Dogodilo se na današnji dan

Danas je petak, 16. mart, 75. dan 2007. Do kraja godine ima 290 dana.


37.
Umro je rimski car Tiberije Klaudije Neron Kajsar
Avgust, posinak Oktavijana Avgusta, koji je tokom vladavine osigurao
granice Rimskog carstva bez novih osvajanja, popravio finansije i
administraciju, posebno u provincijama. Prethodno se proslavio
uvojnim pohodima u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji. Pod starost je
proglasio zakon ''De Maiestate'' (Uvreda veličanstva) i vladao sve
okrutnije, 26. se povukao na ostrvo Kapri, a u Rimu je njegov
miljenik, prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvav režim u
carevo ime. U nastojanju da se dočepa prestola, Sejan je ubio
carevog sina Julija Druza, posle čega je Tiberije naredio njegovo
smaknuće.

1521.
Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je
na Filipine, gde je zatim poginuo u sukobu sa domorocima. Posle tri
godine plovidbe oko sveta, u Španiju se 1522. od pet brodova
vratila samo ''Viktorija'' sa 18 članova posade. Putovanjem je
dokazano da je Zemlja okrugla.

1534.
Engleska je prekinula sve veze s rimokatoličkom
crkvom.

1736.
Umro je italijanski kompozitor Djovani Batista
Pergolezi, koji je komponovao u maniru napuljske bufo-opere, sveže,
neposredne i vesele, sa životnim ličnostima, zanimljivim
situacijama i melodikom bliskom narodnoj. Dela: opera ''Služavka
gospodarica'', crkvena muzika ''Stabat mater''.

1751.
Rođen je američki državnik Džejms Medison, ''otac
američkog ustava'', predsednik SAD od 1809. do 1817. Sa Aleksanderom
Hamiltonom i Džonom Džejom napisao je ''Federalističke spise'' radi
pridobijanja podrške za ratifikaciju ustava kojim je, umesto
konfederacije, uveo čvršću uniju federalnih država SAD.

1787.
Rođen je nemački fizičar Georg Simon Om, koji je
otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom
kolu, nazvan po njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici,
optici kristala i matematici. Jedinica za merenje električnog
otpora u međunarodnom sistemu mera njemu u čast nazvana je om.



1851.
Španija je zaključila konkordat s Vatikanom prema
kojem je rimokatolička vera postala jedina religija u zemlji, a
crkva je stavila pod kontrolu obrazovanje i štampu.

1859.
Rođen je ruski fizičar i elektroinženjer
Aleksandar Stepanovič Popov, koji je pronašao i uspostavio prvu
radiotelegrafsku vezu. Napravio je prvi radio prijemnik, pre
italijanskog pronalazača Giljelma Markonija.

1881.
U Beogradu je osnovana Železničko-saobraćajna
škola, sa dva odeljenja po 50 učenika. Po završetku dvogodišnjeg
školovanja, učenici su upućivani na jednogodišnju praksu u
Austriju ili Belgiju, gde su polagali praktične i stručne ispite.
Škola je prestala da radi 1884, a obnovljena je 1922. kao Državna
železnička saobraćajna škola.

1917.
Dan posle abdikacije ruskog cara Nikolaja II, njegov
brat veliki vojvoda Mihailo, pod pritiskom, odrekao se krune, čime
je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov. Cara
Nikolaja II, sve članove njegove porodice i poslugu, boljševici
su, na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina,
likvidirali i potom iskasapili u Jekaterinburgu u julu 1918.

1925.
Umro je nemački bakteriolog August fon Vaserman,
koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi, pomoću koje je utvrđivano
postojanje sifilisa. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine,
uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom
zaraznih klica.

1930.
Umro je španski general Migel Primo de Rivera i
Orbaneha, profašistički diktator Španije od septembra 1923. do
januara 1930. Njegov režim pokušao je da ujedini Španiju geslom
''jedna zemlja, jedna vera, jedna monarhija'', ali nije uspeo da
stvori prihvatljiv politički sistem, pa je on podneo ostavku pod
pritiskom armije čiju je podršku izgubio.

1934.
U Rimu je potpisan italijansko-mađarsko-austrijski
'Dunavski blok'', kojim je podržana ekspanzionistička politika
Italije naspram ''Male antante'' - Jugoslavije, Čehoslovačke i
Rumunije.

1935.
Nemačka je potpuno odbacila klauzule o razoružanju
predviđene Versajskim ugovorom kojim je okončan Prvi svetski rat.

1939.
Slovačka je, dan pošto su trupe Nemačke okupirale
Češku, prema direktivi Adolfa Hitlera, proglašena za ''nezavisnu
državu'', čime je ostvaren njegov plan za pokoravanje
Čehoslovačke.

1940.
Rođen je italijanski filmski režiser Bernardo
Bertoluči, čije filmove odlikuje radikalno kritički odnos prema
stvarnosti i nastojanje da protumači zakonitosti građanskog sveta
i psihološke probleme čoveka u njemu. Filmovi: ''Pre revolucije'',
''Partner'', ''Strategija pauka'', ''Konformista'', ''Poslednji tango u
Parizu'', ''Dvadeseti vek'', ''Mesec'', ''Smešan čovek'', ''1900'',
''Poslednji kineski car''.

1953.
Josip Broz je doputovao u Veliku Britaniju, u prvu
posetu šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle
Drugog svetskog rata.

1962.
Lansiran je prvi sovjetski satelit iz serije
''Kosmos''.

1968.
Trupe SAD masakrirale su u Vijetnamskom ratu
najmanje 500 vijetnamskih civila u selu Mi Laj, uključujući decu i
žene, među kojima i mnogo trudnica. Taj ratni zločin je - kad je
kasnije otkriven - izazvao talas ogorčenih osuda u svetu i u
američkoj javnosti, ali počinioci nisu kažnjeni.

1978.
Teroristička organizacija ''Crvene brigade'' otela je
u Rimu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora. Teroristi su ga
držali u zatočeništvu do maja 1978. kad su ga ubili.

1993.
U podmetnutoj eksploziji u indijskom gradu Kalkuta
poginulo je 69 ljudi.

1995.
Jugoslovenski ministar inostranih poslova Vladislav
Jovanović je u Rimu, u razgovoru sa šefom italijanske diplomatije
Suzanom Anjeli, ponovio poziv međunarodnoj zajednici da ukine
sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije, jer bi to omogućilo
''brže kretanje ka miru na čitavom prostoru prethodne Jugoslavije''.

1998.
Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini
pripadnici rimokatoličke crkve nisu učinili dovoljno da tokom
Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom
progonu, ali je odbacio zahteve da osudi mračnu ulogu koju je tokom
rata i istrebljivanja, ne samo Jevreja, odigrao papa Pije XII.

1999.
Evropska komisija podnela je kolektivnu ostavku -
prvi put od osnivanja tog izvršnog tela Evropske unije 1958. godine
- na šta je 20 evropskih komesara primorano optužbama za niz
prevara, neregularnosti i rđavo upravljanje finansijama.

2002.
Umro je srpski pozorišni i filmski glumac
Danilo-Bata Stojković, koji je ostvario niz maestralnih uloga u
pozorištu i na filmu, uključujući uloge u komadima
'Profesionalac'', ''Balkanski špijun'' i ''Urnebesna tragedija''. U
antologiju srpskog filma spadaju njegove kreacije u filmovima ''Ko to
tamo peva'', ''Maratonci trče počasni krug'', ''Balkanski špijun'',
''Čuvar plaže u zimskom periodu'', ''Varljivo leto '68.''. Snimio je i
više televizijskih drama i serija. Široku popularnost stekao je
likom Bubuleje u televizijskoj seriji ''Diplomci'', a jednog od
najvećih srpskih slikara 20. veka Miću Popovića inspirisao je da
naslika seriju slika s likom Gvozdena.



2002.
Umro je srpski istoričar književnosti Jovan
Deretić, profesor novije srpske književnosti na Filološkom
fakultetu Univerziteta u Beogradu. Objavio je dvadesetak knjiga,
uključujući ''Istoriju srpske književnosti''. Ostala dela: ''Dositej
i njegovo doba'', ''Poetika Dositeja Obradovića'', ''Ogledi iz
narodnog pesništva'', ''Srpski roman 1800-1950'', ''Gorski vijenac
Petra Petrovića Njegoša'', ''Kompozicija Gorskog vijenca'', ''Kratka
istorija srpske književnosti'', ''Etide iz srpske srednjevekovne
književnosti'', ''Poetika srpske književnosti'', ''Kulturna istorija
Srba''.