Dogodilo se na današnji dan - Strana 43
Strana 43 od 98 PrvaPrva ... 3341424344455393 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 631 do 645 od ukupno 1456
  1. #631

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 29. april, 120. dan 2008. Do kraja godine ima 246 dana.


    1429. -
    Žan d'Ark (Jeanne d'Arc), poznatija kao Jovanka Orleanka, oslobodila je Orlean, grad koji su britanske trupe opsedale sedam meseci.

    1769. -
    Rođen je engleski vojskovođa i državnik Artur Velzli (Arthur Wellesley), prvi vojvoda od Velingtona (Wellington), koji je porazio Napoleona I 1815. kod Vaterloa. Kao vođa torijevske desnice bio je premijer od 1828. do 1830. godine.

    1818. -
    Rođen je Aleksandar II Nikolajevič Romanov, ruski car od 1855. Tokom njegove vladavine ukinuto je kmetstvo, reformisani su sudovi, data ograničena samouprava gubernijama i gradovima. U februaru 1881. ubio ga je pripadnik organizacije "Narodna volja".

    1854. -
    Rođen je francuski matematičar Žil Anri Poenkare (Jules Henri Poincare), autor teorije automorfnih funkcija i jedan od osnivača topologije.

    1892. -
    U Beogradu je osnovana Srpska književna zadruga. Prvi predsednik bio je Stojan Novaković, a potpredsednik Jovan Jovanović Zmaj, koji je izradio i njen amblem. Prva objavljena knjiga bila je "Život i priključenija" Dositeja Obradovića.

    1899. -
    Rođen je američki pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi "Djuk" Elington (Edward Kennedy Duke Ellington), jedan od najznačajnijih džez muzičara XX veka.



    1907. -
    Rođen je američki filmski režiser austrijskog porekla Fred Cineman (Zinnemann), dobitnik Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena".

    1929. -
    Umro je srpski vojvoda Stepan-Stepa Stepanović, general i ministar vojske 1908. i od 1911. do 1912. godine. Čin vojvode dobio je nakon pobede nad austrougarskom vojskom u Cerskoj bici u avgustu 1914. godine.

    1936. -
    Rođen je indijski dirigent i violinista Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Karijeru profesionalnog dirigenta započeo je nastupima u Jugoslaviji i Belgiji.

    1945. -
    Snage nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu kapitulirale su u severnoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj.

    1945. -
    Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau.

    1975. -
    Poslednji američki vojnici evakuisani su iz Sajgona, dan uoči ulaska severnovijetnamskih snaga u grad.

    1975. -
    Umro je engleski filmski režiser Alfred Hičkok (Hitchcock), proslavljeni autor kriminalističkih filmova, majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta ("Čovek koji je suviše znao", "Nevolje sa Harijem", "Vrtoglavica", "Ptice", "Psiho").

    1991. -
    U zemljotresu u sovjetskoj republici Gruziji poginulo je više od 140 ljudi.

    1992. -
    Jedinice Teritorijalne odbrane i policije Bosne i Hercegovine blokirale su kasarne Jugoslovenske narodne armije u Sarajevu.

    1998. - Kontakt grupa u Rimu usvojila je paket sankcija protiv SRJ zbog pogoršanja situacije na Kosovu.

    1999. -
    U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju srušen je telekomunikacioni toranj na Avali.



    2003. -
    U Zagrebu je preminuo penzionisani hrvatski general Janko Bobetko (84), koga je Haški tribunal u septembru 2002. optužio za ratni zločin počinjen 1993. godine u vojnoj akciji "Medački džep".

    2007.
    Umro je Ivica Račan, dugogodišnji komunistički funkcioner, bivši predsednik vlade Hrvatske i ključni saradnik Tuđmanovog HDZ-a tokom razbijanja Jugoslavije i izgona Srba iz Hrvatske.

    2007.
    Umro je neurohirurg Miloš Janićijević, direktor instituta za neurohirurgiju Klinickog centra Srbije. Janićijević je bio profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, clan Naučnog društva Srbije, Medicinske akademije Srpskog lekarskog društva i delegat udruženja neurohirurga u Evropskoj federaciji. Dobitnik je nagrade grada Beograda (oktobarske) za oblast medicine. Bio je i poslanik u skupštini SRJ.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #632

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na daanasnji dan

    Danas je sreda 30. april 2008. godine, do kraja godine ostalo je jos 245 dana

    313.
    Rimski car Konstantin I Veliki priznao je - Milanskim
    ediktom - slobodu ispovedanja Hrišćanstva u Rimskom carstvu.

    1563.
    Kralj Šarl IX proterao je Jevreje iz Francuske.
    1777.
    Rođen je nemački matematičar, fizičar i astronom
    Karl Fridrih Gaus, osnivač čuvene matematičke škole i direktor
    opservatorije u Getingenu. Pronašao je niz metoda u teoriji
    brojeva, algebri, geometriji, analizi, astronomiji, teoriji površi
    i višoj geodeziji. Otvorio je novu etapu u razvoju diferencijalne
    geometrije i postavio nove temelje nebeske mehanike i astronomije.
    Konstruisao je geodetski instrument heliotrop. Više matematičkih
    pojmova nazvano je njegovim imenom - Gausov algoritam, Gausova
    konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija. Jedinica za
    magnetnu indukciju nazvana je ''gaus'' (oznaka Gs), ali se sada, u
    čast srpskog naučnika Nikole Tesle, u Međunarodnom sistemu
    jedinica koristi oznaka ''tesla'' (skraćeno T). Dela: ''Disqusitiones
    arithmeticae sapra superficies curvas'', ''Theoria motus corporum
    coelestium''.

    1789.
    Džordž Vašington položio je zakletvu kao prvi
    predsednik SAD.

    1803.
    SAD su od Napoleona Bonaparte, tada ''doživotnog
    konzula'' Francuske, koji je bio u novčanim neprilikama, za 15
    miliona dolara kupile Luizijanu. Istog dana 1812. Luizijana je
    postala 18 savezna država SAD. Teritorija Luizijane koja je
    kupljena od Francuske 1803. i teritorija kasnije savezne države
    teritorijalno se poklapaju samo delimično - savezna država
    Luizijana je neuporedivo manja.

    1870.
    Rođen je austrijski kompozitor mađarskog porekla
    Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj
    polovini 20. veka. Dela: operete ''Vesela udovica'', ''Zemlja smeška'',
    ''Grof od Luksemburga''.

    1883.
    Rođen je češki pisac Jaroslav Hašek, koji je
    svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom
    ''Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu'', ismejavši
    prilike u Austro-Ugarskoj kao i opštu besmislenost, surovost i
    ludost militarizma. Švejk je lik čoveka iz naroda u kojem se pod
    maskom naivnosti krije neiscrpan izvor narodne mudrosti. Roman je
    preveden na mnoge jezike i po njemu je snimljeno nekoliko filmova, a
    adaptiran je i za pozornicu.

    1883.
    Umro je francuski slikar Eduar Mane, jedan od
    začetnika impresionizma. Slikao je mahom u ulju i iz tog opusa se
    izdvajaju portreti Emila Zole, Žorža Klemansoa, Stefana Malarmea,
    Marsela Prusta . Bio je sjajan kolorista s naročitim darom da
    dočara atmosferu, što je posebno uočljivo u slikama ''Doručak na
    travi'', ''Bal u Foli-Beržeru'', ''Balkon'', ''Olimpija''.



    1893.
    Rođen je nacistički diplomata Joakim fon
    Ribentrop, dugogodišnji ministar spoljnih poslova Hitlerove
    Nemačke. Međunarodni sud u Nirnbergu osudio ga je na smrt zbog
    zločina u Drugom svetskom ratu i obešen je 1946.

    1900.
    Havaji su postali sastavni deo SAD.

    1915.
    U Parizu su u Prvom svetskom ratu srpski, hrvatski i
    slovenački političari izbegli iz Austro-Ugarske osnovali -
    Jugoslovenski odbor - radi pokretanja akcije na međunarodnoj sceni
    za oslobođenje jugoslovenskih krajeva od Habsburške monarhije i
    njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom.

    1941.
    Ante Pavelić, poglavar takozvane Nezavisne Države
    Hrvatske - nacističke tvorevine nastale u Drugom svetskom ratu -
    izdao je zakon o rasnoj pripadnosti, čime su u ustaškoj Hrvatskoj
    legalizovani progoni i ubijanje Srba, Jevreja i Roma, koji su inače
    imali neverovatno surov i zverski oblik.

    1945.
    Vođa nemačkih nacista Adolf Hitler, tvorac
    najveće mašinerije masovnog zločina u istoriji, s ljubavnicom
    Evom Braun izvršio je samoubistvo u bunkeru kod Berlina. Uz
    podršku najkrupnijeg kapitala i revanšista, željnih osvete zbog
    poraza Nemačke u Prvom svetskom ratu i zahvaljujući popustljivosti
    zapadnih demokratija, iskoristio je opštu materijalnu bedu i
    nezadovoljstvo Nemaca, nametnuo im se kao vođa i poveo u katastrofu
    i njih i čovečanstvo. U Prvom svetskom ratu učestvovao je kao
    dobrovoljac u okviru nemčkih trupa na Zapadnom frontu. Godine 1921.
    postao je šef Nacionalsocijalističke radničke partije Nemačke,
    9. juna 1923. pokušao je puč u Minhenu zbog čega je osuđen, ali
    je brzo pušten iz zatvora, a 1925. reorganizovao je stranku na
    vojničkoj osnovi. Ubrzo pošto je 1933. postao kancelar uveo je
    nacističku diktaturu, počeo je nemilosrdno proganjanje Jevreja i
    levičara kao i ljudi koji su bili naglašeno demokratski
    orjentisani. Otvorio je koncentracione logore, ukinuo
    parlamentarizam, sindikate, slobodu štampe i građanska prava.
    Iskoristio je neodlučnost Zapada i Austriju je priključio
    Nemačkoj, porobio Čehoslovačku, a 1939. napao Poljsku, čime je
    izazvao Drugi svetski rat.

    1945.
    Delovi 45. divizije Jugoslovenske armije, koji su
    progonili već razbijene nemačke i hrvatske jedinice, oslobodili su
    u Drugom svetskom ratu ustaški koncentracioni logor Jasenovac u
    kojem je likvidirano najmanje 700.000 Srba, Jevreja i Roma. Ustaše
    su pri povlačenju masakrirale logoraše, tako da ih je jedva
    stotinak dočekalo oslobodioce. Jasenovac je tokom rata bio najveća
    ''fabrika smrti'' na Jugoistoku Evrope, koja je ''punom parom'' radila
    od leta 1941.



    1945.
    Sovjetske jedinice su u Drugom svetskom ratu u
    Berlinu zauzele Rajhstag i ostale vladine zgrade u centru grada.

    1953.
    U Beogradu je za posetioce otvoren Železnički
    muzej, prvi takav u Jugoslaviji. Muzej je otvoren u reprezentativnoj
    zgradi građenoj za Ministarstvo saobraćaja Kraljevine Jugoslavije.

    1975.
    Posle rasula i bekstva poraženih američkih i
    južnovijetnamskih trupa, armija Severnog Vijetnama i oslobodilačke
    južnovijetnamske snage Vijetkong potpuno su ovladale Sajgonom.
    Preostale vladine trupe bezuslovno su se predale Vijetkongu, čime
    je i zvanično okončan Vijetnamski rat.

    1989.
    Umro je italijanski filmski režiser Serđo Leone,
    tvorac ''špageti vesterna''. Filmovi: ''Kolos sa Rodosa'', ''Za šaku
    dolara'', ''Dobar, ružan, zao'', ''Zovem se Niko'', ''Bilo jednom na
    Divljem zapadu'', ''Dogodilo se u Americi''.

    1991.
    Ciklon u Bangladešu usmrtio je najmanje 125.000
    ljudi.

    1993.
    Na teniskom terenu u Hamburgu prvu zvezdu svetskog
    tenisa Moniku Seleš, tada jugoslovensku državljanku, nožem je ubo
    navodno umno poremećeni navijač nemačke teniserke Štefi Graf.
    Napadač je ostao nekažnjen, zahvaljujući skandaloznim presudama
    nemačkog suda.

    1995.
    Vođstvo bosanskih muslimana odbacilo je apel
    Ujedinjenih nacija da četvoromesečno primirje u Bosni i
    Hercegovini bude produženo i posle 30. aprila. Snage muslimanske
    vlade u Sarajevu su 20. marta 1995, ofanzivama na srpske položaje
    na Majevici i Vlašiću, grubo narušile primirje postignuto uz
    posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera, na šta SAD i
    ostale zapadne sile nisu reagovale.

    1995.
    Predsednik SAD Bil Klinton naložio je prekid
    trgovine sa Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši
    Teheran da podržava međunarodni terorizam.

    1999.
    Prilikom napada na most na reci Lim u crnogorskom
    gradiću Murino NATO avijacija je usmrtila najmanje šestoro civila,
    uključujući tri devojčice između 10 i 13 godina.

    1999.
    U napadu NATO na civilne ciljeve u centru Beograda
    teško je ranjena Sofija Jovanović (23), koja je umrla šest dana
    kasnije, a u bombardovanju zgrada Saveznog ministarstva odbrane i
    Generalštaba Vojske Jugoslavije i stare zgrade Ministarstva
    unutrašnjih poslova Srbije u najužem centru grada poginulo je
    najmanje troje ljudi, uključujući dvojicu mladića koji su zastali
    automobilom pred crvenim signalom na semaforu. Tom prilikom ranjeno
    je oko 40 civila, među njima i gradski sekretari za privredu i za
    inspekcijske poslove Nebojša Starčević i Ratko Bulatović. U
    vazdušnom napadu ranjeno je i više od 10 vatrogasaca i članova
    spasilačkih ekipa, jer je desetak minuta posle prvog napada
    bombardovanje ponovljeno.



    1999.
    NATO avijacija je srušila most na Zapadnoj Moravi u
    Trsteniku, usmrtivši dvoje civila na njemu.

    2002.
    Prilikom pada helikoptera na severu Tunisa - u
    najtežoj vazdušnoj nesreći od sticanja nezavisnosti te arapske
    zemlje - poginulo je 13 visokih oficira tuniške armije.

    2003.
    Libija je prihvatila odgovornost za pad aviona
    američke kompanije ''Pan ameriken'' 1988. kod škotskog mesta
    Lokerbi, kad je poginulo 270 ljudi u letilici i na tlu.

    2004.
    Estonija, Letonija, Litvanija, Kipar, Malta,
    Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Češka postale su
    punopravne članice Evropske unije, čiji je broj tako uvećan na
    25, sa 450 miliona stanovnika i najvećim zajedničkim tržištem na
    svetu.

    2006.
    Preminuo liberalni ekonomista i pisac DŽon
    Galbrajt. Profesor ekonomije na univerzitetu Harvard, rođen je u
    Kanadi. Galbrajt je najpoznatiji po svojoj knjizi ''Dobro društvo'' u
    kome je kritikovao nemoć socijalne službe u Sjedinjenim Američkim
    Državama uprkos velikom bogatstvu države. Napisao je više od 30
    knjiga o socijalno-ekonomskih pitanjima. DŽon Galbrajt je bio
    ambasador u Indiji u vreme predsednika DŽona Kenedija. Jedan od
    trojice sinova Džona Glabrajta, Piter, bio je ambasador SAD u
    Hrvatskoj između 1993 i 1998. godine.

    2007.
    Umrla je srpska književnica Jara Ribnikar. Rođena
    23. avgusta 1912. u mestu Hradec u Češkoj. Autor je petnaestak
    romana, od kojih je najpoznatiji ''Jan Nepomucki'', više zbirki
    pripovedaka i memoarske proze, a bavila se i prevođenjem s
    češkog i engleskog jezika. Njene knjige prevedene su u dvadesetak
    zemalja. Učestvovala je u NOP-u, nosilac je spomenice 1941. Radila
    je u novinskoj agenciji Tanjug, u prvoj redakciji.

    2007.
    U kineskom gradu Čangdžou, na istoku zemlje, u
    provinciji Djijangcu, svečano je otvoren za vernike, budistički
    hram Tjaning, najveća pagoda na svetu - simbol sveopšteg
    prosperiteta Kine kao i ponovnog oživljavanja tradicionalnog
    budizma u toj zemlji. Ceremoniji otvaranja hrama prisustvovalo je
    108 poglavara raznih budističkih asocijacija i hramova iz čitavog
    sveta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #633

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 1. maj, 122. dan 2008. Do kraja godine ima 244 dana.



    1218. -
    Rođen je nemački car Rudolf I Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca, jedne od najstarijih dinastija u Evropi. Vladao je od 1273. do smrti 1291. godine.

    1707. -
    Stupio je na snagu Zakon o Uniji kojom su se kraljevine Škotska i Engleska ujedinile u Veliku Britaniju.

    1778. -
    U Somboru je otvorena prva srpska učiteljska škola.



    1858. -
    Crnogorci su na Grahovu potukli znatno jače turske trupe. Posle te pobede, uz podršku Francuske, međunarodna komisija je 1860. odredila granice između Otomanskog carstva i Crne Gore, kojoj su pripojeni Grahovo, Rudine, Nikšićka Župa i Gornji Vasojevići.

    1866. -
    U Srbiji su puštene u promet prve poštanke marke. Istog dana 1874. prve poštanske marke puštene su u promet u Crnoj Gori.

    1873. -
    Škotski lekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston (David Livingstone), koji je otkrio Viktorijine vodopade, pronađen je mrtav u mestu Čitambo u sadašnjoj Zambiji.

    1876. -
    Britanski parlament usvojio je Zakon o kraljevskim titulama na osnovu kojeg je kraljica Viktorija I (Victoria) proglašena caricom Indije.

    1886. -
    U Čikagu je 40.000 radnika stupilo u štrajk, zahtevajući bolje uslove rada, izražene u paroli "tri osmice" - po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja. U sukobu s policijom ubijeno je šest i ranjeno oko 50 radnika. Od 1889. ovaj dan se slavi kao Međunarodni praznik rada. U Srbiji je prvi put proslavljen 1894.



    1904. -
    Umro je češki kompozitor Antonjin Dvoržak (Antonin Dvorak). Iz njegovog bogatog opusa izdvaja se devet simfonija među kojima je najpoznatija "Simfonija iz novog sveta".

    1925. -
    Kipar je zvanično postao britanska kolonija. Velika Britanija je 1878. Kipar preuzela od Turske, a 1914. je izvršila aneksiju ostrva.

    1931. -
    Zvanično je otvoren "Empajer stejt bilding", 102 sprata visok njujorški oblakoder, tada najviša zgrada u svetu.

    1945. -
    Nemački nacistički lider Jozef Gebels (Joseph Goebbels), ministar prosvete i propagande po dolasku nacista na vlast 1933, izvršio je samoubistvo u bunkeru u Berlinu. Iz straha pred odgovornošću za nacističke zločine Gebels se ubio zajedno sa celom porodicom u poslednjim časovima pred pad Berlina u Drugom svetskom ratu.

    1960. -
    Na teritoriji Sovjetskog Saveza oboren je američki špijunski avion "U-2". Pilot Frensis Pauers (Francis Powers), koji se spasao iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

    1978. -
    Japanski istraživač Naomi Uemura postao je prvi čovek koji je sam stigao na Severni pol, prešavši 950 kilometara na sankama s psećom zapregom.

    1982. -
    U Poljskoj, 50.000 pristalica "Solidarnosti" demonstriralo je protiv vojne vlasti. Ratno stanje u zemlji uvedeno je 13. decembra 1981, kada je general Vojćeh Jaruzelski suspendovao civilne vlasti.

    1993. -
    U atentatu u Kolombu tokom prvomajske proslave ubijen je predsednik Šri Lanke Ranasingea Premadasu (Ranasinghe).

    1994. -
    U trci za "Gran Pri San Marina" poginuo je brazilski automobilski as Ajrton Sena (Ayrton Senna) jedan od najboljih vozača "formule 1".



    1995. -
    Artiljerijskim napadom na Pakrac počela je ofanziva hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju pod nazivom "Bljesak". Nekoliko dana kasnije Hrvatska je zauzela celo područje, a desetine hiljada Srba izbeglo je u Bosnu i Srbiju.

    1997. -
    Laburistička partija Tonija Blera (Tony Blair) pobedila je na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, nakon 18 godina vladavine konzervativaca.

    1999. -
    U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen je putnički autobus na mostu u Lužanima (Kosovo). Poginulo je najmanje 60 ljudi.

    2001. -
    Makedonci u Bitolju spalili su i kamenovali oko 40 kuća, firmi i prodavnica čiji su vlasnici Albanci u znak odmazde zbog pogibije osam pripadnika makedonskih snaga bezbednosti u napadu albanskih terorista kod tetovskog sela Vojce.

    2001. -
    Predsednik SAD-a, Džordž Buš zatražio je izmenu ugovora koji su 1972. SAD sklopile sa Moskvom o antibalističkim raketama, što bi otvorilo put ka novom odbrambenom planu SAD.

    2003. -
    U zemljotresu u Turskoj poginulo je 176 osoba, među kojima i 25 đaka tokom spavanja u internatu koji se srušio.

    2004. -
    U Briselu su podignute zastave deset novih država članica Evropske unije (EU), čime se broj zemalja koje čine tu najveću ekonomsko-socijalnu integraciju popeo na 25 sa 450 miliona stanovnika. Punopravne članice EU zvanično su postale: Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Kipar, Malta, Estonija, Letonija i Litvanija. To je najveće proširenje EU od osnivanja 1957. godine.

    2005.
    U napadu bombaša samoubice na pogrebnu povorku u gradu Tal Afaru, na severu Iraka, poginulo je najmanje 25 ljudi, a 30 je povređeno.

    2006.
    Islamski ekstremisti ubili najmanje 35 Hindusa u indijskom delu Kašmira. Napad se dogodio u dva sela u oblasti Doda, na oko 170 kilometara od Džamua, zimske prestonice indijske države Džamu i Kašmir. Nijedna ekstremistička grupa nije preuzela odgovornost za napad. Desetak pobunjeničkih grupa bori se za nezavisnost indijskog dela Kašmira ili njegovo pripajanje Pakistanu od 1989. godine, a u sukobima je od tada poginulo na desetine
    hiljada ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #634

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 2. maj, 123. dan 2008. Do kraja godine ima 243 dana.




    1519. -
    Umro je Leonardo da Vinči (Vinci), italijanski vajar,naučnik i slikar, "uomo universale" italijanske renesanse kojeg istoričari umetnosti svrstavaju u najveće genije ljudskog roda. Njegova dela "Mona Liza" i "Poslednja večera" spadaju među najčuvenije slike na svetu. "Traktat o slikarstvu" (u prevodu objavljen u Beogradu 1953) koji sadrži njegova zapažanja, zaključke i pouke o slikanju, perspektivi, svetlosti i boji, značajan je doprinos nauci o umetnosti.

    1567. -
    Umro je dubrovački renesansni pesnik i dramski pisac Marin Držić, autor "Dundo Maroja" i "Novele od Stanca".

    1660. -
    Rođen je Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati (Pietro Alessandro, Scarlatti), italijanski kompozitor opera i crkvenih kompozicija.

    1729. -
    Rođena je ruska carica nemačkog porekla Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Caricom ju je 1762. proglasila dvorska garda nakon što je u zaveri ubijen njen muž Petar III. Pod uticajem francuskih prosvetitelja Voltera (Voltaire) i Didroa (Diderot), sprovela je značajne reforme ruskog društva u duhu prosvećenog apsolutizma.



    1852. -
    Rođen je srpski novinar, pisac i političar Pera Todorović, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke.

    1857. -
    Umro je francuski pisac Alfred de Mise (Musset) ("Noći","Pismo Lamartinu", "Ispovest jednog deteta ovog veka").

    1860. -
    U Budimpešti je rođen Teodor Hercl (Theodor Herzl), vođai osnivač cionističkog pokreta, autor dela "Jevrejska država" (1896).

    1885. -
    Belgijski kralj Leopold II proglasio se kraljem nove Slobodne države Kongo.

    1892. -
    Rođen je nemački pilot Manfred fon Rihthofen (von Richthofen), "Crveni baron", najslavniji nemački avijatičar u Prvom svetskom ratu. Tokom rata oborio je više od 80 aviona. Poginuo je u jednoj od vazdušnih bitaka u aprilu 1918.

    1892. -
    Umro je nemački hemičar August Vilhelm fon Hofman(Wilhelm von Hofmann), osnivač moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.

    1903. -
    Rođen je američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok(Benjamin McLane Spock), autor bestselera "Saveti zdravog razuma o odgajanju beba i dece" (1946).

    1933. -
    Nemački kancelar Adolf Hitler je ukinuo sindikate.

    1945. -
    Sovjetske trupe osvojile su Berlin u Drugom svetskom ratu.

    1951. -
    Savet Evrope prihvatio je Nemačku kao punopravnog člana.

    1953. -
    Kralj Husein zvanično je postao kralj Jordana. U Iraku,kralj Fejsal II preuzeo je vlast.

    1957. -
    Umro je američki političar, senator Džozef Mekarti(Joseph McCarthy), vođa antikomunističke kampanje u SAD početkom pedesetih godina.

    1960. -
    Izvršena je smrtna kazna nad Amerikancem Kerilom Česmenom(Caryl Chessman), osuđenom za otmicu i silovanje. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano zahvaljujući upornoj i veštoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri.

    1965. -
    Stavljen je u upotrebu prvi komunikacioni satelit za prenostelevizijske slike.

    1967. -
    U Stokholmu je počeo da radi međunarodni sud za ratnezločine Bertranda Rasela (Russel), koji je kasnije presudio da su SAD krive za agresiju na Vijetnam.

    1990. -
    Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele i vlada Južne Afrike otpočeli su razgovore u Kejptaunu o okončanju vlasti bele manjine u toj zemlji. Istog dana 1994. Mandela i njegov Afrički nacionalni kongres pobedili su na izborima u Južnoj Africi.

    1993. -
    U Atini, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžićpotpisao je Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu pod uslovom da ga prihvati Skupština RS. Skupština je kasnije odbacila plan, ocenivši da su mape razgraničenja s bosanskim Muslimanima i Hrvatima krajnje nepovoljne za Srbe u Bosni, a bosanski rat je nastavljen.



    1995. -
    Šest osoba je poginulo, a 176 ranjeno kada su projektili krajiških Srba pogodili centar Zagreba.

    1999. -
    Avijacija NATO-a, u napadima na SR Jugoslaviju, upotrebilaje grafitne bombe koje su izazvale raspad elektro energetskog sistema u Srbiji. Oko 70 odsto teritorije Srbije ostalo je u mraku.

    2000. -
    U Sijera Leoneu pobunjenici Ujedinjenog revolucionarnog fronta zarobili su 500 pripadnika mirovnih snaga UN. Zatvorenici su u narednom periodu puštani u manjim grupama, a 15. jula, nakon vojne intervencije mirovnih snaga, konačno su svi oslobođeni.

    2001. -
    Ronilac Živadin Đorđević izjavio je listu "Timočkakrimi revija" da je u proleće 1999. iz reke Dunav izvučena hladnjača sa 50 tela koja su kasnije tajno zakopana u masovnu grobnicu. U narednim mesecima srpska policija je otkrila nekoliko masovnih grobnica u kojima su, kako se pretpostavlja, zakopani albanski civili ubijeni tokom sukoba na Kosovu.
    2001. -
    Bivši pripadnik Kju Kluks Klana, Tomas (Thomas) Blanton,osuđen je na doživotnu robiju zbog postavljanja bombe u crkvi u Birmingemu, u američkoj državi Alabama, 1963. koja je za posledicu imala smrt četiri crne devojčice.

    2003. -
    Američki predsednik Džordž Buš saopštio je da jeglavni deo borbenih operacija u Iraku završen, čime je zvanično okončan rat u Iraku.2004. - Milorad Luković Legija, bivši komandant Jedinica zaspecijalne operacije (JSO) i prvooptuzeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića, predao se beogradskoj policiji nakon 14 meseci skrivanja.

    2004. -
    Milorad Luković Legija, bivši komandant Jedinica zaspecijalne operacije (JSO) i prvooptuzeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića, predao se beogradskoj policiji nakon 14 meseci skrivanja.

    2006.
    Reprezentativka Srbije u streljaštvu Jasna Šekarić osvojila je zlatnu medalju na Svetskom kupu, koji se održava u brazilskom gradu Resende, u disciplini malokalibarski pištolj. Svetski kup u Brazilu je, po kvalitetu, ravan prvenstvu sveta, a najbolja srpska sportiskinja je prethodno, na istom takmičenju, u disciplini vazdušni pištolj već osvojila zlatnu medalju. Tokom prethodnih deset godina ni jedan strelac na istom Svetskom kupu nije osvojio zlatne medalje u disciplinama vazdušni i malokalibarski pištolj.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #635

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Pisci, naucnici, umetnici i filozofi su se vremenom transformisali u politicare i ratnike...
    Ili je fokus promenjen?
    Qui vit content de rien possde toute chose.

  6. #636

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 3. maj, 124. dan 2008. Do kraja godine ima 242 dana.



    1469. -
    Rođen je italijanski državnik i istoričar Nikolo Makijaveli (Niccolo Macciavelli), autor dela "Vladalac" u kojem je izneo shvatanje da vladar ne treba da bira sredstva da bi postigao cilj iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam".



    1494. -
    Španski moreplovac Kristofor Kolumbo (Cristoforo Colombo)otkrio je ostrvo, kasnije nazvano Jamajka.

    1500. -
    Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral (Alvares Cabral) je na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posedom Portugalije.

    1748. -
    Rođen je francuski političar Emanuel Žozef Siej(Emmanuel Joseph Sieyes), poznat kao Abe Sije, jedan od vođa Francuske revolucije. U brošuri "Šta je treći stalež?" izložio je političke zahteve buržoazije.

    1791. -
    Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski (Stanislaw August Poniatonjski) potpisao je liberalni ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. To je bio drugi pisani Ustav u svetu, posle američkog.

    1814. -
    Francuski kralj Luj XVIII (Louis) vratio se, pod zaštitomsaveznika, u Pariz posle poraza cara Napoleona I u bici kod Vaterloa.

    1841. -
    Novi Zeland je proglašen britanskom kolonijom.

    1895. -
    Teritorije u posedu Britanske južnoafričke kompanije,južno od reke Zambezi dobile su naziv Rodezija.
    1898. -
    U Kijevu je rođena izraelska državnica Golda Mabovič Mejrson (Mabovitch Meyrsohn), poznata kao Golda Meir, prva žena premijer Izraela od 1969. do 1974.

    1898. -
    Umro je srpski književni i pozorišni kritičar iistoričar književnosti Svetislav Vulović, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najuticajnijih srpskih književnih kritičara u 19. veku.

    1902. -
    Rođen je francuski fizičar Alfred Kastler, članFrancuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966. Njegov naučni rad doprineo je razvoju lasera.

    1922. -
    U Parizu je osnovana Međunarodna železnička unija, međučijim osnivačima su bile i Jugoslovenske železnice.

    1936. -
    U Jagodini su u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svetska rata.

    1939. -
    Smenjen je sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, a novi ministar je postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju sa nacističkom Nemačkom.

    1945. -
    Britanci su u Drugom svetskom ratu zauzeli Rangun, glavnigrad tadašnje Burme (danas Mjanmar), oslobodivši ga japanske okupacije.

    1946. -
    U Tokiju je počeo da zaseda Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svetskog rata. U procesu, koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih sedam je osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a ostali na vremenske kazne.

    1968. -
    Žestokim sukobima sa policijom u Parizu su počelestudentske demonstracije i štrajkovi zbog oklevanja vlasti da sprovede reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo su zahvatili i druge evropske zemlje, a protest je prerastao u revolt protiv građanskog društva.

    1968. -
    Valter Ulbriht (Walter Ulbricht) se povukao sa mestageneralnog sekretara komunističke partije istočne Nemačke. Zamenio ga je Erih Honeker (Erich Honecker).

    1991. -
    U rodno selo Lelić kod Valjeva prenete su iz SAD moštiepiskopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića.



    1992. -
    Muslimanske snage napale su u Sarajevu kolonu vozila JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici. Ubijeno je i ranjeno više oficira, vojnika i civila.

    1996. -
    Delegati 55 zemalja saglasili su se na konferenciji UN uŽenevi o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.

    1999. -
    Tokom vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju pogođen jeputnički autobus kod mesta Peć na Kosovu. Poginulo je 20 ljudi, a 43 je ranjeno. U Novom Sadu je pogođena zgrada TV Novi Sad. U sedištu NATO u Briselu je saopšteno da je za 42 dana vazdušnih napada na SRJ izvedeno 14.000 letova.

    2003. -
    Američki Kongres je, većinom glasova, izglasao budžet odskoro 80 milijardi dolara koji je namenjen ratu u Iraku, a jedan njegov deo saveznicima i borbi protiv terorizma.

    2006. -
    Saučesnik u napadu na Svetski trgovinski centar u Njujorku11. septembra 2001. Zakarija Musaui (Zacarias Moussaoui) osuđen je odlukom savezne porote na doživotnu robiju. To je prva i jedina presuda koju je izrekao američki sud za napade na SAD 11. septembra u kojima je poginulo skoro 3.000 ljudi.

    2006. -
    Evropska unija je odlučila da odloži pregovore opridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom zato što vlasti u Beogradu nisu dostigle traženi stepen pune saradnje sa Haškim tribunalom, jer nisu uhapsile i u Hag prebacile generala Ratka Mladića.

    2007.
    Umro je Slobodan Novaković, filmski i televizijski stvaralac. Po obrazovanju dramaturg, autor je popularnih, humorističkih serija ''Muzikanti'', ''Građani sela luga'',
    'Kamiondžije'', ''Diplomci'', ''Ljubav na seoski način'', ''Mladići i devojke'' kao i serije ''Sivi dom''. Bio je urednik i voditelj hronika Festa i Beogradske hronike, glavni i odgovorni urednik Umetničkog programa i glavni urednik Televizije Beograd.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #637

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 4. maj, 125. dan 2008. Do kraja godine ima 241 dan



    1493. -
    Papa Aleksandar VI (Alexander), Španac, izdao je edikt opodeli Novog sveta između Španije i Portugalije, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji.

    1780. -
    U Epsomu u Engleskoj održane su prve konjičke trke.

    1825. -
    Rođen je engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli(Thomas Henry Huxley), pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina (Charles Darwin), autor dela "Mesto čoveka u prirodi", "Evolucija i etika", "Nauka i kultura" i "Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka".

    1827. -
    Rođen je engleski istraživač Džon Haning Spik (John Hanning Speke), prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.

    1869. -
    Umro je srpski pisac i političar Jovan Hadžić(pseudonim Miloš Svetić), prvi predsednik Matice srpske, poznat kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

    1885. -
    Umro je srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine 1842-1858. počele su reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen je sa vlasti, a na presto se vratio knez Miloš Obrenović.

    1885. -
    Umro je srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođePrvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine 1842-1858. počele su reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen je sa vlasti, a na presto se vratio knez Miloš Obrenović.



    1903. -
    U borbi sa Turcima poginuo je vođa makedonsko gnacionalno-revolucionarnog pokreta Goce Delčev.

    1919. -
    Počele su demonstracije kineskih studenata protiv odluke Versajske mirovne konferencije da se nemački posedi u provinciji Šantung predaju Japanu. Demonstracije pod nazivom "Pokret 4. maja", prerasle su u nacionalni pokret, pokrenuvši preko 10 miliona ljudi.

    1928. -
    Rođen je egipatski državnik Hosni Mubarak, predsednik Egipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.

    1929. -
    Rođena je američka glumica Odri Hepbern (Audrey Hepburn),ambasador dobre volje UNICEF-a. Dobitnik je Oskara za film "Praznik u Rimu" ("Doručak kod Tifanija", "Sabrina", "Rat i mir", "Ljubav popodne", "Moja draga lejdi").

    1938. -
    Daglas Hajd (Douglas Hyde) je postao prvi predsednik Irskena osnovu novog Ustava kojim je proklamovana njena nezavisnost..

    1970. -
    Američka Nacionalna garda ubila je četiri i ranila 11studenata Univerziteta Kent u državi Ohajo koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.

    1979. -
    Vođa konzervativaca Margaret Tačer (Thatcher) poslepobede nad laburistima na parlamentarnim izborima, postala je prva žena premijer u istoriji Velike Britanije.

    1980. -
    Umro je predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije. Izveo je zemlju iz sovjetskog bloka i bio vođa Pokreta nesvrstanih zemalja.



    1990. -
    Na prvim višestranačkim izborima (posle Drugog svetskograta) u Hrvatskoj je ubedljivo pobedila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.

    1994. -
    Izrael i PLO potpisali su sporazum o početku primeneograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.

    1994. -
    Emitovanjem prvog servisa vesti, počela je sa radombeogradska nezavisna novinska agencija Beta.

    1996. -
    Lider konzervativaca Hose Marija Asnar (Joze, Asnar)postao je premijer Španije, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalista.

    2001. -
    U Beogradu je podignuta optužnica protiv Radomira Markovića, koji je u vreme režima Slobodana Miloševića bio načelnik Službe državne bezbednosti. Po optužnici za odavanje državne tajne, Marković je 6. jula 2001. osuđen na godinu dana zatvora, a po tužbi za umešanost u ubistvo četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali u oktobru 1999. osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora.

    2001. -
    Sjedinjene Američke Države su, glasanjem, izbačene izKomisije za ljudska prava pri UN, što je prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.

    2003. -
    U 83. godini umro je Sesto Bruskantini (Bruscantini),čuveni italijanski solo operski pevač.

    2004. -
    Vlada italijanskog premijera Silvija Berluskonija zabeležila je rekord kao prva vlada koja je najduže ostala na vlasti od II svetskog rata, 1.060 dana.

    2005. -
    U aukcijskoj kući Kristi (Christie's) skulptura Konstantina Brankuzija (Constantin Brancusi's) "Ptica u prostoru" prodata je za 27.450.000 američkih dolara, što je rekordna cena u prodaji jedne skulpture.

    2007.
    Umro je američki kosmonaut Volter Marti Šira, jedini koji je leteo u svemir sa sva tri tipa američkih kosmičkih brodova, treći koji je obleteo Zemlju, kao i peti američki kosmonaut uopšte. Prvi kosmički let izveo je 3.oktobra 1962. brodom ''Merkjuri-Atlas 8'' i napravio je šest krugova oko Zemlje. Za vreme drugog kosmičkog leta, decembra 1965. godine, koji je trajao više od 24 časa, Šira je bio komandir broda ''Džemini-6''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #638

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 5. maj, 126. dan 2008. Do kraja godine ima 240 dana.




    1705. -
    Umro rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine, od 1658, Srbi su se, pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.

    1705. -
    Umro rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine, od 1658, Srbi su se, pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.

    1813. -
    Rođen danski filozof Seren Kirkegor, začetnik filozofije egzistencijalizma.

    1815. -
    Rođen francuski pisac komedija i vodvilja Ežen-Martin Labiš. Neke od njegovih komedija ubrajaju se u najpopularnije komedije XIX veka.

    1818. -
    Rođen nemački filozof Karl Hajnrih Marks, teoretičar modernog socijalizma i komunizma. S Fridrihom Engelsom 1848. napisao Komunistički manifest i svoje navažnije delo Kapital.



    1821. -
    Umro francuski car Napoleon I Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji. Njegovi osvajački pohodi izmenili Evropu, a umro na ostrvu Sveta Jelena, kao britanski zatvorenik.

    1846. -
    Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič (Henryk Sienkiewicz), autor romana "Quo vadis", "Ognjem i mačem", "Mali vitez" i drugih, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.

    1855. -
    Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo Opšti zemaljski zakonik, u koji su unete imovinske i poreske reforme.

    1860. -
    Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, sa svojih "1.000 crvenih košulja", isplovio iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.

    1883. -
    Rođen srpski kompozitor Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta.



    1904. -
    Na brdu Volujica kod Bara postavljena prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.

    1930. -
    Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.

    1936. -
    Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije. Istog dana 1941. u oslobođeni grad ušao etiopski car Haile Selasije I.

    1945. -
    Trupe SAD u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor Mauthauzen.

    1945. -
    Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete Fau1 i Fau2.

    1949. -
    U palati Sent Džems (Saint James) u Londonu potpisan je 5. maja 1949. Statut kojim je osnovan Savet Evrope. Statut je potpisalo deset zemalja: Belgija, Francuska, Luksemburg, Holandija, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Strasbur (Strasbourg) je postao stalno sedište Saveta. Savet Evrope je prva međunarodna organizacija osnovana posle Drugog svetskog rata, a njeni glavni zadaci su jačanje demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona u zemljama članicama
    1954. -
    General Alfredo Štresner vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čavesa, započevši diktaturu koja je trajala 34 godine.

    1955. -
    Odlukom saveznika, Savezna Republika Nemačka ponovo je stekla suverenitet.

    1961. -
    Iz Kejp Kanaverala lansiran kosmički brod Merkjuri, prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom. Brodom upravljao Alen Bartlet Šepard.

    1977. -
    Umro nemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonemački kancelar u vreme privrednog oporavka zemlje posle Drugog svetskog rata.

    1978. -
    Teroristička organizacija Crvene brigade saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo nađeno dva dana kasnije u automobilu u centru Rima.

    1981. -
    Bobi Sends je prvi od 10 pripadnika IRA koji je umro u zatvoru Mejz, u Severnoj Irskoj, od posledica štrajka glađu.

    1993. -
    Umro američki pisac i intelektualac Irving Hou.

    1999. -
    Indonezija i Portugal potpisali dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.

    2001. -
    Pripadnici pobunjeničke grupe UNITA u Angoli kidnapovali 51 dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad. U pobuni poginulo oko 200 civila.

    2003. -
    Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, tokom ratova od 1991. do 1995. Pomenuti su uhapšeni 13. marta u policijskoj akciji Sablja, a posle podizanja optužnice izručeni su sudu u Hagu.

    2003. -
    Ruanda oslobodila više od 22.000 zatvorenika, uglavnom umešanih u masakr koji je 1994. počinila hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Huta. U zatvoru ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.

    2003. -
    Umro Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv bele manjine u Južnoj Africi i dugogodišnji prijatelj i mentor Nelsona Mandele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.

    2004. -
    U aukcijskoj kući Sotbi u Njujorku, Pikasova slika "Dečak s lulom" postigla cenu od 104.168.000 dolara, svetski rekord u aukcijskoj prodaji slika.

    2005. -
    Na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji Laburistička partija Tonija Blera osvojila apsolutnu većinu u Parlamentu, a Bler osvojio treći uzastopni mandat na mestu premijera.

    2007.
    Kenijski avion, tipa boing 737-800, sa 105 putnika idevet članova posade, koji je tog jutra poleteo iz kamerunskog grada Duale za Najrobi, srušio se na jugu Kameruna u blizini grada Lolodorfa, na oko 250 kilometara južno od Duale. U avionu kompanije 'Kenija erlajnz'' koji je leteo iz Obale Slonovače, a sleteo je u Kamerun kako bi pokupio putnike, nalazili su se državljani čak 23 zemlje.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #639

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 7. maj, 128. dan 2008. Do kraja godine ima 238 dana.



    1663. -
    U Londonu je otvoreno prvo pozorište pod pokroviteljstvom kralja Čarlsa II
    (Charles).

    1682. -
    Umro je ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov, a napresto je došao Petar I (Petar Veliki).

    1711. -
    U Dubrovniku je rođen Ruđer Bošković, matematičar, astronom, fizičar, filozof i diplomata, osnivač i direktor astronomske opservatorije u Breri kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Živeo je i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu.



    1727. -
    Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I Jevreji su proterani iz Ukrajine.

    1832. -
    Bavarski princ Oto fon Vitlsbah (Otto, Wittelsbach) izabran je za kralja Grčke koja je Londonskim ugovorom proglašena za kraljevinu.

    1833. -
    Rođen je nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams (Johannes Brahms). Njegove četiri simfonije i dva klavirska koncerta postali su standardi klasičnog repertoara.

    1840. -
    Rođen je ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, čija su dela prožeta ruskom narodnom muzikom i motivima iz bajki i ruske istorije. Njegova najvrednija dela su programski koncipirane simfonije, koncert za klavir i orkestar, kao i opere "Pikova Dama" i "Evgenije Onjegin", pisane prema Puškinovim istoimenim delima.



    1892. -
    Rođen je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme "Plava grobnica", posvećene srpskim vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu posle povlačenja preko Albanije.

    1893. -
    Povodom 400-godišnjice osnivanja Obodske štamparije, Književno-umetnička zajednica priredila je prvu izložbu srpskih knjiga u Beogradu.

    1901. -
    Rođen je američki filmski glumac Gari Kuper (Gary), dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne".

    1915. -
    Nemačka podmornica "U-20" torpedima je potopila britanski putnički brod "Lusitaniju", što je doprinelo odluci SAD da uđu u Prvi svetski rat. Poginulo je 1198 putnika i članova posade, među kojima i veliki broj Amerikanaca.

    1928. -
    U Velikoj Britaniji je starosna granica izbornog prava žena snižena sa 30 na 21 godinu.
    1939 -
    Nemačka i Italija sklopile su politički i vojni savez (Osovina Berlin - Rim). Kasnije se tom savezu pridružio i Japan.

    1943. -
    Savezničke snage u Drugom svetskom ratu zauzele su Tunis i Bizertu.

    1944. -
    Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu otpočele napad na Sevastopolj i narednog dana ga oslobodile od nemačke vojske.

    1945. -
    Potpisivanjem dokumenta o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke završen je Drugi svetski rat. Dokument su u Remsu potpisali feldmaršal Jodl u ime Vermahta i general-pukvnik Bedel Smit (Bedell Smith) u ime američkih i britanskih snaga. Francuski i ruski oficiri bili su svedoci. Dokument o okončanju rata potpisan je 9. maja u Berlinu.

    1954. -
    Vijetnamske trupe potukle su Francuze kod Dijen Bijen Fua, čime je okončana francuska dominacija u Indokini.

    1960. -
    Leonid Brežnjev je na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR zamenio maršala Klimenta Vorošilova.

    1995. -
    Na predsedničkim izborima u Francuskoj Žak Širak (Jacques Shirac) pobedio je socijalističkog kandidata Lionela Žospena (Jospin).

    1996. -
    Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Hagu počelo je suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin posle Nirnberga i Tokija.

    1997. -
    Vlada SAD osudila je Švajcarsku zbog prihvatanja zlata i dragocenosti od žrtava holokausta za vreme Drugog svetskog rata.

    1999. -
    U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen je centar Niša gde je poginulo 16, a ranjeno oko 70 ljudi.

    1999. -
    Papa Jovan Pavle II posetio je Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je, posle hiljadugodišnjeg raskola, posetio neku pravoslavnu zemlju.

    2001. -
    Ronald Bigz, učesnik u "najvećoj pljački veka" u Engleskoj 1963, dobrovoljno se predao britanskim vlastima, nakon što je 35 godina proveo u Brazilu.

    2002. -
    Pri padu aviona McDonel-Daglas MD-82, kineske avio-kompanije u more u blizini grada Daliana, poginulo je svih 112 putnika i članova posade.

    2004. - Predsednik Rusije Vladimir Putin položio je svečanu zakletvu u Kremlju i time zvanično započeo drugi predsednički mandat.

    2006. -

    Poslednja preživela putnica koja se sećala katastrofe broda "Titanik", Lilijan Asplujd (Lillian) umrla je u 99. godini. U nesreći su iz njene porodice stradali otac i troje braće, dok su ona, njena majka i brat preživeli brodolom.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #640

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 8. maj, 129. dan 2008. Do kraja godine ima 237 dana.



    1439. -
    Pobedom francuske vojske nad Englezima završena je opsada Orleana u Stogodišnjem ratu.

    1794. -
    U Parizu je, po nalogu Revolucionarnog suda, giljotinom pogubljen francuski hemičar Antoan Lavoazije (Antoine Lavoisier), osnivač moderne hemije. Formulisao je zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije.



    1815. -
    Na brdu Ljubić, kod Čačka, Srbi su u Drugom srpskom ustanku potukli trostruko jaču tursku vojsku.

    1828. -
    U Švajcarskoj je rođen Henri Dunan (Dunant), osnivač Crvenog krsta (1863) i dobitnik prve Nobelove nagrade za mir 1901.

    1852. -
    Potpisan je Londonski protokol kojim se garantuje integritet Danske.

    1873. -
    Umro je engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil (John Stuart Mill), jedan od osnivača filozofije liberalizma, političke ekonomije, tvorac teorije indukcije u logici i zastupnik utilitarizma u etici ("O slobodi", "Principi političke ekonomije", "Utilitarizam", "Sistem logike").

    1873. -
    Zaharije Stefanović Orfelin izdao je u Beču knjigu "Iskusni podrumar", prvu knjigu o proizvodnji vina na srpskom jeziku.

    1880. -
    Umro je francuski pisac Gistav Flober (Gustave Flaubert), autor romana "Gospođa Bovari" zbog kojeg je bio optužen za povredu javnog morala ("Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenje svetog Antonija").

    1884. -
    Rođen je američki državnik Hari Truman (Harry), 33. predsednik SAD (1945-53). Predsednik je postao posle smrti Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosevelt). Uveo je doktrinu (Trumanova doktrina) o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama ugroženim levičarskim pokretima.

    1900. -
    Srpski fizičar Mihailo Pupin patentirao je u Njujorku aparat za telefonske i telegrafske prenose na velike udaljenosti.

    1903. -
    Na Tahitiju je umro francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen (Paul Gauguin) "Materinstvo", "Beli konj", "Plemkinja").



    1921. -
    U Švedskoj je ukinuta smrtna kazna.

    1949. -
    Stvorena je Savezna Republika Nemačka, u čiji sastav su ušle dotadašnje zone pod američkom, britanskom i francuskom kontrolom, uspostavljene posle Drugog svetskog rata i poraza nacista. Formirana je privremena vlada na čelu sa Konradom Adenauerom.

    1952. - Umro je američki filmski producent Vilijem Foks (William Fox), osnivač filmske korporacije "Foks" (1915), kasnije "Tventit senčeri Foks".

    1973. -
    U Južnoj Dakoti, u SAD, okončana je pobuna Indijanaca koji su 10 nedelja u opsadi držali malo prerijsko naselje.

    1980. -
    U Beogradu je sahranjen predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Sahrani su prisustvovali najviši predstavnici više od 120 zemalja, kao i 200 partija. Direktan prenos sahrane preuzele su televizijske stanice iz više od 40 zemalja.

    1984. -
    Sovjetski olimpijski komitet odlučio je da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje.

    1992. -
    U SR Jugoslaviji je penzionisano 38 generala, među kojima i načelnik Generalštaba Blagoje Adžić. Novi šef GSS postao je general-pukovnik Života Panić.

    1992. -
    U SR Jugoslaviji je penzionisano 38 generala, među kojima i načelnik Generalštaba Blagoje Adžić. Novi šef GSS postao je general-pukovnik Života Panić.

    1999. -
    U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je ambasada Kine u Beogradu. Poginulo je četvoro kineskih državljana, a najmanje 10 ranjeno. Incident je ozbiljno poljuljao odnose SAD i Kine i usledili su masovni protesti u Kini.

    1999. -
    Pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen je Fehmi Agani, najbliži saradnik lidera Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove. Njegovo telo pronađeno je kod Lipljana na Kosovu.

    1999. -
    Umro britanski filmski glumac Dirk Bogard (Bogarde) poznat po ulogama "Smrt u Veneciji", "Žrtva" i "Sluga".

    2001. -
    SR Jugoslavija je primljena kao punopravni član u Svetsku banku.

    2001. -
    Papa Jovan Pavle II okončao je svoju istorijsku posetu Siriji, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju. Tu zemlju je napustio molitvom za mir između Jevreja i Arapa.

    2003. -
    U američkom Senatu jednoglasno je usvojen predlog o proširenju NATO-a za sedam bivših istočno-evropskih komunističkih zemalja (Letonija, Litvanija, Estonija, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunija).

    2003. -
    Marokanski kralj Muhamed (Mohammed) je povodom rođenja svog sina, naslednika, oslobadio više od 9.000 zatvorenika, što je najveća amnestija u istoriji ove zemlje.

    2006. -
    Haški tribunal osudio je bosanskog Hrvata Ivicu Rajića na 12 godina zatvora zbog zločina nad muslimanskim civilima u srednjoj Bosni 1993. godine.

    2007.
    U Severnoj Irskoj je posle višegodišnje suspenzije i direktne uprave vlade iz Londona, obnovljena lokalna vlast i oformljeni su severnoirski parlament i vlada. Mirovni proces u
    Severnoj Irskoj je započeo još početkom devedesetih godina 20. veka, a ozvaničen je aprila 1998. godine. Tada su okončani sukobi sa irskim nacionalistima koji su trajali 30 godina i u kojima je oko 3.500 ljudi izgubilo život.

    2007.
    Najmanje 21 civil, uključujući žene i decu, kao i jedan pripadnik koalicionih snaga, poginuli su u vazdušnim napadima američkih snaga tokom sukoba sa pobunjenicima u južnom Avganistanu u distriktu Sangin.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #641

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 9. maj, 130. dan 2008. Do kraja godine ima 236 dana.1502. -

    1502.-
    Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo)isplovio je iz španske luke Kadiz na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.

    1788. -
    Britanski parlament je ukinuo trgovinu robljem.

    1800. -
    Rođen je Džon Braun (John Brown), borac za ukidanje ropstva u SAD. Izvršio je čuveni napad na arsenal u Harpers Feriju 1859, zbog čega je optužen za izdaju i pobunu robova i osuđen na smrt vešanjem. Njegovo pogubljenje 2. decembra 1859. dovelo je do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika.

    1805. -
    Umro je jedan od najvećih nemačkih i svetskih pesnika Fridrih Šiler (Friedrich
    Shiller). Veliku slavu stekao je dramama "Razbojnici", "Don Karlos" i "Vilhelm Tel", koje su i danas na repertoarima svetskih pozorišta.



    1850. -
    Umro je francuski hemičar Žozef Gejlisak (Joseph Gay-Lusssac), koji je utvrdio da se pritisak gasa povećava u zavisnosti od temperature.

    1860. -
    Rođen je škotski pisac Džejms Metju Beri (James Matthew Barrie), autor knjige o Petru Panu.

    1877. -
    Rumunija je proglasila nezavisnost, mesec dana nakon štoje sklopila savez sa Rusijom protiv Otomanskog carstva.

    1901. -
    U Melburnu je otvoren prvi parlament Australije.

    1911. -
    Grupa oficira, učesnika u dvorskom prevratu i ubistvukralja Aleksandra Obrenovića 1903, osnovala je u Beogradu tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt" ("Crna ruka").

    1926. -
    Amerikanci Ričard Berd (Richard Byrd) i Flojd Benet (Floyd Bennett) prvi su preleteli avionom Severni pol.

    1927. -
    Kanbera je postala glavni grad Australije umesto Melburna.

    1931. -
    Umro je američki fizičar Albert Majkelson (Michelson),koji je pomoću rotirajućeg ogledala odredio tačnu brzinu svetlosti. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1907.

    1936. -
    Italija je zvanično okupirala Abisiniju (Etiopija) iitalijanskog kralja Vitorija Emanuela III (Vittorio Emanuele) proglasila abisinskim carem.

    1945. -
    Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel (Wilhelm Keitel)potpisao je u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder. Dokument o bezuslovnoj predaji Nemačke potpisan je 7. maja u Remsu.



    1946. -
    Kralj Vitorio Emanuele III je abdicirao, a Italija jepostala republika.

    1948. -
    Komunistička partija Jugoslavije odbacila je optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila je Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak tadašnjeg sovjetskog bloka na Jugoslaviju.

    1950. -
    Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman (Robert Shuman) uputio je poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan je 1951. godine potpisalo šest zemalja. Ovaj datum obeležava se kao Dan evropskih integracija.

    1952. -
    Širom Jugoslavije održani su masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona "A" Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.

    1960. -
    SAD su postale prva zemlja u kojoj su legalizovane piluleza sprečavanje začeća.

    1976. -
    Ulrike Majnhof (Meinhof), vođa zapadno nemačke terorističke grupe "Bader-Majnhof", obesila se u zatvorskoj ćeliji.

    1978. -
    U parkiranom automobilu u centru Rima pronađeno je telo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, kojeg su teroristi "Crvenih brigada" oteli 54 dana ranije.

    1986. -
    Umro je nepalski planinar Tenzing Norgaj (Norgay), koji jes Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem (Hillary) u maju 1953. prvi osvojio "krov sveta" Maunt Everest.

    1993. -
    Počeli su sukobi Hrvata i Muslimana u Mostaru koji sudoveli do podele grada na muslimanski i hrvatski deo. Muslimani i Hrvati su do tada bili saveznici u borbama protiv Srba u bosanskom ratu (1992-95).

    1995. -
    Na kraju trodnevne proslave 50-godišnjice završetka Drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali su na globalno pomirenje. Centralne proslave održane su u Parizu i Moskvi.

    1996. -
    Joveri Museveni (Yoweri) pobedio je na prvim predsedničkimizborima organizovanim u Ugandi posle 16 godina.

    2001. -
    Predsedniku SR Jugoslavije Vojislavu Koštunici u Njujorkuje uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog državnika godine.

    2001. -
    U haosu koji je na stadionu u Akri (Gana) nastao kada jepolicija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo je život.

    2002. -
    U eksploziji nagazne mine tokom proslave Dana pobede, ujužnoj ruskoj republici Dagestanu u gradu Kaspijsk, poginulo je 42, a povređeno je 150 osoba.

    2004. -
    Čečenski predsednik Ahmad Kadirov i još 24 osobe poginuli su u eksploziji bombe na stadionu u Groznom, glavnom gradu Čečenije, tokom proslave Dana pobede.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #642

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 10. maj, 131. dan 2008. Do kraja godine ima 235 dana.




    1497. -
    Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči (Vespuchi) krenuo je na prvo putovanje u Novi svet. Doplovio je do obale Brazila i Hondurasa, uveren da je otkrio novi kontinent između Evrope i Azije.

    1655. -
    Britanci su od Španije preuzeli Jamajku koja je pod španskom vlašću bila 161 godinu.

    1744. -
    Kralj Francuske Luj XV (Louis) umro je od malih boginja. Presto je nasledio kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja XIV. Poražen u Sedmogodišnjem ratu (1756-63) kao saveznik Austrije protiv Prusije i Velike Britanije, mirom u Parizu 1763. bio je prisiljen da posede u Severnoj Americi i Indiji preda Velikoj Britaniji. Njegova vladavina dovela je Francusku na prag revolucije.

    1760. -
    Rođen je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil (Claude Joseph Rouget, Lisle) koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne "Marseljeza".

    1844. -
    Načelnik Ministarstva prosvete u srpskoj vladi, Jovan Sterija Popović, uputio je svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Ovaj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.

    1865. -
    Trupe Unije zarobile su u Američkom građanskom ratu predsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa (Jefferson Davis).

    1871. -
    Francuska i Nemačka potpisale su sporazum u Frankfurtu kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.

    1881. -
    Krunisan je rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern (Carol Hohenzollern), prvi kralj Rumunije.

    1894. -
    Rođen je američki kompozitor i dirigent Dimitri Tjomkin (Tiompkin). Poznat je i kao autor filmske muzike ("Tačno u podne", "Rio Bravo", "Starac i more").

    1923. -
    Između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčke sklopljena je Konvencija o osnivanju Slobodne zone u Solunu, kojom je na 50 godina Kraljevini pripala carinska uprava. Novi aranžman između Jugoslavije i Grcke potpisan je 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina.

    1933. -
    U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti su spalili više od 25.000 knjiga (Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna ...), najavljujući na taj način "novo razdoblje u istoriji nemačke kulture".

    1940. -
    Vinston Čerčil je postao britanski premijer, nakon što je Nevil Čembrlen (Neville Chamberlain), potpisnik Minhenskog sporazuma, podneo ostavku.

    1940. -
    Nemačka je bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je posle nemačke invazije na Dansku zaposela bivšu dansku koloniju Island.

    1941. -
    Hitlerov zamenik Rudolf Hes (Hess) spustio se padobranom u Škotsku sa namerom da počne mirovne pregovore. Uhapšen je i kraj rata proveo je u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je za ratne zločine na doživotnu robiju.

    1945. -
    Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu zauzele su Prag; Saveznici su preuzeli Rangun od Japanaca.

    1960. -
    Američka nuklearna podmornica "Triton" završila je 84-dnevno putovanje oko sveta.

    1977. -
    Umrla je američka filmska glumica Džoan Kraford (Joan Crawford), jedna od najvećih holivudskih zvezda tridesetih godina 20. veka, dobitnica Oskara 1945. za film "Mildred Pirs".



    1979. -
    Umrla je Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata, koja je slavu stekla filmom "Erotikon". Ušla je u svetsku enciklopediju filma.

    1981. -
    Fransoa Miteran (Francois Mitterrand) postao je predsednik Francuske pobedivši u drugom krugu Valeri Žiskar D'Estena (Valery Giscard D'Estaing).

    1988. -
    SAD su stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti UN kojom je Izrael osuđen za invaziju na jug Libana.

    1993. -
    Više od 200 tajlandskih radnika poginulo je u požaru koji je zahvatio fabriku igračaka u provinciji Nakon Patom.

    1994. -
    Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni (Berlusconi) postao je predsednik italijanske vlade u koju su, prvi put od Drugog svetskog rata, ušli neofašisti.

    1994. -
    Nelson Mandela izabran je za predsednika Južne Afrike i postao prvi crnac predsednik te zemlje.

    1995. -
    Svetska zdravstvena organizacija u Ženevi saopštila je da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus ebola.

    1997. -
    U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo je najmanje 1.560 ljudi.

    2001. -
    Jugoslovenska skupština ratifikovala je Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske koji su 5. marta u Banjaluci potpisali jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica i predsednik RS Mirko Šarović.

    2002. -
    Bivši agent FBI Robert Hansen (Hanssen) osuđen je u Americi na doživotnu robiju, zbog prodaje Moskvi strogo poverljivih dokumenata, čime je postao špijun koji je naneo najveću štetu u američkoj istoriji.

    2002. -
    Umro je Iv Rober (Yves Robert), francuski glumac i režiser, koji je najveći domet ostvario filmovima "Visoki Plavi Čovek sa Jednom Crnom cipelom" i "Rat dugmadima".

    2003. -
    Sud u Jemenu osudio je na smrt Abeda Abdula Razaka Kamela zbog ubistva tri američka baptistička misionara i ranjavanje jednog, u decembru 2002. godine u jednoj bolnici u gradu Džibla.

    2005. -
    Egipatski parlament odobrio je ustavni amandman kojim je, po prvi put u istoriji ove države, dozvoljeno učešće više kandidata na predsedničkim izborima.

    2006. -
    Za predsednika Italije, jedanaestog po redu posle II svetskog rata, izabran je Đorđo Napolitano i on je prvi bivši komunista na toj funkciji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #643

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 11. maj, 132. dan 2008. Do kraja godine ima 234 dana.


    330. -
    Rimski car Konstantin I Veliki proglasio je grčki grad Vizant za novu prestonicu Rimskog carstva. Grad, koji je po njemu nazvan Konstantinopolj (Carigrad) osvojili su Turci 1453. i kao Istanbul bio je prestonica Otomanskog carstva do 1923.

    483. -
    Rođen je vizantijski car Justinijan I Veliki, koji je tokom vladavine (od 527) nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva sa sedištem u Carigradu. Zaslužan je za kodifikaciju rimskog prava.

    483. -
    Rođen je vizantijski car Justinijan I Veliki, koji je tokom vladavine (od 527) nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva sa sedištem u Carigradu. Zaslužan je za kodifikaciju rimskog prava.

    1686. -
    Umro je nemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike (Otto von Guericke). Prvi je demonstrirao vakuum, izumeo je vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

    1745. -
    Francuske trupe pobedile su Britance u bici kod Fontenoa i preuzele Holandiju od Austrije.

    1778. -
    Umro je engleski državnik Vilijam Pit Stariji (William Pitt the Elder), jedan od pokretača Sedmogodišnjeg rata (1756-63) posle kojeg je Britanija postala kolonijalna sila.

    1824. -
    Britanske snage preuzele su Rangun u Burmi.

    1867. -
    Londonskim ugovorom zagarantovana je samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.

    1888. -
    Rođen je američki kompozitor Irving Berlin. Proslavio se kao autor zabavne muzike, a njegova pesma "Vajt Krismes" ubraja se i danas u bestselere američkog tržišta ploča.

    1889. -
    Rođen je jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio je elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom ("Simfonija orijenta", "Haos", "Heliofonija", "Simfonijski ep").

    1904. -
    Rođen je španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih slikara 20. veka. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa Bunjuela (Louis Bunuel) "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba".



    1931. -
    Propast najveće austrijske banke Kredit-Anstalt označila je početak finasijskog kolapsa centralne Evrope.

    1949. -
    Sijam je promenio ime u Tajland; Izrael je primljen u UN.

    1968. -
    U nastojanju da okonča žestoke sukobe studenata sa policijom, francuski premijer Žorž Pompidu (Georges Pompidou) učinio je ustupke studentskim zahtevima.

    1973. -
    Uspostavljeni su diplomatski odnosi Savezne Republike Nemačke i Demokratske Republike Nemačke, čime je okončano razdoblje nepriznavanja DR Nemačke kao suverene države.

    1981. -
    Umro je popularni rege pevač Bob Marli (Marley).

    1987. -
    Indijski premijer Rađiv Gandi (Rajiv Gandhi) stavio je Penđab pod federalnu kontrolu zbog pobune Sika.

    1988. -
    U Moskvi je umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel, "Kim" Filbi (Adrian Russell, Philby), jedan od najuspešnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.

    1992. -
    Zbog umešanosti jugoslovenske vojske u sukobe u Bosni, ministri inostranih poslova EZ doneli su odluku da povuku ambasadore iz Beograda i zatražili suspendovanje članstva SR Jugoslavije u OEBS-u.
    1992. -
    Tokom pozorišnih susreta "Joakim Vujić" u Kruševcu umro je srpski glumac Jovan Milićević.

    1996. -
    Američki putnički avion DC-9 se srušio u močvaru Everglejds na Floridi ubrzo po poletanju s aerodroma u Majamiju. Poginulo je svih 110 putnika i članova posade.

    1997. -
    Superkompjuter kompanije IMB "Duboko plavo" pobedio je svetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija.



    2000. -
    Indija je dočekala svog milijarditog stanovnika - u državnoj bolnici Safdarjang u Nju Delhiju rođena je devojčica.

    2002. -
    Umro je Džo Bonano (Joe Bonanno) poznat pod imenom "Džo Banana" (97), jedan od osnivača američke mafije, koji nikada nije osuđivan tokom desetina godina koliko se nalazio na čelu "pet porodica" koje su se bavile organizovanim kriminalom.

    2003. -
    Potpredsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Vujanović izabran je za predsednika Crne Gore.

    2004. -
    U 93. godini umro je Fil Gerš (Phil Gersh), jedan od najpoznatijih holivudskih agenata, koji je decenijama zastupao vodeće holivudske zvezde, uključujući Hemfrija Bogarta (Hemphery), Dejvida (David) Nivena i Džejmsa Mejsona (James Mason)
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #644

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 12. maj, 133. dan 2008. Do kraja godine ima 233 dana.



    1567. -
    Rodjen Klaudio (Claudio) Monteverdi, italijanski kompozitor.

    1607. -
    Engleski avanturista Džejms Smit osnovao je prvo englesko naselje na tlu Severne Amerike, koje je kasnije po njemu dobilo ime Džejmstaun.

    1820. -
    Rođena je engleska bolničarka Florens Najtingejl (Florence Nightingale), koja je otvorila prvu školu za bolničarke. U Krimskom ratu (1853-56) organizovala je prvu ekipu za negu ranjenika.

    1842. -
    Rođen je francuski kompozitor Žil Masne (Jules Massenet). Komponovao je preko 20 opera, uglavnom lirske tematike, kao i balete, oratorijume, orkestarsku muziku, kantate, solo pesme ("Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais").

    1871. -
    Umro je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober (Daniel Francois Esprit Auber), autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice ("Fra Diavolo", "Crni Domino").

    1881. -
    Tunis postao francuski protektorat.

    1884. -
    Umro je češki kompozitor Bedržih Smetana (Bedřich), osnivač češke opere i moderne muzike (opera "Prodana nevesta").



    1888. -
    Britanija je uspostavila protektorat nad Severnim Borneom i Brunejom.

    1904. -
    Rođen je čileanski pesnik Pablo Neruda. Bio je učesnik Španskog građanskog rata, nakon kojeg se posvetio idealima socijalne pravde. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1971. godine. ("Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma", "Španija u srcu")

    1918. -
    Rođen je američki inženjer Džulijus Rozenberg (Julius Rosenberg), koji je sa suprugom Etel (Ethel), 1953. kao prvi civil u SAD, osuđen na smrt i pogubljen zbog špijunaže, uprkos kampanji širom sveta da im bude pošteđen život.

    1925. -
    Vrhovni Sovjet SSSR-a usvojio je prvi sovjetski ustav.

    1926. -
    Maršal Jozef Pilsudski izvršio je državni udar i uspostavio je vojnu diktaturu u Poljskoj.

    1929. -
    Rodjen jevrejsko-američki kompozitor i klavirista, Bart Bakarak (Burt Bacharach), u Kanzas Sitiju, Mizuri. Komponovao je za mnoge uspešne pevače, kao što su Areta Frenklin, Tom Džons, Karpenters, Dion Vorvik i drugi. Snimio je preko 20 LP i CD izdanja.

    1937. -
    Engleski kralj Džordž VI (George) krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Ceremoniju je prenosila televizija BBC, prvi put uživo.

    1943. -
    Predajom nemačkog generala fon Arnima u Tunisu završene su borbe u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

    1949. -
    Zvanično je okončana sovjetska desetomesečna blokada Berlina tokom koje je grad snabdevan iz Savezne Republike Nemačke vazdušnim mostom.

    1950.-
    Rodjen je glumac Gejbrijel Bern. Gejbrijel je prvo dete u osmočlanoj irskoj porodici iz Dablina.
    Počeo je da se bavi glumom sa 29 godina u rodnoj Irskoj, a pre toga je radio kao arheolog, učitelj, kuvar, toreador, i "osoba koja kači oči plišanim medama" u jednoj fabrici igračaka.
    Sa 37 godina je prvi put je otišao u SAD u potrazi za holivudskom karijerom.
    Oženio se glumicom Elen Barkin, sa kojom ima dvoje dece. Par se razveo 1993. godine nakon pet godina braka.
    Filmovi: "Male žene", "Dežurni krivci", "Osećaj gospodjice Smile za sneg", "Čovek sa gvozdenom maskom", "Stigmata", "Vaniti fer" i drugi.



    1957. -
    Umro je američki filmski glumac i jedan od najvećih režisera nemog filma Erih fon Štrohajm (Erich von Stroheim) ("Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli").

    1965. -
    Zapadna Nemačka je uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje su prekinule odnose sa vladom u Bonu.

    1988. -
    Svetska zdravstvena organizacija objavila je da u svetu ima više od 34.000 obolelih od side.

    1992. -
    Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je na zasedanju u Banja Luci donela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije SRNA; nemoćni da spreče širenje sukoba u Bosni, posmatrači EZ napustili su Sarajevo.

    1995. -
    Vlasnici "Rokfeler centra" u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili su bankrot.

    1997. -
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali su sporazum o obustavi neprijateljstava.

    2001. -
    Umro je popularni pevač Peri Komo (Perry Como), čiji je opušteni vokalni stil šest decenija vladao scenom, sa baladama kao što su "Uhvati zvezdu padalicu" i "Nemoguće".

    2003. -
    Iranski predsednik Mohamad Katami (Mohammad Khatami) doputovao je u Liban i on je prvi iranski lider koji je posetio Liban od islamske revolucije 1979. godine.

    2003. -
    U dva samoubilačka bombaška napada u Čečeniji, poginulo je najmanje 75, a povređeno stotine osoba.

    2003. -
    Umro je Princ Sadrudin Aga Kan (Sadruddin Aga Khan), bivši komesar Agencije UN za izbeglice i izaslanik UN u Avganistanu.

    2006.
    Između 150 i 200 ljudi poginulo je u eksploziji naftovoda na periferiji Lagosa, najvećeg grada u Nigeriji.

    2007.
    U eksploziji bombe na pijaci u turskoj luci Izmir povređeno je 15 ljudi. Bomba je bila pričvršćena za bicikl, ostavljen na pijaci u četvrti Bornova. Smatra se da iza terorističkog akta stoji kurdska PKK. Izmir je, posle Istanbula, najveća luka u Turskoj, ali i glavni lučki grad i veliki turistički centar.

    2007.
    Najmanje 27 ljudi je poginulo, a više od 100 je ranjeno u pakistanskom gradu Karačiju, u najžešćoj razmeni vatre od početka političke krize koja se pretvorila u otvoren sukob između vladinih snaga i opozicije, nakon što je pakistanski predsednik Pervež Mušaraf smenio predsednika Vrhovnog suda.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #645

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je utorak, 13. maj, 134. dan 2008 Do kraja godine ima 232 dana.

    1607.
    Kapetan Džon Smit stigao je s grupom vojnika u
    Virdžiniju. Mesto na kom su se nastanili nazvao je Džejmstaun,
    bilo je to prvo stalno britansko naselje u Novom Svetu.

    1619.
    Pogubljen je holandski državnik JohanOldenbarnevelt,
    otac moderne holandske države. Smaknuće je naredio
    njegov saborac u borbi protiv španskih okupatora princ Moris Nasau,
    pod optužbom za religioznu subverziju. Zajedno s Morisovim ocem
    Vilemom I ''Chutljivim'' od Oranža, vladarom novostvorene
    protestanske republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske,
    Oldenbarnevelt je krajem 16. veka predvodio pobunu protiv Španaca
    koji su silom naturali rimokatolicizam. Odlučujuće je doprineo
    ekonomskom procvatu Holandije, njenoj trgovinskoj ekspanziji i
    osnivanju Holandske istočnoindijske kompanije, ali je njegov
    umereni protestantizam toliko zasmetao Morisu da ga je uhapsio i
    pogubio, što istoričari smatraju najtamnijom mrljom rane holandske
    istorije.

    1717.
    Rođena je austrijska carica, češka i mađarska
    kraljica Marija Terezija, koja je tokom vladavine od 1740. do smrti
    1780. sprovodila reforme u duhu prosvećenog apsolutizma, ali i
    germanizaciju i nasilno pokatoličavanje. Srbima u
    Potisko-pomoriškoj granici ukinula je privilegije, čime je
    podstakla njihove seobe u Rusiju od 1751. do 1753. (koje je
    literarno opisao Crnjanski u Seobama). Da bi osigurala osporavani
    presto (zbog problema nasleđivanja prestola po ženskoj liniji),
    vodila je rat za austrijsko nasleđe od 1740. do 1748. u kojem joj
    je 1745. pruski kralj Fridrih II Veliki preoteo Šleziju (osim
    jedenog malog dela) i učestvovala je u Sedmogodišnjem ratu od
    1756. do 1763.

    1792.
    Rođen je italijanski sveštenik Djovani Marija
    Mastai Fereti, od 1846. papa Pije IX, čiji je pontifikat trajao 31
    godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na
    Vatikanskom koncilu 1870. proglasio je dogmu o papskoj
    nepogrešivosti.

    1795.
    Rođen je slovački filolog i istoričar Pavel Jozef
    Šafarik, ideolog slovenske uzajamnosti i jedan od osnivača
    slavistike. Kao direktor srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do
    1833. pridobio je mnoge uticajne ličnosti, uključujući vladare
    Srbije i Crne Gore Miloša Obrenovića i Njegoša, za šire
    istraživačke poduhvate u proučavanju jezika i književnosti
    Južnih Slovena. Bio je i predsednik ''Societas slavica'', prvog
    časopisa Slovaka u Vojvodini. Od 1833, kao bibliotekar
    Univerzitetske biblioteke, posvetio se u Pragu izučavanju
    slovenskih jezika, književnosti i istorije. Za srpsku kulturu
    posebno je značajna ''Srpska čitanka'' u kojoj je izložio poreklo i
    razvitak srpskog jezika, ''Žitije Stevana Nemanje'' i ''Dušanov
    zakonik''. Ostala dela: ''Istorija slovenskog jezika i književnosti
    svih dijalekata'', ''Slovenske starine'', ''Slovenska etnografija'',
    ''Spomenici stare književnosti Jugoslovena'', ''O poreklu i zavičaju
    glagoljice'', ''Istorija jugoslovenske književnosti'', ''Žitija
    Chirila i Metodija''.

    1798.
    Rođen je Konstantin Danil, jedan od
    najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera.
    Stilom i tehnikom bliskom bečkim klasicistima, radio je ikonostase
    - najznačajniji je u Uspenskoj crkvi u Pančevu i u eparhijskoj
    crkvi u Temišvaru - portrete, mrtvu prirodu, kompozicije. Dostizao
    je pravo majstorstvo kao portretista, ispoljavajući znatnu
    umetničku snagu i plemenitost kolorita. Dela: ''Pavle Kengelac'',
    ''Umetnikova žena''.

    1809.
    Trupe francuskog cara Napoleona I ušle su u Beč.

    1830.
    Osnovana je republika Ekvador.

    1840.
    Rođen je francuski pisac Alfons Dode, autor
    trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek dela francuske
    humorističke proze. Bio je naturalista, ali se odlikovao toplinom u
    razumevanju ljudske nesreće, nenametljivim humanizmom i izuzetnim
    darom zapažanja. Pisao je romane, drame i novele. Dela: ''Pisma iz
    mog mlina'', ''Tartaren Taraskonac'', ''Nabob'', ''Safo'', ''Numa Rumestan'',
    ''Kraljevi u izgnanstvu'', ''Besmrtnik''.

    1846.
    Kongres SAD formalno je objavio rat Meksiku, mada su
    borbe u Kaliforniji započele nekoliko dana ranije. Posle krvavih
    dvogodišnjih sukoba, SAD su dobile rat 1848, otevši Novi Meksiko i
    zlatom bogatu Kaliforniju.

    1848.
    Skupština predstavnika 175 crkvenih opština
    vojvođanskih eparhija, zajedno s delegatima iz Srbije, izabrala je
    u Sremskim Karlovcima mitropolita Josifa Rajačića za partijarha, a
    pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je istakla pravo
    Srba u Austriji (Ugarskoj) na autonomni politički i kulturni
    razvoj, a 15. maja proglasila je Srpsku Vojvodinu koja je obuhvatala
    Srem, Vojnu granicu u Sremu, Baranju i Bačku s bečejskim i
    šajkaškim okruzima (takođe deo Granice) i Banat sa Vojnom
    granicom i kikindskim okrugom. Austrijska (i Ugarska) vlada
    proglasile su odluke Majske skupštine nezakonitim, ali je
    austrijski ustav od 4. marta 1849. potvrdio osnivanje Srpske
    Vojvodine i Tamiškog Banata, u koje su uključeni Bodroška,
    Torontalska, Tamiška i Krašovska županija i Rumski i Iločki
    okrug Sremske županije. Vojvodina je dobila status posebne upravne
    teritorije, a austrijski car je poneo i titulu srpskog velikog
    vojvode.

    1851.
    Rođen je pisac i lekar Laza Lazarević,
    jedan od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu a
    medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovedaka, od kojih je
    ''Švabica'' ostala u fragmentima. Mada s patrijarhalnim pogledima na
    život, njegove pripovetke - sažete, s veoma snažnom unutrašnjom
    dramatikom - imaju klasičnu vrednost. Prevodio je ruske pisce
    Nikolaja Černjiševskog, Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog i
    francuskog pisca Ežena Srkriba. Kao lekar učestvovao je u
    organizaciji saniteta u Srbiji i objavio 54 rada u stručnim
    medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan značaj.
    Ostala dela: ''Prvi put s ocem na jutrenje'', ''Sve će to narod
    pozlatiti'', ''Vetar'', ''Na bunaru'', ''Školska ikona'', ''On zna sve'', ''U
    dobri čas hajduci'', ''Verter''.

    1862.
    Rođen je pisac Janko Veselinović, realista
    i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je
    opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući patrijarhalni život.
    Odlično je poznavao srpski jezik i vešto ga koristio u romanima,
    pripovetkama i pozorišnim komadima. Dela: romani ''Hajduk Stanko'',
    'Junak naših dana'', ''Borci'', zbirke pripovedaka ''Slike iz seoskog
    života'', ''Od srca srcu'', ''Rajske duše'', ''Zeleni vajati'', ''Male
    priče'', ''Seljanka'', pozorišna igra s pevanjem ''Djido'' (s
    Dragomirom Brzakom), komad ''Potera'' (s Čiča-Ilijom Stanojevićem).

    1871.
    Italija je donela Zakon o garancijama, kojim je papa
    proglašen neprikosnovenom osobom u čijem je posedu sedište
    rimokatoličke crkve Vatikan.

    1881.
    Rođen je Dimitrije Tucović,
    vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Iako je bio veliki
    protivnik oslobodilačke politike Srbije u Staroj Srbiji (Kosovo i
    Metohija) i Južnoj Srbiji (danas Makedonija) ipak se borio u
    oslobodilačkim ratovima Srbije od 1912. do pogibije 1914. Predvodio
    je 5. aprila 1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja
    Aleksandra Obrenovića i potom je morao da emigrira u Beč. Po
    povratku u otadžbinu posle majskog prevrata 1903, uređivao je
    ''Narodne novine''. Diplomirao je prava u Beogradu 1906, sekretar
    Srpske Socijaldemokratske partije postao je 1908, a teorijski
    časopis ''Borba'' pokrenuo je 1910. Na Međunarodnom socijalističkom
    kongresu u Kopenhagenu 1910. u značajnom govoru o austrougarskoj
    aneksiji Bosne i Hercegovine ukazao je na pogrešan stav austrijskih
    socijalista po ovom pitanju, a i kad je o nacionalnom pitanju reč
    uopšte. U polemici je ubedljivo porazio jednog od vođa austrijske
    Socijalističke partije Karla Renera, kancelara Austrije posle Prvog
    svetskog rata, ukazavši na ekspanzionističku politiku
    Austro-Ugarske i neodrživost stava socijalista te zemlje da slede
    vladu. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima.
    Poginuo je 20. novembra 1914. u Kolubarskoj bici na Vrapčem brdu
    kod Lazarevca. Dela: ''Zakonsko osiguranje radnika'', ''Srbija i
    Arbanija'', ''Zakon o radnjama i socijalna demokratija'', ''U izbornu
    borbu!'', ''Za socijalnu politiku'', ''Socijal-demokratski agitator'',
    ''Porezi: jedna žalosna glava u politici srpske buržoazije'',
    ''Jedinstvo pokreta''.

    1882.
    Rođen je francuski slikar Žorž Brak, koji je s
    Pablom Pikasom 1905. osnivač kubističkog pokreta. Posle Prvog
    svetskog rata prolazio je kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom
    originalnošću. Slikao je pejzaže, aktove i mrtve prirode.

    1887.
    U Beogradu je osnovana Opservatorija Velike škole,
    čiji je rad omogućio izradu desetina naučnih radova koji su
    poslužili kao osnova za istraživanja klime. Osnivanjem
    Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija
    je postala njegov sastavni deo.

    1888.
    U Brazilu je ukinuto ropstvo (među poslednjima u
    svetu).

    1914.
    Rođen je američki bokser afričkog porekla Džozef
    Luis Barou, poznat kao Džoe Luis, apsolutni prvak sveta u teškoj
    kategoriji od 1937. do 1949. Titulu je osvojio 22. juna 1937. u
    meču sa zemljakom Džimom Bradokom i odbranio je 25 puta, po čemu
    je rekorder, a niko ga nije nadmašio ni po dužini držanja titule.
    Povukao se neporažen 1949, ali se zbog finansijskih nedaća vratio
    na ring i 1950. i 1951. bezuspešno pokušao da povrati titulu.

    1927.
    U Nemačkoj je ''crni petak'' nagovestio slom
    nacionalne privrede.

    1930.
    Umro je norveški polarni istraživac Fritjof
    Nansen, diplomata i humanista, profesor okeanografije na
    Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922.
    Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Severni ledeni okean, a
    posle Prvog svetskog rata se bavio zaštitom ratnih zarobljenika i
    nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je
    repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprineo potpisivanju
    Ženevskog protokola o izbeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša
    nazvana ''Nansenov pasoš'' i sada je u upotrebi kao potvrda
    identiteta raseljenih ljudi.

    1931.
    Umro je srpski kompozitor i horovođa Josif
    Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći deo
    stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je
    obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. Njegove solo pesme i
    mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos
    srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i bio je u
    Beogradu dirigent pevačkog društva ''Obilić''. Dela: horovi
    ''Narodni zbor'', ''Junački poklič'', ''Kola'', ''Potočara'', ''Zadovoljna
    reka'', solo pesme ''Čežnja'', ''Kaži mi, kaži, Stojanke'', crkvena
    muzika ''Liturgija'', ''Pomen'', ''Carju nebesni'', ''Opelo''.

    1940.
    Britanski premijer Vinston Čerčil u parlamentu je
    u Drugom svetskom ratu izjavio da naciji u sukobu s Nemačkom ne
    može da obeća ''ništa sem krvi, suza i znoja''.

    1941.
    Ministar unutrašnjih poslova ustaške Nezavisne
    Države Hrvatske Andrija Artuković propisao je u Drugom svetskom
    ratu ''Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za
    javni red i sigurnost'', što je bio ''pravni osnov'' hrvatskih vlasti
    za stavljanje van zakona oko dva miliona Srba i desetine hiljada
    Jevreja i Roma.

    1944.
    U Drvaru je u Drugom svetskom ratu formirana Ozna
    (Odeljenje za zaštitu naroda) - partijska politička policija prema
    boljševičkom uzoru, kasnije preimenovana u UDB (Uprava državne
    bezbednosti) a kasnije u SDB (Služba državne bezbednosti).

    1961.
    Umro je američki filmski glumac Gari Kuper, jedan
    od najomiljenijih glumaca u istoriji Holivuda, prepoznatljiv po
    naglašenoj individualnosti. Snimio je 84 filma. Filmovi: ''Zakon
    Divljeg zapada'', ''Narednik Jork'' (Oskar), ''Kome zvono zvoni'',
    ''Tačno u podne'' (Oskar), ''Vera Kruz'', ''Prijateljsko ubeđivanje'',
    ''Ljubav popodne'', ''Drvo za vešanje''.



    1965.
    Izrael i Zapadna Nemačka odlučili su da uspostave
    diplomatske odnose, posle čega je više arapskih država prekinulo
    odnose s Bonom.

    1968.
    U Parizu su počeli zvanični pregovori predstavnika
    Severnog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu.

    1969.
    U rasnim nemirima u Kuala Lumpuru, glavnom gradu
    Malezije, poginulo je više od stotinu ljudi.

    1981.
    Na papu Jovana Pavla II u Rimu je pucao turski
    terorista Mehmed Ali Agdža, ranivši ga u stomak i ruku.

    1994.
    Ministri inostranih poslova SAD, Rusije, Velike
    Britanije, Francuske, Nemačke, Belgije i Grčke odlučili su na
    sastanku u Ženevi - na osnovu mirovnog koncepta Evropske unije - da
    51 odsto teritorije BiH pripadne bosanskim muslimanima i Hrvatima, a
    49 odsto Srbima.

    1994.
    Palestinska policija je, na osnovu sporazuma Izraela
    i Palestinske oslobodilačke organizacije, u Jerihonu preuzela
    kontrolu od izraelske vojske.

    1995.
    U indijskoj državi Kašmir razularena masa
    razbesnelih zbog razaranja jedne muslimanske džamije, palila je
    škole, vladine zgrade i hinduističke hramove.

    1996.
    Više od 600 ljudi poginulo je u nevremenu na severu
    Bangladeša.

    1999.
    Avioni NATO srušili su pokretni most u Vrbasu na
    Velikom bačkom kanalu. Istovremeno su visokoprovodljivim grafitnim
    bombama ponovo gađana postrojenja Elektroprivrede Srbije, zbog
    čega su bez struje ostali Niš, Pirot, Kuršumlija, Aleksinac,
    Prokuplje, Leskovac, Šabac i delovi Beograda, Novog Sada i više
    mesta u Vojvodini.

    1999.
    Francuski pisac i filozof Režis Debre optužio je
    NATO u otvorenom pismu predsedniku Francuske Žaku Širaku za
    zločine nad civilima i osporio ''ključni razlog'' za agresiju na
    Srbiju (SRJ) jer tokom boravka na Kosovu i Metohiji nije našao
    nikakve dokaze navodnog genocida nad Albancima.

    1999.
    Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava
    ''Hjumen rajts voč'' optužila je NATO da krši međunarodno ratno
    pravo, povodom agresije na Srbiju (SRJ) i da se stalno povećava
    broj ubijenih civila i razorenih civilnih objekata, mada je agresija
    otpočela pod izgovorom ''zaštite ljudskih prava''.

    1999.
    Peru i Ekvador potpisali su dokument o
    razgraničenju, okončavši posle šest decenija spor zbog kojeg su
    dve latinoameričke zemlje tri puta ratovale.

    2000.
    Predsednika Izvršnog veća Vojvodine Boška
    Peroševića na Novosadskom sajmu ubio je umno poremećeni pripadnik
    sajamskog obezbeđenja.

    2004.
    U Indiji su završeni maratonski skupštinski izbori
    koji su trajali više od mesec dana, na kojima je posle osam godina
    u opoziciji, pobedila Kongresna stranka Sonje Gandi, koja je
    neočekivano odlučila da ne prihvati mesto šefa vlade i podnela
    ostavku na mesto predsednika stranke.

    2006.
    Najmanje 29 ljudi je poginulo, a osam je nestalo u
    tropskoj oluji koja je zahvatila severozapadnu oblast Filipina.
    Tajfun ''Čanču'' naterao je oko 24.000 osoba da napuste svoje
    domove. Oko 20 tajfuna svake godine pogode arhipelag Filipina,
    uglavnom tokom trajanja kišne sezone od sredine maja do septembra.

    2007.
    U eksploziji kamiona bombe čija je meta bilo
    sedište vodeće kurdske političke partije - Kurdistanske
    demokratske partije (KDP) Masuda Barzanija, lidera autonomnog
    kurdskog regiona, na severu Iraka, u Mahmuru, oko 50 kilometra
    južno od Ibrila, poginulo je 30, a ranjeno 50 ljudi. Odgovornost za
    taj napad preuzela je međunarodna teroristička mreža Al Kaida.

    2007.
    Najmanje milion Turaka koji podržavaju svetovnu
    državu okupilo se u gradu Izmiru kako bi protestvovalo protiv
    proislamističke orjentacije vlade - u strahu da će sekularni
    koncept države kakav je ustrojio Kemal Ataturk biti poništen.

    2007.
    Predstavnica Srbije Marija Šerifović pobedila je
    pesmom ''Molitva'' na 52. nadmetanju za Pesmu Evrovizije održanom u
    Helsinkiju u Finskoj, u Hartval Areni
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 43 od 98 PrvaPrva ... 3341424344455393 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •