Dogodilo se na današnji dan - Strana 36
Strana 36 od 98 PrvaPrva ... 2634353637384686 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 526 do 540 od ukupno 1456
  1. #526

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 15. januar, 15. dan 2008. Do kraja godine ima 351 dan.

    69.
    Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu ubili su na Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prestolu Nerona, prinudivši ga na samoubistvo.

    1535.
    Engleski kralj Henri VIII uzeo je titulu ''poglavara Crkve'' u Engleskoj i raskinuo je veze s rimokatoličkom crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske i ženidbu sa Anom Bolen. Bolen - majka kraljice Elizabet I, pogubljena je 1536. pod optužbom za izdaju - bila je druga od šest žena Henrija VIII. Henri VIII se ženio više puta pošto nije imao muških naslednika.

    1559.
    Elizabeta Tjudor, ćerka Henrija VIII i Ane Bolen, krunisana je u sabornoj crkvi (katedrala) u Vestminsteru kao engleska kraljica Elizabeta I, nesumnjivo jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji Engleske.

    1582.
    Posredovanjem pape Grgura XIII koji je bio inspirator pokolja hugenota u Francuskoj 1572. (Vartolomejska noć), sklopljen je mir rimokatoličke Poljske i pravoslavne Rusije, kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltik.

    1777.
    Severnoamerička država Vermont proglasila je nezavisnost od Velike Britanije i postala je republika, koja je 1791. ušla u sastav SAD.

    1804.
    Počela je seča srpskih knezova i viđenijih ljudi u Beogradskom pašaluku, posle žalbe knezova turskom sultanu Selimu III zbog zuluma dahija. Dahije su uz pomoć jednog trgovca iz Zemuna saznale imena knezova koji su potpisali žalbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 ljudi u Srbiji, uključujući Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima, Marka Čarapića, Janka Gagića i Hadži-Djeru, pogubljenog šest dana pred početak seče knezova. Dahije su time pokušale da uguše otpor i spreče oslobodilački pokret Srba, ali je seča samo podstakla srpske prvake da ubrzaju dizanje Prvog srpskog ustanka kao i izbor Karađorđa u Orašcu mesec dana kasnije za ustaničkog vožda (vođu).



    1809.
    Rođen je francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom - svojina to je krađa, u delu ''Šta je svojina'' zalagao se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti video je u slobodi kao ''trećoj formi društva'', što je teorijski razradio u delu ''Sistem ekonomskih protivrečnosti ili filozofija bede''. Njegova dela poslužiće kao predložak za različite radikalne političke koncepcije i na levici i na desnici.

    1891.
    Rođen je sovjetski pisac Ilja Grigorjevič Erenburg, jedan od najvećih ratnih reportera 20. veka, vrstan poznavalac ruske i zapadnoevropske kulture. Napisao je pedesetak knjiga u kojima je duhovito i živo izlagao vlastita uverenja. Veći deo njegovih dela odraz su čvrstog komunističkog opredeljenja. Dela: ''Ljudi, godine, život'' zbirke priča ''Trinaest lula'', ''Priče ovih godina'', romani ''Život i smrt Nikolaja Kurbova'', ''Neobične pustolovine Hulija Hurenita i njegovih učenika'', ''Ljubav Žane Nej'', ''Špekulanti'', ''Leto 1925. godine'', ''U Protočnom sokaku'', ''Moskva suzama ne veruje'', ''Burni život Lazika Rojtšvaneca'', ''Dan drugi'', ''Bez predaha'', ''Južni vetar'', ''Oluja'', ''Pad Pariza'', ''Deveti talas''.

    1905.
    Srpskog protu i poznatog borca protiv Turaka Atanasa Petrovića, u narodu poznatog kao pop Taško, Bugari su u Kumanovu ubili iz zasede prilikom povratka iz crkve. Zbog pretnji velikobugarskih šovinista prethodno je izbegao u Srbiju, ali se ubrzo vratio u Kumanovo.

    1918.
    Rođen je egipatski državnik Gamal Abdel Naser, predsednik od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavereničke vojne organizacije ''slobodni oficiri'' i inicijator državnog udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. postao je predsednik Ujedinjene Arapske Republike (unija Egipta i Sirije), koja se raspala 1961. Posle vojne katastrofe Arapa u ratu s Izraelom 1967. dao je ostavku, ali su ga Egipćani referendumom vratili na položaj šefa države.

    1919.
    U Berlinu su posle neuspelog ustanka ubijene vođe nemačkog komunističkog pokreta Roza Luksemburg i Karl Libkneht. Likvidirani su prema nalogu nemačkih vlasti i ubice su ostale nekažnjene.

    1920.
    Na trećoj konferenciji balkanskih socijaldemokratskih partija u Sofiji osnovana je Balkanska komunistička federacija - Savez komunističkih partija Bugarske, Grčke, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Rumunije - kao deo Komunističke internacionale.

    1929.
    Rođen je afroamerički baptistički sveštenik Martin Luter King, vođa pokreta protiv rasizma. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. Postoji ocena FBI prema kojoj je on ''opasnost za američko društvo'' što možda jeste nagoveštaj odakle potiče njegov ubica. Nezavisna istraga je ustanovila da čovek optužen za atentat na Kinga i osuđen na 99 godina robije, nikako nije mogao da počini ubistvo.



    1942.
    U Londonu je u Drugom svetskom ratu potpisan nacrt Balkanske unije, sporazum grčke i jugoslovenske izbegličke vlade o uzajamnoj pomoći u borbi za obnovu monarhije.

    1943.
    Amerikanci su posle višemesečnih ogorčenih vazdušnih, pomorskih i kopnenih borbi izbacili u Drugom svetskom ratu japanske trupe sa strateški važnog pacifičkog ostrva Gvadalkanal. Time je zaustavljeno napredovanje imperijalnog Japana prema Australiji.

    1969.
    Poleteo je sovjetski kosmički brod ''Sojuz 5'' s trojicom kosmonauta, koji se potom spojio sa ''Sojuzom 4'' lansiranim prethodnog dana, što je bilo prvo spajanje kosmičkih letilica s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

    1971.
    Asuansku branu u Egiptu na reci Nil otvorili su egipatski predsednik Anvar el Sadat i predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza Nikolaj Podgorni. Radovi na tom kapitalnom objektu hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.

    1973.
    Izraelski premijer Golda Meir razgovarala je u Vatikanu s papom Pavlom VI, postavši tako prvi predsednik vlade jevrejske države koji se susreo s poglavarom rimokatoličke crkve.

    1986.
    Sovjetski lider Mihail Gorbačov saopštio je plan za ''oslobađanje Zemlje od nuklearnog oružja za 15 godina''.

    1991.
    Evropska zajednica je priznala jugoslovenske republike Hrvatsku i Sloveniju kao nezavisne države, uprkos učestalih upozorenja da će to doliti ulje na vatru ako prethodno ne budu rešena prava manjina u otcepljenim republikama. Odlučujuću ulogu u donošenju takve odluke imao je ogroman pritisak Nemačke a još više Vatikana.

    1993.
    SAD su naredile pomorsku blokadu Haitija, pravdajući to opasnošću ''masovnog gubitka života u moru'' zbog talasa izbeglica iz te zemlje u Karipskom moru.

    1996.
    Teško oboleli premijer Grčke Andreas Papandreu podneo je ostavku.

    1998.
    Milo Djukanović je preuzeo dužnost predsednika Crne Gore.

    2000.
    U holu beogradskog hotela ''Interkontinental'' ubijen je Željko Ražnatović ''Arkan'' - pozadina tog ubistva nije rasvetljena.

    2004.
    Novčanice s likom Sadama Huseina prestale su da važe kao legalno sredstvo plaćanja u Iraku.

    2006.
    Socijalistkinja Mišel Bašele postala je prva žena predsednik u istoriji Čilea.

    2006.
    Umro je kuvajtski emir šeik Džaber al Ahmed al Sabah, koji se na čelu države nalazio se od 1977, kada je nasledio presto, kao trinaesti vladar dinastije koja upravlja Kuvajtom 245 godina.

    2006.
    Američka svemirska sonda ''Stardast'', sa neprocenjivo vrednim prvim uzorcima kometne i međuzvezdane prašine, uspešno se spustila u pustinji u američkoj saveznoj državi Juti.

    2007.
    Umro je Bo Jibo, poslednji od ''osmorice besmrtnih''. Veteran kineske komunističke revolucije 1949. ministar finansija i potpredsednik vlade. Za vreme kulturne revolucije (1966-76) proveo je 10 godina u zatvoru, da bi 1978. bio rehabilitovan. Bo je poslednji od ''osmorice besmrtnih'', grupe revolucionarnih veterana, među kojima je bio i kineski lider Deng Sjaoping, koji je vodio Kinu kroz ekonomske reforme 1979. i previranja krajem osamdesetih prošlog veka. Veruje se da je Bo, u leto 1989, podržao odluku da se pošalje vojska radi gušenja demonstracija na trgu Tjenanmen.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #527

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 16. januar, 16. dan 2008. Do kraja godine ima 350 dana.



    1547. -
    U Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič. Poznat je po veoma značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti prema bojarima koju je primenjivao u nastojanju da centralizuje vlast i zbog ubistva vlastitog sina zbog čega je dobio naziv Grozni. Osnovao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, 1584. podigao je grad Arhangelsk. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, a potom je pripojio Sibir.

    1778. -
    Francuska je priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave (1775-83). U februaru iste godine u Parizu je potpisan sporazum o savezu u tom ratu, a hiljade dobrovoljaca krenulo je da pomogne Amerikancima, među kojima i Lafajet (Lafayette), Sen Simon (Saint), Košćuško (Kosciuszko).

    1794. -
    Umro je engleski istoričar Edvard Gibon (Edward Gibbon), autor dela "Opadanje i propast Rimskog carstva", koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.

    1864. -
    Austrija i Pruska uputile su ultimatum Danskoj zahtevajući da povuče ustav po kojem su pokrajine Šlezvig i Holštajn postale sastavni deo Danske. U ratu koji je usledio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva potpala su pod zajedničku upravu Pruske i Austrije.

    1908. -
    U Beogradu je otvoren hotel "Moskva", podignut na mestu kafane "Velika Srbija". Zgradu su projektovali arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.



    1920. -
    U SAD je stupila na snagu prohibicija, zakonska zabrana proizvodnje i prodaje alkohola.

    1927. -
    Umro je srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu (1910). Predsednik Srpske kraljevske akademije od 1921. do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija, predsednik teritorijalne komisije na Mirovnim pregovorima u Versaju (1919-20) ("Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja").

    1945. -
    Pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) i Omara Bredlija (Bradley) okončana je nemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Nemci su u toj operaciji izgubili 220.000 vojnika (110.000 zarobljih), savezničke snage 77.000 (21.000 zarobljenih).

    1957. -
    Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini (Toscanini),jedan od najznačajnijih u 20. veku. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.

    1969. -
    Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima "Sojuz 4" Vladimir Šatalov i "Sojuz 5" Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov su prvi put u istoriji spojili dve letilice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

    1969. -
    U centru Praga češki student Jan Palah (Palach) izvršioje samoubistvo spaljivanjem u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.



    1979. -
    Šah Irana Reza Pahlavi je napustio zemlju pod pritiskom sledbenika ajatolaha Homeinija (Khomeini) koji su potom preuzeli vlast.

    1989. -
    Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang (Yaobang) podneo je ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara Partije preuzeo je Džao Cijang (Zhao Ziyang).

    1991. -
    SAD i zapadni saveznici započeli su u Zalivskom ratu operaciju "Pustinjska oluja" masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma UN Bagdadu.

    1993. -
    U opkoljenom Sarajevu, koje je već mesecima bez struje i vode, poginulo je osam, a ranjeno 19 ljudi od eksplozije granate koja je pala na mesto gde su ljudi čekali u redu za vodu.

    1996. -
    Premijer Rusije Anatolij Čubajs, tvorac programa privatizacije, podneo je ostavku.

    1998. -
    U eksploziji metana u rudniku "Soko" u Čitluku kod Sokobanje poginulo je 29 rudara.

    2000. -
    Za predsednika Čilea izabran je Rikardo Lagos. On je prvi predsednik socijalista posle svrgnutog Salvadora Aljendea, koga su 1973. ubili pučisti predvođeni generalom Augustom Pinočeom.

    2001. -
    U pokušaju državnog udara u Demokratskoj Republici Kongo(Zair) ubijen je predsednik Loran Dezire Kabila, a dužnost predsednika preuzeo je njegov sin Žozef (Joseph). Kabila je na vlast došao u maju 1997. godine posle pobune, koju su podržale Uganda i Ruanda, protiv tadašnjeg diktatora Mobutua Sese Sekoa.

    2001. -
    U Ljubljani je umro Sergej Krajger, poznati slovenački i jugoslovenski političar iz vremena komunizma. Bio je član Predsedništva SFR Jugoslavije od 1970. i predsednik Predsedništva od maja 1981. do maja 1982.

    2002. -
    Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio sankcije protiv terorističke mreže Al Kaida i ostataka Talibana u Avganistanu i van te zemlje.

    2003. -
    Iz svemirskog centra Kenedi na Floridi, lansiran je šatl "Kolumbija". Neposredno pred sletanje na Floridi (1. februar) posle 16-dnevne misije, šatl se raspao u plamenu iznad Teksasa. Poginulo je svih sedam astronauta, među kojima je bio i prvi izraelski astronaut Ilon Ramon.

    2004. -
    Vrhovni sud Španije podržao je zabranu radikalne baskijske separatističke partije Batasuna, za koju se dugo veruje da predstavlja političko krilo oružane baskijske terorističke grupe ETA. Batasuna je prva partija koja je od 1975. godine zabranjena u Španiji.

    2005. -
    Na izborima u Hrvatskoj predsednik Stjepan Mesić osvojio je, u drugom izbornom krugu, novi petogodišnji mandat.

    2006.
    Elen Džonson Serlif položila je zakletvu kao novipredsednik Liberije i tako je postala prva žena predsednik državena afričkom kontinentu.

    2007.
    Umro je Rudolf August Etker, ''Kralj pudinga''. Od fabrike za prašak za pecivo stvorio je giganta koji je zapošljavao23.000 ljudi i ostvarivao ogromne obrte. U svet biznisa Etker je
    ušao 1944. godine, kada je nasledio svog očuha. Proširio je porodični posao i na proizvodnju hrane i piva, zatim bankarstvo i hemijsku industriju, hotelijerstvo, pa i brodarstvo. Etker je bio i strastveni sakupljač antikviteta i umetničkih dela. Poklonio jesvom rodnom Bilefeldu jednu umetničku galeriju.

    2007.
    Više od 100 Iračana poginulo je a preko 190 ih je ranjeno u nekoliko odvojenih napada u Bagdadu. U eksploziji automobila-bombe na ulazu na univerzitet poginulo je 65 ljudi a 110
    je ranjeno, većinom studenata. Nekoliko minuta kasnije bombaš-samoubica je sebe digao u vazduh kraj drugog ulaza u univerzitet dok su ljudi bežali od prve eksplozije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #528

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 17. januar, 17. dan 2008. Do kraja godine ima 349 dana.



    395.
    Umro je vizantijski (rimski) car Teodosije I, nazvan Teodosije Veliki, vladao je od 379. do 392, kad je uspeo da obnovi Carstvo u punom obimu. Do smrti je upravljao Rimom kao poslednji vladar jedinstvene imperije. Konsolidovao je prilike na Balkanu i uspostavio je primirje s Vizigotima, zabranio paganske obrede i proglasio hrišćanstvo jedinom zvaničnom religijom. Posle pregovora s Persijom, mirovnim ugovorom uspeo je da za dug period učvrsti istočne granice carstva. Pred kraj vladavine odlučio je da vlast u Istočnom rimskom carstvu preda starijem sinu Arkadiju, a u Zapadnom mlađem Flaviju Honoriju. Zapadno carstvo je zbacivanjem poslednjeg rimskog cara Romula Avgustula 476. srušio germanski
    vođa Odoakar, a Istočno (Vizantija) poživelo je još 1000 godina.

    1377. -
    Papa Grgur XI obnovio je papsko sedište u Rimu i time okončao avinjonsko "zatočeništvo" rimskih papa. Sedište papa bilo je premešteno u Avinjon (Francuska) 1309. nakon poraza Bonifacija VIII u sukobu s franačkim kraljem Filipom IV Lepim (Philippe).

    1562. -
    Stupio je na snagu edikt iz Sen Žermena (Januarski edikt) kojim su priznati hugenoti (protestanti) u Francuskoj. Istog dana, vođe katolika, vojvoda od Giza i kardinal od Lorene, formirali su uniju (kasnije Sveta liga) koja će blokirati primenu edikta i izazvati verske ratove koji su, uz povremene prekide 36 godina razarali Francusku. Ratovi su prekinuti Nantskim ediktom koji je 1598. izdao Anri IV.

    1600. -
    U Madridu je rođen Pedro Kalderon de la Barka (Calderon, Barca), jedan od najvećih španskih dramatičara. Proslavio se jednočinkama s motivima iz Biblije, a njegova filozofska drama "Život je san" zadržala se do danas na pozorišnim repertoarima.

    1706. -
    Rođen je američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin (Benjamin Franklin), borac za slobodu čoveka, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca "Deklaracije o nezavisnosti" i američkog ustava. Kao naučnik poznat je kao izumitelj gromobrana i otkrića toka i karakteristika Golfske struje. Osnovao je prvu javnu biblioteku u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i "Akademiju" koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.



    1732. -
    Rođen je poljski kralj Stanislav II Ponjatovski. Tokom vladavine (1764-95) bio je prisiljen na tri deobe Poljske 1772, 1793. i 1795. Abdicirao je nakon potpisivanja treće deobe.

    1773. -
    Engleski moreplovac Džejms Kuk (James Cook) je brodom "Rezolušn" prvi prešao Antarktički krug.

    1863. -
    Rođen je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898. i umetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života 1938. Kao veliki pozorišni inovator imao je značajan uticaj na savremenike.

    1863. -
    Rođen je engleski državnik Dejvid Lojd Džordž (David Lloyd George), ministar u vladi liberala 1905-15. i u koalicionoj vladi 1915-16, premijer 1916-22. Jedan je od utemeljivača engleskog radničkog zakonodavstva kojim je uvedeno osmočasovno radno vreme za rudare, pravo na štrajk, državne penzije, zdravstveno i socijalno osiguranje. Bio je jedan od glavnih učesnika mirovne konferencije u Versaju i znatno je uticao na prilike u posleratnoj Evropi.

    1874. -
    Umrla su braća Čang i Eng, blizanci srasli levom, odnosno desnom stranom grudnog koša. Rođeni su u Sijamu (Tajland) i od njih potiče naziv sijamski blizanci. Bili su svetska atrakcija i proživeli su 63 godine materijalno osigurani zaradom od nastupa u cirkusima.

    1919. -
    Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski (Ignace, Paderenjski), pijanista svetskog glasa, postao je prvi premijer republike Poljske, uspostavljene posle završetka Prvog svetskog rata.

    1942.-
    Rodjen je američki bokser afričkog porekla Kasijus Klej, poznat kao Muhamed Ali, jedini koji je triput osvajao titulu prvaka sveta u teškoj kategoriji.



    1945. -
    Sovjetske trupe i Poljske patriotske snage su u Drugom svetskom ratu oslobodile Varšavu, više od pet godina nakon pada glavnog grada Poljske u ruke nemačkih nacista.

    1959. -
    Senegal i Francuski Sudan doneli su odluku o formiranju federalne države pod nazivom Republika Mali. Odluka je stupila na snagu u aprilu.

    1961. -
    Ubijen je kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje, simbol borbe protiv kolonijalizma i heroj "crne Afrike". Protivustavno je smenjen s položaja premijera 5. septembra 1960, a 1. decembra uhvatili su ga vojnici generala Mobutua i odveli u Katangu, gde je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima.

    1964. -
    Umro je srpski slikar i grafičar Đorđe Andrejević-Kun, član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po monumentalnim realističnim kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vreme Drugog svetskog rata i motive iz obnove i izgradnje zemlje. Ilustrovao je i opremio brojna književna dela.

    1966. -
    U sudaru iznad Španije američkog bombardera "B-52" i španskog aviona za snabdevanje gorivom poginulo je osam ljudi, a a bombarder je bio prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu koja nije eksplodirala.

    1991. -
    SAD i zapadni saveznici izveli su u Zalivskom ratu drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu; tri iračke rakete "skad" eksplodirale su u Tel Avivu.

    1995. -
    U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobea poginulo je više od 6.400 ljudi, a materijalna šteta je procenjena na 85,5 milijardi dolara.

    1997. -
    U Dablinu je sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila rimokatolička crkva.

    2000. -
    U Centru bezbednosti u Cetinju registrovana je Crnogorska pravoslavna crkva. Tu crkvu do sada nije priznala nijedna druga crkva, a na njenom čelu su sveštenici koji su isključeni iz ostalih crkava.

    2002. -
    U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoreni su grad Goma i okolna sela, život je izgubilo više od 100 ljudi, a desetne hiljada ostalo je bez svojih domova.

    2002. -
    U 85 godini umro je španski pisac Kamilio Hoze Sela (Camilo Jose Cela), dobitnik Nobelove nagrade za knjževnost 1989. godine. Autor je romana "Porodica Paskvala Duartea".

    2003. -
    Vlada Bugarske ukinula je sankcije protiv SR Jugoslavije uvedene 1998, ali su ostala zamrznuta sredstva koja pripadaju bivšem predsednika SRJ Slobodanu Miloševiću, njegovoj porodici i osmorici bivših visokih funkcionera.

    2004. -
    Umro je Rej (Ray) Stark (8, holivudski producent i "lovac na talente", čiji opus obuhvata preko 125 filmova, među kojima su i poznati filmovi "Smešna devojka" (Funny girl) i "Noć iguane" (Night of the iguana).
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #529

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 18. januar, 18. dan 2008. Do kraja godine ima 348 dana.



    1520. -
    Kralj Danske i Norveške Kristijan II (Christian) pobedio je Šveđane i osvojio Švedsku.

    1654. -
    Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).

    1689. -
    Rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje (Charles Louis, Secondat, Montescljuieu), autor kapitalnog dela "Duh zakona" u kojem je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.

    1778. -
    Engleski moreplovac Džejms Kuk (James Cook) otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča (Sandnjić).



    1778. -
    U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I (Wilhelm) proglašen je za prvog cara novostvorenog Nemačkog carstva.

    1882. -
    Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alan Alexandre Milne), autor popularnih romana za decu "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".

    1904. -
    Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič (Archibald Alexander Leać), poznat kao Keri Grant (Cary), sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa (Howard Hawks) i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka (Hitchcock) ("Strašna istina", "Filadelfijska priča", "Sever-severozapad", "Drž'te lopova!").

    1909. -
    Rođen je srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je 50-ih i 60-ih godina 20. veka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju. U tom periodu Davičo je i jedna od najaktivnijih i najdinamičnijih ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije (zbirke pesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", romani "Pesma", "Beton i svici").

    1919. -
    Francuski premijer Žorž Klemanso (Georges Clemenceau) otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

    1944. -
    Nakon sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kojem je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.

    1974. -
    Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali su sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

    1977. -
    U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji, oko 80 ljudi je poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.

    1977. -
    U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuli su predsednik vlade SFR Jugoslavije Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i još šest putnika.

    1989. -
    Četvrti dan zaredom hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti pevajući "sloboda", "istina" i "ljudska prava" u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

    1991. -
    Parlament Jordana je osudio vazdušne napade na Irak u operaciji "Pustinjska oluja" i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika; Irak je lansirao osam raketa "skad" na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

    1996. -
    Vladajuća socijalistička partija (PASOK) izabrala je Kostasa Simitisa (Costas) za premijera Grčke, nakon što je teško oboleli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu (Papandeou) podneo ostavku.

    1997. -
    Franc Vranicki (Franz Vranitzky) podneo je ostavku na položaj austrijskog kancelara na kojem je bio skoro 11 godina.

    1999. -
    Odluka vlade SR Jugoslavije da predstavnika OEBS na Kosovu Vilijama Vokera (William Walker) proglasi "personom non grata" i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju, dodatno je zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

    2001. -
    SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju sa Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.

    2002. -
    Vlada Sijera Leonea objavila je kraj građanskog rata tokom kojeg je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv vlade vodio je Ujedinjeni revolucionarni front (RUF) poznat po svojoj brutalnosti.

    2003. -
    Na Šestom vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije (SPS) za predsednika partije ponovo je izabran haški zatvorenik Slobodan Milšević.

    2005. -
    Evropski proizvođač aviona "Erbas" predstavio je u Tuluzu (Francuska) svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Novi dvospratni avion ima raspon krila od 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sedišta. U njegov razvoj uloženo je 13 milijardi dolara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #530

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je subota, 19. januar, 19. dan 2008. Do kraja godine ima 347 dana.


    1419. -
    U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predaose engleskom kralju Henriju V (Henry), koji je time okončao osvajanje Normandije.

    1736. -
    Rođen je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat (James Watt). Svojim pronalascima (1765) razvio je i usavršio konstrukciju parne mašine koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. veka.

    1785. -
    U Novom Sadu umro je Zaharija Stefanović Orfelin, pesnik,istoričar, naučnik, bogoslov, izdavač, kartograf, kaligraf prevodilac, leksikograf i farmaceut. Rođen je u Vukovaru 1726. i bio je jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka. Njegovo najznačajnije književno delo je "Život Petra Velikog", a delo "Kaligrafija" (177 donela mu je članstvo u Bečkoj umetničkoj akademiji.

    1809. -
    Rođen je američki pisac Edgar Alan Po (Allan Poe). Zaživota gotovo nepoznat, postao je jedan od najuticajnijih pesnika kada su vrednost njegovog dela otkrili francuski pesnici Bodler (Baudelaire), Malarme (Mallarme) i Valeri (Valery). U spisu "Filozofija kompozicije" analizirao je pesnicki postupak najčuvenije poeme "Gavran". Njegove kratke pripovetke smatraju se pretečom detektivskog romana.

    1839.-
    Rodjen je francuski slikar Pol Sezan, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca.
    Bio je u mladosti pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspeo da pronadje sopstveni put kad se povukao u rodni grad Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom oseća, čime je silno uticao na generacije slikara, posebno na sledbenike fovizma, kubizma i apstraktnog slikarstva.
    Naslikao je više stotina slika (predeli, mrtve prirode, portreti, kompozicije), uključujući remek rela poput "Kuće obešenog", "Plave vaze", "Kartaša", "Autoportreta", "Zaliva pred Estakom", "Planine Sent-Viktoar", "Kupačica".




    1853. -
    U Rimu je prvi put izvedena Verdijeva opera "Trubadur".

    1878. -
    Srpska vojska je u srpsko-turskom ratu osvojila Vranje.

    1902. -
    U Petrogradu je rođen vizantolog Georgije Ostrogorski.Dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, jedno je od najvećih imena vizantologije u 20. veku. U mnogobrojnim delima proučavao je sve vidove života Vizantije, a njegova "Istorija Vizantije" prevedena je na više svetskih jezika.

    1916. -
    Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da stižuprve jedinice srpske v

    ojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Do aprila na Krf je prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika.

    1918. -
    Boljševici su u Petrogradu raspustili Ustav o tvornusku pštinu Rusije.

    1919. -
    Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je u Srbiji i Crnoj Gori zamenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u drugim delovima novostvorene države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva je zadržala Julijanski kalendar.

    1938.-
    Umro je srpski pisac cincarskog porekla Branislav Nušić, najveći srpski komediograf, član Srpske kraljevske akademije, koji je briljantno naslikao srpsku provinciju pod dinastijom Obrenovića i Beograd s početka 20. veka i izmedju dva svetska rata.
    Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom Sadu, Skoplju i Sarajevu. Kao mladić osudjen je 1887. na dve godine zatvora zbog satirične pesme "Dva raba". Učestvovao je kao dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a u Prvom svetskom ratu prešao je sa srpskom vojskom preko Albanije.
    Darovit portretista i pisac veoma razvijenog smisla za pozorišnu scenu i njene zakone,oštro je zapažao negativne pojave i s mnogo duha slikao svet u kojem se kretao - od opštinskog pisara do poslanika i ministra. Njegova dela suvereno su vladala repertoarom srpskih pozorišta izmedju dva rata, a i sada su dosta igrana kod nas i u svetu.
    Dela:komedije "Sumnjivo lice", "Gospodja ministarka", "Narodni poslanik","Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta","Dr", "Svet", "Ujež", "Mister dolar", pripovetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske večeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti","Jesenja kiša", "Pučina", "Iza božjih ledja".



    1945. -
    Sovjetska Crvena armija je u prodoru ka Berlinu u Drugomsvetskom ratu, zauzela poljski grad Krakov.

    1966. -
    Indira Gandi (Gandhi) izabrana je za šefa vlade Indije,osam dana posle iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija (Shastri). Siki ekstremisti, pripadnici njenog ličnog obezbeđenja ubili su je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.

    1983 -
    Umro je srpski lekar i naučnik Aleksandar Kostić, autorprvih jugoslovenskih udžbenika "Osnove histologije" i "Osnove embriologije" i "Medicinskog rečnika" koji je preveden na više stranih jezika.

    1983. -
    U Boliviji je uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi(Barbie), zloglasni nacistički šef Liona u Francuskoj pod nemačkom okupacijom u Drugom svetskom ratu.

    1993. -
    SSSR je saopštio da će jednostrano povući iz Evrope deonuklearnih raketa kratkog dometa.

    1993. -
    Prve američke jedinice napustile su Somaliju posleneuspele intervencije SAD u toj afričkoj zemlji.

    1995. -
    Ruske trupe zauzele su predsedničku palatu u Groznom,glavnom gradu Čečenije.

    2000. -
    U egzilu u Tunisu umro je bivši italijanski premijer Betino Kraksi (Bettino Craxi), koji je napustio Italiju 1994. nakon što je optužen za korupciju.

    2002. -
    Umro je Marti Mietunen (94), koji je, kao član Partijecentra, od 50-tih do kasnih 70-tih bio član nekoliko vlada u Finskoj, a potom i premijer u više mandata. 2003 - Vlasti u Indiji su saopštile da je zbog izuzetno hladnogtalasa u delovima Indije, Bangladeša i Nepala, od decembra 2002. umrlo 1.300 ljudi širom tog regiona.

    2003. -
    Umro je veteran soula Vilson Piket (Wilson Pickett) poznatpo hitovima "Mustang Sallhy", "In the Midnight Hour" i "Fanky Broadnjay".

    2003. -
    U 86. godini umrla je Fransoaz Žiru (Francoise Giroud),poznata novinarka, koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. Bila je glavni i odgovorni urednik ženskog magazina "El", a potom i suosnivač vodećeg nedeljnika "L'Ekspres" - 1953. godine. Žiru je bila prvi francuski ministar za ženska pitanja.

    2006.
    Umro je američki soul pevač Vilson Piket, koji se 60-ih godina proslavio hitovima kao što su ''Mustang Sally'' i ''In The Midnight Hour''.

    2006.
    Američka agencija za svemirska istraživanja (NASA) lansirala je svoju prvu sondu na Pluton.

    2006.
    U udesu slovačkog vojnog aviona, koji se srušio na severoistoku Mađarske, poginulo je 34 slovačkih vojnika iz sastavameđunarodnih Kosovskih snaga (KFOR), i osam članova posade.

    2007.
    Umro je Deni Doerti, član popularne folk-rok grupeiz 60-ih godina ''Mamas end Papas'', poznate po hitovima kao što su ''Kalifornija drimin'' i ''Mandej, mandej''.




    - Srpska pravoslavna crkva danas slavi Bogojavljenje -

    veliki hrišćanski praznik u spomen na dan kad je Jovan Krstitelj

    na reci Jordan krstio Isusa Hrista. Dok je Hristos izlazio iz vode

    otvorila su se nebesa i na njega se, u obliku goluba, spustio Duh

    sveti, pri čemu se čuo glas Božiji: ''Ovo je sin moj ljubljeni,

    koji je po mojoj volji''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #531

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 20. januar, 20. dan 2008. Do kraja godine ima 346 dana.



    1265. -
    Prvi put je sazvan engleski parlament. Donji dom činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo.

    1612. -
    U duševnom rastrojstvu umro je Rudolf II, rimsko-nemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri romokatolike i protestante umnogome je doprinela tridesetogodišnjim verskim ratovima u Evropi.

    1667. -
    Završen je trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski Kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu kod Smolenska, Poljska je bila primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i deo Ukrajine na levoj obali Dnjepra.

    1841. -
    Završen je Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina je bila primorana da Britancima plati ratnu odštetu i da im prepusti Hong Kong.

    1876. -
    U Cetinju je održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore.

    1887. -
    SAD i Havaji su sklopili ugovor po kojem su Amerikanci dobili pravo da Perl Harbur koriste kao pomorsku bazu.
    1920. - U Riminiju u Italiji, rodjen je italijanski filmski režiser Federiko Felini (Federico Fellini). Najpoznatiji filmovi su Put, Amarcord, Dolce vita. Umro je 31.10.1993.

    1921. -
    Umro je srpski vojvoda Živojin Mišić, jedan od najboljih srpskih vojskovođa, vojni pisac i profesor na Vojnoj akademiji. Kao komandant Prve armije (1914-15) komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austro-ugarskom vojskom (1914) u Prvom svetskom ratu. Napisao je više vojnih dela, među kojima je najznačajnije "Strategija" (1907).



    1930. -
    Rodjen je Edvin 'Baz' Oldrin (Edwin 'Buzz' Aldrin), drugi čovek koji je zakoračio na površinu Meseca, u misiji Apolo 11.

    1936. -
    Umro je Džordž V (George) britanski kralj od 1911. Tokom njegove vladavine Britanija je stekla (Versajskim ugovorom 1919) neke nemačke kolonije i mandat nad nekim turskim posedima (Severski ugovor 1920). Nasledio ga je Eduard VIII (Edward) koji je iste godine abdicirao.

    1945. -
    Frenklin Delano Ruzvelt (Franklin Roosevelt) inaugurisan je četvrti put za predsednika SAD, jedini u istoriji SAD koji je četiri puta biran za predsednika.

    1945. -
    Umro je srpski vojvoda Petar Bojović, učesnik u svim ratovima od 1876. do 1912, kada je unapređen u čin generala. Od 1915. bio je načelnik Generalštaba, a u septembru 1918. komandovao je je srpskim snagama u proboju Solunskog fronta, posle čega je dobio čin vojvode.

    1946. -
    Šarl de Gol (Charles de Gaulle) je odstupio sa položaja predsednika francuske vlade, jer je narodna skupština odbila njegov predlog, po kojem bi predsednik republike dobio veliku izvršnu vlast.

    1961. -
    Džon Kenedi (John Kennedy) je u 43. godini inaugurisan za predsednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.

    1973. -
    U Konakriju je ubijen Amilkar Kabral (Amilcar Cabral), jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.

    1981. -
    Posle 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD u Teheranu su oslobođena 52 američka taoca.

    1981. -
    Ronald Regan (Reagan) je u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsednik u istoriji SAD.

    1984. -
    Umro je američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmueller), prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od jedne minute, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928.

    1986. -
    Britanija i Francuska su se dogovorile o izgradnji dvokanalnog železničkog tunela ispod kanala Lamanš (Channel Tunnel).

    1987. -
    U Libanu je kidnapovan Teri Vajt (Terry Waite), specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu je proveo skoro pet godina.

    1990. -
    U Beogradu je održan poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije (14. vanredni kongres SKJ). Zbog neslaganja u rešavanju ključnih problema jugoslovenske zajednice, slovenačka i hrvatska delegacija napustile su taj skup. To je bio kraj Saveza komunista Jugoslavije, a mnogi smatraju da je time počeo raspad SFRJ.

    1993. -
    Umrla je američka filmska zvezda belgijskog porekla, Odri Hepbern (Audrey Hepburn), rodjena 4.5.1929 u Briselu. Zadnje godine svog života je posvetila radu u UNICEF-u. Filmovi: Praznik u Rimu, My fair lady, Sabrina



    1996. -
    Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao je prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda, sa 88,1 odsto glasova.

    2000. -
    U Ankari su se prvi put od 1962. sastali ministri inostranih poslova Grčke i Turske.

    2001. -
    Filipinski predsednik Đozef Estrada (Josef) povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

    2003. -
    Bivši predsednik Srbije Milan Milutinović dobrovoljno se predao Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom 1999. godine.

    2005. -
    Vrhovni sud Ukrajine potvrdio je pobedu Viktora Juščenka na ponovljenim predsedničkim izborima.


    Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Jovana. Ovaj

    praznik kod Srba neretko se kolokvijalno naziva Jovandan i česta je

    krsna slava kao izraz sasvim posebnog poštovanja koje u srpskom

    narodu on uživa. Sveti Jovan Krstitelj je predskazao dolazak

    Hristov i krstio Isusa Hrista u reci Jordanu. Za svetog Jovana

    Preteču, Hristos je rekao da je ''najveći između rođenih od

    žene''. Među ličnostima jevanđeljskim sveti Jovan Krstitelj

    zauzima sasvim posebno mesto.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #532

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 23. januar, 23. dan 2008. Do kraja godine ima 343 dana.



    1516. - Umro je Fernando II, kralj Aragonije od 1479, koji je sa ženom Izabelom I, kraljicom Kastilje od 1474, ujedinio te dve glavne pirinejske države od kojih je kasnije nastala Španija. Tokom njihove vladavine osvojena je Granada 1492, poslednje mavarsko uporište, iste godine proterani su Jevreji, a 1480. uspostavljen je inkvizicijski sud. Opremili su ekspediciju Kristofera Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. preuzeli od Francuske Napuljsku kraljevinu.

    1556. -
    Zemljotres u Šensi provinciji u Kini, prouzrokovao je smrt 830,000 ljudi.
    1571. - U Londonu, Engleska, osnovana je Kraljevska menjačnica (The Royal Exchange).

    1719. -
    Ujedinjenjem Vaduza i Šelenberga stvorena je kneževina Lihtenštajn.

    1783. -
    Rođen je francuski pisac Mari Anri Bejl, poznat pod pseudonimom Stendal, začetnik velike književne epohe francuskog realizma ("Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", Lisjen Leven").

    1793. -
    Rusija i Pruska sporazumele su se o drugoj podeli Poljske.

    1806. -
    Umro je engleski državnik Vilijam Pit Mlađi, koji je u 24. godini postao 1783. najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. Vodio je ekspanzivnu kolonijalnu politiku, učvrstio britansku vlast u Indiji, a u Evropi je bio glavni organizator koalicija protiv revolucionarne i Napoleonove Francuske.

    1832. -
    Rođen je francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet), preteča impresionizma i začetnik novog likovnog izraza koji je označio prekretnicu u francuskom i evropskom slikarstvu ("Doručak na travi", "Bal u Foli Beržeru", "Balkon", "Olimpija").

    1878. -
    Tokom rusko-turskog rata Britanija je, na zahtev sultana Abdul Hamida II poslala svoju flotu u Konstatinopolj.

    1898. -
    Rođen je Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, najznačajniji ruski filmski režiser i teoretičar koji je snažno uticao na tokove svetske kinematografije. Svoje ideje i iskustva izneo je u dve knjige izdate u Njujorku - "Filmsko osećanje" (1942) i "Filmski oblik" (1949), a njegov film "Oklopnjača Potemkin" (1925), jedno je od remek-dela filmske umetnosti.

    1920. -
    Holandija je odbila da izruči saveznicima bivšeg nemačkog cara Vilijema II, koji je nakon abdikacije u novembru 1918. emigrirao u Holandiju. Njegovo izručenje traženo je da bi bio kažnjen zbog zločina koje su Nemci počinili u Prvom svetskom ratu.

    1928. -
    Rođena je francuska filmska glumica Žana Moro, koja se proslavila u filmovima francuskog "novog talasa" posle Drugog svetskog rata ("Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Opasne veze", "Moderato kantabile", "Žil i Džim").

    1931. -
    Umrla je ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća umetnica klasičnog baleta početkom 20. veka. Karijeru je počela u Petrogradu s čuvenim Vaclavom Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Đagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu s kojom je sa ogromnim uspehom nastupala širom sveta.



    1943. -
    Britanska Osma armija pod komandom feldmaršala Montgomerija zauzela je u Drugom svetskom ratu Tripoli u Libiji.

    1944. -
    Umro je norveški slikar Eduard Munk, jedan od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza, autor čuvene slike "Krik".

    1945. -
    Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu, napredujući ka Berlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.

    1957. -
    Rodjena je princeza Karolina (Caroline) od Monaka.

    1963. -
    Dvostruki agent Kim Filbi (Kim Philby), prebegao je iz Engleske u SSSR.

    1968. -
    Mornarica Severne Koreje je u teritorijalnim vodama zarobila američki špijunski brod "Pueblo". Posada broda puštena je na slobodu u decembru.

    1989. -
    Umro je španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih umetnika 20. veka. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa Bunjuela "Andalužanski pas" i "Zlatno doba". Sahranjen je u kripti ispod staklene kupole u Dalijevom muzeju u mestu Figueras u Kataloniji.



    1997. -
    Beogradski studenti su vatrometom, pištaljkama i trubama obeležili stoti sat neprekidnog stajanja pred policijskim kordonom u Kolarčevoj ulici u centru Beograda. Policija je od 24. decembra počela da sprečava studentske i građanske antirežimske demonstracije koje su počele 20. novembra zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima u Srbiji.

    2000. -
    Više od milion demonstranata prošlo je kroz centar Madrida protestujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA u čijim je nasilničkim akcijama tokom 32 godine ubijeno oko 800 ljidi.

    2002. -
    U pakistanskom glavnom gradu Karačiju kidnapovan je, a mesec dana kasnije i ubijen, dopisnik američkog "Vol strit žurnala" Daniel Perl, koji je istraživao na temu islamskih militantnih grupa u toj zemlji.

    2002. -
    U Parizu je u 71. godini umro jedan od najpoznatijih francuskih i svetskih sociologa Pjer
    Burdije, pokretač pravca kritičke sociologije novog doba, žestoki kritičar neoliberalizma i globalizacije. Njegovo knjiga "Mizerija sveta" (1993) doživela je komercijalni uspeh kao nijedno drugo delo iz oblasti sociologije.

    2003. -
    U Boliviji su ugledni biznismeni uputili apel vladi da odmah proglasi vanredno stanje i time okonča proteste širom zemlje, koji su doveli do gušenja ekonomije i gubitka ljudskih života. Osam osoba je poginulo tokom demonstracija stotine hiljada ljudi koji su su danima blokirali autoputeve zahatevajući smanjenje siromaštva.

    2003. -
    U Italiji je u 81 godini umro Đovani Anjeli, koji se na čelu poznate auto-kompanije Fiat nalazio oko 30 godina i koji je uspeo da tu porodičnu auto kuću, koju je 1899. godine osnovao njegov deda, pretvori u veliki industrijski konglomerat.

    2004. -
    Međunarodna organizacija za rad pri UN je saopštila da je broj nezaposlenih u svetu dostigao cifru od 185,9 miliona, odnosno 6,2 procenta od ukupnog broja zaposlenih.

    2005. -
    Umro je Džoni Karson, američki komičar koji je blizu 30 godina vodio najpopularniju televizijsku emisiju "Večerašnji šou".2006. - U železničkoj nesreći na pruzi Bijelo Polje-Bar, kod mesta Bioče, u blizini Podgorice, poginulo je 45, a više od 200 putnika je povređeno.


    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #533

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 24. januar, 24. dan 2008. Do kraja godine ima 342 dan.



    41. -
    U zaveri Senata, vojske i pretorijanaca, pripadnici pretorijanske garde ubili su rimskog cara Kaligulu. Omražen zbog rasipnosti, megalomanije i despotizma u svoje vreme, u istoriju je ušao kao jedna od najgrotesknijih carskih ličnosti.

    76. -
    Rođen je rimski car Hadrijan, koji je tokom vladavine od 117. do smrti 138, konsolidovao prostrano carstvo i utvrdio granice u Britaniji (Hadrijanov bedem) i Germaniji. Ugušio je ustanak u Judeji, a Jerusalem je pretvorio u rimsku vojnu koloniju. Podigao je veći broj gradova, među kojima i Hadrijanov grad u Trakiji (Jedrene). Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti.

    1556. -
    U snažnom zemljotresu u kineskoj provinciji Šensi poginulo je oko 850.000 ljudi, a stotine naselja je uništeno. To je po broju žrtava bila jedna od najvećih prirodnih katastrofa u istoriji čvečanstva.

    1712. -
    Rođen je pruski kralj Fridrih II Veliki (Frederick), koji je po dolasku na presto
    1740. u duhu prosvećenog apsolutizma reformisao zakonodavstvo i sudski postupak. U dvorcu "Sansusi" okupljao je filozofe, pisce i umetnike, među kojima i Voltera (Voltaire). Teritorijalno proširena i vojno ojačana, Pruska je za njegove vladavine bila jedna od najvećih evropskih sila.

    1847. -
    Rođen je srpski vojvoda Radomir Putnik, veliki vojskovođa i strateg, načelnik štaba Vrhovne komande (1912-1916), zaslužan za srpske pobede u Balkanskim ratovima. Uspešno je organizovao odbranu zemlje 1914, a posle sloma srpske vojske u zimu 1915, zbog bolesti je smenjen. Umro je na lečenju u Nici 1917.

    1848.-
    Početak zlatne groznice
    Džejms Maršal je u Kaliforniji - tek pripojenoj SAD u ratu sa Meksikom 1846. i 1847., našao grumen zlata. Nakon nešto malo od godinu dana, počela je i čuvena "zlatna groznica" kad je izveštaje o pronalasku žutog metala potvrdio predsednik SAD Džejms Polk.



    1859. -
    U gradu Fokšan, Skupština narodnih predstavnika donela je odluku o ujedinjenju rumunskih kneževina Vlaške i Moldavije, čime su postavljeni temelji rumunske države. Za zajedničkog vladara izabran je moldavski knez Aleksandar Kuza.

    1915. -
    Britanski ratni brodovi su u Prvom svetskom ratu u Severnom moru potopili nemačku krstaricu "Bliher" na kojoj je poginulo 870 ljudi.

    1924. -
    Nekadašnja prestonica carske Rusije, Petrograd, dobila je novo ime - Lenjingrad, u znak sećanja na vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iliča Lenjina.

    1937. -
    Kraljevina Jugoslavija i Bugarska potpisale su pakt o večnom prijateljstvu.

    1946. -
    Na osnovu rezolucije Generalne skupštine UN, koju su inicirale SAD, Velika Britanija i Kanada, osnovana je Komisija za atomsku energiju.

    1965. -
    Umro je engleski državnik i pisac Vinston Čerčil (Winston Churchill), premijer Velike Britanije 1940-45. i 1951-55, jedna od najmarkantnijih političkih ličnosti 20. veka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. godine za memoare iz Drugog svetskog rata.



    1972. -
    Japanski vojnik Šjoići Jokoi (Shoicci Yokoi) otkriven je na pacifičkom ostrvu Guam, gde se 28 godina skrivao u džungli, ubeđen da Drugi svetski rat još traje.

    1983. -
    Umro je američki filmski režiser Džordž Kjukor (George Cukor), dobitnik Oskara za film "My Fair Ledy". Snimio je više od 50 filmova od kojih su najpoznatiji "Male žene", "Filadelfijske priče", "Plinsko svetlo", "Zvezda je rođena" i "Bogati i slavni", poslednji film je snimio 1981. u dubokoj starosti.

    1983. -
    U Italiji su uhapšena 32 člana terorističke organizacije "Crvene brigade" pod sumnjom da su izvršioci kriminalnih dela, uključujući i ubistvo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora.

    1986. -
    Armija nacionalnog otpora bivšeg ministra odbrane Ugande Žoverija Musevenija (Yonjeri) ušla je u glavni grad Kampalu i zbacila vladu generala Tita Okela (Okello). Museveni je 29. januara proglašen novim šefom države.

    1998. -
    U eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika uglja Vangđiajing u kineskoj provinciji Liaoning poginulo je 77 ljudi.

    1999. -
    Jordanski kralj Husein (Hussein) potpisao je dekret kojim je starijeg sina Abdulaha (Abdullah) odredio za naslednika na prestolu.

    2000. -
    U Hrvatskoj su održani prvi predsednički izbori posle smrti Franje Tuđmana u decembru 1999. Pobedom nad Draženom Budišom u drugom izbornom krugu 7. februara, predsednik Hrvatske postao je Stjepan Mesić.

    2001. -
    Za direktora Britanske berze, stare 200 godina, prvi put je imenovana žena, bivša bankarka Klara Furs (Furse).

    2002. -
    U Bejrutu je ubijen bivši libanski ministar Eli Hobeika (Elie), koji se smatra jednim od odgovornih za masakre u palestinskim izbegličkim logorima Sabra i Šatila 1982.

    2003. -
    Vlada Republike Srpske pozvala je sve osumnjičene za ratne zločine, uključujući i bivšeg predsednika RS Radovana Karadžića, da se dobrovoljno predaju Haškom tribunalu.

    2004. -
    Svemirsko vozilo NASE, Oportjuniti, bezbedno je sletelo na Mars i posle četiri sata poslalo je prve snimke te planete na zemlju.

    2005. -
    Generalna skupština UN održala je prvu komemorativnu sednicu u znak sećanja na oslobađanje nacističkih koncentracionih logora i tako podsetila da masovna ubistva i genocidi još uvek predstavljaju pretnju u svetu.

    2006. -
    Umro je jedan od najznačajnijih nemačkih posleratnih producenata i scenarista, Franc Zajc (Franz Seitz). Bio je producent oko 80 filmova, među kojima je i "Limeni doboš, iz 1979. koji je dobio Oskara za najbolji strani film.

    2007.
    Umro je srpski akademik Ilija Stojanović, stručnjak za telekomunikacije. Osnivač je moderne Katedre za telekomunikacije koju je vodio 19 godina. Bio je upravnik Zavoda za telekomunikacije i računarsku tehniku, savetnik Instituta ''Mihajlo Pupin'', RTV Beograd. Biran je za predsednika svetske konfrencije ITU u Ženevi. Objavio je pet knjiga i učestvovao je u mnogim projektima telekomunikacionih sistema.

    2007.
    Umro je poljski pisac i novinar Rišard Kapušćinjski. Više puta bio je kandidat za Nobelovu nagradu za književnost. Kapušćinjski je verovatno najprevođeniji poljski autor, knjige su mu objavljivane na čak tridesetak jezika. Rođen je 1932. u Pinsku (danas Belorusija). Proslavio se reportažama o Kongu krajem pedesetih. Tokom brojnih boravaka u Africi, Južnoj Americi i Aziji, bio je svedok više građanskih ratova, revolucija i svrgavanja režima. Najpoznatije knjige: ''Jedan dan života'', ''Fudbalski rat'', ''Car'', ''Šahinšah'', ''Beležnica'', ''Lapidarijum'', ''Imperija'', ''Ebonovina''.

    2007.
    Umro je srpski akademik Nikola Milošević, književnik, filozof, kritičar, publicista. Izvesno vreme bio je i narodni poslanik. Rođen je 1929. u Sarajevu, bio je profesor Teorije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Od 1991. redovni je član SANU. Predvodio je Zadužbinu ''Miloš Crnjanski''. Veoma plodan autor, uvek društveno aktivan. Glavna dela:
    ''Antropološki eseji'', ''Roman Miloša Crnjanskog'', ''Negativan junak'', ''Ideologija, psihologija i stvaralaštvo'', ''Andrić i Krleža kao antipodi'', ''Zidanica na pesku'',''Šta Lukač duguje Ničeu'', ''Filozofija strukturalizma'', ''Dostojevski kao mislilac'',''Marksizam i jezuitizam'', ''Psihologija znanja'', ''Antinomija marksističkih ideologija'' i ''Pravoslavlje i demokratija''. Dobitnik je nagrade Beograda (Oktobarske) i nagrade ''Isidora Sekulić'' 1982. (koju je odbio da primi).
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #534

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 25. januar, 25. dan 2008. Do kraja godine ima 341 dana


    1579. -
    Severne nizozemske pokrajine Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i Overajsel proglasile su Utrehtsku uniju radi suprotstavljanja španskoj vlasti. Unija se 1581. otcepila od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobila nezavisnost i potom prihvatila naziv Holandija prema najvećoj i najbogatijoj provinciji.

    1759. -
    Rođen je škotski pesnik Robert Berns (Burns), poslednji veliki pesnik koji je pisao na škotskom dijalektu. Nastavio je i do savršenstva doveo tradiciju škotske narodne poezije ("Tam O'Šanter", "Uprkos svemu").

    1831. -
    Poljski parlament (Sejm) proglasio je nezavisnost Poljske i svrgnuo ruskog cara Nikolaja I s poljskog prestola. Veliki deo Varšavskog vojvodstva, pod nazivom Poljsko kraljevstvo priključen je 1815. Rusiji, a ruski car postao je i kralj Poljske. Rusi su u septembru ugušili poljski ustanak, ukinut je ustav i raspušten Sejm.

    1878. -
    U rusko-turskom ratu potopljen je turski brod nakon što su ga Rusi pogodili torpedom. To je bio prvi brod pogođen i potopljen tim podvodnim oružjem.

    1882. -
    Rođena je engleska knjizevnica Adelina Virdžinija Vulf (Adeline Virginia Woolf), autor psiholoških romana u kojima je koristila tehniku unutrašnjeg monologa i "toka svesti". Ubraja se među najbolje engleske romanopisce 20. veka. U nastupu depresije izazvane Drugim svetskim ratom, izvršila je samoubistvo 1941. ("Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Talasi").



    1899. -
    U Požarevačkom zatvoru je umro srpski revolucionar i publicista Vasa Pelagić, jedan od prvih pobornika ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Bio je plodan i popularan pisac, a radovi objavljeni za njegovog života štampani su u 250.000 primeraka.

    1904. -
    U Beogradu je počeo izlaziti dnevni list "Politika", čiji je osnivač i prvi urednik bio Vladislav Ribnikar.

    1919. -
    Osnovana je Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija.

    1924. -
    The first ever Winter Olympic games were held, in French alps

    1924. -
    U francuskom gradu Šamoni otvorene su prve zimske Olimpijske igre.

    1942. -
    Tajland je u Drugom svetskom ratu objavio rat Velikoj Britaniji i SAD.

    1947. -
    Umro je najpoznatiji američki gangster Al Kapone (Capone). Organizator podžemlja u Čikagu i šef jednog od najvećih gangsterskih gangova, bio je u zatvoru (1931-39) zbog utaje poreza.

    1961. -
    Predsednik SAD Džon Kenedi (John Kennedy) održao je u Stejt departmentu u Vašingtonu prvu konferenciju za novinare koju je televizija prenosila uživo. Kenedi je odgovorio na 31 pitanje.

    1971. -
    General Idi Amin je vojnim udarom oborio s vlasti predsednika Ugande Miltona Obotea i potom se proglasio za predsednika.

    1978. -
    Umro je srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor poeme "Stojanka majka Knežpoljka". Posle Drugog svetskog rata bio je direktor drame u sarajevskom pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće "Prosveta".

    1983. -
    Kineske vlasti su preinačile u doživotnu robiju smrtnu kaznu izrečenu istog dana 1981. Mao Cedungovoj (Zedong) udovici Đang Ćin (Jiang Ching).

    1987. -
    Umro je istaknuti srpski slikar Predrag Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Međunarodnu reputaciju stekao je 1937. na izložbi u Parizu kada je dobio "Gran pri". Napisao je eseje "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".



    1991. -
    Skupština (Sobranje) Makedonije, jedne od republika SFR Jugoslavije usvojila je deklaraciju o nezavisnosti i platformu za pregovore o budućnosti Jugoslavije.

    1996. -
    Parlamentarna Skupština Saveta Evrope primila je Rusiju u članstvo te organizacije i pored oštrih kritika zbog ruskog vojnog angažovanja u Čečeniji.

    1997. -
    Od teških povreda zadobijenih prilikom pokušaja samoubistva 16. januara, na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu umro je srpski književnik i bivši potpredsednik Republike Srpske Nikola Koljević.

    1999. -
    U seriji zemljotresa u Kolumbiji, koji je pogodio regiju uzgajivača kafe, poginulo je oko 2.000 ljudi, a stotine hiljada ostalo je bez domova.

    2000. -
    Pripadnici Sfora uhapsili su u Višegradu Mitra Vasiljevića optuženog za ratne zločine pocinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95).

    2002. -
    Umrla je Doroti Karington (91), britanska istoričarka, antropolog i književnica poznata po svojim knjigama o ostrvu Korzika gde je živela.

    2004. -
    Beogradski dnevnik "Politika" proslavio je 100 godina postojanja

    2005.
    Više od 300 hinduističkih hodočasnika poginulo je u stampedu u jednom hramu u zapadnoj indijskoj državi Maharaštra.

    2006.
    Na parlamentarnim izborima u Palestini pobedio je radikalni pokret Hamas.

    2007.
    Umro je Hauard Hant, agent CIA, ključni akter afere ''Votergejt'', koja je prouzrokovala ostavku američkog predsednika Ričarda Niksona i postala sinonim za skandal i zloupotrebu vlasti. On je regrutovao osobe koje su provalile u zgradu ''Votergejt svisotel'' u Vašingtonu, gde se nalazilo središte tada opozicione Demokratske stranke tokom predsedničke kampanje 1972. Aferu su razotkrila dva novinara ''Vašington posta'' Bob Vudvord i Karl Berstin. Kada je afera razotkrivena do kraja - oni su nagrađeni Pulicerovom nagradom.

    2007.
    Umro je ruski narodni umetnik Georgij Seleznjov,vodeći ruski bas. Diplomac Lenjingradskog konzervatorijuma, Seleznjov je od 1977. do 1993. godine bio jedan od vodećih solista Boljšoj teatra. Pevao je i u Kirovskom (sada Marijinskom) teatru opere baleta, a veliki deo njegovog repertoara sastojao se od ruske klasike. Najzapaženija partija Seleznjova bila je Boris Godunov iz istoimene opere Modesta Musorgskog. Seleznjov je bio prvi izvođač partije basa u operi Modesta Musorgskog ''Salambo''. Rukovodio je katedrom solo pevanja peterburškog Konzervatorijuma.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #535

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 26. januar, 26. dan 2008. Do kraja godine ima 340 dana.



    1500. -
    Španski moreplovac Visente Janjes Pinson (Vicente Yanes Pinzon) otkrio je Brazil.

    1531. -
    Snažan zemljotres pogodio je Portugal, glavni grad Lisabon potpuno je razoren, a poginulo je više od 30.000 ljudi.

    1699. -
    Potpisan je Karlovački mir, kojim je posle 16 godina okončan rat između Turske i Svete alijanse. Sporazumom koji su u Sremskim Karlovcima s Turskom sklopile Austrija, Rusija, Poljska i Venecija, Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju, Liku i Baniju, zadržali Banat i deo Srema do Mitrovice. Venecija je dobila srednju Dalmaciju, Boku Kotorsku do Risna i Moreju (Peloponez).

    1788. -
    Britanski brodovi s prvim naseljenicima iz Engleske, uključujući grupu robijaša, uplovili su u zaliv Botani Bej (Sidnej) u Australiji gde su osnovali koloniju.

    1823. -
    Umro je engleski lekar Edvard Džener (Edward Jenner), koji je 1796. pronašao vakcinu protiv velikih boginja.

    1891. -
    Umro je nemački inženjer Nikolaus August Oto (Otto), koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. je izumeo četvorotaktni motor s unutrašnjim sagorevanjem, poznat kao "Oto motor".

    1905. -
    Kod Pretorije u Južnoj Africi pronađen je najveći dijamant na svetu "Kalinan". U sirovom stanju on je težio 622 grama i imao je 3.106 karata.

    1925.-
    Rodjen je američki filmski glumac i režiser Pol Njumen, koji se istakao psihološki iznijansiranim interpretacijama likova snažnih individualnih svojstava.
    Filmovi: "Dugo toplo leto", "Slatka ptica mladosti", "Nasilje", "Buč Kesidi i Sandens Kid", "Sudija za vešanje", "Žaoka", "Pakleni toranj", "Bafalo Bil i Indijanci", "Boja novca" (Oskar), režija - "Rejčel, Rejčel", "Uticaj gama zraka na sablasne nevene



    1930. -
    Mahatma Gandi, lider pokreta za nezavisnost Indije započeo je marš kroz Indiju zbog poreza na so. "Marš soli" trebalo je da ohrabri Indijce da samostalno proizvode so kao simbol nezavisnosti.

    1934. -
    Potpisan je desetogodišnji nemačko-poljski pakt o nenapadanju, koji je Hitler prekršio napadom na Poljsku 1. septembra 1939.

    1935. -
    Izašao je prvi broj beogradskog nedeljnika "Nedeljne informativne novine" (NIN).

    1942. -
    Prve trupe SAD u Drugom svetskom ratu stigle su u Evropu, u Severnu Irsku, a u borbe na evropskom ratištu uključile su se 1943. napadom na Italiju.

    1947. - U avionskoj nesreći u Danskoj poginuo je švedski prestolonaslednik Gustav Adolf (Gustaf) (40). Bez oca je ostalo petoro dece, među kojima i sadašnji kralj Švedske Karl Gustav DžVI (Carl).

    1950. -
    Indija je formalno proglašena republikom u okviru Britanskog komonvelta.

    1965. -
    Hindi je postao zvanični jezik Indije, što je izazvalo nemire na jugu zemlje gde stanovništvo govori drugim jezicima, pa je vlada Indije u februaru 1965. odlučila da u zvaničnoj upotrebi ostane i engleski.

    1972. -
    Iznad Čehoslovačke je, posle eksplozije podmetnute bombe, pao avion JAT-a "DC-9" na liniji Kopenhagen-Beograd. Poginulo je 26 putnika i članova posade, a preživela je jedino stjuardesa Vesna Vulović.

    1990. -
    Umrla je američka filmska glumica Ava Gardner i holivudska zvezda pedesetih godina. Snimila je oko 60 filmova, od kojih su najpoznatiji "Bosonoga kontesa", "Mambo" "Snegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa".

    1993. -
    Književnik Vaclav Havel izabran je za predsednika nove Češke Republike, nakon raspada čehoslovačke federacije.

    1994. -
    Rumunija je, kao prva zemlja bivši hladnoratovski protivnik NATO, potpisala dokument "Partnerstvo za mir" tog vojnog saveza.

    1996. -
    Senat SAD je odobrio sporazum START-2 o smanjivanju broja američkih i ruskih strateških nuklearnih raketa.

    2000. -
    Međunarodni sud za ratne zločine doneo je konačnu presudu bosanskom Srbinu Dušku Tadiću (44) u postupku koji je trajao skoro četiri godine. Prvi čovek kojem je suđeno za zločine počinjne tokom bosanskog rata (1992-95) osuđen je na 20 godina zatvora.

    2001. -
    U zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale u zapadnoj Indiji poginulo je oko 18.000 ljudi.

    2003. -
    Sletanjem u Šangaj, obavljen je prvi komercijalni let tajvanske avio kompanije u Kinu, nakon više od 50 godina.

    2004.-
    Umro je srpski glumac Mihajlo Paskaljević "Bata", koji je široku popularnost stekao nizom uloga u humorističkim televizijskim serijama i u filmskim komedijama poput "Sumnjivog lica", "Diližanse snova" i filma "Silom otac".
    Najupečatljivije kreacije u pozorištu ostvario je kao kapetan Jerotije u "Sumnjivom licu" Branislava Nušića i Estragon u drami "Čekajući Godoa" Semjuela Beketa.



    2005. -
    U stampedu i požaru koji je nastao tokom hodočašća kod hrama boginje Mandre Devi, u blizini sela Vai, na zapadu Indije, poginulo je 258 hinduističkih hodočasnika, uključujući žene i decu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #536

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 27. januar, 27. dan 2008. Do kraja godine ima 339 dana.

    1236.
    Umro je Sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske crkve. Zaštitnik srpske države, najpoštovaniji srpski svetitelj. Svetovno ime bilo mu je Rastko. Najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, otišao je veoma mlad oko 1192. u Svetu Goru gde se zamonašio u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon. Nakon očeve smrti 1200. s bratom, kraljem Stefanom Prvovenčanim (od 1217.) usmeravao je džavni brod Srbije. U Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora I Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao autokefalnost (samostalnost) srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju, za čije je sedište odredio manastir Žiču. Napisao je manastirske tipike (monaški ustavi) - Karejski, Hilandarski i Studenički. Prevodio je sa grčkog i posrbio važne pravno-teološke tekstove kao što su ''Zakonopravilo'' (Krmčija od krma-upravljanje) - što je prevod Justinijanove ''Šeste novele''. Taj važan pravni spomenik koji određuje odnose Crkve i države putem takozvane simfonije, tek sa srpskog je preveden na jezike drugih pravoslavnih naroda. Bio je neobično vešt i u državno-diplomatskim poslovima - 1208. u manastiru Studenica nad očevim telom, koje je preneo sa Svete Gore, izmirio je braću Vukana i Stefana i tako je zaustavio građanski rat u Srbiji. Njegove mošti su iz tadašnje bugarske prestonice Trnovo, gde je umro na povratku iz Jerusalima u Srbiju, prenete i sahranjene u manastiru Mileševa 6. maja 1237. Kult Svetog Save veoma je snažan kod svih pravoslavnih naroda. Njegove mošti zbog ogromnog poštovanja koje su uživale, ne samo kod pravoslavnih Srba, spalio je Sinan Paša 1594. na Vračaru, tada pored Beograda. Na tom mestu nalazi se današnji velelepni hram posvećen Svetom Savi. U delu ''Život Gospodina Nemanje'' (Sveti Simeon) prikazao je život svoga oca, između ostalog i kako je zajedno s njim, u junu 1198. od vizantijskog cara Aleksija III Anđela izdejstvovao dozvolu da na Svetoj Gori podigne srpski manastir. Hilandar je ubrzo postao centar srpskog duhovnog i intelektualnog stvaralaštva, unekoliko on je to i danas.

    1756.
    Rođen je austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart. Jedan od najvećih muzičkih stvaralaca u istoriji. Bio je ''čudo od deteta'' i kao takav je obišao veći deo Evrope. Već u šestoj godini napisao je prvu kompoziciju, u osmoj sonate, u devetoj simfonije, u 11. oratorijum, a u 12. operu ''Jednostavna prevara''. Napisao je više od 600 dela, uključujući opere, simfonije, koncerte za klavir,violinu, flautu, klarinet, hornu i druge instrumente, gudačke kvartete, kvintet sa klarinetom (''Mala noćna muzika''), sonate za klavir i za violinu, kantate, mise (''Rekvijem'', ''Misa solemnis'',''Velika misa u c-molu''). Umro je veoma mlad 1791. psihički i fizički slomljen i finansijski uništen do te mere da je sahranjen u zajedničku grobnicu. Ostala dela: opere ''Figarova ženidba'', ''Čarobna frula'', ''Otmica iz Saraja'', ''Don Djovani'', ''Tako čine sve'', ''Idomeneo'', simfonije ''Hafner simfonija'', ''Lincerska simfonija'', ''Praška simfonija'', ''Simfonija u g-molu'', ''Jupiter simfonija''.



    1775.
    Rođen je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, s Kantom, Fihteom i Hegelom tvorac nemačkog idealizma. Dela: ''Ideje za filozofiju prirode'', ''O svetskoj duši'', ''Prvi nacrt sistema prirodne filozofije'', ''Transcendentalni idealizam'', ''Predavanja o filozofiji umetnosti'', ''Izlaganje mog sistema filozofije'', ''Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari'', ''Filozofija i religija'', ''Istraživanje suštine ljudske slobode'', ''Filozofija mitologije''.

    1822.
    Na skupštini u Epidauru grčki ustanici su proglasili nezavisnost Grčke, koju je Osmansko carstvo priznalo tek 1829. nakon žestokih borbi i intervencije evropskih sila.

    1832.
    Rođen je engleski pisac, matematičar, Luis Kerol. Pravo ime bilo mu je Čarls Latvidž Dodžson. Negovu prozu odlikuju humor kao i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Dela: ''Alisa u zemlji čuda'', ''Kroz ogledalo''.

    1859.
    Rođen je nemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm II Viktor Albert, tvorac politike prodora na istok i izazivač niza vojno-diplomatskih kriza, uključujući objavu rata Srbiji 1914, čime je postao neizbežan svetski rat. Na presto Nemačkog carstva je stupio 1888, a 1918. je, posle poraza Nemačke, primoran da abdicira i pobegne u Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za ratne zločine.

    1865.
    Španija je priznala nezavisnost Perua.

    1885.
    Rođen je američki kompozitor Džerom Kern, otac mjuzikla. Njegova opereta ''Ploveće pozorište'' jedna je od najboljih u istoriji pozorišta SAD. Komponovao je i filmsku muziku.

    1901.
    Umro je italijanski kompozitor Djuzepe Verdi, uz Riharda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. veka. Prve opere stvarao je u duhu ideja nacionalnog pokreta (rizoređimento) dok su kasnija dela vrhunac italijanskog romantizma. Dela: opere ''Nabuko'', ''Travijata'', ''Trubadur'', ''Rigoleto'', ''Bal pod maskama'', ''Moć sudbine'', ''Don Karlos'', ''Aida'', ''Otelo'', ''Falstaf''.

    1916.
    U Berlinu je osnovana revolucionarna organizacija ''Savez Spartaka'', preteča Komunističke partije Nemačke, osnovane u decembru 1918.

    1919.
    Umro je mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, s novim asocijacijama podigao je mađarski pesnički jezik na zavidnu visinu. Dela: ''Nove pesme'', ''Krv i zlato'', ''Na kolima Ilije Gromovnika'', ''Voleo bih da me vole'', ''Ko je mene video?'', ''Na čelu mrtvih''.

    1924.
    Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je u Rimu potpisala pakt o prijateljstvu i saradnji sa Italijom i sporazum kojim je Fiume (Rijeka) pripojena Italiji.

    1926.
    Engleski pronalazač Džon Logi Berd u Londonu je prvi put javno demonstrirao televiziju.

    1942.
    Dogodio se ''Igmanski marš'' - kada je glavnina Prve proleterske brigade (tokom druge neprijateljske ofanzive) prepešačila 100 kilometara od Jahorine do Foče, preko Sarajevskog polja i planine Igman. Marš u kojem je učestvovalo više od 700 boraca, od kojih 50 ranjenih i bolesnih, trajao je oko 18 časova. Kroz dubok sneg, pri temperaturi od minus 32 stepena celzijusa, pri čemu su mnogi stradali a mnogi su zbog promrzlina ostali invalidi.

    1944.
    Komandant Lenjingradskog fronta, general Leonid Govorov objavio je da je Sovjetska armija porazila Nemce i potpuno oslobodila Lenjingrad. Tri miliona žitelja tog grada nalazilo se u blokadi od septembra 1941. Tokom nemačke opsade 716.000 stanovnika Lenjingrada izgubilo je krov nad glavom, uništeno je 526 škola, 840 fabrika, 101 muzej i mnoštvo drugih znamenitih građevina, a na Piskarevskom groblju sahranjena je polovina gradskog stanovništva, od kojih je većina umrla od gladi.

    1945.
    Sovjetske jedinice su na juriš i uz znatne gubitke oslobodile Aušvic, najveći nacistički koncentracioni logor u Drugom svetskom ratu. U logoru je ostalo oko 7.000 zatočenika koje Nemci u žurbi nisu stigli da pobiju. U gasnim komorama Aušvica ubijeno je, uključujući decu i žene, najmanje milion i po ljudi, najviše Jevreja. U logoru je ubijeno više od 25.000 građana Jugoslavije.



    1964.
    Francuska je uspostavila diplomatske odnose s Kinom.

    1967.
    Pripremajući se za let na Mesec, trojica američkih astronauta poginula su u svemirskom brodu ''Apolo 1'', u kojem je izbio požar.

    1967.
    Sovjetski Savez, SAD i 60 drugih zemalja potpisalo je sporazum o zabrani nuklearnih eksperimenata u stratosferi.

    1969.
    U Bagdadu je pogubljeno 14 ljudi, među njima devet Jevreja, koje su iračke vlasti optužile da su izraelski špijuni.

    1973.
    U Parizu su ministri inostranih poslova SAD, Severnog Vijetnama, privremene revolucionarne vlade Južnog Vijetnama i Južnog Vijetnama potpisali ugovor o prestanku rata u Vijetnamu. Rat je ipak potrajao do kraja aprila 1975. i okončan je porazom SAD.

    1980.
    Umro je srpski književnik, novinar, književni i pozorišni kritičar Eli Finci. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor ''Borbe'', ''Nolita'', Jugoslovenske knjige, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa ''Književnost''. Dela: pozorišne kritike u zbirkama ''Više i manje od života I- V'', ''Stvarnost i iluzije'', studija ''Deni Didro'', ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Djorđu Jovanoviću, Branimiru Chosiću, Marinu Držiću.

    1981.
    Najmanje 500 ljudi poginulo je na indonežanskom feribotu ''Tampomas II'', koji je posle požara potonuo u Javanskom moru.

    1991.
    Američka avijacija je u Zalivskom ratu otpočela masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada Basre.

    1995.
    Burmanski vojnici postigli su ključnu pobedu nad karenskim pobunjenicima, osvojivši glavnu bazu u džungli uz granicu s Tajlandom. Pobuna manjinskih Karena (više od tri miliona ljudi u planinama istočne Burme) otpočela je ubrzo pošto je Burma 1948. dobila nezavisnost od Velike Britanije.

    1996.
    U Nigeru je vojnim udarom oboren prvi demokratski izabran predsednik Mahamane Usman.

    2002.
    U eksploziji u skladištu oružja u glavnom gradu Nigerije Lagosu poginulo je više od 1.000 ljudi.

    2003.
    Skupština Srbije usvojila je Ustavnu povelju kojom je federalna država Savezna Republika Jugoslavija preobražena u znatno labaviju Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora.

    2006.
    Umro je nemački političar Johanes Rau, bivši predsednik Nemačke i dugogodišnji ministar predsednik pokrajine Severna Rajna - Vestfalija, koji će ostati upamćen po maksimi: Miriti, ne zavađati!

    - Danas je Sveti Sava - dan kada Srpska crkva obeležaava uspomenu na najpoštovanijeg srpskog svetitelja, oca srpske Crkve i zaštitnika Srba. Njegov kult raširen je širom pravoslavnog sveta. Između ostalog on je i zaštitnik školstva kod Srba. Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve srpske zemlje. Himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu od strane lokalnog crkvenog hora, a za školsku slavu u tadašnjoj Kneževini Srbiji Savindan je proglašen u januaru 1840.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #537

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 28. januar, 28. dan 2008. Do kraja godine ima 338 dana.



    814.
    - Umro je franački car Karlo Veliki, koji je proširio Franačko carstvo od Severnog mora do Italije i od Atlantika do Češke.

    1457.
    - Rođen je engleski kralj Henri VII, osnivač dinastije Tjudor.

    1547.
    - Umro je engleski kralj Henri VIII, surovi apsolutista.

    1596.
    - Umro je engleski gusar i admiral Frensis Drejk, prvi Englez koji je od 1577. do 1580. oplovio svet.

    1689.
    - Britanski parlament objavio je abdikaciju kralja Džejmsa II, poslednjeg iz dinastije Stjuart, zbačenog zbog naturanja rimokatoličanstva.

    1812. - Rođen je srpski državnik Ilija Savić, poznat kao Ilija Garašanin, čije je delo 'Načertanije', objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za Savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Turskoj.

    1841.
    - Rođen je engleski novinar i istraživač Džon Roulends, poznat kao Henri Morton Stenli.

    1857.
    - Rođen je srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umesto vođi radikala Nikoli Pašiću.

    1871. - Francuska je kapitulirala u ratu s Pruskom i predala Pariz.

    1878.
    - U Nju Hevnu u SAD puštena je u rad prva telefonska centrala, dve godine pošto je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon.

    1884.
    - Rođen je švajcarski fizičar i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara.

    1887.
    - Rođen je poljski pijanista jevrejskog porekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom.

    1906.
    - Rođen je grčki revolucionar Vafijadis Markos, vođa grčkih partizana i komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu [1946. - 1949.].

    1912.
    - Rođen je američki slikar Džekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog ekspresionizma.

    1919. - Umro je nemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara levog krila nemačke socijaldemokratije.

    1928.
    - Umro je španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kojem je svetsku slavu doneo roman 'Četiri jahača apokalipse'.

    1930.
    - U Španiji je okončana diktatura Migela Prima de Rivere.

    1935.
    - Island je postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus iz medicinskih ili socijalnih razloga.

    1939. - Umro je irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923.

    1939.
    -Umro je irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923, čija je lirika kosmopolitska, sa osloncem na helensku i romejsku (vizantijska) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku tradiciju.
    Dostigao je zrelost pravog majstora, jednog od najvećih u literaturi na engleskom jeziku.



    1943.
    - Nemački vođa Adolf Hitler objavio je u Drugom svetskom ratu mobilizaciju svih Nemaca sposobnih za borbu.

    1950.
    - Francuski parlament ratifikovao je sporazum prema kojem su Vijetnam, Laos i Kambodža postale nezavisne države u okviru Francuske unije.

    1962.
    - Američki vasionski brod bez posade 'Rendžer III' je, umesto da se spusti na Mesec, promašio cilj za 35.200 kilometara.

    1986.
    - U eksploziji američkog vasionskog šatla 'Čelendžer', 72 sekunde posle lansiranja iz Kejp Kaneverala, poginulo je svih sedam članova posade.

    1990.
    - Poljska ujedinjena radnička partija [komunisti] je rasformirana, a osnovana je Socijaldemokratija republike Poljske koja se opredelila za tržišnu privredu i demokratsku državu. Lider nove stranke Aleksandar Kvašnjevski postao je 1995. šef države, pobedivši na izborima Leha Valensu.

    1994.
    - Tri italijanska novinara ubijena su u Mostaru, a odgovornost - kao i uvek kad je bilo jasno da Srbi u Bosni i Hercegovini ne mogu da budu krivci - nije nikom jasno pripisana.

    1995.
    - U najkrvavijem sukobu od početka nasilja islamskih terorista u Egiptu poginulo je 14 terorista, dvojica policajaca i dvojica prolaznika koji su se našli u unakrsnoj vatri.

    1998.
    - U Indiji je osuđeno na smrt svih 26 optuženih za učešće u zaveri radi ubistva bivšeg premijera Radživa Gandija.

    2002.
    - Ekvadorski avion tipa 'Boing 727' srušio se u vulkan Kumbal u Kolumbiji, što nije preživeo niko od 92 putnika i člana posade.

    2004.
    - Komisija lorda Hatona skinula je bilo kakvu odgovornost s britanskog premijera Tonija Blera za samoubistvo eksperta za iračko oružje Dejvida Kelija, ali je optužila BBC zbog načina izveštavanja o tome. Predsedavajući uprave BBC Gevin Dejvis podneo je ostavku.

    2006.
    -Umro je srpski književnik Duško Trifunović, jedan od najznačajnijih predstavnika takozvane estradne, govorne poezije. Dela: zbirke pesama ''Zlatni kuršum'', ''Pobednički krug'', ''Šarena laža'', ''Slobodni pad'', ''Jetke pripovetke'', ''Tumač tiranije'', ''Bukvalno tako'', ''Poezija'', ''Šok soba'', romani ''Gola seča'', ''Kazneni prostor'', ''Anđel do anđela'', ''Davno i daleko''. Pop i rok muzičari sa prostora bivše Jugoslavije komponovali su muziku na Trifunovićeve stihove: ''Ima neka tajna veza'', ''Šta bi dao da si na mom mestu, ''Pristao sam, biću sve što hoće'', ''Ti si mi bila u svemu naj, naj'', ''Glavo luda'').



    2006.
    -U poljskom gradu Katovice pod teretom snega pao je krov na sajmištu, u trenutku kad se u objektu nalazilo oko 700 ljudi. Poginule su 64 osobe, a povređeno je 160.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #538

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 29. januar, 29. dan 2008. Do kraja godine ima 337 dana



    1412.
    - U Novom Brdu izdat je "Zakon o rudnicima Despota Stefana" koji sadrži dragocene podatke o načinu života srpskog naroda na početku DžV veka. Zakonik je značajan dokument srpske pismenosti i srpskog pravnog sistema u srednjem veku.

    1635.
    -Osnovana je Francuska akademija, jedna od najčuvenijih u Evropi. Akademiju je osnovao kardinal Rišelje (Richelieu), ministar kralja Luja XIII (Louis).

    1860.
    -Rođen je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, jedan od najistaknutijih predstavnika novelističkog žanra u ruskoj i svetskoj književnosti. Kao dramski pisac smatra se nenadmašnim majstorom atmosfere i dijaloga, a njegove drame "Galeb", "Tri sestre" i "Višnjev sad" i danas su na repertoarima svetskih pozorišta.

    1872.
    -Rođen je Goce Delčev, vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji s kraja 19. i početka 20. veka. Poginuo je u borbi s Turcima u maju 1903, tri meseca pre izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen.

    1886.
    -Nemački inženjer Karl Benc (Benz) patentirao je prvi uspešan automobil na benzin.

    1889.
    -Austrougarski princ prestolonaslednik Rudolf, jedini sin Franca Josipa I nađen je mrtav zajedno s ljubavnicom Marijom Večerom u dvorcu Majerling kraj Beča.

    1896.
    -Američki lekar Emil Grab (Emile Grubbe) prvi je upotrebio terapiju zračenjem u lečenju raka pluća, primenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li (Rose Lee).

    1899.
    -Umro je francuski slikar engleskog porekla Alfred Sisle (Sisley) jedan od stvaralaca francuskog impresionizma. Izlagao je na njihovoj prvoj izložbi 1874. u Parizu.

    1916.
    -Nemci su u Prvom svetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina.

    1934.
    -Rođen je srpski pisac Branko Miljković, koji se prvom zbirkom pesama "Uzalud je budim" (1957) uvrstio među značajne srpske liričare druge polovine 20. veka ("Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Smrću protiv smrti" - napisao zajedno s Blažom Šćepanovićem). Izvršio je samoubistvo 1961.



    1941.
    -Umro je grčki general i državnik Joanis Metaksas (Ioannis Metaxas). Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio je parlament i uspostavio ličnu diktaturu. U Drugom svetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao otpor italijanskoj agresiji.

    1942.
    -Peru i Bolivija su potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat započet 1941. godine zbog sporne pogranične teritorije između dveju zemalja u području amazonske džungle, ali sporno pitanje time nije rešeno.

    1950.
    - Počela je prva u nizu pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom vlade Južne Afrike.

    1959.
    -Danski putnički brod "Hans Hedtoft" udario je, ploveći pored obala Grenlanda u ledeni breg i potonuo. Život je izgubilo 95 ljudi.

    1963.
    -Francuska je stavila veto na ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu (Evropska unija).

    1989.
    -Posle sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže, Izrael je vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru, koji je okupirao u izraelsko-arapskom ratu 1967.

    1994.
    - Austrijanka Ulrike Majer (Maier), dvostruka svetska prvakinja u smučanju, umrla je od povreda zadobijenih prilikom pada u takmičenju u spustu za Svetski kup.1996.
    - Venecijanska operska kuća "La Feniče" izgorela je u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije.

    1999.
    - Kontakt grupa je pozvala srpske vlasti i predstavnike kosovskih Albanaca da do 6. februara pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.

    2001.
    - U Sen Tropeu, na Azurnoj obali, u 91. godini umro je istaknuti francuski pozorišni i filmski glumac Žan-Pjer Omon (Jean-Pierre Aumont). Uz Šarla Boajea (Ćarles Boyer) bio je jedan od retkih francuskih glumaca koji je napravio karijeru i u Holivudu ("Američka noć", "Mačka i miš").

    2002.
    - Predsednik SAD Džordž Buš (George Bush) izjavio je u američkom Kongresu da počinje rat protiv terorizma i upozorio da "osovina zla" koju čine Iran, Irak i Severna Koreja preti miru u svetu.

    2002.
    - U Kabulu se zavijorila stara avganistanska zastava, po prvi put od komunističkog prevrata 1978. godine koji je označio početak 23-godišnjeg period ratova i kriza u zemlji.

    2003.
    - Američki predsednik Džordž Buš (George Bush) najavio da će 15 milijardi dolara u narednih pet godina biti iskorišćeno za lečenje AIDS-a i prevenciju u 12 afričkih i dve karibske zemlje.

    2005.
    - Umro je Efraim Kišon (81) Jevrejin, koji je preživeo holokaust i postao jedan od najpoznatijih i najprevođenijih izraeskih pisaca. Među najpoznatijim knjigama su "Nije fer Davide", "Kita boli more", "Jabuka je svemu kriva", "Knjiga za poreske obvesnike", "Kod kuće je najgore" i "Pomozite svetu na svoju štetu".

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #539

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    BEOGRAD, (Tanjug) - Danas je sreda, 30. januar, 30. dan 2008. Do kraja godine ima 336 dana



    1648. -
    Potpisivanjem ugovora u Minsteru okočan je osmogodišnjirat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske (Holandija). Španija je u oktobru iste godine prinuđena da prizna nezavisnost Holandije, što je omogućilo ubrzani ekonomski i kulturni procvat nove države.

    1649. -
    U Londonu je zbog izdaje pogubljen engleski kralj Čarls I(Charles), nakon što su poražene njegove snage u građanskom ratu s republikanskim snagama Olivera Kromvela (Cromwell). Njegovo pogubljenje izazvalo je ogorčenje i bes na evropskim dvorovima, a u Holandiji i Španiji su pobijeni diplomatski predstavnici Kromvelove države. Monarhija je u Engleskoj obnovljena 1660.



    1835. -
    Predsednik SAD Endrju Džekson (Andrew Jackson) preživeoatentat. To je bio prvi atentat izvršen na šefa države u američkoj istoriji.

    1882. -
    Rođen je Frenklin Delano Ruzvelt (Franklin, Roosevelt),koji je od 1932. do smrti 1945. četiri puta biran za predsednika SAD što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji. Politikom "Nju dila" uspeo je da izvuče SAD iz velike ekonomske krize, uspostavio je diplomatske odnose sa ŠSR (1935), a u Drugom svetskom ratu bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u antihitlerovskoj koaliciji.



    1933. -
    Predsednik Nemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg jeimenovao Adolfa Hitlera za kancelara. Istog dana 1937. Hitler je izjavio u Rajhstagu da Nemačka povlači svoj potpis sa Versajskog mirovnog ugovora.

    1937. -
    Trinaest visokih funkcionera Komunističke partije SSSR-aosuđeno je na smrt zbog navodnog učešća u zaveri Lava Trockog protiv vrha države.

    1937. -
    Rođen je ruski velemajstor Boris Vasiljevič Spaski,svetski šahovski prvak od 1969. Titulu je izgubio u meču s američkim velemajstorom Bobijem Fišerom (Fischer), koji ga je 1972. u Rejkjaviku pobedio rezultatom 12,5:8,5.

    1943. -
    Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratuotpočelo prvo danonoćno bombardovanje Berlina.
    1948. -
    Umro je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt(Orville Wright), pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom (Njilbur) u avionu koji su sami konstruisali, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.

    1948. -
    U Nju Delhiju je ubijen Mahatma Gandi (Gandhi), vođapokreta za nezavisnost Indije, pola godine posle sticanja nezavisnosti Indije. Ubio ga je Naturam Godse (Nathuram), fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha" koja se protivila njegovoj politici pomirenja Hindusa i muslimana.

    1963. -
    U SSSR-u su prvi put u istoriji kosmonautike uz pomoćjedne rakete lansirani sateliti u različite orbite - "Elektron 1" i "Elektron 2".

    1967. -
    Papa Pavle VI se susreo s predsednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posetio Vatikan.

    1968. -
    U Vijetnamskom ratu je počela jednomesečna ofanzivanazvana "Tet" (Nova godina) pod komandom severnovijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa (Nguyen Giap), tokom koje su severnovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i više od sto drugih mesta u Južnom Vijetnamu.

    1972. -
    Britanski vojnici su u Londonderiju, u Severnoj Irskojubili 13 ljudi, učesnika zabranjenog marša za ljudska prava katolika. Taj sukob nazvan je "Bloody Sunday" (Krvava nedelja).

    1972. -
    Pakistan je napustio Komonvelt u znak protesta zbog odlukeVelike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš (bivši Istočni Pakistan).

    1992. -
    Argentina je otvorila dosijea nacista koji su posle Drugogsvetskog rata pobegli u Južnu Ameriku.

    1995. -
    U jednom od najtežih napada tokom trogodišnje pobuneislamskih ekstremista u Alžiru, u eksploziji automobila-bombe poginulo je najmanje 20, a ranjeno oko 60 ljudi.

    2000. -
    Cijanid koji se izlio iz rumunskog rudnika Baja Mare upritoke reke Tise, Lapoš i Samoš, a potom u Dunav, izazvao je ekološku katastrofu ogromnih razmera. U rečni sliv ispušteno je 120 tona cijanida i 20.000 tona taloga koji sadrži teške metale.

    2000. -
    Povodom Dana holokausta više stotina neonacistademonstriralo je u Berlinu i prošlo kroz Brandenburšku kapiju podsećajući na vreme kada su nacisti u Nemačkoj bili na vlasti.

    2003. -
    U Skupštini SR Jugoslavije (SRJ) ratifikovan je Sporazumo dvojnom državljanstvu SRJ i Bosne i Hercegovine (BiH).

    2003. -
    Sud u Bostonu (SAD) osudio je na doživotni zatvorBritanca Ričarda Rajda (Rićard Reid), sledbenika Osame bin Ladena, koji je u oktobru 2002. pokušao da eksplozivom digne u vazduh avion koji je trebalo da leti preko Atlantika.

    2005. -
    U Iraku su održani prvi višepartijski izbori uposlednjih 50 godina i prvi posle svrgavanja Sadama Huseina.

    2007.
    U borbama pored iračkog svetog grada Nadžafa ubijena su 263 pobunjenika dok je preko 500 zarobljeno u jednom od najžešćih sukoba od početka američke invazije na Irak 2003.
    Lider pobunjeničke grupe, samozvani Mahdi (neka vrsta mesije u islamu) takođe je stradao, dok je njegova grupa ''Nebeskih vojnika'' razbijena.

    2007.
    Umro je sidni Šeldon, američki književnik, autor niza bestseler romana. Šeldon je, pre nego što se u pedesetim godinama života posvetio pisanju romana o snažnim ženama koje pobeđuju u neprijateljskom svetu nemilosrdnih muškaraca, osvajao nagrade za doprinos brodvejskom pozorištu, filmu i televiziji.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #540

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 31. januar, 31. dan 2008. Do kraja godine ima 335 dana.



    1747. -
    U londonskoj bolnici Lok otvorena klinika za venerične bolesti, prva na svetu.

    1797. -
    Rodjen je austrijski kompozitor Franc Peter Šubert, jedan od najizrazitijih predstavnika muzičkog romantizma. Muzički ga je obrazovao otac koji ga je podučavao sviranju violine. Kasnije je učio pevanje, harmoniku i orgulje.
    Živeo je 31 godinu, a za samo 18 godina rada stvorio je 998 muzičkih dela. Njegove kompozicije iz praktično svih muzičkih žanrova sveže su i neposredne, iskrene i bliske narodnoj muzici.
    Dela: ciklusi solo pesama "Lepa mlinarica", "Zimsko putovanje", "Labudova pesma", scenska muzika za "Rozamundu", simfonije "Sedma u c-molu", "Osma u h- molu" (tzv. nedovršena), klavirske kompozicije "Muzički trenuci", "Impromptija", opera "Alfonso i Estrela", operete, kamerna muzika, mise, kompozicije za muške horove.



    1808. -
    Napoleon anektirao Dubrovačku Republiku. Aneksiju proglasio general Ogist Marmon, vojvoda od Raguze. Prestala da postoji Dubrovačka Republika, grad Dubrovnik 1815. na Bečkom kongresu dodeljen Austriji.

    1841. -
    Rođen Laza Kostić, začetnik moderne srpske poezije, poslednji veliki pesnik među srpskim romantičarima. Pisao i drame, eseje, kritike, bavio se filozofijom,
    prevođenjem i novinarstvom. Pristalica vođe vojvođanskih Srba Svetozara Miletića i borac za srpsko ujedinjenje, bio poslanik u ugarskom saboru.

    1882. -
    Rodjena je Ana Pavlova, proslavljena ruska prima-balerina, najveća baletska umetnica klasičnog stila početkom 20. veka. Karijeru je počela u Sankt Peterburgu, gde je igrala s Vaclavom Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Djagiljeva.
    Potom je osnovala sopstvenu grupu s kojom je sa ogromnim uspehom nastupala širom sveta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima "Labudova smrt", "Leptiri", "Šopenijana", "Labudovo jezero", "Žizela", "Rajmonda".



    1917. -
    Nemačka u Prvom svetskom ratu objavila totalni rat na moru, u nameri da neograničenim podmorničkim ratom prinudi Veliku Britaniju na kapitulaciju. Torpedovanje brodova SAD nagnalo dotad neutralne SAD da uđu u rat protiv Centralnih sila.

    1918. -
    U Rusiji 31. januar bio poslednji dan računanja vremena prema julijanskom kalendaru, sledećeg dana datum označen kao 14. februar, prema Gregorijanskom kalendaru.

    1921. -
    Rodjen je slavni američki operski pevač i glumac Mario Lanca (Lanza), italijanskog porekla, koji je iznenadno umro u 38. godini života.

    1930. -
    Otvorena Londonska pomorska konferencija, završena 22. aprila sporazumom Velike Britanije, SAD, Francuske, Italije i Japana o regulisanju podmorničkog ratovanja.

    1946. -
    Jugoslovenska Ustavotvorna skupština donela prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

    1950. -
    Predsednik SAD Hari Truman objavio da je naložio proizvodnju hidrogenske bombe.

    1956. -
    Umro engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor priča za decu o Viniju Puu.

    1958. -
    Prvi američki veštački satelit Eksplorer I lansiran iz baze Kejp Kanaveral, na Floridi

    1962. -
    Umro karikaturista Petar Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista i jedan od osnivača Ošišanog ježa, 1935. Posle Drugog svetskog rata objavio mapu Protiv fašizma.

    1962. -
    Na inicijativu SAD, na skupu održanom u Urugvaju, Kuba isključena iz Organizacije američkih država, doneta rezolucija o zabrani trgovine s njom.

    1964. -
    Ka Mesecu lansirana sovjetska automatska stanica Luna 9, koja se tri dana kasnije meko spustila i emitovala prve kadrove površine Mecesa.


    1968. -
    Ostrvo Mauricijus je proglasilo nezavisnost od Velike Britanije.

    1971. - Između Istočnog i Zapadnog Berlina uspostavljen ograničen telefonski saobraćaj, pr
    vi put posle 19 godina.

    1974. -
    Umro američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od osnivača kompanije Metro-Goldvin-Majer.

    1983. -
    Film Gandi (Ghandi) je osvojio pet prestižnih 'Golden Globe' nagrada u Holivudu.

    1990. -
    U Moskvi otvoren američki restoran tzv. brze hrane Mekdonalds.

    1994. -
    U glavnom gradu Somalije Mogadišu marinci SAD, u pratnji konvoja u kom su bile diplomate SAD, otvorili vatru na ljude okupljene kod centra za raspodelu hrane i ubili najmanje pet civila, mnoge ranili.

    1996. -
    Specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Elizabet Ren saopštila da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom tog rata, pored Srba, odgovorni Hrvati i Bošnjaci.

    1996. -
    Tamilski bombaš-samoubica uleteo kamionom punim eksploziva u centralnu banku Šri Lanke u Kolombu. U eksploziji poginulo 90 i povređeno 1.400 ljudi.

    1997. -
    U sukobu naoružanih Albanaca i pripadnika srpske policije kod Vučitrna, na Kosovu, ubijena tri Albanca i povređena tri pripadnika MUP-a Srbije.

    1998. -
    Skupština Republike Srpske na zasedanju u Banjaluci odlučila da sedište Vlade RS sa Pala bude premešteno u Banjaluku.

    2001. -
    Posle devetomesečnog suđenja, škotski sud na doživotnu robiju osudio Libijca Abdela Baseta al Megraha zbog podmetanja bombe u avion Pan Ama, koji se u decembru 1988. srušio iznad škotskog grada Lokberija i usmrtio 270 l
    2002. -
    Katolička crkva u Irskoj pristala da plati odštetu od 110 miliona dolara ljudima koji su detinjstvo proveli u crkvenim sirotištima, gde su ih sveštenici seksualno zlostavljali. Do sada tužbe podnelo 3.500 osoba koje su živele u takvim crkvenim institucijama.

    2002. -
    Na Drugom antiglobalističkom socijalnom forumu u Porto Alegru, u Brazilu, usvojena deklaracija u 11 tačaka o pravednijem svetskom poretku.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 36 od 98 PrvaPrva ... 2634353637384686 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •