Dogodilo se na današnji dan - Strana 17
Strana 17 od 98 PrvaPrva ... 715161718192767 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 241 do 255 od ukupno 1456
  1. #241

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 16. mart, 75. dan 2007. Do kraja godine ima 290 dana.


    37.
    Umro je rimski car Tiberije Klaudije Neron Kajsar
    Avgust, posinak Oktavijana Avgusta, koji je tokom vladavine osigurao
    granice Rimskog carstva bez novih osvajanja, popravio finansije i
    administraciju, posebno u provincijama. Prethodno se proslavio
    uvojnim pohodima u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji. Pod starost je
    proglasio zakon ''De Maiestate'' (Uvreda veličanstva) i vladao sve
    okrutnije, 26. se povukao na ostrvo Kapri, a u Rimu je njegov
    miljenik, prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvav režim u
    carevo ime. U nastojanju da se dočepa prestola, Sejan je ubio
    carevog sina Julija Druza, posle čega je Tiberije naredio njegovo
    smaknuće.

    1521.
    Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je
    na Filipine, gde je zatim poginuo u sukobu sa domorocima. Posle tri
    godine plovidbe oko sveta, u Španiju se 1522. od pet brodova
    vratila samo ''Viktorija'' sa 18 članova posade. Putovanjem je
    dokazano da je Zemlja okrugla.

    1534.
    Engleska je prekinula sve veze s rimokatoličkom
    crkvom.

    1736.
    Umro je italijanski kompozitor Djovani Batista
    Pergolezi, koji je komponovao u maniru napuljske bufo-opere, sveže,
    neposredne i vesele, sa životnim ličnostima, zanimljivim
    situacijama i melodikom bliskom narodnoj. Dela: opera ''Služavka
    gospodarica'', crkvena muzika ''Stabat mater''.

    1751.
    Rođen je američki državnik Džejms Medison, ''otac
    američkog ustava'', predsednik SAD od 1809. do 1817. Sa Aleksanderom
    Hamiltonom i Džonom Džejom napisao je ''Federalističke spise'' radi
    pridobijanja podrške za ratifikaciju ustava kojim je, umesto
    konfederacije, uveo čvršću uniju federalnih država SAD.

    1787.
    Rođen je nemački fizičar Georg Simon Om, koji je
    otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom
    kolu, nazvan po njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici,
    optici kristala i matematici. Jedinica za merenje električnog
    otpora u međunarodnom sistemu mera njemu u čast nazvana je om.



    1851.
    Španija je zaključila konkordat s Vatikanom prema
    kojem je rimokatolička vera postala jedina religija u zemlji, a
    crkva je stavila pod kontrolu obrazovanje i štampu.

    1859.
    Rođen je ruski fizičar i elektroinženjer
    Aleksandar Stepanovič Popov, koji je pronašao i uspostavio prvu
    radiotelegrafsku vezu. Napravio je prvi radio prijemnik, pre
    italijanskog pronalazača Giljelma Markonija.

    1881.
    U Beogradu je osnovana Železničko-saobraćajna
    škola, sa dva odeljenja po 50 učenika. Po završetku dvogodišnjeg
    školovanja, učenici su upućivani na jednogodišnju praksu u
    Austriju ili Belgiju, gde su polagali praktične i stručne ispite.
    Škola je prestala da radi 1884, a obnovljena je 1922. kao Državna
    železnička saobraćajna škola.

    1917.
    Dan posle abdikacije ruskog cara Nikolaja II, njegov
    brat veliki vojvoda Mihailo, pod pritiskom, odrekao se krune, čime
    je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov. Cara
    Nikolaja II, sve članove njegove porodice i poslugu, boljševici
    su, na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina,
    likvidirali i potom iskasapili u Jekaterinburgu u julu 1918.

    1925.
    Umro je nemački bakteriolog August fon Vaserman,
    koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi, pomoću koje je utvrđivano
    postojanje sifilisa. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine,
    uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom
    zaraznih klica.

    1930.
    Umro je španski general Migel Primo de Rivera i
    Orbaneha, profašistički diktator Španije od septembra 1923. do
    januara 1930. Njegov režim pokušao je da ujedini Španiju geslom
    ''jedna zemlja, jedna vera, jedna monarhija'', ali nije uspeo da
    stvori prihvatljiv politički sistem, pa je on podneo ostavku pod
    pritiskom armije čiju je podršku izgubio.

    1934.
    U Rimu je potpisan italijansko-mađarsko-austrijski
    'Dunavski blok'', kojim je podržana ekspanzionistička politika
    Italije naspram ''Male antante'' - Jugoslavije, Čehoslovačke i
    Rumunije.

    1935.
    Nemačka je potpuno odbacila klauzule o razoružanju
    predviđene Versajskim ugovorom kojim je okončan Prvi svetski rat.

    1939.
    Slovačka je, dan pošto su trupe Nemačke okupirale
    Češku, prema direktivi Adolfa Hitlera, proglašena za ''nezavisnu
    državu'', čime je ostvaren njegov plan za pokoravanje
    Čehoslovačke.

    1940.
    Rođen je italijanski filmski režiser Bernardo
    Bertoluči, čije filmove odlikuje radikalno kritički odnos prema
    stvarnosti i nastojanje da protumači zakonitosti građanskog sveta
    i psihološke probleme čoveka u njemu. Filmovi: ''Pre revolucije'',
    ''Partner'', ''Strategija pauka'', ''Konformista'', ''Poslednji tango u
    Parizu'', ''Dvadeseti vek'', ''Mesec'', ''Smešan čovek'', ''1900'',
    ''Poslednji kineski car''.

    1953.
    Josip Broz je doputovao u Veliku Britaniju, u prvu
    posetu šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle
    Drugog svetskog rata.

    1962.
    Lansiran je prvi sovjetski satelit iz serije
    ''Kosmos''.

    1968.
    Trupe SAD masakrirale su u Vijetnamskom ratu
    najmanje 500 vijetnamskih civila u selu Mi Laj, uključujući decu i
    žene, među kojima i mnogo trudnica. Taj ratni zločin je - kad je
    kasnije otkriven - izazvao talas ogorčenih osuda u svetu i u
    američkoj javnosti, ali počinioci nisu kažnjeni.

    1978.
    Teroristička organizacija ''Crvene brigade'' otela je
    u Rimu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora. Teroristi su ga
    držali u zatočeništvu do maja 1978. kad su ga ubili.

    1993.
    U podmetnutoj eksploziji u indijskom gradu Kalkuta
    poginulo je 69 ljudi.

    1995.
    Jugoslovenski ministar inostranih poslova Vladislav
    Jovanović je u Rimu, u razgovoru sa šefom italijanske diplomatije
    Suzanom Anjeli, ponovio poziv međunarodnoj zajednici da ukine
    sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije, jer bi to omogućilo
    ''brže kretanje ka miru na čitavom prostoru prethodne Jugoslavije''.

    1998.
    Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini
    pripadnici rimokatoličke crkve nisu učinili dovoljno da tokom
    Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom
    progonu, ali je odbacio zahteve da osudi mračnu ulogu koju je tokom
    rata i istrebljivanja, ne samo Jevreja, odigrao papa Pije XII.

    1999.
    Evropska komisija podnela je kolektivnu ostavku -
    prvi put od osnivanja tog izvršnog tela Evropske unije 1958. godine
    - na šta je 20 evropskih komesara primorano optužbama za niz
    prevara, neregularnosti i rđavo upravljanje finansijama.

    2002.
    Umro je srpski pozorišni i filmski glumac
    Danilo-Bata Stojković, koji je ostvario niz maestralnih uloga u
    pozorištu i na filmu, uključujući uloge u komadima
    'Profesionalac'', ''Balkanski špijun'' i ''Urnebesna tragedija''. U
    antologiju srpskog filma spadaju njegove kreacije u filmovima ''Ko to
    tamo peva'', ''Maratonci trče počasni krug'', ''Balkanski špijun'',
    ''Čuvar plaže u zimskom periodu'', ''Varljivo leto '68.''. Snimio je i
    više televizijskih drama i serija. Široku popularnost stekao je
    likom Bubuleje u televizijskoj seriji ''Diplomci'', a jednog od
    najvećih srpskih slikara 20. veka Miću Popovića inspirisao je da
    naslika seriju slika s likom Gvozdena.



    2002.
    Umro je srpski istoričar književnosti Jovan
    Deretić, profesor novije srpske književnosti na Filološkom
    fakultetu Univerziteta u Beogradu. Objavio je dvadesetak knjiga,
    uključujući ''Istoriju srpske književnosti''. Ostala dela: ''Dositej
    i njegovo doba'', ''Poetika Dositeja Obradovića'', ''Ogledi iz
    narodnog pesništva'', ''Srpski roman 1800-1950'', ''Gorski vijenac
    Petra Petrovića Njegoša'', ''Kompozicija Gorskog vijenca'', ''Kratka
    istorija srpske književnosti'', ''Etide iz srpske srednjevekovne
    književnosti'', ''Poetika srpske književnosti'', ''Kulturna istorija
    Srba''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #242

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 18. mart, 77. dan 2007. Do kraja godine ima 288 dana.


    1584.
    Umro je ruski car Ivan Grozni, prvi car Rusije, koji
    je radi stvaranja jake centralizovane države jačao carsko
    samodržavlje i suzbijao samovolju boljara. Reforme je sprovodio
    svim sredstvima, zbog čega je dobio nadimak ''Grozni'' (u značenju
    ''strašni'', ''silni''). Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a
    1584. je radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad
    Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more. Potukao je Mongole i
    osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala
    celim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.

    1745.
    Umro je engleski državnik Robert Volpol, prvi
    britanski premijer. Predsednik vlade bio je od 1721. do 1742,
    najduže u istoriji Velike Britanije.

    1754.
    Rodjena Madam Rolan
    Rodjena je Žana Mari "Manon Flipon" Rolan,
    poznata kao Madam Rolan, koja je u vreme
    Francuske revolucije okupljala u svom salonu u
    Parizu pisce i ostale umetnike i političare.
    Na njih je znatno uticala, posebno na žirondince
    koje je predvodio njen suprug Rolan de La Platijer,
    ministar unutrašnjih poslova Francuske 1792.
    Giljotinirana je 1793. tokom jakobinske diktature,
    posle čega je njen muž izvršio samoubistvo.



    1780.
    Rođen je srpski knez Miloš Obrenović, vođa
    Drugog srpskog ustanka, knjaz Srbije od 1815. do 1839. i od 1958. do
    smrti 1860, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i
    u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima posle propasti
    ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814, da bi
    1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s
    Marašli Ali pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom
    je, vešto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva,
    izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano
    hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja
    samouprava, a Milošu naslednost kneževskog dostojanstva. Pod
    pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. izdao je slobodouman
    ustav, kojem su se usprotivile Rusija, Otomansko carstvo i Austrija,
    pa ga je ubrzo ukinuo. Bio je primoran da se 1839. povuče s vlasti
    u korist sina Mihaila, a na presto ga je vratila Svetoandrejska
    skupština 1858.

    1837.
    Rođen je američki državnik Stiven Grover Klivlen,
    predsednik SAD od 1885. do 1889. i od 1893. do 1897. Lična
    čestitost i nezavisnost učinila ga je neprijateljem moćne
    njujorške organizacije ''Tamani hol'' - ogrezle u korupciji i
    podmićivanju - u okviru njegove Demokratske stranke. Tokom prvog
    predsedničkog mandata nastojao je da iskoreni korupciju i smanji
    previsoku carinsku zaštitu, a drugi mandat je obeležila
    finansijska kriza i radnički nemiri.

    1842.
    Rođen je francuski pisac Stefan Malarme, preteča
    simbolista. Znatno je uticao na francusku poeziju. Dela: ''Popodne
    jednog fauna'', ''Pesme i proza''.

    1844.
    Rođen je ruski kompozitor i dirigent Nikolaj
    Andrejevič Rimski-Korsakov, član kompozitorske grupe ''Velika
    petorica'', čije delo odlikuju raskošne orkestarske boje,
    briljantna instrumentacija i virtuozna orkestracija. Oslanjao se na
    muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao
    muzički pedagog: među njegovim učenicima bili su i Igor
    Stravinski i Sergej Prokofjev. Napisao je ''Principe orkestracije'',
    standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svetu. Dela:
    opere ''Sadko'', ''Zlatni petao'', ''Snjeguročka'', ''Carska nevesta'',
    simfonijske kompozicije ''Fantazija na srpske teme'', ''Šeherezada'',
    'Španski kapričo''.

    1848.
    U Milanu je izbila pobuna protiv Austrije i
    austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao je da povuče trupe
    iz grada.

    1858.
    Rođen je nemački inženjer Rudolf Dizel, koji je
    1893. konstruisao prvi motor s unutrašnjim sagorevanjem na principu
    samopaljenja. Motor je po njemu dobio ime.

    1869.
    Rođen je britanski državnik Artur Nevil
    Čemberlen, vođa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije
    od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbegne vojni sukob s
    Nemačkom, potpisao je krajem 1938. kapitulantski Minhenski pakt s
    vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, što je omogućilo nacistima
    da 1939. raskomadaju Čehoslovačku.

    1871.
    Građani Pariza podigli su revoluciju, poznatu kao
    Pariska komuna, čiji je neposredni povod bio francusko - pruski rat.
    Naoružani radnici, nazvani ''komunari'', stvorili su Nacionalnu
    gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i
    proglasili komunu, koja je u krvi ugušena krajem maja 1871.

    1913.
    U Solunu je ubijen grčki kralj danskog porekla
    Djorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

    1921.
    Boljševici su vojskom u krvi ugušili pobunu u
    Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Mornari Flote i
    radnici u pomorskoj bazi u Kronštatu na ostrvu Kotlin u Finskom
    zalivu, zapadno od Petrograda, započeli su krajem februara 1921.
    pobunu protiv boljševičke vlasti, zahtevajući ekonomske reforme i
    okončanje boljševičke političke dominacije. Kronštatski mornari
    i radnici snažno su 1917. podržavali boljševike i bili jedan od
    najvećih oslonaca Oktobarske revolucije.

    1922.
    Vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu
    Gandija britanski kolonijalni sud je, zbog toga što je predvodio
    kampanju građanske neposlušnosti, osudio na šest godina robije.

    1932.
    Rođen je američki pisac Džon Hojer Apdajk,
    ironičan ali sumoran posmatrač američkih naravi. Pisac snažnog
    introspektivnog dara, prividno banalnim temama svedoči o moralnim
    situacijama modernog čoveka. Dela: romani ''Beži, Zeko, beži'',
    'Kentaur'', ''Sajam u ubožnici'', ''Na farmi'', ''Parovi'', ''Zeka se
    vraća'', ''Oženi me'', ''Državni udar'', ''Zeka je bogat'', ''Veštice iz
    Istvika'', zbirke priča ''Ista vrata'', ''Golubije perje'', ''Muzička
    škola'', ''Problemi'', ''Muzeji i žene''.

    1936.
    Rođen je južnoafrički državnik Frederik Vilem de
    Klerk, koji je doprineo okončanju rasne diskriminacije. Kao
    predsednik Južne Afrike početkom devedesetih godina 20. veka
    odlučujuće je uticao da režim aparthejda bude demontiran.

    1936.
    Umro je grčki državnik Elefterios Venizelos,
    osnivač Liberalne stranke i pet puta premijer od 1910. do 1933.
    Predvodio je borbu za oslobođenje Krita od Turaka i ujedinjenje tog
    grčkog ostrva u Mediteranu s maticom. Sklopio je Balkanski savez i
    ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912. i uspeo je da ojača
    i proširi Grčku u dva balkanska i u Prvom svetskom ratu. Kad su u
    Prvom svetskom ratu Centralne sile ponudile Grčkoj teritorijalne
    ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o savezništvu sa Srbijom
    i ratuje protiv nje, ponudu je odbio, rekavši: ''Grčka je veoma
    mala zemlja da bi učinila jedan tako nečastan gest''. Kao premijer
    reformisao je radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao
    kopnenu armiju i ratnu mornaricu. U proleće 1935. pokušao je da
    revolucijom omete obnovu monarhije, ali nije uspeo i morao je da
    emigrira u Francusku gde je umro.

    1938.
    Meksički predsednik Lasaro Kardenas nacionalizovao
    je sve privatne naftne kompanije - mahom strane - i formirao
    državni naftni monopol ''Pemeks''.

    1940.
    Prilikom susreta vođa Nemačke i Italije Adolfa
    Hitlera i Benita Musolinija na prelazu Brener u Alpima dogovoreno je
    da Italija za nekoliko meseci uđe u Drugi svetski rat na strani
    Nemačke.

    1946.
    Francuska Gijana, Martinik i Gvadelupa dobile su
    status prekomorskih departmana i postale integralni deo Francuske.

    1948.
    ŠSR je iz tadašnje Jugoslavije opozvao vojne
    stručnjake pod izgovorom da su ''okruženi neprijateljstvom'', a
    sutradan i civilne, u pokušaju da jugoslovensko rukovodstvo
    pritiskom natera da prihvati kurs koji je nametao Informbiro,
    odnosno Moskva.

    1956.
    Umro je srpski pravoslavni teolog i besednik Nikolaj
    Velimirović, episkop žički i ohridski. Po završetku studija
    teologije u Švajcarskoj doktorirao je teologiju na univerzitetu u
    Bernu, posle čega je diplomirao filozofiju na Oksfordu i doktorirao
    u Ženevi. Po povratku u Srbiju postao je predavač u bogosloviji u
    Beogradu. Zamonašio se 1909. u manastiru Rakovici, nakon teške
    bolesti. Završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Između dva
    svetska rata predvodio je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu,
    poznatu kao Bogomoljački pokret, samonikli pokret malih ljudi koji
    su težili višem nivou duhovnosti od onog koji omogućava klasičan
    parohijski život. Bila je to vrlo netipična pojava za srpske
    prilike. Nemci su ga smatrali anglofilom i nisu mu oprostili ulogu u
    27. martu 1941., pa su ga čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali
    u manastir Ljubostinja, potom u manastir Vojlovica (kod Pančeva). S
    patrijarhom Gavrilom (Dožić), 1944. zatočen je u logor Dahau.
    Umro je u emigraciji u ruskom manastiru Svetog Tihona u Saut Kananu
    u Pensilvaniji (SAD), a sahranjen je na srpskom narodnom groblju
    pored manastira Svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenete u
    zavičaj 1991. Veoma plodan autor, ali često neujednačen i čak
    kontradiktoran. Srpska crkva ga je proglasila za svetitelja, što je
    posledica ogromne popularnosti koju uživa u narodu. Dela: ''Religija
    Njegoševa'', ''Besede pod Gorom'', ''Iznad greha i smrti'', ''Duša
    Srbije'', ''Srbija u svetlosti i mraku'', ''Ohridski prolog'' i dr.

    1956.
    Umrla nobelovka Irena Kiri
    Umrla je francuski nuklearni fizičar i hemičar Irena Kiri - ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri - koja je sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 1935. podelila Nobelovu nagradu za hemiju.
    Prvi su stvorili veštačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svetlost može preobratiti u čestice (stvaranje iz gama-kvanta pozitrona i elektrona).
    Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima. Pritom su otkriveni i elementi srednje atomske mase (lantan i drugi), a ne samo tzv. transuranski elementi kako se dotad smatralo.



    1962.
    Potpisan je sporazum o prekidu vatre u Alžiru,
    čime je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost te francuske
    kolonije.

    1965.
    Sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao je iz
    vasionskog broda ''Vashod 2'' i postao prvi čovek koji je ''šetao''
    kosmosom.

    1965.
    Umro je bivši egipatski kralj Faruk I, poslednji
    monarh Egipta. Na presto je stupio 1936, ali je njegov vladarski
    autoritet podlokala nesposobnost da spreči britansko uplitanje u
    unutrašnja pitanja Egipta i vojni poraz u prvom arapsko-izraelskom
    ratu 1948. S vlasti su ga 1952. zbacili pobunjeni oficiri, posle
    čega je prinuđen da ode u izbeglištvo i umro je u Rimu.

    1969.
    Predsednik SAD Ričard Nikson izdao je tajnu naredbu
    o bombardovanju Kambodže.

    1970.
    Proamerički general Lon Nol izveo je državni udar
    u Kambodži dok je šef države princ Norodom Sihanuk bio u poseti
    Moskvi.

    1975.
    Parlament Tunisa proglasio je Habiba Burgibu
    doživotnim šefom države.

    1978.
    Bivši pakistanski premijer Zulfikar Ali Buto
    proglašen je krivim na montiranom suđenju i osuđen na smrt jer je
    navodno naredio ubistvo političkog protivnika.

    1980.
    Umro je nemački filozof Erih From, koji je,
    oživljavajući humanističku tradiciju marksizma, pokušao da je
    primeni na sociološko-psihološke probleme. Kritički je tumačio
    Sigmunda Frojda i analizirao uzroke ljudskog samootuđenja.
    Emigrirao je iz Nemačke pred nacizmom. Dela: ''Bekstvo od slobode'',
    ''Čovek za sebe'', ''Zdravo društvo'', ''Veština voleti'', ''Zen-budizam
    i psihoanaliza'', ''Anatomija ljudske destruktivnosti'', ''Misija
    Zigmunda Frojda'', ''Marksova koncepcija čoveka'', ''Čovekovo srce'',
    'Bićete kao bogovi''.

    1983.
    Umro je bivši italijanski kralj Umberto II,
    poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec
    dana. Postao je kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija
    Emanuela III, ali je i sam abdicirao u junu 1946, jer su Italijani
    referendumom odabrali republiku, posle čega je morao da emigrira i
    umro je u Švajcarskoj.

    1994.
    Muslimanska vlada u Sarajevu i Hrvatska u
    Vašingtonu su u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona potpisale
    sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije,
    Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj
    jugoslovenskoj republici Bosni i Hercegovini.

    1997.
    Izraelci su počeli izgradnju jevrejskog naselja Har
    Homa u istočnom Jerusalimu, što je izazvalo ogorčene proteste
    Palestinaca.

    1999.
    Predstavnici kosovskih Albanaca su posle fingiranih
    pregovora potpisali su u Parizu papir koji su SAD i njeni NATO
    saveznici nazvali ''međunarodnim mirovnim sporazumom''. ''Sporazum'' je
    nesumnjivo bio uperen protiv suvereniteta i teritorijalne
    celovitosti Srbije i Jugoslavije. Jugoslovenska delegacija odbila je
    da stavi potpis, što je učinio i predstavnik Rusije u svojstvu
    svedoka. Šest dana kasnije otpočela je agresija NATO na
    Jugoslaviju.

    2000.
    Pobedom kandidata Demokratske partije progresa Čen
    Šui Bijana, pristalice nezavisnosti Tajvana od Kine, na tom
    kineskom ostrvu je posle više od pola veka okončana vladavina
    Nacionalističke partije.

    2003.
    Predsednik Iraka Sadam Husein, u jednom od retkih
    pojavljivanja u javnosti, saopštio je Iračanima posredstvom
    televizije, obučen u vojnu uniformu, da je odbacio američki
    ultimatum da ode u izbeglištvo ili da se suoči s ratom.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #243

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 19. mart, 78. dan 2007. Do kraja godine ima 287 dana.


    1519.
    Rođen je francuski kralj Anri II, otac trojice
    kraljeva - Fransoe II, Šarla IX i Anrija III. Tokom vladavine od
    1547. do smrti 1559, kao zagriženi rimokatolik, uz potporu supruge
    Katarine de Mediči, otpočeo je sistematsko proganjanje hugenota


    1821.Rođen je engleski istraživač, pisac, prevodilac i
    diplomata Ričard Barton, prvi Evropljanin koji je, predvodeći
    ekspediciju s Džonom Spikom, 1858. video jezero Tanganjika u
    Africi. Bio je u vojnoj službi u Indiji i britanski konzul u
    Brazilu, Siriji i Italiji. Kao izuzetan poliglota dosta je prevodio,
    uključujući vrsne prevode arapskih priča ''Hiljadu i jedna noć'' u
    16 tomova, ''Mirisni vrt šeika Nefzauija'' i ''Kama sutra''. Napisao je
    više od 50 putopisnih knjiga o različitim delovima sveta, mahom
    egzotičnim, ispoljivši ogromnu erudiciju i nesputanu fantaziju.
    Dela: ''Sind i rase koje nastanjuju dolinu Inda'',
    ''Sokolarstvo dolini Inda'', ''Hodočašće u Medinu i Meku'',
    ''Prvi koraci Istočnom
    Afrikom''.

    1849.
    Rođen je nemački admiral Alfred fon Tirpic, koji
    je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. odlučujuće doprineo
    izgradnji moćne ratne flote Nemačke. Ratnu mornaricu gradio je
    u nadi da će vremenom Nemačka zavladati morima nasuprot Velikoj
    Britaniji. U Prvom svetskom ratu izazvao je neograničeni
    podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova.
    Napisao je memoare ''Sećanja''.

    1862.
    Rođen je srpski filozof Božidar Knežević
    u Ubu. Veliku školu završio je u Beogradu. Veći deo života
    proveo je kao nastavnik po raznim mestima srpske provincije. Iako
    samouk, ostavio je čudesno filozofsko delo. Glavna dela: ''Misli'',
    'Principi istorije''. Prevodio je uspešno Bekla, Makolea, Karlajla,
    mada je engleski jezik naučio kao samouk. Knežević je bio
    specifična pojava velike duhovne snage, izrazito netipičan za
    srpske intelektualne krugove.

    1872.
    Rođen je ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič
    Djagiljev, jedan od najvećih u istoriji baleta, osnivač čuvene
    grupe ''Ruski balet'', koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909.
    do 1929. Okupio je sjajne baletske igrače, kompozitore i slikare, a
    briljatno izvedeni baleti pod njegovim rukovodstvom, poput ''Žar
    ptice'', ''Petruške'', ''Popodneva jednog fauna'', ''Posvećenja
    proleća'', ''Trorogog šešira'', vrhunac su baletske umetnosti.

    1900.
    Rođen je francuski nuklearni fizičar i hemičar
    Žan Frederik Žolio, poznat kao Žan Frederik Žolio Kiri, koji je
    sa suprugom Irenom - ćerkom nobelovaca Pjera i Marije Kiri - 1935.
    podelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili veštačke
    radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma.
    Eksperimentalno su dokazali da se svetlost može preobratiti u
    čestice (stvaranje iz gama-kvanta pozitrona i elektrona). Od 1946.
    rukovodio je Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim
    rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi francuski atomski reaktor.

    1906.
    Rođen je nemački ratni zločinac Adolf Ajhman,
    glavni izvršilac zamisli Adolfa Hitlera o ''konačnom rešenju''
    jevrejskog pitanja u vreme Drugog svetskog rata. Na sudskom procesu
    u Izraelu utvrđeno je da je on tokom nacističke strahovlade u
    Evropi rukovodio zločinačkom mašinerijom koja je poslala u smrt
    šest miliona ljudi, većinom Jevreja, izrečena mu je smrtna
    presuda i 1962. je obešen.

    1917.
    Sile Antante sprovele su u Prvom svetskom ratu
    pomorsku blokadu Grčke i tako pokrenule proces političkih borbi
    koje su tu zemlju dovele u njihov ratni savez, zbog čega je
    progermanski orijentisan kralj Konstantin I 1917. abdicirao u korist
    sina Aleksandra.

    1920.
    SAD su odbile da potpišu Versajski ugovor posle
    Prvog svetskog rata i priključe se Društvu naroda, zbog bojazni od
    uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

    1930.
    Umro je engleski državnik Artur Džejms Balfur,
    premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao državni sekretar za
    Irsku od 1887. do 1892. stekao je nadimak ''Krvavi Balfur'', zbog
    načina na koji je gušio irski pokret za nezavisnost, a kao šef
    diplomatije objavio je 1917. plan (Balfurova deklaracija) o
    stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini. Prvi strani šef
    države koji je podžao Balfurovu deklaraciju bio je kralj Srbije
    Petar I Karađorđević.

    1933.
    Rođen je američki pisac Filip Rot, duhovit i
    provokativni slikar običaja i psihologije druge generacije
    američkih Jevreja i jevrejsko-nejevrejskih odnosa. Dela: romani
    ''Grudi'', ''Naša banda'', ''Prepuštanje'', ''Portnojeva boljka'', ''Veliki
    američki roman'', ''Profesor želje'', ''Kad je bila dobra'', ''Moj
    život muškarca'', ''Oslobođeni Cukerman'', zbirka priča ''Zbogom
    Kolumbus'', eseji ''Čitajući sebe i druge''.

    1945.
    Vlada Velike Britanije je priznala vladu Demokratske
    Federativne Jugoslavije s Josipom Brozom na čelu.

    1950.
    Umro je američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po
    seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu.
    Serijal o Tarzanu je stekao veliku popularnost, i
    pretočen je u niz filmova i serija, pa čak i u crtane filmove.
    Najpoznatiji Tarzan bio je Džoni Vajsmiler (na slici




    1970.
    Prvi put od postanka Zapadne i Istočne Nemačke, u
    Erfurtu su se susreli šefovi vlada tih zemalja Vili Brant i Vili Štof.

    1971.
    Najmanje 160 ljudi poginulo je prilikom iznenadnog
    klizanja zemlje severno od brazilskog grada Sao Paolo.

    1977.
    U predsedničkoj rezindenciji u Brazavilu (bivši
    Francuski Kongo) ubijen je predsednik Konga Marijen Nguabi, za šta
    je optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba
    Deba. Vlast je preuzela vojna hunta, a za predsednika je u aprilu
    1977. proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

    1978.
    U nastojanju da spreči upade arapskih terorista,
    izraelska armija je okupirala veći deo juga Libana.

    1993.
    U Narodnoj biblioteci Srbije osnovana je ''Zadužbina
    Desanke Maksimović'', nekoliko sedmica posle smrti srpske
    književnice, s ciljem da pomaže objavljivanje i prevođenje na
    strane jezike njenih dela i da podstiče pesničko stvaralaštvo.

    1994.
    U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu
    u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo je 12 ljudi.

    1994.
    Trupe vlade u Pnom Penu zauzele su grad Pailin na
    istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta
    ''Crvenih Kmera''.

    1996.
    Tragedija sarajevskih Srba dostigla je vrhunac
    prelaskom Grbavice pod kontrolu muslimansko-hrvatske federacije, na
    osnovu Dejtonskog sporazuma. I Grbavicu su, kao prethodno ostale
    srpske delove grada, napustili gotovo svi Srbi, odnevši i grobove
    svojih najbližih.

    1996.
    U glavnom gradu Filipina Manili u požaru u jednoj
    diskoteci poginulo je najmanje 150 ljudi.

    1997.
    Umro je američki slikar holandskog porekla Vilem de
    Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma, koji je
    četrdesetih godina 20. veka preobrazio slikarstvo u SAD. Njegove
    slike snažan su protest protiv ledenog, bezličnog sveta otuđene
    tehničke civilizacije.

    1999.
    U eksploziji bombe koju su islamski čečenski
    teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz,
    poginulo je više od 50 ljudi.

    1999.
    Posle garancija saudijskog kralja Fahda i
    južnoafričkog predsednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju,
    Libija se saglasila da škotskom pravosuđu do 6. aprila 1999. preda
    dvojicu Libijaca osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali
    eksploziju američkog putničkog aviona ''Boing 747'' iznad Lokerbija
    u Škotskoj u kojoj je poginulo 270 ljudi.

    2001.
    Izbore za granonačelnika Pariza dobio je
    socijalista Bertran Delanoe, čime levica preuzela vlast u glavnom
    gradu Francuske prvi put za 130 godina, od vremena Pariske komune.

    2002.
    Komonvelt je odlučio da na godinu dana suspenduje
    Zimbabve iz članstva jer je jedan broj članica smatrao da
    predsednički izbori u toj zemlji nisu bili slobodni i demokratski.

    2004.
    Tajvanski predsednik Čen Šui Bian ranjen je metkom
    u stomak u gradu Tainan tokom kampanje za predsedničke izbore.

    2006.
    Umro čuveni američki modni kreator Oleg Kasini,
    koji je oblačio Džeki Kenedi i mnoge zvezde Holivuda. Kasini je
    rođen 1913. godine u Parizu, od majke italijanske grofice i oca
    ruškog grofa i diplomate. Odrastao je u Italiji, gde je otvorio
    svoj prvi modni salon, da bi potom, 1936, emigriratrao u Sjedinjene
    Američke Države i iste godine, počeo je da dizajnira kostime za
    filmske studije. Obukao je mnoge poznate zvezde velikog ekrana poput
    Natali Vud, Grejs Keli, Merilin Monro i Džin Tirni koja će 1941.
    postati njegova supruga. Godine 1960. Kasini je postao zvanični
    modni kreator tadašnje prve dame Amerike Žakline Kenedi koja je
    zahvaljujući njegovim kreacijama postala jedna od najelegantnijih
    žena u Vašingtonu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #244

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 20. mart, 79. dan 2007. Do kraja godine ima 286 dana.

    43. p. n. e.
    Rođen je rimski pisac Publije Ovidije, jedan od najvećih pesnika svetske literature. ''Čega god se taknem, postaje stih'', njegove su reči. Car Oktavijan Avgust prognao ga je devete godine nove ere u Tomi u provinciji Mezija na Crnom moru (sadašnja Konstanca u Rumuniji), zbog ljubavne veze s carevom razuzdanom ćerkom Julijom. Uprkos molbi za oproštaj u delima ''Tugovanke'' u pet knjiga i ''Pisma sa Ponta'' (Epistulae ex Ponto) u četiri knjige, umro je 17. kao prognanik u Tomiju, ali tačan datum njegove smrti nije poznat. Ostala dela: prepev 250 grčkih mitova u 15 knjiga sa 11.995 stihova u heksametrima ''Preobraženja'' (Metamorphoses), zbirka u tri knjige ''Ljubavi'', zbirka ''Lekovi od ljubavi'', zbirka ''Legendarne ljubavnice'' ili ''Pisma'', didaktički ep u tri knjige ''Ljubavna tehnika'', zbirka etioloških elegija u šest knjiga ''Praznični kalendar'' (Fasti), drama ''Medeja'' (izgubljena).



    1413.

    Umro je engleski kralj Henri IV, osnivač Lankasterske dinastije. Presto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda II, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Poslednje godine vladavine obeležila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.

    1727.

    Umro je engleski fizičar, matematičar i astronom Isak Njutn, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici, nebeskoj mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti bio je predsednik Kraljevskog društva u Londonu. Nezavisno od Gotfrida Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tela, kretanje Meseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 algebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. Njemu u čast znakom N se obeležava sila.



    1815.
    Francuski car Napoleon I trijumfalno se vratio u Pariz iz progonstva sa sredozemnog ostrva Elba. Posle ''vladavine sto dana'' u bici kod Vaterloa u junu 1815. porazile su ga sile antifrancuske koalicije i doživotno je prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu.

    1828.
    Rođen je norveški pisac Henrik Ibzen, jedan od najvećih svetskih dramskih pisaca, bespoštedan kritičar građanskog društva. Mnogo je putovao po Evropi, izučavajući dramaturgiju i pišući drame. Posle 20 godina vratio se u Norvešku i postao upravnik nacionalnog pozorišta u Oslu. Istraživao je problem krivice i ispaštanja, sukob htenja i stvarnosti, gušenje istine, pogađajući bit građanskog društva koje počiva na lažima. Dela: drame ''Pretendenti na presto'', ''Brand'', ''Per Gint'', ''Savez mladih'', ''Stubovi društva'', ''Lutkin dom'', ''Aveti'', ''Narodni neprijatelj'', ''Divlja patka'', ''Rosmersholm'', ''Gospođa s mora'', ''Heda Gabler'', ''Graditelj Sulnes'', ''Mali Ejulf'', ''Jun Gabrijel Borkman'', ''Kad se mi mrtvi probudimo'', poezija ''Pesme''.

    1875.
    Rođen je korejski državnik Singman Ri, prvi predsednik Južne Koreje, koji je posle podele korejskog poluostrva, kao vođa Liberalne partije 1949. postao šef države. S vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.

    1890.
    Rođen je italijanski pevač Benjamino Djilji, jedan od najvećih operskih tenora 20. veka. Više od 40 godina je blistavo tumačio šezdesetak rola, posebno u operama italijanskih i francuskih kompozitora. Takođe je igrao u nizu filmova.

    1894
    .
    Umro je mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa Mađarske revolucije 1848, nepomirljiv protivnik režima Habsburške monarhije. Posle upada hrvatskih snaga bana Josipa Jelačića u Mađarsku u septembru 1848, organizovao je Komitet za odbranu otadžbine, potukao Hrvate i krenuo na Beč da bi se obračunao s Habsburzima, ali su mađarski reakcionarni oficiri osujetili plan. Narodna skupština je u aprilu 1849. proglasila nezavisnost zemlje i svrgavanje monarhije, a u maju ga je izabrala za prvog premijera slobodne Mađarske. Republika je brzo podlegla spoljnim vojnim napadima, čemu je i sama doprinela, jer je bila neodlučna prema reakcionarnim oficirima koji su sabotirali borbu i podsticala je ostrašćeni nacionalizam, odbivši time druge narode. Emigrirao je u avgustu 1849. u Italiju i u Torinu je ostao do smrti.

    1908.
    Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac Majkl Redgrejv, jedna od najvećih figura britanskog glumišta 20. veka. Posebno se isticao suptilnošću u karakterizaciji likova i izvrsno je vladao jezikom. Filmovi: ''Gospođa koja nestaje'', ''Smrt noći'', ''Brauningova verzija'', ''Važno je zvati se Ernest'', ''Usamljenost trkača na duge staze'', ''Juriš lake konjice'', ''Demoni''.

    1915.
    Rođen je ruski klavirista nemačkog porekla Svjatoslav Teofilovič Rihter, najznačajniji pijanista 20. veka, prema pojedinim muzičkim kritičarima i najveći pijanista u istoriji muzike. Originalno je tumačio kompozicije različitih epoha, interpretirajući ih savršenom tehnikom, što je oduševljavalo koncertnu publiku širom sveta.

    1929.
    Umro je francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Nemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

    1933.
    Nemački nacisti otvorili su u Dahauu prvi koncentracioni logor.

    1945.
    U Drugom svetskom ratu počele su završne operacije za oslobađanje Jugoslavije, za šta je odlučujući bio proboj Sremskog fronta tri sedmice kasnije.

    1956.
    Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom kao prvim predsednikom.

    1972.
    U lavini na planini Fudži u Japanu poginulo je 19 alpinista.

    1991.
    Kaleda Zija izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

    1994.

    Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.

    1995.
    Muslimanska armija u Bosni i Hercegovini pokrenula je snažnu ofanzivu na Vojsku Republike Srpske na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera.

    1995
    .
    U Irak je upalo 35.000 turskih vojnika u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

    1995.
    U napadu nervnim gasom japanske verske sekte AUM Šinrikjo u tokijskoj podzemnoj železnici usmrćeno je 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno.

    1996.
    Jedan od ključnih iračkih generala u Zalivskom ratu Nazar Hazrađi prebegao je u Jordan.

    1999.
    Četiri dana pre početka agresije NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju, s Kosova i Metohije povuklo se svih 1.380 verifikatora organiyacije ya evropsku beybednost i saradnju (OEBS).

    1999.
    U sukobima kod Srbice i Podujeva poginuo je jedan policajac i sedam albanskih terorista.

    2001.

    Najveća naftna platforma u svetu potonula je naspram obala Brazila za samo nekoliko minuta, pet dana posle snažne eksplozije u kojoj je poginulo 11 ljudi.

    2003.

    Američke i britanske snage počele su invaziju na Irak, uprkos protivljenju Francuske, Rusije, Kine i Nemačke, dva sata po isteku ultimatuma koji je predsednik Džordž Buš postavio predsedniku Sadamu Huseinu da sa sinovima i saradnicima napusti zemlju.

    2005.

    SAD su usvojile strategiju preventivnih udara protiv država koje predstavljaju pretnju.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #245

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 21. mart, 80. dan 2007. Do kraja godine ima 285 dana.


    1556.
    Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen je na
    lomači kao jeretik u vreme rimokatoličke reakcije kraljice Meri I.
    Kao glavni zastupnik verske reformacije u Engleskoj uveo je
    liturgiju na engleskom jeziku i sastavio ''Opšti molitvenik'' na
    engleskom.

    1685.
    Rođen je nemački kompozitor Johan Sebastijan Bah,jedan od najznačajnijih u istoriji muzike. Za života je više
    cenjen kao orguljaš nego kao kompozitor i tek je Feliks Mendelson
    otkrio njegovu vrednost izvođenjem ''Muke po Mateji''. Bahov veliki
    opus - delom izgubljen, jer je posle smrti 1750. pao u zaborav -
    osnova je razvitka muzičkih pravaca novijeg doba. Komponovao je
    više od 300 kantata, fuga, oratorijuma, preludijuma, fantazija,
    tokata, orkestarskih svita, dela za orgulje, klavir, čembalo,
    violinu, violončelo, klavikord, flautu. Doveo je do vrhunca barokni
    polifoni stil, usavršivši i produbivši sredstva muzičkog izraza,
    posebno kontrapunkt, harmoniju i instrumentaciju - njegovo
    stvaralaštvo sinteza je dotadašnjih dostignuća u vokalnoj i
    instrumentalnoj muzici. Dela: duhovne kompozicije ''Imao sam mnogo
    jada'', ''Hristos je ležao u samrtnim mukama'', ''Snažna tvrđava je
    naš Bog'', ''Misa u h molu'', ''Božićni oratorijum'', ''Magnifikat'',
    ''Muka po Jovanu'', ''Muka po Mateji'', svetovne kompozicije ''Kantata o
    kafi'', ''Seljačka kantata'', ''Francuske svite'', ''Engleske svite'',
    'Dobro temperovani klavir'', ''Italijanski koncert'', ''Goldberg
    varijacije'', ''Hromatska fantazija i fuga'', šest ''Brandeburških
    koncerata'', ''Umetnost fuge'', ''Trostruki koncert'' za flautu, violinu
    i klavir.

    1804.
    Stupio je na snagu Napoleonov kodeks, francuski
    krivični i građanski zakon, kojim je car Napoleon I, tada
    'doživotni konzul'', reformisao pravosuđe.

    1806.
    Rođen je meksički državnik Benito Pablo Huares,
    poreklom iz seljačke indijanske porodice, koji je kao predsednik od
    1858. do 1865. i od 1867. do 1872. doneo zakon o odvajanju crkve od
    države i sproveo niz mera značajnih za socijalni i ekonomski
    razvitak zemlje. Od 1858. u trogodišnjem građanskom ratu predvodio
    je borbu protiv reakcionarnih krugova koji su oborili zakonitu
    vladu. Tokom francuske intervencije od 1861. do 1867. predvodio je
    borbu za nezavisnost zemlje, okončanu porazom intervencionista i
    streljanjem njihovog eksponenta cara Maksimilijana Habsburškog.

    1829.
    U zemljotresu u Španiji poginulo je 6.000 ljudi.

    1831.
    Austrijska vojska ušla je u Italiju da bi pomogla
    reakcionarne režime italijanskih državica u gušenju narodnih

    ustanaka.

    1839.
    Rođen je ruski kompozitor Modest Petrovič
    Musorgski, član kompozitorske grupe ''Velika petorica'', predstavnik
    ruske nacionalne muzičke škole. Dela: opere ''Boris Godunov'',
    'Hovanščina'', ''Soročinski sajam'', ciklus solo pesama ''Dečja
    soba'', klavirska kompozicija ''Slike sa izložbe'', orkestarska
    kompozicija ''Noć na golom brdu''.

    1871.
    Kancelar Oto fon Bizmark otvorio je prvu sednicu
    Rajhstaga (Skupština) novostvorenog Nemačkog carstva.

    1884.
    U Francuskoj su legalizovani sindikati.

    1917.
    Boljševici su uhapsili ruskog cara Nikolaja II,
    šest dana pošto su ga prinudili na abdikaciju. Car, svi članovi
    njegove porodice i posluga su, na osnovu naredbe vođe Oktobarske
    revolucije Vladimira Lenjina, likvidirani i potom iskasapljeni u
    Jekaterinburgu u julu 1918.



    1918.
    Poslednjom nemačkom ofanzivom u Prvom svetskom ratu
    počela je druga bitka na Somi.

    1919.
    Proglašena je Sovjetska Mađarska Republika,
    stvorena bez krvoprolića. Premijer je postao socijalista Šandor
    Garbai, a komesar za spoljne poslove vođa komunista Bela Kun. Vlada
    je nacionalizovala industrijska, rudarska i saobraćajna preduzeća,
    banke i trgovinu, uvela osmočasovno radno vreme i druge socijalne
    mere. Republika je pala 1. avgusta 1919, a glavnu ulogu u napadu
    imali su čehoslovački i rumunski vojnici.

    1935.
    Umro je srpski geolog Vladimir K. Petković, član
    Srpske kraljevske akademije, osnivač Državnog geološkog instituta
    Jugoslavije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, najbolji
    poznavalac kredne formacije kod nas i tektonike istočne Srbije. Bio
    je i upravnik Geološkog zavoda Beogradskog univerziteta i urednik
    'Geoloških anala Balkanskog poluostrva''. Napisao je oko 70 radova,
    pretežno o stratigrafiji i tektonici Srbije. Dela: ''Geologija
    istočne Srbije'', ''O tektonskom sklopu istočne Srbije'', ''Tercijer u
    Skopskoj ravnici'', ''Tupižnica i njeno podnožje'', ''Golt u Srbiji'',
    ''O baremskom katu na Grebenu'', ''Aptski kat u istočnoj Srbiji''.

    1945.
    Britanski avioni su u Drugom svetskom ratu
    bombardovali sedište Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo
    više od 70 nemačkih nacista, ali su greškom pogodili i francusku
    školu, usmrtivši 86 dece i 10 kaluđerica.

    1952.
    Kvame Nkrumah postao je premijer Zlatne Obale
    (kasnije Gana), kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju
    predsednika vlade.

    1960.
    Rođen je brazilski automobilski as Ajrton Sena,
    trostruki prvak sveta u ''Formuli 1'' - 1988, 1990. i 1991. U Brazilu
    je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija u maju 1994. na
    stazi u Imoli, tokom trke za ''Gran pri San Marina'', doživljena je
    kao nacionalna tragedija.



    1960.
    U južnoafričkom gradu Šarpvil policija
    rasističkog režima ubila je 69 i ranila više od 180 crnih
    demonstranata koji su mirno protestovali protiv diskriminatorskih
    zakona. Pokolj je izazvao zgražanje svetske javnosti, a 21. mart
    proglašen je međunarodnim Danom borbe protiv aparthejda.

    1963.
    Zatvoren je zloglasni zatvor Alkatraz u zalivu San
    Franciska.

    1973.
    Na vanrednom zasedanju Saveta bezbednosti UN u
    Panami SAD su stavile veto na rezoluciju kojom je zahtevano da
    Vašington vrati Panami suverenitet nad zonom Panamskog kanala.

    1975.
    Komunistička vlada vođe pučista u Etiopiji
    potpukovnika Mengistu Haile Marijama saopštila je da je ukinuta
    3.000 godina stara carevina. Poslednji negus (car) Haile Selasije,
    iako simbol borbe za slobodu, ubijen je najbrutalnije, a javnosti je
    saopšteno da je umro prirodnom smrću.

    1977.
    Premijer Indije Indira Gandi dala je ostavku pošto
    je na izborima izgubila mesto u parlamentu.

    1985.
    Umro je engleski pozorišni i filmski glumac Majkl
    Redgrejv, jedna od najvećih figura britanskog glumišta 20. veka.
    Posebno se isticao suptilnošću u karakterizaciji likova i izvrsno
    je vladao jezikom. Filmovi: ''Gospođa koja nestaje'', ''Smrt noći'',
    ''Brauningova verzija'', ''Važno je zvati se Ernest'', ''Usamljenost
    trkača na duge staze'', ''Juriš lake konjice'', ''Demoni''.

    1990.
    Namibija (bivša Jugozapadna Afrika) posle 75 godina
    stekla je nezavisnost od Južne Afrike.

    1990.
    U etničkim sukobima Rumuna i Mađara u rumunskom
    gradu Tirgu Mureš poginulo je šest ljudi.

    1991.
    Pad saudijskog transportnog aviona u Kuvajtu nije
    preživeo niko od 92 senegalska vojnika i šest saudijskih članova
    posade.

    1997.
    Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton
    saglasili su se na samitu u Helsinkiju da smanje nuklearne arsenale
    dveju zemalja.

    1998.
    Umrla je ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova,
    vodeća balerina ''Boljšoj teatra'' posle Drugog svetskog rata.
    Debitovala je 1928. u ''Kirov teatru'', odmah iskazavši raskošan
    talenat, posle čega je ubrzo postala prvakinja ''Boljšoj teatra''.
    Briljantno je tumačila vodeće role u baletima ''Labudovo jezero'',
    ''Uspavana lepotica'', ''Krcko oraščić'', ''Žizela'', ''Pepeljuga'',
    ''Romeo i Juluja''. Po okončanju igračke karijere postala je
    baletski pedagog u koreografskoj školi ''Boljšoj teatra''.

    1999.
    Albanski teroristi su u napadu na policijsku
    patrolu u centru Prištine ubili četvoricu policajaca.

    2000.
    Papa Jovan Pavle II doputovao je u Izrael, u prvu
    zvaničnu posetu jevrejskoj državi jednog rimokatoličkog
    poglavara.

    2000.
    Tajvanski parlament izglasao je ukidanje zabrane
    direktne trgovine, saobraćaja i poštanskih veza s Kinom, koja je
    važila 50 godina.

    2002.
    U eksploziji ispred američke ambasade u Limi
    ubijeno je devet ljudi, što nije sprečilo predsednika SAD
    Džordža Buša da poseti Peru.

    2003.
    Prilikom pada helikoptera na iračkoj granici,
    poginulo je osam britanskih i četiri američka vojnika, što su
    prve poznate žrtve među napadačima na Irak.

    2003.
    Umro je srpski novinar, karikaturista i slikar Ivo
    Kušanić, jedan od najzapaženijih jugoslovenskih karikaturista 20.
    veka. Karikature je počeo da objavljuje u ''Ježu'', gde je dobio
    prvo zaposlenje. Od 1962. do odlaska u penziju 1988. radio je u
    ''Politici'' i ''Ilustrovanoj politici''.

    2004.
    U sukobu nepalskih trupa s maoističkim
    pobunjenicima poginulo je najmanje 500 pobunjenika i 18 vojnika i
    policajaca.

    2004.
    Avganistanski ministar civilnog vazduhoplovstva
    Mirvais Sadik, sin moćnog guvernera provincije Herat, ubijen je u
    napadu iz zasede u gradu Herat na zapadu Avganistana.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #246

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 22. mart, 81. dan 2007. Do kraja godine ima 284 dana.


    1312.
    Vatikan je raspustio francuski monaški viteški red
    Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika
    Hristovog groba i odbrane krstaške teritorije na istoku od
    muslimana.

    1599.
    Rođen je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti
    predstavnik flamanske slikarske škole, na kojeg je snažno uticao
    Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao
    u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao
    dvorski slikar kralja Čarlsa I i portretista engleskog visokog
    društva. Njegove religiozne kompozicije osrednje su vrednosti, ali
    se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza,
    suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.

    1687.
    Umro je francuski kompozitor, violinista, dirigent,
    pevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porekla Žan Batist
    Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima,
    arijama i scenskim efektima. Bio je gospodar pariskog muzičkog
    života, neobična ličnost izuzetnog talenta, čvrste volje,
    tiranske prirode i dalekosežnog uticaja na razvoj muzike svoje
    druge otadžbine. U saradnji s komediografom Žanom Molijerom
    stvorio je novu dramsko-muzičku vrstu - comedie ballet - komediju s
    pevanjem i plesom. Pripisuje mu se prva upotreba palice za
    dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao ''Te Deum'' za oporavak
    bolesnog kralja Luja XIV, ozledio se dugim dirigentskim
    štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu. Dela: opere
    'Tezej'', ''Persej'', ''Kadmis i Hermiona'', ''Alsesta'', ''Psiha'', ''Amadis
    od Galije'', ''Asmida'', Asis i Galateja'', ''Prozefina'', ''Feton'',
    komedije-baleti ''Ženidba na silu'', Žorž Dandin'', ''Gospodin od
    Pursonjaka'', ''Građanin-plemić'', crkvene kompozicije ''Te Deum'', ''De
    profundis'', ''Mizerere''.

    1794.
    Kongres SAD usvojio je zakon kojim je američkim
    brodovima zabranjen prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

    1797.
    Rođen je pruski kralj i nemački car Vilhelm I
    Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da
    ''krvlju i gvožđem'' ujedini Nemačku stvaranjem Nemačkog carstva.
    Na pruskom prestolu bio je od 1861, a 1871. postao je prvi car
    Nemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nemci su Danskoj oteli
    pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864, porazili Austriju 1866,
    a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske.
    Izdao je 1879. ''Izuzetni zakon'' (Lex specialis), kojim je
    socijalistički pokret u Nemačkoj stavljen van zakona.

    1832.
    Umro je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od
    najvećih imena svetske književnosti. Nekoliko godina posle
    završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gde je 28
    godina bio upravnik pozorišta. Pored literature, u kojoj se
    nametnuo kao obnovitelj lirike, drame, epa i romana, intenzivno se
    bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim
    poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj
    poeziji, kojom se oduševljavao, i prevodom više narodnih pesama,
    uključujući ''Hasanaginicu''. Ostavio je jednu od najvećih i
    najzanimljivijih zbirki pisama u istoriji književnosti. Dela:
    romani ''Faust'', ''Vilhelm Majster'', ''Verter'', ''Izbor po srodnosti'',
    drame ''Gec od Birlinhema'', ''Egmont'', ''Ifigenija na Tavridi'',
    ''Torkvato Taso'', tragedije ''Klaviho'', ''Vanbračna kći'', ep ''Herman
    i Doroteja'', putopis ''Putovanje po Italiji'', autobiografsko delo ''Iz
    mog života'', poezija ''Marijenbadska elegija'', ''Rimske elegije'',
    ''Zapadno-istočni divan'', epigrami ''Ksenije'', optičko delo ''Teorija
    boja''.




    1848.
    Pobunjena Venecija je proglasila nezavisnost od
    Austrije.

    1876.
    Rođen je srpski pisac Borisav Stanković, slikar
    prolaznosti života i ljudske tragike i dubok analitičar
    političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu, uzdrmanom
    socijalnim suprotnostima. Pisao je o Vranju i jugu Srbije,
    raslojavanju i degeneraciji starih trgovačkih porodica, talasu
    promena u gradskom životu, moralu žitelja rodnog grada i
    patrijarhalnoj atmosferi, potčinjenosti pojedinca svemoćnom sudu
    čaršije. Sjajan poznavalac ponora ljudske duše, naročito je rado
    slikao likove kojima potpuno gospodare strast i dert, dovodeći ih u
    žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Dela: knjige
    pripovedaka ''Iz starog jevanđelja'', ''Stari dani'', drame ''Koštana'',
    'Tašana'', roman ''Nečista krv'', memoari ''Pod okupacijom''.

    1895.
    Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer u Parizu su
    prvi put demonstrirali pokretne slike, upotrebivši celuloidnu
    traku.

    1910.
    Rođen je engleski pisac Nikolas Džon Tarni
    Monsara, najpoznatiji po romanu ''Surovo more'', živoj slici zbivanja
    na malom brodu u vreme rata. Ostala dela: romani ''Misli na sutra'',
    'Na prvi pogled'', ''Priča o Ester Kostelo'', ''Pleme koje je izgubilo
    vođu'', ''Smit i Džons''.

    1913.
    Rođen je američki glumac srpskog porekla Mladen
    Sekulović, poznat kao Karl Malden, koji se proslavio u filmovima
    Elije Kazana, s kojim je sarađivao i u pozorištu. Njegovo
    karakteristično lice omogućilo mu je da igra veoma različite
    uloge, od sveštenika do gangsterskog šefa, od rogonje do generala.
    Filmovi: ''Bumerang'', ''Tramvaj zvani želja'' (Oskar), ''Poljubac
    smrti'', ''Jednooki Džek'', ''Paton'', ''Sinsinati Kid'', ''Nevada Smit'',
    'Suton''.

    1913.
    Poginuo je srpski pilot Mihajlo Petrovih, u borbama
    nad Skadrom, prvi pilot koji je stradao u istoriji vojnog
    vazduhoplovstva. Rođen je u Vlakči kod Kragujevca 1884. Bio je
    artiljerijski podoficir. Kada je Ministarstvo vojno objavilo konkurs
    za avijaciju 1912. Petrovic je primljen u prvu grupu od šest
    kandidata za školu avijacije. Školovao se u Francuskoj i bio je
    prvi srpski pilot koji je dobio pilotsku diplomu. Na svom avionu
    tipa ''farman'' u sastavu Primorskog aeroplanskog odreda 1913.
    učestvovao je u operacijama oko Skadra, gde je i poginuo, ispavši
    iz aviona nakon što je ovaj bio nezgodno zahvaćen vazdušnim
    strujama. Ovaj slučaj poslužio je kao povod da sistem vezivanja
    pilota ubuduće bude bitno ozbiljniji.

    1917.
    SAD su, posle pobede Februarske revolucije u Rusiji,
    prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog.

    1919.
    Prva međunarodna avionska linija uspostavljena je
    između Pariza i Brisela.

    1933.
    Rođen je iranski državnik Abolhasan Bani Sadr,
    koji je 1980. izabran za prvog predsednika Irana, posle zbacivanja
    šaha Reze Pahlavija u islamskoj revoluciji. Zbog neslaganja s
    politikom iranskih verskih vođa, 17 meseci pošto je postao šef
    države prinuđen je da ode u izbeglištvo u Francusku.

    1945.
    Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija su u Kairu
    osnovali Arapsku ligu.

    1979.
    Britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa u
    Hagu su ubili irski teroristi.

    1983.
    Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.

    1992.
    Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji vlast
    je osvojila Demokratska partija.

    1993.
    U Bratuncu je, uz crkveno opelo i vojne počasti,
    sahranjeno 39 Srba iz sela Kravica, koje su muslimani pobili 1993.
    na pravoslavni Božić. Pored predstavnika Vlade i Skupštine
    Republike Srpske, oproštaju je prisustvovao komandant mirovnih
    snaga u BiH francuski general Filip Morijon.

    2000.
    Nemačka je potvrdila zakon o obeštećenju za
    prisilni rad tokom nacističke ere, ignorišući žalbe preživelih
    da je ponuđena nadoknada previše mala.

    2004.
    Duhovni vođa i osnivač terorističke palestinske
    organizacije Hamas, šeik Ahmed Jasin, ubijen je u gradu Gazi u
    blizini svoje kuće raketama ispaljenim iz izraelskih borbenih
    helikoptera na vozilo kojim se vraćao iz džamije.

    2006.
    Baskijska separatističko-teroristička organizacija
    ETA proglasila je trajni prekid terorističkih dejstava u nastojanju
    da političkim sredstvima postigne nezavisnost severne španske
    pokrajine Baskije. Od 1968. godine, u Španiji, pripadnici ETA-e
    ubili su 850 ljudi.


    - Danas je dan Svetih 40 velikomučenika u Sevastiji, poznat
    kao Mladenci. Taj dan pravoslavna crkva praznuje u spomen na 40
    rimskih vojnika-mladenaca koji su položili život za Isusa Hrista.
    U vreme kad je početkom četvrtog veka istočnim delom Rimskog
    carstva vladao car Valerije Likinije, koji je svim silama gušio
    hrišćanstvo, u maloazijskom gradu Sevastiji lokalni komandant
    Agrikola pokušao je da odvrati od hrišćanstva 40 vojnika, ali
    nije uspeo, pa je obavestio višu komandu. Ona je poslala izaslanika
    Lisija, koji je naredio da ih bace u jezero koje se ledilo od
    hladnoće, a kad ih ni to nije odvratilo od Hrista javno ih je
    spalio na lomači. Kasnije je taj dan postao slava mladih bračnih
    parova.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #247

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 23. mart, 82. dan 2007.
    Do kraja godine ima 283 dana.

    1391.
    Umro je srpski kralj Bosne (zvanično ''kralj Bosni i
    Srbljem'') Tvrtko I Kotromanić, namoćniji bosanski vladar, koji je
    u manastiru Mileševa, na grobu Svetog Save, 1377. krunisan za
    kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije,
    Hrvatske i Primorja. U bici kod Bileće 1388. (vojvoda Vlatko
    Vuković) potukao je Turke, a njegova vojska pod Vukovićem
    učestvovala je 1389. u Kosovskoj bici protiv Turaka. Bio je
    rodbinski vezan s Nemanjićima: unuk je Jelisavete, ćerke srpskog
    kralja Stefana Dragutina. Otuda se on oslanja na tradicije
    Nemanjića, otuda krunisanje u Mileševi. Tvrtkov grb - štit
    podeljen kosom linijom, sa po tri ljiljana u oba polja štita -
    muslimanska vlada u Sarajevu, uzela je kao svoj grb. Inače ljiljan
    u heraldici simbolizuje Bogorodicu, a Tvrtkov grb nije istorijski
    grb Bosne već je on bio drugačiji.

    1801.
    Nezadovoljni dvorski oficiri ubili su ruskog cara
    Pavla I Petroviča Romanova, koga je na prestolu nasledio sin
    Aleksandar I. Posle dolaska na vlast 1796, u strahu od ideja
    Francuske revolucije, zaveo je policijski režim i uveo Rusiju u
    'Drugu koaliciju'' s Engleskom i Austrijom protiv Francuske. Poslao
    je rusku vojsku pod komandom generalisimusa Aleksandra Suvorova u
    Italiju i Švajcarsku i ona je 1798. i 1799. izvojevala više pobeda
    nad francuskim trupama. Razočaran pasivnošću Engleske, izmirio se
    1800. s ''prvim konzulom'' Francuske Napoleonom Bonapartom i prekinuo
    diplomatske odnose s Londonom. Čestim smenjivanjem činovnika i
    ograničavanjem privilegija dvorjana, okrenuo je protiv sebe dvorske
    oficire, koji su organizovali zaveru i ubili ga.

    1842.
    Umro je francuski pisac, oficir i diplomata Anri
    Stendal, začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od
    tvoraca realističkog i psihološkog romana. Izvrstan je hroničar,
    analitičar i kritičar francuskog društva iz vremena restauracije.
    Privlačile su ga jake ličnosti poput Napoleona, ali je bio
    republikanac, iako je živeo u vreme Prvog carstva, Restauracije i
    Julske monarhije. Oduševljeni pristalica Francuske revolucije,
    borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući
    građanski moral. Na osnovu starih rukopisa, pri kraju života
    napisao je nekoliko novela iz italijanske prošlosti. Ostavio je u
    rukopisu dnevnike i uspomene, dosta je pisao o slikarstvu i muzici.
    Dela: romani ''Crveno i crno'', ''Parmski kartuzijanski manastir'',
    ''Lisjen Leven'', ''Armansa'', studije ''Rasin i Šekspir'', ''Život
    Hajdnov'', ''Istorija slikarstva u Italiji'', ''Rim, Napulj i Firenca''.

    1861.
    Grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje
    Italije, postao je prvi italijanski premijer.

    1862.
    Umro je ruski diplomata Karl Robert Vasiljevič
    Neselrode, ministar inostranih poslova Rusije od 1822. do 1856, koji
    je sprovodio reakcionarnu politiku Svete alijanse, osnovane posle
    Bečkog kongresa 1815. Jačao je ruski uticaj na Balkanu i u
    spoljnoj politici snažno je podržavao reakcionarnog austrijskog
    kancelara Klemensa Meterniha. Odgovoran je za ulazak Rusije 1853. u
    Krimski rat protiv Otomanskog carstva, kojem su se potom pridružili
    Francuska, Velika Britanija i Sardinska kraljevina, pa je posle
    ruskog poraza 1856. podneo ostavku.

    1863.
    Rođen je srpski geolog Svetolik Radovanović, član
    Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi
    ministar privrede u Srbiji. Reformisao je srpsko rudarsko i
    šumarsko zakonodavstvo, a 1892. s geologom Jovanom Žujovićem
    osnovao je Srpsko geološko društvo. Kao ministar doneo je prva
    pravila rudarsko-bratinske kase za osiguranje rudara, ustanovio
    nedeljno-praznične škole za šegrte i izdao prvi godišnjak
    rudarskog odeljenja Ministarstva privrede. Dela: ''Uvod u geologiju
    istočne Srbije'', ''O trusu'', ''Podzemne vode'', ''Lijas kod Rgotine'',
    'Lijas kod Dobre'', ''Crnajka s naročitim obzirom na njen Doger'',
    'Donjolijaska fauna sa Vrške Čuke'', ''Kelovej kod Vrške Čuke'',
    'Belemnites ferraginensis nov. spec. iz klauskih slojeva istočne
    Srbije'', ''O velikom šarijažu u istočnoj Srbiji''.

    1881.
    Rođen je francuski pisac Rože Marten di Gar,
    dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Verno je naslikao
    francusko građansko društvo na početku 20. veka. Dela: romani
    'Žan Boroa'', ''Porodica Tibo'', komedija ''Testament čiča-Lelea'',
    crtice iz seljačkog života ''Stara Francuska''.

    1887.
    Rođen je francuski slikar španskog porekla Hose
    Viktorijano Gonsales, poznat kao Huan Gris, pionir stila poznatog
    kao sintetički kubizam. U početku je stvarao pod uticajem zemljaka
    Pabla Pikasa, a kasnije je našao originalan izraz, na granici
    apstrakcije.

    1900.
    Rođen je nemački filozof Erih From, koji je,
    oživljavajući humanističku tradiciju marksizma, pokušao da je
    primeni na sociološko-psihološke probleme. Kritički je tumačio
    Zigmunda Frojda i analizirao uzroke ljudskog samootuđenja.
    Emigrirao je iz Nemačke pred nacizmom. Dela: ''Bekstvo od slobode'',
    ''Čovek za sebe'', ''Zdravo društvo'', ''Veština voleti'', ''Zen-budizam
    i psihoanaliza'', ''Anatomija ljudske destruktivnosti'', ''Misija
    Zigmunda Frojda'', ''Marksova koncepcija čoveka'', ''Čovekovo srce'',
    ''Bićete kao bogovi''.

    1903.
    U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i
    radnika protiv samovoljnog režima srpskog kralja Aleksandra
    Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije
    Tucović i Triša Keclerović, u Beogradu je u sukobu s policijom
    poginulo pet, a ranjeno šest ljudi. Uhapšeno je više od 120
    demonstranta, protiv 27 podignuta je optužnica, a Tucović i
    Keclerović su morali da emigriraju.

    1908.
    Rođena je američka filmska glumica Lusil Lesier,
    poznata kao Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvezda
    tridesetih godina 20. veka. Filmovi: ''Mildred Pirs'' (Oskar), ''Lice
    jedne žene'', ''Humoreska'', ''Prokletnici ne plaču'', ''Strah'', ''Nežna
    pesma'', ''Demonska žena'', ''Šta se dogodilo Bebi Džejn''.

    1910.
    Rođen je japanski filmski režiser Akira Kurosava,
    koji je proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik
    dva Oskara za najbolji inostrani film. Uspešno je spojio japansku
    tradiciju i kulturu s evropskim senzibilitetom, a kritičari su ga
    nazvali ''teno (car) japanske kinematografije''. Filmovi: ''Rašomon'',
    ''Sedam samuraja'', ''Krvavi presto'', ''Idiot'', ''Živeti'', ''Na dnu'',
    ''Dodeskaden'', ''Dersu Uzala'', ''Kagemuša'', ''Ran'', ''Madadajo''.



    1912.
    Rođen je nemački inženjer Verner fon Braun,
    konstruktor nacističkih raketnih projektila ''Fau-1'' i ''Fau-2'',
    kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija.
    Posle rata emigrirao je u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom
    raketnih projektila ''Redstoun'' i ''Jupiter C'', kojim je 1958.
    lansiran prvi američki veštački satelit ''Eksplorer-1''.

    1918.
    Gigantski nemački top ''Velika Berta'' bombardovao je
    u Prvom svetskom ratu Pariz s više od 100 kilometara razdaljine.

    1919.
    Benito Musolini je u Milanu osnovao Fašističku
    partiju (Fasci di Combattimento).

    1921.
    Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca
    Donald Malkolm Kembel, koji je 1964. postavio svetski rekord u
    vožnji automobilom od 648,7 kilometara na čas. Poginuo je 1967.
    vozeći čamac ''Plava ptica'' s mlaznim motorom na jezeru Koniston u
    Velikoj Britaniji, u pokušaju da još jednom pomeri granicu brzine.
    Čamac je dostigao brzinu novog svetskog rekorda na vodi od 527,9
    kilometara na čas, ali je rekorder to platio životom.

    1933.
    Nemački Rajhstag usvojio je Zakon o punomoći,
    kojim su kancelaru Adolfu Hitleru data diktatorska ovlašćenja do
    1937, ali se pokazalo da je vremensko ograničenje diktature obmana,
    jer su ubrzo zbrisane sve demokratske tekovine.

    1942.
    Počelo je izbacivanje iz kuća Amerikanaca
    japanskog porekla na zapadnoj obali SAD i njihovo prebacivanje u
    logore u koje su zatočeni tokom Drugog svetskog rata.

    1945.
    Američke i britanske trupe prešle su u Drugom
    svetskom ratu reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost
    Nemačke.

    1948.
    Umro je ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič
    Berđajev, mislilac hrišćanske inspiracije, jedna od
    najinteresantnijih intelektualnih pojava 20. veka, postao je
    najpopularniji ruski filozof na Zapadu. U mladosti marksista, po
    dolasku Boljševika nije se protivio novom sistemu, ali je svejedno
    sa grupom intelektualaca sličnih nazora proteran. Ipak se vratio
    hrišćanstvu, mada su mnogi njegovi stavovi ostali potpuno
    neprihvatljivi za crkvene zvaničnike. Rusiju je krajnje nevoljno
    napustio 1922. Bio je veoma plodan autor, prošao je kroz različite
    faze, da bi u poslednjem periodu sebe smatrao ''Hrišćanskim
    socijalistom''. Umro je 1948. u Francuskoj. Dela: ''Hrišćanstvo i
    klasna borba'', ''Smisao istorije'', ''Filozofija slobode'', ''Čovek i
    mašina'', ''Izvori i smisao ruskog komunizma'', ''O čovekovom ropstvu
    i slobodi'', ''Novo srednjovekovlje''.

    1950.
    Stupila je na snagu Konvencija o osnivanju Svetske
    meteorološke organizacije i taj dan se obeležava kao Svetski
    meteorološki dan. Organizacija je osnovana radi lakšeg stvaranja
    svetske mreže stanica za meteorološka osmatranja i održavanja
    sistema za brzu razmenu informacija o vremenskim prilikama.

    1953.
    Umro je srpski vajar Djorđe Jovanović, član
    Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke
    škole u Beogradu. Arhitekturu je studirao na Velikoj školi u
    Beogradu, a vajarstvo u Beču, Minhenu i Parizu. Izradio je biste i
    medalje mnogih državnika, vojskovođa, naučnika i umetnika i više
    javnih spomenika: Kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu
    Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu
    Mišiću u Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima.

    1956.
    Pakistan je prema novom ustavu postao islamska
    republika.

    1966.
    Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom,
    što je posle četiri veka bio prvi susret poglavara Anglikanske i
    Rimokatoličke crkve.

    1980.
    U Zapadnoj Nemačkoj osnovana je politička stranka
    'Zeleni pokret'', još jedna potvrda svetskog fenomena povećane
    brige i borbe za zaštitu čovekove okoline.

    1983.
    Umro je dr Barni Klark, prvi čovek kojem je 112
    dana ranije ugrađeno veštačko srce.

    1983.
    Predsednik SAD Ronald Regan saopštio je plan za
    izgradnju novog sistema odbrane zasnovanog na svemirskoj
    tehnologiji, kasnije poznatog po nazivu ''zvezdani ratovi''.

    1994.
    Predsednički kandidat vladajuće Revolucionarne
    institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio, ubijen je na
    predizbornom mitingu u Tihuani. Godinu dana kasnije, pod optužbom
    da je umešan u atentat, uhapšen je Raul Salinas, brat meksičkog
    predsednika Karlosa Salinasa.

    1994.
    U Sibiru se srušio ruski putnički avion ''Erbas
    A-310'', koji je leteo u Hongkong, a udes nije preživeo niko od 75
    putnika i članova posade.

    1995.
    Za prvog generalnog direktora Svetske trgovinske
    organizacije izabran je Italijan Renato Ruđero, čemu su prethodili
    meseci političkih pogađanja i sporova, posebno između razvijenih
    i zemalja u razvoju. Preuzimajući dužnost, Ruđero se založio za
    veće otvaranje tržišta i liberalizaciju trgovine radi
    poboljšanja globalnog prosperiteta.

    1996.
    Li Teng Hui je preuzeo dužnost predsednika Tajvana,
    kao prvi demokratski izabrani lider tog kineskog ostrva.

    1998.
    Ruski predsednik Boris Jeljcin smenio je premijera
    Viktora Černomirdina i kompletnu njegovu vladu.

    1999.
    Predsednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan
    Milošević odbio je zahtev da prihvati strane trupe pod vođstvom
    NATO na Kosovu i Metohiji, posle čega je specijalni izaslanik SAD
    Ričard Holbruk odmah otputovao u sedište NATO u Briselu. Generalni
    sekretar NATO Havijer Solana potom je aktivirao naredbu o
    otpočinjanju vazdušnih udara, a vlada SRJ je zbog pretnji vojnom
    agresijom proglasila stanje neposredne ratne opasnosti.

    1999.
    Premijer Rusije Jevgenij Primakov suspendovao je
    posetu SAD zbog pretnji vojnih udara NATO na Jugoslaviju, naredivši
    iznad Atlantskog okeana posadi aviona kojim je leteo ka Vašingtonu
    da letilicu vrati u Moskvu.

    1999.
    U glavnom gradu Paragvaja Asunsionu atentator je
    ubio potpredsednika te južnoameričke zemlje Luisa Mariju Arganu.

    2001.
    Ostaci ruske svemirske stanice ''Mir'' pali su u Tihi
    okean, čime je posle 15 godina okončana misija te kosmičke
    laboratorije.

    2004.
    Šveđanin srpskog porekla Mijailo Mijailović,
    ubica švedske ministarske inostranih poslova Ane Lind, osuđen je
    na doživotni zatvor.

    2006.
    Utopilo se 127 putnika, nakon što je brod koji je
    prevozio 150 putnika potonuo u luci Kribi u Kamerunu. Brod je plovio
    iz nigerijske luke Oron u luku Džentil u Gabonu, a putnici su bili
    državljani Nigerije, Burkine Faso, Benina i Malija.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #248

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 24. mart, 83. dan 2007. Do kraja godine ima 282 dana.

    1603.Umrla je engleska kraljica Elizabeta I, koja je tokom
    45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće
    doprinela da Engleska izađe na sva svetska mora i postane prva
    kolonijalna sila sveta. Njen naslednik Džejms VI od Škotske
    preuzeo je krunu kao Džejms I, čime su Engleska i Škotska
    ostvarile personalnu uniju. Engleska flota je 1558, kad je stupila

    1882.
    Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je
    izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu. Kasnije je pronalazak
    antibiotika omogućio uspešnu borbu protiv bakterije nazvane ''Kohov
    bacil''.

    1882.
    Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou.
    Dela: indijanski ep ''Hijavata'', poeme ''Evangelina'', ''Poeme o
    ropstvu'', soneti ''Božanstvena komedija''.

    1891.
    Velika Britanija i Italija sporazumele su se o
    granicama kolonija u području Crvenog mora.

    1905.
    Umro je francuski pisac Žil Vern, autor
    naučno-fantastičnih romana s naučnim predviđanjima od kojih su
    mnoga ostvarena. Napisao je čak 57 romana. Dela: romani ''Put oko
    sveta za 80 dana'', ''Dvadeset hiljada milja pod morem'', ''Put na
    Mesec'', ''Put u središte Zemlje'', ''Carev glasnik'', ''Pet nedelj
    balonu''.

    1916.
    Umro je španski kompozitor i pijanista Enrike
    Granados i Kampinja, koji je stvarao u romantičarskom maniru,
    gotovo isključivo na osnovu španske narodne muzike. Dela:
    klavirska zbirka ''Gojekas'', ''Španske igre'' za klavir.

    1929.
    Fašisti su ''pobedili'' na jednopartijskim izborima u

    Italiji.

    1930.
    Rođen je američki filmski glumac Stiv Mekvin, koji
    je najčešće igrao u avanturističkim filmovima, obeleživši ih
    snažnim temperamentom i ličnim šarmom. Filmovi: ''Ljubav sa
    strancem'', ''Sedmorica veličanstvenih'', ''Sinsinati Kid'', ''Šampion
    rodea'', ''Veliko bekstvo'', ''Leptir'', ''Bulit'', ''Tom Horn'', ''Lovac''.

    1941.
    Jugoslovenski premijer Dragiša Cvetković i šef
    diplomatije Aleksandar Cincar-Marković otputovali su u Beč
    da bi 25. marta potpisali ugovor o pristupanju Jugoslavije Trojnom
    paktu. Vlada je ovaj dokument potpisala nakon ogromnih pritisaka i
    tek nakon garancija o teritorijalnoj celovitosti Kraljevine
    Jugoslavije kao i potvrde da ona neće morati da učestvuje u vojnim
    operacijama, ali je oborena vojnim udarom tri dana kasnije, posle
    masovnih demonstracija u Beogradu i drugim srpskim gradovima.

    1945.
    U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske
    Federativne Jugoslavije i Uprave Ujedinjenih nacija za pomoć i
    obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani,
    lekovima, obući i odeći i uputi stručnjake za obnovu
    poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

    1945.
    Američke i britanske trupe prešle su u Drugom
    svetskom ratu reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost
    Nemačke.

    1946.
    Umro je ruski velemajstor Aleksandar Aleksandrovič
    Aljehin, jedan od najvećih u istoriji šaha, jedini koji je titulu
    svetskog prvaka držao do smrti. Pobedio je 1920. na prvom
    šahovskom prvenstvu ŠSR, a šampion sveta postao je 1927,
    savladavši u meču sa 6:3, uz 25 remija, kubanskog velemajstora
    Raula Kapablanku. Titulu je odbranio u mečevima protiv zemljaka
    Jefima Bogoljubova 1929. i 1934, kojeg je pobedio sa 15,5:9,5 i
    15,5:10,5, a holandski velemajstor Maks Eve ga je 1935. savladao sa
    9:8, uz 13 remija. Zvanje svetskog prvaka povratio je pobedivši
    Evea u revanšu 1937. rezultatom 10:4, uz 11 remija.

    1962.
    Umro je švajcarski fizičar, balonista i
    istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u
    Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i
    kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovek koji je dospeo u
    stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550
    metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i
    do 4.000 metara.

    1972.
    Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u
    Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika
    i protestanata.

    1976.
    Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri,
    jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu.
    Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog
    feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna krajem 1942.
    preokrenula je tok rata u Africi.

    1976.
    U Argentini je vlast prigrabila vojna hunta generala
    Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.

    1980.
    U El Salvadoru je ubijen, dok je držao službu u
    crkvi, najglasniji kritičar surovih postupaka vojnih vlasti u toj
    zemlji zahvaćenoj građanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar
    Arnulfo Romero i Galdames. Smrt uticajnog i popularnog borca za
    reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoštravanje krize.

    1990.
    Iz Šri Lanke otišlo je 2.000 indijskih vojnika,
    poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine
    bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih
    gerilaca (Tamilski tigrovi) protiv centralnih vlasti u Kolombu.

    1993.
    Ezer Vajcman je izabran za sedmog predsednika
    Izraela.

    1995.
    Oko 3.000 srpskih civila izbeglo je pred
    muslimanskom ofanzivom na Vlašić. Snage muslimanske vlade u
    Sarajevu su 20. marta, ofanzivama na Vlašić i Majevicu, 40 dana
    pre isteka prekida vatre, grubo narušile četvoromesečno primirje
    sklopljeno uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Karter,
    a SAD i drugi ključni članovi međunarodne zajednice nisu ni
    verbalno osudili ovaj postupak.

    1999.
    NATO je otpočeo agresiju na Saveznu Republiku
    Jugoslaviju, pod izgovorom ''sprečavanja humanitarne katastrofe''
    Albanaca na Kosovu i Metohiji. Agresijom na suverenu zemlju NATO je
    pogazio Povelju UN, ali i sopstveni osnivački akt kojim je pola
    veka ranije definisan kao odbrambeni savez. To je učinio mimo
    saglasnosti Saveta bezbednosti UN, suprotno dokumentu o evropskoj
    bezbednosti iz Helsinkija koje su njene članice potpisale, čak i
    ustavima pojedinih država članica. Tokom 79 dana agresije 19
    zemalja pod vođstvom SAD - nazvane ''Milosrdni anđeo'' - korišćena
    su ubojna sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama,
    uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim
    uranijumom. Zvaničnici SAD i NATO uporno su ponavljali da nisu ''u
    sukobu sa srpskim narodom'', ali NATO je istovremeno neprestano
    bombardovao civilne ciljeve poput stambenih naselja, mostova,
    škola, obdaništa, hotela, stranih ambasada, toplana, rafinerija,
    fabrika, izbegličkih kolona, putničkih vozova i autobusa,
    televizijskih stanica i releja, elektroenergetskih objekata,
    počinivši mnoštvo ratnih zločina i izazvavši humanitarnu
    katastrofu gigantskih razmera. Prema podacima objavljenim u
    beogradskim medijima, pobijeno je između 2.500 i 3.000
    jugoslovenskih državljana, od kojih su najmanje tri četvrtine bili
    civili, među kojima oko 600 dece, a Jugoslaviji je nanesena ogromna
    materijalna šteta.



    1999.
    Američki državni sekretar Madlen Olbrajt je prvog
    dana agresije NATO na SRJ izjavila: ''Smatram da ovo neće biti
    dugotrajna operacija''. Posle 11 dana besomučne zločinačke
    kampanje, ona je rekla: ''Nikada nismo ni očekivali da će se ovo
    brzo završiti''.

    1999.
    Severna Koreja je saopštila da je južnokorejska
    ratna mornarica potopila jedan njen brod u severnokorejskim
    teritorijalnim vodama Žutog mora, optuživši Seul da izazivanjem
    prvog pomorskog sukoba od okončanja Korejskog rata 1953. provocira
    novi rat na podeljenom poluostrvu.

    2000.
    Povodom pogibije 40 Albanaca u kosovskom selu Račak
    u januaru 1999.
    ključnom događaju (opravdanju) za ogroman
    pritisak na Jugoslaviju i agresiju NATO dva meseca kasnije -
    nemački list ''Berliner cajtung'' je, na osnovu kopija neobjavljenih
    izveštaja o autopsiji, objavio da nisu dokazane tvrdnje o masakru i
    da ''nema dokaza za tvrdnju da su u Račku ubijeni mirni seljani''.
    List je naveo da su finski stručnjaci za sudsku medicinu porekli i
    priču o maltretiranju pre smrti i ubistvu iz neposredne blizine.
    Predsednik SAD Bil Klinton je neposredno po otkrivanju žrtava u
    Račku rekao da su ''nedužni muškarci, žene i deca'' prisiljeni da
    'kleče u blatu i potom smaknuti''.

    2003.
    Kompanija ''Klonejd'', koja je saopštila da je
    stvorila pet kloniranih ljudskih bića, pokazala je prvi put
    fotografije navodno kloniranih beba.

    2005.
    U glavnom gradu Kirgizije Biškeku demonstranti su
    bez ijednog ispaljenog metka zauzeli zgradu vlade, kabinet
    predsednika i televiziju. Predsednik Kirgizije Askar Akajev je
    podneo ostavku i napustio zemlju, a lider opozicione stranke Narodni
    pokret Kirgizije Kurmanbek Bakijev imenovan je za vršioca dužnosti
    predsednika i premijera zemlje.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #249

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 25. mart, 84. dan 2007. Do kraja godine ima 281 dan.

    1196.
    Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast
    drugorođenom sinu Stefanu, a ne prvencu Vukanu. Na odluku je
    presudno uticalo to što je u Vizantiji 1195.
    na presto došao carAleksije III,
    čija je ćerka Evdokija bila udata za Stefana, ali i
    Nemanjina procena da je Stefan sposobniji da upravlja državom. Pod
    prvim srpskim kraljem Stefanom, krunisanim 1217, zbog čega je
    nazvan Prvovenčani, Srbija je uz državnu zadobila i crkvenu
    samostalnost. To je zasluga najmlađeg Nemanjinog sina Rastka, koji
    se oko 1192. zamonašio i uzeo ime Sava. On je 1219. izdejstvovao
    autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, digavši je u rang
    arhiepiskopije.

    1807.
    U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

    1821.
    Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka
    koji je, posle 12 godina, završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

    1844.
    Proglašen je Prvi srpski građanski zakonik, koji
    je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije.
    Ukinut je 1945. dolaskom novog, komunističkog poretka.

    1867.
    Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini,
    jedan od najvećih dirigenata 20. veka, snažna umetnička ličnost,
    izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti. Dirigovao je u
    milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku gde je
    organizovao i simfonijski orkestar.

    1875.
    Rođen je srpski filozof i matematičar Branislav
    Petronijević, profesor Velike škole, potom Beogradskog
    univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. U Prvom svetskom
    ratu prešao je sa srpskom vojskom preko Albanije. Tezom ''Stav
    razloga'' je doktorirao filozofiju u Lajpcigu. Izradio je originalni
    sistem, u koji je uz metafiziku uključio teoriju saznanja i
    filozofiju prirode. Metafizičko stanovište, koje je nazvao
    mono-pluralizam, razvijao je suočavanjima s teorijama Baruha de
    Spinoze, Vilhelma Lajbnica i Džordža Berklija i povezao ga sa
    sopstvenom verzijom ''diskretne geometrije'', sa svojom
    'empirio-racionalističkom'' teorijom saznanja i evolucionističkom
    filozofijom prirode. Pisao je na nemačkom i francuskom. Dela:
    ''Principi metafizike'' , ''Istorija novije filozofije'', ''Univerzalna
    evolucija'', ''Članci i studije'', ''Empirijska psihologija'', ''O
    vrednosti života'' (sa kratkom autobiografijom, objavljeno posthumno).

    1881.
    Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela
    Bartok, profesor Muzičke akademije u Budimpešti, koji je razvio
    originalni stil, prožet elementima mađarske narodne muzike. Dela:
    simfonijska poema ''Košut'', klavirske kompozicije ''Allegro barbaro'',
    'Mikrokozmos'', opera ''Dvorac Modrobradog'', baleti ''Drveni princ'',
    'Čudesni mandarin'', gudački kvarteti, koncerti za orkestar,
    klavir, violinu, violu, ''Muzika za gudače, udaraljke i čelestu'',
    ''Sonata za dva klavira i udaraljke''.

    1908.
    Rođen je engleski filmski režiser Dejvid Lin,
    autor spektakularnih i izvrsno tehnički urađenih filmova o
    osnovnim ljudskim emocijama u pozadini velikih istorijskih zbivanja.
    Filmovi: ''Kratak susret'', ''Veliko iščekivanje'', ''Oliver Tvist'',
    ''Madlena'', ''Hobsonov izbor'', ''Most na reci Kvaj'' (Oskar), ''Lorens od
    Arabije'' (Oskar), ''Doktor Živago'' (Oskar), ''Rajanova kći'', ''Put u
    Indiju''.

    1914.
    Umro je francuski pisac i filolog Frederik Mistral,
    dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904, koji je najviše
    pisao lirske pesme, epove i drame. Posebno je zaslužan što je
    očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pesništvo na
    provansalskom, a posle dve decenije rada sastavio je
    francusko-provansalski rečnik. Dela: epopeje ''Mirejo'', ''Kalendo''.

    1918.
    Umro je francuski kopmozitor Klod Ašil Debisi,
    tvorac muzičkog impresionizma i utemeljivač moderne muzike.
    Njegovo delo prefinjenih tonskih boja i slobodno tretiranog
    harmonskog jezika, zasnovano na neposrednosti izražavanja,
    potisnulo vagnerijansku dominaciju i imalo ogroman uticaj na
    evropsku muziku. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u
    slikarstvu, stvario je vlastiti muzički jezik i stil. Dela:
    klavirska ''Arabeske'', ''Bergamska svita'', ''Dečji kutak'', ''Estampe'',
    ''Slike'', ''Prelidi'', orkestarska ''Popodne jednog fauna'', ''Nokturno'',
    ''More'', vokalna ''Pet Bodlerovih pesama'', ''Zaboravljene arijete'',
    ''Galantne svečanosti'', opera ''Peleas i Melisanda'', kamerna muzika.



    1923.
    Kraljevina Srba, hrvata i Slovenaca je postala deo
    malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem,
    sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad.

    1924.
    Zbačen je kralj Djorđe II i Grčka je proglašena
    republikom, pošto su ekonomska kriza i očajan položaj stotina
    hiljada izbeglica iz Turske izazvali revolucionarni talas koji je
    srušio nepopularnu monarhiju.

    1936.
    SAD, Velika Britanija i Francuska potpisale su
    Londonsku konvenciju o slobodnoj plovidbi otvorenim morem.

    1941.
    Jugoslavija je u Beču potpisala protokol o
    pristupanju Trojnom paktu. Nepuna dva dana potom, vojnim udarom
    oboreni su vlada i regent, princ Pavle Karađorđević. Tome su
    prethodile masovne demonstracije u Beogradu i drugim srpskim
    gradovima, koje su izazvale bes u Berlinu. Nemačka je već 6.
    aprila, u ranu zoru, bez objave rata, počela napad na Jugoslaviju
    bombardovanjem Beograda.

    1949.
    Film ''Hamlet'' Lorensa Olivijea dobio je pet Oskara,
    postavši ujedno prvi britanski film koji je dobio to priznanje.

    1957.
    Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksembrug,
    Francuska i Holandija potpisali su Rimske sporazume o osnivanju
    Zajedničkog tržišta (prvobitno bila je to Zajednica za ugalj i
    čelik). Toj organizaciji nazvanoj potom Evropska ekonomska
    zajednica, zatim Evropska zajednica, sada Evropska unija, 1973.
    pristupile su Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986.
    Španija i Portugal, 1995. Švedska, Finska i Austrija, a 2004.
    Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Mađarska, Malta, Poljska,
    Slovačka, Slovenija i Češka. Dok su Rumunija i Bugarska primljene
    1.1.2007..

    1975.
    U Rijadu je kralja Saudijske Arabije Fejsala ubio
    sinovac princ Fejsal Musaid, koji je proglašen neuravnoteženim i u
    Rijadu mu je javno odrubljena glava u junu 1975. Novi kralj postao
    je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

    1990.
    U požaru u ilegalnom noćnom klubu u Njujorku
    poginulo je 87 ljudi.

    1991.
    Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac
    Milutin-Mića Tatić, neponovljivi junak TV serije za decu ''Na
    slovo, na slovo''. Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je
    budio emisijom ''Dobro jutro, deco'', a deca i sada uživaju u
    njegovom glasu pozajmljenom Peri detliću, Popaju, patku Dači.




    1993.
    Na pregovorima u Njujorku nije usvojen plan
    kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa
    i lorda Dejvida Ovena za BiH. Plan je prihvatila Hrvatska, lider
    bosanskih muslimana Alija Izetbegović ga je potpisao posle dugog
    natezanja i uz više ograda i uslova. Plan nije potpisala Republika
    Srpska, iako ga nije sasvim odbacila, ali se usprotivila mapama o
    razgraničenju.

    1997.
    Australijski senat oborio je zakon o eutanaziji,
    jedini zakon u svetu koji je omogućavao neizlečivim pacijentima
    dobrovoljnu smrt uz pomoć medicinskog osoblja.

    1999.
    U požaru koji je zahvatio tridesetak vozila u
    tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.

    2002.
    Afroamerikanka Hali Beri dobila je Oskara za glavnu
    ulogu u filmu ''Bal monstruma'', kao prva crnkinja koji je osvojila tu
    nagradu.

    2003.
    Srpska policija uhapsila je zamenika komandanta
    Jedinice za specijalne operacije Zvezdana Jovanovića, atentatora na
    predsednika Vlade Srbije Zorana Djinđića.

    2004.
    Predsednik Libije Moamer el Gadafi primio je u
    beduinskom šatoru predsednika Vlade Velike Britanije Tonija Blera,
    prvog britanskog premijera u zvaničnoj poserti Libiji posle
    Vinstona Čerčila 1943.

    2006.
    Umro Danilo Lazović, istaknuti dramski umetnik.
    Lazović je rođen u Brodarevu 2. februara 1951. godine, glumu je
    diplomirao 1974. godine na Akademiji za pozorište, film, radio i
    televiziju u Beogradu. Igrao je u mnogim pozorištima, na sceni
    Ateljea 212, u ''Zvezdara teatru'', u Studentskom kulturnom centru i
    drugima. U Narodnom pozorištu ostvario je veliki broj uloga, među
    kojima su Miloš u predstavi ''Patka iz vrta kralja Gustava'',
    Aranđel u ''Zvonu za našeg profesora'', Bogoslav (''Ruke Žane
    Marije''), Relja (''Međa vuka manitoga''), Milutin Bojić u predstavi
    ''Gospođa Olga''. Igrao je i Vuka u ''Stanoju Glavašu'', Vladiku
    Danila u ''Gorskom Vijencu'', Julija Cezara u ''Vergilijevoj smrti'',
    Trockog u predstavi ''Lenjin, Staljin, Trocki''. Zapažene su njegove
    uloge i u predstavama ''Kad su cvetale tikve'', ''Nastasija
    Filipovna'', ''Orestija'', ''Divlja patka''. Lazović je poznat i po
    ulogama u brojnim televizijskim dramama i serijama kao što su ''
    Zaboravljeni'', ''Portret Ilije Pevca'', ''Bolji život'', ''Vuk
    Karadžić'', ''Srećni ljudi'', ''Porodično blago'', ''Stižu dolari''.
    Lazović je igrao u preko 20 filmova među kojima su uloge u
    filmovima ''Laf u srcu'', ''Savamala'', ''Hajka'', ''Dvoboj za južnu
    prugu'', ''Sablazan'', ''Igmanski marš'', ''Timočka buna'', ''Lazar'',
    ''Šest dana juna'', ''Od zlata jabuka'', ''Najbolji'', ''Krvopijci'',
    ''Poslednji krug u Monci''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #250

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 27. mart, 86. dan 2007. Do kraja godine ima 279 dana.

    1625.
    Umro je britanski kralj škotskog porekla Džejms I Stjuart, prvi monarh koji je od 1603. do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prestolu. Posle abdikacije sa škotskog prestola majke Meri Stjuart 1567. proglašen je - kad je imao samo godinu dana - kraljem Škotske kao Džejms VI i tu titulu takođe je nosio do smrti.

    1770.
    Umro je italijanski slikar Djovani Batista Tijepolo, poslednji veliki venecijanski mastor, jedan od najvećih dekorativnih umetnika 18. veka. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene u maniru rokokoa, su u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.

    1797.
    Rođen je francuski pisac Alfred Viktor de Vinji, u čijoj su romantičarskoj misaonoj poeziji centralne teme usamljenost i stoičko mirenje sa sudbinom. Dela: poeme ''Mojsije'', ''Pastirska kuća'', ''Eloa'', ''Samsonov gnev'', drama ''Čaterton'', roman ''Cinq-Mars'' (preveden kod nas kao ''Zavera''), novele ''Ropstvo i veličina vojničkog poziva'', ''Dnevnik jednog pesnika''.

    1845.
    Rođen je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen, koji je 1895. otkrio ''iks-zrake'', dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. ''IKs-zraci'', elektromagnetski talasi dužine od milionitog do milijarditog dela santimetra njemu u čast nazvani su ''rendgenski zraci''. Primenjuju se u medicini za dubinsko snimanje organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode lečenja i uspostavljanja dijagnoze. Koriste se i za identifikovanje hemijskih elemenata i za strukturnu analizu raznih supstanci.

    1854.
    Francuska je objavila rat Rusiji i stala na stranu Otomanskog carstva u Krimskom ratu koji je izbio krajem 1853. Sutradan je to učinila i Velika Britanija, koja je nastojala da suzbije ruske aspiracije prema Balkanu i Crnom moru. Rat protiv Rusije udruženi saveznici vodili su dve godine na poluostrvu Krim, gde su posle krvavih borbi i velikih gubitaka uspeli da osvoje ključni lučki grad Sevastopolj.

    1867.
    Rođen je engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila ''Rols-Rojs''. Rojsova firma počela je 1904. da pravi automobile, čiji je izgled impresionirao Rolsa, i njih dvojica su potom postali suvlasnici kompanije čija su vozila u automobilskoj industriji nenadmašna po luksuzu i kvalitetu. Kompanija ''Rols-Rojs'' proizvodi i avionske motore.

    1898.
    Rođena je američka pozorišna i filmska glumica Glorija Džozefina Mej Svanson, koja se proslavila u vreme nemog filma, ali i zvučnim filmom ''Bulevar sumraka'', snimljenim 1950. Ostali filmovi: ''Muško i žensko'', ''Kraljica Keli'', ''Zaza'', ''Gospođa San-Žen''.




    1923.
    Umro je škotski hemičar i fizičar Džejms Djuer, koji je prvi dobio tečni, zatim i čvrst vodonik. Takođe je izumeo termos-bocu.

    1927.
    Rođen je ruski violončelista i dirigent Mstislav Leopoldovič Rostropovič, jedan od najvećih majstora violončela i fanatičan poklonik svog instrumenta, sugestivan i izrazito temperamentan interpretator punog tona u svim registrima. Bio je profesor konzervatorijuma u Moskvi i Lenjingradu, a 1975. emigrirao je u SAD.

    1933.
    Japan je objavio da istupa iz Društva naroda zbog toga što je ta organizacija osudila japansku okupaciju Mandžurije.

    1941.
    U Beogradu je u zoru u oficirskom puču svrgnut regent knez Pavle Karađorđević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena je i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova s generalom Dušanom Simovićem na čelu. Kasnije tokom dana narod je pozdravio puč masovnim demonstracijama u Beogradu i drugim gradovima Srbije, jer je to značilo raskidanje sporazuma potpisanog dva dana ranije u Beču o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu. Javno su spaljivane nemačke i italijanske zastave, cepane slike Adolfa Hitlera i Benita Musolinija i izvikivane parole ''Bolje rat, nego pakt'' i ''Bolje grob, nego rob''.

    1945.
    Nemci su u Drugom svetskom ratu lansirali poslednju raketu ''Fau-2'' na Veliku Britaniju. Projektil ispaljen iz holandskog grada Hag pao je na Orpington, jugoistočno od Londona. U eksplozijama raketa tog tipa tokom rata je poginulo 8.958 Britanaca.

    1953.
    U ŠSR-u je pomilovan veliki broj političkih zatvorenika, što je nagovestilo kraj ''staljinističke ere''.

    1964.
    U zemljotresu na Aljasci poginulo je više od 100 ljudi.

    1968.
    Prilikom probnog leta avionom, kojom je sam upravljao, u blizini Moskve je poginuo ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovek koji je u aprilu 1961. vasionskim brodom ''Vastok'' obleteo Zemlju.

    1968.
    General Suharto izabran je za drugog predsednika Indonezije, umesto Sukarna koji je izgubio vlast u martu 1966.

    1977.
    U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula su 583 od 644 putnika i člana posade dva ''Boinga 747'' holandske kompanije KLM i američke Pan-Am, koji su se sudarili na pisti aerodroma Tenerife na Kanarskim ostrvima.

    1980.
    Prilikom potonuća naftne platforme ''Aleksander Kiland'' u norveškom sektoru Severnog mora, poginulo je 147 ljudi.

    1992.
    Poslednje jedinice Jugoslovenske narodne armije bez incidenata su napustile bivšu jugoslovensku republiku Makedoniju.

    1993.
    Predsednik Kine je postao Djang Cemin, generalni sekretar vladajuće Komunističke partije i vrhovni komandant armije. Takvo objedinjavanje ključnih funkcija ne pamti se od vremena Mao Cedunga, ali je stvarnu moć zadržao Djangov pokrovitelj Deng Sjaoping.

    1995.
    Predsednik Južne Afrike Nelson Mandela isključio je iz vlade suprugu Vini, s kojom je živeo razdvojeno zbog međusobnih nesporazuma. Brak je sudski razveden u martu 1996.

    1996.
    Jigal Amir je osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva izraelskog premijera Jicaka Rabina u novembru 1995.

    1997.
    U okršajima u Albaniji poginulo je 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomesečne antivladine pobune.

    1998.
    Umro je nemački proizvođač automobila Ferdinand Porše, osnivač fabrike sportskih vozila ''Porše AG''. Tokom vladavine Adolfa Hitlera bio je jedan od konstruktora ''bube'', automobila ''folksvagen'', sa ciljem da se proizvede automobil za masovnu upotrebu.

    1999.
    U atar sremskog sela Buđanovci pao je američki lovac bombarder ''F-117 A'', takozvani ''nevidljivi'' kojeg je oborila jugoslovenska protivvazdušna odbrana. Bilo je to najveće poniženje američkog ratnog vazduhoplovstva, i izazvalo je nevericu i šok u NATO, posebno u SAD, jer dotad niko nije uspeo da obori avion ''stelt'' tehnologije, simbol moći i neuništivosti, koji se smatrao nevidljivim za radare.



    2000.
    Vladimir Putin proglašen je pobednikom predsedničkih izbora u Rusiji s više od 52 odsto dobijenih glasova.

    2002.
    U samoubilačkom bombaškom napadu islamskog teroriste na jedan hotel u izraelskom primorskom gradu Natanija - u vreme svečane večere povodom početka jevrejskog praznika Pasha - ubijeno je 29 ljudi.

    2004.
    Bespilotna letilica američke svemirske agencije NASA, lansirana s krila bombardera B-52 na visini 30.000 metara, postavila je nov svetski rekord u brzini letenja sa nešto više od 8.000 kilometara na čas.

    2006.
    Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava okončala je u Ženevi svoje poslednje zasedanje. Time je završena 60-godišnja istorija ovog tela svetske organizacije, koje je često bilo predmet osporavanja i ometanja.

    - Danas je Međunarodni dan pozorišta, ustanovljen odlukom Međunarodnog pozorišnog instituta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #251

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 28. mart, 87. dan 2007. Do kraja godine ima 278 dana.


    1472.Rođen je italijanski slikar Bartolomeo di Pagolo de
    Fatorino, poznat kao Fra Bartolomeo, takođe i kao Bačo dela Porta,
    jedan od poslednjih firentinskih renesansnih majstora, preteča
    baroka. Bio je spretan eklektik i najviše je slikao religiozne
    teme, pri čemu su ga posebno zanimali problemi kompozicije.
    Privremeno je napustio slikarstvo, otišavši 1500. u dominikanski
    manastir, ali ga je četiri godine kasnije Rafael ubedio da nastavi
    da slika.

    1749.
    Rođen je francuski astronom, matematičar i
    fizičar Pjer Simon Laplas, koji je dokazao nepromenljivost srednjih
    udaljenosti planeta od Sunca, izučavao poreklo velikih nejednakosti
    Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje,
    eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Takođe je dokazao
    (Kant-Laplasova teorija) da je Sunčev sistem nastao od rotirajuće
    usijane gasovite mase od koje su se odvojili delovi formirajući
    planete. Značajni su i radovi u matematičkoj teoriji
    diferencijalnih jednačina (Laplasova jednačina) i teoriji
    grešaka, aglebri, analizi. Razvio je teoriju verovatnoće
    (Laplas-Moavrova formula). Bavio se i politikom i kratko je bio
    ministar unutrašnjih poslova, zatim senator. Dela: ''Nebeska
    mehanika'', ''Prikaz sistema sveta'', ''Analitička teorija
    verovatnoće'', ''Pregled istorije astronomije''.

    1776.
    U Moskvi je osnovan Boljšoj teatar - veliki teatar
    opere i baleta, po ugledu na Sankt Peterburg, u kojem su od
    četrdesetih godina 18. veka izvođene operske predstave.

    1800.
    Irski parlament je usvojio zakon o ujedinjenju Irske
    sa Engleskom.

    1811.
    Umro je srpski prosvetitelj, pisac, filozof i
    pedagog Dimitrije Obradović, poznat po monaškom imenu Dositej,
    prvi ministar (popečatelj) prosvete u obnovljenoj srpskoj državi,
    jedna od najznačajnijih ličnosti srpskog naroda krajem 18. i
    početkom 19. veka i srpske kulture uopšte. Napustivši manastir
    (Hopovo), putovao je kao privatni učitelj, naučio više stranih
    jezika, studirao na nekoliko evropskih univerziteta i bio
    najobrazovaniji Srbin svog vremena. Na poziv vođe Prvog srpskog
    ustanka Karađorđa, došao je u Srbiju 1806. i 1808. organizovao je
    Veliku školu u Beogradu. Postao je 1811. prvi popečitelj
    prosveštenija (ministar prosvete) u Srbiji. Znanje i ideje unosio
    je u narod da bi ga oslobodio zaostalosti, prosvetio i uputio ka
    napretku. Bio je pristalica upotrebe narodnog jezika u književnosti
    i pisao je tim jezikom, zalagao se za oslobađanje žena ropske
    potčinjenosti, u skladu s najnaprednijim idejama Evrope tog
    vremena. Otvorio je Srbiji vrata u evropsku kulturu i stvorio osnovu
    moderne srpske književnosti. Dela: ''Život i priključenija'',
    ''Basne'', ''Hristoitija'', ''Sovjeti zdravago razuma'', ''Sobranije''.
    Njegova sabrana dela u izdanju Gligorija Vozarovića, objavljena
    tridesetih godina 19. veka, prva su sabrana dela u srpskoj kulturi
    uopšte.

    1854.
    Velika Britanija je, dan posle Francuske, objavila
    rat Rusiji i stala na stranu Otomanskog carstva u Krimskom ratu koji
    je izbio krajem 1853.

    1862.
    Rođen je francuski državnik Aristid Brijan, 11
    puta premijer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. U Prvom
    svetskom ratu zalagao se za formiranje Solunskog fronta, a posle
    rata za stvaranje ''Sjedinjenih Država Evrope'' i Društva naroda.

    1868.
    Rođen je ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov,
    poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma.
    Smatrao je da književnost reprodukuje stvarnost i vizionarski
    dočarava budućnost, uvek u težnji ka boljem. Najčešća i
    najuspešnija tema njegovog stvaralaštva su mali ljudi i njihove
    sudbine. Posle 1917. polemisao je s vođom Oktobarske revolucije
    Vladimirom Lenjinom, kritikujući postupke sovjetskih vlasti prema
    inteligenciji i borbu za političku dominaciju. Učestvovao je u
    duhovnoj obnovi zemlje i smatra se najznačajnijim kulturnim
    poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro je 1936, u vreme okrutnih
    represalija Staljina, pod okolnostima koje nikad nisu potpuno
    rasvetljene. Dela: priče, pripovetke i romani ''Makar Čudra'',
    ''Starica Izergilj'', ''Maljva'', ''Konovalov'', ''Pesma o Sokolu'', ''Foma
    Gordejev'', ''Mati'', ''Pesma o vesniku oluje'', ''Leto'', ''Trojica'',
    ''Ispovest'', ''Gradić Okurov'', ''Čelkaš'', ''Život Mateja
    Kožemjakina'', ''Supruzi Orlovi'', ''Artomonovi'', ''Život Klima
    Samgina'', ''autobiografska'' trilogija - ''Detinjstvo'', ''Među
    ljudima'', ''Moji univerziteti'', drame ''Na dnu'', ''Malograđani'', ''Na
    letovanju'', ''Deca Sunca'', ''Neprijatelji'', ''Varvari'', ''Vasa
    Železnova'' (dve verzije), ''Jegor Buličov i ostali'', uspomene ''Lav
    Tolstoj''.

    1881.
    Umro je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski,
    član kompozitorske grupe ''Velika petorica'', predstavnik ruske
    nacionalne muzičke škole. Dela: opere ''Boris Godunov'',
    ''Hovanščina'', ''Soročinski sajam'', ciklus solo pesama ''Dečja
    soba'', klavirska kompozicija ''Slike sa izložbe'', orkestarska
    kompozicija ''Noć na golom brdu''.

    1881.
    U Beču je potpisana ''Železnička konvencija'' o
    izgradnji pruge Beograd-Niš. Odluka o tome doneta je znatno ranije,
    na intervenciju velikih sila, posebno Austro-Ugarske i Nemačke.
    Gradnja pruge dužine 243,5 kilometara okončana je 1884. Uz
    finansijsku podršku stranih konzorcijuma, do 1890. u Srbiji je
    izgrađeno 1.060 kilometara pruga koje su vodile do austrougarske,
    bugarske i turske granice.

    1891.
    Rođen je mađarski pisac Lajoš Zilahi, veoma
    plodan i popularan, mada ga književna kritika nije visoko cenila.
    Živeo je u emigraciji posle 1948, najviše u SAD, a umro je 1974. u
    Sremskoj Kamenici kod Novog Sada. Dela: romani i pozorišni komadi
    'Samrtno proleće'', ''Ararat'', ''Kad duša zamre'', ''Voda nešto nosi'',
    ''Duša povratnica'', ''Sunce sija'', ''Drveni tornjevi'', ''Sibir'',
    ''General'', ''Razbesneli anđeli'', ''Purpurni vek'', ''Zarobljenici''.

    1911.
    Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar
    jevrejskog porekla Eli Finci, učesnik narodnooslobodilačke borbe
    od 1941. Po oslobođenju zemlje bio je direktor ''Borbe'',
    Jugoslovenske knjige, Nolita, Jugoslovenskog dramskog pozorišta,
    glavni urednik časopisa ''Književnost''. Dela: pozorišne kritike u
    zbirkama ''Više i manje od života I-V'', ''Stvarnost i iluzije'',
    studija ''Deni Didro'', ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu,
    Jovanu Skreliću, Djorđu Jovanoviću, Branimiru Chosiću, Marinu
    Držiću.

    1930.
    Najveći turski gradovi Konstantinopolj i Angora
    preimenovani su u Istanbul i Ankaru.

    1939.
    Predajom Madrida snagama generala Fransiska Franka,
    potom dugogodišnjeg diktatora Španije, španska republika je
    doživela slom. Usledila je strahovita odmazda nad republikanskim
    (komunističkim) borcima pa i pristalicama demokratije. Ubijeno je oko
    200.000 ljudi, a kroz zatvore i logore prošlo je dva miliona
    zatvorenika. Što je i druga strana radila nad svojim protivnicima,
    sličnim metodama.

    1939.
    Nemački vođa Adolf Hitler poništio je pakt o
    nenapadanju, koji je Nemačka 1934. sklopila s Poljskom, što je bio
    uvod u napad na Poljsku u septembru 1939, čime je započet Drugi
    svetski rat.

    1941.
    Zgrožena ratom, ubila se engleska književnica
    Virdžinija Vulf. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz
    viših slojeva engleskog društva. Dela: romani ''Izlet na
    svetionik'', ''Gospođa Delovej'', ''Godine'', ''Talasi'', ''Orlando'', eseji
    ''Sopstvena soba'', ''Između činova'', ''Smrt moljca'', ''Običan
    čitalac''.

    1941.
    Italijanska eskadra pretrpela je u Drugom svetskom
    ratu težak poraz od britanske mornarice kod rta Matapan, plativši
    visoku cenu za pokušaj sprećavanja britanskog pomorskog
    saobraćaja u istočnom Sredozemlju. Potopljeno je više
    italijanskih krstarica, a ratni brod ''Vitorio Veneto'' je teško
    oštećen. Posle te bitke italijanska flota nije izlazila na
    pučinu, čak ni kad su izgledi na uspeh bili izuzetno povoljni.

    1941.
    Italijanski diktator Benito Musolini obavestio je
    nemačkog vođu Adolfa Hitlera da su njegove snage spremne da
    učestvuju u napadu na Jugoslaviju, posle čega su počele ubrzane
    pripreme za agresiju koju su Nemci započeli 6. aprila 1941.
    bombardovanjem Beograda.

    1942.
    U pomorskoj bazi Sen Nazar u Francuskoj - skrovištu
    nemačkih ratnih brodova i podmornica koji su napadali savezničke
    konvoje na Atlantiku - izvedena je najuspešnija saveznička
    diverzantska akcija u Drugom svetskom ratu. Saveznici su neopaženo
    dovukli stari razarač, pun eksploziva s tempiranim mehanizmom za
    paljenje, i u snažnoj eksploziji uništena su sva lučka
    postrojenja i oštećen bojni brod ''Admiral Tirpic''. Luka u Sen
    Nazaru ostala je neupotrebljiva za vojne svrhe do kraja rata.

    1943.
    Umro je ruski kompozitor, dirigent i pijanista
    Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su dela sinteza evropskog duha
    i ruske narodne osećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske
    kompozicije i druga dela, ali se najoriginalnije izrazio u
    klavirskim kompozicijama i solo pesmama. Iz Rusije je emigrirao
    1918. i potom je živeo u SAD.

    1945.
    Vlada SAD priznala je vladu Demokratske Federativne
    Jugoslavije, devet dana posle Velike Britanije, koja je to prva
    učinila, a dan pre ŠSR.

    1969.
    Umro je američki general i državnik Dvajt Dejvid
    Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svetskom
    ratu u Evropi, predsednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO bio
    je od 1950. do 1952, kad je dao ostavku zbog predsedničkih izbora,
    koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.

    1970.
    U zemljotresu koji je razorio turski grad Gediz u
    zapadnoj Anadoliji poginulo je najmanje 1.100 ljudi.

    1973.
    Američki glumac Marlon Brando odbio je da primi
    Oskara za glavnu ulogu u filmu ''Kum'', poslavši na ceremoniju dodele
    nagrade indijansku glumicu Sačin Litlfeder - Sačin ''Malo pero'' -
    da opiše patnje američkih Indijanaca.




    1979.
    U najgorem nuklearnom incidentu u SAD, u elektrani
    'Ostrvo tri milje'' kod Herisburga u Pensilvaniji je, posle
    delimičnog topljenja jednog reaktora, radioaktivni gas iscureo u
    atmosferu i stanovnici Herisburga su evakuisani.

    1985.
    Umro je ruski slikar jevrejskog porekla Mark Šagal,
    izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih slikara 20.
    veka. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao
    ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva, stvarajući
    fantastične kompozicije motivisane životom Jevreja i ruskih
    seljaka. Dramatične, socijalne i religiozne elemente spajao je u
    vanzemaljsku viziju, u koju je uključivao sećanja na ruske ikone i
    mladost u Rusiji i iskustva kubizma i nadrealizma. Svet njegovih
    slika veoma je snažnog kolorita, ne podleže zakonima proporcije i
    perspektive i natopljen je groteskom. U grafičkim ciklusima
    ilustrovao je ''Mrtve duše'' Nikolaja Gogolja, ''Hiljadu i jednu noć''
    i Bibliju. Takođe je oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu,
    zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.

    1989.
    Proglašen je ustav Socijalističke Republike Srbije
    kojim je uspostavljen državno-pravni suverenitet Srbije na celoj
    njenoj teritoriji.

    1991.
    Desetine hiljada Moskovljana demonstriralo je
    ulicama u znak podrške Borisu Jeljcinu, najvećem rivalu sovjetskog
    predsednika Mihaila Gorbačova, prkoseći zabrani javnog okupljanja.

    1994.
    Umro je francuski pisac rumunskog porekla Ežen
    Jonesko, član Francuske akademije, čije su tzv. antidrame
    preobrazile pozorište 20. veka. Njegova dela, na granici tragedije
    i komedije, prožete satiričnim duhom, razotkrivaju apsurdnost
    zapadnoevropske civilizacije i toj antidramaturgiji sve je drukčije
    od zašećerenog sklada bulevarskog pozorišta, pa i klasike. Dela:
    drame ''Chelava pevačica'', ''Žak ili pokornost'', ''Lekcija'',
    'Stolice'', ''Žrtve dužnosti'', ''Pastirov kameleon ili Pariska
    improvizacija'', ''Makbet'', ''Novi stanar'', ''Nosorog'', ''Ubica bez
    plate'', ''Kralj umire'', ''Leteći pešak'', ''Spavaćica'', ''Igra
    pokolja'', ''Žeđ i glad'', ''Kuga'', ''Čovek s koferima'', ''Crno i
    belo'', radio drama ''Salon automobila'', roman ''Usamljenik''.

    1994.
    Rusija je potpisala ugovor s Kazahstanom o
    korišćenju kosmodroma u Bajkonuru.

    1997.
    Savet bezbednosti UN ovlastio je međunarodne snage,
    predvođene italijanskim trupama, da stanovništvu Albanije,
    ugroženom dvomesečnom masovnom antivladinom pobunom, obezbede
    snabdevanje hranom i ostalim potrepštinama.

    2002.
    Umro je američki filmski scenarista, producent i
    režiser austrijskog porekla Bili Vajlder, prvi filmski stvaralac
    koji je u jednoj godini dobio tri Oskara, 1960. za režiju, scenario
    i fotografiju filma ''Apartman''. Najčešće je režirao lake
    komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umeće
    iskazao u društvenim dramama kojima dominira bespoštedni cinizam.
    Nagrađivan je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je šest
    Oskara. Filmovi: ''Propali izlet'', ''Bulevar sumraka'', ''Stalag 17'',
    ''Sabrina'', ''Duh Sent Luisa'', ''Ljubav popodne'', ''Svedok optužbe'',
    ''Neki to vole vruće'', ''Jedan, dva, tri'', ''Slatka Irma'', ''Privatni
    život Šerloka Holmsa'', ''Fedora'', ''Sedam godina vernosti''.

    2003.
    Srpska policija saopštila je da je na Fruškoj Gori
    otkrila ostatke Ivana Stambolića, predsednika Predsedništva
    Socijalističke republike Srbije, ubijenog mesec dana pre izbornog
    poraza 24. septembra 2000. jugoslovenskog predsednika Slobodana
    Miloševića, koji je Stambolića - svog dugogodišnjeg političkog
    pokrovitelja - zbacio s vlasti krajem osamdesetih godina.

    2004.
    Umro je britanski glumac, režiser i pisac
    rusko-francuskog porekla Piter Aleksander Justinov, ambasador dobre
    volje UNICEF-a i UNESKO-a. Pre Drugog svetskog rata u pozorištu je
    najčešće igrao u svojim komedijama: ''Ljubav četvorice
    pukovnika'', ''Romanov i Djulijeta'', ''Foto-finiš'', ''Deseta
    simfonija''. Napisao je i autobiografiju ''Dear me''. Filmovi: ''Quo
    vadis'', ''Spartak'' (Oskar), ''Topkapi'' (Oskar), ''Ljubičasti taksi''.

    2005.
    U zemljotresu jačine 8,7 stepeni po Rihteru, koji
    je pogodio severni deo Sumatre, poginulo je oko hiljadu ljudi.

    2006.
    Preminuo je poljski pisac Stanislav Lem,
    najpoznatiji poljski autor naučne fantastike. Lem je bio poznat po
    knjigama poput ''Solaris'', ''Nepobediv'', ''Summa tećnologiae'' koje su
    prevedene i na srpski jezik. Rođen 1921. godine u Lembergu (Lavov)
    koji se danas nalazi u Ukrajini, a svoj prvi rad napisao je daleke
    1946. godine pod nazivom ''Čovek sa Marsa'' koji ga je proslavio
    širom sveta. Lem je 1939. godine započeo studije medicine, ali ga
    je prekinuo Drugi svetski rat tokom kojeg je radio kao
    automehaničar. Posle rata preselio se u Krakov gde je nastavio
    studije i završio ih 1948. godine, a od 1950. godine radi kao
    slobodni pisac. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike, a u svetu
    je prodato preko osam miliona njegovih knjiga. Sem naučne
    fantastike, Lem je pisao i bajke, pesme, pripovetke, eseje i
    filozofske rasprave.

    - Danas je svetski Dan baka, praznik ustanovljen 1987. u

    Francuskoj.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #252

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 29. mart, 88. dan 2007. Do kraja godine ima 277 dana.


    1461.
    U najkrvavijoj bici Rata dveju ruža u Engleskoj,
    oko 36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork porazilo je
    kod Toutona kod Jorka oko 40.000 vojnika armije dinastije Lankaster,
    osiguravši time engleski presto Edvardu IV.

    1772.
    Umro je švedski filozof i prirodnjak Emanuel
    Svedenborg, autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o
    ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant u spisu
    ''Snovi jednog duhovnika''. Ubrzo posle njegove smrti pojavila su se
    ''Društva svedenborjista'', iz kojih je nastala Crkva Novog
    Jerusalima. Dela: ''Opera philosophica et mineralia'', ''Arcana
    coelestica'', ''De nova Hierosolyma''.

    1792.
    Umro je švedski kralj Gustav III, 13 dana pošto je
    atentator pucao na njega u operi u Stokholmu. Od stupanja na presto
    1771. vladao je apsolutistički, ali je bio i veliki pokrovitelj
    umetnosti. Ratovao je protiv Rusije od 1788. do 1790. i bezuspešno
    je pokušavao da zauzme Sankt Peterburg. Inspirisan atentatom na
    njega, Djuzepe Verdi je napisao operu ''Bal pod maskama''.

    1809.
    Švedski kralj Gustav IV morao je da abdicira posle
    serije poraza švedskih trupa u ratu s Danskom.

    1814.
    U Danskoj su Jevreji izjednačeni u pravima sa
    ostalim građanima.

    1848.
    Počeo je trogodišnji rat Danske s Pruskom u kojem
    su Danci pretrpeli poraz i izgubili veliki deo teritorije na jugu
    poluostrva Jitland.

    1849.
    Velika Britanija je na osnovu sporazuma s radžom od
    Lahora anektirala Pendžab i pripojila ga Indiji.

    1864.
    Grčka je povratila suverenitet nad ostrvima u
    Jonskom moru, dotad pod kolonijalnom upravom Velike Britanije.

    1867.
    Velika Britanija je od Kvebeka, Ontarija, Nove
    Škotske i Nju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878.
    uključene ostale britanske teritorije severne Amerike izuzev
    Njufaundlenda. Vestminsterskim statutom Kanada je 1931. postala
    nezavisna država britanskog Komonvelta, a konačne granice je
    dobila 1949. priključenjem Njufaundlenda.

    1891.
    Umro je francuski slikar Žorž Sera, osnivač i
    glavni predstavnik škole poentilista ili divizionista, koji se
    više oslanjao na nauku o svetlosti nego na neposredno opažanje.
    Nanosio je na platno mnoštvo sitnih tačaka čistih boja spektra,
    koje se u oku posmatrača slivaju u određene šare i tonove.
    Najčešće je slikao pejzaže, prizore iz cirkusa i s kupališta.

    1894.
    Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu
    Mihailo Avramović osnovao je u Vranovu kod Smedereva prvu srpsku
    zemljoradničko-kreditnu zadrugu. Ubrzo je pokret osnivanja zadruga
    u Srbiji uzeo maha i 1895. stvoren je Glavni savez zemljoradničkih
    zadruga.

    1895.
    Rođen je srpski književnik, novinar i filmski
    stvaralac Stanislav Krakov, u Kragujevcu. Njegov otac, po rođenju
    Poljak, došao je u Srbiju kao vojni lekar. Stanislav je kao
    gimnazijalac 1912., kada je izbio Prvi balkanski rat, sa nepunih 17
    godina pokušao da se priključi kao dobrovoljac srpskoj vojsci, ali
    je pošto je zbog mladosti odbijen, stupio u jedinicu Vojvode Vuka.
    Iz balkanskih i Svetskog rata izašao je sa svim najvišim srpskim i
    savezničkim odlikovanjima. Ranjavan je preko dvadeset puta.
    Apsolvirao je prava 1924. i počeo je da se bavi novinarstvom. Bio
    je jedno od najuticajnijih i najpopularnijih imena u novinarstvu
    Kraljevine Jugoslavije. Uređivao je dnevni list ''Vreme''(1934.-38.),
    'Naša krila''(1924.-39.), ''Telegram''. Bio je direktor Radio-Beograda
    (1940.-41.). Kao književnik postao je poznat dvadesetih ratnim
    romanom ''Krila''. Bavio se i filmskim stvaralaštvom, on je autor
    poznatog filma ''Golgota Srbije'' (originalni naslov je ''Za čast
    otadžbine''). Svojim sredstvima osnovao je muzej čija su centralna
    tema bile starine Južne i Stare Srbije. Posedovao je i izuzetno
    značajnu filatelističku zbirku. Tokom Drugog svetskog rata
    podržavao je generala Milana Nedića, otuda je ostatak života
    proveo u bedi u Francuskoj, gde je umro 1968, neko vreme se čak
    krio pod lažnim imenom. Književna kritika njegova dela smatra
    najvišim dometom srpske ratne proze. Dela: ''Kroz buru'', ''Krila'',
    'Kroz Južnu Srbiju'', ''Naše poslednje pobede'', ''Plamen
    četništva'', ''Prestolonaslednik Petar'', ''Crveni Pjero'',''Život
    čoveka na Balkanu'' (autobiografija). Autor filma: ''Za čast
    otadžbine''.

    1899.
    Rođen je šef zloglasne sovjetske političke
    policije NKVD i potpredsednik vlade ŠSR Lavrentije Pavlovič
    Berija, koji je u ''velikim čistkama'' organizovao fizičke
    likvidacije boljševičkih prvaka i od 1938. rukovodio sistemom
    koncentracionih logora (GULAG) u kojem su bili zatočeni milioni
    ljudi. Postoje ozbiljne sumnje da je otrovao Staljina. Uhapšen je
    sredinom 1953, posle smrti diktatora Josifa Staljina, pod optužbom
    da je kovao zaveru da preuzme vlast, i streljan je u decembru 1953.

    1901.
    Na prvim federalnim izborima u Australiji pobedila je
    Laburistička partija.

    1902.
    Rođen je engleski kompozitor Vilijam Tarner Volton,
    tvorac osećajne i lirske muzike neoromantičarskog stila.
    Posebno je značajan po orkestarskim kompozicijama,
    koje se odlikuju dugom melodijskom linijom, bogatom
    harmonijom i složenim ritmom. Dela: melodrama ''Fasada'',
    oratorijum ''Baltazarov pir'',''Koncert za violinu''.

    1903.
    Srpski kralj Aleksandar Obrenović zabranio je
    ''Radničke novine'', glasilo Srpske socijaldemokratske partije. Povod
    su bile martovske demonstracije protiv vladavine Obrenovića, a list
    je u junu 1903, posle ubistva Kralja i njegove supruge Drage i pada
    dinastije Obrenović, ponovo počeo da izlazi.

    1912.
    Engleski polarni istraživač Robert Falkon Skot
    umro je od zime i gladi pri povratku s Južnog pola, gde je stigao
    13. januara 1912, četiri sedmice posle Norvežanina Rualda
    Amundsena. Spasilačka ekipa pronašla je kasnije smrznuta tela
    članova njegove ekspedicije, rđavo opremljene za veliki poduhvat,
    nadomak jedne od stanica za snabdevanje u ledenoj pustoši
    Antarktika, i dnevnik u kojem je opisivao agoniju svojih drugova.




    1945.
    Vlada ŠSR zvanično je priznala vladu Jugoslavije.
    Pre nje vladu Josipa Broza su priznale Velika Britanija i SAD.

    1946.
    Novim ustavom je Zlatna Obala (sadašnja Gana)
    postala prva britanska kolonija u Africi sa afričkom većinom u
    parlamentu, ali je na punu nezavisnost čekala još 14 godina.

    1956.
    U Novom Sadu su osnovane Jugoslovenske pozorišne
    igre ''Sterijino pozorje'', povodom 150 godina rođenja i
    stogodišnjice smrti srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića.
    Otad se u tom gradu svakog maja organizuje ''Sterijino pozorje'', koje
    je znatno doprinelo unapređenju pozorišne umetnosti i razvitku
    domaće dramske književnosti.

    1967.
    Porinuta je prva francuska nuklearna podmornica.

    1972.
    Bolivija je proterala 119 članova sovjetske ambasade
    u La Pazu, optuživši Moskvu da finansira levičarske pobunjenike.

    1974.
    Prve fotografije Merkura snimio je američki veštački satelit
    ''Mariner 10''.

    1990.
    Premijer Australije Bob Houk dobio je izbore, postavši prvi l
    aburista koji je četiri puta uzastopno osvojio položaj šefa vlade.

    1994.
    Hrvatska i Republika Srpska Krajina potpisale su prekid
    vatre kojim je trebalo da bude okončan građanski rat,
    ali je režim u Zagrebu na kraju pribegao oružanoj sili,
    okupiravši Zapadnu Slavoniju početkom maja 1995, a
    ostale delove RSK, izuzev Sremsko-baranjske oblasti,
    početkom avgusta 1995.

    1997.
    Poginulo je više od 50 albanskih izbeglica koji su bežali
    zbog krvavih nereda u Albaniji, zahvaćenoj antivladinom
    pobunom, kad je njihov brodić potonuo posle sudara sa
    italijanskim ratnim brodom u južnom Jadranu u blizini
    italijanske obale.

    1999.
    Komandant Ratnog vazduhoplovstva i Protivvazdušne
    odbrane Vojske Jugoslavije general-potpukovnik Spasoje Smiljanić
    saopštio je da su u prvoj sedmici agresije NATO na Jugoslaviju
    jedinice pod njegovom komandom oborile sedam neprijateljskih aviona,
    uključujući američki ''F-117 A'', tri helikoptera, tri bespilotne
    letilice i 30 krstarećih raketa.

    2003.
    Karlo Urbani umro od SARS-a
    Svetska zdravstvena organizacija je saopštila,
    da je Karlo Urbani, lekar koji je prvi identifikovao
    ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS) umro od iste bolesti.




    2003.
    Umro ruski general Kerim Kerimov, jedan od tvoraca
    sovjetskog svemirskog programa. Stručnjak za raketnu tehnologiju,
    Kerimov je razvijao rakete tokom Drugog svetskog rata, a kasnije je
    odigrao odlučujuću ulogu u ranom razvoju sovjetskog svemirskog
    programa. Imao je ključnu ulogu i u razvoju svemirskih letova s
    posadom, a nadgledao je i izgradnuju orbitalne svemirske stanice
    ''Mir''. Na osnovu naloga sovjetskih vlasti, ime generala Kerimova
    držano je u najstrožoj tajnosti tokom najvećeg dela njegove
    karijere.

    2004.
    Irska je postala prva zemlja u Evropi koja je zabranila
    pušenje u pabovima, restoranima, hotelima i na radnim mestima.

    2004.
    NATO je zvanično proširen na sedam novih zemalja
    istočne i jugoistočne Evrope, sa dotadašnjih 19 na 26. Nove
    članice postale su Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija,
    Rumunija, Slovačka i Slovenija.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #253

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 30. mart, 89. dan 2007. Do kraja godine ima 276 dana.


    1135.
    Rođen je jevrejski filozof, lekar, matematičar i
    astronom Mojsije ben Majmon, poznat kao Majmonides, sledbenik
    Aristotela, najveći jevrejski filozof srednjeg veka. U najvažnijem
    filozofskom delu ''Vodič ljubavi'' pokušao je da zasnuje religiju na
    racionalnim osnovama, što je izazvalo žestoku osudu ortodoksnih
    pristalica judaizma. Napisao je više astronomskih i matematičkih
    rasprava i 18 medicinskih traktata s teorijama znatno ispred vremena
    u kojem je živeo.

    1853.
    Rođen je holandski slikar Vinsent van Gog, jedan od
    najoriginalnijih i najtemperamentnijih u istoriji slikarstva. Slikao
    je žarkim bojama, a njegova ekspresivna dela prodorne snage,
    neprevaziđena su u neposrednom izražavanju psihičkih stanja.
    Nepriznat za života, praćen je mnogim nedaćama koje su ga bacale
    u duboku depresiju. U nervnom rastrojstvu ubio se 1890. Njegova dela
    - oko 850 slika i više od 900 crteža, mahom pejzaža, portreta i
    mrtvih priroda - presudno su uticala na modernu umetnost.



    1856.
    U Parizu je mirovnim ugovorom okončan Krimski rat
    vođen od 1953. između Rusije i Otomanskog carstva, kojem su se
    priključile Francuska, Velika Britanija i Sardinska kraljevina
    (Pijemont). Jednom od odredaba zagarantovana je unutrašnja
    samostalnost Srbije, ali je Turcima dopušteno da zadrže posede u
    nekim većim gradovima.

    1867.
    Senatu SAD podnesen je najneobičniji ugovor novijeg
    vremena - o kupovini od Rusije Aljaske, teritorije od milion i po
    kvadratnih kilometara, za samo 7,2 miliona dolara. Vrednost Aljaske
    se pokazala već 1897. kad je otkriveno zlato, kasnije bogata
    nalazišta mnogih ruda, najzad i nafta.

    1894.
    Rođen je ruski konstruktor aviona Sergej
    Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više
    od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu
    ''Il-2'' za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom
    svetskom ratu i putničkim avionima konstruisanim posle rata
    (''Il-12'', ''Il-18'', ''Il-62'', ''Il-86'').

    1905.
    Grci su na Kritu podigli ustanak protiv turske
    vladavine. To grčko ostrvo u Sredozemnom moru pripalo je Grčkoj
    1913, posle balkanskih ratova.

    1940.
    Japan je uspostavio marionetsku vladu u okupiranoj
    Kini.

    1944.
    Britanski i američki bombarderi zasuli su drugi put
    u Drugom svetskom ratu Niš tepihom bombi, usmrtivši najmanje 50
    srpskih civila. Prilikom prvog bombardovanja grada u oktobru 1943,
    poginulo je više od 250 ljudi.

    1945.
    Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu
    oslobodila baltičku luku Dancig (sadašnji Gdanjsk).

    1950.
    Umro je francuski državnik Leon Blum, vođa
    Socijalističke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer
    Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936. i 1937. i u
    proleće 1938, a treći put bio je premijer 1946. i 1947. U Drugom
    svetskom ratu Nemci su ga internirali u koncentracioni logor Dahau.

    1967.
    NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, pošto
    je predsednik Šarl de Gol odlučio da povuče zemlju iz tog
    zapadnog vojnog saveza pod dominacijom SAD.

    1973.
    Poslednji kontingent trupa SAD napustio je Južni
    Vijetnam, okončavajući direktno vojno uplitanje Vašingtona u
    Vijetnamski rat, tokom kojeg je poginulo više od 58.000 američkih
    vojnika. Uz smanjenu pomoć pokrovitelja s druge strane Tihog
    okeana, marionetski sajgonski režim srušen je 1975, posle čega su
    ujedinjeni Severni i Južni Vijetnam.

    1973.
    S glavne železničke stanice u Beogradu ispraćena
    je poslednja kompozicija s lokomotivom na parnu vuču.

    1974.
    Prvi kineski putnički avion sleteo je u Njujork.

    1979.
    Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom
    većinom izglasali uspostavljanje islamske republike.

    1981.
    Predsednika SAD Ronalda Regana, u trenutku dok je
    izlazio iz jednog hotela u Vašingtonu, lakše je ranio atentator
    Džon Hinkli.

    1983.
    Umro je srpski političar i pisac Rodoljub
    Čolaković, učesnik građanskog rata u Španiji i jedan od
    organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Kao pripadnik
    levičarske terorističke organizacije ''Crvena pravda'' 1921.
    uhapšen je i osuđen na 12 godina zatvora pod optužbom za
    umešanost u atentat na ministra unutrašnjih poslova Milorada
    Draškovića. Na robiji je s Mošom Pijade preveo prvi to
    'Kapitala'' Karla Marksa i ''Bedu filozofije''. Dela: ''Španija u
    plamenu'', ''Kuća oplakana'', ''Zapisi iz narodnooslobodilačkog rata'',
    ''Utisci iz Indije'', ''Susreti i sjećanja'', ''Kazivanje o jednom
    pokoljenju''.

    1986.
    Umro je američki filmski glumac Džejms Kegni,
    umetnik nesvakidašnje energije i ekspresivnosti, koji je u žanru
    kriminalističkog filma bio personfikacija ''anđela garava lica'',
    folklornog heroja epohe prohibicije i velike ekonomske krize.
    Filmovi: ''Državni neprijatelj'', ''Grešnikov odmor'', ''Prolaz za
    pakao'', ''Huk gomile'', ''Pobednik uzima sve'', ''Anđeli garava lica'',
    'San letnje noći'', ''Oklahoma Kid'', ''Jenki Dudl Dandi'' (Oskar), ''Krv
    na suncu'', ''Belo usijanje'', ''Cena slave'', ''Čovek sa hiljadu lica'',
    ''Jedan, dva, tri'', ''Regtajm''.

    1990.
    Parlament Estonije proglasio je ŠSR okupatorskom
    silom i zatražio punu nezavisnost.

    1993.
    Vlada u Skoplju odbacila je naziv ''Bivša
    Jugoslovenska Republika Makedonija'', koji su predložili
    međunarodni posrednici radi priznavanja novostvorene države i
    njenog prijema u UN.

    1997.
    U bombaškom napadu tokom mitinga u glavnom gradu
    Kambodže Pnom Penu, ubijeno je 10 i ranjeno više od 100 ljudi,
    uključujući vodeće kambodžanske opozicione političare.

    1999.
    U trećem napadu na čačansku fabriku ''Sloboda'' od
    početka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, gotovo
    sasvim su uništeni pogoni za proizvodnju usisivača, električnih
    šporeta i ostale bele tehnike, a šteta posle vazdušnih udara
    procenjena je na najmanje 300 miliona dolara.

    1999.
    Francuski list ''Parizijen'' objavio je fotografiju
    olupine američkog aviona ''F-117A'' u blizini Teočaka u
    severoistočnoj Bosni, pored koje su stražarili američki vojnici.

    2003.
    U Njujorku su čak i barovi i restorani proglašeni
    nepušačkim zonama.

    2005.
    Umro je srpski pozorišni reditelj Miroslav
    Belović, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (JDP) od 1948.
    godine. Kao pedagog radio je na Akademiji za pozorišnu umetnost
    (kasnije FDU) od njenog osnivanja 1949. godine. Upravnik JDP bio je
    od 1963. do 1966. godine. Najznačajnije Belovićeve režije na
    sceni JDP-a bile su Plaut - ''Hvalisavi vojnik'', Šon O'Kejsi - ''Plug
    i zvezde'', Georg Bihner - ''Dantonova smrt'', Jovan Hristić -
    ''Savonarola i njegovi prijatelji'', Belović i Stevan Pešić - ''Omer
    i Merima'', Slavomir Mrožek - ''Tango'', Marin Benetović -
    ''Hvarkinja'', '', Branislav Nušić - ''Mister Dolar'', Marin Držić -
    ''Dundo Maroje'', Nušić - ''Ne očajavajte nikad!''...

    2006.
    Španski parlament usvojio je plan autonomije
    Katalonije. Španski parlament usvojio je kontroverzni plan
    proširenja autonomije Katalonije, kojim se toj regiji daju veća
    ovlašćenja u oblasti finansija i pravosuđa, ali i atributi nacije
    - do tada pripisivani isključivo Španiji kao državi. Plan su
    podržali poslanici socialističke vlade, dok su poslanici desne
    Narodne partije bili protiv. Opozicija je ocenila da je predlog
    katalonskog regionalnog parlamenta, poznat i kao novi statut
    Katalonije, neustavan i da predstavlja pretnju za jedinstvo
    Španije. Među partijama koje su glasale protiv plana o autonomiji
    bila je i separatistička katalonska partija ERC, koja je ocenila da
    plan ''ne ide dovoljno daleko'' u smislu daljeg osamostaljenja
    Katalonije.

    2006.
    Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri,
    ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Meri -
    državnik, pisac i reditelj - bio je predsednik Estonije od 1992. do
    2001.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #254

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 31. mart, 90. dan 2007. Do kraja godine ima 275 dana.

    1492.
    Kralj Fernando V Katolički dao je Jevrejima rok od tri meseca da pređu u rimokatoličku veru ili da napuste Španiju.

    1547.
    Umro je francuski kralj Fransoa I, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na presto 1515. nastojao je da postane rimsko-nemački car, što je 1519. uspeo njegov ljuti rival Karlo V, protiv kojeg je potom vodio četiri rata. Zarobljen je u bici kod Pavije 1525, ali je uspeo da se izbavi i 1536. uspostavio je savez sa Otomanskim carstvom protiv Habsburgovaca. Zaslužan je za razvoj francuske umetnosti i nauke.

    1596.
    Rođen je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, osnivač novovekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma, koji je označio prekid sa skolastikom. Prema njegovom učenju, u osnovi svega su različite supstance, jedna osnova svakog mišljenja i svesti, Res cogitans (misleća stvar), a druga svake telesnosti, Res extensa (prostiruća stvar). Verodostojnost postojanja tih supstanci postiže se samo pomoću ontološkog aksioma Cogito, ergo sum (mislim, dakle jesam). Razlog i svrhu postojanja tih dveju supstanci čini treća apsolutna supstanca - Bog. Tvorac je novovekovne opšte metodologije i epistemologije, koje su veoma uticale na potonje naučno mišljenje. Takođe je jedan od tvoraca analitičke geometrije, a u matematiku je uveo promenljivu veličinu i funkciju, odnosno kretanje i dijalektiku, što je bila prelomna tačka u razvoju matematike. Dela: ''Rasprava o metodi'', ''Pravila za rukovođenje umom'', ''Meditacije o prvoj filozofiji'', ''Rasprava o strastima duše'', ''Principi filozofije'', ''Geometrija''.

    1631.
    Umro je engleski pisac Džon Don, najveći među metafizičkim pesnicima, verovatno najveći ljubavni pesnik na engleskom jeziku. Sukobe tela i duha, individualne vere i opšte razočaranosti, izrazio je jezikom lišenim teatralnosti, karakterističnom za savremenike. Njegova lirika sjedinjava strast i intelekt i odlikuje se složenošću ideja. Dela: elegije, satire, poslanice, epigrami, religiozne pesme.

    1732.
    Rođen je austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn predstavnik ''bečkih klasičara'', koji je otkrio dotad neistraženo polje narodne muzike, inspirišući se nemačkim, austrijskim, mađarskim, francuskim, ruskim folklorom. Bio je tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarske magnatske porodice grofova Esterhazi, a dvaput je putovao u Englesku, gde je stekao svetsku slavu i komponovao najzrelija dela. Napisao je 104 simfonije, 83 gudačka kvarteta, više od 20 opera, klavirske sonate, crkvenu muziku. Njegova muzika puna je stvarnog života, komunikativna je i na prisni i jednostavan način univerzalna. Njegova dela poslužila sa kao podloga za današnju austrijsku i nemačku himnu. Dela: simfonije ''Jutro'', ''Podne'', ''Veče'', ''Marija Terezija'', ''Oproštajna'', ''Oksfordska'', ''Kraljica'', ''Časovnik'', ''Medved'', ''Kokoška'', ''Vojna'', gudački kvarteti ''Sunčevi kvarteti'', ''Ruski kvarteti'', oratorijum ''Stvaranje sveta'', ''Godišnja doba'', opera ''Apotekar''.

    1837.
    Umro je engleski slikar Džon Kanstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere, čime je znatno uticao na francuske impresioniste.

    1854.
    Japan je sa SAD potpisao prvi sporazum o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce, čime je okončana izolacija te zemlje.

    1855.
    Umrla je engleska književnica irskog porekla Šarlota Bronte, koja se proslavila već prvim romanom ''Džejn Ejr''. S mlađim sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pesama. Ostala dela: ''Vileta'', ''Profesor i Ema''.

    1889.
    Otvorena je Ajfelova kula, tada najviša građevina u svetu, čija je 300 metara visoka čelična konstrukcija nadvisila Pariz i postala jedno od njegovih glavnih znamenitosti. Kulu sagrađenu povodom Svetske izložbe konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.



    1904.
    Rođen je srpski slikar Djorđe Andrejević Kun, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učio u Beogradu, Veneciji, Milanu, Firenci, Rimu i Parizu. U predratnoj Jugoslaviji najviše je slikao prizore socijalne stvarnosti i društvenog revolta, a kao učesnik građanskog rata u Španiji od 1936. do 1939. i Narodnooslobodilačke borbe od 1941, prizore iz rata. Radio je velike kompozicije, portrete, mrtve prirode i figure, crteže, gravire, grafičke mape (''Krvavo zlato'', ''Za slobodu'', ''Partizani'').

    1917.
    SAD su od Danske preuzele Zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru, istočno od Portorika, i nazvale ih Devičanska ostrva, koja su posle otvaranja Panamskog kanala 1914. postala strateški važna. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916. Velika Britanija je držala šest većih i 25 malih ostrva arhipelaga, a Danska tri veća i 50 malih.

    1948.
    Kongres SAD usvojio je Maršalov plan četvorogodišnje pomoći evropskim zemljama posle Drugog svetskog rata, nazvan tako prema tvorcu plana, državnom sekretaru generalu Džordžu Maršalu. Vlada SAD je u okviru tog plana dodelila 15 milijardi dolara zapadnoevropskim zemljama.

    1948.
    Umro je češki pisac i novinar jevrejskog porekla Egon Ervin Kiš, otac modernog novinarstva. Bio je majstor reportaže, poznat po nadimku ''leteći reporter'', kako je glasio naslov jedne njegove knjige. Putovao je po Rusiji, Americi, Kini, Meksiku, Nemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama. Bio je i u Srbiji 1914. i u knjizi ''Zapiši to, Kiš'' opisao je vojni pohod Austro-Ugarske na Srbiju u Prvom svetskom ratu i herojski otpor srpske armije. Njegove reportaže su spoj vešto odabranih činjenica i pronicljivog tumačenja iz perspektive angažovanog posmatrača događaja. Dela: knige reportaža ''Zapiši to, Kiš'', ''Leteći reporter'', ''Carevi, popovi, boljševici'', ''Raj Amerika'', ''Tajna Kina'', ''Otkrića u Meksiku'', ''Sajam senzacija'', ''Pustolovine na pet kontinenata''.

    1949.
    Njufaundlend se priključio Kanadi kao deseta provincija.

    1971.
    Umro je srpski pravni filozof i stručnjak za krivično pravo Toma Živanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Dela: ''Osnovni problemi krivičnog prava'', ''Sistem sintetičke pravne filozofije'', ''Osnovi krivičnog prava'', ''Osnovi vojnog krivičnog prava'', ''O istupima'', ''Sistem rasprava o sistemu krivičnog prava i primeni u drugim pravnim i vanpravnim naukama'', ''Osnovi krivičnog prava kraljevine Jugoslavije''.

    1971.
    Američki poručnik Vilijam Kel osuđen je na doživotnu robiju (kazna je potom smanjena na 20 godina) zbog toga što je u Vijetnamskom ratu u martu 1968. komandovao tokom masakra civila u selu Mi Laj.

    1979.
    Isplovljavanjem razarača ''London'' iz luke u Valeti, posle 181 godine okončane su vojne veze Velike Britanije i Malte.

    1980.
    Umro je afroamerički atletičar Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. veka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Pobedama na 100 i 200 metara, u štafeti 4x100 metara i skoku u dalj izbezumio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji nije mogao da podnese takve uspehe jednog crnca nad pripadnicima ''više rase'' i povukao se iz počasne lože kako bi izbegao da se rukuje s njim.




    1983.
    Zemljotres je razorio kolumbijski grad Popajan, usmrtivši najmanje 500 ljudi.

    1986.
    Meksički avion ''boing 727'', na liniji Siudad Meksiko-Los Anđeles, srušio se u planinama centralnog Meksika i nesreću nije preživeo niko od 166 ljudi u letilici.

    1991.
    Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobedila u Tirani i ostalim većim gradovima.

    1993.
    Savet bezbednosti UN usvojio je odluku o upotrebi vojne sile protiv prekršilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom i Hercegovinom, pojačavajući tako pritisak na Vojsku Republike Srpske. Odlučeno je da bude oboren svaki avion koji se bez odobrenja nađe u tom prostoru, a za glavnog izvršioca odluke određen je NATO.

    1994.
    Izrael i PLO potpisali su sporazum o međunarodnim posmatračima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, čime je Izrael prvi put pristao na međunarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.

    1995.
    Savet bezbednosti UN usvojio je tri zasebne rezolucije kojima su mirovne snage u prethodnoj Jugoslaviji podeljene na tri dela - za BiH, za Hrvatsku i za Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

    1995.
    Putnički avion rumunske kompanije ''Tarom'' srušio se ubrzo posle poletanja iz Bukurešta ka Briselu i tom prilikom je poginulo svih 60 putnika i članova posade.

    1999.
    Na teritoriji Srbije, u blizini granice s Makedonijom, vojnici Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije zarobili su dvojicu američkih narednika i jednog vojnika.

    1999.
    Francuska novinska agencija AFP - čiji je izveštač obišao gradski fudbalski stadion u Prištini, uverivši se da je objekat prazan a trava na terenu netaknuta - demantovala je tvrdnje NATO da je stadion pretvoren u koncentracioni logor na kojem je zatočeno 100.000 Albanaca.

    2001.
    U Holandiji su venčana četiri para homoseksualaca na osnovu novog holandskog zakona kojim je to dozvoljeno.

    2005.
    Umrla je Amerikanka Teri Skjavo, posle 15 godina provedenih u komi, pošto je sud, nakon sedam godina dugog procesa između supruga i roditelja bolesnice, koji su na sve moguće načine pokušavali da joj produže život, dozvolio da ona bude isključena s aparata za veštačku ishranu.

    2005.
    Princ Albert od Monaka preuzeo je, kao regent, dužnosti svog teško obolelog oca, princa Renijea III.

    2006.
    Najmanje 70 ljudi je poginulo, a skoro 1.200 je povređeno u tri snažna zemljotresa koja su pogodila zapad Irana. Šteta je pričinjena u 200 sela, dok je nekoliko njih potpuno sravnjeno sa zemljom.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #255

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 1. april, 91. dan 2007. Do kraja godine ima 274 dana.

    1572.
    Holanđani su počeli rat za nezavisnost od
    Španije.

    1697.
    Rođen je francuski pisac opat Prevo, poznat po
    romanu ''Manon Lesko'', prema kojem su Žil Masne i Djakomo Pučini
    napisali opere.

    1791.
    Pod optužbom da je paktirao s dvorom ubijen je
    francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo,
    najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika
    interesa trećeg staleža. Doprineo je pobedi Ustavotvorne
    skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik
    monarhije. Njegov cilj bila je liberalna reforma društva uz
    održavanje monarhije. Dela: ''Esej o despotizmu'', ''O pruskoj
    monarhiji pod Fridrihom Velikim''.

    1809.
    Rođen je ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj,
    otac ruske realističke proze. Romantično-folklornim pripovetkama
    osvojio je čitaoce i književnu kritiku, posle čega je pisao
    oporije, ali životnije. Romanom ''Taras Buljba'', ponesen etičkim
    vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih
    osvajača, iskazao je divljenje za njihovu neuporedivu hrabrost,
    odanost Rusiji i pravoslavlju i žeđ za slobodom. U zbirkama
    pripovedaka ''Večeri na salašu kraj Dikanjke'', ''Mirgorod'',
    ''Petrogradske priče'', ''Arabeske'', romanu ''Mrtve duše'', komedijama
    ''Revizor'' i ''Ženidba'', oživeo je ogromnu pozornicu spahijske
    Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg
    vremena, silnicima i pijancima. Njegovi junaci postali su obrazac
    lenjosti, gluposti, sebičnosti i korupcije. Prestravljen užasima
    kojima je verno slikao Rusiju, napisao je knjigu ''Izabrana mesta iz
    prepiske sa prijateljima'', bez uspeha pokušavajući da na mračnu
    sliku baci svetle tonove i stvori pozitivne junake. Uništio je pred
    smrt 1852. rukopis drugog toma ''Mrtvih duša''. Na osnovu njegovog
    dela Visarion Belinski je formulisao principe naturalne škole ruske
    književnosti, a Nikolaj Černiševski smatrao ga je osnivačem
    ''satiričnog ili tačnije rečeno kritičkog pravca ruskog
    realizma''.

    1815.
    Rođen je nemački državnik Oto fon Bizmark, nazvan
    ''gvozdeni kancelar'', koji je ''krvlju i gvožđem'' ujedinio nemačke
    države. Kao kancelar Pruske 1864, u savezu sa Austrijom napao je
    Dansku i osvojio Šlezvig, a onda se okrenuo protiv Beča i 1866.
    porazio Austriju, što mu je omogućilo da severne nemačke
    državice ujedini u Severnonemački savez. Isprovocirao je
    nemačko-francuski rat i posle pobede 1871., proglasio je Nemačko
    carstvo s carem Vilhelmom I (tako što je pruska kraljevska porodica
    Hoencolern, postala nemačka carska). Sam je postao prvi kancelar
    ujedinjene Nemačke. Suzbijao je separatizam rimokatoličkog juga.
    ''Izuzetnim zakonom'' (Lex specialis) 1878. stavio je
    socijaldemokratiju van zakona. Zbog sve veće nepopularnosti i
    neslaganja s novim carem Vilhelmom II, sišao je s vlasti 1890,
    posle 28 godina gotovo neograničene vladavine.

    1864.
    Rođena je srpska glumica Zorka Todosić, članica
    beogradskog Narodnog pozorišta od 1886. do 1913, umetnica izuzetnog
    talenta i temperamenta i velike sugestivnosti. Ostvarila je niz
    karakternih, komičnih i dramskih uloga, nosila ceo operetski
    repertoar i igrala glavne uloge u komadima s pevanjem.

    1868.
    Rođen je francuski pisac Edmon Rostan. Pisao je
    komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Dela:
    drame ''Sirano de Beržerak'', ''Romantične duše'', ''Daleka princeza'',
    ''Orlić''.

    1873.
    Rođen je ruski kompozitor, dirigent i pijanista
    Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su dela sinteza evropskog duha
    i ruske narodne osećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske
    kompozicije i druga dela, ali se najoriginalnije izrazio u
    klavirskim kompozicijama (poput ''Rapsodije na Paganinijevu temu'' za
    klavir i orkestar i četiri klavirska koncerta) i u solo pesmama. Iz
    Rusije je emigrirao 1918. i do smrti 1943. živeo je u SAD.



    1918.
    U Velikoj Britaniji osnovano je Kraljevsko
    vazduhoplovstvo (RAF).

    1920.
    Rođen je japanski glumac Toširo Mifune, koji je
    svetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima
    režisera Akire Kurosave. Filmovi: ''Rašomon'', ''Sedam samuraja'',
    ''Legenda o Musašiju'', ''Ponori ljubavi'', ''Krvavi presto'', ''Skrivena
    tvrđava'', ''Jodžimbo'', ''Pobuna'', ''Admiral Jamamoto'', ''Pakao na
    Pacifiku'', ''Crveno sunce'', ''Bitka za Midvej'', ''Šogun''.

    1924.
    Adolf Hitler je zbog veleizdaje osuđen na pet
    godina zatvora posle neuspelog puča 1923, ali je oslobođen u
    decembru 1924. 1933.
    Nacisti su počeli progon Jevreja u
    Nemačkoj, blokiranjem računa u bankama i naredbom bojkota njihovih
    poslova.

    1939.
    Generalisimus Fransisko Franko objavio je da je
    građanski rat u Španiji okončan i da su SAD priznale njegovu
    vladu. U ratu je poginulo više od milion ljudi, a Franko je potom
    diktatorski vladao 36 godina. Da bi trajnost svog dela obezbedio
    obnovom monarhije, formalno 1949, a stvarno posle Frankove smrti
    kada je na vlast stupio Huan Karlos Burbonski.

    1941.
    U Beogradu su jugoslovenski premijer general Dušan
    Simović i šef britanskog Generalštaba feldmaršal Džon Grir Dil
    počeli dvodnevne pregovore o sklapanju vojnog saveza, ali nije
    postignut nikakav sporazum.

    1945.
    Američke trupe su u Drugom svetskom ratu počele
    napad na japansko ostrvo Okinava, koje je branilo 140.000 Japanaca.
    U napadu je učestvovalo više od 450.000 Amerikanaca, 1.321 ratni
    brod i 1.721 avion. U borbama je poginulo 110.000 Japanaca i 12.000
    Amerikanaca, saveznici su izgubili 36 brodova i 763 aviona, Japanci
    16 brodova, uključujući tada najveći ratni brod u svetu ''Jamato'',
    a Okinava je zauzeta posle tri meseca žilavog otpora.

    1946.
    Počela je izgradnja pruge Brčko-Banovići. Bila je
    to prva velika radna akcija u socijalističkoj Jugoslaviji. Prugu
    dugu 90 kilometara gradilo je 60.000 mladih ljudi iz svih krajeva
    zemlje i završilo je 7. novembra 1946.

    1948.
    Uspostavljanjem kontrole na svim putevima i
    železničkim prugama počela je sovjetska blokada zapadnog Berlina,
    smeštenog unutar sovjetske okupacione zone, odnosno Istočne
    Nemačke, odsečenog od zapadnih zona Nemačke koje su okupirale
    SAD, Velika Britanija i Francuska.

    1952.
    Umro je mađarski pisac Ferenc Molnar, koji je
    romanom ''Junaci Pavlove ulice'' stvorio klasično delo omladinske
    književnosti. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i
    duhovitost. Ostala dela: drame i komedije ''Liliom'', ''Vuk'',
    ''Gardist'', ''Crveni mlin'', ''Čudo među brdima'', ''Labud'', ''Olimpija'',
    ''Igra u dvorcu''.

    1968.
    Umro je ruski fizičar Lav Davidovič Landau, jedan
    od najvećih u 20. veku, otac sovjetske škole teorijske fizike,
    dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1962. Preživeo je 1962. tešku
    saobraćajnu nesreću, posle koje je više puta proglašavan
    klinički mrtvim. Zasnovao je termodinamičku teoriju faznih prelaza
    u čvrstom telu, teoriju tečnog helijuma blizu apsolutne nule,
    teoriju kombinovane inverzije, teoriju dveju neutrinskih
    komponenata, predvideo pojavu drugog zvuka, obogatio teoriju
    superprovodljivosti, otkrio nove zakonitosti u ponašanju
    provodnika, unapredio kvantnu teoriju polja i fiziku elementarnih
    čestica i kosmičkih zraka. S ruskim fizičarem Iljom Lifšicom
    napisao je kapitalno delo ''Kurs teorijske fizike''. Ostala dela:
    ''Elektroprovodljivost metala'', ''Teorija polja'' (s Lifšicom),
    ''Kvantna mehanika'' (s Lifšicom), ''Statistička fizika'' (s
    Lifšicom).

    1970.
    U Beogradu je iz zgrade ''Borbe'' počelo emitovanje
    Radia ''Studio B''.

    1976.
    Umro je nemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač
    dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio
    je tehniku ''frotaž'', srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji,
    uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao
    antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a
    bavio se i scenografijom.

    1995.
    Četiri meseca posle ulaska u Čečeniju, ruske
    trupe su iz svih većih mesta isterale čečenske islamske
    separatiste.

    1996.
    U Japanu je stvorena najveća svetska banka,
    okončavanjem ujedinjenja ''Micubiši banke'' i ''Banke Tokija''.

    1999.
    NATO avioni su devetog dana agresije na Jugoslaviju
    srušili prvi most - Varadinski most preko Dunava u Novom Sadu. To
    je bilo drugo rušenje Varadinskog mosta: u Drugom svetskom ratu
    srušili su ga Nemci posle čega je obnovljen.

    1999.
    U prvoj izmeni unutrašnjih granica u Kanadi za 50
    godina, na severu te zemlje stvorena je nova prostrana provincija
    nazvana Nunavut, kao autonomna teritorija Eskima.

    2001.
    Bivši jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević
    uhapšen je u Beogradu.

    2001.
    Špijunski avion američke mornarice sa 24 člana
    posade prinudno je sleteo na kinesko ostrvo Hajnan posle sudara s
    lovcem F-8 kineskog ratnog vazduhoplovstva, što je izazvalo veliku
    diplomatsku napetost koja je između SAD i Kine potrajala nekoliko
    sedmica.

    2002.
    Holandija je postala prva zemlja u kojoj je
    legalizovana eutanazija - ubistvo iz milosrđa.

    2003.
    Američki vojnici ubili su kod iračkog grada
    Nadžaf sedmoro dece i žena u minibusu na koji su otvorili vatru
    pošto se nije zaustavo na kontrolnom punktu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 17 od 98 PrvaPrva ... 715161718192767 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •