1859.
    Zbog ratnih neuspeha, finansijskog sloma države i
    otpora policijskom reperesivnom poretku Habzburške monarhije, car
    Franc Jozef I smenio je do tada svemoćnog ministra unutrašnjih
    poslova Aleksandra Baha, čime je okončana epoha poznata u
    istoriji kao ''Bahov apsolutizam''.

    1862.
    Rođen je francuski kompozitor Klod Debisi, tvorac
    muzičkog impresionizma i utemeljivač novih modernih tendencija.
    Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu,
    stvorio je vlastiti muzički jezik i stil. Dela: klavirska
    ''Arabeske'', ''Bergamska svita'', ''Dečji kutak'', ''Estampe'', ''Slike'',
    ''Prelidi'', orkestarska ''Popodne jednog fauna'', ''Nokturno'', ''More'',
    vokalna ''Pet Bodlerovih pesama'', ''Zaboravljene arijete'', ''Galantne
    svečanosti'', opera ''Peleas i Melisanda'', kamerna muzika.



    1864.
    Potpisana je Ženevska konvencija o zaštiti
    ranjenika u ratu, što je prethodilo osnivanju Crvenog krsta.

    1891.
    Umro je češki pisac Jan Neruda, koji je odigrao
    važnu ulogu u formiranju češkog realizma i borbi protiv
    malodušnosti sunarodnika podleglih nemačkom kulturnom uticaju.
    Dela: zbirke pripovedaka ''Malostranske pripovetke'', ''Arabeska'',
    ''Železnički radnici'', zbirke pesama ''Prosti motivi'', ''Kosmičke
    pesme'', ''Balade i romanse'', ''Pesme na veliki petak'', eseji ''Češko
    društvo'', ''Literatura, pozorište, likovna umetnost i muzika'',
    ''Štetni pravci'', ''Moderni čovek i umetnost''.

    1904.
    Rođen je kineski državnik Deng Sisijan, poznat kao
    Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog
    ekonomskog uspona Kine krajem 20. veka. Najmnogoljudnijom zemljom
    sveta vladao je od 1978, a sa poslednje zvanične rukovodeće
    funkcije povukao se 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao
    nesporan do smrti u januaru 1997.

    1910.
    Japan je posle pet godina protektorata nad Korejom
    pripojio tu azijsku zemlju. U japansko-kineskom ratu krajem 19.
    veka Tokio je preuzeo od Pekinga politički i ekonomski uticaj u
    Koreji. Sve do kraja Drugog svetskog rata Koreja je bila japanska
    kolonija.

    1914.
    Austro-Ugarska je u Prvom svetskom ratu objavila rat
    Belgiji.

    1941.
    Trupe nacističke Nemačke doprle su u Drugom
    svetskom ratu do Lenjingrada, čime je počela bitka za grad,
    završena u januaru 1944. pobedom sovjetske armije. Tokom opsade
    život je, većinom od gladi, izgubilo oko 620.000 stanovnika tog
    grada.

    1941.
    Iz zatvora u Sremskoj Mitrovici u Drugom svetskom
    ratu pobegla su 32 zatvorenika, većinom komunisti. Prilikom bekstva
    kroz podzemni kanal pomogao im je učenik srednje tehničke skole u
    Novom Sadu, partizan s Fruške Gore Boško Palkovljević-Pinki,
    kasnije proglašen za narodnog heroja, koji ih je odveo u
    partizanski odred.

    1942.
    Umro je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog
    Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog stila igre. Kao
    koreograf nastojao je da spoji igru, muziku i slikarstvo. Mnoge
    njegove koreografije izvode se i sada: ''Polovecke igre'',
    ''Šopenijana'', ''Silfide'', ''Žar ptica'', ''Petruška'', ''Frančeska da
    Rimini'', ''Šeherezada'', ''San o ruži'', ''Smrt labuda''.



    1958.
    Umro je francuski pisac Rože Marten di Gar,
    dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Verno je naslikao
    francusko građansko društvo na početku 20. veka. Dela: romani
    ''Žan Boroa'', ''Porodica Tibo'', komedija ''Testament čiča-Lelea'',
    crtice iz seljačkog života ''Stara Francuska''.

    1971.
    Predsednika Bolivije generala Huana Hosea Toresa
    Gonsalesa vojnim udarom oborio je pukovnik Ugo Banser Suares.

    1978.
    Umro je predsednik Kenije i publicista Džomo
    Kenijata, jedan od simbola dekolonizacije Afrike. Bio je lider
    kenijskog oslobodilačkog pokreta Mau mau, kao i predsednik
    Kenijskog afričkog saveza koji je 1963. uspeo da izbori nezavisnost
    zemlje od Velike Britanije, zatim predsednik vlade, a od 1964. šef
    države. Dela: ''Prema planini Keniji'', ''Kenija, zemlja sukoba'', ''Moj
    narod Kikuju'', ''Harambi'', ''Džomo Kenijata, patnja bez gorčine''.

    1985.
    Na aerodromu u Mančesteru poginulo je 55 ljudi u
    britanskom putničkom avionu ''Boing 737'', koji se zapalio pošto je
    pilot morao da obustavi poletanje.

    1995.
    Skupština Etiopije izabrao je Negasa Gidadu za
    šefa države koja je preimenovana u Saveznu Demokratsku Republiku
    Etiopiju.

    1996.
    Konferencija 61 države u Ženevi o razoružanju
    okončana je neuspešno pošto je Indija blokirala sporazum o
    sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba.

    2004.
    U oružanom prepadu na muzej slikara Edvarda Munka u
    Oslu, pred mnoštvom posetilaca ukradeno je njegovo najpoznatije
    platno ''Krik''.

    2005.
    Evakuacijom jevrejskih naseljenika iz Necarima,
    poslednjeg jevrejskog naselja u pojasu Gaze, okončano je četiri
    decenije dugo izraelsko prisustvo na toj teritoriji, okupiranom
    nakon šestodnevnog rata 1967 (pojas Gaze je do tada bio sastavni
    deo Egipta).

    2006.
    Poginulo je 160 putnika i 10 članova posade
    kada se srušio ruski putnički avion ''Tupoljev-154'', 45 kilometara
    severno od Donjecka u Ukrajini. Avion je leteo na liniji od Anape na
    Crnom moru do Sankt Peterburga kada se srušio i zapalio.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #400

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 23. avgust, 235. dan 2007. Do kraja godine ima 130 dana.

    1305.
    Vođa Škota u borbi protiv Engleza Vilijam Volas
    obešen je u Londonu.

    1754.
    Rođen je francuski kralj Luj XVI, koji je stupio na
    presto 1774, poslednji predrevolucionarni monarh Francuske. Njegovo
    pogubljenje na giljotini 21. januara 1793. najavilo je jakobinski
    teror u Francuskoj revoluciji. Dinastija Burbona vratila se na vlast
    1815. posle Bečkog kongresa, kada je izvršena sveopšta
    restauracija starog poretka i sahranjene sve revolucionarne
    tekovine.

    1775.
    Britanski kralj Džordž II objavio je da je u
    kolonijama u Americi izbila otvorena pobuna protiv britanske vlasti.

    1839.
    Na početku Opijumskog rata protiv Kine, Velika
    Britanija je zauzela Hongkong. Britanski naziv za taj grad tokom
    kolonijalnog perioda biće Viktorija.

    1863.
    Umro je ruski glumac Mihail Semjonovič Ščepkin,
    najznačajniji umetnik tadašnjeg ruskog i svetskog pozorišta, koji
    je nastojao da objasni tajne glumačkog stvaralaštva i bio uzor
    generacijama glumaca. Smatra se pretečom pozorišnog reditelja i
    glumca Konstantina Stanislavskog - čija je uloga u istoriji
    pozorišne umetnosti neizmerna.

    1864.
    Rođen je grčki državnik Elefterios Venizelos,
    osnivač Liberalne stranke i pet puta predsednik vlade od 1910. do
    1933. Predvodio je borbu za oslobođenje Krita od Turaka i
    pripajanje tog grčkog ostrva u Mediteranu matici Grčkoj. Sklopio
    je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912.
    i uspeo da ojača i proširi Grčku u dva balkanska i u Prvom
    svetskom ratu. Bio je prisan prijatelj srpskog državnika Nikole
    Pašića, a veliku naklonost prema Srbima dokazao je u najtežim
    danima Srbije. Kada su u Prvom svetskom ratu Centralne sile ponudile
    Grčkoj teritorijalne ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o
    savezništvu sa Srbijom i ratuje protiv nje, ponudu je glatko odbio.
    Presudno je uticao da Grčka prihvati Srbe tokom Prvog svetskog
    rata. Kao predsednik vlade reformisao je radničko i agrarno
    zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Umro
    je emigraciji u Francuskoj 1936. pošto je bio u sukobu sa grčkom
    vladajućom porodicom.

    1876.
    U boju na Šumatovcu brojno slabija srpska vojska
    pod komandom ruskog dobrovoljca generala Mihaila Černjajeva odbila
    je više snažnih napada na Aleksinac turske vojske, koju je
    predvodio Abdul Kerim paša. Pretrpevši velike gubitke, Turci su se
    prebacili na levu obalu Južne Morave i produžili operacije prema
    Djunisu.

    1912.
    Rođen je američki filmski glumac, reditelj i
    baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih figura u
    istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim
    igračkim senzibilitetom. Filmovi: ''Amerikanac u Parizu'', ''Ples na
    kiši'', ''Gusar'', ''U grad!'', ''Poziv na igru'', ''Helo, Doli!''.



    1914.
    Japan je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom
    ratu, zahvaljujući čemu su mu na Versajskoj mirovnoj konferenciji
    1919. dodeljene neke nemačke kolonije u Tihom okeanu kao i na
    kineskoj obali.

    1926.
    Umro je američki glumac italijanskog porekla Rudolf
    Valentino, najpopularnija filmska zvezda početkom 20. veka. Njegova
    iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno
    ženske publike. Premda skromnih glumačkih mogućnosti, proslavio
    se u nemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione
    obožavateljki. Filmovi: ''Četiri jahača apokalipse'', ''Dama s
    kamelijama'', ''Šeik'', ''Šeikov sin'', ''Krv i pesak'', ''Mladi radža'',
    ''Gospodin Boker'', ''Crni orao''.

    1939.
    Ministri inostranih poslova nacističke Nemačke i
    Sovjetskog Saveza Joakim fon Ribentrop i Vjačeslav Molotov
    potpisali su u Moskvi desetogodišnji sporazum o nenapadanju, kojim
    je bila predviđena i podela Poljske. Dve sile su se obavezale na
    ''odustajanje od svakog akta nasilja, agresivnog postupka i svakog
    napada jedne na drugu, i to kako pojedinačno, tako i u zajednici s
    drugim silama''. Sporazum je kod liberalnih krugova na Zapadu izazvao
    veliko razočarenje. Nemačka je prekršla sporazum 22. juna 1941.
    napadom na ŠSR.

    1944.
    Savezničke trupe su u Drugom svetskom ratu
    oslobodile francuski grad Marselj.

    1944.
    Nakon ulaska sovjetskih trupa, rumunska armija je u
    Drugom svetskom ratu okrenula oružje protiv dotadašnje saveznice
    Nemačke, a kralj Mihailo I naredio je hapšenje vojnog
    pronacističkog lidera zemlje maršala Jona Antoneskua.

    1945.
    Privremena Narodna skupština Demokratske
    Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i
    kolonizaciji, kojim je oduzet ''višak'' zemlje i poljoprivredne
    imovine seljacima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.

    1958.
    Televizija Beograd počela je da emituje
    eksperimentalni program iz nedovršenog studija na beogradskom
    Sajmu, koji su građani mogli da prate na televizijskim aparatima
    postavljenim u izlozima prodavnica i na najvažnijim javnim mestima
    po gradu. Prvo se na ekranu u 8.50 sati pojavila slika
    Meštrovićevog ''Pobednika'' sa Kalemegdana, a program su najavili i
    vodili Olivera Živković, Branislav Surutka i Olga Nađ. Reditelj
    prvog direktnog prenosa sa otvaranja Međunarodnog sajma tehnike i
    naučnih dostignuća bio je Miroslav Dedić, a prvu informativnu
    emisiju ''Dnevnik'' od 20 časova vodio je Miloje Mića Orlović.



    1962.
    Američki telekomunikacioni satelit ''Telstar''
    emitovao je prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.

    1982.
    Umro je brazilski filmski reditelj, scenarista i
    producent Alberto de Almeida Kavalkanti, koji je između dva svetska
    rata, radeći u Evropi, znatno uticao na francusku filmsku avangardu
    i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: ''Ivet'',
    ''Vozbez očiju'', ''Kapetan Frakas'', ''Odmor đavola'', ''Smrt noći'',
    ''Nikolas Niklbi'', ''Prvi džentlmen'', ''Zemlja je uvek zemlja'', ''Pesma
    mora'', ''Gazda Puntila i njegov sluga Mati''.

    1989.
    Umro je srpski vajar Nebojša Mitrić. U prvo vreme
    pretežno je radio u tehnici kovanja dekorativne kompozicije, a
    kasnije je skulptorski jezik zasnivao na spoju figuralnih i
    apstraktnih elemenata, inspirišući se srpskom srednjovekovnom
    istorijom. Beogradu je poklonio skulpture despota Stefana
    Lazarevića i Milutina Bojića, Kruševcu cara Lazara, a na
    reljefima je ovekovečio mnoge glumce i znamenite ličnosti srpske
    kulture i umetnosti. Poslednje njegovo delo je krst na hramu Svetog
    Save na Vračaru.

    1990.
    Sovjetska republika Jermenija objavila je
    nezavisnost, a Estonija je otpočela pregovore o odvajanju od ŠSR.

    1990.
    Istočna i Zapadna Nemačka najavile su ujedinjenje
    3. oktobra 1990. i okončanje podele zemlje uspostavljene posle
    Drugog svetskog rata i poraza nacističke Nemačke.

    1992.
    Oko 200 mladih neonacista, u prisustvu stotina
    oduševljenih pristalica, napalo je hostel za izbeglice u nemačkom
    gradu Rostok i potom tokom noći vodilo pravu bitku s policijom.

    1997.
    Zambijska policija je na mitingu opozicije u Kabveu
    pucnjem iz vatrenog oružja ranila bivšeg predsednika Zambije
    Keneta Kaundu.

    2000.
    Umro je srpski filmski i pozorišni glumac
    Milivoje-Mića Tomić. Mnogobrojne uloge, koje je odigrao tokom
    karijere duže od pola veka ostavile su neizbrisiv trag. Bio je
    istovremeno nenametljiv i upečatljiv umetnik i njegovo ime ostaće
    krupnim slovima zapisano u istoriji srpske kulture.

    2002.
    Etiopija i Eritreja sporazumele su se da puste iz
    zatvora sve preostale ratne zarobljenike iz rata koje su te dve
    zemlje vodile od 1998. do 2000.

    2004.
    Posle 13 godina građanskog rata u Somaliji i
    dvogodišnjih mirovnih pregovora, u kenijskoj prestonici Najrobiju
    formiran je novi parlament Somalije. Četiri vodeća klana dobila su
    po 61 poslanika, dok je 11 mandata pripalo koaliciji manjih klanova
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #401

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 24. avgust, 236. dan 2007. Do kraja godine ima 129 dana.

    79.
    U erupciji vulkana Vezuv nestali su rimski gradovi Pompeja, Herkulanum i Stabija i hiljade ljudi je poginulo. Ova tragedija ostavila je, međutim, jedinstveno svedočanstvo za buduće generacije, pošto je Pompeja ostala potpuno očuvana ispod vulkanskog pepela i lave, pa je danas svojevrstan izvor prvog reda o životu i kulturi Rimljana tog vremena.



    1540.
    Umro je italijanski slikar Parmiđanino, portretista koji je težio da izrazi unutrašnje osobenosti svojih modela. Radio je freske i oltarske slike u Parmi, Rimu i Bolonji.



    1572.
    U noći praznika Svetog Vartolomeja u Parizu je otpočeo pokolj hugenota (francuski protestanti - kalvinisti), u kojem je do septembra pobijeno oko 70.000 ljudi širom Francuske. Inicijatori pokolja poznatog kao ''Vartolomejska noć'' bili su Katarina Mediči, majka francuskog kralja Šarla IX, i rimokatolički poglavar papa Grgur XIII, koji je povodom toga naložio da bude iskovana medalja, proglasivši odmazdu nad hugenotima ''svetim ratom za jedinu istinitu veru''.

    1872.
    Rođen je engleski pisac i karikaturista Henri Maksimilijan Birbom, poznat kao Maks Birbom, majstor satire i ironije. Dela: roman ''Zulejka Dobson'', kritike ''Božićnji venac'', ''Dela Maksa Birboma''.

    1899.
    Rođen je argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih literata 20. veka, profesor anglosaksonske književnosti i kritičar, direktor Nacionalne biblioteke u Buenos Ajresu, koji je presudno obeležio hispanoameričku literaturu ali i književnost uopšte. Enciklopedijske širine, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim osobenog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudoistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se mešaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise ''Proa'', ''Prisma'' i ''Martin Fierro''. Dela: zbirke pripovedaka ''Univerzalna istorija beščašća'', ''Maštarije'', ''Alef'', ''Izveštaj o Brodiju'', ''Peščana knjiga'', zbirka pesama, kratkih parabola i priča ''Stvaralac'', eseji ''Devet eseja o Danteu''.



    1914.
    Završena je Cerska bitka, prvi veliki okršaj u Prvom svetskom ratu. Srpska vojska je tada do nogu potukla austrougarsku vojsku i odnela prvu savezničku pobedu u ratu. Od 200.000 austrougarskih vojnika koji su pokušali da okupiraju Srbiju u njoj nije ostao ni jedan, izuzev 4.500 zarobljenika. Tokom krvavih borbi započetih 12. avgusta prelaskom austrougarskih trupa preko Drine, gubici agresora dostigli su 27.000, a iz stroja je izbačeno više od 16.000 srpskih vojnika, od kojih je 2.107 poginulo.

    1922.
    Predstavnici Arapa usprotivili su se na sastanku u Nablusu odluci Društva naroda da Velikoj Britaniji poveri mandat nad Palestinom. Suština problema oko te teritorije bio je sukob arapskog i jevrejskog stanovništva. Palestina je (kao i veći deo današnjeg Bliskog istoka) do Prvog svetskog rata bila sastavni deo Turskog carstva. Društvo naroda je tada poverilo mandat nad Palestinom, Jordanom i Irakom Britaniji, a nad Sirijom i Libanom Francuskoj.

    1929.
    Rođen je vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat, koji se posle dugogodišnje terorističke aktivnosti opredelio za rešavanje palestinsko-izraelskog sukoba pregovorima.

    1936.
    Streljan je ruski revolucionar jevrejskog porekla Lav Borisovič Rozenfeld, jedan od prvaka Sovjetske Rusije posle Oktobarske revolucije 1917, pošto je prethodno na montiranom procesu proglašen ''neprijateljem naroda''. Posle Oktobarske revolucije ušao je u boljševički Politbiro, a od 1918. do 1926. bio je predsednik Moskovskog sovjeta, potom zamenik predsednika Sovjeta narodnih komesara (vlada) i jedan od vođa ''nove opozicije''. U staljinističkim čistkama uhapšen je 1935. i osuđen na pet godina robije, a na novom procesu 1936. na smrt zbog navodnog kovanja zavere protiv sovjetskog lidera Josifa Staljina. Posthumno je rehabilitovan.

    1954.
    Predsednik Brazila Žetulio Vargas izvršio je samoubistvo tokom teške političke krize otvorene pokušajem ubistva istaknutog opozicionara Karlosa Laserde.

    1954.
    Predsedik SAD Dvajt Ajzenhauer potpisao je akt o stavljanju van zakona Komunističke partije SAD.

    1968.
    Francuska je u južnom Pacifiku, na atolu Mururoa (u Francuskoj Polineziji) izvela prvu probu hidrogenske bombe i postala peta termonuklearna sila u svetu.

    1975.
    Smrtna presuda šefu grčke vojne hunte (vlada pukovnika) Georgiosu Papadopulosu i još dvojici vođa vojnog udara 1967. zamenjena je doživotnom robijom.

    1976.
    Dvojica sovjetskih kosmonauta spustila su se na Zemlju posle 48 dana provedenih u njenoj orbiti, tokom kojih su u specijalnoj kosmičkoj laboratoriji izveli niz opita.

    1991.
    Predsednik ŠSR Mihail Gorbačov dao je ostavku na mesto šefa Komunističke partije i zatražio da Centralni komitet vladajuće i više od 70 godina jedine političke partije u zemlji donese odluku o samoraspuštanju te organizacije osnovane 93 godine ranije. U tom trenutku Komunistička partija Sovjetskog saveza imala je 16 miliona članova.

    1991.
    Skupština Ukrajine proglasila je nezavisnost od Moskve te dotadašnje sovjetske republike.

    1994.
    Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija postigli su sporazum da Palestinci na Zapadnoj obali dobiju autonomiju u oblastima obrazovanja, zdravstva, poreske politike, socijalne zaštite i turizma.

    1998.
    Hiljade pripadnika vojske Angole tenkovima je ušlo u Kongo (negdašnji Zair) kako bi pomoglo trupama predsednika Lorana Kabile u borbi protiv pobunjenika predvođenih pripadnicima plemena Tutsi.

    1999.
    Srpska pravoslavna crkva objavila je da su Albanci, za nešto više od 60 dana od dolaska Kfora na Kosovo i Metohiju, razorili i opljačkali najmanje 50 pravoslavnih hramova. I to manastire iz 14. veka Svete Trojice kod Mušutišta, Svetog Arhangela u Gornjem Nerodimlju i Uspenija Svetog Uroša u istom mestu, Svetih Vrača Kozme i Damjana u Zočištu i Svetog Arhangela Gavrila kod Vitine, iz 15. veka Svetog Marka kod Koriše i Devič Svetog Joanikija kod Srbice, crkve iz 14. veka Uspenija Bogorodice u Mušutištu, Svetog Nikole u Kijevu kod Kline i Svetog Nikole u Donjem Nerodimlju i iz 16. veka Svetog Nikole u Slovinju kod Lipljana, Svete Paraskeve u Drsniku kod Peći, Svetog Nikole u Ljubiždi kod Prizrena i Svetog proroka Ilije u istom mestu i Vavedenja Presvete Bogorodice u Belom Polju kod Peći.

    2000.
    Prilikom pada u Persijski zaliv u blizini Bahreina aviona ''Erbas A320'' kompanije ''Galf er'', koji je leteo iz Kaira, poginula su sva 143 putnika i člana posade.

    2004.
    U Rusiji su se skoro istovremeno srušila dva putnička aviona tipa ''tupoljev'', jedan kod Rostova, a drugi kod Tule. Udese koje su izazvali čečenski islamski teroristi samoubice nije preživeo niko od putnika i članova posade, 94 u oba aviona.

    2006.
    Međunarodno udruženje astronoma (MUA) donelo odluku da Pluton više nije planeta kako je kategorisan 1930. godine, kada je otkriven, što znači da Sunčev sistem više nema devet već osam planeta. Prema odluci 2.500 astronoma iz 75 zemalja, okupljenih na konferenciji u Pragu, nakon žustre prepirke dogovoreno je da on pripada kategoriji patuljastih ili minornih planeta.

    2006.
    Vlada SAD saopštila je da je uragan Katrina, koji je pogodio SAD u avgustu 2005. najveća prirodna nesreća u istoriji te zemlje i da je ukupna šteta iznosila 118 milijardi dolara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #402

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 25. avgust, 237. dan 2007. Do kraja godine ima 128 dana.

    325.
    U Nikeji je završen Prvi vaseljenski crkveni sabor. Sazvao ga je i rukovodio tokom zasedanja rimski car Konstantin Veliki. Na tom saboru osuđena je Arijeva jeres i uspostavljena doktrina o ''Svetom trojstvu''. Tada je sprovedena i delimična reforma Julijanskog kalendara.

    1270.
    Umro je francuski kralj Luj IX, koji je tokom vladavine od 1226. uspeo da znatno ojača oslabljenu kraljevsku vlast. Predvodio je Šesti i Sedmi krstaški rat.

    1530.
    Rođen je ruski car Ivan IV Vasiljevič, nazvan Ivan Grozni (''strašni''). Prvi ruski vladar koji je uzeo titulu cara. Do tada su ruski vladari nosili titulu velikih kneževa pošto je u skladu sa vizantijskom državno-pravnom koncepcijom titula cara pripadala samo vladaru Carigrada. Pošto su Turci zaposeli ''drugi Rim'' tada se pojavljuje teorija o Moskvi kao ''trećem Rimu''. Sa ciljem stvaranja jake centralizovane države ojačao je carsko samodržavlje i suzbijao samovolju boljara. Reforme je sprovodio veoma odlučno, zbog čega je dobio poznati nadimak. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584. izgradio je radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more. Potukao je Mongole (Tatare) i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala celim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir. Sproveo je izvesne pravne reforme i prvi uveo regularnu vojsku. Jedan je od najvećih vladara u istoriji Rusije.

    1718.
    Francuski iseljenici u Americi osnovali su u Luizijani grad Nju Orleans, nazvan tako u čast francuskog vojvode od Orleana.

    1744.
    Rođen je nemački pisac, istoričar, filozof i protestanski teolog Johan Gotfrid fon Herder, koji je delom ''Ideje o filozofiji istorije čovečanstva'' znatno uticao na mladog Johana Volfganga Getea, književni pokret ''šturm und drang'' i čitav nemački romantizam. Kao filozof pokušao je da izmiri materijalizam Baruha Spinoze sa idealizmom Vilhelma Lajbnica i bio je protivnik formalizma Imanuela Kanta. Jedno od njegovih glavnih dela je zbirka narodnih pesama ''Glasovi naroda u pesmama'' u kojoj su i četiri srpske pesme, uključujući ''Hasanaginicu'' u Geteovom prevodu. Bitno je doprineo popularisanju Srba (i Slovena uopšte) u intelektualnim krugovima na Zapadu.

    1776.
    Umro je škotski filozof, ekonomista i istoričar Dejvid Hjum, koji je kritikom verodostojnosti metafizike, odnosno preispitivanjem principa kauzaliteta, bitno pomogao empirističko filozofsko mišljenje u Engleskoj. Podstakao je kritičku filozofiju Imanuela Kanta i znatno uticao na pozitivizam i logičko-empirističku filozofiju. Prethodnik je klasičnih engleskih ekonomista (Smit i Rikardo) i tvorac kvantitativne teorije novca. Dela: ''Rasprava o ljudskoj prirodi'', ''Moralni, politički i literarni ogledi'', ''Filozofski ogled o ljudskom razumu'', ''Političke rasprave'', ''Istraživanje principa morala'', ''Istorija Engleske'', ''Moj život''.



    1819.
    Rođen je američki detektiv škotskog porekla Alen Pinkerton, koji je 1850. osnovao Nacionalnu detektivsku organizaciju ''Pinkerton''.

    1822.
    Umro je engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel, koji je 1781. otkrio planetu Uran, što mu je donelo članstvo, a potom i položaj predsednika u Londonskom kraljevskom društvu. Otkrio je i dva od pet Uranovih satelita i dva Saturnova satelita. Osmatranjem maglina, dvojnih i mnogostrukih zvezda i proučavanjem Sunčevog sistema i galaksije Mlečni Put zaslužio je naziv tvorca zvezdane (stelarne) astronomije.

    1825.
    Urugvaj je objavio nezavisnost od Španije, čija je kolonija bio vekovima.

    1839.
    U Užicu je osnovana gimnazija. Učenici te gimnazije bili su prvaci socijaldemokratskog (socijalističkog) pokreta u Srbiji krajem 19. i početkom 20. veka Radovan Dragović, Dimitrije Tucović i Dušan Popović, ali i druge značajne ličnosti srpske istorije poput Ljubomira Stojanovića, Božidara Kneževića, Ljubomira Davidovića, Dragiše M. Djurića, Milana Predića.

    1841.
    Rođen je švajcarski hirurg Emil Teodor Koher, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1909. Ispitivao je funkciju štitne žlezde i znatno doprineo razvoju savremene hirurgije.

    1842.
    U Kragujevcu su ustavobranitelji s Tomom Vučićem Perišićem na čelu, podigli bunu seljaka. Neposredni povod bilo je nezadovoljstvo povećanjem poreza. Tada je oboren sa prestola knez Mihailo Obrenović, posle čega je Vučić u Beogradu, kao ''predvoditelj naroda'', za kneza proglasio Aleksandra Karađorđevića. Knez Aleksandar vladaće Srbijom do 1858.

    1867.
    Umro je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, što je naučni osnov elektrotehnike, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize - osnov elektrohemije i učenja o elektricitetu. Otkrio je i vezu magnetnog polja i svetlosti, utemeljio učenje o fizičkom polju, unapredio hemiju i optiku. Njegovim imenom nazvana je merna jedinica za električnu kapacitivnost - farad (F) - i više efekata i uređaja: ''Faradejev tamni prostor'', ''Faradejev efekat'', ''Faradejev cilindar'', ''Faradejev broj''. Nije bio matematičar pa je njegove ideje i pronalaske matematički formulisao i razradio engleski teorijski fizičar Džejms Klerk Maksvel. Dela: ''Eksperimentalna istraživanja u elektricitetu'', ''Eksperimentalna istraživanja u hemiji i fizici'', ''O raznim silama u prirodi'', ''Predavanja o hemijskoj istoriji jedne sveće''.

    1875.
    Kapetan Metju Veb postao je prvi čovek koji je preplivao kanal Lamanš.

    1900.
    Umro je nemački filozof Fridrih Niče. U početku je na njega snažno uticao Artur Šopenhauer, tada nastaje delo ''Rođenje tragedije iz duha muzike'', ali je kasnije, suprotno Šopenhaueru, razvio ideju o potvrđivanju života. Površna tumačenja svrstala su ga među preteče nacizma, što ozbiljni teoretičari odbacuju. Dela: ''Tako je govorio Zaratustra'', ''Volja za moć'' (posthumno sabrane njegove misli, naslov nije njegov), ''S one strane dobra i zla'', ''Sumrak idola'', ''Ljudsko, suviše ljudsko'', ''Genealogija morala'', ''Eče homo'', ''Radosna nauka'', ''Nesavremena razmatranja''.

    1912.
    Rođen je nemački državnik Erih Honeker, od 1976. do 1989. predsednik Nemačke Demokratske Republike (Istočna Nemačka), kada je oboren sa vlasti na talasu masovnih antirežimskih protesta. Kao člana Komunističke partije Nemačke, nacisti su ga uhapsili 1935. i u koncentracionim logorima bio je do 1945. U Politbiro vladajuće istočnonemačke Jedinstvene socijalističke partije Nemačke (komunisti) izabran je 1958, prvi sekretar postao je 1971, a generalni sekretar 1976. Umro je 1994. u izbeglištvu u Čileu.

    1921.
    SAD su potpisale s poraženom Nemačkom mirovni ugovor, čime je formalno okončano ratno stanje između dve države u Prvom svetskom ratu.

    1930.
    Rođen je škotski filmski glumac Šon Koneri, koji se proslavio glumeći u vreme hladnog rata britanskog tajnog agenta Džejmsa Bonda, lik iz priča engleskog pisca Jana Fleminga. Fleming koji je i sam bio obaveštajni agent je lik savršenog obaveštajca ustrojio po uzoru na srbina Duška Popova, rođenog u Titelu u Bačkoj, koji je bio agent Kraljevine Jugoslavije i Britanije (lažno i Nemačke). Šon Koneri je u kasnijoj fazi igrao u ambicioznijim ostvarenjima, u kojima je potpunije izrazio raskošan glumački talenat. Filmovi: ''Dr No'', ''Goldfinger'', ''Operacija grom'', ''Iz Rusije, s ljubavlju'', ''Dijamanti su večni'', ''Zaverenici'', ''Brdo izgubljenih'', ''Zardoz'', ''Ime Ruže'', ''Nikad ne reci nikad'', ''Pravedni cilj''.



    1940.
    Britansko ratno vazduhoplovstvo bacilo je u Drugom svetskom ratu prve bombe na Berlin.

    1944.
    Savezničke snage oslobodile su Pariz u Drugom svetskom ratu. Na samom ulasku u grad saveznici su zastali kako bi omogućili da u Pariz prvo uđe general De Gol sa svojim Slobodnim Francuzima.

    1961.
    Predsednik Brazila Žanio Kvardos neočekivano je, posle samo sedam meseci na tom položaju, podneo ostavku, navodeći kao razlog neidentifikovane ''okultne snage''.

    1964.
    Kenet Kaunda je postao prvi predsednik Zambije. Do tada Zambija je bila britanska kolonija u sastavu Rodezije (Rodezija i Njasa).

    1965.
    Snežna lavina koja se sručila s glečera u švajcarskim Alpima zatrpala je 108 ljudi.

    1972.
    Kina je prvi put upotrebila veto u Savetu bezbednosti UN i usprotivila se prijemu Bangladeša u svetsku organizaciju.

    1988.
    Iran i Irak su u Ženevi počeli pregovore bez posrednika o okončanju osmogodišnjeg rata dve susedne zemlje. Rat je okončan bez jasnog pobednika.

    1989.
    Posle 12 godina i šest milijardi pređenih kilometara, američki vasionski brod bez ljudske posade ''Vojadžer 2'' dospeo je do planete Neptun i njenog satelita Triton i poslao na Zemlju snimke tih nebeskih tela.

    1990.
    Savet bezbednosti UN odobrio je vojnu akciju protiv Iraka zbog napada te zemlje na susedni Kuvajt.

    1991.
    Belorusija je objavila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

    1995.
    ''Rejnbou Vorior II'', brod pokreta ''Grinpis'', isplovio je ka južnom Pacifiku u pokušaju da onemogući seriju francuskih atomskih proba na ostrvu Mururoa. Mururoa je atol u sastavu Francuske Polinezije.

    1999.
    Austrijska policija je u Beču, na osnovu naloga Haškog tribunala, uhapsila načelnika Generalštaba Vojske Republike Srpske general-pukovnika Momira Talića, koji je u glavni grad Austrije došao na poziv OEBS, organizatora međunarodnog seminara o vojnoj doktrini. Šef delegacije RS ministar odbrane general-pukovnik Manojlo Milovanović odmah potom je sa članovima delegacije u znak protesta napustio seminar.

    2003.
    U Bombaju, finansijskoj prestonici Indije, u terorističkim napadima automobilima-bombama ubijeno je najmanje 52 ljudi.

    2005.
    U požaru u jednoj zgradi u centru Pariza, u kojoj žive afrički doseljenici, život je izgubilo najmanje 17 ljudi, među kojim 14 dece.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #403

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 26. avgust, 238. dan 2007. Do kraja godine ima 127 dana.

    1346.
    U bici kod Kresija na severu Francuske u
    Stogodišnjem ratu, u kojoj su trupe engleskog kralja Edvarda III
    porazile brojčano znatno nadmoćnije francuske teške oklopnike
    kralja Filipa VI, Englezi i Velšani su prvi put upotrebili samo
    pešadiju naoružanu ogromnim lukovima, poznatim kao ''longbouz'',
    koji su izbacivali strele na izuzetno veliku daljinu i pokazali se
    kao veoma ubojiti.

    1541.
    Sultan Sulejman II osvojio je Budim i anektirao
    Mađarsku, koja je do 1686. bila turska provincija Budimski
    pašaluk. Turska je zaposela centralne i južne delove Ugarske dok
    su severni i zapadni deo zauvek ostali van turskih teritorija i od
    tada su uključeni u sklop Habzburških zemalja.

    1676.
    Rođen je engleski državnik Robert Volpol, prvi
    britanski premijer (prvi nakon proglašenja Ujedinjenog
    Kraljevstva). Predsednik vlade bio je od 1721. do 1742, najduže u
    istoriji Velike Britanije.

    1723.
    Umro je holandski prirodnjak Antoni van Levenhuk,
    koji se - mada po struci knjižar - bavio mikrobiološkim
    istraživanjima i otkrio do tada nepoznati svet mikroorganizama.
    Bruseći optička sočiva, stvorio je prve jednostavne mikroskope,
    čemu je potom posvetio dosta vremena i konstruisao oko 400
    mikroskopa. Rezultate istraživanja krvnih sudova, strukture
    kostiju, mišića, eritrocita i spermatozoida objavljivao je u
    izdanjima Londonskog kraljevskog društva čiji je bio član.

    1740.
    Rođen je francuski pronalazač Žozef Mišel
    Mongolfje, koji je s bratom Žakom Etjenom 1783. konstruisao prvi
    vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

    1743.
    Rođen je francuski hemičar Antoan Lavoazije, jedan
    od tvoraca moderne hemije. Otkrio je da je vazduh smeša kiseonika i
    azota, dokazao je da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio
    značaj kiseonika za sagorevanje i oksidaciju, postavio Zakon o
    neuništivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu
    hemijsku analizu. Spalivši dijamant, dokazao je da je
    kristalizovani ugljenik. Revolucionarni sud ga je, sa još 27
    optuženih, osudio na smrt i pogubio istog dana na giljotini u maju
    1794. na vrhuncu jakobinskog terora u Francuskoj revoluciji, pod
    optužbom da je ''zastupnik ubiranja kraljevskog poreza''.



    1839.
    Osnovana je Prva beogradska gimnazija (sama odluka
    doneta je 18. juna iste godine), najstarija srednja škola koja
    postoji u kontinuitetu u prestonici Srbije. Najpre je imala dva
    razreda, tri godine kasnije pet, a profesori su bili, prvih
    decenija, po pravilu, Srbi iz Vojvodine. Kroz nju je prošla plejada
    istaknutih ličnosti srpske istorije, nauke, umetnosti i kulture,
    uključujući Stojana Novakovića, Milana Milićevića, Slobodana
    Jovanovića, Petra Kočića, Branu Petronijevića, Veselina
    Čajkanovića, Aleksandra Belića, Milovana Glišića, Jovana
    Skerlića, Jovana Cvijića, Mihaila Petrovića Alasa, Lazu
    Lazarevića, Stevana Sremca, Mokranjca, Kornelija Stankovića,
    kralja Petra I Karađorđevića, Živojina Mišića, Stepu
    Stepanovića, Gavrila Principa, Milana Stojadinovića, Aleksandra
    Deroka, Momčila Nastasijevića, Mošu Pijade, Svetozara Gligorića.

    1883.
    Počela je trodnevna erupcija vulkana Krakatau na
    istoimenom indonežanskom (tada Holandska Istočna Indija) ostrvu
    između Jave i Sumatre u kojoj je dve trećine ostrva odletelo u
    vazduh. U erupciji koja se čula na udaljenosti od 5.000 kilometara
    i pod ogromnim talasima na zapadnoj Javi, poginulo je 36.000 ljudi.

    1899.
    Rođen je srpski pisac Radojko Jovanović, poznat
    kao Rade Drainac, boem, buntovni anarhoindividualista, večiti
    putnik, autor neposrednih lirskih ispovesti. Dela: zbirke pesama
    ''Modri smeh'', ''Erotikon'', ''Lirske minijature'', ''Dah zemlje'',
    pripovetke ''Srce na pazaru'', roman ''Španski zid''.

    1906.
    Rođen je američki virusolog Albert Brus Sejbin,
    pronalazač vakcine protiv poliomielitisa (zarazna dečja paraliza).
    Sejbinova vakcina, spravljena od oslabelih virusa, prvi put je
    masovno primenjena u Sovjetskom Savezu. Bio je profesor Medicinskog
    koledža Univerziteta u Sinsinatiju (SAD), potom predsednik
    Vajsmanovog instituta u Izraelu.

    1910.
    Umro je američki filozof i psiholog Vilijam
    Džejms, tvorac personalističke verzije pragmatizma prema kojoj u
    osnovi istinitog saznanja leži ''volja za verovanjem''. Dela:
    ''Pragmatizam'', ''Principi psihologije'', ''Volja za verovanjem'', ''Eseji
    o radikalnom empirizmu'', ''Razlike u religioznom iskustvu''.

    1914.
    Rođen je argentinski pisac Hulio Kortasar, jedan od
    najznačajnijih u latinoameričkoj literaturi, majstor kratke
    priče. Motivi igre, rituala i mita uvrstili su ga među najveća
    imena svetske književnosti. Probleme komunikacije i samoće u
    megalopolisima Amerike i Evrope rešavao je neočekivanim
    fantastičnim obrtima, u širokom tematskom dijapazonu, od
    preispitivanja umetnosti i stvarnosti do angažovane
    socijalno-političke sadržine. Dela: zbirke pripovedaka ''Tajno
    oružje'', ''Kraj igre'', ''Sve vatre oganj'', ''Neko ko ovuda ide'',
    ''Toliko volimo Glendu'', ''Progonitelj'', romani ''Školice'', ''Manuelova
    knjiga'', književni ogledi ''Poslednja runda'', ''Istorija kronopija i
    fama'', ''Put oko dana za 80 svetova'', putopis ''Autonauti kosmoputa''.

    1920.
    Ratifikovan je 19. amandman ustava SAD, kojim su
    žene dobile pravo glasa.

    1934.
    Adolf Hitler je zatražio od Francuske da Nemačkoj
    ustupi oblast Sar (pogranična oblast prema Francuskoj) koja je
    Versajskim ugovorom posle Prvog svetskog rata stavljena pod
    francusku okupaciju i privremenu upravu.

    1939.
    Objavljen je sporazum jugoslovenskog predsednika
    vlade (ministarskog saveta) Dragiše Cvetkovića i vođe Hrvatske
    seljačke stranke Vladimira Mačeka i Uredba o ustanovljenju
    banovine Hrvatske. U njen sastav ušle su Savska i Primorska
    banovina i srezovi Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac,
    Derventa, Travnik i Fojnica. Veći deo tih teritorija (osim u Sremu)
    nikada ranije nisu bili sastavni deo Hrvatske, ni Dubrovnik.
    Sporazum Cvetković-Maćek kraljevska jugoslovenska vlada bila je
    primorana da prihvati zbog ogromnog pritiska od strane Velike
    Britanije.



    1942.
    Nemačka armija je stigla do Staljingrada, gde je
    potom u najvažnijoj bici Drugog svetskog rata pretrpela
    katastrofalan poraz, koji je označio početak kraja nacističke
    nemačke vojne mašinerije. U okviru nemačkih trupa borili su se i
    hrvatski dobrovoljci (ustaše), prema najnižim procenama bilo ih je
    kod Staljingrada desetak hiljada.

    1944.
    Bugarska, saveznica Nemačke u Drugom svetskom rat
    - suočena sa nadiranjem sovjetskih trupa - saopštila je da istupa
    iz rata.

    1945.
    Treće zasedanje Antifašističkog veća nacionalnog
    oslobođenja Jugoslavije potvrdilo je u Beogradu odluke donete posle
    zasedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. i usvojilo preporuke savezničke
    konferencije na Jalti. Doneta je i rezolucija o teritorijalnim
    pravima Jugoslavije na krajeve koji su posle Prvog svetskog rata
    priključeni Italiji: Slovenačko primorje, Beneška Slovenija,
    Trst, Istra, Rijeka, Zadar i ostrva Lastovo i Palagruža. AVNOJ je
    tada promenio ime u Privremenu narodnu skupštinu.

    1972.
    Otvorene su 20. Olimpijske igre u Minhenu, upamćene
    po napadu pripadnika palestinske terorističke organizacije ''Crni
    septembar'' na Olimpijsko selo i ubistvu 11 izraelskih sportista.

    1974.
    Umro je američki pilot Čarls Lindberg, koji je
    1927. prvi sam avionom preleteo Atlantski okean.

    1978.
    Venecijanski kardinal Albino Lučani postao je papa
    Jovan Pavle I. Umro je 33 dana kasnije, zvanično od srčanog udara,
    ali je ostala senka sumnje da je otrovan zbog ideja suprotnih
    interesima vrhova vatikanske kurije.

    1978.
    Jan Zigmund je kao prvi Nemac poleteo u kosmos u
    sovjetskom brodu ''Sojuz 31''.

    1982.
    Argentinska vlada ukinula je zabranu delovanja
    političkih partija.

    1990.
    U eksploziji u jami ''Dobrnja-jug'' rudnika Kreka,
    koja je izazvala najveću katastrofu u jugoslovenskom rudarstvu,
    poginulo je 180 rudara.

    1991.
    Posle napada hrvatskih paravojnih jedinica na
    kasarnu JNA, počele su borbe u Vukovaru.

    1993.
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin potpisao je sporazum
    o prijateljstvu sa Češkom, pošto je osudio invaziju armija
    Varšavskog pakta na Čehoslovačku 1968.

    1996.
    Južnokorejski sud je osudio bivšeg predsednika
    Južne Koreje Čun Du Hvana na smrt pod optužbom da je 1979. izveo
    vojni udar kojim je prigrabio vlast, a njegovog naslednika Ro Te Vua
    na 22,5 godine zatvora.

    1997.
    Frederik Viljem de Klerk, poslednji beli predsednik
    Južne Afrike, dao je ostavku na funkciju šefa opozicione
    Nacionalne partije i povukao se iz političkog života.

    2003.
    Izborna komisija u Ruandi saopštila je da je Pol
    Kagame pobedio na predsedničkim izborima u Ruandi, prvim u toj
    afričkoj zemlji posle građanskog rata 1994. u kojem su žtve mahom
    bili pripadnici manjinskog plemena Tutsi. Opozicija je odbila da
    prizna zvanični rezultat.

    2004.
    U minobacačkom napadu na džamiju u iračkom gradu
    Kufa, gde su bile okupljene pristalice šiitskog vođe Muktada el
    Sadra, poginulo je 29 ljudi.

    2006.
    Umro je umetnik Vladimir Tretčikov. Postao je
    poznat zahvaljujući printovima koji su bili izuzetno popularni
    60-ih i 70-ih godina. Rođen u Rusiji preselio se u Južnu Afriku
    1946. godine, a četiri godine kasnije naslikao je ''Kinesku
    devojku'', poznatu i kao ''Zelena dama'', koja je prodata kasnije u
    vise od pola miliona primeraka. Smatra se da je ta slika prodata u
    vidu printova u vise primeraka nego remek delo Leonarda da Vinčija
    ''Mona Liza'' ili ''Suncokreti'' Vinsenta van Goga. Slika je imala
    uticaj i na britansku popularnu kulturu 60-ih, a nalazi se i u filmu
    ''Alfie'' Majkla Kejna iz 1966. ''Kinesku devojku'' mnogi kritičari
    ocenili su kao kič, a autor knjige napisane u odbranu popularne
    umetnosti Vejn Hemingvej, ocenio je da je Tretčikov postigao sve
    sto je Endi Vorhol zeleo da bude, ali nije nikada mogao zbog svoje
    hladnoće.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #404

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 27. avgust, 239. dan 2007. Do kraja godine ima 126 dana.

    55. p. n. e.
    Rimski konzul Gaj Julije Cezar otpočeo jeinvaziju Britanskog ostrva sa 10.000 vojnikaSedme i Desete legije.

    1576.
    Umro je italijanski slikar Ticijan Večeli, jedan od
    najvećih majstora renesanse. Imao je izrazit smisao za
    čulnost,lepotu ljudskog tela i toplinu boja. Dela: kompozicije iz antičke
    mitologije ''Bahanal'', ''Jupiter i Antiopa'', ''Venera'', slike
    inspirisane religijom ''Vaznesenje Bogorodičino'', ''Polaganje
    Hristovo u grob'', mnogobrojne ''Bogorodice'', portreti ''Karlo V na
    konju'', ''Čovek s plavim očima'', ''La Bela'', ''Papa Pavle III''.

    1635.
    Umro je španski pisac Feliks Lope de Vega Karpio,
    najznačajniji španski dramski pisac, koji je prema predanju
    napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i
    utvrđeno da su njegove oko 500, nekoliko hiljada stihova, više
    romana, hronika i istorijskih zapisa. Drame - u kojima je opisao sve
    društvene slojeve Španije s kraja 16. i početka 17. veka - sjajno
    je komponovao, majstorski stvarajući zaplete. Dela: komedije i
    drame ''Peribanjes'', ''Kazna bez osvete'', ''Seviljska zvezda'',
    ''Madridski čelik'', ''Cveće Don Huana'', ''Nagrada za dobro
    govorništvo'', ''Preko mosta'', ''Dovitljiva devojka'', ''Baštovanov
    pas'', ''Budalasta vlastelinka'', ''Fuente Ovehuna'', roman ''Doroteja'',
    epske, didaktičke, religiozne i mitološke pesme, burleske, ode,
    poslanice, soneti, balade.

    1664.
    Umro je španski slikar Fransisko de Surbaran, jedan
    od najznačajnijih umetnika 17. veka, koji je snažnim, gotovo
    brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme.
    Slikajući u baroknom maniru koristio je oštar kontrast svetlosti i
    tame radi postizanja dramatskog izraza.

    1770.
    Rođen je nemački filozof Georg Vilhelm Fridrih
    Hegel, najistaknutiji predstavnik klasične nemačke idealističke
    filozofije. Njegov rad sinteza je nemačke filozofske misli, a
    filozofski stav da svet postoji objektivno, ali ne sasvim nezavisno
    od ljudske svesti. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem
    apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja-priroda-duh. Osnova
    sveta je apsolutna ideja, a ljudski svet je njen najviši stepen i
    izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i
    razvoju, a svet je proces samorazvitka i samospoznaje Ideje. Priroda
    u njegovom sistemu ima status ''drugobivstvene ideje'', ona je
    opredmećena Ideja. Dela: ''Fenomenologija duha'', ''Filozofija
    istorije'', ''Nauka logike'', ''Estetika'', ''Filozofija religije'',
    ''Enciklopedija filozofskih nauka'', ''Filozofska propedevtika'',
    ''Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi
    u osnovnim konturama''.

    1789.
    Skupština Francuske usvojila je Deklaraciju o
    pravima čoveka i građanina, inspirisana sličnom američkom
    deklaracijom.

    1813.
    Francuski car Napoleon I porazio je kod Drezdena
    sa 130.000 vojnika udružene austrijske, ruske i pruske snage u
    jačini od 200.000 ljudi.

    1828.
    Urugvaj je zvanično postao nezavisna država na
    osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru posle
    okončanja rata između Brazila i Argentine.

    1866.
    Na skupštini 16 studentskih, đačkih i pevačkih
    društava iz Vojvodine i Srbije i istaknutih političkih i javnih
    radnika iz gotovo svih srpskih zemalja, u Novom Sadu je osnovana
    Ujedinjena omladina srpska. Organizacija stvorena radi prosvetnog,
    kulturnog i naučnog uzdizanja srpskog naroda, koja je delovala u
    Srbiji, Crnoj Gori kao i drugim srpskim krajevima pod vlašću
    Austrije i Turske. Rad Ujedinjene omladine srpske obustavljen je
    1872.

    1871.
    Rođen je američki pisac Teodor Drajzer,
    beskompromisan kritičar američkog društva. Njegov prvi roman
    ''Sestra Kari'' zabranjen je 1900, pa je potom desetak godina bio
    prinuđen da se izdržava pisanjem za ilustrovane, zabavne i modne
    listove. Smatrao je da spasenje sveta leži u socijalizmu i pred
    kraj života postao je član Komunističke partije SAD. Ostala dela:
    romani ''Dženi Gerhard'', ''Finansijer'', ''Titan'', ''Stoik'', ''Genije'',
    'Američka tragedija'', ''Tragična Amerika'', ''Vredi li Amerika da se
    spase''.

    1878.
    Rođen je ruski baron Petar Nikolajevič Vrangel,
    jedan od najpoznatijih belogardejskih generala, koji se posle
    Oktobarske revolucije borio u Ukrajini protiv sovjetske vlasti.
    Posle poraza u novembru 1920, kada je Crvena armija zauzela
    utvrđenje na Perekopu, sa ostatkom snaga napustio je Rusiju i kao
    izbeglica našao je utočište u Kraljevini Srba, Hrvata i
    Slovenaca, kao i desetine hiljade drugih belogardejaca. Posle smrti
    1928. sahranjen je, po sopstvenoj želji, u ruskoj pravoslavnoj
    crkvi u Beogradu, mada je umro u Briselu.

    1884.
    Rođen je američki filmski producent Semjuel
    Goldvin, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923.
    filmsku kompaniju ''Semjuel Goldvin Prodakšns'', koja se 1924.
    udružila sa još dve filmske kuće u kompaniju
    ''Metro-Goldvin-Majer'', ali je potom ponovo postao samostalni
    producent. Filmovi: ''Stela Dalas'', ''Tamni anđeo'', ''Chorsokak'',
    'Zapadnjak'', ''Male lisice'', ''Najbolje godine našeg žvota'', ''Tajni
    život Voltera Mitija'', ''Momci i devojke'', ''Porgi i Bes''.



    1890.
    Rođen je američki slikar, fotograf i filmski
    reditelj Emanuel Radinski, poznat kao Men Rej, koji je 1915. sa
    francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom osnovao dadaizam.
    Režirao je niz avangardnih filmova u nadrealističkom maniru, koji
    se odlikuju izuzetno inventivnom fotografijom, uključujući filmove
    'Povratak razumu'', ''Emak Bakia'', ''Morska zvezda''.

    1907.
    Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je
    kamen temeljac za zdanje Narodne skupštine u Beogradu. Gradnja je
    okončana posle 30 godina. Prvo zasedanje Skupštine Kraljevine
    Jugoslavije u njoj održano je 20. oktobra 1936. Na konkursu
    raspisanom 1901. pobedio je projekat arhitekte Jovana Ilkića, a
    završni radovi i unutrašnja arhitektura izvedeni su pod nadzorom
    njegovog sina Pavla.



    1908.
    Rođen je američki državnik Lindon Džonson,
    upamćen po tome što je kao predsednik SAD Amerikance gurnuo dublje
    u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu 1975. ponižavajućim
    porazom. Bio je potpredsednik od 1960. u vreme mandata Džona
    Kenedija. Pošto je Kenedi ubijen u Dalasu 1963. postao je
    predsednik, što je ostao do 1969, pošto je na izborima 1964. kao
    kandidat demokratske stranke pobedio republikanca Barija Goldvotera.

    1916.
    Umro je srpski pisac Petar Kočić, jedan od
    najistaknutijih u srpskom realizmu, nacionalni borac protiv
    austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Po povratku sa studija
    slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju, bio je dugo
    bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banja Luci i Tuzli. U Banja
    Luci je pokrenuo list ''Otadžbina'' koji je često zabranjivan.
    Prikazivao je planinski zavičaj, život u njemu i sudbine seljaka,
    a u satirama je britko kritikovao prilike u kojima su živeli
    seljaci pod austrougarskom okupacijom. Dela: satire ''Jazavac pred
    sudom'', ''Sudanija'', zbirke pripovedaka ''S planine i ispod planine'',
    'Jauci sa Zmijanja''.

    1916.
    Italija je u Prvom svetskom ratu objavila rat
    Nemačkoj a Rumunija Austro-Ugarskoj.

    1936.
    Postignut je sporazum o okončanju britanske
    okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala u kojoj su ostale trupe
    Velike Britanije. Egipat je ranije bio sastavni deo turskog carstva,
    više formalno, što je okončano Prvim svetskim ratom. Kasnije je
    zvanično bio nezavisan ali je britanski uticaj bio sveprisutan.

    1946.
    Francuska i Laos zaključili su sporazum kojim je
    Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom (u sastavu
    Francuske Indokine, ali sa značajnim posebnostima).

    1975.
    U zatočeništvu je zadavljen zbačeni car
    Etiopije Haile Selasije I, koji je 1928, posle smrti Menelika II,
    imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Iz zemlje je
    izbegao 1936, godinu dana posle agresije fašističke Italije.
    Vratio se 1941. na čelu oslobodilačkih jedinica, i vladao je do
    1974, kada su ga zbacili prokomunistički oficiri, koji su posle
    njegove smrti izdali lažno saopštenje da je bivši monarh umro
    prirodnom smrću. Stari vladar je bio veoma popularan, kao simbol
    uspešne borbe za slobodu, otuda su čak i komunistički zaverenici
    morali da kriju da su ga ubili. Iza komunističkog prevrata stajala
    je istočnonemačka tajna služba Štazi.

    1990.
    SAD su proterale 36 od 55 članova osoblja ambasade
    Iraka u Vašingtonu.

    1991.
    Moldavija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog
    Saveza.

    1992.
    U Londonu je završena dvodnevna međunarodna
    konferencija o bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici Srba u
    Bosni i Hercegovini prihvatili da pod kontrolu Ujedinjenih nacija
    stave teško naoružanje i načelno su prihvatili da se povuku sa
    dela teritorije BiH koji su kontrolisali.

    1995.
    Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija
    potpisali su u Kairu sporazum o proširenju palestinske autonomije,
    do tada predviđene samo za oblast Gaza, i na Zapadnu obalu.

    2000.
    Izgoreo je jedan od simbola ruske prestonice,
    najviši objekat u Evropi sagrađen ljudskom rukom, televizijski
    toranj Ostankino, zdanje više od 500 metara, sagrađeno 1967. prema
    planovima arhitekte Nikolaja Nikitina. Požar je usmrtio troje ljudi
    i izazvao prekid televizijskog programa širom Rusije.

    2002.
    Japanski sud prvi put je potvrdio da je Japan
    koristio sredstva za vođenje biološkog rata u Kini tokom Drugog
    svetskog rata, što japanska vlada nikada nije zvanično priznala.

    2003.
    Mars je prošao pored Zemlje na udaljenosti od 55,76
    miliona kilometara, najbliže od Kamenog doba.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #405

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 28. avgust, 240. dan 2007. Do kraja godine ima 125 dana.

    430.
    Umro je Aurelije Avgustin, poznatiji kao Sveti Avgustin, episkop u rimskoj severnoj Africi, najznamenitiji predstavnik rane hrišćanske filozofije, (patristike). U najvažnijem delu ''O državi Božjoj'' istoriju čovečanstva objašnjavao je Božjim namerama. Pritom je pravio razliku između idealne, večne ''države Božje'' i privremenih, prolaznih oblika zemaljske države. To delo je dugo bilo osnov crkvenog tumačenja svetovnih ustanova. Napisao je i neku vrstu autobiografije - ''Ispovesti''.

    1645.
    Umro je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je ''školi prirodnog prava'' i dokazivao je neophodnost jednakosti ljudi pred zakonom. Takođe je tvrdio da su okeani opšte dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korišćenja. U Holandiji se u vreme oštrih sporova rimokatolika i protestanata zalagao za versku toleranciju, zbog čega je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. osuđen na doživotnu robiju kao jeretik. Uspeo je 1621. da pobegne u Francusku i od 1635. do smrti bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Dela: pravna i religiozna - ''De iure belli ac pacis'', ''Mare liberum'', ''De iure praedae'', ''De veritate religionis Christianae'', ''Via et votum ad pacem ečlesiasticam'', drame - ''Christus patiens'', ''Sophomphaneas'', ''Adamus exul''.

    1749.
    Rođen je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svetske literature. Nekoliko godina posle završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gde je 28 godina bio upravnik pozorišta. Pored literarnog stvaralaštva - pisao je liriku, drame, romane, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, kojom se oduševljavao, i prevodom više narodnih pesama, uključujući ''Hasanaginicu''. Bio je pod uticajem Herdera koji je takođe bio sklon Srbima. Ostavio je jednu od najvećih i najzanimljivijih zbirki pisama. Dela: romani ''Faust'', ''Vilhelm Majster'', ''Verter'', ''Izbor po srodnosti'', drame ''Gec od Birlinhema'', ''Egmont'', ''Ifigenija na Tavridi'', ''Torkvato Taso'', tragedije ''Klaviho'', ''Vanbračna kći'', ep ''Herman i Doroteja'', putopis ''Putovanje po Italiji'', autobiografsko delo ''Iz mog života'', poezija ''Marijenbadska elegija'', ''Rimske elegije'', ''Zapadno-istočni divan'', epigrami ''Ksenije'', ''Teorija boja''.

    1813.
    Od rana u bici na Deligradu umro je srpski junak iz Prvog srpskog ustanka Jovan Kursula, megdandžija opevan u narodnim pesmama. U nizu bitaka istakao se junaštvom, posebno u boju na Crnom vrhu 1809. kada su Turci pod komandom Alije Gušanca pokušali da prodru u Gružu i Jasenicu i u septembru 1810. na Varvarinskom polju, kada je junaštvom zadivio i Turke i ruske dobrovoljce koji su se borili na strani Srba.

    1833.
    Parlament je zabranio ropstvo u celoj Britanskoj imperiji.

    1849.
    Austrijske trupe pod komandom generala (kasnije maršala) Jozefa Radeckog okupirale su italijanski grad Veneciju posle opsade započete 20. jula 1849.

    1877.
    Rođen je engleski proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila ''Rols-Rojs''. Rojsova firma počela je 1904. da pravi automobile, koji su impresionirali Rolsa, i njih dvojica su dve godine kasnije postali suvlasnici kompanije čija su vozila u automobilskoj industriji postala simbol luksuza i kvaliteta. Kompanija ''Rols-Rojs'' proizvodi i avionske motore. Rols je prvi pilot koji je - u junu 1910.
    preleteo Lamanš u oba pravca bez zaustavljanja, a u julu 1910. je kao prvi britanski pilot poginuo u avionskoj nesreći.

    1910.
    Knez Nikola Petrović je sebe proglasio kraljem, Crnu Goru kraljevinom.



    1916.
    Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji.

    1944.
    U francuskom gradu Marselj u Drugom svetskom ratu predali su se preostali nemački vojnici, a istog dana je oslobođen i obližnji Tulon.

    1960.
    Umro je je srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Filozofski fakultet završio je u Beogradu, bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu, uređivao je više časopisa, od kojih je najznačajniji ''Misao'' - koji je sam i objavljivao. Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pesama ''Posmrtne počasti'', prožetu pesimizmom. Kasniji stihovi misaono su složeniji, ali i u njima preovladava rezignacija. Ispevao je i niz rodoljubivih pesama. Prevodio je s francuskog i engleskog - posebno su vrsni prevodi dela Vilijama Šekspira. Svojim sveukupnim radom ostavio je veliki trag u srpskoj kulturi. Ostala dela: zbirke pesama ''Dani i noći'', ''Okovani slogovi'', ''Stihovi'', ''Pesme'', knjige eseja ''Razgovor o književnosti'', ''Ogledi iz estetike''.

    1973.
    U zemljotresu jugozapadno od Siudad Meksika poginulo je više od 500 ljudi.

    1987.
    Umro je američki filmski reditelj Džon Hjuston, jedan od najistaknutijih američkih sineasta 20. veka, važio je za posebno veštog u radu s glumcima. Snimio je mnoštvo filmova, najviše pustolovnog i kriminalističkog žanra. Filmovi: ''Malteški soko'', ''Rt Largo'', ''Bejasmo stranci'', ''Blago Sijera Madre'', ''Džungla na asfaltu'', ''Crvena značka za hrabrost'', ''Afrička kraljica'', ''Mobi Dik'', ''Noć iguane'', ''Odsjaj u zlatnom oku'', ''Grad izobilja'', ''Naš čovek iz Australije'', ''Sudija za vešanje'', ''Eni'', ''Ispod vulkana''.

    1991.
    Umro je patrijarh srpski arhiepiskop pećki i mitropolit beogradsko-karlovački German (svetovno ime Hranislav Djorić). Zamonašio se 1951. u Studenici, prethodno je bio sveštenik. Bogoslovski fakultet studirao je u Beogradu, a prava u Parizu. Posle smrti patrijarha Vikentija, 1958. izabran je za poglavara Srpske pravoslavne crkve. Vodio je Srpsku pravoslavnu crkvu u veoma teškim vremenima neobično vešto i mudro. Pošto je teško oboleo, 2. decembra 1990. za patrijarha srpskog izabran je Pavle, dotadašnji episkop raško-prizrenski.

    1994.
    Okončan je dvodnevni referendum u Republici Srpskoj, na kojem je više od 90 odsto građana odbacilo mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu.

    1995.
    Minobacačka granata usmrtila je na sarajevskoj pijaci Markale 37 i ranila 85 ljudi, za šta su posle ekspresne ''istrage'' optuženi Srbi, što je poslužilo kao izgovor za masovne napade NATO avijacije na Republiku Srpsku. Ujedinjene nacije su pod pritiskom SAD blokirale pravu istragu, a ubrzo se pojavio tajni izveštaj prema kojem su i tu tragediju inscenirali muslimani, što je kasnije priznao i visoki funkcioner UN Jasuši Akaši.

    1996.
    Vlada SAD zabranila je vođi ''Nacije islama'' Luisu Farakanu da prihvati obećani libijski poklon od milijardu dolara radi ekonomske i političke pomoći američkim crncima.

    1997.
    U krvavom obračunu rivalskih bandi u zloglasnom venecuelanskom zatvoru ''Eldorado'' poginulo je 29 ljudi.

    1999.
    U saobraćajnoj nesreći poginuli su makedonski ministar Radomir Stojkovski, njegova supruga, ćerka i vozač, posle čega su norveški vojnici iz vozila međunarodnih snaga, koje je izazvalo nesreću, odbili da se podvrgnu testu alkohola u krvi. Poručnika koji je skrivio smrt četvoro ljudi, sud u Oslu je u martu 2000. osudio na godinu dana zatvora.

    2006.
    U sukobu koji je izbio između iračke vojske i šiitske milicije lojalne popularnom verskom vođi Muktadi el Sadru, u gradu Divanija, južno od Bagdada, poginulo je 50 pobunjenika i 23 iračka vojnika, dok je oko 70 ljudi ranjeno.

    - Danas je veliki hrišćanski praznik Uspenje Presvete Bogorodice. U narodu poznat kao Velika Gospojina. Bogorodica je posle rođenja Isusa Hrista živela 48 godina, a na dan njene smrti sišao je s neba Hristos i pozvao je k sebi. Trećeg dana posle sahrane apostol Toma otvorio je njen grob ali u njemu nije bilo tela, što je značilo da se ''uspela na nebo''. Među pravoslavnim Srbima taj dan se praznuje kao krsno ime (slava) i zavetni dan pojedinih naselja, a ponegde se održavaju litije. Na Veliku Gospojinu beru se lekovite trave i odlazi na izvore koji imaju lekovito dejstvo.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 27 od 98 PrvaPrva ... 1725262728293777 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •