Dogodilo se na današnji dan - Strana 51
Strana 51 od 98 PrvaPrva ... 41495051525361 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 751 do 765 od ukupno 1456
  1. #751

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 27. avgust, 240. dan 2008. Do kraja godine ima 126 dana.

    -55. - Rimski konzul Gaj Julije Cezar (Caius Iulius Caesar) iskrcao se na tlo Engleske sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije.

    1576. -
    Umro je venecijanski slikar Ticijan Večeli (Tiziano Vecelli). Raskošan kolorit i veština upotrebe nove uljane tehnike učinili su ga jednim od najvećih majstora renesanse ("Venera Urbinska", "Bahanal", "Jupiter i Antiopa").



    1664. -
    Umro je španski slikar Fransisko de Surbaran (Francisco, Zurbaran), jedan od najznačajnijih umetnika španskog baroknog slikarstva.

    1770. -
    Rođen je nemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel (Wilhelm Friedrich), najznačajniji i najuticajniji predstavnik nemačke idealističke filozofije ("Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije").

    1789. -
    Parlament Francuske usvojio je Deklaraciju o pravima čoveka i građanina.

    1813. -
    U bici kod Drezdena Napoleon Bonaparta (Bonaparte) je sa 130.000 vojnika porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.

    1828. -
    Urugvaj je zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru posle okončanja rata između Brazila i Argentine.

    1884. -
    Rođen je američki filmski producent poreklom poljski Jevrejin Šmuel Gelbfiš (Shmuel Gelbfisz), poznat kao Semjuel Goldvin (Samuel Goldwyn), jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin Prodakšns", koja se 1924. udružila s još dve filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer".

    1890. -
    Rođen je američki slikar i fotograf Emanuel Radinski (Emmanuel), poznat kao Men Rej (Man Ray), koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom (Marcel Duchamp) osnovao dadaizam.

    1907. -
    Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je kamen temeljac za zgradu parlamenta u Beogradu po projektu arhitekte Jovana Ilkića. Gradnja je trajala gotovo 30 godina, a prvo zasedanje skupštine Jugoslavije u njoj održano je 20. oktobra 1936.



    1908. -
    Rođen je američki državnik Lindon Bejnz Džonson (Lyndon Baines Johnson), potpredsednik SAD od 1960, predsednik od 1963, nakon ubistva Džona Kenedija (John Kennedy). Na izborima 1964. ponovo je izabran za predsednika, pošto je pobedio republikanca Barija Morisa Goldvotera (Barry Morris Goldwater).

    1910. -
    U Skoplju je rođena misionarka Majka Tereza, koja je u Kalkuti 1950. osnovala družbu "Sestre misionarke ljubavi". Oko 2000 redovnica raznih nacionalnosti posvetile su se siromašnim, bolesnim i umirućim ljudim (posebno gubavcima) u Indiji i na svim kontinetima. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1979. Umrla je u septembru 1997. u 87. godini.

    1916. -
    Italija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Nemačkoj a Rumunija Austro-Ugarskoj.

    1921. -
    Velika Britanija je postavila Fejsala (Faisal), sina Šerifa Huseina (Sherif Hussein), vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.

    1928. -
    U Parizu je potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rešavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rešavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.

    1936. -
    Postignut je sporazum o okončanju britanske okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala u kojoj su ostale trupe Velike Britanije.

    1945. -
    Američke trupe su na kraju Drugog svetskog rata počele iskrcavanje na tlo Japana.
    1946. -
    Francuska i Laos su zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.

    1975. -
    U zatočeništvu je umro zbačeni car Etiopije Haile Selasije I (Selassie), koji je 1928, posle smrti Menelika II, imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Svrgnut je u vojnom udaru 1974. Postoje sumnje da je ubijen nekoliko dana pre nego što je zvanično objavljena njegova smrt.

    1991. -
    Moldavija je proglasila nezavisnost od SSSR.
    1992. -
    U Londonu je završena dvodnevna Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici bosanskih Srba prihvatili da teško naoružanje stave pod kontrolu UN.

    1995. -
    Izrael i PLO su u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije i na Zapadnu obalu. Autonomija je dotad bila predviđena samo za oblast Gaze.

    1999. -
    Umro je Helder Kamara (Helder Camara), bivši brazilski katolički nadbiskup, poznati borac za ljudska prava. Dobitnik više međunarodnih nagrada za mir umro je u 90. godini.

    2000. -
    U Moskvi je u požaru izgoreo televizijski toranj Ostankino, jedan od simbola grada. Toranj, visok preko petsto metara, sagrađen je 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina.

    2001. -
    U izraelskom raketnom napadu na Zapadnu obalu ubijen je lider Narodnog fronta za oslobođenje Palestine Abu Ali Mustafa.

    2002. -
    Sud u Tokiju doneo je odluku kojom se priznaje da je Japan tokom II svetskog rata bio umešan u biološki rat u Kini, kao i da je vršio eksperimente nad kineskim ratnim zarobljenicima, što japanska vlada nikada nije zvanično potvrdila.

    2004. -
    Vrhovni sud u Čileu odlučio je da oduzme imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinočeu (Pinoćet), u sklopu istrage o Planu Kondor (programu južnoameričkih diktatora u sklopu kojeg su od 1970-1980. likvidirani njihovi politički protivnici). Pinoče je bio na vlasti 17 godina.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #752

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 28. avgust, 241. dan 2008. Do kraja godine ima 125 dana.


    430. -
    Umro je biskup Aurelije Avgustin (Aurelius Augustinus),Sveti Avgustin, jedan od najznamenitijih crkvenih učitelja. Napisao je oko 90 dela od kojih je najpoznatije "O Božijoj državi". Imao je niz sledbenika, a u katoličkoj crkvi postoji više redova i kongregacija nazvanih po biskupu Avgustinu.

    1619. -
    Ferdinand II postao je rimsko-nemački car. Njegova vladavina je obeležena borbom protiv protestantizma, što je podstaklo širenje Tridesetogodišnjeg rata.

    1645. -
    Umro je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus(Grotius), osnivač škole prirodnog prava i nauke o međunarodnom pravu. Njegovo delo "O pravu plena" (De jure praedae), napisano 1604-05, a izdato 1868. smatra se početkom samostalnog razvoja nauke o međunarodnom pravu.

    1749. -
    Rođen je nemački pisac Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang Goethe), jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti nemačke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao u gotovo svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru ("Faust", "Verter", "Vilhelm Majster", "Ifigenija na Tauridi" "Egmont").

    1849. -
    Austrijske trupe pod komandom Johana Jozefa Radeckog(Johann Joseph Radetzky) savladale su otpor Danijela Manina i zauzele Veneciju, koja je u martu 1848. proglasila nezavisnost. Austrijska vlast održala se do 1866. kada je područje Venecije pripojeno Kraljevini Italiji.

    1850. -
    U Vajmaru je prvi put izvedena opera Riharda Vagnera(Richard Wagner) "Loengrin". Orkestrom je dirigovao Franc List (Franz Liszt).

    1910. -
    Na svečanoj sednici Narodne skupštine u Cetinju,kneževina Crna Gora je proglašena kraljevinom, a knez Nikola I Petrović kraljem.

    1916. -
    Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji, aItalija Nemačkoj.

    1922. -
    Radio stanica WEAF u Njujorku emitovala je, prvi put usvetu, reklamni oglas koji je trajao 10 minuta.

    1944. -
    Poslednji nemački vojnici u Marseju u Francuskoj predalisu se u Drugom svetskom ratu Saveznicima; oslobođen je Tulon.

    1960. -
    Umro je pisac Sima Pandurović, jedan od najznačajnijih pesnika srpske moderne sa početka 20. veka ("Posmrtne počasti", "Dani i noći", "Tamne ispovesti")

    1963. -
    Borac za ljudska prava Martin Luter King (Luther) održaoje pred 200.000 učesnika protestnog "Marša slobode" na Vašington čuveni govor pod nazivom "I have a dream".

    1975. -
    Francuska je poslala vojsku i policiju na Korziku dauguše demonstracije na kojima je tražena autonomija. Francuzi su kupili Korziku od Đenove 1768. i od tada je deo francuske države izuzev perioda 1794-96, kada je ostrvo bilo pod britanskom okupacijom. Šezdesetih godina 20. veka ojačao je pokret za autonomijom.

    1987. -
    Umro je američki filmski režiser Džon Hjuston (John Huston), jedan od najistaknutijih američkih sineasta 20. veka ("Malteški soko", "Blago Sijera Madre", "Afrička kraljica").

    1990. -
    Irak je proglasio okupirani Kuvajt 19. provincijom Iraka.

    1991. -
    Umro je bivši poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh German. Kao Hranislav Đorić zamonašio se 1951. u manastiru Studenica, a za crkvenog poglavara je izabran 1958, posle smrti patrijarha Vikentija. Nakon što se razboleo na njegovo mesto je 2. decembra 1990. izabran patrijarh Pavle.

    1994. -
    Na referendumu u Republici Srpskoj 94 odsto bosanskih Srbaizjasnilo se protiv prihvatanja mirovnog plana Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu.

    1995. -
    Od eksplozije granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo je 37, a ranjeno 85 ljudi. Predstavnici UN u Sarajevu optužili su bosanske Srbe za masakr civila, a dva dana kasnije avioni NATO bombardovali su postrojenja Vojske Republike Srpske.

    2001. -
    Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je daje iz masovnih grobnica u Srbiji iskopano više od 340 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #753

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 29. avgust, 242. dan 2008. Do kraja godine ima 124 dana.



    1189. -
    Dubrovnik je sklopio ugovor sa bosanskim banom Kulinom kojim se Dubrovčanima daje sloboda trgovanja u Bosni bez ikakvih ograničenja i nameta. Ugovor je jedan od najstarijih sačuvanih dokumenata u regionu.

    1521. -
    Turci su pod komandom sultana Sulejmana II Veličanstvenog osvojili Beograd i proglasili ga za sedište Smederevskog sandžaka. Beograd je postao pogranična tvrđava iz koje je turska vojska napadala Ugarsku i Austriju.

    1526. -
    U bici kod Mohača turska vojska pod komandom Sulejmana IIVeličanstvenog pobedila je trupe mađarskog kralja Ludvika II (Ludwik), koji se prilikom povlačenja utopio u reci. Ugarska država se raspala na tri dela: jedan je potpao pod Turke, drugim je zavladao ugarski vladar Ivan Zapolja, a treći je došao pod vlast Habsburga, koji su nakon Zapoljine smrti 1540. preuzeli ugarski presto.

    1619. -
    Rođen je francuski državnik Žan Batist Kolber (Jean Baptiste Colbert), ministar finansija kralja Luja XIV (Louis) od 1661, koji je merkantilističkom politikom učinio Francusku evropskom privrednom silom.

    1632. -
    Rođen je engleski filozof Džon Lok (John Locke), jedanod utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije, čije je delo presudno uticalo na razvoj evropske filozofske i društveno-političke misli ( "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dve rasprave o vladi", "Vaspitanje").

    1756. -
    Napadom na Saksoniju, pruski kralj Fridrih II (Friedrich)je otpočeo Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila koji se potom preneo na ratišta u Aziji i Severnoj Americi. Završen je 10. februara 1763. mirom u Parizu.

    1820. -
    U Oportu u Portugaliji je počela građanska revolucija koja je prisilila kralja Žoaoa VI (Joao) da 1821. donese liberalni ustav, kojim su ukinuti inkvizicija i privilegije feudalaca.

    1825. -
    Portugalija je priznala nezavisnost Brazila pod carem Pedrom I.

    1842. -
    Završen je prvi Opijumski rat između Kine i Velike Britanije sporazumom o miru u Nankingu, prema kojem je Kina morala da otvori svoje luke za evropsku trgovinu pod eksteritorijalnom režimu, a Hong Kong da prepusti Britancima.

    1871. -
    Rođen je francuski državnik Alber Lebren (Albert Lebrun), predsednik Francuske od 1932. do 1940. Kao poslednji predsednik Treće republike, posle nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu bio je prisiljen da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anrija Filipa Petena (Henri Philippe Petain).

    1885. -
    Nemački inženjer Gotlib Dajmler (Gottlieb Daimler)patentirao je prvi motocikl.

    1915. -
    Rođena je švedska glumica Ingrid Bergman, koja jesvetsku slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Dobitnik je tri Oskara za filmove - "Plinsko svetlo", "Anastasija" i "Kazablanka".

    1943. -
    U pobuni protiv nemačke okupacije Danska je u Drugom svetskom ratu potopila svoju flotu od 30 ratnih brodova i nekoliko podmornica.

    1944. -
    Na zahtev izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije kralj Petar II Karađorđević posebnim ukazom oduzeo je komandu generalu Draži Mihajloviću i pozvao vojsku da se stavi pod komandu Josipa Broza Tita. Kraljeva odluka objavljena je preko radija 12. septembra.

    1945. -
    Trupe SAD pod komandom generala Džordža Maršala (George Marshall) počele su u Drugom svetskom ratu iskrcavanje na tlo poraženog Japana.

    1949. -
    SSSR je u tajnosti izveo prvu eksploziju atomske bombe.Vest o tome objavile su 22. septembra SAD, Velika Britanija i Kanada.

    1960. -
    Jordanski premijer Haza el Madžali poginuo je u eksploziji podmetnute bombe sa još 10 ljudi, za šta su optuženi teroristi iz Sirije.

    1965. -
    Američki vasionski brod "Džemini V", sa astronautima Gordonom Kuperom (Cooper) i Čarlsom Konradom (Charles Conrad) spustili su se u Atlantik nakon rekordnih osam dana provedenih u žemljinoj orbiti.

    1975. -
    Umro je irski državnik Emon de Valera (Eamon), učesnik irskog ustanka 1916, jedan od lidera Šin Fejna. Kao premijer (1937-4 rešio je sporazumno mnoga sporna ekonomska, politička i vojna pitanja. Predsednik Republike Irske bio je od 1959. do 1973.

    1978. -
    Predsednik CK kineske Komunističke partije Hua Kuo-Fengposetio je Rumuniju, Jugoslaviju i Iran. To je označilo prekid izolacije Kine iz međunarodnih aktivnosti, koja je počela odlukom o "kulturnoj revoluciji" u toj zemlji u avgustu 1966.

    1991. -
    Sovjetski parlament je suspendovao Komunističku partiju izamrzao njene bankovne račune, pod optužbom da je bila umešana u pokušaj državnog udara (19-22. avgusta).

    1995. -
    Pod snažnim međunarodnim pritiskom, rukovodstva SR Jugoslavije i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju jedinstvene delegacije koja će učestvovati u mirovnom procesu u Bosni, a predsednik Srbije Slobodan Milošević ovlašćen je da pregovara u ime cele delegacije.

    1996. -
    Ruski avion "Tupoljev 154", koji je prevozio rudare naudaljeno arktičko ostrvo, udario je u jedan planinski vrh u Norveškoj. U toj najtežoj avionskoj nesreći na norveškom tlu poginuli su svi putnici i članovi posade (141).

    1997. -
    Ubistvo 300 ljudi u jednom alžirskom selu jedno je odnajgorih krvoprolića koje su izvršili islamisti u toj zemlji.

    1999. -
    Stanovnici Istočnog Timora su, uprkos strahu od nasilja,izašli na istorijski referendum, na kojem se 99 odsto izjasnilo za odvajanje od Indonezije.

    2001. -
    Vrhovni sud SAD osudio je trojicu direktora jedne elektronske firme iz okruga Marin (Kalifornija) za ilegalnu prodaju opreme Indiji, koju bi ona mogla upotrebiti za pravljenje nuklearnog oružja.

    2003. -
    U eksploziji automobila bombe ispred džamije Imam Ali uiračkom gradu Nadžafu poginulo je najmanje 80 osoba, među kojima i lider muslimanskih šiita, ajatolah Mohamed Bakir al-Hakim.

    2003. -
    U Francuskoj je u prve dve nedelje avgusta, tokom talasa velikih vrućina umrlo 11.435 osoba. Od velikih vrućina koje su zahvatile Evropu tog meseca umrlo je blizu 20.000 ljudi.

    2005. -
    U naletu uragana Katrina koji je pogodio južne države SAD najviše je stradao grad Nju Orleans, u kome je život izgubilo 1.330 osoba.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #754

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 30. avgust, 243. dan 2008. Do kraja godine ima 123 dana.

    30. p. n. e.
    Egipatska kraljica Kleopatra VII ubila se pošto su snage Oktavijana Avgusta potukle trupe njenog muža, rimskog vojskovođe Marka Antonija. Na presto je došla u 17. godini, 51. pre nove ere, i vladala je s maloletnim bratom Ptolomejem XIII, za kojeg je bila udata (po staroj egipatskoj vladarskoj tradiciji). Nju je potom s prestola oborio brat-muž, a vlast joj je vratio osvajač Egipta rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar. Tada je vladala s drugim maloletnim bratom Ptolomejem XIV, čija je takođe bila žena, ali i Cezarova ljubavnica - sa njim je imala sina Cezariona. Kad je u Egipat došao Marko Antonije pridobila je i njega i uspela je da obezbedi vlast za svoje sinove.

    1483.
    Umro je francuski car Luj XI, koji je tokom vladavine od 1461. okončao ujedinjenje Francuske.

    1489.
    Rođen je italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo. Njegove teme su najčesće bile religiozne i mitološke. Slikarski pristup mu je najčešće bio senzualan i dekorativan, sa osećanjem za odnose svetlo-tamno. Dela: freske u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slike ''Mistično venčanje Svete Katarine'', ''Jupiter i Antiopa'', ''Leda'', ''Bogorodica sa Svetim Djorđem''.

    1748.
    Rođen je francuski slikar Žak Luj David, osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona I. Radio je istorijske kompozicije i portrete. Vaspitavan na antičkim uzorima bio je virtuozan crtač i sjajan portretista. Dela: ''Zakletva Horacija'', ''Napoleonovo krunisanje'', ''Porodica Žerar'', ''Ubijeni Mara'', ''Gospođa Rekamje''.

    1757.
    Ruska armija je u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom maršala Stepana Apraksina, porazila pruske trupe u bici kod Gros Jegersdorfa.

    1797.
    Rođena je engleska književnica Meri Volstounkraft Šeli, supruga pesnika Persija Biša Šelija, najviše poznata po romanu ''Frankenštajn ili moderni Prometej'', pisanim u duhu ''gotskih'' priča (horor). Ostala dela: romani ''Poslednji čovek'', ''Lodor''.

    1831.
    Rođen je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, osnivač novog nacionalnog pravca u srpskoj muzici. Zapisivao je i harmonizovao srpsko crkveno pojanje. Rođen je u drevnoj porodici budimskih Srba. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima proučavao je i beležio usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje. Bio je horovođa Beogradskog pevačkog društva. Doprineo je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Čajkovskog (''Srpski marš'', danas poznat kao ''Slovenski'') i Nikolaja Rimskog-Korsakova (''Fantazija na srpske teme''). Dela: ''Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda'', šest svezaka ''Srpskih narodnih pesama'', koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

    1871.
    Rođen je novozelandski fizičar Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Od 1898. do 1907. bio je univerzitetski profesor u Montrealu, potom u Mančesteru do 1919. i do smrti 1937. u Kembridžu, gde je bio i direktor laboratorije ''Kevendiš''. Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima, 1906. je otkrio postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno s nemačkim fizičarem Hansom Gajgerom otkrio je da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.

    1914.
    Nemačka Osma armija pod komandom generala Paula fon Hindenburga potukla je u Prvom svetskom ratu kod Tanenberga (danas severna Poljska, tada Istočna Pruska) posle petodnevnih borbi, Drugu rusku armiju generala Aleksandra Samsonova, koja je izgubila najmanje 30.000 ljudi. Time je zaustavljeno napredovanje Rusa ka Pruskoj, a Samsonov je istog dana izvršio samoubistvo, ali je angažovanje velikih nemačkih snaga znatno oslabilo pritisak na zapadnom frontu i doprinelo pobedi francuske armije na Marni.

    1916.
    Turska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji.

    1918.
    Vođu Oktobarske revolucije Lenjina ranila je u Moskvi pripadnica stranke Esera Fanja Kaplan, posle čega je boljševičko vođstvo zavelo teror nad ''kontrarevolucionarnom buržoazijom i njenim agentima''.

    1929.
    Umro je srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski autor s veoma živim osećanjem za scenu, njenu vizuelnost i ekspresiju. Dela: drame ''Dubrovačka trilogija'', ''Ekvinocij'', ''Smrt majke Jugovića'', ''Gospođa sa suncokretom'', ''Lazarovo vaskrsenje'', ''Imeratrix'', ''Maškerate ispod kuplja''.

    1935.
    Umro je francuski pisac Anri Barbis, pacifist i borac za socijalnu pravdu. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu ''Oganj'' u kojem je opisao stravičnu sliku rata i digao glas u odbranu mira. Tim delom snažno je uticao i na druge literate u Evropi. Posle rata je kao romansijer i publicista nastavio da se bori za svoje ideje. Ostala dela: romani ''Pakao'', ''Svetlost'', zbirka pesama ''Tugovanke''.

    1940.
    U Beču su završeni razgovori predstavnika Nemačke, Italije, Rumunije i Mađarske (Bečka arbitraža) na kojima su Nemačka i Italija prisilile Rumuniju da ustupi Bugarskoj južnu Dobrudžu, a Mađarskoj veliki deo Transilvanije (Erdelja).

    1940.
    Umro je engleski fizičar Džozef Džon Tomson, predsednik Kraljevskog društva u Londonu, profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. Otkrio je 1897. elektron, takođe i atomističku strukturu elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.

    1942.
    Srpskog slikara Savu Šumanovića, majstora pejzaža, aktova i mrtve prirode, ustaše su streljale u Sremskoj Mitrovici u Drugom svetskom ratu, posle zverskog mučenja. Dugo je živeo u Parizu, a od 1930. u rodnom Šidu. Njegove velike kompozicije ''Doručak na travi'' i ''Pijana lađa'' su među najznačajnijim delima našeg modernog slikarstva. Najbolja njegova dela su u Narodnom muzeju u Beogradu, zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu i galeriji ''Sava Šumanović'' u Šidu.

    1944.
    Sovjetska armija je u Rumuniji u Drugom svetskom ratu zauzela naftna polja u Ploeštiju, preotevši od Nemaca važan izvor snabdevanja gorivom.

    1945.
    Japanske okupacione snage predale su se Britancima u Hongkongu u Drugom svetskom ratu.

    1963.
    Između sedišta vlada Sovjetskog Saveza i SAD lideri tih dveju zemalja Nikita Hruščov i Džon Kenedi uspostavili su posle kubanske krize, koja je zapretila opštim nuklearnim sukobom, direktnu telefonsku vezu, prozvanu ''crveni telefon''.

    1973.
    Kenija je zabranila lov na slonove i trgovinu slonovačom.

    1981.
    U Teheranu su u eksploziji podmetnute bombe poginuli predsednik Irana Muhamed Ali Radžai i predsednik vlade Muhamed Džavad Bahonar.

    1983.
    Potpukovnik Gijon Blaford postao je prvi Amerikanac afričkog porekla koji je poleteo u kosmos, u sastavu petočlane posade šatla ''Čelendžer''.

    1991.
    Sovjetska republika Azerbejdžan objavila je nezavisnost od Moskve i započela je formiranje sopstvene armije.

    1995.
    Avioni NATO počeli su seriju masovnih napada na vojne i civilne ciljeve u Republici Srpskoj. U bombardovanjima u kojima je korišćena i radioaktivna municija - izvedenim uz objašnjenje da ona treba Srbe u Bosni da ''dovedu za pregovarački sto'' - poginulo je više od 100 civila, a Hrvati i muslimani su zahvaljujući pomoći iz vazduha osvojili oko 4.000 kvadratnih kilometara na zapadu RS, odakle je moralo da izbegne više od 170.000 Srba. Prvog dana bombardovanja protivvazdušna odbrana Vojske RS oborila je blizu Pala francuski avion ''miraž 2000'' iz kojeg su se dva pilota spasla katapultiranjem.

    1999.
    Na referendumu u organizaciji Ujedinjenih nacija o statusu Istočnog Timora - bivše portugalske kolonije koju je 1975. okupirala a 1976. anektirala Indonezija - 78,5 odsto stanovnika glasalo je za nezavisnost. Istočni Timor je potpuno katolički za razliku od izrazito islamske Indonezije.

    2002.
    Rusija se povukla iz poslednje vojne baze na Kubi na kojoj je bila prisutna od pobede Fidela Kastra 1959.

    2003.
    Umro je američki glumac Čarls Bronson, rudar pre nego što je započeo karijeru filmskog glumca tokom koje je igrao u više od 60 filmova, mahom igrajući avanturiste i ljude jakog karaktera, spremne da podnesu sve u borbi za principe u koje veruju. Filmovi: ''Sedmorica veličanstvenih'', ''Dvanaest žigosanih'', ''Veliko bekstvo'', ''Jahač na kiši'', ''Porodica'' ''Čatova zemlja'', ''Divlji konji'', ''Teška vremena'', ''Beli bizon'', ''Telefon'', ''Ljubav i meci'', ''Bilo jednom na Divljem zapadu''.

    2006.
    Umro je Nagib Mahfuz, egipatski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Najpoznatiji egipatski književnik i intelektualac dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1988. čime je postao prvi pisac na arapskom jeziku kome je dodeljeno to priznanje. Napisao je oko pedesetak romana od kojih je najpoznatija ''Kairska trilogija'' u kojoj govori o razvoju Egipta kroz priču o tri generacije jedne porodice srednje klase.

    2006.
    Umro američki glumac Glen Ford, jedan od velikana zlatnog doba Holivuda. Počeo je da radi za studio ''Kolumbija pikčrs'' 1939. Tokom karijere duge 53 godine, igrao je u više od 100 filmova. Svetsku slavu doživeo je 1946. godine ulogom u filmu ''Gilda'' Čarlsa Vidora, u kom je Rita Hejvort postala seks simbol svog vremena. Filmovi: ''Bitka za Midvej'', ''Velika žega'', ''Kauboj'', ''Karavan putuje na Zapad'', ''U 3 i 10 za Jumu''. Nagradu Zlatni globus za najbolju ulogu osvojio je 1962. godine.

    2007.
    Umro je srpski pisac Jovan Kozomara. Autor je devet romana, novela i kratkih priča iz zivota Zemuna. Dela: ''Kupanje golubova'', ''Gluvarenje u dve smene'', ''Noćne magle u Zemunu'', ''Poslednji svedok iz Venecije'', ''Koprive cvetaju na Kalvariji'', a ''Gardoš sav od kiše'', ''Zemunska galerija'', ''Ko je ko u Zemunu''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #755

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 31. avgust, 244. dan2008. Do kraja godine ima 122 dana.

    12. -
    Rođen je rimski car Kaligula zapamćen kao jedan od najgrotesknijih istorijskih likova. Njegove ekstravagancije poput navodne namere da svog konja proglasi konzulom, doprinele su da ga smatraju ludim. Vladao je od 37. do 41. godine, kada je ubijen u zaveri pretorijanaca.

    1290. -
    Kralj Edvard I (Edward) objavio je proklamaciju o progonu Jevreja iz Engleske.

    1422. -
    Umro je engleski kralj Henri V (Henry), koji je tokom vladavine od 1413. do smrti nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom. Pobedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz. U Francuskoj je i umro, a nasledio ga je devetomesečni sin Henri VI.
    1811. -
    Rođen je francuski pisac Teofil Gotje (Theophile Gautier), preteča parnasovaca i protagonist doktrine "umetnost radi umetnosti" (l'art pour l'art). Zahtev za autonomijom umetnosti izneo je u predgovoru romana "Gospođica de Mopen" (1836).

    1867. -
    Umro je Šarl Bodler (Charles Baudelaire), jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka, čija je poezija otvorila nove puteve lirike i afirmisala nove oblike pesničkog shvatanja sveta. Njegova zbirka "Cveće zla" (1857) smatra se jednim od najznačajnijih lirskih dela 19. veka.

    1876. -
    Dvorska klika smenila je turskog sultana Murata V pod izgovorom da je lud, nekoliko meseci nakon što je došao na vlast i dovela na presto njegovog brata Abdula Hamida II.

    1887. -
    Osnovan je Streljački savez Srbije, 36 godina posle formiranja prve streljačke družine. Savez je 1909. postao član Međunarodne streljačke unije, a strelci iz Srbije su prvi put učestvovali na međunarodnim takmičenjima u Londonu i Hamburgu.

    1888. -
    U Londonu je pronađeno telo Meri En "Poli" Nikols (Mary Ann Polly Nichols) prve žrtve Džeka Trboseka.

    1898. -
    Rođen je književnik Dušan Matić jedan od najznačajnijih srpskih nadrealističkih pesnika, član Srpske akademije nauka i umetnosti (zbirke pesama "Buđenje materije", "Knjiga ritula", zbirka eseja "Anina balska haljina").

    1920. -
    Prve radio vesti emitovane su na stanici 8MK u Detroitu u Mičigenu.

    1944. -
    Sovjetske trupe i tenkovi ušle su, u Drugom svetskom ratu, u glavni grad Rumunije, Bukurešt, gde su ih građani oduševljeno pozdravili.

    1957. -
    Malaja (Malezija) je stekla nezavisnost.

    1962. -
    Umro je francuski slikar Žorž Brak (Georges Braque), jedna od dominantnih ličnosti Pariske slikarske škole. Paralelno sa Pikasom (Picasso) uveo je likovni izraz "kubizam" (190.

    1962. -
    Trinidad i Tobago su postali nezavisna država u okviru Britanskog Komonvelta.

    1969. -
    U avionskoj nesreći je poginuo američki bokser Roki Marćano (Rocky Marciano), bivši svetski šampion u teškoj kategoriji. Titulu je osvojio 1952. pobedom nad američkim bokserom Džoe Volkotom, a sa ringa se povukao nepobeđen 1956.

    1973. -
    Umro je američki filmski režiser Džon Ford (John), autor više od 200 filmova i dobitnik četiri Oskara za filmove "Potkazivač", "Plodovi gneva", "Kako je bila zelena moja dolina", i "Miran čovek".

    1977. -
    Predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito doputovao je u prvu posetu Kini.

    1980. -
    Poljski radnički lideri potpisali su, nakon dvomesečnog strajka, sporazum sa vladom o pravu na štrajk i priznavanju sindikata "Solidarnost", a Poljska je postala prva zemlja Sovjetskog bloka u kojoj je dozvoljen rad jednog nezavisnosg sindikata.

    1983. -
    U Manili je sahranjen vođa filipinske opozicije Beninjo Akina (Benigno Aquino) uz prisustvo više od milion ljudi. Ubijen je deset dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD, čime je filipinski diktator Ferdinand Markos (Marcos) uklonio najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.

    1986. -
    Umro je Urho Kekonen (Kekkonen), najistaknutiji finski političar posle Drugog svetskog rata. Kao predsednik Finske (1956-1982) i pobornik miroljubive politike i svestrane saradnje među državama, značajno je doprineo održavanju Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS, kasnije OEBS) 1975. u Helsinkiju.

    1986. -
    Umro je Henri Mur (Henry Moore), jedan od najvećih engleskih vajara 20. veka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mestima kao što su zgrada UNESCO-a u Parizu i Linkoln centar u Njujorku. Bio je inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti.

    1991. -
    Uzbekistan i Kirgistan proglasili su nezavisnost od SSSR, čime se broj republika koje su izašle iz Sovjetskog Saveza popeo na deset.

    1994. -
    Trupe bivšeg SSSR formalno su okončale poluvekovno vojno prisustvo u bivšoj Istočnoj Nemačkoj i na Baltiku, ceremonijom kojoj su prisustvovali predsednik Rusije Boris Jeljcin i kancelar Nemačke Helmut Kol (Kohl).

    2001. -
    Kenija je ukinula zabranu rada "Mau mau" pokretu, koji je pedesetih godina prošlog veka inicirao proteste protiv britanskih kolonista.

    2005. -
    Blizu 1.000 ljudi je poginulo, a preko 460 je povređeno u panici koja je izbila među šiitskim vernicima na mostu preko reke Tigar, zbog glasina da će bombaš samoubica aktivirati eksploziv.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #756

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 1. septembar, 245. dan 2008. Do kraja godine ima 121 dan.

    1159.
    Umro je papa Hadrijan IV - rođen kao Nikolas Brejkspir - jedini Englez u istoriji rimokatoličke crkve izabran 1154. za njenog poglavara.

    1715.
    Umro je francuski kralj Luj XIV, poznat kao ''kralj Sunce''. Na presto je stupio 1643. kao petogodišnjak, posle smrti oca Luja XIII. Vladao je 72 godine, najduže u istoriji Evrope. Vodio je mnoge ratove kako bi obezbedio hegemoniju Francuske, sa promenljivim uspehom. Njegovo ime simbol je prosvećenog apsolutizma, specifične koncepcije vladavine, karakteristične za 18. i delimično 19. vek. Sagradio je dvorac Versaj, koji je ubrzo postao uzor najrazličitijim monarsima širom Evrope. Po uzoru na Versaj nastao je petrogradski Peterhof, palata u Potsdamu kod Berlina, Šenbrun u Beču i mnoge druge palate širom kontinenta. Bio je poznat i kao širokogrudi mecena.

    1822.
    Rođen je američki političar i sveštenik afričkog porekla Hajram Rouds Revels, prvi afroamerikanac koji je postao član Kongresa SAD.

    1832.
    Rođen je srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, osnivač srpske kritičke istorijske škole, član Srpske kraljevske akademije. Obavio je pionirski posao kritičkog istorijskog istraživanja, suzbijajući nenaučne postupke u proučavanju srpske prošlosti. Bio je izrazito rezervisan prema narodnom predanju kao istorijskom izvoru. Delao je kao profesor i rektor bogoslovije u Sremskim Karlovcima, a od 1882. arhimandrit (starešina) fruškogorskog manastira Grgeteg. Ruvarac je prvi koji je uspeo da pobedi epski pristup tumačenju prošlosti zbog čega je ostao neomiljen. Bio je jedan od najučenijih Srba svoga vremena i ostavio je za sobom ogromnu veoma kvalitetnu biblioteku. Dela: ''Odlomci o grofu Djorđu Brankoviću i Arseniju Crnojeviću patrijarhu'', ''O knezu Lazaru'', ''Montenegrina'', ''O pećkim patrijarsima'', ''Kraljice i carice srpske''.

    1854.
    Rođen je nemački kompozitor Engelbert Hamperdink, profesor Kozervatorijuma u Barseloni, Kelnu, Frankfurtu na Majni i Berlinu. Romantičnom operskom pričom ''Ivica i Marica'', prožetom narodnim motivima, odupro se vagnerijanstvu i označio novi putokaz razvoja nemačke opere. Ostala dela: opere ''Kraljevska deca'', ''Trnoružica'', horske balade, solo pesme.

    1870.
    U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, Prusi su pod komandom feldmaršala Helmuta fon Moltkea naneli težak poraz trupama francuskog cara Napoleona III, što im je otvorilo put ka Parizu, kao i pobedu u tom ratu.

    1875.
    Rođen je američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu, prevedenih na oko 60 jezika. Napisao je i seriju romana o planeti Mars, ali oni ni izbliza nisu dostigli popularnost knjiga o izmišljenom junaku iz afričke džungle.

    1889.
    Na skupštini u Nišu delegati iz svih srpskih zemalja (iz slobodnih kao i neoslobođenih krajeva) pod okriljem Srpske pravoslavne crkve (tada beogradska mitropolija) osnovali su Udruženje pravoslavnih sveštenika.

    1900.
    Velika Britanija je anektirala Južnoafričku uniju, koju je obrazovala pobedom nad Burima (Afrikanerima) i spajanjem dotadašnjih britanskih kolonija Kepland i Natal sa do tada slobodnim burskim državama Transval i Oranje. Od 1960. unija menja ime u Južnoafrička republika.

    1916.
    Bugarska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji.

    1922.
    Rođen je italijanski glumac Vitorio Gasman, jedan od najistaknutijih italijanskih filmskih i pozorišnih glumaca 20. veka. Filmovi: ''Sram'', ''Gorki pirinač'', ''Ana'', ''Ako dozvoljavate, govorimo o ženama'', ''Brankaleonova vojska'', ''Miris žene'', ''Toliko smo se voleli'', ''Život je roman''.

    1923.
    U zemljotresu koji je potpuno razorio japanski grad Jokohamu i gotovo uništio Tokio, poginulo je najmanje 142.000 ljudi, a 2,5 miliona je izgubilo krov nad glavom.

    1928.
    Albanija je proglašena kraljevinom, tako što je Zogu, koji je na vlast došao uzurpacijom, sebe proglasio za kralja.

    1939.
    Nemačka je napadom na Poljsku započela Drugi svetski rat, okončan šest godina kasnije slomom Nemačke, Italije i Japana i njihovih saveznika. U ratu u kojem je učestvovala 61 država poginulo je oko 50 miliona i ranjeno više od 35 miliona ljudi. Samo u Evropi materijalna šteta je procenjena na oko 277,7 milijardi dolara prema cenama iz 1938, a u Jugoslaviji na 46,9 milijardi dolara.

    1961.
    U Beogradu je počela Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja, kojoj su prisustvovali predstavnici 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodilačkih pokreta. Posle šest dana rada skup je usvojio dokumente o principima nesvrstavanja.

    1962.
    U zemljotresu u severozapadnom Iranu poginulo je 12.000 ljudi.

    1967.
    Umro je ruski pisac i ratni reporter Ilja Grigorjevič Erenburg, vrstan poznavalac ruske i zapadnoevorpske kulture. Napisao je pedesetak knjiga u kojima je duhovito i živo izložio misli o revoluciji, politici, ljubavi i suprotnostima civilizacije posle Drugog svetskog rata. Njegovo poslednje delo, memoari ''Ljudi, godine, život'' smatra se testamentarnim. Ostala dela: zbirke priča ''Trinaest lula'', ''Priče ovih godina'', romani ''Život i smrt Nikolaja Kurbova'', ''Neobične pustolovine Hulija Hurenita i njegovih učenika'', ''Ljubav Žane Nej'', ''Špekulanti'', ''Leto 1925. godine'', ''U Protočnom sokaku'', ''Moskva suzama ne veruje'', ''Burni život Lazika Rojtšvaneca'', ''Dan drugi'', ''Bez predaha'', ''Južni vetar'', ''Oluja'', ''Pad Pariza'', ''Deveti talas''.

    1969.
    Grupa oficira s pukovnikom Moamerom Gadafijem na čelu oborila je s vlasti kralja Libije Idriza I (iz kuće Senusi) i proglasila republiku.

    1972.
    Američki velemajstor Robert Fišer pobedio je u meču u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog rezultatom 12,5:8,5 i postao 11. prvak sveta u šahu. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila 1975, jer je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, a za prvaka sveta proglašen je ruski velemajstor Anatolij Karpov.

    1982.
    Umro je bivši poljski lider Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije (komunisti) od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970.

    1983.
    Sovjetski borbeni avion je blizu poluostrva Sahalin oborio južnokorejski avion ''Boing 747'', u kojem je poginulo svih 240 putnika i 29 članova posade. Južnokorejska letilica je u špijunskoj misiji namerno ušla u sovjetski vazdušni prostor.

    1993.
    U Ženevi su propali pregovori o okončanju građanskog rata u BiH, jer je sarajevska muslimanska vlada, uz blagoslov SAD i ostalih zapadnih zemalja, odbacila mirovni plan međunarodnih posrednika.

    1997.
    Francuska policija je saopštila da je vozač automobila u kojem je prethodnog dana u Parizu, pri brzini od 190 kilometara na čas, poginula britanska princeza Dajana Spenser, imao u krvi tri puta više alkohola od dozvoljene gornje granice.

    2000.
    Na prvom južnoameričkom samitu, 12 šefova država potpisalo je Brazilijansku deklaraciju, u koju je uključena i namera o ujedinjenju dva glavna trgovinska bloka u Južnoj Americi.

    2001.
    U eksploziji u jednom tokijskom noćnom klubu poginulo je 44 ljudi.

    2003.
    Holandija je postala prva zemlja u kojoj je dozvoljeno medicinsko korišćenje marihuane radi ublažavanja patnji obolelih, posebno kod najtežih bolesti poput side i raka.

    2004.
    Grupa od tridesetak naoružanih islamskih terorista, opasanih eksplozivom, upala je u osnovnu školu u mestu Beslan u Severnoj Osetiji (autonomna ruska republika na severnom Kavkazu) i kao taoce zadržala preko 1200 dece i odraslih. Više od 340 talaca, većinom dece, ubijeno je tokom trodnevne drame. Lider čečenskih separatista Šamil Basajev preuzeo je odgovornost za ovaj teroristički akt.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #757

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak2. septembar, 246. dan 2008. Do kraja godine ima 120 dana.

    490. p. n. e. - Ratnik Fidipides pretrčao je rastojanje od Maratonskog polja do Atine kako bi saopštio pobedu Grka nad Persijancima. U spomen na taj događaj, ustanovljena je kao atletska disciplina - maratonska trka. Dužina pređenog puta uzeta je za dužinu maratonske trke (42 kilometra i 195 metara) i svrstana je u program svih većih međunarodnih takmičenja. Zbog različitog terena koji se bira za maratonske trke, zvanični rekordi se ne vode, ali se ipak među najbolje maratonce svih vremena ubraja Čeh Emil Zatopek.

    31. p. n. e. - U bici kod Akcijuma, Oktavijan je ostvario odlučujuću pobedu nad snagama Marka Antonija i Kleopatre.

    1547. - Umro je Fernando Kortes, španski konkvistador, poznat po tome što je, zahvaljujući upotrebi vatrenog oružja i svojim sposobnostima, sa oko 700 vojnika osvojio Meksiko i uništio carstvo Asteka.

    1829. - Sklopljen je Jedrenski mir između Rusije i Otomanskog carstva, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest okupiranih nahija iz Karađorđeve Srbije i priznaju autonomiju Grčke.

    1877. - Rođen je Milan Nedić, general, predsednik srpske vlade u periodu nemačke okupacije u Srbiji. Do Drugog svetskog rata, bio je načelnik Generalštaba i ministar vojske i mornarice.

    1910. - Rođen je srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor potresne poeme "Stojanka majka Knežepoljka", koju je kao učesnik narodnooslobodilačkog rata stvorio u jeku najžešćih borbi. Posle Drugog svetskog, rata bio je direktor Drame u sarajevskom pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće "Prosveta". U književnosti se pojavio 1927. vencem od pet soneta "Ocvale primule". Ostala dela: roman "Ponornica", poeme "Ševa", "Zbor derviša", drama "Svjetlo na drugom spratu", komedije "Đelidba", "Večera".

    1937. - Umro je Pjer de Kuberten, idejni i organizacioni tvorac prvih savremenih olimpijskih igara po ugledu na stare grčke olimpijade. Njegovim nastojanjem, organizovane su prve Olimpijske igre u Atini 1896. godine.

    1945. - Japanci su se formalno predali saveznicima u Drugom svetskom ratu.

    1945. - Nekoliko sati nakon što je Japan kapitulirao u Drugom svetskom ratu, Ho Ši Min je proglasio nezavisnost Vijetnama od Francuske

    1973. Umro je engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, profesor anglosaksonskog i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu.
    U trilogiji "Gospodar prstenova" stvorio je vlastiti mitski svet i jezik, služeći se prozom u kojoj se osećaju ritmovi nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla.
    Istom imaginarnom svetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala dela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari", "Bajke, kritička studija", "Čoser kao filolog".

    1989. - Tokom demonstracija protiv aparthejda u Kejptaunu, u Južnoj Africi, policija je uhapsila više od 400 demonstranata.
    1996. - Vlada Filipina je potpisala mirovni ugovor sa muslimanskimpobunjenicima, posle 24-godišnjeg građanskog rata na južnom ostrvu Mindanao, tokom kojeg je poginulo 125.000 ljudi.

    1996. - Lideri tri opozicione partije - Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke i Građanskog saveza Srbije, potpisali su u Beogradu sporazum o formiranju koalicije "Zajedno", koja je odnela pobedu na lokalnim izborima u novembru, čime je uzdrmana dotada neprikosnovena vlast Slobodana Miloševića.

    2001. - Na Kipru je umro južnoafrički kardiolog Kristijan Bernar (Cristian Barnard), koji je 1967. izvršio prvo uspešno presađivanje srca.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #758

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 3. septembar, 247. dan 2008. Do kraja godine ima 119 dana.

    301. -
    Osnovana je državica San Marino, najstarija republika koja jos uvek postoji od osnivanja i jedna od najmanjih na svetu. Nju je, po predanju, osnovao Sveti Marin, koji je bio kamenorezac sa ostrva Raba, u Jadranskom moru (Hrvatska).

    1189. -
    U Vestmisterskoj palati u Londonu je krunisan engleski kralj Ričard Prvi (Richard I) poznat kao "Ričard lavljeg srca" (Richard "the Lionhearted").

    1658. -
    Umro je od upale pluća Ser Oliver Kromvel (Cromwell), britanski političar, poznat pod nadimkom Lord Zaštitnik (Protector).

    1783. -
    Potpisivanjem mirovnog ugovora u Parizu, izmedju predsavnika SAD i Velike Britanije, okončan je američki rat za nezavisnost.

    1939. -
    Velika Britanija i Francuska su objavile rat Nemačkoj, time je počeo Drugi svetski rat.

    1943. -
    Savezničke trupe su izvršile invaziju na italijansko kopno u Drugom svetskom ratu.

    1967. -
    U Švedskoj je promenjen zakon o saobraćaju i promenjena je strana kojom se vozi, od leve na desnu, u skladu sa većinom evropskih zemalja.

    1976. -
    Američka svemirska sonda Viking 2 je izvršila uspešno spuštanje na Mars.

    1994. -
    SSSR i Kina su potpisali ugovor po kojem obe zemlje prestaju sa usmeravanjem svojih nuklearnih oružja jedna prema drugoj.

    1997. -
    Dogodila se avionska nesreća u Kambodži u kojoj se vijetnamski Tupoljev TU-134 srušio na aerodromu u Pnom Penu. Nastradalo je 64 putnika i članova posade.

    2004. -
    U ruskom gradu Beslanu, u republici Severnoj Osetiji, krvavo je okončana opsada škole u kojoj su naoružani muslimanski ekstremisti, čečenski teroristi, zauzeli školu u kojoj je bilo preko 1200 učenika i nastavnika. Prema zvaničnom izveštaju, 344 civila je poginulo, od njih 186 dece, a stotine su ranjeni.

    2006. -
    Američka teniska legenda, Andre Agasi (Agassi), je završio svoju bogatu tenisku karijeru, izgubivši u trećem krugu US Open turnira od Bekera (Becker).

    2007.
    Britanska vojska napustila je Basru, najvažniji centar naftne industrije u Iraku. Britanci su ranije već napustili tri južne provincije Iraka, predajući kontrolu domaćim snagama. Povlačenje je posledica čestih napada u kojima je stradao veliki broj britanskih vojnika.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #759

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 4. septembar, 248. dan 2008. Do kraja godine ima 118 dana.

    1669. -
    Venecija je predala Turcima grčko ostrvo Krit, ne uspevši da odbrani grad Heraklion, koji je bio pod turskom opsadom od 1648.

    1768. -
    Rođen je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan (Francois, Chateaubriand), prvi romantičar u francuskoj književnosti. Kao tvorac francuskog modernog stila, bio je uzor novim generacijama pisaca ("Duh hrišćanstva", "Načeze", "Memoari s onu stranu groba").

    1781. -
    Španski naseljenici su osnovali "Grad naše gospe kraljice anđela" (El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles), današnji Los Anđeles.

    1823. -
    Rođen je Mihailo Obrenović, knez Srbije od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku. Tokom vladavine izvršio je značajne reforme u državnoj upravi i vojsci, osnovao je Narodni muzej i Narodno pozorište.

    1824. -
    Rođen je austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner (Bruckner), kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena (Ludwig, Beethoven) i Riharda Vagnera (Richard Wagner). Komponovao je devet simfonija, osam misa, kantate.

    1870. -
    Francuska je postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Šarla Luja Napoleona III (Charles Louis). Car je svrgnut sa vlasti nakon teškog poraza u bici kod Sedana 2. septembra u francusko-pruskom ratu.

    1886. -
    Poglavica Apača Džeronimo (Geronimo), vođa poslednje velike pobune američkih Indijanaca protiv belih porobljivača, predao se u Skeleton kanjonu u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu (Miles).

    1907. -
    Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig (Grieg), koji je afirmisao norvešku muziku u svetu (orkestarska svita "Per Gint", Klavirski koncert u a-molu).

    1929. -
    Nemački dirižabl "Grof Cepelin" je okončao putovanje oko sveta. Let je trajao devet dana 20 sati i 23 minuta, a na vazdušnom brodu je bilo 40 članova posade i 14 putnika.

    1940. -
    Počela je 'Bitka za Britaniju' pošto je Hitler zapretio da će sravniti sa zemljom britanske gradove zato što su britanski avioni bombardovali Minhen.

    1944. -
    Britanske i kanadske trupe oslobodile su u Drugom svetskom ratu belgijske gradove Brisel i Antverpen.

    1963. -
    Umro je francuski državnik i finansijski stručnjak Rober Šuman (Robert Sćuman), tvorac "Šumanovog plana" 1950, na osnovu kojeg je 1952. osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, prethodnica Evropske unije.

    1965. -
    U Gabonu je umro alzaški lekar, filozof, teolog, muzičar i humanista Albert Švajcer (Schweitzer), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. za humanitarni rad. Kao muzičar doprineo je novoj interpretaciji Bahove muzike.

    1970. -
    U Čileu je Salvador Aljende Gosens (Allende Gossens) kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran za predsednika države. Ubijen je u septembru 1973. u puču čileanske armije.

    1972. -
    Na Olimpijskim igrama u Minhenu američki plivač Mark Špic (Spitz) osvojio je sedmu medalju i time postavio rekord u osvojenim medaljama na jednoj Olimpijadi.

    1974. -
    SAD su kao poslednja zapadna zemlja uspostavile diplomatske odnose sa Nemačkom Demokratskom Republikom.

    1975. -
    Izrael i Egipat su u Ženevi potpisali sporazum o povlačenju izraelskih trupa sa Sinaja i uspostavljanju tampon zone UN na poluostrvu.

    1989. -
    Umro je francuski pisac Žorž Simenon (Georges), autor kriminalističkih romana o inspektoru Megreu (Maigret).

    1992. -
    Bivši predsednik Bugarske Todor Živkov, koji je smenjen 1989, osuđen je na sedam godina zatvora pod optužbom za proneveru državnih fondova.

    1995. -
    Pod geslom "Ujedinjeni Jerusalim je naš", Izrael je započeo 15-mesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prestonici jevrejskog naroda.

    1997. -
    U eksploziji tri bombe u Jerusalimu poginulo je sedam i ranjeno oko 200 ljudi.

    1998. -
    Tribunal UN za ratne zločine u Ruandi osudio je bivšeg premijera Žana Kambanda na doživotni zatvor zbog njegove uloge u genocidu tokom rata 1994.

    1999. -
    Na referendumu o budućem statusu Istočnog Timora 78,5 odsto stanovništva glasalo je za nezavisnost od Džakarte, dok je svega 21 odsto podržalo autonomiju pod indonežanskom upravom. Proindonežanske snage su potom izazvale sukobe u kojima je stradalo nekoliko stotina ljudi, a desetine hiljada napustile su glavni grad Dili.

    2001. -
    Mahendra Čadri (Chaudhry), prvi etnički Indijanac koji je bio premijer Fidžija, izabran je za poslanika parlamenta, zajedno sa Džordžom Spejtom (George Speight), koji je 16 meseci ranije oborio Čadrijevu vladu.

    2002. -
    Sud u Džakarti, glavnom gradu Indonezije, osudio je predsednika parlamenta Akbara Tanđunga na tri godine zatvora, zbog zloupotrebe položaja i korupcije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #760

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 5. septembar, 249. dan 2008. Do kraja godine ima 117 dana.


    1514. -
    Turski sultan Selim I ušao je u Tabriz u Persiji.

    1568. -
    Rođen je italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela (Tommaso Campanella), zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, osuđen je 1599. na doživotni zatvor. Oslobođen je nakon 27 godina na intervenciju pape Urbana VIII. Svoj ideal države opisao je u delu "Grad sunca" koje je postalo udžbenik utopijske filozofije.



    1600. -
    Poveljom engleske kraljice Elizabete osnovana je "Istočnoindijska kompanija" koja je dobila monopol na trgovinu sa Istokom, čime je počela britanska trgovačka, a potom i kolonijalna ekspanzija indijskog podkontinenta.

    1774. -
    U Filadelfiji je počeo Prvi kontinentalni kongres na kojem su se predstavnici 13 američkih kolonija usprotivili britanskom uticaju u Severnoj Americi, što je bio uvod u Američki rat za nezavisnost u aprilu 1775.

    1791. -
    Rođen je nemački kompozitor Jakob Libman Ber (Liebmann Beer), poznat kao Đakomo Majerber (Giacomo Meyerbeer). Živeo je u Parizu gde je komponovao svoja glavna dela i odigrao značajnu ulogu u stvaranju francuske velike opere ("Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok").

    1800. -
    Britanci pod komandom admirala Nelsona preuzeli su od Francuza Maltu. Pariskim mirom 1814. Britanija je i zvanično dobila Maltu koja je postala važna britanska baza na putu prema Indiji.

    1857. -
    Umro je francuski filozof i matematičar Ogist Kont (Auguste Comte), jedan od osnivača filozofije pozitivizma i sociologije ("Kurs pozitivne filozofije", "Sistem pozitivne politike").

    1864. -
    Flote Velike Britanije, Francuske i Holandije napale su Japance u tesnacu Šimonoseki, za odmazdu zbog odluke Japana da zatvori svoje luke i istera strance.

    1888. -
    Rođen je indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan (Servepalli Radhakrishnan), predsednik Indije od 1962. do 1967, profesor filozofije na indijskim univerzitetima i na Oksfordu. U svojim delima zastupa filozofski univerzalizam i ideju integracije istočne i zapadne filozofije ("Indijska filozofija", "Istočna religija i misao Zapada", "Istorija istočne i zapadne filozofije").

    1899. -
    Umro je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa desnog krila Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. veka. Uspešno je vodio pregovore s Turcima o oslobađanju srpskih gradova, bio je predstavnik Srbije na Berlinskom kongresu 1878, dva puta regent i tri puta premijer. Napisao je "Diplomatsku istoriju Srbije 1875-1878".

    1905. -
    Mirom u Portsmutu (Nju Hempšir), uz posredovanje američkog predsednika Teodora Ruzvelta (Theodore Roosevelt) završen je Rusko-japanski rat. Rusija je predala Japanu Port Artur i priznala japanske interese u Koreji.

    1939. -
    SAD su proglasile neutralnost u Drugom svetskom ratu, ali su kasnije zakonima "Cash and Carry" (Plati pa nosi) i "Leand-Lesa Act", Zakon o zajmu i najmu) pomagali oružjem savezničke snage. Amerikaci su ušli u rat 7. decembra 1941. kada su japanske trupe napale američku pomorsku bazu Perl Harbur.

    1960. -
    Predsednik Konga (Zair) Žozef Kasavubu (Joseph) smenio je vođu nacionalnooslobodilačkog pokreta i prvog kongoanskog premijera Patrisa Lumumbu (Patrice).

    1972. -
    Pripadnici palestinske terorističke organizacije "Crniseptembar" kidnapovali su, a potom ubili 11 izraelskih sportista, učesnika Olimpijskih igara u Minhenu. U 24-časovnoj pucnjavi na aerodromu, poginula su i četvorica terorista i jedan zapadnonemački policajac.

    1972. -
    Zapadnonemački teroristi su oteli predsednika Federacije zapadnonemačke industrije Hansa Martina Šlejera (Shleyer), čije je telo pronađeno 19. oktobra 1977. u Francuskoj.

    1990. -
    Premijeri Severne i Južne Koreje susreli su se u Seulu, na prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između dveju zemalja podeljenih posle Korejskog rata 1953.

    1995. -
    Francuska je izvela prvu u seriji atomskih proba na pacifičkom ostrvu Mururoa, što je izazvalo osudu širom sveta i masovne proteste, posebno u Australiji i na Tahitiju.

    1997. -
    U Kalkuti je umrla Majka Tereza, misionarka koja je život posvetila siromašnim i bolesnim. Za svoj humanitani rad dobila je 1979. Nobelovu nagradu za mir. Albanka rođena u Skoplju, stupila je 1928. u družbu Majke Božije od Loreta u Irskoj, a potom je u Kalkuti 1950. osnovala novu družbu Sestre misionarke ljubavi.

    2000. -
    U Beogradu je umro Slavko Leovac, predsednik Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske, jedan od najistaknutijih književnih kritičara i istoričara srpske književnosti u drugoj polovini 20. veka (zbirke eseja "Svetlo i tamno", "Mit i poezija", "Metamorfoze").

    2001. -
    Državni tužilac Perua podigao je optužnicu protiv bivšeg predsednika Alberta Fudžimorija (Fujimori) zbog umesanosti u dva masakra koje su izvršili paramilitarni odredi ranih devedesetih.

    2002. -
    U eksploziji automobila bombe u Kabulu (Avganistan) poginulo je 26 a povređeno 150 osoba. U Kandaharu pokušan atentat na predsednika Avganistana Hamida Karzaia.

    2003. -
    Sjedinjene Američke Države su zamrznule finansijska sredstva desetorici članova azijske terorističke grupe Džema Islamija, koja se dovodi u vezu sa mrežom iste orijentacije Osame bin Ladena Al Kaida.

    2005. -
    U padu aviona Boing 737-200 indonežanske aviokompanije Mandela na naseljeno područje na severu ostrva Sumatra poginulo je 149 osoba. Pad aviona preživelo je 15 putnika
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #761

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 6. septembar, 250. dan 2008. Do kraja godine ima 116 dana.


    1522. -
    Španski moreplovac Huan Sebastijan del Kano (Juan Sebastian, Cano) završio je prvo putovanje oko sveta, koje je 1519. započeo Fernando Magelan (Magellan) sa pet brodova i 270 mornara. Del Kano je preuzeo komandu kada su 1521. Magelana ubili filipinski urođenici i vratio se u Španiju sa jednim brodom i 18 mornara.

    1566. -
    Umro je turski sultan Sulejman II Veličanstveni. Tokomnjegove 46-godišnje vladavine Otomansko carstvo dostiglo je vrhunac moći i najveće teritorijalno proširenje. Umro je prilikom opsade Sigeta u trećem pohodu na Beč.

    1688. -
    Austrijska vojska pod komandom bavarskog kneza Maksimilijana Emanuela (Maximilian), uz pomoć srpskih dobrovoljaca, savladala je otpor Turaka i ušla u Beograd. Turci su ga ponovo zauzeli 1690.

    1729. -
    Rođen je nemački pisac i filozof racionalizma Mozes Mendelson (Moses Mendelssohn), osnivač jevrejskog prosvetiteljskog pokreta u Nemačkoj i tvorac prve moderne jevrejske filozofije religije.

    1757. -
    Rođen je francuski general i državnik Mari Žozef (Marie Joseph), markiz od Lafajeta (La Fayette), nazvan "herojem dva sveta" u Američkom ratu za nezavisnost gde se borio protiv Britanaca (1777-81). Po povratku u Francusku bio je predstavnik plemstva u skupštini i zastupnik liberalnih ideja.

    1860. -
    Rođena je američka pacifistkinja i društveni reformator Džejn Adams (Jane Addams), dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. Bavila se praktičnim rešavanjem socijalnih problema i bila predsednik Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.

    1898. -
    Holandska kraljica Vilhelmina (Wilhelmina) stupila je napresto. Na isti dan 1948. kraljica je abdicirala u korist kćerke princeze Julijane (Juliana).

    1901. -
    U Bufalu je anarhista Leon Čolgos (Czolgosz) izvršio atentat na predsednika SAD Vilijema Mekinlija (William McKinley). Mekinli je od zadobijenih rana umro nedelju dana kasnije, a 14. septembra novi predsednik SAD postao je Teodor Ruzvelt (Theodore Roosvelt).

    1914. -
    Na zahtev saveznika da posle pobede na Ceru u Prvom svetskom ratu preduzme ofanzivu preko granice, srpska vojska je počela operacije protiv Austrijanaca u Sremu i istočnoj Bosni, poznate kao Bitka na Drini. Borbe su trajale do 11. novembra, kada je srpska vojska bila prisiljena da se povuče.

    1940. -
    Rumunski kralj Karol II Hoencolern (Carol Hohenzollern) jeu Drugom svetskom ratu pod pritiskom Sila osovine abdicirao u korist sina Mihajla.

    1965. -
    Napadom indijske avijacije na pakistanski grad Lahor počeo je rat između Indije i Pakistana zbog Kašmira. Sukob je okončan 25. septembra posredstvom UN.

    1966. -
    Skupštinski kurir Dimtrik Cafondas (Dimtric Tsafondas)ubio je južnoafričkog premijera Hendrika Frenša Fervuda (Frensh Verwoerd) za vreme parlamentarne debate u Kejptaunu. Kao premijer od 1958. Fervud je doneo najveći broj zakona sistema aparthejda u Južnoj Africi.

    1970. -
    Palestinski teroristi su oteli četiri aviona koja suletela iz Evrope u Njujork. Narednog dana u Kairu je zapaljen "Boing 747" kompanije "Pan ameriken", a dva "Boinga 707" dignuta su u vazduh 12. septembra u Jordanu. Četvrti avion se spustio u London, a otmičarka Lejla Kaled (Leila Khaled) je uhapšena.

    1988. -
    Jedanaestogodišnji dečak Tomas Gregori (Thomas Gregory)postao je najmlađa osoba koja je preplivala Lamanš. Plivanje je trajalo 11 sati i 54 minuta.

    1991. -
    SSSR je priznao nezavisnost Litvanije, Letonije i Estonije; Lenjingradu je vraćeno ime Sankt Peterburg.

    1994. -
    Premijer Irske Albert Rejnolds (Reynolds) prvi put sesastao sa vođom Šin Fejna, političkog krila IRA-e Džerijem Adamsom (Gerry) i razgovarao o političkom rešenju dugogodišnje krize i sukoba katolika i protestanata u Severnoj Irskoj.

    1997. -
    Britanska princeza Dajana (Diana), koja je poginula 31.avgusta u saobraćajnoj nesreći u Parizu, sahranjena je na porodičnom imanju, posle pogrebne ceremonije koju je posredstvom TV prijemnika pratilo više od 2 milijarde ljudi širom sveta.

    1998. -
    Umro je japanski filmski reditelj Akira Kurosava, koji jeproslavio japansku kinematografiju filmovima "Rašomon", "Sedam samuraja", "Ran". Dobitnik je dva Oskara za najbolji inostrani film.

    2000. -
    U sedištu UN u Njujorku otvoren je "Milenijumski samit UN", najveći skup svetskih lidera u istoriji na kojem je učestvovalo 150 kraljeva, predsednika i premijera. Od svetskih lidera samitu nisu prisustvovali samo predsednici Iraka Sadam Husein, SR Jugoslavije Slobodan Milošević i Libije Moamer Gadafi.

    2001. -
    Vrhovni sud Kazahstana osudio je bivšeg premijera AkezanaKazegeldina na deset godina zatvora zbog korupcije, ilegalnog posedovanja oružja i zloupotrebe položaja.

    2007. -
    Umro je čuveni svetski tenor Lučano Pavaroti, čija jekarijera trajala 46 godina. Debitovao je 1961. u Pučinijevim "Boemima", a omiljene opere bile su: "Lučija de Lamermur", "Turandot", "Bal pod maskama", "Rigoleto", "Madam Baterflaj" i "Magbet".
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #762

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 7. septembar, 251. dan 2008. Do kraja godine ima 115 dana.

    1533.
    Rođena je engleska kraljica Elizabeta I, ćerka
    kralja Henrija VIII i njegove druge žene Ane Bolen, koja je tokom
    45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće
    doprinela da Engleska izađe na sva svetska mora i postane prva
    pomorska sila sveta, pobedom nad španskom ''Nepobedivom armadom''
    1588. Tokom njene vladavine, 1566. osnovana je Londonska berza.
    Osigurala je 1587. prevlast anglikanske crkve pogubljenjem
    zarobljene škotske kraljice Marije Stjuart, predvodnice
    rimokatoličke struje.

    1701.
    U Hagu je potpisan sporazum Engleske, Austrije i
    Holandije protiv Francuske, nazvan ''Druga velika alijansa''.

    1764.
    Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik
    Stanislav II, poslednji poljski kralj, čija je vladavina okončana
    1795. trećom (konačnom) podelom Poljske, koju su - pošto su
    ugušile ustanak Tadeuša Košćuška - podelile Rusija, Pruska i
    Austrija. Poljska je kao nezavisna država obnovljena tek 1918.

    1788.
    Turci su zarobili vođu srpskih dobrovoljaca Koču
    Anđelkovića, poznatog kao Kapetan Koča, sproveli u Tekiju i
    nabili na kolac. U austrijsko-turskom ratu na čelu dobrovoljačkog
    odreda oslobodio je Požarevac, Hasanpašinu Palanku (sada
    Smederevska Palanka), Batočinu, Bagrdan i Kragujevac, a narod je to
    vojevanje nazvao - Kočina krajina. Austrijski car Josif II dao mu
    je za zasluge čin kapetana. Kao oficir u okviru jedinica Kapetana
    Koče ratovao je i Djorđe Petrović koji će 1804. postati vožd
    Prvog srpskog ustanka - Karađorđe.

    1812.
    U Borodinskoj bici - u kojoj je rusku vojsku od
    117.000 ljudi predvodio feldmaršal Mihail Kutuzov, a francusku od
    133.000 vojnika car Napoleon I - Francuzi su imali 50.000 mrtvih,
    uključujući 23 generala, a Rusi 44.000. Boj je okončan bez
    pobednika, ali je to za Napoleona značilo kraj nada da može da
    osvoji Rusiju, iako je potom ušao u Moskvu, jer je ubrzo morao da
    otpočne mučno povlačenje. Po završetku bitke Napoleon je navodno
    izjavio: ''Kod Borodina Francuzi su se pokazali dostojni da izvojuju
    pobedu, a Rusi da budu nepobedivi''.

    1822.
    Brazil je proglasio nezavisnost od Portugalije, koju
    je bivša metropola priznala tek 1828. Jedan od prinčeva iz
    portugalske kraljevske porodice postao je tada vladar Brazila, sa
    titulom cara. Brazil je bio carstvo do 1889. kada je monarhija
    srušena.

    1848.
    Radi smirivanja pobunjenih seljaka, Austrija je
    donela zakon o rasterećenju zemljišta (patent o ukidanju
    zemljišnih tereta). Seljački pokret se zbog podvojenosti
    građanstva i seljaštva nije razvio u široku seljačku bunu, ali
    je bitno uticao na razvoj događaja u revolucionarnoj 1848.

    1860.
    Italijanski revolucionar Djuzepe Garibaldi zauzeo je
    Napulj sa svojim ''crvenokošuljašima'', u ratu za oslobođenje
    zemlje od Austrijanaca. Tada je konačno ukinuto i Napuljsko
    kraljevstvo, a lokalna dinastija Burbona otišla je u progonstvo.

    1890.
    Uprava varoši Beograda je proterala Vasu Pelagića,
    pod optužbom da je knjigom ''Dužnost vlade i vlasti'', koja je odmah
    zaplenjena, ''naneo uvredu Njegovom kraljevskom veličanstvu''
    (Aleksandru Obrenoviću). Pod pritiskom javnog mnjenja, Narodna
    skupština je 1891. odobrila povratak Pelagića u Srbiju.

    1901.
    Pekinškim protokolom je okončan ''Bokserski
    ustanak'' - pobuna kineskih seljaka i gradske sirotinje. Ustanak koji
    je izbio 1900. ugušile su evropske sile, Japan i SAD.

    1909.
    Rođen je američki filmski režiser jermenskog
    porekla Elija Kazandžoglus, poznat kao Elija Kazan, istaknuti
    predstavnik realističkog, društveno angažovanog filma. Obrađivao
    je socijalne teme i kritički tretirao antisemitizam i rasne
    predrasude. Nagrađivan je na festivalu u Veneciji i više puta
    Oskarom. Filmovi: ''Jedno drvo raste u Bruklinu'', ''Pinki'',
    ''Bumerang'', ''Džentlmenski sporazum'', ''Panika na ulicama'', ''Na
    obali'', ''Tramvaj nazvan želja'', ''Viva Zapata!'', ''Istočno od raja'',
    ''Bebi Dol'', ''Lice u gomili'', ''Divlja reka''.



    1913.
    Rođen je američki fizičar Džejms Alfred van
    Alen, koji je otkrio dva pojasa pojačanog zračenja koji
    opkoljavaju Zemlju. Pojaseve u obliku prstena, nazvane kasnije ''Van
    Elenovi radijacioni pojasevi'', otkrio je pomoću Gajger-Milerovih
    brojača postavljenih 1958. na veštačke satelite ''Eksplorer 1'' i
    ''Eksplorer 2''.

    1940.
    Nemački avioni počeli su da bombarduju London u
    Drugom svetskom ratu i samo tog dana poginulo je više od 300 ljudi.

    1949.
    Umro je meksički slikar Hose Klemente Orosko.
    Smatran je najvećim slikarom murala u 20. veku i dekorisao je mnoge
    zgrade u Meksiku i SAD. Inspirisao se indijanskim i meksičkim
    motivima.

    1962.
    Tajvan je prekinuo diplomatske odnose s Laosom,
    nekoliko časova pošto je ta zemlja jugoistočne Azije uspostavila
    diplomatske odnose s Kinom i Severnim Vijetnamom.

    1964.
    U mestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na
    rumunskoj obali Dunava predsednici Jugoslavije i Rumunije Josip Broz
    Tito i Georgi Georgiju Dež prisustvovali su postavljanju kamena
    temeljca na gradilištu hidroelektrane ''Djerdap''.

    1986.
    Biskup Dezmond Tutu ustoličen je za nadbiskupa
    Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crni poglavar južnoafričkih
    anglikanaca.

    1991.
    Počela je Konferencija o Jugoslaviji u Hagu, pod
    vođstvom lorda Pitera Karingtona.

    1993.
    Šest bivših sovjetskih republika - Rusija,
    Belorusija, Kazahstan, Uzbekistan, Jermenija i Tadžikistan -
    potpisalo je sporazum o zadržavanju rublje kao zajedničke valute.

    1995.
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin potpisao je dekret o
    jednostranom ublažavanju sankcija SRJ, čime je stvorena zakonska
    osnova za izvoz robe i usluga humanitarnog karaktera. Sankcije je
    nametnuo Savet bezbednosti UN u maju 1992, pod optužbom da Srbija
    (SRJ) snosi najveću odgovornost za građanski rat u Bosni i
    Hercegovini.

    1995.
    Vlada SRJ uputila je zahtev Savetu bezbednosti UN da
    odmah prestanu bombardovanja Srba u Bosni.

    1997.
    Umro je kongoanski diktator Mobutu Sese Seko,
    predsednik Zaira od 1965. do zbacivanja s vlasti u maju 1997.
    Zbačen je u pobuni koju je predvodio Loran Kabila i potom je
    pobegao u Maroko gde je umro. Vlast u Zairu (tada Kongo) prigrabio
    je u novembru 1965, posle petogodišnjeg građanskog rata u toj
    bivšoj belgijskoj koloniji, vladao je samovoljno, nagomilavši
    pritom basnoslovno lično bogatstvo.

    1999.
    U Atini je u zemljotresu poginulo 139 ljudi.

    2000.
    Šef kubanske države Fidel Kastro rukovao se s
    predsednikom SAD Bilom Klintonom, susrevši se prvi put licem u lice
    s nekim od američkih predsednika od kada je preuzeo vlast na Kubi
    1959. nakon pobede revolucije.



    2002.
    U napadu na policijsku stanicu na istoku Nepala,
    maoistički nepalski pobunjenici ubili su 49 policajaca.

    2005.
    Umro je italijanski pevač i tekstopisac Serđo
    Endrigo, koji se proslavio šezdesetih godina 20. veka hitovima
    poput ''Io će amo solo te'' i ''Canzone per te'', sa kojom je pobedio
    na muzičkom festivalu u San Remu 1968. godine.

    2005.
    U Egiptu su održani prvi neposredni višestranački
    predsednički izbori na kojima je Hosni Mubarak osvojio peti
    šestogodišnji predsednički mandat za redom. Mubarak je prethodno
    uvek biran kao jedini kandidat u skupštini Egipta.

    2007.
    Najmanje 85 osoba je poginulo, a 64 je povređeno
    kada se kamion koji je prevozio hodočasnike survao u klisuru u
    indijskoj pustinjskoj državi Radžastan, blizu grada Džaisalmer,
    550 kilometara jugozapadno od Nju Delhija. Hram Ramdev, u koji su
    krenuli hodočasnici, a posećuju ga i hindusi i muslimani, tokom
    10-dnevnog perioda hodočašća svakog septembra obiđe oko 250.000
    ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #763

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 1969. godine rodio se slavkos, iskusni forumdžija i borac za ljudska prava, po nacionalnosti vrbašanin, a po religiji muško
    "...polja su cvetna, šume su zelene, ali su najlepše bele pelene..."

  14. #764

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 8. septembar, 252. dan 2008. Do kraja godine ima 114 dana.

    1157. - Rođen je engleski kralj Ričard I Plantagenet, Lavlje srce (Richard, the Lionheart), junak srednjovekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao je od 1189. do smrti 1199.



    1331. - Na državnom saboru u Svrčinu (Kosovo) arhiepiskop Danilo II krunisao je 23-godišnjeg Dušana Stefana Nemanjića za kralja srpskih i pomorskih zemalja. Za prvog srpskog cara Dušan Nemanjić krunisan je 1346. u tadašnjoj srpskoj prestonici Skoplju.

    1380. - Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovič Donski je u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku. To je bila prva pobeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. veku zagospodarili većim delom Rusije.

    1565. - Španski doseljenici osnovali su na Floridi, na mestu današnjeg St. Avgustina, prvo katoličko naselje u Americi.

    1645. - Umro je španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas (Francisco Gomez, Ljuevedo y Villegas), jedan od velikana Zlatnog veka španske književnosti i jedan od najznačajnijih satiričara u svetskoj književnosti ("Snoviđanja", "Život lupeža").

    1664. - Predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom (Richard Nickolls), Englezi su zauzeli holandsko naselje na američkom kontinentu Novi Amsterdam, nazvano potom Njujork, u čast vojvode od Jorka (York), budućeg engleskog kralja Džejmsa II (James).

    1731. - Bački episkop Visarion Pavlović otvorio je u Novom Sadu latinsko-slovensku školu, koja je imala rang niže realne gimnazije. Škola je znatno doprinela formiranju prvih naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini.

    1760. - U Sedmogodišnjem ratu, koji se iz Evrope proširio i na Severnu Ameriku, Britanci pod komandom Džefrija Amhersta (Jeffrey) porazili su Francuze i zauzeli Montreal.

    1799. - Rođen je srpski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić, jedan od autora Građanskog zakonika kneževine Srbije, prvi predsednik Matice srpske. Poznat je i kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

    1831. - Ruske trupe pod komandom generala Paskeviča pobedile su u bici za Varšavu Poljake koje je predvodio general Henrik Dembinjski (Henryk Dembinski). U trodnevnoj bici poginulo je više od 9.000 Poljaka. To je bio i kraj Poljskog ustanka.

    1831. - Ruske trupe pod komandom generala Paskeviča pobedile su u bici za Varšavu Poljake koje je predvodio general Henrik Dembinjski (Henryk Dembinski). U trodnevnoj bici poginulo je više od 9.000 Poljaka. To je bio i kraj Poljskog ustanka.

    1841. - Rođen je češki kompozitor Antonjin Dvoržak (Antonin Dvorak), jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Iz njegovog bogatog opusa po čuvenju se izdvaja devet simfonija od kojih je najpoznatija "Simfonija iz novog života", Koncert za čelo i "Slovenske igre".

    1841. - Rođen je češki kompozitor Antonjin Dvoržak (Antonin Dvorak), jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Iz njegovog bogatog opusa po čuvenju se izdvaja devet simfonija od kojih je najpoznatija "Simfonija iz novog života", Koncert za čelo i "Slovenske igre".

    1856. - Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Krimski rat između Rusije i Turske (1853-56) i njenih saveznika Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevine Sardinije (od 1855) za prevlast na Balkanu, Dardanelima i Bliskom Istoku. Rusija je izgubila deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja ratne flote u Crnom moru.

    1900. - Uragan je u teksaškom gradu Galveston razrušio više od 2.500 kuća, a pogunulo je najmanje 8.000 ljudi.

    1926. - Društvo naroda je jednoglasno primilo Nemačku u članstvo.

    1941. - Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli blokadu Lenjingrada i odsekli ga od ostatka zemlje. Opsada grada, tokom koje je od iscrpljenosti i gladi umrlo 620.000 ljudi, okončana je u januaru 1944. pobedom sovjetske Crvene armije.

    1943. - Objavljena je bezuslovna kapitulacija Italije u Drugom svetskom ratu.

    1944. - Prva nemačka raketa "Fau 2", ispaljena iz Haga, u Drugom svetskom ratu pala je na London. Nemci su do kraja rata izbacili više od 1.000 raketnih bombi na Veliku Britaniju od kojih je 660 palo na London.

    1949. - Umro je nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus (Richard Strauss), direktor Bečke opere, autor popularnih opera "Kavaljer s ružom", "Kapričo", "Arabela" i simfonijske poeme "Tako je govorio Zaratustra" koja je korištena u filmu "Odiseja 2001".

    1951. - U San Francisku je potpisan mirovni ugovor između Japana i 49 zemalja. Tim ugovorom Japanu su oduzete sve teritorije osvojene za poslednjih 80 godina.

    1954. - U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao karika u američkoj globalnoj strategiji okruživanja SSSR-a. Prestankom hladnog rata taj pakt je izgubio značaj.

    1991. - Makedonci su se na referendumu izjasnili za suverenu Republiku Makedoniju, čime je Makedonija postala treća od šest republika SFR Jugoslavije koja je izabrala samostalnost.

    1995. - Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine prihvatili su u Ženevi mirovni plan za Bosnu, što je bio uvod u okončanje najtežeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svetskog rata.

    1997. - Najmanje 150 ljudi poginulo je u blizini zapadne obale Haitija kad je potonuo pretrpani feribot "La Fierte Gonavienne" (Ponos Gonave) koji je plovio ka ostrvu Gonava.

    1999. - U eksploziji podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule su 94 osobe. U seriji eksplozija koje su usledile narednih dana u više gradova u Rusiji poginulo je oko 300 ljudi.

    2001. - Preko hiljadu ljudi, uključujući i Nelsona Mandelu, okupilo se na sahrani oca južnoafričkog predsednika Taboa Mbekija. Govan Mbeki (91) je sahranjen među običnim ljudima.

    2002. - Na svetskom prvenstvu u košarci u Indijanopolisu (SAD) Jugoslavija je po drugi put postala prvak sveta.

    2003. - Studentski pokret Otpor, poznat po akcijama protiv režima bivšeg predsednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića zvanično je pristupio Demokratskoj stranci (DS).

    2003. - Izraelski premijer Ariel Šaron (Sharon) doputovao je u zvaničnu posetu Indiji. To je prva poseta jednog izraelskog premijera toj zemlji od 1992, kada su ove dve države uspostavila pune diplomatske odnose.

    2003. - Umrla je nemačka rediteljka i fotograf Leni Rifenštal (101), čija je karijera dostigla vrhunac u vreme nacističke vladavine, zahvaljujući propagandnim nacističkim filmovima koje je režirala. Najpoznatije njeno ostvarenje je "Trijumf volje" sa poznatim scenama hiljada nacista koji slave Hitlera.


    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #765

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 9. septembar, 253. dan 2008. Do kraja godine ima 113 dana.


    1087. -
    Umro je normanski vojvoda i engleski kralj Vilijam I (William), poznat kao Vilijam Osvajač. Nakon pobede nad kraljem Haroldom u bici kod Hestingsa 1066. postao je kralj Engleske. Tokom njegove vladavine romanizovani Normani počeli su se stapati sa pokorenim Anglosasima u englesku naciju. Uveo je 1085. prvi imovinski katastar (Domesday Book).

    1513. -
    U bici protiv Engleza kod Fludena poginuo je škotski kralj Džejms IV (James) zajedno sa nekoliko hiljada Škota, među kojima je bilo gotovo celo plemstvo.

    1585. -
    Rođen je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje (Armand Jean du Plessis Richelieu), koji je kao ministar kralja Luja XIII (Louis) (od 1629) vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.

    1737. -
    Rođen je italijanski lekar i fizičar Luiđi Galvani (Luigi), koji je 1789, vršeći eksperimente sa žabljim mišićima, otkrio vrstu elektriciteta, koja je kasnije po njemu nazvana galvanski elektricitet.

    1772. -
    Rođen je srpski književnik i pozorišni pisac Joakim Vujić, koji je 1835. u Kragujevcu osnovao prvo srpsko pozorište, gde je prenosio romantičarski duh Evrope prikazujući dela domaćih i stranih autora.

    1776. -
    Američki Kontinentalni kongres uveo je zvaničan naziv države Sjedinjene Američke Države umesto Ujedinjene kolonije.

    1828. -
    Rođen je ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svetske književnosti, autor čuvenih romana "Rat i mir" i "Ana Karenjina". Zbog kritičkog odnosa prema društvu i crkvi, dolazio je u sukob sa vlastima, a Ruska pravoslavna crkva ga je 1901. ekskomunicirala.

    1850. -
    Kalifornija se prikljucila u SAD kao 31. savezna država.

    1892. -
    Almalthea, a moon orbiting the planet Jupiter, was discovered

    1894. -
    Kineski revolucionar Sun Jat-sen (Yat-sen) osnovao je Društvo za preporod Kine i počeo da organizuje ustanak u Kantonu, nakon poraza Kine u ratu sa Japanom. Ustanak nije uspeo, a učesnici su uhvaćeni i pogubljeni. Sun Jat-sen je uspeo da pobegne iz zemlje i do revolucije 1911. živeo je u inostranstvu.

    1898. -
    Umro je francuski pisac Stefan Malarme (Stephane Mallarme), uz Remboa (Rimbaud) i Verlena (Veraline) najznačajniji pesnik frnacuskog simbolizma. Njegova pesma "Popodne jednog fauna" inspirisala je Debisija (Debušy) da komponuje čuveni preludij.




    1901. -
    Umro je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek (Henri Toulouse Lautrec), majstor litografije, slikar boema, atmosfere i likova iz pariskog noćnog života na kraju 19. veka.

    1911. -
    U Engleskoj počela sa radom prva 'vazdušna pošta', prenos pisama i pošiljaka od mesta do mesta avionom.

    1914. -
    U Prvom svetskom ratu okončana je prva velika bitka na Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni nemački gubici procenjeni na 800.000 ljudi. U julu 1918. vođena je druga bitka na Marni i to je bila poslednja nemačka ofanziva u Prvom svetskom ratu.


    1915. -
    Nemci bombardovali London u prvom svetskom ratu iz cepelina.

    1920. -
    Snažni zemljotresi su pogodili Italiju i desetine hiljada ljudi su ostali bez krova nad glavom.

    1944. -
    Dan nakon ulaska sovjetskih trupa u Bugarsku, bugarski komunisti preuzeli su vlast u zemlji.

    1945. -
    Trupe SAD iskrcale su se na kraju Drugog svetskog rata u Južnoj Koreji, sovjetske su od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela je postala linija podele dveju korejskih država.

    1948. -
    Posle povlačenja sovjetske vojske, na severu korejskog poluostrva proglašena je Narodna Demokratska Republika Koreja sa glavnim gradom Pjongjangom.

    1975. -
    Češka teniserka Martina Navratilova prebegla na Zapad i nastavila profesionalnu karijeru u tenisu.

    1976. -
    Umro je kineski revolucionar i državnik Mao Cedung (Zedong), jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti bio njen neprikosnoveni lider. Njegove misli i ideje objavljene su u cuvenoj "Crvenoj knjižici". Godine 1966. pokrenuo je "Veliku proletersku kulturnu revoluciju" tokom koje je smenjen veliki broj partijskih funkcionera, među kojima i njegovi najbliži saradnici.




    1987. -
    Iračko ratno vazduhoplovstvo započelo je seriju udara na iranske električne centrale i naftna postrojenja.

    1991. -
    Sovjetska republika Tadžikistan proglasila je nezavisnost.

    1993. -
    Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija sporazumeli su se o međusobnom priznanju, otvarajući put ka okončanju sukoba Arapa i Jevreja.

    1996. -
    U tajfunu koji je pogodio priobalna područja ekonomski najrazvijenije kineske provincije Guangdong poginulo je više od 130 ljudi, a hiljade je ranjeno.

    2001. -
    Lider avganistanske opozicione "Severne alijanse" Ahmad Šah Masud, koji je predvodio borbu protiv talibana, smrtno je ranjen u njegovoj kancelariji kada su dva bombaša samoubice aktivirali bombe. Masud je preminuo tri dana kasnije.

    2001. -
    Na predsedničkim izborima u Belorusiji, u mandatu od pet godina, pobedio je Aleksandar Lukašenko, koji se već na toj funkciji nalazi sedam godina.

    2002. -
    Viši sud u Bijelom Polju osudio je Nebojšu Ranisavljevića iz Despotovca na 15 godina zatvora, zbog učešća u otmici i likvidaciji putnika, pretežno Muslimana, iz voza na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci (RS) u februaru 1993.

    2003. -
    Umro je američki naučnik Edvard Teler (Edward Teller), jedan od tvoraca hidrogenske bombe i jedan od učesnika u projektu Menheten koji je doveo do proizvodnje atomske bombe tokom drugog svetskog rata.

    2004. -
    U Minhenu je počelo suđenje 86-godišnjem Ladislavu Nižnjanskom, optuženom za nacističke zločine 1945. u Čehoslovačkoj, gde je 1962. u odsustvu osuđen na smrt. On je posle Drugog svetskog rata skoro 60 godina neometano živeo u Minhenu gde je radio kao dokumentarista i prevodilac u američkoj radio-stanici Radio Slobodna Evropa.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 51 od 98 PrvaPrva ... 41495051525361 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •