Dogodilo se na današnji dan - Strana 12
Strana 12 od 98 PrvaPrva ... 210111213142262 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 166 do 180 od ukupno 1456
  1. #166

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je nedelja, 31. decembar, 365. i poslednji dan 2006. godine.

    1494.
    U Rim su ušle snage francuskog kralja Šarla VIII
    (Charles), koji je pod pritiskom plemstva počeo osvajanje Italije.
    Rat je trajao 61 godinu posle kraljeve smrti, do 1559, a pohodi na
    Italiju doprineli su prodoru humanističke kulture u dotad kulturno
    inferiornu Francusku.

    1600.

    Engleska kraljica Elizabet I (Elizabeth) izdala je
    povelju o osnivanju Istočnoindijske kompanije, koja je postala
    osnovna poluga u ekonomskom iskorišćavanju sirovinski bogatog
    područja istočne Azije i instrument širenja engleske kolonijalne
    imperije.

    1617.

    Rođen je španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo
    (Murillo), koji je najviše slikao religiozne komozicije baroknog
    stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore
    sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične dece, poput slika
    ''Mali prosjak'', ''Deca jedu dinju''.

    1719.

    Umro je engleski astronom Džon Flemstid (John
    Flamsteed), koji je na osnovu dozvole kralja Čarlsa II (Charles)
    1675. osnovao nacionalnu opservatoriju u Griniču i zvanično postao
    ''prvi kraljevski astronom''. Njegov zvezdani katalog, s više od
    3.000 zvezda, odredio je položaj zvezda s većom preciznošću nego
    ikad do tada. Zabeleženo je i da je bio svadljiv čovek i da se
    prepirao sa Isakom Njutnom (Isaac Newton) i Edmundom Halejem
    (Halley) povodom njihovih zahteva da im omogući pristup u
    opservatoriju u Griniču.

    1803.

    Danska ukinula ropstvo
    Danska je zabranila uvoz robova u Dansku Zapadnu Indiju i prva je zemlja koja je zabranila ropstvo.

    1845.
    Rođen je srpski državnik Nikola Pašić, jedan od
    osnivača Radikalne stranke 1881. i njen vođa, tvorac Vidovdanskog
    ustava 1921, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao
    student Ciriškog politehnikuma prišao je socijalistima i prihvatio
    ideje Svetozara Markovića i njegovog pokreta protiv apsolutističke
    vladavine dinastije Obrenović. Po povratku iz Švajcarske u Srbiju
    uređivao je socijalistički list ''Oslobođenje'', a 1878. izabran je
    u parlament, u kojem se kao opozicioni vođa borio protiv
    autoritarnog režima kralja Milana Obrenovića, zalažući se za
    uspostavljanje parlamentarne demokratije. Posle gušenja Timočke
    bune 1883, koju su u zaječarskom kraju podstakli radikali,
    emigrirao je i u odsustvu je osuđen na smrt, a kad se kralj 1888.
    pomirio s radikalima odlučujuće je doprineo da Srbija dobije veoma
    liberalan ustav. Ubrzo po abdikaciji kralja Milana u korist sina
    Aleksandra 1889, postao je predsednik parlamenta, a 1891. premijer.
    Dominantnu političku poziciju u Srbiji učvrstio je posle dolaska
    na vlast kralja Petra I Karađorđevića 1903. Premijer je ponovo
    postao 1904. i potom je još tri puta formirao srpsku vladu, a posle
    Prvog svetskog rata bio je triput i predsednik vlade Kraljevine
    Srba, Hrvata i Slovenaca i uticao je na ključne istorijske
    događaje. Odlučno se odupro pokušajima Austro-Ugarske da potčini
    Srbiju, učestvovao je u stvaranju Balkanskog saveza uperenog protiv
    Otomanskog carstva i bio odan pristalica carske Rusije. Kao premijer
    i šef diplomatije predvodio je Srbiju u pobedonosnim balkanskim
    ratovima 1912. i 1913. i u Prvom svetskom ratu od 1914. do 1918.
    Igrao je istaknutu ulogu u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i
    Slovenaca, koju je posle rata zastupao 1919. na Versajskoj mirovnoj
    konferenciji.

    1869.
    Rođen je francuski slikar i vajar Anri Matis (Henri
    Matiše), koji se posle završenih studija prava opredelio za
    slikarstvo. U početku pod uticajem Gistava Moroa (Gustave Moreau),
    Pola Sezana (Paul Cezanne) i Pola Gogena (Paul Gauguin), od 1905.
    formirao je lični izraz i predvodio novi slikarski pravac -
    fovizam. Najviše je slikao ženske figure (odaliske) i mrtvu
    prirodu, ali i predele, kompozicije i nacrte za baletske dekore i
    kostime. Inspirisao se orijentalnim motivima, ćilimima i
    minijaturama. Radio je i bakroreze, drvoreze i litografije. Često
    se vraćao skulpturi, u početku pod uticajem Ogista Rodena (Auguste
    Rodin). Snažno je uticao na moderno evropsko slikarstvo.


    1877.

    Umro je francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole
    i jedan od prvih umetnika koji je radio u prirodi, učesnik Pariske komune 1871.
    Opor i snažan, odbacio je romantične pejzaže i idealizovanje ljudi i prizora, izvršivši ogroman uticaj na evropsko slikarstvo sredinom 19. veka.
    Glavna dela: "Atelje", "Tucači kamena", "Talas", "Pogreb u Ornanu".



    1879.

    Američki pronalazač Tomas Alva Edison (Thomas) je
    u Menlo Parku, Nju Džersi, prvi put javno demonstrirao svoju
    električnu sijalicu.

    1880.

    Rođen je američki general Džordž Maršal (George
    Marshall), načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD od 1939. do
    1945, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953, tvorac ''Maršalovog
    plana'' pomoći zemljama zapadne Evrope posle Drugog svetskog rata.
    Kao državni sekretar SAD (od 1947. do 1949.) sačinio je plan
    prihvaćen na konferenciji 16 zapadnih zemalja 1947. u Parizu, na
    osnovu kojeg je dodeljena pomoć od 15 milijardi dolara, najviše
    Velikoj Britaniji, Zapadnoj Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji
    i Turskoj. Plan je postao jedan od bitnih elemenata NATO, osnovanog
    1949.

    1882.
    Umro je francuski državnik i advokat Leon Mišel
    Gambeta (Mićel Gambetta), jedan od osnivača Treće republike, koji
    je znatno doprineo uspostavljanju parlamentarne demokratije posle
    pada cara Napoleona III. U borbi protiv cara predvodio je
    republikance, a u francusko-pruskom ratu u oktobru 1870. kao
    ministar unutrašnjih poslova u vladi nacionalne odbrane odleteo je
    iz opsednutog Pariza balonom u unutrašnjost i organizovao borbu
    protiv Nemaca. Od 1879. do 1881. bio je predsednik francuskog
    parlamenta a potom do 1882. premijer.

    1911.
    Marija Kiri (Maria Curie) dobila je Nobelovu nagradu
    za hemiju za istraživanje radioaktivnih elemenata, njenu drugu
    Nobelovu nagradu - prvu je dobila 1903. za hemiju.

    1915.
    Rodjen je srpski pisac Branko Ćopić, nadahnut pripovedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i dogadjaja, koji je pisao svežim, sočnim i slikovitim jezikom.
    Počeo je da piše kao djak učiteljske škole i pre Drugog svetskog rata je objavio zbirke pripovedaka
    "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci".
    Njegova prozna dela su prožeta lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, vedrinom i vitalnošću duha.
    Napisao je veći broj knjiga za decu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svetu leptirova i medveda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pesama "Ognjeno radjanje domovine", "Ratnikovo proljeće".
    Poslednjom zbirkom pripovedaka "Bašta sljezove boje", za koju je dobio Njegoševu nagradu, vedri, čak vetropirasti Ćopić, kako su ga mnogi doživljavali, predstavio se kao pisac izuzetne misaonosti i stila, ali i kao razočarani čovek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige u kojem piše o strepnji od "crnih konjanika" - ubica španskog pesnika Garsije Federika Lorke.
    To kao da je nagovestilo njegovo samoubistvo 1984. u Beograd



    1945.

    U saobraćaj je predat treći put obnovljen
    železnički most preko Save kod Beograda.

    1946.
    Predsednik SAD Hari Truman (Harry) formalno je
    proglasio kraj neprijateljstava u Drugom svetskom ratu.

    1948.
    Umro je engleski vozač brzih automobila i čamaca
    Malkolm Kempbel (Malcom Campbell), koji je između 1924. i 1935.
    devet puta obarao svetski brzinski rekord u vožnji automobilom, a
    između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi
    čovek koji je automobilom vozio brže od 300 milja na čas (483
    kilometra). Očeve rekorde oborio je sin Donald, koji je 1967.
    poginuo u čamcu ''Plava ptica'' prilikom postavljanja novog svetskog
    rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas.

    1951.
    Umro je sovjetski političar i diplomata jevrejskog
    porekla Maksim Maksimovič Litvinov, šef sovjetske diplomatije od
    1930. do 1939. Posle hapšenja 1901. u zatvoru se pridružio
    pristalicama potonjeg vođe Oktobarske revolucije Lenjina, a 1902.
    pobegao je s robije i emigrirao u Švajcarsku, gde je 1903. i
    formalno pristupio boljševicima, istupivši iz ''Inostrane lige
    ruske revolucionarne socijaldemokratije''. Od 1918. bio je prvi
    predstavnik sovjetske vlade u Velikoj Britaniji, a od 1921. zamenik
    ministra inostranih poslova. Učestvovao je u mnogim pregovorima i
    često predvodio delegacije ŠSR u inostranstvu, a od 1941. do 1943.
    bio je ambasador u SAD.

    1959.

    Fidel Kastro došao na vlast
    Revolucionarni pokret "26. jul" pod vodjstvom Fidela Kastra pobedio je na Kubi, a diktator Fulhesio Batista je posle potpunog rasula njemu lojalnih trupa pobegao u Dominikansku republiku.

    1961.
    Libanska armija je u Bejrutu sprečila Sirijsku
    narodnu partiju da izvrši državni udar.

    1968.

    Supersonični sovjetski putnički avion ''TU-144''
    obavio je prvi let, nekoliko meseci pre britansko-francuske
    supersonične letilice ''Konkord''.

    1980.

    Umro je američki filmski režiser Raul Volš (Raoul
    Walć), koji se okušao u svim filmskim žanrovima, posebno uspešno
    u vesternima, u kojima je pokazao majstorstvo u slikanju sirove
    ljudske prirode. Filmovi: ''Bagdadski lopov'', ''Cena slave'', ''Umrli su
    u čizmama'', ''Džentlmen Džim'', ''Srebrna reka'', ''Udaljeni
    bubnjevi'', ''Svet u njegovim rukama'', ''Belo usijanje'', ''Goli i
    mrtvi'', ''Udaljena truba''.

    1981.

    U vojnom udaru koji je predvodio vazduhoplovni
    poručnik Džeri Rolings (Jerry Rawlings), u Gani je oborena civilna
    vlada Hile Limana (Hilla Limann).

    1983.

    U vojnom udaru u Nigeriji svrgnut je predsednik
    Šehu Šagari (Shehu Shagari), koji je na vlast došao na izborima
    1979. kojima je okončana 13-godišnja vojna vladavina. Predsednik
    je postao šef vojne hunte general Muhamed Buhari.

    1988.
    Indija i Pakistan sklopili su sporazum da jedni
    drugima ne napadaju nuklearna postrojenja.

    1998.
    Ministri finansija Evropske unije saopštili su
    definitivne kurseve prema kojima će se nacionalne valute 11 zemalja
    EU menjati u evro kad jedinstvena evropska valuta bude stupila na
    snagu 1. januara 1999.

    1999.
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin iznenadio je svet
    odlukom da podnese ostavku i za vršioca dužnosti šefa države
    imenuje Vladimira Putina.

    1999
    .
    Predsednik Paname Mireja Moskoso (Mireya Moscoso)
    formalno je od SAD povratio kontrolu svoje zemlje nad Panamskim
    kanalom.

    2004.

    U požaru koji je izbio u jednoj diskoteci u glavnom
    gradu Argentine, Buenos Airesu, poginulo je 177 ljudi, a 889
    povređeno.

    - Večeras ogromna većina čovečanstva dočekuje Novu

    godinu. Prema antičkim piscima, proslavljanje Nove godine je

    nastalo od svetkovine rađanja Sunca, a gašenje i paljenje svetla u

    ponoć podseća na običaj starih Egipćana da u pola noći najave

    dolazak svetlosti. Stari Persijanci su je proslavljali darujući

    jedni drugima jaja, a Rimljani skupocene poklone. Kao početak Nove

    godine 1. januar počeo je da se proslavlja u vreme vladavine

    rimskog državnika Julija Cezara (Iulius Caesar), a kasnije su to

    prihvatili i hrišćani. Neki narodi, naročito u Aziji i Africi,


    Novu godinu ne dočekuju na dan prihvaćen u najvećem delu sveta
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #167

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 1. januar, prvi dan 2007. Do kraja godine ima 364 dana.

    45. p.n.e.
    Stupio je na snagu novi kalendar, nazvan
    Julijanski, kojim je rimski državnik Gaj Julije Kasar (Caius Iulius
    Caesar), prema savetima grčkog astronoma iz Aleksandrije Sosigena
    (Sosigenes), reformisao računanje vremena tako što je za početak
    godine odredio januarske kalende, odnosno 1. januar. Dotad su na
    januarske kalende konzuli stupali na dužnost, a godina je
    započinjala na martovske kalende - 1. marta. Julijanski kalendar je
    zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, ali je u
    njemu godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi, pa je svaka
    četvrta prestupna, ali se svakih 128 godina pojavljivao dan
    ''viška''. Da bi to bilo eliminisano, papa Grgur XIII (Gregorius) je,
    prema savetima astronoma, reformisao kalendar 1582. i Gregorijanski
    kalendar je sada praktično međunarodni. Srpska, ruska i još neke
    pravoslavne crkve su zadržale Julijanski kalendar.

    1502.
    Portugalski moreplovci uplovili su u zaliv Guanabara
    i iskrcavši se nazvali to mesto Rio de Žaneiro (Januarska reka),
    gde je izgrađen grad koji je 1763. postao glavni grad portugalske
    vicekraljevine Brazil, potom prestonica nezavisnog carstva od 1822.
    do 1889. i republike od 1899. do 1960, kada je za glavni grad
    određena novoizgrađena Brazilija.

    1515.
    Vojvoda od Angulema Fransoa (Francois) postao je
    posle smrti kralja Luja XII (Louis) francuski kralj Fransoa I.

    1776.
    Vođa američke borbe za nezavisnost Džordž
    Vošington (George Washington) razvio je zastavu Velike Unije, prvu
    nacionalnu zastavu u sadašnjim SAD, posle poziva engleskog kralja
    Džordža III (George) pobunjenim kolonistima da se predaju.

    1782.
    Umro je nemački kompozitor, pijanista i dirigent
    Johan Kristijan Bah (Johann Christian Bać), najmlađi sin Johana
    Sebastijana (Sebastian), koji je živeo i u Milanu i Londonu, pa je
    nazivan ''italijanski Bah'' i ''engleski Bah''. U Engleskoj se proslavio
    kao pijanista i organizator muzičkog života i postao muzički
    učitelj kraljice Šarlot (Charlotte). Značajan je kao kompozitor
    sonata i koncerata za klavir u rokoko stilu, po čemu je preteča
    mladog Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang, Mozart). Dela: 15
    opera, više od 60 simfonija, 37 klavirskih koncerata, 13 uvertira,
    klavirske sonate, kamerna muzika.

    1801.
    Stupanjem na snagu akta o ujedinjenju Velike
    Britanije i Irske stvoreno je Ujedinjeno Kraljevstvo.

    1803.
    Danska je zabranila uvoz robova u Dansku Zapadnu
    Indiju i prva je zemlja koja je zabranila ropstvo.

    1804.
    Vođa pobune protiv Francuza Žan Žak Desalin (Jean
    Jacques Dešalines), koji je potom postao car Žak I, proglasio je
    nezavisnost karipske ostrvske države Haiti.

    1823.
    Rođen je mađarski pesnik srpskog porekla
    Aleksandar Petrović, poznat kao Šandor Petefi (Sandor Petoefi),
    reformator mađarske poezije. Otac mu je bio Srbin, a majka
    Slovakinja i detinjstvo je proveo pod srpskim imenom. S 15 godina
    postao je vojnik, a u Mađarskoj revoluciji 1848. bio je glavni
    ideolog prodemokratskog omladinskog pokreta, ali se potom oštro
    sukobio s novom plemićkom vladom. Poginuo je 1849. u bici kod
    Segešvara kao major u 26. godini. Prve pesme je napisao kao
    gimnazijalac i ubrzo je postao najomiljeniji i najčitaniji
    mađarski pesnik. Narodnom jednostavnošću lirike i epike odredio
    je nov pravac mađarske književnosti. Dela: roman ''Krvnikovo uže'',
    epska poezija ''Vitez Janoš'', ''Apostol'', lirska poezija ''Izabrane
    pesme'', ''Petefijeve pesme''.

    1833.
    Velika Britanija je proglasila suverenitet nad
    Foklandskim ostrvima u Atlantiku, oko 500 kilometara istočno od
    Argentine, kao naslednica prava Španije čiji su kolonijalni posed
    bila ta ostrva.

    1842.
    U Kelnu je pokrenut dnevnik ''Rajnske novine'', organ
    radikalne rajnske buržoazije koja je tražila liberalne reforme. U
    aprilu 1842. u listu je počeo da sarađuje Karl Marks (Marx), koji
    je oko sebe okupio širok krug saradnika, čime je radikalizovana
    uređivačka politika lista, koji je zabranjen u martu 1843.

    1863.
    Tokom Američkog građanskog rata predsednik SAD
    Ejbraham Linkoln (Abraham Lincoln) potpisao je Emancipatorsku
    proklamaciju kojom je ukinuto ropstvo, što je dodatno izazvalo bes
    11 južnih robovlasničkih država koje su se borile za otcepljenje.

    1877.
    Britanska kraljica Viktorija I (Victoria)
    proglašena je caricom Indije.

    1879.
    Rođen je engleski pisac Edvard Morgan Forster
    (Edward), oštrouman posmatrač i analitičar, duhovit i ironičan.
    Živeo je u Italiji i Grčkoj i neka dela su tematski vezana za te
    zemlje. Uspešno je kontrastrirao slobodu paganizma i sputanost
    engleske civilizacije. Dela: romani ''Gde se anđeli plaše da
    kroče'', ''Soba sa izgledom'', ''Jedno putovanje u Indiju'', ''Najduže
    putovanje'', priče ''Nebeski omnibus'', ''Večni trenutak'', studija
    ''Vidovi romana''.

    1880.
    U Srbiji su uvedene obavezne metarske mere i
    zvanično prestale da važe mere poput aršina, lakta, pedlja. Merna
    jedinica za dužinu je postao metar, podeljen na decimetre,
    santimetre i milimetre.

    1881.
    Umro je francuski revolucionar Luj Ogist Blanki
    (Louis Auguste Blanqui), osnivač i član tajnih revolucionarnih
    udruženja. Dvaput je osuđivan na smrt i dobio je nadimak ''Okovani
    Prometej'', jer je u tamnicama proveo 36 godina i pet meseci.
    Konspirativan rad, zavereničke grupe i oružani ustanak smatrao je
    jedinom taktikom proletarijata. Diktaturu proletarijata zamišljao
    je kao diktaturu male grupe profesionalnih revolucionara.

    1895.
    Rođen je američki političar i pravnik Edgar Džon
    Huver (John Hoover), šef Federalnog istražnog biroa od 1924. do
    smrti 1972. Predvodio je borbu protiv organizovanog kriminala,
    posebno tridesetih godina 20. veka u vreme prohobicije. Reformisao
    je FBI i znatno unapredio metode policijske borbe protiv kriminala
    uspostavljanjem prve kartoteke otisaka prstiju i kriminološke
    laboratorije. Mnogi ga smatraju mračnom figurom američke
    političke scene, jer je godinama progonio niz istaknutih američkih
    liberala, uključujući crnačkog borca za ljudska prava Martina
    Lutera Kinga (Luther), čak i filmskog glumca Čarlija Čaplina
    (Charlie Chaplin).

    1901.
    Države Novi Južni Vels, Viktorija, Kvinslend,
    Južna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija osnovale su
    australijsku zajednicu s Edmundom Bartonom kao prvim premijerom,
    koja je te godine dobila status dominiona i u tom svojstvu primljena
    u Britanski komonvelt.

    1912.
    Rođen je engleski dupli agent Harold Adrijan Rasel
    Filbi (Adrian Rušell Philby), poznat kao ''Kim'' Filbi, jedan od
    najuspešnijih u sovjetskoj obaveštajnoj službi u koju je stupio
    kao student u Kembridžu 1934. Posle rata bio je oficir za vezu
    između britanske i američke obaveštajne službe, što mu je
    omogućilo da u periodu ''hladnog rata'' Moskvi dostavlja informacije
    od najvećeg značaja. Kad je gotovo otkriven, nestao je u Bejrutu i
    obreo se 1963. u Moskvi, gde je i umro 1988. Za izvanredne zasluge
    za ŠSR, koji je smatrao otadžbinom, nagrađen je najvišim
    sovjetskim odlikovanjima.

    1915.
    Rođen je srpski pisac Branko Chopić, član Srpske
    akademije nauka i umetnosti, nadahnut pripovedač, tvorac
    zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, koji je pisao
    svežim, sočnim i slikovitim jezikom. Diplomirao je na Filozofskom
    fakultetu u Beogradu. U Narodnooslobodilačkom ratu je učestvovao
    od 1941. Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i pre Drugog
    svetskog rata je objavio zbirke pripovedaka ''Pod Grmečom'', ''Borci i
    bjegunci'' i ''Planinci''. Njegova prozna dela su prožeta lirikom,
    živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem
    mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog
    zavičaja, vedrinom i vitalnošću duha. Napisao je veći broj
    knjiga za decu: ''Bojna lira pionira'', ''Put u vedrinu'', priče ''U
    svetu leptirova i medveda'', ''Bosonogo đetinjstvo'', zbirke pesama
    ''Ognjeno rađanje domovine'', ''Ratnikovo proljeće''. Poslednjom
    zbirkom pripovedaka ''Bašta sljezove boje'', za koju je dobio
    Njegoševu nagradu, vedri, čak vetropirasti Chopić, kako su ga
    mnogi doživljavali, predstavio se kao pisac izuzetne misaonosti i
    stila, ali i kao razočarani čovek obuzet melahnolijom i sumornim
    slutnjama, posebno u uvodu knjige u kojem piše o strepnji od ''crnih
    konjanika'' - ubica španskog pesnika Garsije Federika Lorke
    (Federico Garcia Lorca). To kao da je nagovestilo njegovo
    samoubistvo 1984. u Beogradu. Ostala dela: romani ''Prolom'', ''Gluvi
    barut'', ''Ne tuguj, bronzana stražo'', ''Osma ofanziva'', zbirke
    pripovedaka ''Rosa na bajonetima'', ''Surova škola'', ''Doživljaji
    Nikoletine Bursaća''.

    1915.
    Nemci su u Prvom svetskom ratu u kanalu Lamanš
    torpedovali britanski ratni brod ''Formidabl'', usmrtivši 547 ljudi.

    1924.
    Treća zemaljska konferencija Komunističke partije
    Jugoslavije usvojila je u Beogradu rezoluciju o nacionalnom pitanju
    kojom je traženo samoopredeljenje i dobrovoljni savez
    jugoslovenskih naroda. Usvojena je i rezolucija o neodrživosti
    poretka uspostavljenog na osnovu Versajskog mira posle Prvog
    svetskog rata. Ti dokumenti su počivali na doktrini Kominterne o
    ''imperijalizmu srpske buržoazije'' i ugnjetavanju nesrpskih naroda u
    državi stvorenoj posle Prvog svetskog rata. Tako je pod vidom borbe
    za nacionalnu ravnopavnost zametnuta klica antisrpske politike koja
    se ogledala u obračunavanju s baukom unitarizma, čija je logična
    posledica bio ustav SFRJ iz 1974. u koji su ugrađeni snažni
    konfederalni elementi, što je znatno doprinelo krvavom razbijanju
    Jugoslavije početkom devedesetih godina 20. veka.

    1925.
    U Beogradu je osnovana ilegalna štamparija
    Komunističke partije Jugoslavije iz koje je izašao list ''Komunist''
    - prvi centralni partijski organ. Posle trećeg broja policija je
    otkrila štampariju i uhapsila urednika Mošu Pijade koji je osuđen
    na 20 godina robije.

    1925.
    Naziv glavnog grada Norveške, poznat kao
    Kristijanija od 1674, promenjen je u Oslo.

    1942.
    Na konferenciji predstavnika vlada SAD, ŠSR, Velike
    Britanije, Kine i još 22 države u Vašingtonu je u Drugom svetskom
    ratu potpisana deklaracija UN. Potpisnice su preuzele obavezu da rat
    protiv sila Osovine nastave do njihove kapitulacije i da s njima ne
    zaključuju separatni mir ili primirje.

    1956.
    Odlukom Ustavotvorne skupštine proglašena je
    nezavisnost Sudana, bivše britanske kolonije.

    1958.
    Stupio je na snagu ugovor o osnivanju Evropske
    ekonomske zajednice, poznate kao Zajedničko tržište, koji su 25.
    marta 1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna Nemačka, Italija,
    Luksemburg, Francuska i Holandija. Zajednici nazvanoj potom Evropska
    zajednica, sada Evropska unija, 1973. pristupile su Velika
    Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španija i
    Portugalija, 1995. Švedska, Finska i Austrija, a 2004. Estonija,
    Kipar, Letonija, Litvanija, Malta, Mađarska, Poljska, Slovačka,
    Slovenija i Češka.

    1959.
    Revolucionarni pokret ''26. jul'' pod vođstvom Fidela
    Kastra (Castro) pobedio je na Kubi, a diktator Fulhesio Batista
    (Fulgencio) je posle potpunog rasula njemu lojalnih trupa pobegao u
    Dominikansku republiku.

    1960.
    Proglašena je nezavisnost francuske afričke
    kolonije Kamerun, kojoj je 1959. Pariz dao autonomiju.

    1962.
    Zapadna Samoa postala je prva nezavisna država u
    Polineziji.

    1965.
    Pod vođstvom lidera pokreta ''Al fatah'' Jasera
    Arafata formirana je Palestinska oslobodilačka organizacija, ali su
    izvan nje ostale pojedine palestinske grupe, uključujući Narodni
    front za oslobođenje Palestine Žorža Habaša (George Habash). PLO
    je u početku bio teororistička organizacija i odgovoran je za
    ubistvo 11 izraelskih sportista na Olimpijskim igrama 1972. u
    Minhenu.

    1966.
    Predsednika Centralnoafričke republike Davida Daka
    (Dacko) vojnim udarom oborio je blizak rođak, pukovnik Žan Bedel
    Bokasa (Jean, Bokaša). Bokasa je 1976. ukinuo republiku i proglasio
    se monarhom Centralnoafričkog carstva. S vlasti je svrgnut 1979. i
    sem po neverovatnim ekstravagantnostima i rasipanju državne
    imovine, upamćen je po strašnim zločinima nad sopstvenim narodom.

    1972.
    Umro je francuski pevač i glumac Moris Ševalije
    (Maurice Chevalier), zaštitni znak francuske muzičke komedije,
    koji je plenio šarmom i lakoćom i neusiljenošću pevačkog i
    glumačkog manira. Najzapaženije uloge ostvario je u filmskim
    muzičkim komedijama. Napisao je autobiografiju ''Moj put i moje
    pesme''. Filmovi: ''Ljubavna parada'', ''Nasmejani poručnik'', ''Vesela
    udovica'', ''Chutanje je zlato'', ''Imao sam sedam kćeri'', ''Život za
    karijeru'', ''Žiži'', ''Fani'', ''Ljubav popodne''.

    1973.
    Velika Britanija, Danska i Irska priključile su se
    Evropskoj ekonomskoj zajednici.

    1978.
    U vazduhu u blizini Bombaja eksplodirao je indijski
    putnički avion ''Boing 747'' i nesreću nije preživeo niko od 213
    ljudi u njemu.

    1979.

    SAD i Kina uspostavile su diplomatske odnose, 30
    godina posle osnivanja Narodne Republike Kine.

    1980.
    Umro je italijanski političar Pjetro Sandro Neni
    (Pietro, Nenni), vođa italijanskih socijalista. Učestvovao je u
    Španskom građanskom ratu i bio član Komiteta za odbranu Madrida i
    politički komesar divizije. U Drugom svetskom ratu u Francuskoj ga
    je uhapsio Gestapo. Odmah po oslobođenju zemlje postao je generalni
    sekretar Socijalističke partije Italije, a 1945. predsednik. Bio je
    potpredsednik u prvoj posleratnoj vladi, nekoliko meseci i šef
    diplomatije, takođe potpredsednik u vladi levog centra 1963. Dela:
    ''Istorija četiri godine 1919-1922'', ''Šest godina građanskog rata
    u Italiji'', ''Istorija klasne borbe u Italiji'', ''Zločin fašizma u
    Africi 1936.''.

    1981.

    Grčka je postala deseta članica Evropske ekonomske
    zajednice.

    1984.
    Sultanat Bruneji, mala država na severozapadu
    ostrva Borneo izuzetno bogata naftom i prirodnim gasom, britanski
    protektorat od 1888, postao je nezavisna država.

    1992.
    Sukobljene strane u građanskom ratu u Hrvatskoj
    dale su saglasnost za raspoređivanje mirovnih snaga UN. Režim u
    Zagrebu je, čim je ubrzo uz tolerisanje pa i pomoć pojedinih
    zapadnih zemalja vojno ojačao tako što je kršio embargo UN na
    uvoz oružja, insistirao na što skorijem odlasku ''plavih šlemova'',
    zahvaljujući čijem je dolasku izbegao vojni poraz u sukobu sa
    Srbima u Hrvatskoj.

    1992.

    Egipatski diplomata Butros Butros Gali nasledio je
    na mestu generalnog sekretara UN peruanskog kolegu Havijera Peresa
    de Kueljara (Javier Perez, Cuellar).

    1993.
    Češka i Slovačka postale su samostalne države,
    čime je prestala da postoji Čehoslovačka, osnovana 1918.

    1995.
    U BiH je, posle posredničke misije nekadašnjeg
    predsednika SAD Džimija Kartera (Jimmy Carter), stupio na snagu
    četvoromesečni prekid neprijateljstava, koji su muslimanske snage
    40 dana pre isteka roka grubo narušile ofanzivama na srpske
    položaje na Vlašiću i Majevici, što međunarodna zajednica nije
    propratila čak ni simboličnom osudom.

    1995.
    Švedska, Finska i Austrija priključile su se
    Evropskoj zajednici, čime je broj članica te organizacije povećan
    na 15.

    1997.
    Turske trupe su ponovo upale u severni Irak i turski
    zvaničnici su saopštili da su tom prilikom ubijena 72 kurdska
    gerilca.

    1998.

    Islamski teroristi su na zapadu Alžira masakrirali
    više od 400 ljudi, uključujući žene i decu, u najgorem nasilju
    tokom šestogodišnjeg terora oružanih islamističkih grupa.

    1999.
    Zvanično je puštena u promet jedinstvena evropska
    valuta evro i bezmalo 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske
    unije dobilo je istu valutu prvi put još od vremena Rimskog
    carstva. Banke su počele da posluju evrom tri dana kasnije.

    2002.

    Oko 300 miliona Evropljana počelo je da
    upotrebljava isključivo evro, a od članica EU samo su Velika
    Britanija, Danska i Švedska zadržale nacionalne valute.

    2003.
    EU je preuzela od UN nadzor nad policijskim
    operacijama u BiH, što je prva bezbednosna operacija u istoriji
    EU.

    2003.
    Luiš Inasio ''Lula'' da Silva (Luis Inacio), bivši
    sindikalni vođa, postao je prvi šef države u Brazilu koji je
    potekao iz radničke klase.

    2006.
    U Španiji je stupio na snagu zakon kojim se
    zabranjuje pušenje na javnim mestima, kancelarijama, tržnim
    centrima i drugim zatvorenim prostorima. Tim propisom se zabranjuje
    i reklamiranje duvana, njegova promocija, kao i sponzorisanje
    duvanske industrije.

    2006.

    Umro je srpski pisac za decu Dragan Lukić, koji je
    tokom svog stvaralačkog veka, dugog punih šest decenija, objavio
    oko 100 knjiga poezije i proze za najmlađe.


    - Nova godina je danas prvo stigla na azijsku stranu

    Beringovog moreuza, koji odvaja Aziju od Amerike, jer je tamo vreme

    12 časova ispred griničkog. Ali na Aljasci, koja takođe izlazi na

    Beringov moreuz, časovnici zaostaju 12 časova za griničkim

    vremenom. Tako ljudi s dve strane moreuza, dugačkog 86 kilometara,

    imaju različite dane u sedmici. Da bi zbog toga bile izbegnute

    razne greške u praksi, međunarodnim dogovorom je uspostavljena

    takozvana linija promene datuma. Ona se približno poklapa sa

    osnovnim meridijanom. Linija prolazi između Azije i Amerike duž

    Beringovog moreuza i proteže se ka jugu, presecajući Tihi okean.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #168

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Jedan dan sa zakasnjenjem ali nije rado sajt, pa mi necete zameriti




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 2. januar, drugi dan 2007. Do kraja godine ima 363 dana.

    1492.
    Španija je preotela južni grad Granadu od Mavara, čime je konsolidovana monarhija pod kraljem Ferdinandom V.

    1799.
    Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte ušle su u Siriju.

    1833.
    Britanske trupe zauzele su Foklandska ostrva u Atlantskom okeanu, udaljena oko 500 kilometara od obale Argentine - nad kojima je dan ranije London proglasio suverenitet - i izbacile s njih argentinski garnizon.

    1837.
    Rođen je ruski kompozitor, pijanista i dirigent Milij Aleksijevič Balakirjev, pokretač i idejni vođa kompozitorske grupe, po njemu nazvane Balakirjevljev kružok ili ''Velika petorica''. Grupu su činili još Cezar Kjuj, Modest Musorgski, Nikolaj Rimski-Korsakov i Aleksandar Borodin. Nadovezujući se na ruskog kompozitora Mihaila Glinku, izgradio je muzički stil na elementima folklora, prvenstveno ruskog i orijentalnog. Dela: simfonijske poeme ''Rusija'', Tamara'', muzika za ''Kralja Lira'', klavirske kompozicije, uključujući fantaziju
    ''Islamej''.

    1839.
    Francuski pionir fotografije Luj Dager (Louis Daguerre) snimio je prvu fotografiju Meseca.

    1898.
    Rođena je srpska glumica Ljubinka Bobić, koja je 1921. započela karijeru u Beogradu kao tumač uloga naivnih, nestašnih, vragolastih devojaka, osvojivši naprečac gledalište vedrinom i neposrednosću. Tumačeći kasnije karakterne uloge, iskazala je izuzetno scensko umeće. Njenu karijeru je najviše obeležila nenadmašna interpretacija Živke u ''Gospođi ministarki'' Branislava Nušića.

    1905.
    Rusija je u rusko-japanskom ratu prinuđena da Japanu preda mandžurski lučki grad Port Artur.

    1913.
    Turski garnizon na ostrvu Hios predao se Grcima.

    1915.
    Okončana je petodnevna bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu tokom koje je ruska vojska nanela težak poraz turskoj armiji - Turci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.

    1918.
    Umro je francuski pisac Edmon Rostan (Edmond Rostand), koji je s velikim uspehom oživeo barokne tragikomedije i romantične drame. S virtuoznošću i raskošnim duhom, lirskom tananošću i herojskim zanosom pisao je komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Dela: drame ''Sirano de Beržerak'', ''Romantične duše'', ''Daleka princeza'', ''Orlić''.

    1920.
    Rođen je američki pisac i profesor biohemije ruskog porekla Isak Asimov (Isaac), pisac naučno-fantastične proze. Naučno-popularna dela: ''Hemikalije života'', ''Zvezde i njihovi putevi'', ''Unutar atoma'', ''Svet nitrogena'', ''Ljudski mozak'', ''Nauka, brojevi i ja''. Književna dela: ''Ja, robot'', ''Čelične pećine'', ''Golo sunce'', ''Vasionske struje'', ''Zadužbina'', ''Druga Zadužbina'', ''Zadužbina i carstvo'', ''Kraj večnosti''.

    1933.
    U Barseloni je počeo ustanak za radnička prava pod vođstvom anarhista i sindikalista, koji je ubrzo ugušen.

    1942.
    Japanci su u Drugom svetskom ratu zauzeli glavni grad Filipina Manilu.

    1943.
    Odstupajući pred Crvenom armijom, Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli povlačenje s Kavkaza.

    1955.

    U Panami je ubijen predsednik, pukovnik Hose Antonio Remon (Jose), koga je nasledio prvi potpredsednik Hose Ramon Gisado (Guizado). Gisado je držao vlast manje od dve sedmice i oboren je pod optužbom da je učestvovao u zaveri koja je prethodila ubistvu Remona.

    1959.
    Lansiran je prvi vasionski brod ka Mesecu, sovjetska ''Luna I'' bez ljudske posade.

    1959.
    Dan pošto je srušio korumpirani režim diktatora Fulhensija Batiste (Fulgencio) i ušao u Havanu, Fidel Kastro (Castro) je za privremenog predsednika Kube naimenovao Manuela Urutiju (Uruttia).

    1971.
    Tokom fudbalske utakmice Seltika i Rendžersa, u škotskom gradu Glazgov srušio se deo tribine na stadionu ''Ajbroks park'' i poginulo je 66 navijača.

    1980.
    U Velikoj Britaniji počeo je prvi nacionalni štrajk metalaca od 1926.

    1988.
    Gerilci mozambičkog desničarskog pobunjeničkog pokreta Renamo postavili su zasedu putničkom vozu na zapadu Mozambika, ubivši najmanje 22 i ranivši više od 70 putnika.

    1994.
    Više od 70 ljudi je poginulo i najmanje 670 ranjeno tokom dvodnevnih borbi sukobljenih islamskih frakcija u glavnom gradu Avganistana Kabulu.

    1995.

    Bivši predsednik Somalije Muhamed Sijad Bare (Siad Barre), koji je na vlast došao pučem 1969. i na isti način zbačen s nje 1991, umro je u izbeglištvu u Nigeriji.

    1998.

    Vlasti Nigera uhapsile su bivšeg premijera te afričke države Hamu Amadua (Amadou), optuživši ga da je učestvovao u navodnoj zaveri radi ubistva šefa države Ibrahima Bare Mainasare (Mainašara).

    2001.

    Prvi tajvanski brod legalno je pristao u Kini posle više od pola veka, uplovivši u luku u gradu Fuđijan na jugoistoku Kine.

    2002.

    Prvi kontingent međunarodnih mirovnih snaga za Avganistan, sastavljen od predstavnika 11 zemalja, stigao je u Kabul, gde se pridružio već prisustnim Britancima.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #169

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 3. januar, treći dan 2007. Do kraja godine ima 362 dana.

    106. p. n. e.
    Rođen je rimski govornik, pisac, filozof i
    političar Marko Tulije Ciceron (Marcus Tullius Cicero), najveći
    stilista u rimskom pesništvu. Bio je republikanac, protivnik Julija
    Ceyara (Iulius Caesar) i Marka Antonija (Marcus Antonius). Za
    konzula je izabran 63. pre nove ere i otkrio je i razobličio zaveru
    Lukija Katiline (Lucius Catilina), koji je pokušao da uništi
    Rimsku republiku i zavede ličnu diktaturu. Posle ubistva Kajsara
    44. p. n. e. uhapšen je zbog serije napada na Antonija (14 beseda
    ''Filipika'') i ubijen 43. p. n. e. U delu ''O dužnostima'' zapisao je
    čuvenu izreku: ''Summum ius summa iniuria'' (Najviše pravo najviša
    nepravda), što će reći da previše revnosna primena zakona donosi
    nepravdu. Ostala dela: ''Besede'', ''O besedniku'', ''Rasprave u
    Tuskulu'', ''O starosti'', ''O prijateljstvu'', ''O krajnostima dobra i
    zla'', ''O prirodi bogova'', besede ''Protiv Katiline''.



    1815.
    Austrija, Britanija i Francuska su stvorile vojni
    savez protiv Pruske i Rusije.

    1868.
    U Japanu je ukinut šogunat - na osnovu kojeg je od
    1192. ograničena vlast cara, a moć skoncentrisana u rukama
    šoguna, predstavnika krupnih feudalaca - i na vlast je došla
    dinastija Meidži. Kraj šogunata imao je značaj buržoaske
    revolucije - ukinute su mnoge privilegije feudalaca, modernizovana
    je armija, reformisano školstvo i uspostavljene institucije po
    evropskom uzoru, što je omogućilo snažan industrijski uspon
    Japana.

    1875.
    Umro je francuski leksikograf i enciklopedista Pjer
    Atanaz Larus (Pierre Athanase Larouše), izdavač ''Velikog svetskog
    rečnika XIX veka'' u 17 tomova. Izdavačka kuća ''Larus'' je posle
    njegove smrti nastavila izdavanje enciklopedijskih rečnika.

    1883.
    Rođen je engleski državnik Klement Ričard Atli
    (Clement Rićard Atlee), laburistički premijer od 1945. do 1951,
    tokom čije vlasti je Velika Britanija priznala nezavisnost Indije
    1947. i Burme 1948. Dela: ''Laburistička partija u perspektivi'',
    ''Dvanaest godina kasnije'', autobiografija ''Kako se to zbilo''.

    1892.
    Rođen je engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin
    (John, Reuel Tolkien), profesor anglosaksonskog i engleskog jezika i
    književnosti na Oksfordskom univerzitetu. U trilogiji ''Gospodar
    prstenova'' stvorio je vlastiti mitski svet i jezik, služeći se
    prozom u kojoj se osećaju ritmovi nordijskih saga i stare
    anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla.
    Istom imaginarnom svetu pripadaju i romani ''Hobit'' i ''Silmarion''.
    Ostala dela: kritičke studije ''Beovulf: čudovišta i kritičari'',
    ''Bajke, kritička studija'', ''Čoser kao filolog''.

    1904.
    Rođen je srpski pisac i likovni kritičar
    jevrejskog porekla Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928.
    osnovao izdavačku kuću ''Nolit'' i uređivao književno-politički
    časopis ''Nova literatura''. Potom je zbog političkog progona
    prinuđen da emigrira i u Nemačkoj je uređivao časopis
    proleterskih pisaca ''Linkskurve'', a u Parizu je 1933. osnovao
    Institut za borbu protiv fašizma. Otišao je 1936. otišao u
    Španiju, gde se na strani republikanaca borio protiv fašističkih
    snaga Fransiska Franka (Francisco Franco). Likovnim i književnim
    studijama znatno je doprineo tumačenju i shvatanju savremenog
    stvaralaštva. Dela: roman ''Doviđenja u oktobru'', eseji i
    umetnička kritika ''Osvajanje neba'', ''Misli i boje'', ''Susreti sa
    mojim vremenom'', ''Jugoslovenska skulptura XX veka'', ''Graditelji
    moderne misli'', ''Naivna slika sveta'', ''Prodori moderne umetnosti'',
    ''Kraj umetnosti u doba nauke?'', ''Maske sveta'', ''Re-vizija
    umetnosti'', ''Modern German art'', ''Goja i mi'', ''Kapričosi'', ''Užasi
    rata'', ''Anri Ruso, život i delo'' (sa suprugom Lizom), monografije
    ''Krsto Hegedušić'', ''Gabrijel Stupica'', ''Bogosav Živković'',
    ''Vangel Naumovski'', delo o Španskom građanskom ratu ''Španija
    između smrti i rađanja''.

    1924.

    Engleski egiptolog Hauard Karter (Howard Carter)
    pronašao je u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu sarkofag
    faraona Tutankamona.



    1926.
    Umro je češki pisac Jaroslav Hašek, koji je
    svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom
    ''Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu'' u kojem je
    ismejao prilike u Austro-Ugarskoj i razotkrio svu besmislenost,
    surovost i ludost militarizma. Švejk je lik čoveka iz naroda u
    kojem se pod maskom glupaka krije neiscrpan izvor narodne mudrosti.
    Roman je preveden na mnoge jezike i po njemu je snimljeno više
    filmova, a adaptiran je i za pozornicu.

    1926.
    Grčki general Teodoros Pangalos (Theodoros)
    proglasio je sebe zvanično diktatorom Grčke, pola godine pošto je
    pučem prigrabio vlast. S vlasti je zbačen u avgustu 1926.

    1929.
    Rođen je italijanski filmski režiser Serđo Leone
    (Sergio), tvorac ''špageti vesterna''. Filmovi: ''Kolos sa Rodosa'',
    ''Za šaku dolara'', ''Dobar, ružan, zao'', ''Zovem se Niko'', ''Bilo
    jednom na Divljem zapadu'', ''Dogodilo se u Americi''.

    1931.

    Umro je francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr
    (Joseph Jacques Sesaire Joffre), tvorac ratnog plana Francuske u
    Prvom svetskom ratu i pobednik odsudne bitke na Marni 1914. Krajem
    1916. smenjen je s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija
    zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.

    1942.
    U Norveškoj je u Drugom svetskom ratu Nemačka
    osnovala 23 koncentraciona logora kroz koje je prošlo i više od
    4.500 Jugoslovena, mahom Srba. Najozlogašeniji su bili Bejsfort,
    Botn, Erlandet, Falstad, Korgan, Osen, u koje su ljude najviše
    upućivali iz logora na Starom sajmištu u Beogradu. Do aprila 1943.
    deportovano ih je 4.680, od kojih je više od 3.000 ubijeno.
    Logoraše su pomagali norveški antifašisti, ostavljajući hranu i
    cigarete skrivene kraj puta kojim su odlazili na prisilni rad i
    organizujući bekstvo u neutralnu Švedsku malobrojnima koji su
    uspeli da uteknu iz logora. Preživelih 1.300 interniraca zasnovalo
    je posle rata druženje s prijateljima iz Norveške.

    1942.
    Ustaše su u Drugom svetskom ratu na planini Papuk u
    zapadnoj Slavoniji popalile i opljačkale srpska sela Gornje
    Vrhovce, Kantarovce, Kruševo, Šušnjare, Cicvare, Grđavicu,
    Bjelajce, a mnoge srpske civile žive bacale u vatru.

    1942.
    Nemački zapovednik za Srbiju objavio je u Drugom
    svetskom ratu naredbu kojom je, pod pretnjom smrću, zabranjeno
    skrivanje Jevreja i čuvanje jevrejskih stvari, novca i vrednosnih
    papira. Mnogi Srbi su, ipak, rizikovali život i stotine Jevreja
    spasli sigurne smrti.

    1945.
    U Ardenima je propao poslednji pokušaj nemačkog
    vođe Adolfa Hitlera da izmeni ishod Drugog svetskog rata, jer su
    savezničke armije generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) i
    Omara Bredlija (Bradley) u kontraofanzivi zahvatile u klešta
    nacističke divizije nanevši im teške gubitke.

    1961.

    SAD su prekinule diplomatske odnose s Kubom.

    1970.
    U Brazavilu je usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil
    proglašen Narodnom Republikom Kongo.

    1977.
    Međunarodni monetarni fond odobrio je dotad
    najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji te organizacije -
    Velika Britanija dobila je bezmalo četiri milijarde dolara radi
    podrške njenoj valuti.

    1990.
    Panamski general Manuel Antonio Norijega (Noriega),
    bivši američki štićenik, predao se okupatorskim trupama SAD i
    deportovan je na Floridu, gde mu je potom suđeno.

    1990.
    Na jugu Pakistana poginulo je 307 ljudi kad je
    ekspresni voz udario u kompoziciju teretnog voza.

    1993.
    Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž
    Buš (George Bush) potpisali su sporazum o smanjenju nuklearnog
    oružja za dve trećine.

    1994.

    Pad ruskog putničkog aviona ''tupoljev-154'' u Sibiru
    nije preživeo niko od 124 putnika i člana posade.

    1999.

    Predsednik Sadam Husein odbacio je zone zabranjenog
    leta koje su iznad severa i juga Iraka uspostavile zapadne zemlje,
    istakavši da će im se irački narod hrabro suprotstaviti.

    2000.
    Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj ubedljivo je
    pobedila koalicija levog centra (Socijaldemokratska partija i
    Hrvatska socijalno-liberalna stranka), čime je okončana
    devetogodišnja vladavina Hrvatske demokratske zajednice.

    2004.

    Pad u Crveno more egipatskog ''boinga 737'',
    neposredno po uzletanju sa aerodroma u Šarm el Šeiku, nije
    preživeo niko od 148 ljudi u letilici, mahom francuskih turista.

    2004.
    Posle sedam meseci putovanja, na Mars se spustio
    američki ''marsohod'', robot ''Spirit'', sa zadatkom da tokom tri
    meseca analizira stene i tlo na toj planeti.

    2006.

    Umro je Italijan Urbano Lazaro (Lažaro), koji je
    26. aprila 1945. godine, kao pripadnik partizanske brigade
    ''Garibaldi'' identifikovao i uhapsio fašističkog diktatora Benita
    Musolinija (Mušolini).

    2006.

    Francuska vlada ukinula je vanredno stanje, uvedeno
    u novembru 2005. zbog nemira u siromašnim predgrađima Pariza i
    drugih francuskih gradova u kojima je zapaljeno oko 200 javnih
    ustanova, kao i 10.000 vozila. Povod za nerede bila je smrt dvojice
    dečaka afričkog porekla, koji su nastradali od udara struje u
    trafo-stanici, gde su se sakrili verujući da je za njima policijska
    potera.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #170

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 4. januar, četvrti dan 2007. Do kraja godine ima 361 dan.

    1494.
    Prva srpska štamparija u Cetinju štampala je prvu
    knjigu na srpskom jeziku - ''Oktoih prvoglasnik'' Djurđa Crnojevića
    i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih
    knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Do 1496. Obodska štamparija je
    štampala i ''Oktoih petoglasnik'', ''Psaltir s posljedovanjem'',
    ''Četvoroevanđelje'' i ''Molitvenik''. ''Oktoih'' (grčki osmoglasnik)
    sastavljen je od osam krugova crkvenih pesama i osam glasova za
    pojanje. Knjiga je štampana ćirilicom, u crvenoj i crnoj boji, po
    ugledu na stare slovenske liturgijske knjige, sa utisnutim skromnim
    ukrasima - tri zastavice, četiri inicijala i vodeni znak vage.



    1710
    .
    Rođen je italijanski kompozitor Djovani Batista
    Pergolezi (Giovanni Battista Pergolesi), koji je komponovao u maniru
    napuljske bufo-opere, sveže, neposredne i vesele, sa životnim
    ličnostima, zanimljivim situacijama i melodikom bliskoj narodnoj.
    Dela: opera ''Služavka gospodarica'', crkvena muzika ''Stabat mater''.

    1785.

    Rođen je nemački pisac Jakob Grim (Grimm),
    osnivač savremene germanistike, koji je skrenuo pažnju na narodne
    umotvorine i jezik. Izučavao je istoriju jezika i starije
    književnosti, probleme mita, bajke i predanja, folklora i prava.
    Zasnovao je 1852. veliki ''Nemački rečnik'' i napisao ''Istoriju
    nemačkog jezika''. Prevodio je srpske narodne pesme, a iz
    prijateljstva s Vukom Karadžićem nastao je prevod Vukove srpske
    gramatike. Zajedno s mlađim bratom Vilhelmom (Wilhelm) sakupio je i
    obradio mnoge bajke poznate deci širom sveta.

    1797.
    Francuski general Napoleon Bonaparta (Bonaparte)
    pobedio je Austrijance kod Rivolija u Italiji.

    1809.
    Rođen je francuski učitelj Luj Braj (Louis
    Braille), pronalazač azbuke za slepe, nazvane Brajov sistem. I sam
    slep, izumeo je sistem ispupčenih tačaka, čije kombinacije
    označavaju pojedina slova, pomoću kojeg slepi mogu da čitaju.

    1842.
    U dvorani Teatra na Djumruku vojni kapelmajstor
    Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio je
    prvi javni muzički koncert u Beogradu.

    1890
    .
    Rođen je srpski političar i slikar jevrejskog
    porekla Moša Pijade, predsednik Skupštine FNRJ. Slikarstvo je
    učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Posle Prvog svetskog rata
    napustio je ideje jugoslovenskog nacionalnog revolucionara, prišao
    Komunističkoj partiji Jugoslavije i 1921. postao član njenog
    Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog
    komiteta KPJ ''Komunist'' 1925. osuđen je na 20 godina robije. U
    zatvoru je preveo ''Kapital'', ''Bedu filozofije'' i ''Manifest
    komunističke partije'' Karla Marksa (Marx). U Crnoj Gori je 1941. u
    Drugom svetskom ratu bio partijski rukovodilac i taj period istorija
    nije potpuno osvetlila, posebno njegovu ulogu u fizičkim
    likvidacijama političkih protivnika. Izradio je 1942. prve propise
    o radu narodnooslobodilačkih odbora, na Drugom zasedanju AVNOJ-a
    krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsednik Predsedništva, a
    5. novembra osnovao je u tom gradu Novinsku agenciju Tanjug.



    1892.

    Rođen je srpski pisac i istoričar književnosti
    Milan Bogdanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti.
    Uređivao je list ''Republika'' i časopise ''Danas'', ''Srpski
    književni glasnik'', ''Književne novine''. Bio je upravnik Srpskog
    narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i
    predavač na Filozofskom i Fakultetu likovnih umetnosti. Celokupna
    njegova dela objavljena su u višetomnoj knjizi ''Stari i novi''.

    1932.
    Vlada britanske kolonije Indije zabranila je
    Indijski nacionalni kongres i uhapsila njenog vođu Mahatmu Gandija
    (Gandhi), koji je predvodio borbu za nezavisnost.

    1942.
    Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli pokolj u
    srpskim selima Šajkaške, u Novom Sadu i Bečeju. U pokolju Srba i
    Jevreja za mesec dana ubijeno je oko 4.000 ljudi.

    1944.
    Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu počele
    napad na nemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dela
    Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama razoren je gradić Kasino
    i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač
    tog rimokatoličkog reda Sveti Benedikt (Benedict) od Nursije.

    1948.

    Velika Britanija priznala je Burmu (sadašnji
    Mjanmar) kao nezavisnu republiku s prvim premijerom Takinom Nuom.

    1951.

    Severnokorejske i kineske trupe zauzele su Seul u
    Korejskom ratu.

    1958.
    Sovjetski ''Sputnjik I'', prvi veštački satelit
    lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.

    1960.

    U saobraćajnoj nesreći poginuo je francuski pisac
    Alber Kami (Albert Camus), dobitnik Nobelove nagrade za književnost
    1957, čiji se književni rad temelji na ideji o apsurdu (simbolika
    mita o Sizifu) i revoltu (simbolika mita o Prometeju).
    Apsurdnostisveta suprotstavio je stvaralaštvo, jer, kako je napisao,
    ''stvarati znači dvaput živeti''. Dela: romani ''Stranac'', ''Kuga'', ''Pad'',
    pozorišni komadi ''Kaligula'', ''Pravednici'', ''Opsadno stanje'',
    ''Nesporazum'', eseji ''Svadba'', ''Mit o Sizifu'', ''Pisma nemačkom
    prijatelju'', ''Pobunjeni čovek''.

    1965.

    Umro je engleski pisac američkog porekla Tomas
    Sterns Eliot (Thomas Stearns), dobitnik Nobelove nagrade za
    književnost 1948, čija poezija zrači pobunom protiv jalove
    industrijske, materijalističke civilizacije. Dela: ''Sabrane pesme'',
    ''Sabrani eseji'', poetske deame ''Ubistvo u katedrali'', ''Porodični
    sastanak'', ''Koktel-partija''.

    1967.
    Poginuo je engleski vozač brzih automobila i
    čamaca Donald Malkolm Kempbel (Malcolm Campbell), vlasnik svetskog
    rekorda u vožnji automobilom od 648,7 kilometara na čas, koji je
    postavio 1964. Vozeći čamac ''Plava ptica'' s mlaznim motorom na
    jezeru Koniston u Velikoj Britaniji, pokušao je da još jednom
    pomeri granicu brzine. Čamac je dostigao brzinu novog svetskog
    rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas, ali je rekorder to
    platio životom.

    1972.
    Pakistan je zatražio razgovore sa Indijom posle
    rata u kojem je poražen, a dotadašnji Istočni Pakistan postao
    nezavisna država Bangladeš.

    1975.
    Umro je italijanski pisac Karlo Levi (Carlo), autor
    romana ''Hristos se zaustavio u Eboliju'', u kojem je opisao težak
    život italijanskih seljaka pod fašistima. U vreme fašističke
    vladavine bio je interniran u južnu Italiju.

    1989.
    U međunarodnim vodama Sredozemnog mora naspram
    libijske obale, američki vojni avioni oborili su dva libijska lovca
    koji su navodno zapretili nosaču aviona ''Džon F. Kenedi''.

    1995.
    Bivši turski premijer Bulent Edževit (Buelent
    Ecevit) okrivio je Nemačku i Austriju za raspad Jugoslavije, jer su
    podstakle otcepljenje Slovenije i Hrvatske i osudio Ankaru za
    ravnodušnost kad su se pojavili prvi signali da nestaje dotadašnja
    Jugoslavija.

    1998.

    Šef izraelske diplomatije David Levi (Levy) podneo
    je ostavku, rekavši da ne više želi da se jedini brine o
    pitanjima mira i socijalne zaštite.

    2004.
    Predstavnici avganistanskih frakcija, okupljene na
    plemenskoj skupštini (Loja džirga) postigle su dogovor o ustavu,
    omogućivši time prve izbore posle bezmalo četvrt veka građanskog
    rata u toj azijskoj zemlji.

    2005.
    Nepoznati napadači ubili su guvernera Bagdada Alija
    el Hajdarija.

    2006.

    Umro je premijer i potpredsednik Ujedinjenih
    Arapskih Emirata, šeik Maktum bin Rašid el Maktum, koji je bio i
    vladar emirata Dubai.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #171

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 6. januar, šesti dan 2007. Do kraja godine ima 359 dana.

    1169.
    Francuska i Engleska sklopile su mir prilikom susreta u Monmiraju kraljeva Luja VII (Louis) i Henrija II (Henry).

    1322.
    Srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina, krunisan je u manastiru Žiča. Tokom vladavine do 1331. pobedio je vojsku bosanskih feudalaca, a kad su Bugarska i Romeja (Vizantija) protiv Raške sklopile vojni savez, ne čekajući napad potukao je Bugare kod Velbužda i osigurao prevlast nad Makedonijom, čime je srpska država postala najmoćnija na Balkanu. U spomen na tu bitku u Metohiji je podigao manastir Dečani, po kojem je nazvan Dečanski.

    1367.
    Rođen je engleski kralj Ričard II (Rićard), koji je na presto došao u desetoj godini, nasledivši dedu Edvarda III (Edward). Tokom vladavine do 1399, kad ga je zbacio rođak Henri Bolingbrok (Henry Bolingbroke) proglasivši se kraljem Henrijem IV, bio je prinuđen da od nezadovoljnog visokog plemstva grčevito brani prerogative kraljevske vlasti. Umro je 1400. pod misterioznim okolnostima u zatočeništvu u zamku Pontefrakt.

    1745.
    Rođen je francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje (Jacques Etienne Montgolfier), koji je s bratom Žozefom Mišelom (Joseph Mićel) 1783. konstruisao prvi balon napunjen zagrejanim vazduhom.

    1810.
    Mirom u Konstantinopolju poraženo Otomansko carstvo predalo je Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.

    1822.
    Rođen je nemački arheolog Hajnrih Šliman (Heinrić Sćlimann), koji je 1868. otkrio Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova ''Ilijada'' i ''Odiseja''. Otkrio je i Mikenu, Orhomen i Itaku, utrošivši na arheološka iskopavanja svoje celokupno milionsko bogatstvo.

    1829.
    Umro je češki slavista Jozef Dobrovski (Josef Dobrovsky), otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, središnja ličnost češkog narodnog preporoda. Proučavao je sve slovenske jezike i književnosti, posebno rad slovenskih prosvetitelja Chirila i Metodija, slovenske azbuke i staroslovenski jezik. Dela: ''Istorija češkog jezika i književnosti'', ''Gramatika češkog jezika'', ''Gramatika staroslovenskog jezika'', slavističke zbirke ''Slavin'', ''Slovanka''.

    1852.
    Umro je francuski učitelj Luj Braj (Louis Braille), pronalazač azbuke za slepe, nazvane Brajov sistem. I sam slep, izumeo je sistem ispupčenih tačaka, čije kombinacije označavaju pojedina slova, pomoću kojeg slepi mogu da čitaju.

    1859.
    Rođen je srpski hirurg Vojislav Subotić, osnivač Medicinskog fakulteta i šef hirurškog odeljenja Opštedržavne bolnice u Beogradu, vodeći hirurg u Srbiji krajem 19. i početkom 20. veka. Objavio je niz radova iz abdominalne hirurgije, urologije, ortopedije.

    1872.
    Rođen je ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma, čije je stvaralaštvo zasnovano na teozofskoj koncepciji sveta (sjedinjavanje duše smrtnika s besmrtnim suštastvom božanskog). Dela: kompozicije za orkestar ''Božanstvena poema'', ''Prometej'', ''Poema ekstaze'', klavirski preludijumi, sonate, etide.

    1885.
    Rođen je srpski teoretičar socijalizma Dušan Popović, jedan od pokretača radničkog pokreta u Srbiji i sekretar Srpske socijaldemokratske partije. S Dimitrijem Tucovićem je pokrenuo časopis ''Borba''. Prevodio je Karla Marksa (Marx), Augusta Bebela, Karla Kauckog (Kautsky). Umro je u Londonu 1919, a posmrtni ostaci su preneti u otadžbinu 1959.

    1916.
    Kod Mojkovca na desnoj obali reke Tare u Prvom svetskom ratu počela je petodnevna bitka Prve sandžačke divizije (6.500 boraca) crnogorske ''Sandžačke vojske'' i austrougarske 53. i 62. divizije (oko 20.000 vojnika). U vreme povlačenja srpske vojske pravcem Andrijevica-Podgorica-Skadar, Crnogorci su neviđenom hrabrošću, pod komandom načelnika štaba crnogorske Vrhovne komande divizijara Janka Vukotića, odbacili trostruko jačeg neprijatelja i Srbijancima omogućili prolaz do albanskog primorja.

    1919.
    Umro je američki državnik Teodor Rozevelt (Theodore Roosevelt), predsednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svetsku silu od dotad izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države preuzeo je kao potpredsednik SAD, posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija (William McKinley) 1901. Inicijator je izgradnje Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.

    1929.
    Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević suspendovao je ustav i zaveo diktaturu.

    1941.
    Predsednik SAD Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt) definisao je u govoru u Kongresu američki cilj o ''četiri slobode'' - slobodi govora, slobodi religije, slobodi od straha i slobodi od siromaštva.

    1945.
    Vođa jugoslovenskih komunista Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin (Fitzroy Maclean) sklopili su u Drugom svetskom ratu sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv nemačkih snaga.

    1949.
    Umro je američki filmski režiser Viktor Fleming (Victor), koji je svetsku slavu stekao filmom ''Prohujalo sa vihorom''. Ostali filmovi: ''Čarobnjak iz Oza'', ''Kapetan hrabrost'', ''Tortilja Flat'', ''Jovanka Orleanka''.

    1950.
    Velika Britanija je priznala Kinu.

    1981.
    Umro je škotski pisac Arčibald Džozef Kronin (Arćibald Joseph Cronin), u čijim je delima, prožetim blagim romantizmom i društvenom kritikom, opisan život rudara i britanske srednje klase. Dela: romani ''Šeširdžijin zamak'', ''Citadela'', ''Zvezde gledaju s neba'', ''Španski vrtlar'', ''Gospođa sa karanfilima'', ''Tri ljubavi'', ''Pregršt raži'', ''Herojske godine'', ''Judino drvo'', drama ''Jupiter se smeje'', memoari ''Pustolovine u dva sveta''.

    1993.
    Umro je ruski igrač Rudolf Hametovič Nurejev, zvezda svetske baletske scene. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu 1961. Upamćen je po nezaboravnim glavnum ulogama u mnogim baletima, uključujući ''Labudovo jezero'', ''Žizelu'', ''Petrušku''.



    1993.
    Umro je američki trubač, pevač, kompozitor, aranžer i šef orkestra Džon Birks ''Dizi'' Gilespi (John, Dižy Gillespie), jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao je presudnu ulogu u stvaranju tzv. bi-bap muzike.

    1995.
    U provinciji Šansi na severu Kine poginulo je najmanje 100 ljudi u eksploziji posle sudara dva teretna voza natovarena tonama trinitrotoluola.

    2004.
    Iran je obnovio pune diplomatske odnose sa Egiptom, prekinute pre 25 godina, promenivši i naziv ulice kojom je odavana počast teroristi koji je ubio egipatskog predsednika Anvara el Sadata.

    2004.
    Umro je srpski pronalazač prof. dr Tihomir Aleksić, projektant prvog domaćeg računara CER 10, čija proizvodnja je počela 1961. u institutu ''Mihailo Pupin''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #172

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 7. januar, sedmi dan 2007. Do kraja godine ima 358 dana.

    1536.
    Umrla je engleska kraljica španskog porekla
    Katarina Aragonska (Catherine of Aragon), prva od šest žena
    engleskog kralja Henrija VIII (Henry). Njihov razvod bez dozvole
    pape izazvao je englesku crkvenu reformaciju i raskid s Vatikanom.

    1537.
    Ubijen je poglavar Firence Alesandro de Mediči(Medici), kojeg je nasledioKozmo de Mediči (Cosmo), veliki vojvoda
    toskanski, bankar i pokrovitelj naučnika i umetnika.

    1598.
    Na ruski presto je stupio Boris Godunov, posle smrti
    Fjodora I, poslednjeg cara iz dinastije Rjurikovič.

    1610.
    Italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej
    (Galilei) otkrio je Jupiterove mesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto.



    1785.
    Džon Džefris (John Jeffries) i Žan Pjer Blanšar
    (Jean Pierre Blanćard) prvi su preleteli kanal Lamanš balonom
    punjenim toplim vazduhom.

    1789.
    Na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je
    vođa iz rata za nezavisnost Džordž Vošington (George
    Vashington). Ponovo je izabran 1792, a 1796. odbio je da se
    kandiduje.

    1807.
    Velika Britanija je proglasila blokadu Francuske i
    zemalja saveznica francuskog cara Napoleona I. U ekonomskom ratu
    deblji kraj izvukla je Francuska, čija je mornarica nekoliko puta
    poražena, pa nije mogla da probije obruč britanskih brodova.

    1847.
    Rođen je srpski pisac Milovan Glišić, jedan od
    začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu
    tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom
    dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovedaka, dve komedije i
    prevodio je s francuskog i ruskog, uključujući ''Rat i mir'' Lava
    Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog
    birokratijom i zelenašima. Dela: pripovetke ''Glava šećera,
    ''Roga'', ''Redak zver'', ''Šilo za ognjilo'', ''Prva brazda'', pozorišni
    komad ''Dva cvancika'', komedija ''Podvala''.

    1872.
    Izašao je prvi srpski pozorišni list ''Pozorište'',
    koji je pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. List je
    izlazio do 1908.

    1887.
    Objavljen je prvi članak o železnicama na srpskom
    jeziku - uvodnik u ''Serbskom narodnom listu'' pod naslovom ''Gvozdeni
    put i parovoz''.

    1895.
    Koreja je proglasila nezavisnost od Kine.

    1909.
    U Beogradu je počela prva balkanska konferencija
    socijaldemokratskih partija i radničkih pokreta Srbije, Crne Gore,
    Makedonije, Turske, Hrvatske i Slavonije, Slovenije, Bosne i
    Hercegovine i Rumunije. Trodnevni skup je usvojio rezoluciju o
    stvaranju saveza slobodnih naroda Balkana u okviru balkanske
    federacije.

    1927.
    Uspostavljena je redovna transatlantska telefonska
    veza između Londona i Njujorka.

    1932.
    Umro je francuski političar Andre Mažino
    (Maginot), ministar rata od 1922. do 1924. i od 1929. do smrti 1932,
    po kojem je nazvana utvrđena linija na istoku Francuske, građena
    od 1927. do 1936. Veliki sistem utvrđenja nije sprečio u Drugom
    svetskom ratu armiju nacističke Nemačke, da 1940. izvede invaziju
    na Francusku iz pravca Belgije, zaobišavši ''Mažino liniju''.

    1943.
    Umro je srpski fizičar i pronalazač Nikola Tesla,
    jedan od najvećih umova u istoriji svetske nauke, posebno
    elektrotehnike, tvorac ''novog tehničkog poretka'', čijim je izumima
    postavljen temelj i pravac vrtoglavog naučno-tehničkog razvoja
    ljudskog roda u 20. veku. Pronašao je obrtno magnetno polje,
    trofazni sistem prenosa električne energije, indukcioni motor,
    generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i
    patentirao je niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika,
    bez kojih bi bila nezamisliva tehnička civilizacija, pogotovo
    prenos električne energije. Pionir je i radio tehnike, bežične
    telegrafije, radara. Njegov polifazni sistem naizmeničnih struja
    pokazao je vrednost na prvoj hidrocentrali na slapovima Nijagare.
    Patentirao je oko 700 pronalazaka u oblasti naizmeničnih struja,
    telekomunikacija, akustike i mašinstva, od kojih su mnogi našli
    široku primenu. Posle okončanja studija elektrotehnike u Gracu i
    kraćeg stažiranja u Budimpešti i Parizu, odselio se u SAD, čiji
    je državljanin postao 1884, ali je sve do smrti, na pravoslavni
    Božić u Njujorku, održavao bliske kontakte s otadžbinom. U SAD
    je, proniknuvši u tajne oscilatornih kretanja elektriciteta i
    materije, ostvario najveće naučne poduhvate. Povodom
    stogodišnjice njegovog rođenja, 1956. jedinica za merenje visokog
    napona dobila je Teslino ime, kojim je nazvana i jedinica jačine
    magnetnog polja. Rođen je kao četvrto dete Milutina i Djuke Tesle
    u svešteničkoj pravoslavnoj porodici u srpskom selu Smiljan u
    Lici.

    1946.
    Zapadne sile priznale su Austriju u granicama iz
    1937.

    1953.
    Američki predsednik Hari Truman (Harry) saopštio
    je da je u SAD napravljena hidrogenska bomba.

    1972.
    Indija se suprotstavila pritisku SAD i uspostavila
    pune diplomatske odnose s Kinom.

    1979.
    Kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih
    snaga, zauzeli Pnom Pen i srušili vladu ''Crvenih Kmera'' Pola Pota,
    tokom čije je strahovlade od aprila 1975. u Kambodži ubijeno
    između milion i dva miliona ljudi.

    1984.
    Umro je francuski fizičar Alfred Kastler, član
    Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966.
    Otkrio je i razvio optičke metode izučavanja Hercovih rezonanci u
    atomima i njegov rad je od ključnog značaja za razvoj lasera.

    1989.
    Umro je japanski car Hirohito, koji je vladao od
    1921, kad je kao regent zamenjivao obolelog oca, a 1926. je
    krunisan. Posle poraza Japana u Drugom svetskom ratu - tokom kojeg
    nije bio ''igračka u rukama militarista'', kako je propagandno
    predstavljan posle rata, već ratoborni vođa koji je podsticao
    osvajanja ne hajući za patnje pokorenih nacija - 1946. se odrekao
    ''božanskog porekla''. Vlast mu je znatno sužena ustavom iz 1947. i
    otad je uporno širen mit o dobroćudnom caru kojeg od svega
    najviše zanima biologija.

    1990.
    Prvi put za 800 godina za posetioce je zatvoren
    krivi toranj u Pizi, jedna od najvećih svetskih turističkih
    atrakcija, jer je pretila opasnost da padne pa je duga
    rekonstrukcija koja je usledila bila neophodna.

    1997.
    U Alžiru je, u eksploziji bombe koju su u autobus
    podmetnuli islamski teroristi, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko
    100 ljudi.

    1999.
    U Senatu je otvoreno suđenje u okviru postupka
    impičmenta predsedniku SAD Bilu Klintonu (Bill Clinton), prvo posle
    više od 130 godina protiv vladajućeg šefa države.

    2000.
    Albanski ekstremisti su na pravoslavni Božić u
    Prizrenu ubili dve Srpkinje koje su pošle u crkvu na liturgiju.

    2004.
    Vrhovni sud Indonezije potvrdio je smrtnu kaznu
    islamskom teroristi Amroziju, optuženom za podmetanje eksploziva u
    noćni klub na ostrvu Bali, kojim je usmrćeno najmanje 202 ljudi,
    mahom zapadnih turista.

    2006.
    Umro je austrijski pisac i istraživač Hajnrih
    Harer (Heinrić Harrer), čije je biografsko delo ''Sedam godina na
    Tibetu'' prevedeno na 53 jezika.




    - Danas je Božić, 25. decembar prema Julijanskom kalendaru

    - verska i porodična svečanost posvećena rođenju sina Božjeg

    Isusa Hrista, koju svetkuje većina pravoslavnih crkava,

    uključujući srpsku, rusku i gruzinsku, kao i vaseljenska,

    jerusalimska, antiohijska i aleksandrijska patrijaršija. Taj datum

    je prvi put pomenut kao praznik 336. u jednom kalendaru u Rimu.

    Božić je uveden da suzbije kult Mitre, arijevskog božanstva

    posvećenog rađanju Sunca, odnosno arijevske jeresi koju je 325.

    osudio Vaseljenski sabor u Nikeji. Do 16. veka svi hrišćani su ga

    slavili istog dana. Uvođenjem Gregorijanskog kalendara 1582,

    nazvanog po papi Grguru XIII (Gregorius), pravoslavne crkve su

    nastavile da praznike slave prema Julijanskom kalendaru, ali su

    neke, poput grčke, rumunske i bugarske, kasnije prihvatile novi

    kalendar. Proslavljanje Hristovog rođenja se delimično oslanja na

    prastare narodne običaje i verovanja u rođenje Boga Sunca i Boga

    vegetacije i zelenila. Unošenje badnjaka u kuću i stavljanje na

    vatru potiče iz drevne agrarne kulture i treba da obezbedi sreću,

    napredak i plodnost. Tog dana hrišćani se pozdravljaju rečima

    ''Hristos se rodi'' i ''Vaistinu se rodi''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #173

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je 8. januar 8. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 357 dana


    1297.

    - Monako proglašava nezavisnost.

    1324.
    - Umro je italijanski istraživač Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjovekovni putnik.
    Ka Dalekom istoku krenuo je u 17. godini iz Venecije 1271. Proputovao je Mesopotamiju, Kurdistan, Persiju, Turan, Pamir, Kineski Turkestan i Mongoliju i stigao u Peking 1275. Kao prvi Evropljanin prešao je preko Pamira, Turkestana i Mongolije.
    Od 1275. do 1292. proputovao je gotovo celu Kinu, a na povratku je od 1292. do 1295. putovao preko Indokine, Indonezije, Singapura, Indijskog okeana, Persije i Crnog mora.
    Opisao je putovanja u "Knjizi o čudima sveta", objavljenoj 1298, docnije nazvanoj "Milion", koja je podstakla mnoga geografska otkrića.

    1589.

    - Rođen je srpski pisac Ivan (Dživo) Gundulić, čija je poezija prožeta strasnim pozivima na slobodu i borbu porobljenih Slovena protiv Turaka. U najznačajnijem delu, epu "Osman", opevao je turski poraz u Hoćimskoj bici 1621. i smrt sultana Osmana II u janičarskoj pobuni godinu dana kasnije, videći u tim događajima predznak propasti Otomanskog carstva i oslobođenja Južnih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pesme, koje su najvećim delom izgubljene. Ostala dela: drama "Dubravka", spev "Suze sina razmetnoga".

    1601.

    -Rodjen Baltasar Gracin y Morales, španski pisac i mislilac


    1642.
    - Umro je Galileo Galilej, fizičar, astronom. Galilei je otac moderne astronomije. Pronašao je zakone slobodnog pada tijela, prvi uveo opitnu metodu i matematičko formuliranje fizičkih zakona i na taj način postavio temelje klasične fizike. Otkrio je cikloidu i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je balistiku, određujući paraboličku putanju zrna. Konstruirao je prvi termoskop. 1610. godine je izradio poznati Galileiev durbin sa uvećanjem od 20x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 10x, i njime otkrio planine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze. Otkrio je da i planet Venera ima iste faze kao i Mjesec



    1679.
    - Robert Cavelier Sieur de la Salle otkrio slapove Niagare.

    1807.

    - Srbi su u Prvom srpskom ustanku izbacili Turke iz Kalemegdanske tvrđave i Beograd je, posle 380 godina, ponovo postao prestonica srpske države. Prethodno su ustanici 12. decembra 1806. oslobodili beogradsku varoš i potisli Turke u Kalemegdansku tvrđavu, a turski komandant Alija Gušanac je krajem decembra utekao iz tvrđave, uvidevši da je njena odbrana beznadežna. Novom komandantu Sulejman-paši potom je preostalo jedino da se sa svojim snagama preda ustanicima pod Karađorđevim vođstvom.

    1815.

    - Rat 1812: Bitka za Novi Orleans - Andrew Jackson vodi Američke snage u pobjedi nad Britancima.

    1838.
    - Alfred Vail demonstrira telegraf.

    1856.
    - Doktor John A. Veatch otkrio je boraks, natrijumovu so borne kiseline. Danas se široko upotrebljava u industriji stakla, u kozmetici, medicini i domaćinstvu.

    1864.
    Rodjen Eduard VII, engleski kralj

    1896.

    - Umro pesnik Pol Verlen francuski pisac , boem i pustolov, čija je poezija, puna lirizma i muzike, znatno uticala na simboličku školu.
    Dela: zbirke "Romanse bez reči", "Galantne svečanosti", "Elegije", "Mudrost".

    1900.

    - Rođena je princeza Marija, druga kćer rumunskog kralja Ferdinanda Hoencolerna i kraljice Marije, princeze od Britanije i Irske. Princeza Marija se 1922. godine udala za kralja Aleksandra Karađorevića, sa kojim je dobila tri sina: Petra, Tomislava i Andreja. Umrla je 1961. godina u izgnanstvu u Londonu.

    1905.

    - RodjenGiacinto Scelsi, italijanski kompozitor

    1912.
    - Osnovan Afrički nacionalni kongres.

    1916.
    - Posle dugotrajne i žestoke borbe, povučene su sve savezničke trupe sa Galipolja. Ovde je u aprilu 1915. godine obrazovan Galipoljski front, na kome su se protiv Turaka borili uglavnom australijske, novozelandske, južnoafričke i kanadske trupe.

    1918.
    - Američki predsednik Vudrov Vilson objavio je Četrnaest tačaka u kojima je izneo načela za uspostavljanje svetskog mira. U jednoj tački govori se o "autonomiji naroda u Austrougarskoj", što je bio pokušaj da se parira Dekretu o miru koji je objavila sovjetska vlada.


    1926.
    - Abdul-Aziz ibn Saud postaje kralj Hejaza i preimenuje je u Saudijska Arabija.

    1935.

    Rodjen Elvis Presley, američki pjevač (King of Rock'n'Roll) Još za života legenda i neokrunjeni kralj rock n rolla. U javnosti je počeo pjevati sa 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u Memphisu. Sa 18 godina je napustio školu i poželio raditi kao portir u kinu i kao vozač kamiona. Prvu pjesmu snimio je kao rođendanski dar majci. Prvu ploču snimio je 1954. Njegov uzlet započinje sredinom 50-tih godina hitovima "That s All Right Mama" i "Heartbreak Hotel" , a najuspješniji mu je period od 1960. do 1975. godine u kojem je izdao 52 albuma i još za života prodaje oko 600 miliona primjeraka.



    1937.

    Rodjena Shirley Bassey, britanska pjevačica

    1947.
    Rodjen David Bowie, britanski muzičar

    1954.

    - Elvis Prisli platio je četiri dolara memfiskom studiju za snimanje svojih prvih dveju pesama: "Casual Love" i "I'll Never Stand in Your Way".

    1959.

    - Osvajanje Kube od strane Fidel Kastra.

    1967.

    - Rodjen R. Kelly, američki pjevač i muzičar

    1973.
    - Rodjen Sean Paul, jamaikanski rapper i pjevač reggea

    1993.
    - Majkl Džordan, igrač Čikago bulsa, postigao je svoj 20.000-ti poen u karijeri.

    1996.
    Umro je francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista 1981. izabran za predsednika Francuske.
    Tokom 14 godina na položaju šefa države nastojao je da Francusku učini motorom ujedinjene Evrope.
    U Drugom svetskom ratu bio je jedan od vodja francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vodja Socijalističke partije.

    1994.
    - Ruski kosmonaut Valeri Polyakov ostaje na svemirskoj stanici Mir do 22. marta, 1995, odnosno rekordnih 437 dana u svemiru.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #174

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 9. januar, deveti dan 2007. Do kraja godine ima 356 dana.

    1792
    .
    Mirom u Jašiju okončan je rusko-turski rat, koji je Otomansko carstvo počelo u avgustu 1787. Reka Dnjestar postala je granica između dveju zemalja, ali je Rusija dobila crnomorsko primorje između reka Bug i Dnjestar s gradom Očakov, a potvrđen je i dokument iz 1783. o pripajanju Rusiji poluostrva Krim i oblasti Kuban.

    1793.

    Francuz Žan Pjer Blanšar (Jean Pierre Blanćard) izveo je prvi let balonom iznad severnoameričkog kontinenta.

    1804.
    Ispred manastira Moravica Turci su ubili srpskog arhimandrita Georgija Djorđevića Hadži-Djeru, narodnog prvaka u rudničkom kraju. Šest dana potom počela je seča srpskih knezova, što je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka.

    1856.
    Rođen je srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac, član Srpske kraljevske akademije, horovođa Beogradskog pevačkog društva, u stilizaciji folklornih motiva uzor generacijama kompozitora. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otadžbinu osnovao je Srpsku muzičku školu i Beogradski gudački kvartet. Njegove kompozicije odlikuje izvanredan, umnogome neprevaziđen, smisao za umetničku obradu narodnih pesama, pri čemu su rukoveti vrhunski domet srpske muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo među najistaknutijim delima celokupnog pravoslavnog bogosluženja. Napisao je i više muzikoloških studija. Dela: 15 ''Rukoveti'', ''Primorski napjevi'', ''Kozar'', solo pesma ''Lem-Edim'', scenska muzika za ''Ivkovu slavu'', crkvena muzika ''Opelo'', ''Akatist Bogorodici'', ''Liturgija''.



    1873.
    Umro je francuski državnik Šarl Luj Napoleon III Bonaparta (Charles Louis, Bonaparte), predsednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Kao sinovac Napoleona I živeo je u izgnanstvu do Februarske revolucije 1848, kad ga je na vlast dovela krupna buržoazija. Početkom decembra 1851. udarom je prigrabio svu vlast, a 1852. obnovio je monarhiju. Agresivnom spoljnom politikom nastojao je da proširi Francusku i osvaja kolonije. Organizovao je javne radove i osnovao neke socijalne ustanove, podsticao kapitalističku privredu, naročito trgovinu, industriju i bankarstvo. Tokom njegove vladavine, Francuska je zaposela Nicu i Savoju, započela kolonijalno prodiranje u Indokinu, uspešno ratovala u Krimskom ratu od 1854. do 1856. protiv Rusije u savezu sa Otomanskim carstvom, Velikom Britanijom i Pijemontom i 1859. protiv Austrije u Italiji, ali je fijaskom okončan pokušaj od 1862. do 1867. da pomoću ''cara'' Maksimilijana Habsburškog (Maximilian) uspostavi francusku dominaciju u Meksiku. Nadajući se uspehu, započeo je rat protiv Pruske, ali je zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen s prestola, a Francuska je 4. oktobra 1870. ponovo postala republika. Posle zaključenja mira s Pruskom 1871. emigrirao je u Englesku gde je umro.

    1878.
    U srpsko-turskom ratu srpska vojska je ušla u Niš, a Turci su sutradan predali tvrđavu i varoš, čime je okončana njihova uprava. Borbe su trajale 25 dana, a odlučujuća je bila pobeda Braničevske brigade na Čegru. U završnim operacijama Moravski i Šumadijski korpus osvojili su sve strateške objekte u Nišu.

    1878
    .
    Umro je italijanski kralj Vitorio Emanuele II (Vittorio), prvi vladar ujedinjene Italije, nazvan ''čestiti kralj'', koji je od stupanja na presto 1861. do smrti vladao striktno kao ustavni monarh. Prethodno je od 1849. bio kralj Pijemonta.

    1890.
    Rođen je češki pisac Karel Čapek, koji se skeptičkim relativizmom suprotstavljao svemu što preti da uništi primarne vrednosti života. Uoči invazije Nemačke na Čehoslovačku 1939. uzalud je upozoravao svet na opasnost. U utopističkim romanima ''Fabrika apsolutnog'', ''Krakatit'' i ''Rat ljudi i daždevnjaka'' upozorio je na apsurdnost tehničke civilizacije, a kao direktna opomena zvuče drame ''Bela bolest'' i ''Mati''. Ostala dela: zbirke pripovedaka ''Raspeće'', ''Mučne pripovetke'', drame ''Rozumovi univerzalni roboti'', ''Razbojnik'', romani ''Hordubal'', ''Meteor'', ''Običan život'', putopisne kozerije ''Putopisi iz Italije'', ''Putopisi iz Engleske'', eseji i feljtoni ''Kritika reči'', ''O najbližim stvarima'', ''Razgovori sa T. G. Masarikom''.

    1908.

    Rođena je francuska književnica Simon de Bovoar (Simone, Beauvoir), egzistencijalista, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Dela: romani ''Mandarini'', ''Lepe slike'', ''Drugi pol'', memoari ''Uspomene dobro vaspitane devojke''.

    1913.
    Rođen je američki državnik Ričard Milhaus Nikson (Rićard Milhous Nixon), jedini šef države u istoriji SAD koji je podneo ostavku pod pretnjom smenjenjivanja postupkom impičmenta. Predsednik SAD postao je 1969. i ponovo je izabran 1972, ali nije okončao četvorogodišnji mandat jer se 1974. povukao zbog afere ''Votergejt''. Primoran je da odstupi s funkcije kad je dokazano da je uoči predsedničkih izbora 1971. kao kandidat Republikanske stranke naložio špijuniranje suparničke Demokratske stranke. Nasledio ga je potpredsednik Džerald Ford (Gerald), koji mu je dao pun oproštaj. Nikson je bio potpredsednik SAD od 1953. do 1960, kad je na predsedničkim izborima izgubio od Džona Kenedija (John Kennedy). Normalizovao je 1972. odnose s Kinom posle tajne diplomatije specijalnog savetnika Henrija Kisindžera (Henry Kišinger).

    1922.

    Rođen je gvinejski državnik i pisac Ahmed Seku Ture (Sekou Toure), koji je posle sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. postao njen prvi predsednik. Prethodno je bio sindikalni aktivista u Francuskoj Zapadnoj Africi, a 1956. izabran je za poslanika francuskog parlamenta. Dela: zbirka pesama ''Borbene pesme'', politički spisi ''Gvinejsko iskustvo i afričko jedinstvo'', ''Afrika i revolucija'', ''Braniti revoluciju'', ''Moć naroda''.

    1941.

    Rođena je američka pevačica Džoan Baez (Joan), borac za ljudska prava, koja se tokom Vijetnamskog rata snažno protivila vojnoj intervenciji SAD u Indokini, što je imalo ogroman ođek u javnosti, posebno među mladim Amerikancima.



    1942
    .
    U Petrovgradu (sadašnji Zrenjanin), Kikindi i drugim mestima u Banatu, Nemci su u Drugom svetskom ratu streljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana mađarske okupacione vlasti počele su masovno hapšenje i ubijanje Srba s druge strane Tise. U Djurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima streljano je 60 Srba.

    1945.
    U Drugom svetskom ratu počelo je iskrcavanje trupa SAD na najveće filipinsko ostrvo Luzon, a borbe su okončane tek 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.

    1957.

    Pošto se kompromitovao agresijom na Egipat u oktobru 1956, britanski premijer Entoni Idn (Anthony Eden) podneo je ostavku.

    1962.
    ŠSR i Kuba potpisali su trgovinski sporazum na osnovu kojeg je Kuba godinama dobijala robu po veštački niskim cenama.

    1964.

    Američke trupe u Panami u krvi su ugušile studentske demonstracije protiv prisustva SAD u zoni Panamskog kanala, usmrtivši 22 panamska visokoškolca.

    1992.

    Reagujući na odluku bosanskih muslimana i Hrvata da zatraže priznanje Evropske zajednice, Srbi u Bosni i Hercegovini su proglasili svoju državu, Republiku Srpsku.

    1996.

    Čečenski islamski teroristi zauzeli su bolnicu i uzeli najmanje 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizlar na jugu Rusije.

    1999.

    Francuski vojnici iz sastava Sfora su, u trenutku kad je automobilom vozio više dece, u blizini Srbinja (bivša Foča) ubili Dragana Gagovića, osumnjičenog za ratne zločine.

    2002.

    SAD su izgradile svoju prvu bazu u bivšoj sovjetskoj republici Kirgiziji. Iz ove baze, koja je prva na teritoriji ŠSR, odnosno Zajednice Nezavisnih Država, SAD može da kontroliše vazdušni prostor Avganistana, a američki borbeni avioni mogu da dopru i do zapadnih regiona Kine, do Uzbekistana, Tadžikistana i velikih gradova u Kazahstanu.

    2004.

    Odlukom vlade Srbije, Bogoslovski fakultet je posle 52 godine vraćen u sastav Bepgradskog univerziteta.

    2004.

    Turska je potpisala protokol o ukidanju smrtne kazne čak i u vreme rata, u nastojanju da zadovolji standarde Evropske unije kako bi mogla da otpočne pregovore o ulasku u EU.

    2005.

    Sudanski potpredsednik Ali Osman Taha i DŽon Garang, šef Oslobodilačkog pokreta sudanskog naroda (SPLM), pobunjeničke grupe sa juga Sudana, potpisali su u Najrobiju mirovni sporazum posle 21 godine građanskog rata.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #175

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 10. januar, deseti dan 2007. Do kraja godine ima 355 dana.


    49. p. n. e
    .
    Cezar je prešao preko reke Rubikon u Italiji i time
    otpočeo građanski rat protiv Pompeja i Senata.
    Tom prilikom rekao je: "Kocka je bačena" (Alea iacta est),
    što je ostalo upamćeno kao sinonim za donošenje smelih odluka.

    1769.
    Rođen je francuski oficir Mišel Nej (Mićel Ney),
    jedan od najvećih maršala cara Napoleona I, koji se istakao u nizu
    bitaka i pohoda. Posle Napoleonovog pada optužen je za izdaju,
    osuđen na smrt i pogubljen 1815.

    1778.
    Umro je švedski prirodnjak Karl fon Line (Carl von
    Linne), koji je prvi postavio principe definisanja rodova i vrsta i
    uveo binarnu (dvojnu) nomenklaturu, tako da svaka biljka i
    životinja ima dva imena - roda i specije (vrste). Osnivač je i
    prvi predsednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja.
    Njegova sistematika biljaka prema polnim organima važi i sada.
    Dela: ''Systema naturae'', ''Philosophia botanica'', ''Genera plantarum'',
    ''Species plantarum''.

    1810.
    Francuska crkva poništila je brak Napoleona i Žozefine.

    1862.
    Umro je američki pronalazač Semjuel Kolt (Samuel
    Colt), po čijem je prezimenu nazvan revolver koji je konstruisao.

    1863.

    U Londonu je otvorena prva linija podzemne
    železnice u svetu.

    1882.

    Počeo je hercegovačko-bokeljski ustanak Srba i
    muslimana protiv Austro-Ugarske. Narod opterećen nametima ogorčilo
    je uvođenje zakona o vojnoj obavezi i kupljenje regruta. Posle
    nekoliko meseci Austro-Ugarska je suzbila ustanak i zavela oštriji
    policijski režim u okupiranoj Bosni i Hercegovini.

    1889.
    Francuska je uspostavila protektorat nad Obalom
    Slonovače.

    1890.

    Umro je srpski pisac i lekar Laza Lazarević, jedan
    od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu, a
    medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovedaka, od kojih je
    ''Švabica'' ostala u fragmentima. Mada s patrijarhalnim pogledima na
    život, njegove pripovetke - sažete, s veoma snažnom unutrašnjom
    dramatikom - imaju klasičnu vrednost. Prevodio je ruske pisce
    Nikolaja Černiševskog, Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog i
    francuskog pisca Ežena Skriba (Eugene Scribe). Kao lekar
    učestvovao je u organizaciji saniteta u Srbiji i objavio 54 rada u
    stručnim medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan
    značaj. Ostala dela: ''Prvi put s ocem na jutrenje'', ''Sve će to
    narod pozlatiti'', ''Vetar'', ''Na bunaru'', ''Školska ikona'', ''On zna
    sve'', ''U dobri čas hajduci'', ''Verter''.

    1909.
    Rođen je srpski fizičar i hemičar Pavle Savić,
    jedan od pronalazača procesa nuklearne fisije (cepanje atomskog
    jezgra), profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske
    akademije nauka i umetnosti od 1971. do 1981. Svetski poznat
    naučnik postao je kad je sa Irenom Žolio Kiri (Irene Joliot Curie)
    1937. i 1938. otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma
    urana sporim neutronima. Rezultat je bio neočekivan i epohalan -
    otkriveni su i elementi srednje atomske mase (lantan i drugi), a ne
    samo tzv. transuranski elementi, kako se očekivalo. Drugi naučnici
    su ponavljanjem tog eksperimenta ustanovili da je bombardovanje
    neutronima proizvelo cepanje jezgra atoma urana. U Drugom svetskom
    ratu bio je od početka u Narodnooslobodilačkoj borbi, 1942.
    izabran je za potpredsednika na Prvom zasedanju AVNOJ-a, a posle
    rata organizovao je Institut za nuklearne nauke u Vinči kod
    Beograda.

    1910.
    Rođena je ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova,
    vodeća balerina ''Boljšoj teatra'' posle Drugog svetskog rata.
    Debitovala je 1928. u ''Kirov teatru'', odmah iskazavši raskošan
    talenat, a ubrzo je postala prvakinja ''Boljšoj teatra''. Briljantno
    je tumačila vodeće role u baletima ''Labudovo jezero'', ''Uspavana
    lepotica'', ''Krcko oraščić'', ''Žizela'', ''Pepeljuga'', ''Romeo i
    Juluja''. Po okončanju igračke karijere postala je baletski pedagog
    u koreografskoj školi ''Boljšoj teatra''.

    1913.

    Rođen je čehoslovački državnik slovačkog
    porekla Gustav Husak, koji je na čelo Komunističke partije
    Čehoslovačke došao posle sovjetske vojne intervencije 1968,
    zamenivši Aleksandera Dubčeka (Alexander Dubcek), a 1975. postao
    je šef države. Bio je jedan od vođa Slovačkog ustanka u Drugom
    svetskom ratu protiv Nemaca 1944, a kao ''slovački nacionalista'' od
    1951. do 1960. proveo je u komunističkom zatvoru. Pod pritiskom
    javnosti podneo je 1989. ostavku na funkciju predsednika
    Čehoslovačke.

    1917.
    Umro je američki pionir Bafalo Bil (Buffalo Bill),
    legendarna ličnost istorije SAD u vreme osvajanja prostranstava na
    zapadu Amerike. Rođen je kao Vilijam Frederik Kodi (WilliamFrederick Cody),
    a nadimak je stekao kao vešt lovac na bizone. Pod
    starost je obilazio svet prikazujući veštine u cirkusu koji je
    gostovao i u Srbiji.

    1920.
    U Ženevi je izabrano veće Društva naroda. Tvorac
    organizacije bio je američki predsednik Vudro Vilson (Woodrow
    Wilson), ali je ideja naišla na najveći otpor baš u SAD, koje
    nikad nisu pristupile Društvu, a ŠSR je to učinio tek 1934, pa je
    odsustvo tih velikih zemalja oslabilo njegovu snagu i učinilo ga
    nedelotvornim, naročito u vreme italijanske agresije na Etiopiju i
    agresivne spoljne politike Nemačke uoči Drugog svetskog rata.

    1922.
    Artur Grifit (Arthur Griffith) je postao prvi
    predsednik Irske posle sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike
    Britanije.

    1923.
    Četiri godine nakon završetka Prvog svetskog rata, predsednik Voren Harding (Warren G. Harding) naredio je američkim okupacionim trupama stacioniranim u Nemačkoj da se vrate kuć

    1928.

    Sovjetska vlada je ispunila nalog Josifa Staljina i
    proterala iz zemlje Lava Trockog, jednog od najvažnijih vođa
    Oktobarske revolucije i najzaslužnijih za stvaranje ŠSR. Trocki je
    ubijen u izbeglištvu u Meksiku 1940, takođe prema Staljinovom
    nalogu.

    1941.

    U Njujorku je premijerno izvedena predstava
    "Arsenik i stare čipke" Jozefa Keselringa

    1943.
    Jedinice Donskog fronta Crvene armije počele su u
    Drugom svetskom ratu uništavanje opkoljene nemačke Šeste oklopne
    armije kod Staljingrada, pošto je nemačka komanda odbila
    kapitulaciju.

    1946.
    U Londonu je počela prva sednica Generalne
    skupštine Ujedinjenih nacija, čime je Društvo naroda zvanično
    prestalo da postoji.

    1957.
    Harold Makmilan (Macmillan) je postao premijer
    Velike Britanije, dan posle ostavke Entonija Idna (Anthony Eden),
    kompromitovanog britanskom agresijom na Egipat u oktobru 1956.

    1969.
    Švedska je kao prva zapadna zemlja uspostavila
    diplomatske odnose sa Severnim Vijetnamom.

    1971.
    Umrla je francuska modna kreatorka Gabrijela ''Koko''
    Šanel (Gabrielle Coco Chanel), jedan od svetskih ''modnih diktatora''
    20. veka, koja je bezmalo šest decenija suvereno vladala visokom
    pariskom modom.



    1984.
    Umro je laošanski princ Suvana Fuma, nekoliko puta
    premijer Laosa pre 1975. kad su komunisti došli na vlast.

    1991.
    Generalni sekretar UN Havijer Peres de Kueljar
    (Javier Perez, Cuellar) otputovao je u Bagdad, ali nije uspeo da
    spreči Zalivski rat u kojem su zapadne armije, pod vođstvom SAD,
    nanele težak poraz iračkoj armiji, koja je prethodno okupirala
    Kuvajt.

    1996.
    Izrael je pustio iz zatvora stotine Palestinaca,
    nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i
    na Zapadnoj obali.

    1997.
    U Sofiji je nekoliko desetina hiljada ljudi
    demonstriralo protiv vlade Socijalističke partije Bugarske, a
    najvatreniji demonstranti probili su policijski kordon, upali u
    zgradu parlamenta i demolirali je.

    2002.

    Bivša predsednica Republike Srpske Biljana
    Plavšić dobrovoljno se predala Haškom tribunalu.

    2004.

    SAD su formalno objavile da je oboreni irački
    predsednik, uhvaćen 13. decembra 2003, neprijateljski ratni
    zarobljenika
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #176

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 11. januar, 11. dan 2007. Do kraja godine ima 354 dana.

    347.

    Rođen je vizantijski car Flavije Teodosije I (Flavius Theodosius),
    nazvan Teodosije Veliki (Magnus),koji je vladao Romejom
    od 379. do 392, kad je obnovio celovito Rimskocarstvo,
    kojim je do smrti 395. upravljao kao njegov poslednji vladar. Izgradio je snažnu armiju, konsolidovao prilike na nemirnom
    Balkanskom poluostrvu i uspostavio primirje s Vizigotima,
    zabranio paganske obrede i proglasio hrišćanstvo
    jedinom zvaničnom religijom. Posle pregovora s Persijom,
    s kojom sesporio za prevlast u Jermeniji,
    mirovnim ugovorom uspeo je da za dug
    period učvrsti istočne granice carstva.
    Pred kraj vladavine odlučio je da vlast
    u Istočnom rimskom carstvu preda
    starijem sinu Arkadiju (Arcadius), a u
    Zapadnom mlađem Flaviju Honoriju (Honorius).
    Zapadno carstvo je zbacivanjem poslednjeg
    rimskog cara Romula Avgustula (Romulus Augustulus)
    476. srušio germanski vođa Odoakar (Odoacar),
    a Istočno (Romeja) Turci 1453. zauzimanjem
    Carigrada, kad je ubijen poslednji romejski car Konstantin XI Dragaš.



    1503.
    Rođen je italijanski slikar Djirolamo Frančesko
    Marija Macola (Girolamo Francesco Maria Mažola), poznat kao
    Parmiđanino (Parmigianino), portretista koji je težio da izrazi
    unutrašnji život modela. Radio je freske i oltarske slike u Parmi,
    Rimu i Bolonji.

    1569.
    U Engleskoj je, pod patronatom kraljice Elizabet I
    (Elizabeth), u katedrali Svetog Pavla u Londonu prvi put
    organizovana lutrija.

    1735.
    Umro je crnogorski vladika Danilo I Petrović,
    osnivač dinastije Petrović, tokom čije je vladavine na Badnji dan
    1702. izvedeno istrebljenje poturica, koje je Petar II Petrović
    Njegoš opevao u ''Gorskom vijencu''. Kad ga je u Sečuju 1696.
    zavladičio izbegli srpski patrijarh Arsenije III Čarnojević,
    preuzeo je svu duhovnu i svetovnu vlast u Crnoj Gori i pravo da bira
    naslednika iz svoje porodice. Prema tom pravilu, vladari iz
    dinastije Petrović određivali su za naslednike nekog od sinovaca,
    jer kao vladike nisu imali pravo da se žene. Oslobodilački pokret
    u Crnoj Gori pod Danilom I ušao je u fazu borbe za oslobođenje od
    turske vlasti i za nezavisnost Crne Gore, pri čemu je bila presudna
    pobeda nad Turcima u bici na Carevom Lazu 1712. Uspostavio je veze s
    Rusijom posetom caru Petru Velikom 1715. i znatno je podigao ugled
    Crne Gore, a posle smrti ga je nasledio sinovac Sava Petrović.

    1775.
    Pogubljen je Jemeljan Pugačov, ruski kozak koji je, proglasivši se za cara Petra III, podigao ustanak protiv ruske carice Katarine II (1773-1775). Ustanak je imao karakter seljačkog rata i zahvatio je Uralski kraj, Povoložje i deo Sibira. U njemu su, pored ruskih, učestvovali i seljaci tatarskih narodnosti, kao i rudari i radnici iz ruskih manufaktura. Posle većih uspeha i pokazane organizatorske sposobnosti, Pugačov je poražen, zarobljen u kavez i odveden u Moskvu gde je pogubljen.

    1811.
    Skupština svih narodnih starešina u Srbiji
    osnovala je u vreme Prvog srpskog ustanka prva popečiteljstva
    (ministarstva). Ministar prosvete postao je najučeniji Srbin tog
    vremena, rektor Velike škole u Beogradu Dositej Obradović.

    1842.

    Rođen je američki filozof i psiholog Vilijam
    Džejms (William James), tvorac personalističke verzije pragmatizma
    prema kojoj u osnovi istinitog saznanja leži ''volja za verovanjem''.
    Dela: ''Pragmatizam'', ''Principi psihologije'', ''Volja za verovanjem'',
    ''Eseji o radikalnom empirizmu'', ''Razlike u religioznom iskustvu''.

    1843.
    Austrijski car Ferdinand I je u vreme najvećeg
    uspona Ilirskog preporoda zabranio upotrebu ilirskog imena, posebno
    u ''novinama i javnim spisima''.

    1848.

    Umro je je srpski pisac Sima Milutinović Sarajlija,
    preteča srpskih romantičara i autor dela nacionalno-romantičarske
    egzaltacije, koji je nadimak dobio prema mestu rođenja. Školovao
    se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u
    ustancima Srbije za nezavisnost, a u Cetinju je od 1827. bio
    sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i vaspitač i pesnički
    učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra II Petrovića
    Njegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića, vratio se 1831. u
    Srbiju i bio diplomatski agent za veze s Crnom Gorom, sekretar
    Ministarstva prosvete, istoriograf kneza Miloša. Dela: spevovi
    'Srbijanka'', ''Trojebratstvo'', ''Trojesestarstvo'', tragedija
    'Obilić'', istorijski spisi ''Istorija Srbije'', ''Istorija Crne Gore'',
    zbirka narodnih pesama ''Pjevanija crnogorska i hercegovačka''.

    1866.
    U brodolomu engleskog broda ''London'' na putu ka
    Australiji poginuo je 231 putnik.

    1870.
    U Boki Kotorskoj završen je Krivošijski ustanak,
    koji je izbio zbog odluke okupacionih austrougarskih vlasti o vojnoj
    obavezi stanovništva tog kraja. Primirje je uspostavljeno posle
    tromesečnih žestokih borbi, a Beč je morao da amnestira učesnike
    ustanka, ukine zabranu slobodnog nošenja oružja, nadoknadi
    materijalnu štetu i ukine vojnu obavezu za kotorski okrug.

    1886.
    U Njujorku je počeo prvi šahovski meč za prvaka
    sveta između Vilhelma Štajnica (Wilhelm Steinitz) i Johana
    Cukertorta (Johannes Zukertort), koji je dobio Štajnic rezultatom
    10:5, uz pet remija. Titulu je odbranio 1889. i 1892. u mečevima
    protiv Mihaila Čigorina, ali je 1894. poražen od Emanuela Laskera
    rezultatom 10:5, uz četiri remija. Napisao je ''Udžbenik modernog
    šaha'', koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

    1907.
    Rođen je francuski državnik Pjer Mandes Frans
    (Pierre Mendes France), vođa levog krila Radikalsocijalističke
    partije, koji je kad je 1954. postao premijer okončao francusku
    vojnu intervenciju u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog
    privrednih problema i pobune u Alžiru. U Drugom svetskom ratu borio
    se u Pokretu otpora do 1942, posle čega se prebacio u London i
    učestvovao u vazduhoplovnim akcijama saveznika u sastavu
    bombarderske grupe ''Loren''.

    1922.

    Prvi pacijent izlečen insulinom od šećerne
    bolesti postao je 14-godišnji Kanađanin Lenard Tompson (Leonard
    Thompson).

    1928.
    Umro je engleski pisac Tomas Hardi (Thomas Hardy),
    slikar sela i provincijske varošice, koji je prvi u engleskoj
    literaturi stvorio tzv. pokrajinski roman i pripovetku. Dela: romani
    ''Pod zelenim drvetom'', ''Daleko od razuzdane gomile'', ''Povratak
    domoroca'', ''Tesa od D'Arbervilovih'', ''Neznani Džud'', zbirke
    pripovedaka ''Priče iz Vaseksa'', ''Životne male ironije'', ''Plemenite
    gospe'', ''Promenjeni čovek'', epska drama ''Dinasti'', više zbirki
    pesama.

    1942.

    Jugoslovenska izbeglička vlada u Londonu postavila je u Drugom svetskom ratu za ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva Dragoljuba-Dražu Mihailovića, pukovnika jugoslovenske vojske i vođu četnika u okupiranoj zemlji.

    1946.
    Ustavotvorna skupština u Tirani proglasila je
    Narodnu republiku Albaniju.

    1949.

    U Los Anđelesu je prvi put u istoriji pao sneg.

    1962.
    Snežna lavina zbrisala je u peruanskim Andima selo
    Huaskaran i usmrtila više od 3.000 ljudi.

    1966.
    Umro je indijski državnik Lal Bahadur Šastri
    (Shastri), koji je premijer Indije postao 1964, posle smrti
    Džavaharlala Nehrua (Jawaharlal).

    1966.

    Umro je švajcarski skulptor i slikar italijanskog
    porekla Alberto Djakometi (Giacometti), čije je obimno, raznovrsno
    i osobeno delo izraz gotovo svih dominantnih strujanja umetnosti 20.
    veka. U ranom periodu stvarao je pod uticajem kubizma i nadrealizma,
    kasnije se bavio prostornim konstrukcijama, pri čemu je eteričnim
    izduženim figurama skulptura podvlačio prazninu okolnog prostora,
    a pozna dela oličavaju tragičan egzistencijalistički humanizam.



    1970.

    Nigerijska armija je posle 32 meseca borbi u
    građanskom ratu u kojem je poginulo milion i po ljudi, skršila
    pobunu secesionista u provinciji Bijafra, a vođa pobunjenika
    general Čukvuemeka Odumegvu Odžukvu prinuđen je da napusti zemlju dan posle pada Overija, glavnog grada Bijafre.

    1976.
    Predsednik Ekvadora Rodriges Lara (Rodriguez)
    zbačen je vojnim udarom.

    1991.
    Atletičar Ben Džonson je prvi put nakon suspendovanja zbog dopinga učestvovao na Olimpijadi u trci koju je završio kao drugoplasirani.

    1992.
    Predsednik Alžira Bendžedid Šadli podneo je
    ostavku usred političke krize posle uspona islamističkog Fronta
    Nacionalnog Spasa u prvom krugu parlamentarnih izbora.

    1995
    .
    Turski dnevnik ''Sabah'' zatražio je od vođe
    bosanskih muslimana Alije Izetbegovića da se izjasni je li za
    diktatorsku ili demokratsku državu i zatražio objašnjenje o
    sudbini 350 miliona dolara s računa otvorenog u Švajcarskoj, s
    kojeg su on i članovi njegove porodice podizali novac. Pisanje
    lista izazvalo je veliku buru, ali odgovori nikad nisu dati.

    1998.

    Jedan islamski terorista ubio je najmanje 22
    šiitska muslimanska vernika tokom molitve u džamiji u pakistanskom
    gradu Lahor.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #177

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 12. januar, 12. dan 2007. Do kraja godine ima 353 dana.

    812.
    Izaslanici romejskog (vizantijski) cara Mihaila I Rangabe su s franačkim carem Karlom Velikim (Carolus Magnus) u Ahenu sklopili mir posle više od decenije rata Romeje i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bilo je Karlovo krunisanje 800. u Rimu za svetog rimskog cara, što je titula na koju je pravo polagao Konstantinopolj (Carigrad). Mir je bio fatalan za Južne Slovene - njihove zemlje podeljene su graničnom linijom dvaju carstava.

    1628.
    Rođen je francuski pisac Šarl Pero (Charles Perrault), autor čuvene zbirke bajki ''Vilinske priče'', u kojoj su i deci širom sveta poznate bajke ''Mačak u čizmama'', ''Crvenkapa'',''Plavobradi'', ''Uspavana lepotica''. Ostala dela: ''Vek Luja Velikog'',''Poređenja starih i modernih''.

    1773.
    U Čarlstonu u Južnoj Karolini osnovan je prvi muzej u SAD.

    1829.
    Umro je nemački pisac Fridrih fon Šlegel (Friedrić von Sćlegel), najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom (Wilhelm) uređivao je glavni romantičarski časopis ''Aneteum''. Pored radova o antičkoj književnosti, eseja,pesama i pripovedaka, pisao je aforizme. Dela: roman ''Lucinda'',''Istorija stare i nove književnosti'' (jedan od prvih pregleda celokupne svetske literature).

    1852.
    Rođen je francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr (Joseph Jacques Sesaire Joffre), tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svetskom ratu i pobednik odsudne bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen je s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.

    1876.
    Rođen je američki pisac Džon Grifit (John Griffith), poznat kao Džek London (Jack), jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. veka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovedaka i romana. Dela: ''Zov divljine'', ''Beli očnjak'', ''Gvozdena peta'' (proročka vizija fašizma), ''Martin Idn'', ''Ljudi sa ponora'', ''Zlato'', ''Kralj alkohol'', ''Džeri ostrvljanin'', ''Morski vuk'', ''Mesečeva dolina'', ''Priče s južnih mora''.



    1876.
    Rođen je italijanski kompozitor nemačkog porekla Ermano Volf-Ferari (Ermanno Wolf-Ferrari), obnovitelj italijanske komične opere, koji je komponovao uglavnom prema komedijama italijanskog pisca Karla Goldonija (Carlo). Komponovao je i instrumentalne kompozicije i kantate. Dela: opere ''Četiri grubijana'', ''Radoznale žene'', ''Škola za očeve'', ''Suzanina tajna''.

    1878.
    Rođen je mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom ''Junaci Pavlove ulice'' stvorio klasično delo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima je iskazao izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala dela: drame i komedije ''Liliom'', ''Vuk'', ''Gardist'', ''Crveni mlin'', ''Čudo među brdima'', ''Labud'', ''Olimpija'', ''Igra u dvorcu''.

    1893.
    Rođen je nemački ratni zločinac Herman Vilhelm Gering (Hermann Wilhelm Goering), rajhsmaršal Trećeg rajha i osnivač zloglasne nacističke tajne političke policije Gestapo. Kao ministar vazduhoplovstva naređivao je bombardovanje nezaštićenih gradova i masovno ubijanje civila u Drugom svetskom ratu. Posle smrtne presude koju mu je zbog ratnih zločina izrekao Međunarodni sud u Nirnbergu, uoči njenog izvršenja ubio se u oktobru 1946. ispivši otrov.

    1899.
    Rođen je švajcarski biohemičar Paul Herman Miler (Mueller), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1948, koji je otkrio insekticid DDT.

    1932.
    Heti Karavaj (Hattie Caraway), demokrata iz Arkanzasa, postala je prva žena izabrana u Senat SAD.

    1942.
    Italijanski guverner okupirane Crne Gore u Drugom svetskom ratu general Pircio Biroli (Pirzio) naredio je da se za jednog ubijenog ili ranjenog oficira strelja 50, a za podoficira ili vojnika 10 civila.

    1964.
    Zbacivanjem sultana u Zanzibaru je - mesec dana pošto je ta ostrvska afrička država u Indijskom okeanu postala nezavisna - okončan ustanak i proglašena je republika s predsednikom Abeidom Karumeom. Zanzibar se četiri meseca kasnije ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.

    1976.
    Umrla je engleska književnica Agata Kristi (Agatha Christie), autor mnogih detektivskih romana. Dela: ''Ubistvo Rodžera Ajkrofta'', ''Leš u sarkofagu'', ''Ubistvo u Orijent ekspresu'', ''Deset malih crnaca'', ''Vašar zločina'', ''Nikotin'', ''Tajna zamka Čimniz'', ''Tajna sedam brojčanika'', ''Otvorenih karata'', ''Ubistvo u Mesopotamiji''.



    1990.

    Rumunski predsednik Jon Ilijesku (Ion Iliescu) saopštio je da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.

    1991.
    Kongres SAD odobrio je predsedniku Džordžu Bušu (George Bush) da vojnom silom izbaci iračku armiju iz Kuvajta.

    1992.
    Vlada Alžira je dan posle ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odložila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to ''nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa''. Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa, a islamisti su ubrzo odgovorili terorističkim napadima.

    1993.
    Na mirovnim pregovorima u Ženevi predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić prihvatio je ustavne principe predviđene Vens-Ovenovim mirovnim planom za BiH.

    1995.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija je za još 100 dana produžio delimičnu suspenziju sankcija Saveznoj Republici Jugoslaviji.

    1996.
    Prve ruske jedinice u sastavu Ifora stigle su u BiH, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja posle Drugog svetskog rata.

    1998.
    Kanađanka Luiz Frešet (Louise Frećette) naimenovana je za zamenika generalnog sekretara UN, funkciju koja dotad nije postojala u svetskoj organizaciji.

    1998.
    Nemačka je pristala da ustanovi fond od 200 miliona maraka radi obeštećenja oko 18.000 Jevreja iz istočnoevropskih zemalja, žrtava nacista u Drugom svetskom ratu.

    2000.
    Turska vlada saglasila se da odloži smrtnu kaznu vešanjem vođi kurdskih pobunjenika Abdulahu Odžalanu (Abdullah Ocalan).

    2000.

    Velika Britanija je homoseksualcima dozvolila službu u oružanim snagama.

    2002.
    U njujorškoj bolnici ''Sinaj'' umro je nekadašnji državni sekretar SAD Sajrus Vens (84). Godine 1991. bio je specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Havijera Peresa de Kueljara u bivšoj Jugoslaviji.

    2005.
    Evropski parlament ratifikovao je Ustav Evropske unije.

    2006.
    U stampedu među vernicima, poslednjeg dana hodočašća u Mini, istočno od svetog grada Meke, poginulo je 363 ljudi, više od 200 povređeno.

    2006.
    Turčin Mehmed Ali Agdža, koji je 1981. pokušao da ubije papu Jovana Pavla II, pušten je na slobodu posle odležanih gotovo 25 godina robije u italijanskim i turskim zatvorima zbog atentata na papu i ubistva turskog novinara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #178

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 13. januar, 13. dan 2007. Do kraja godine ima 352 dana.


    1806.
    Rođen je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvisrpski komediograf, koji je u delima ismevao mane tadašnjeg
    društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost.
    Posle završetka studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je
    kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao
    profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu pa u Beogradu. Kao
    načelnik ministarstva prosvete Srbije obavio je pionirski rad u
    organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije
    nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u
    organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem
    njegove tragedije ''Smrt Stefana Dečanskog''. U početku je pisao pod
    uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je ''Romanom
    bez romana'' napustio romantičarsku i avanturističku književnost.
    Ostala dela: komedije ''Laža i paralaža'', ''Pokondirena tikva'', ''Zla
    žena'', ''Tvrdica ili Kir-Janja'', ''Rodoljupci'', zbirka pesama
    ''Davorje''.



    1854.
    Posle britansko-kineskog rata, koji je Evropljanima
    omogućio prodor na Daleki Istok, američki i ruski brodovi su
    uplovili u luku Uraga kod Eda (sadašnji Tokio), gde je potpisan
    ugovor kojim je Japan otvorio vrata američkoj trgovini. U potonje
    četiri godine potpisivanjem sličnih ugovora s Rusijom, Velikom
    Britanijom, Holandijom i drugim zemljama, Japan je stavljen u
    polukolonijalni položaj. Kao odgovor na invaziju stranaca, pobunili
    su se svi slojevi društva, uz čiju pomoć je car 1867. zbacio
    šoguna i preneo prestonicu iz Kjota u Edo. Zatim je carskim
    reformama okončan feudalni poredak i počela je brza
    industrijalizacija Japana.

    1893.
    Osnovana je britanska Laburistička partija, čiji
    je predsednik postao škotski radnički vođa Džejms Kir Hardi
    (James Keir Hardie).

    1898.
    Francuski pisac Emil Zola (Emile) objavio je pod
    naslovom ''Optužujem'' u listu ''L'oror'' otvoreno pismo predsedniku
    Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i
    zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus), koji je
    na montiranom procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog
    navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj. Drajfus je na obnovljenom
    procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku
    i unapređen u čin majora.

    1906.
    Umro je ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar
    Stepanovič Popov, koji je pronašao i uspostavio prvu
    radiotelegrafsku vezu. Napravio je prvi radio prijemnik - pre
    italijanskog pronalazača Giljelma Markonija (Guglielmo Marconi).

    1915.
    U gradu Avecano u centralnoj Italiji u zemljotresu
    je poginulo 30.000 ljudi.

    1935.
    Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu
    mandata Društva naroda upravljala Francuska, nadmoćna većina je
    glasala za pripajanje Nemačkoj. Nemački vođa Adolf Hitler je iste
    godine iskoristio popustljivost saveznika i samovoljno odbacio sva
    ograničenja, uključujući zabranu naoružavanja, nametnutu
    poraženoj Nemačkoj u Prvom svetskom ratu mirovnim ugovorom iz
    Versaja.

    1941.
    Umro je irski pisac Džejms Džojs (James Joyce),
    jedan od najvećih u 20. veku, koji je eksperimentima u narativnoj
    tehnici i strukturi romana, primeni toka svesti i novatorskom odnosu
    prema jeziku, dao nov pravac modernoj književnosti. Počeo je kao
    buntovnik protiv rimokatoličke verske zatucanosti i uskogrudosti
    irske sredine, ali je glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju,
    žitelje i topografiju učinio središnjom temom svog dela. U
    najpoznatijem delu, romanu ''Uliks'', na 700 strana je opisao jedan
    dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru ''na
    vešt i katkad neprimetan način, lica i događaji paralelni su
    onima u Homerovoj 'Odiseji', čiji se gotovo svaki detalj može
    naći u 'Uliksu'''. Taj humorni, vitalni i robustni roman označio je
    revoluciju epskog oblika i verovatno je uticao jače od bilo kojeg
    dela na razvoj književnosti 20. veka. Ostala dela: romani ''Portret
    umetnika u mladosti'', ''Fineganovo bdenje'', pesme ''Kamerna muzika'',
    pripovetke ''Dablinci'', drama ''Izgnanici''.

    1945.
    Crvena armija je u Drugom svetskom ratu počela
    veliku ofanzivu na Treći rajh u kojoj je 180 divizija brzo probilo
    nemačke položaje u Poljskoj i istočnoj Pruskoj u dubini od 150
    kilometara.

    1963.
    U vojnom udaru ubijen je prvi predsednik Togoa
    Silvanus Olimpio (Sylvanus Olympio) i vojska je na vlast dovela
    Nikolasa Granickog (Nicolas Grunitzky), koji je od 1961. bio u
    izbeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom bez prolivanja krvi
    vlast je Granickom preoteo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema
    (Etienne Gnašingbe Eyadema).

    1972.
    Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsednika
    Edvarda Akufa Ada (Edward, Addo), a vlast je preuzeo potpukovnik
    Ignacijus Ačempong (Ignatius Aćeampong).

    1977.
    Umro je francuski režiser i scenarista Anri Žorž
    Kluzo (Henri Georges Clouzot), čiji su filmovi prepoznatljivi po
    oporom realizmu. Filmovi: ''Kej Orfevr'' (''Zlatni lav''), ''Misterija
    Pikaso'' (''Zlatna palma''), ''Ubica stanuje u broju 21'', ''Gavran'',
    ''Nadnica za strah'', ''Dijaboilik'', ''Istina''.

    1985.
    Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara
    istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je najmanje
    428 putnika.

    1991.
    Na svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert
    jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija
    je prvi put postala prvak sveta u vaterpolu u Madridu 1987.

    1995.
    Bivši državni sekretar SAD Džejms Bejker (James
    Baker) izjavio je u američkom Kongresu da su rat u Jugoslaviji
    izazvale Slovenija i Hrvatska i da u sukobima koji su usledili Srbi
    ni izdaleka nisu jedini krivci.

    1998.
    Pad transportnog aviona avganistanske kompanije
    ''Arijana Afgan erlajnz'' u planinskoj oblasti na severozapadu
    Pakistana nije preživeo niko od 51 putnika i člana posade.

    2000.
    Bil Gejts (Bill Gates), koosnivač ''Majkrosofta'' i
    zvanično najbogatiji čovek u svetu, prepustio je položaj
    izvršnog direktora kompanije svom ''broju dva'' Stivu Balmeru (Steve
    Ballmer).

    2001.
    U zemljotresu sa epicentrom u blizini San Salvadora,
    glavnog grada centralnoameričke države El Salvador, poginulo je
    najmanje 725 ljudi.

    2002.
    Preminuo književnik Antonije Isaković, član
    Srpske akademije nauka i umetnosti i njen potpredsednik od 1980. do
    1992.godine. Dobitnik je visokih priznanja za književni rad -
    Zmajeve nagrade, Oktobarske nagrade grada Beograda, Ninove nagrade
    za roman godine, Sedmojulske, kao i Andrićeve nagrade. Napisao je
    romane ''Gospodar i sluge'', ''Tren 1'' i ''Tren 2'', ''Ni jedan zločin'',
    knjigu ''Govori i razgovori'', zbirke pripovedaka ''Velika deca'',
    ''Paprat i vatra'', ''Prazni bregovi'' i ''Obraz''.

    2006.
    Umro je profesor Dimitrije Perišić, utemeljivač
    savremenih studija prostornog planiranja na beogradskom
    Univerzitetu, koji je rukovodio izradom prvog Regionalnog prostornog
    plana u Srbiji, od Podunavlja do bugarske granice, kao i izradom
    prvog Prostornog plana Srbije.

    2007.
    Danas se slavi Nova godina po Julijanskom kalendaru. Za razliku od Nove godine po gregorijanskom kalendaru, koja se obeležava 31. decembra, u Srbiji se obeležava takozvana srpska Nova godina.

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #179

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 14. januar, 14. dan 2007. Do kraja godine ima 351 dan.

    1742.
    Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej (Halley), direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, koji je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto telo koje se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona pojaviti i 1758, 1835. i 1910. Njemu u čast to svemirsko telo nazvano je Halejeva kometa. Već u 19. godini objavio je raspravu o putanjama planeta. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i otkrio da se i zvezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše Sunce kao zvezdu. Izradio je prvu meteorološku kartu. Dela: ''Katalog južnih zvezda'', ''Pregled astronomije kometa'', ''Teorija magnetskog kompasa''.

    1784.
    SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je formalno okončan Američki rat za nezavisnost.

    1809.
    Engleska i Španija sklopile su savez protiv francuskog cara Napoleona I.

    1826.
    U Pešti je osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i bogatih srpskih peštanskih i budimskih trgovaca Gavrila Božitovca, Jovana Demetrovića, Josifa Milovuka, Petra Rajića, Andrije Rozmirovića i Djorđa Stankovića. To književno i kulturno društvo, koje je odigralo ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini, ubrzo je počelo da izdaje ''Letopis Matice srpske'', najstariji srpski književni časopis. Matica je 1864. preseljena u Novi Sad, gde je i sada.

    1840.
    U kneževini Srbiji školskom slavom proglašen je Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva Svetog Savu, oca srpske državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva. Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve delove srpstva, a himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu.

    1842.
    U Irigu je srpski pisac i iguman manastira Krušedol Dimitrije Krestić otvorio prvu srpsku čitaonicu s bibliotekom, koju je i osnovao. Čitaonica je čitav vek primala svu važniju srpsku i jugoslovensku štampu i strane časopise, ali su tu dragocenu zbirku 1944. u Drugom svetskom ratu uništile ustaše miniranjem zgrade biblioteke.

    1850.
    Rođen je francuski pisac Luj Mari Žilijen Vio (Louis Marie Julien Viaud), poznat kao Pjer Loti (Pierre), koji je zbog napisa o okrutnosti kolonijalnih trupa u Indokini otpušten iz vojne službe. Kao pomorski oficir mnogo je putovao i dela mu obiluju egzotikom. O boravku u Crnoj Gori napisao je putopis ''Putovanje četiri oficira internacionalnog eskadrona po Crnog Gori'' i pripovetku ''Paskvala Ivanović''. Kao veliki turkofil, u Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za Otomansko carstvo, ali je posle bugarskog prepada na srpsku vojsku u Drugom balkanskom ratu i kasnije u Prvom svetskom ratu, pohvalno i s neskrivenim divljenjem pisao o Srbima. Ostala dela: ''U haremu'', ''Lotijeva ženidba'', ''Mornar'', ''Islandski ribar'', ''Gospođa hrizantema'', ''Roman jednog spahije''.

    1875.
    Rođen je alzaški lekar, filozof, protestanski teolog, pisac, muzički istoričar, muzičar i misionar Albert Švajcer (Sćweitzer), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952, koji je bezmalo ceo život posvetio borbi protiv bolesti u Africi. Od 1913. do smrti je radio u bolnici koju je osnovao u Francuskoj Ekvatorijalnoj Africi (Gabon). Dela: ''Kultura i etika'', ''Između vode i prašume'', ''Autobiografija'', ''Afričke priče'', ''Potraga za istorijskim Isusom''.

    1890.
    Rođen je srpski slikar Petar Dobrović, majstor intenzivnog kolorita i jasnog ekspresivnog crteža. Slike s naglašenom ulogom svetlosti i podvučenim odnosom prema elementarnom volumenu, svedoče o snažnom temperamentu i impulsivnom doživljaju realnosti. Slikarstvo je studirao u Budimpešti, a u rodnom Pečuju učestvovao je 1918. u vojnoj pobuni, posle koje je uhapšen, ali je pobegao iz zatvora. Mađarske vlasti su ga u odustvu osudile na smrt. Bio je predsednik Baranjsko-srpsko-mađarske republike 1921. Potom je živeo u Parizu, a zatim u Beogradu bio profesor na Akademiji likovnih umetnosti.

    1892.
    Rođen je srpski klasični filolog Miloš Djurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa ''Živa antika'', jedan od najvećih svetskih helenista 20. veka. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije. Umnogome je izgradio srpsku terminologiju za odgovarajuće grčke mitološke i filozofske pojmove. Neprevaziđeni su njegovi prevodi Eshila, Sofokla, Platona, Aristotela, Plutarha i Homerovih epova ''Ilijada'' i ''Odiseja'', ali i savremenika, Alfreda Adlera, Karla Gustava Junga (Carl), Vila Duranta (Will), Rabindranata Tagore. Dela: ''Vidovdanska etika'', ''Filosofija panhumanizma'', ''Racionalizam u savremenoj nemačkoj filosofiji'', ''Problemi filosofije kulture'', ''Istorija helenske etike'', ''Ogledi iz grčke filosofije umetnosti'', ''Aristotelovo etičko učenje'', ''Iz helenskih riznica'', ''Platonova akademija i njen politički rad'', ''Sofisti i njihov istorijski značaj'', ''Istorija helenske književnosti''.

    1897.
    Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović, najmlađi učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda (Franz) 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao đak pristupio je nacionalno-revolucionarnoj organizaciji ''Mlada Bosna'', a zbog učešća u Sarajevskom atentatu osuđen je na 16 godina robije i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu zatvoren je u logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gde je doktorirao 1927. Između dva svetska rata pripadao je progresivnom krilu Zemljoradničke stranke, a posle oslobođenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Bio je istoričar sa izrazitim darom za sintezu, što je osnovna odlika njegovih oko 70 knjiga i studija. Dela: ''Bosanski ustanak 1875-1878'', ''Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini'', ''Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi'', ''Politička prošlost Hrvata'', ''Istorija političke misli u Srbiji XIX veka'', ''Odabrani istorijski radovi''.

    1898.
    Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol (Lewis Carroll), čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Dela: ''Alisa u zemlji čuda'', ''Kroz ogledalo''.

    1907.
    Zemljotres je razorio grad Kingston na Jamajci i usmrtio oko hiljadu ljudi.

    1912.
    Rođen je srpski pisac Milorad Panić-Surep, čiju poeziju odlikuje lirizam, muzikalnost i kompoziciona koherentnost. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i između dva svetska rata bio je novinar, a u Narodnooslobodilačku borbu stupio je 1941. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, Narodne biblioteke i Muzeja revolucije Jugoslavije. Dela: zbirke pesama ''Vetar zviždi'', ''Prosto'', ''Ti dolaziš'', ''Ada'', ''Žito'', ''Svetlost zemaljska'', ''Jasika'', ''Od sene i opomene'', poema ''Mesec i pruće'', letopis ''Kad su živi zavideli mrtvima'', studija ''Filip Višnjić - pesnik bune''.

    1922.
    Umro je srpski general lužičkosrpskog porekla Pavle Jurišić Šturm, jedan od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu, veoma zaslužan za blistave pobede srpske vojske nad austrougarskom armijom u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U srpsku vojsku primljen je 1876. kao dobrovoljac u činu poručnika i već u srpsko-turskom ratu 1876-1877. istakao se kao komandant Šabačkog i Posavsko-tamnavskog bataljona. U srpsko-turskom ratu 1877-1878. veoma uspešno je komandovao Prvim dobrovoljačkim pukom, potom Krajinskim kombinovanim pukom u borbama kod Bele Palanke i Pirota. U srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao je Šestim pukom Drinske divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svetskom ratu 1914. je kao komandant Treće armije primio prvi udar znatno nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio njeno napredovanje, što je omogućilo srpskim snagama da se pregrupišu za Cersku bitku. Trećom armijom komandovao je i u Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916.

    1925.
    Rođen je japanski pisac Kimitake Hiraoka, poznat kao Jukio Mišima, koji je izvrsno opisao mladu generaciju Japanaca posle Drugog svetskog rata, njenu neizvesnu sadašnjicu i slabe veze s nacionalnom prošlošću i tradicijama. Služio se psihoanalitičkim metodom objašnjavajući psihička stanja likova. Počinio je 1970. javno rutualno samoubistvo (harikiri), u znak protesta protiv pozapadnjačenja Japana. Dela: romani ''Ispovest maske'', ''Šum valova'', ''Zlatni paviljon'', ''Posle banketa'', ''Mornar koji je izneverio more'', drama ''Pet modernih 'no' igara''.

    1953.
    Josip Broz postao je prvi predsednik Jugoslavije.

    1957.
    Umro je američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart (Humphrey), dobitnik Oskara 1951. za film ''Afrička kraljica'', kojeg je tek posmrtni mit potvrdio kao jednu od najvećih glumačkih ličnosti u istoriji filma. Ostali filmovi: ''Kazablanka'', ''Malteški soko'', ''Duboki san'', ''Blago Sijera Madre'', ''Rt Largo'', ''Imati i nemati'', ''Pobuna na Kejnu'', ''Bosonoga kontesa'', ''Časovi očaja'', ''Težak pad''.

    1965.
    Premijeri Irske i Severne Irske susreli su se prvi put za 43 godine.

    1969.
    Lansiran je sovjetski ''Sojuz 4'', dan kasnije ''Sojuz 5'', da bi potom prvi put u orbiti oko Zemlje bila spojena dva vasionska broda s ljudskom posadom.

    1977.
    Umro je engleski državnik Robert Entoni Idn (Anthony Eden), premijer Velike Britanije od 1955. do 1957. Kao ministar za vezu s Društvom naroda pre Drugog svetskog rata zalagao se za sankcije Italiji zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do 1938. bio je šef diplomatije i zastupao je ''politiku nemešanja'' u Španski građanski rat. Dao je ostavku kad je premijer Nevil Čembrlen (Neville Chamberlain) potpisao Minhenski sporazum kojim je Čehoslovačka prepuštena Nemačkoj. Ministar spoljnih poslova bio je ponovo od 1941. do 1945. i od 1951. do 1955. u vladama Vinstona Čerčila (Winston Churćill), posle čijeg je povlačenja 1955. postao premijer i šef Konzervativne stranke. Podneo je ostavku u januaru 1957. zbog neuspele britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u oktobru 1956.

    1977.
    Umrla je američka književnica francuskog porekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek delo samoanalize i zanimljivo svedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Dela: romani ''Požarne lestve'', ''Kuća incesta'', ''Zavođenje Minotaura'', ''Deca Albatrosa'', ''Špijun u kući ljubavi'', zbirka priča ''Pod staklenim zvonom'', priče ''Venerina delta'', ''Ptičice'', studije ''D. H. Lorens: neprofesionalna studija'', ''Roman budućnosti''.

    1986.
    Vinisio Sereso (Vinicio Cerezo) preuzeo je dužnost predsednika Gvatemale kao prvi civilni šef te centralnoameričke države posle 16 godina.

    1988.
    Umro je ruski političar Georgij Maksimilijanovič Maljenkov, koji je 1953. na položaju premijera nasledio preminulog Josifa Staljina. U februaru 1955. dao je ostavku i postao jedan od potpredsednika u vladi Nikolaja Bulganjina, a u junu 1957. smenjen je s funkcije u vladi i isključen iz Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije ŠSR, pod optužbom da je učestvovao u zaveri za obaranje Nikite Hruščova.

    1990.
    U napadima Azera ubijeno je najmanje 20 jermenskih civila u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu.

    1991.
    Umro je srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno gramatičko delo ''Savremeni srpskohrvatski jezik''. Uređivao je ''Srpski dijalektološki zbornik, ''Južnoslovenski filolog'', ''Naš jezik'', ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU'', ''Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika Matice srpske'', ''Rečnik jezika Petra Petrovića Njegoša''. Ostala dela: ''Istočnocrnogorski dijalekat'', ''Djakovački govor'', ''Funkcije i značenja glagolskih vremena'', ''Gramatika srpskohrvatskog jezika''.

    1991.
    U Tunisu su ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, uključujući Abu Ijada, jednog od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije, što je nanelo ogromnu štetu PLO, jer je bilo očito da je atentator blizak vrhu te organizacije.

    1992.
    U okviru Vensovog plana za Krajinu, u Jugoslaviju je stigla prva grupa pripadnika UN. Kasnije je na osnovu rezolucije Saveta bezbednosti UN raspoređeno oko 19.000 ''plavih šlemova'' u Kninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, zapadnoj Slavoniji i u Sremsko-baranjskoj oblasti, ali to nije omelo agresiju Hrvatske na zapadnu Slavoniju 1. maja 1995. i na Kninsku krajinu, Liku, Kordun i Baniju 4. avgusta 1995.

    1996.
    Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu (Arzu) je, preuzimajući dužnost šefa države, apelovao na levičarske gerilce da otpočnu pregovore o okončanju građanskog rata koji je 35 godina potresao tu zemlju Srednje Amerike.

    2003.
    Desetine hiljada ljudi demonstriralo je u Nikoziji, priredivši najveći protest u istoriji Kipra pod turskom okupacijom, zahtevajući okončanje decenija izolacije.

    2005.
    Posle sedam godina putovanja, evropska sonda ''Hajgens'' uspela je da se spusti na Saturnov mesec Titan i pošalje prve fotografije u kontrolu leta u Darmštatu.

    2006.
    Umrla je američka glumica Šeli Vinters (Shelley Winters), dobitnica Oskara američke Filmske akademije za sporedne uloge u filmovima ''Dnevnik Ane Frank'' i ''A Patć of Blue''. Filmovi: ''Mornarov odmor'', ''Večeras i svake noći'', ''Crvena reka'', ''Mesto pod suncem'', ''Dvostruki život'', ''Lolita''.

    - Danas je prvi dan Nove godine prema Julijanskom kalendaru, kojeg se pridržavaju srpska, ruska, gruzinska i nekoliko malih pravoslavnih crkava, četiri stare patrijaršije (vaseljenska, jerusalimska, antiohijska i aleksandrijska) i svi svetogorski manastiri. Posle Drugog svetskog rata komunistički režim je sprečavao proslavljanje Nove godine prema Julijanskom kalendaru, u narodu poznate kao Srpska nova godina, a bilo je uobičajeno da milicija naređuje zatvaranje restorana pre ponoći. Kod nas se tek od devedesetih godina 20. veka Srpska nova godina javno proslavlja. U noći između 13. i 14. januara prema Gregorijanskom kalendaru kod Srba je običaj da se u krugu porodice i prijatelja dočekuje Nova godina i na trpezu se iznosi od Božića sačuvana glava pečenice i plećka, pola česnice, božićna sveća i slama.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #180

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 15. januar, 15. dan 2007. Do kraja godine ima 350 dana.

    69.
    Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu (Servies Sulpicius) ubili su u Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prestolu Nerona (Nero), prinudivši ga na samoubistvo.

    1535.
    Engleski kralj Henri VIII (Henry) uzeo je titulu ''poglavara Crkve'' u Engleskoj i raskinuo veze s rimokatoličkom crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske (Catherine of Aragon) i ženidbu sa Anom Bolen (Anne Boleyn). Bolen - majka kraljice Elizabet I (Elizabeth), pogubljena 1536. pod optužbom za izdaju - bila je druga od šest žena Henrija VIII.

    1559.
    Elizabet Tjudor (Elizabeth Tudor), ćerka Henrija VIII i Ane Bolen, krunisana je u Vesminsterskoj katedrali u Londonu kao engleska kraljica Elizabet I, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske, koja je na presto stupila posle smrti kraljice Meri I (Mary).

    1582.
    Posredovanjem pape Grgura XIII (Gregorius), nosioca rimokatoličke reakcije i inspiratora zločina nad hugenotima u Francuskoj 1572. (Vartolomejska noć), sklopljen je mir rimokatoličke Poljske i pravoslavne Rusije, kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltik.

    1777.
    Severnoamerička država Vermont proglasila je nezavisnost od Velike Britanije i postala je republika, koja je 1791. ušla u sastav SAD.

    1804.
    Počela je seča srpskih knezova i viđenijih ljudi u Beogradskom pašaluku, posle žalbe knezova turskom sultanu Selimu III na zulum dahija. Dahije su uz pomoć jednog trgovca iz Zemuna saznale imena knezova koji su potpisali žalbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 ljudi u Srbiji, uključujući Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima, Marka Čarapića, Janka Gagića i Hadži-Djeru, pogubljenog šest dana pred početak seče knezova. Dahije su time pokušale da uguše otpor i spreče oslobodilački pokret srpskog naroda, ali je seča samo podstakla srpske prvake da ubrzaju dizanje Prvog srpskog ustanka i izbor Karađorđa u Orašcu mesec dana kasnije za ustaničkog vođu.

    1809.
    Rođen je francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon (Pierre Jozeph Proudhon), čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom - svojina to je krađa, u delu ''Šta je svojina'' zalagao se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti video je u slobodi kao ''trećoj formi društva'', što je teorijski razradio u delu ''Sistem ekonomskih protivrečnosti ili filozofija bede''.

    1891.
    Rođen je ruski pisac Ilja Grigorjevič Erenburg, jedan od najvećih ratnih reportera 20. veka, vrstan poznavalac ruske i zapadnoevropske kulture. Posle smrti Josifa Staljina 1953. bio je jedan od prvih vesnika novih strujanja. Napisao je pedesetak knjiga u kojima je duhovito i živo izložio misli o revoluciji, politici, ljubavi i suprotnostima civilizacije posle Drugog svetskog rata. Njegovo poslednje delo, memoari ''Ljudi, godine, život'' smatra se testamentarnim. Ostala dela: zbirke priča ''Trinaest lula'', ''Priče ovih godina'', romani ''Život i smrt Nikolaja Kurbova'', ''Neobične pustolovine Hulija Hurenita i njegovih učenika'', ''Ljubav Žane Nej'', ''Špekulanti'', ''Leto 1925. godine'', ''U Protočnom sokaku'', ''Moskva suzama ne veruje'', ''Burni život Lazika Rojtšvaneca'', ''Dan drugi'', ''Bez predaha'', ''Južni vetar'', ''Oluja'', ''Pad Pariza'', ''Deveti talas''.

    1905.
    Srpskog protu i poznatog borca protiv Turaka Atanasa Petrovića, u narodu poznatog kao pop Taško, Bugari su u Kumanovu ubili iz zasede kad se vraćao iz crkve. Zbog pretnji velikobugarskih šovinista prethodno je izbegao u Srbiju, ali se vratio u Kumanovo.

    1918.
    Rođen je egipatski državnik Gamal Abdel Naser, predsednik od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavereničke vojne organizacije ''slobodni oficiri'' i inicijator udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. postao je predsednik Ujedinjene Arapske Republike (unija Egipta i Sirije), koja se raspala 1961. Posle vojne katastrofe Arapa u ratu s Izraelom 1967. dao je ostavku, ali su ga Egipćani referendumom vratili na položaj šefa države.

    1919.
    U Berlinu su posle neuspelog ustanka ubijene vođe nemačkog radničkog pokreta Roza Luksemburg (Rosa Luxsembourg) i Karl Libkneht (Carl Liebknećt). Ubijeni su prema nalogu nemačke vlade i ubice su ostale nekažnjene.

    1920.
    Na trećoj konferenciji balkanskih socijaldemokratskih partija u Sofiji osnovana je Balkanska komunistička federacija - Savez komunističkih partija Bugarske, Grčke, Jugoslavije i Rumunije - kao deo Komunističke internacionale.

    1929.
    Rođen je američki baptistički sveštenik afričkog porekla Martin Luter King (Luther), vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i borac za građanska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. Zbog stalnog jačanja Kingovog uticaja među crncima i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera (Hoover), osam godina pre nego što je 1968. ubijen u gradu Memfis u američkoj državi Tenesi, praćen je doslovno svaki njegov korak. Prema oceni FBI, on je bio ''opasnost za američko društvo''. Istraga je - kao i posle atentata na predsednika SAD Džona Kenedija (John Kennedy) 1963. i na njegovog brata, senatora u državi Njujork, prethodno ministra pravde Roberta Kenedija 1968.
    očito namerno vođena krajnje traljavo. Pravi ubica nije otkriven, a nezavisna istraga je ustanovila da čovek optužen za atentat na Kinga i osuđen na 99 godina robije, nikako nije mogao da počini ubistvo.



    1942.
    U Londonu je u Drugom svetskom ratu potpisan nacrt Balkanske unije, sporazum grčke i jugoslovenske izbegličke vlade o uzajamnoj pomoći u borbi za obnovu monarhije.

    1943.
    Amerikanci su posle višemesečnih ogorčenih vazdušnih, pomorskih i kopnenih borbi izbacili u Drugom svetskom ratu japanske trupe sa strateški važnog pacifičkog ostrva Gvadalkanal, čime je zaustavljeno njihovo napredovanje prema Australiji.

    1969.
    Poleteo je sovjetski kosmički brod ''Sojuz 5'' s trojicom kosmonauta, koji se potom spojio sa ''Sojuzom 4'' lansiranim prethodnog dana, što je bilo prvo spajanje kosmičkih letilica s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

    1971.
    Asuansku branu u Egiptu na reci Nil otvorili su egipatski predsednik Anvar el Sadat i predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR Nikolaj Podgorni. Radovi na tom kapitalnom objektu hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.

    1973.
    Izraelski premijer Golda Meir razgovarala je u Vatikanu s papom Pavlom VI (Paulus), postavši tako prvi predsednik vlade jevrejske države koji se susreo s poglavarom rimokatoličke crkve.

    1986.
    Sovjetski lider Mihail Gorbačov saopštio je plan za ''oslobađanje Zemlje od nuklearnog oružja za 15 godina''.

    1991.
    Evropska zajednica je priznala jugoslovenske republike Hrvatsku i Sloveniju kao nezavisne države, uprkos učestalih upozorenja da će to doliti ulje na vatru ako prethodno ne budu rešena prava manjina u otcepljenim republikama. Odlučujuću ulogu u donošenju takve odluke imao je ogroman pritisak Nemačke koja se nije obazirala ni na kakva upozorenja.

    1993.
    SAD su naredile pomorsku blokadu Haitija, pravdajući to opasnošću ''masovnog gubitka života u moru'' zbog talasa izbeglica iz te zemlje u Karipskom moru.

    1996.
    Teško oboleli premijer Grčke Andreas Papandreu podneo je ostavku.

    1998.
    Milo Djukanović je preuzeo dužnost predsednika Crne Gore.

    2000.
    U holu beogradskog hotela ''Interkontinental'' ubijen je Željko Ražnatović ''Arkan'', a pozadina tog ubistva nije rasvetljena.

    2004.
    Novčanice s likom Sadama Huseina prestale su da važe kao legalno sredstvo plaćanja u Iraku.

    2006.
    Socijalistkinja Mišel Bašele (Mićelle Baćelet) postala je prva žena predsednik u istoriji Čilea.

    2006.
    Umro je kuvajtski emir šeik Džaber al Ahmed al Sabah, koji se na čelu države nalazio se od 1977, kada je nasledio presto, kao trinaesti vladar dinastije koja upravlja Kuvajtom 245 godina.

    2006.
    Američka svemirska sonda ''Stardast'', sa neprocenjivo vrednim prvim uzorcima kometne i međuzvezdane prašine, uspešno se spustila u pustinji u američkoj saveznoj državi Juti
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 12 od 98 PrvaPrva ... 210111213142262 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •