Dogodilo se na današnji dan - Strana 20
Strana 20 od 98 PrvaPrva ... 1018192021223070 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 286 do 300 od ukupno 1456
  1. #286

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 27. april, 117. dan 2007. Do kraja godine ima 248 dana.

    1521.
    Portugalskog moreplovca u službi Španije Fernanda
    Magelana, koji je dokazao da je Zemlja okrugla, ubili su urođenici
    na filipinskom ostrvu Makatan. Prvi je ispitao jugoistočne obale
    Južne Amerike, a kod Ognjene zemlje otkrio je moreuz između
    Atlantskog i Tihog okeana, nazvan Magelanov moreuz. Posle njegove
    smrti njegova ekspedicija je nastavila put i oplovila planetu,
    vrativši se 1522. u Španiju sa samo jednim brodom i 18 ljudi, od
    pet brodova i 270 mornara koji su 1519. krenuli na put.

    1737.
    Rođen je engleski istoričar Edvard Gibon, čije je
    delo ''Opadanje i propast Rimskog carstva'', u kojem je obuhvatio
    istoriju Rima - uključujući i Vizantiju, od drugog do 15. veka,
    jedno od prelomnih u svetskoj istoriografiji, pa i politikologiji.

    1791.
    Rođen je američki pronalazač Semjuel Finli Breze
    Morze, konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane
    znake na daljinu. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf.
    Prvi telegraf pušten je u rad 1844. na liniji Vašington-Baltimor.
    Sastavio je i azbuku za telegrafisanje od tačaka i crtica, nazvanu
    Morzeova azbuka.

    1820.
    Rođen je engleski filozof i sociolog Herbert
    Spenser, koji je nastojao da sistematizuje sfere humanističkih
    nauka na osnovu pojmova razvitka, prilagođavanja i progresa i
    smatrao je da je osnovni zadatak filozofije da otkriva zakonitosti
    važeće za oblasti socijalnih odnosa. Pre Čarlsa Darvina počeo je
    da razvija evolucionistička shvatanja, i iz njih je izvodio i neke
    društvene teorije. Poznat je po organskoj teoriji društva i
    biologizovanju društvenih pojava. On je začetnik teorije
    organicizma. Dela: ''Sistem sintetičke filozofije'', ''Uvod u studije
    sociologije'', ''Faktori organske evolucije'', ''Klasifikacija nauka'',
    ''Autobiografija''.

    1822.
    Rođen je američki general i državnik Julisiz
    Simpson Grant, vrhovni komandant armije Severa u Američkom
    građanskom ratu. Biran je 1868. i 1872. za predsednika SAD, ali je
    briljantni vojni strateg na toj funkciji bio igračka u rukama
    korupcionaša kojima nije bio dorastao.



    1830.
    Južnoamerički revolucionar Simon Bolivar, optužen
    za diktatorske ambicije, podneo je ostavku na položaj predsednika
    Kolumbije.

    1830.
    Beograd je dobio ulično osvetljenje - fenjere sa
    svećama.

    1909.
    Turska skupština je, pod kontrolom oficira koji su
    1908. izveli prevrat nazvan Mladoturska revolucija, uklonila sa
    prestola sultana Abdul Hamida II kao glavnog predstavnika strogog
    tradicionalizma. Mladoturci su želeli promenu u čitavoj koncepciji
    Turske drzave, namesto panislamizma želeli su panturanizam.
    Modernizacija koju su oni zagovarali nije nikada dala ozbiljnije
    rezultate, takođe Mladoturci su kao nacionalisti namesto ranije
    relativne etničke snošljivosti nametnuli pritisak prema drugim
    narodima, što će dugoročno imati ozbiljne posledice.

    1915.
    Umro je ruski kompozitor i pijanista Aleksandar
    Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma, čije je
    stvaralaštvo zasnovano na teozofskoj koncepciji sveta. Dela:
    kompozicije za orkestar ''Božanstvena poema'', ''Prometej'', ''Poema
    ekstaze'', klavirski preludijumi, sonate, etide.

    1937.
    Umro je italijanski revolucionar i teoretičar
    marksizma Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije
    1921. Uređivao je listove ''Il grido del popolo'', ''Avanti'' i ''Ordine
    nuovo''. Fašisti su ga uhapsili 1926. i 1928. osudili na 20 godina
    robije. Oslobođen je 1936, ali je izmučen robijanjem ubrzo umro.
    Dela: ''Istorijski materijalizam i filozofija Benedeta Kročea'',
    ''Intelektualci i izgradnja kulture'', ''Beleške o Makijaveliju,
    politici i modernoj državi'', ''Književnost i nacionalni život'',
    ''Prošlost i sadašnjost'', ''Pisma iz zatvora''.

    1941.
    Atinu su u Drugom svetskom ratu zauzele nemačke
    trupe posle grčkog otpora koji je trajao 180 dana.

    1945.
    Italijanski partizani su u Drugom svetskom ratu
    uhvatili fašističkog diktatora Benita Musolinija.

    1945.
    Saveznici su odbacili mirovnu ponudu šefa Š
    Hajnriha Himlera, insistirajući na bezuslovnoj predaji Nemaca.

    1956.
    Američki bokser teške kategorije italijanskog
    porekla Roki Marćano povukao se s ringa kao neporaženi svetski
    bokserski šampion.

    1960.
    Proglašena je nezavisnost afričke države Togo,
    bivše francuske kolonije (do Prvog svetskog rata - nemačke).

    1961.
    Proglašena je nezavisnost Sijera Leonea, bivše
    britanske kolonije u Africi.

    1972.
    Umro je ganski državnik i publicista Kvame Nkrumah,
    prvi premijer i predsedik Gane, istaknuti borac protiv kolonijalizma
    i lider pokreta nesvrstanosti. Posle studija prava u SAD i boravka u
    Londonu gde je od 1945. do 1947. bio sekretar Stalnog komiteta za
    zapadnu Afriku, 1949. osnovao je u Gani Narodnu partiju. Ubrzo je
    uhapšen i u zatvoru je dočekao pobedu svoje stranke na izborima
    1951. To mu je omogućilo da 1952. postane predsednik vlade Zlatne
    Obale, koja je pod nazivom Gana 1957. stekla nezavisnost od Velike
    Britanije kao prva britanska kolonija u Africi južno od Sahare.
    Republika je proglašena 1961. s Nkrumahom kao predsednikom, koji je
    1964. zaveo autoritarnu vladavinu s jednopartijskim sistemom, u
    nameri da Ganu vodi putem ''afričkog socijalizma''. U vreme posete
    azijskim zemljama, zbačen je udarom 24. februara 1966, posle čega
    se sklonio u Gvineju, a umro je u Bukureštu tokom posete Rumuniji.
    Dela: ''Autobiografija Kvame Nkrumaha'', ''Govorim o slobodi'', ''Afrika
    se mora ujediniti'', ''Neokolonijalizam, poslednji stadijum
    mperijalizma'', ''Kongoanski izazov'', ''Glas iz Gane'', ''Velika laž'',
    'Tamni dani Gane'', ''Priručnik revolucionarne borbe'', ''Spektar crne
    moći''.

    1978.
    U Avganistanu je vojnim udarom oborena vlada
    Muhameda Dauda, uspostavljena na isti način 1973, kojeg je posle
    proglašenja zemlje za republiku 1. maja zamenio prvi avganistanski
    komunistički premijer Nur Mohamed Taraki. Daud i 30 članova
    njegove porodice je ubijeno, uključujući decu i žene.

    1992.
    Donet je Ustav Savezne Republike Jugoslavije, na
    osnovu prethodnih odluka skupština Republike Srbije i Republike
    Crne Gore.

    1992.
    Zambijski vojni avion u kojem su bili fudbalski
    reprezentativci te afričke zemlje pao je u Atlantski okean blizu
    Gabona i nesreću nije preživeo niko od 30 ljudi koji su se
    nalazili u avionu.

    1992.
    Rusija i još 12 bivših sovjetskih republika
    postale su članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke.

    1993.
    Eritreja je stekla nezavisnost od Etiopije posle tri
    decenije rata za nezavisnost i referenduma na kojem su Eritrejci
    glasali za nezavisnost.

    1993.
    Poluzvanični predstavnici Kine i Tajvana, prvi put
    od 1949, sastali su se u Singapuru.

    1997.
    U Hongkongu je zvanično otvoren najduži viseći
    drumsko-železnički most u svetu, koji je povezao grad s novim
    aerodromom.

    1999.
    NATO avioni bombardovali su centar Surdulice
    usmrtivši najmanje 20 civila, uključujući 12 dece, pri čemu je
    srušeno ili oštećeno više od 500 kuća. Portparol NATO Džejms
    Šej pokušao je da obmane javnost pričom o ''jednoj bombi koja je
    promašila cilj'', ali ga je demantovao izveštač američke TV
    mreže CNN koji je, na osnovu onog što je video na licu mesta,
    rekao: ''Nema nikakve sumnje, potpuno sam uveren na
    osnovu onoga što vidim da je ovde palo više od jedne bombe''.

    2003.
    Predsedničke izbore u Paragvaju dobio je kandidat
    Kolorado partije Nikanor Duarte Frutos, produživši tako najdužu
    vladavinu u svetu jedne političke stranke.

    2005.
    Umro je srpski televizijski i filmski režiser
    Aleksandar Djorđević, koji je tokom karijere, koja je trajala
    više od pola veka, snimio osam igranih filmova, režirao 40 drama i
    mjuzikla, ali je najveći deo svoje karijere posvetio radu na
    televiziji, gde je bio autor 11 velikih serija i više od 100 TV
    drama. Ostaće zapamćen po serijama ''Levaci'', ''Otpisani'', ''Povratak
    otpisanih'', ''Bolji život'', ''Srećni ljudi'', ''Porodično blago''.

    2006.
    Na zahtev Uneska, šef UNMIK-a Soren Jesen-
    Petersen potpisao je Uredbu kojom se, na više od 800 hektara
    zemlje u posedu manastira Visoki Dečani, zabranjuje bilo kakva
    privatna i druga gradnja bez specijalne dozvole UN.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #287

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 28. april, 118. dan2007. Do kraja godine ima 247 dana.

    1442.
    Rođen je engleski kralj Edvard IV, vođa dinastije
    Jork u građanskom ''Ratu dveju ruža'' protiv pristalica dinastije
    Lankaster. Presto je osigurao pobedama svojih snaga 1461. u
    ključnim bitkama kod Mortimer Krosa i Toutona. Krunu mu je 1470.
    preoteo prethodnik na prestolu Henri VI, ali je pobedom nad vojskom
    Lankastera u bici kod Tuksberija 1471. ponovo postao kralj i vladao
    je do smrti 1483.

    1758.
    Rođen je američki državnik Džejms Monro,
    predsednik SAD od 1817. do 1825, koji je 1823. proklamovao ''Monroovu
    doktrinu'', s geslom ''Amerika Amerikancima''. Ona je bila, između
    ostalog izraz težnji krupnih kapitalističkih krugova SAD da
    obezbede tržište, ali osnovni cilj je, sasvim sigurno, bio da se
    potisnu evropske sile. SAD je posebno smetala namera ''Svete
    alijanse'' da se oružjem uguše pobune u kolonijama u Srednjoj i
    Južnoj Americi protiv španske i portugalske metropole.

    1789.
    Pobunjena posada engleskog broda ''Baunti'' ostavila
    je zapovednika, okrutnog kapetana Vilijama Blaja i 18 njegovih
    pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je posle 48 dana dramatične
    plovidbe i više od 3.500 milja uspeo da se domogne ostrva Timor u
    današnjoj Indoneziji.



    1804.
    U Zemunu je održan sastanak srpskih ustanika i
    Turaka, uz posredovanje Austrije. S turske strane bilo je 12 dahija
    iz Beograda, a sa srpske vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe,
    vojvoda Janko Katić, barjaktar Tanasko Rajić i prota Mateja
    Nenadović, koji su predočili da je teško postići mir dok Turci
    pale srpske kuće, seku glave viđenijim ljudima i terorišu narod.
    I u trenutku dok su pregovori vođeni Turci su palili srpske kuće
    na Čukarici iznad koje se vio gust dim vidljiv iz Zemuna. Srpski
    pregovarači su se vratili u Ostružnicu i počeli pripreme za napad
    na Beograd.

    1813.
    Umro je ruski vojskovođa Mihail Ilarionovič
    Kutuzov, jedan od najvećih vojnih stratega 19. veka. Uprkos
    protivljenju cara Aleksandra I i generala, u vreme napada francuskog
    cara Napoleona I na Rusiju 1812, posle bitke kod Borodina, pustio je
    Francuze da uđu u praznu i kasnije zapaljenu Moskvu, a zatim im je
    naneo totalni poraz, konstantnim napadima trupa iz pozadine. Tom
    postupnom taktikom Kutuzov je praktično uništio do tada nepobedivu
    Napoleonovu vojsku. Napoleon je na Rusiju krenuo sa 600.000 vojnika
    a vratio se sa svega nekoliko desetina hiljada. U ratu protiv
    Otomanskog carstva 1811. veoma uspešno je komandovao ruskom
    Moldavskom armijom. Zbog njegove velike popularnosti u ruskom
    narodu, u ŠSR-u su u Drugom svetskom ratu ustanovljena tri Ordena
    Kutuzova.

    1878.
    Rođen je američki filmski i pozorišni glumac
    Lajonel Blajt, poznat kao Lajonel Barimor, koji se kao dete
    proslavio glumeći Olivera Tvista, a pred kraj života je kao težak
    invalid, sedeći u stolici, odigrao više izvanrednih karakternih
    uloga. Filmovi: ''Grand hotel'', ''Ostrvo Largo'', ''Dama s kamelijama'',
    ''Raspućin i carica'', TV serija ''Dr Kilder''.

    1918.
    Umro je srpski nacionalni borac Gavrilo Princip,
    atentator na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u
    Sarajevu na Vidovdan 1914. Atentat je Beču poslužio kao izgovor za
    vojnu invaziju na Srbiju, čime je izazvan Prvi svetski rat. Princip
    se pred policijom i sudom držao herojski i kao maloletnik osuđen
    je na 20 godina teške tamnice. Zbog nehumanih zatvorskih uslova,
    (desna ruka mu je amputirana navodno iz zdravstvenih razloga) oboleo
    je od tuberkuloze i umro je u tamnici u gradu Terezin u današnjoj
    Češkoj šest meseci pre konačnog sloma Austro-Ugarske.



    1919.
    Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu 32
    države, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, osnovale
    su - Društvo naroda. Sve države potpisnice obavezale se na
    zajedničku akciju protiv agresije, odrekle su se upotrebe sile i
    prihvatile obavezu mirnog rešavanja sporova.

    1936.
    Umro je egipatski kralj Fuad I, koji je na presto
    Egipta stupio 1922. Prethodno je pod britanskim protektoratom 1917.
    postao egipatski sultan, a titulu kralja uzeo je kad je Velika
    Britanija dala Egiptu formalnu nezavisnost (1922.). Na prestolu ga
    je nasledio sin Faruk I.

    1939.
    Nemački diktator Adolf Hitler je - pripremajući se
    za rat - odbacio nemačko-poljski pakt o nenapadanju sklopljen u
    januaru 1934. i nemačko-britanski ugovor iz juna 1935.

    1945.
    Italijanskog diktatora Benita Musolinija, zajedno s
    ljubavnicom, ubili su italijanski partizani u mestu Donga na obali
    jezera Komo, dan pošto su ih zarobili.

    1952.
    Japan je posle poraza u Drugom svetskom ratu
    povratio suverenitet i nezavisnost, stupanjem na snagu mirovnog
    ugovora potpisanog u San Francisku 1951.

    1969.
    Predsednik Francuske Šarl de Gol podneo je ostavku
    posle nepunih 11 godina na čelu Pete republike koju je stvorio.
    Ostavka je bila moralni čin starog generala, već tada legende
    Francuske, čijoj je slavi i veličini posvetio sav život. Povukao
    se posle referenduma o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata, na
    kojem je većina glasala protiv njegovih ideja.

    1977.
    Andreas Bader i ostali uhvaćeni članovi nemačke
    levičarske terorističke grupe ''Bader-Majnhof'' osuđeni su na
    doživotnu robiju posle bezmalo dvogodišnjeg suđenja u Štutgartu.

    1986.
    Sovjetska vlada objavila je da se dva dana pre toga
    dogodila velika nuklearna nesreća u elektrani u Černobilju.

    1992.
    Proglašena je Savezna Republika Jugoslavija na
    osnovu ustava donetog prethodnog dana i odluka skupština Srbije i
    Crne Gore o stvaranju zajedničke države posle otcepljenja
    pobunjenih republika. Ispred zdanja Savezne skupštine s jarbola je
    spuštena zastava SFRJ s petokrakom i podignuta plavo-belo-crvena
    trobojka - zastava treće Jugoslavije (bila je to i zastava
    Kraljevine Jugoslavije).

    1999.
    Vlada Savezne Republike Jugoslavije podnela je
    Međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv zemalja NATO zbog
    neovlašćene upotrebe sile započete agresijom 24. marta 1999.

    1999.
    Jugoslovensko ministarstvo za informacije saopštilo
    je da je potpredsednik Savezne vlade Vuk Drašković smenjen zbog
    istupanja u javnosti suprotnog stavovima te vlade i narušavanja
    njenog ugleda, posle čega su ostavke podnela sva trojica ministara
    iz Srpskog pokreta obnove - Milan Komnenić, Milan Božić i
    Slobodan Nenadović.

    2001.
    Prvi svemirski turista u svetu, Amerikanac Denis
    Tito platio je 20 miliona dolara da poleti ruskom raketom na
    Međunarodnu svemirsku stanicu.

    2002.
    U helikopterskoj nesreći poginuo je gubernator
    ruske Krasnojarske oblasti general Aleksandar Lebed.

    2003.
    Ruski svemirski brod ''Sojuz'', prva svemirska
    letilica s ljudskom posadom lansirana posle katastrofe američkog
    šatla ''Kolumbija'', pristao je uspešno uz Međunarodnu svemirsku
    stanicu.

    2004.
    Američka TV mreža CBS objavila je fotografije
    iračkih zatvorenika u zatvoru Abu Graib koje su američki vojnici
    podvrgavali torturi.

    2004.
    U seriji istovremenih napada islamskih separatista
    na policiju na više mesta na jugu Tajlanda poginulo je najmanje 93
    islamista, četvorica policajca i jedan vojnik.

    2005.
    Nacionalni parlament Iraka prihvatio je velikom
    većinom glasova sastav nove iračke vlade Ibrahima el Džafarija,
    čime je prvi put, posle više od 50 godina, Irak dobio demokratski
    izabranu vladu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #288

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 29. april, 119. dan 2007. Do kraja godine ima 246 dana.

    1429.
    Francuska nacionalna junakinja Jovanka Orleanka
    probila se u Stogodišnjem ratu u opsednuti Orlean na čelu odreda
    od 800 ljudi i posle nekoliko dana naterala u bekstvo engleske
    osvajače, koji su sedam meseci opsedali grad.

    1628.
    Švedska i Danska sklopile su u Straslundu savez
    protiv češkog generala u službi Habzburga, grofa Albrehta fon
    Valenštajna, koji je u Tridesetogodišnjem ratu predvodio
    rimokatoličku vojsku protiv protestantskih snaga, čime je i
    Švedska ušla u taj verski rat.

    1769.
    Rođen je engleski vojskovođa i državnik Artur
    Velzli, prvi vojvoda od Velingtona, koji je porazio francuskog cara
    Napoleona I 1815. kod Vaterloa. Kao vođa torijevske desnice bio je
    premijer od 1828. do 1830.

    1818.
    Rođen je ruski car Aleksandar II Nikolajevič
    Romanov, koji je 1861, šest godina po stupanju na presto, oslobodio
    seljake feudalnih obaveza. Tokom vladavine do 1881.
    kad su ga
    ubili članovi tajnog marksističkog terorističkog udruženja
    ''Narodna volja'' - sproveo je reforme i puno učinio na opštem
    poletu kapitalističke privrede, reorganizovao sudstvo, upravu i
    vojsku i osvojio Kirgiziju, Turkmeniju, Uzbekistan i delove Kavkaza.

    1837.
    Rođen je francuski general Žorž Ernest Bulanže,
    ministar vojske od 1886. do 1887, vođa uticajnog političkog
    pokreta koji umalo nije srušio Treću republiku. Stvorio je
    reakcionarni i antiparlamentarni pokret bulanžista, okupivši sve
    neprijatelje Republike, koju je težio da uništi i da obnovi
    monarhiju u Francuskoj. Kad su ga republikanci optužili za pokušaj
    prevrata, pobegao je u Belgiju, gde je 1891. izvršio samoubistvo.

    1854.
    Rođen je francuski matematičar, fizičar i filozof
    Žil Anri Poenkare, koji je pre Alberta Ajnštajna zasnovao
    specijalnu teoriju relativiteta. Objavio je više od 500
    matematičkih radova, izučavao je analitičku i nebesku mehaniku,
    hidrodinamiku, astronomiju, geodeziju, teorijsku i matematičku
    fiziku. Stvorio je teoriju automorfnih funkcija, jedan je od
    osnivača topologije, razvio je elektromagnetsku teoriju svetlosti,
    elektriciteta i optike Džejmsa Maksvela, matematičke metode u
    nebeskoj mehanici i astronomiji, dao kritičku analizu
    kosmogonijskih hipoteza. U filozofiji se bavio teorijom nauke,
    teorijom saznanja i opštom metodologijom. Objavio je 32 knjige.
    Dela: ''Nauka i hipoteza'', ''Vrednost nauke'', ''Nauka i metoda'', ''Nove
    metode nebeske mehanike''.

    1892.
    U Beogradu su srpski pisci i naučnici osnovali
    Srpsku književnu zadrugu, čiji je prvi predsednik bio Stojan
    Novaković, a potpredsednik Jovan Jovanović Zmaj, koji je izradio i
    njen amblem. Prva objavljena knjiga bila je ''Život i
    priključenija'' Dositeja Obradovića.

    1899.
    Rođen je američki pijanista, kompozitor i šef
    orkestra Edvard Kenedi ''Djuk'' Elington, jedan od najznačajnijih
    džez muzičara. Orkestar koji je osnovao 1926. uzor je svim
    orkestrima džez muzike. Napisao je oko 2.000 kompozicija.

    1901.
    Rođen je japanski car Hirohito, koji je vladao od
    1921, kad je kao regent zamenjivao bolesnog oca. Krunisan je 1926. i
    bio na prestolu do smrti 1989. Posle poraza Japana u Drugom svetskom
    ratu - 1946. odrekao se tradicionalne postavke prema kojoj je car u
    Japanu ''božanstvo'' . Vlast mu je i formalno ograničena ustavom iz
    1947.

    1907.
    Rođen je američki filmski režiser austrijskog
    porekla Fred Cineman, autor filmova realističkog i angažovanog
    pristupa, koji se bavio socijalnim problemima i moralnim dilemama.
    Filmovi: ''Oči u noći'', ''Sedmi krst'', ''Ljudi'', ''Tereza'', ''Tačno u
    podne'', ''Svat'', ''Odavde do večnosti'' (Oskar), ''Oklahoma!'', ''Šešir
    pun kiše'', ''Starac i more'', ''Priča o kaluđerici'', ''Čovek za sva
    vremena'' (Oskar), ''Operacija šakal''.

    1929.
    Umro je srpski vojvoda Stepan-Stepa Stepanović,
    jedan od najistaknutijih vojskovođa u oba balkanska i u Prvom
    svetskom ratu. Rođen je u Kumodražu kod Beograda. U Cerskoj bici u
    avgustu 1914. Druga armija pod njegovom komandom razbila je
    austrougarske trupe, za šta je dobio čin vojvode, a na Solunskom
    frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom
    pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu,
    potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na
    kapitulaciju. Posle završene Artiljerijske škole u Beogradu, u
    srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. iskazao je veliku ličnu
    hrabrost i umešnost u komandovanju. Učestvovao je i u
    srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije postao je
    profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik
    načelnika Glavnog generalštaba. U generalski čin unapređen je
    1907. i postavljen za komandanta Šumadijske divizije, 1908. postao
    je ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i
    od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu
    komandovao je Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle čega je
    krajem 1912. i početkom 1913. učestvovao u opsadi i zauzimanju
    Jedrena. U Drugom balkanskom ratu s Drugom armijom odbranio je
    pravac dolinom Nišave prema Pirotu. U početku Prvog svetskog rata
    je, zamenjujući načelnika štaba Vrhovne komande vojvode
    Putnika, uspešno sproveo mobilizaciju i koncentraciju srpske
    vojske, a posle Cerske bitke u septembru 1914. njegova Druga armija
    je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira
    Drinu. U Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod
    njegovom komandom vodile su teške borbe na području Lazarevca i
    sprečile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i
    potom u decembarskoj kontraofanzivi učestvovale u izbacivanju
    austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlačenja srpske vojske
    krajem 1915. i početkom 1916. uspeo je da s Drugom armijom, u
    sadejstvu s Timočkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve
    armije.

    1936.
    Rođen je indijski dirigent i violinista Zubin Meta,
    jedan od najvećih dirigenata 20. veka, koji je karijeru
    profesionalnog dirigenta započeo nastupima u Jugoslaviji i Belgiji.



    1945.
    Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile
    najstariji nemački koncentracioni logor Dahau, koji su nacisti
    osnovali 1933. U njemu je ubijeno oko 70.000 ljudi, uključujući
    6.000 Jugoslovena.

    1945.
    U Drugom svetskom ratu kapitulirale su nemačke
    snage u severnoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj.

    1951.
    Umro je austrijski filozof Ludvig Vitgenštajn,
    zaslužan što je problematika jezika, značenja i smisla iskaza
    dobila posebno mesto u filozofiji. Dela: ''Tractatus
    logico-philosophicus'', ''Filozofska istraživanja'', ''Plava i smeđa
    knjiga'', ''Napomene o osnovama matematike'', ''Filozofske napomene''.

    1965.
    Vlada Australije odlučila je da pošalje trupe u
    Vijetnam radi pomoći snagama južnovijetnamskog režima i
    američkoj vojsci u borbi protiv armije Severnog Vijetnama i
    Vijetkonga, oslobodilačkog pokreta Južnog Vijetnama.

    1975.
    Amerikanci su u haosu napustili Sajgon, neslavno
    okončavši dve decenije intervencije SAD u Vijetnamu, čime je
    praktično završen Vijetnamski rat tokom kojeg je poginulo više od
    58.000 američkih vojnika.

    1980.
    Umro je engleski filmski režiser Alfred Hičkok,
    koji se proslavio filmovima kriminalističkog žanra i strave, u
    kojima je sa svojevrsnim humorom slikao građansko društvo. Bio je
    majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta. Filmovi: ''Čovek
    koji je suviše znao'', ''Rebeka'', ''Ptice'', ''Psiho'', ''39 stepenica'',
    ''Tajni agent'', ''Ozloglašena'', ''Slučaj Paradin'', ''Konopac'', ''Prozor
    u dvorištu'', ''Pozovi M radi ubistva'', ''Nevolje sa Harijem'',
    ''Marni'', ''Topaz'', ''Porodična zavera'', ''Frenezija'', ''Vrtoglavica'',
    ''Sever-severozapad''.

    1991.
    U zemljotresu u Gruziji poginulo je više od 140
    ljudi.

    1995.
    U Šri Lanki su tamilski pobunjenici oborili vojni
    avion, usmrtivši 52 osobe u njemu.

    1999.
    S nekoliko projektila ispaljenih iz aviona NATO
    srušen je telekomunikacioni toranj na Avali. Taj objekat, viši od
    200 metara, izgrađen 1965, bio je jedan od najprepoznatljivijih
    simbola Beograda.



    2000.
    Umro je bivši vijetnamski premijer Fam Van Dong,
    koji je do 1987. više od tri decenije bio predsednik vlade, prvo
    Severnog Vijetnama, do ujedinjenja zemlje 1976. Smatran je vrsnim
    intelektualcem i bio je veoma blizak vijetnamskom lideru Ho Ši
    Minu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #289

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 30. april, 120. dan 2007. Do kraja godine ima 245 dana.

    313.
    Rimski car Konstantin I Veliki priznao je - Milanskim
    ediktom - slobodu ispovedanja Hrišćanstva u Rimskom carstvu.

    1563.
    Kralj Šarl IX proterao je Jevreje iz Francuske.
    1777.
    Rođen je nemački matematičar, fizičar i astronom
    Karl Fridrih Gaus, osnivač čuvene matematičke škole i direktor
    opservatorije u Getingenu. Pronašao je niz metoda u teoriji
    brojeva, algebri, geometriji, analizi, astronomiji, teoriji površi
    i višoj geodeziji. Otvorio je novu etapu u razvoju diferencijalne
    geometrije i postavio nove temelje nebeske mehanike i astronomije.
    Konstruisao je geodetski instrument heliotrop. Više matematičkih
    pojmova nazvano je njegovim imenom - Gausov algoritam, Gausova
    konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija. Jedinica za
    magnetnu indukciju nazvana je ''gaus'' (oznaka Gs), ali se sada, u
    čast srpskog naučnika Nikole Tesle, u Međunarodnom sistemu
    jedinica koristi oznaka ''tesla'' (skraćeno T). Dela: ''Disqusitiones
    arithmeticae sapra superficies curvas'', ''Theoria motus corporum
    coelestium''.

    1789.
    Džordž Vašington položio je zakletvu kao prvi
    predsednik SAD.

    1803.
    SAD su od Napoleona Bonaparte, tada ''doživotnog
    konzula'' Francuske, koji je bio u novčanim neprilikama, za 15
    miliona dolara kupile Luizijanu. Istog dana 1812. Luizijana je
    postala 18 savezna država SAD. Teritorija Luizijane koja je
    kupljena od Francuske 1803. i teritorija kasnije savezne države
    teritorijalno se poklapaju samo delimično - savezna država
    Luizijana je neuporedivo manja.

    1870.
    Rođen je austrijski kompozitor mađarskog porekla
    Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj
    polovini 20. veka. Dela: operete ''Vesela udovica'', ''Zemlja smeška'',
    ''Grof od Luksemburga''.

    1883.
    Rođen je češki pisac Jaroslav Hašek, koji je
    svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom
    ''Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu'', ismejavši
    prilike u Austro-Ugarskoj kao i opštu besmislenost, surovost i
    ludost militarizma. Švejk je lik čoveka iz naroda u kojem se pod
    maskom naivnosti krije neiscrpan izvor narodne mudrosti. Roman je
    preveden na mnoge jezike i po njemu je snimljeno nekoliko filmova, a
    adaptiran je i za pozornicu.

    1883.
    Umro je francuski slikar Eduar Mane, jedan od
    začetnika impresionizma. Slikao je mahom u ulju i iz tog opusa se
    izdvajaju portreti Emila Zole, Žorža Klemansoa, Stefana Malarmea,
    Marsela Prusta . Bio je sjajan kolorista s naročitim darom da
    dočara atmosferu, što je posebno uočljivo u slikama ''Doručak na
    travi'', ''Bal u Foli-Beržeru'', ''Balkon'', ''Olimpija''.

    1893.
    Rođen je nacistički diplomata Joakim fon
    Ribentrop, dugogodišnji ministar spoljnih poslova Hitlerove
    Nemačke. Međunarodni sud u Nirnbergu osudio ga je na smrt zbog
    zločina u Drugom svetskom ratu i obešen je 1946.

    1900.
    Havaji su postali sastavni deo SAD.

    1915.
    U Parizu su u Prvom svetskom ratu srpski, hrvatski i
    slovenački političari izbegli iz Austro-Ugarske osnovali -
    Jugoslovenski odbor - radi pokretanja akcije na međunarodnoj sceni
    za oslobođenje jugoslovenskih krajeva od Habsburške monarhije i
    njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom.

    1941.
    Ante Pavelić, poglavar takozvane Nezavisne Države
    Hrvatske - nacističke tvorevine nastale u Drugom svetskom ratu -
    izdao je zakon o rasnoj pripadnosti, čime su u ustaškoj Hrvatskoj
    legalizovani progoni i ubijanje Srba, Jevreja i Roma, koji su inače
    imali neverovatno surov i zverski oblik.

    1945.
    Vođa nemačkih nacista Adolf Hitler, tvorac
    najveće mašinerije masovnog zločina u istoriji, s ljubavnicom
    Evom Braun izvršio je samoubistvo u bunkeru kod Berlina. Uz
    podršku najkrupnijeg kapitala i revanšista, željnih osvete zbog
    poraza Nemačke u Prvom svetskom ratu i zahvaljujući popustljivosti
    zapadnih demokratija, iskoristio je opštu materijalnu bedu i
    nezadovoljstvo Nemaca, nametnuo im se kao vođa i poveo u katastrofu
    i njih i čovečanstvo. U Prvom svetskom ratu učestvovao je kao
    dobrovoljac u okviru nemčkih trupa na Zapadnom frontu. Godine 1921.
    postao je šef Nacionalsocijalističke radničke partije Nemačke,
    9. juna 1923. pokušao je puč u Minhenu zbog čega je osuđen, ali
    je brzo pušten iz zatvora, a 1925. reorganizovao je stranku na
    vojničkoj osnovi. Ubrzo pošto je 1933. postao kancelar uveo je
    nacističku diktaturu, počeo je nemilosrdno proganjanje Jevreja i
    levičara kao i ljudi koji su bili naglašeno demokratski
    orjentisani. Otvorio je koncentracione logore, ukinuo
    parlamentarizam, sindikate, slobodu štampe i građanska prava.
    Iskoristio je neodlučnost Zapada i Austriju je priključio
    Nemačkoj, porobio Čehoslovačku, a 1939. napao Poljsku, čime je
    izazvao Drugi svetski rat.

    1945.
    Delovi 45. divizije Jugoslovenske armije, koji su
    progonili već razbijene nemačke i hrvatske jedinice, oslobodili su
    u Drugom svetskom ratu ustaški koncentracioni logor Jasenovac u
    kojem je likvidirano najmanje 700.000 Srba, Jevreja i Roma. Ustaše
    su pri povlačenju masakrirale logoraše, tako da ih je jedva
    stotinak dočekalo oslobodioce. Jasenovac je tokom rata bio najveća
    ''fabrika smrti'' na Jugoistoku Evrope, koja je ''punom parom'' radila
    od leta 1941.



    1945.
    Sovjetske jedinice su u Drugom svetskom ratu u
    Berlinu zauzele Rajhstag i ostale vladine zgrade u centru grada.

    1953.
    U Beogradu je za posetioce otvoren Železnički
    muzej, prvi takav u Jugoslaviji. Muzej je otvoren u reprezentativnoj
    zgradi građenoj za Ministarstvo saobraćaja Kraljevine Jugoslavije.

    1975.
    Posle rasula i bekstva poraženih američkih i
    južnovijetnamskih trupa, armija Severnog Vijetnama i oslobodilačke
    južnovijetnamske snage Vijetkong potpuno su ovladale Sajgonom.
    Preostale vladine trupe bezuslovno su se predale Vijetkongu, čime
    je i zvanično okončan Vijetnamski rat.

    1989.
    Umro je italijanski filmski režiser Serđo Leone,
    tvorac ''špageti vesterna''. Filmovi: ''Kolos sa Rodosa'', ''Za šaku
    dolara'', ''Dobar, ružan, zao'', ''Zovem se Niko'', ''Bilo jednom na
    Divljem zapadu'', ''Dogodilo se u Americi''.

    1991.
    Ciklon u Bangladešu usmrtio je najmanje 125.000
    ljudi.

    1993.
    Na teniskom terenu u Hamburgu prvu zvezdu svetskog
    tenisa Moniku Seleš, tada jugoslovensku državljanku, nožem je ubo
    navodno umno poremećeni navijač nemačke teniserke Štefi Graf.
    Napadač je ostao nekažnjen, zahvaljujući skandaloznim presudama
    nemačkog suda.

    1995.
    Vođstvo bosanskih muslimana odbacilo je apel
    Ujedinjenih nacija da četvoromesečno primirje u Bosni i
    Hercegovini bude produženo i posle 30. aprila. Snage muslimanske
    vlade u Sarajevu su 20. marta 1995, ofanzivama na srpske položaje
    na Majevici i Vlašiću, grubo narušile primirje postignuto uz
    posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera, na šta SAD i
    ostale zapadne sile nisu reagovale.

    1995.
    Predsednik SAD Bil Klinton naložio je prekid
    trgovine sa Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši
    Teheran da podržava međunarodni terorizam.

    1999.
    Prilikom napada na most na reci Lim u crnogorskom
    gradiću Murino NATO avijacija je usmrtila najmanje šestoro civila,
    uključujući tri devojčice između 10 i 13 godina.

    1999.
    U napadu NATO na civilne ciljeve u centru Beograda
    teško je ranjena Sofija Jovanović (23), koja je umrla šest dana
    kasnije, a u bombardovanju zgrada Saveznog ministarstva odbrane i
    Generalštaba Vojske Jugoslavije i stare zgrade Ministarstva
    unutrašnjih poslova Srbije u najužem centru grada poginulo je
    najmanje troje ljudi, uključujući dvojicu mladića koji su zastali
    automobilom pred crvenim signalom na semaforu. Tom prilikom ranjeno
    je oko 40 civila, među njima i gradski sekretari za privredu i za
    inspekcijske poslove Nebojša Starčević i Ratko Bulatović. U
    vazdušnom napadu ranjeno je i više od 10 vatrogasaca i članova
    spasilačkih ekipa, jer je desetak minuta posle prvog napada
    bombardovanje ponovljeno.



    1999.
    NATO avijacija je srušila most na Zapadnoj Moravi u
    Trsteniku, usmrtivši dvoje civila na njemu.

    2002.
    Prilikom pada helikoptera na severu Tunisa - u
    najtežoj vazdušnoj nesreći od sticanja nezavisnosti te arapske
    zemlje - poginulo je 13 visokih oficira tuniške armije.

    2003.
    Libija je prihvatila odgovornost za pad aviona
    američke kompanije ''Pan ameriken'' 1988. kod škotskog mesta
    Lokerbi, kad je poginulo 270 ljudi u letilici i na tlu.

    2004.
    Estonija, Letonija, Litvanija, Kipar, Malta,
    Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Češka postale su
    punopravne članice Evropske unije, čiji je broj tako uvećan na
    25, sa 450 miliona stanovnika i najvećim zajedničkim tržištem na
    svetu.

    2006.
    Preminuo liberalni ekonomista i pisac DŽon
    Galbrajt. Profesor ekonomije na univerzitetu Harvard, rođen je u
    Kanadi. Galbrajt je najpoznatiji po svojoj knjizi ''Dobro društvo'' u
    kome je kritikovao nemoć socijalne službe u Sjedinjenim Američkim
    Državama uprkos velikom bogatstvu države. Napisao je više od 30
    knjiga o socijalno-ekonomskih pitanjima. DŽon Galbrajt je bio
    ambasador u Indiji u vreme predsednika DŽona Kenedija. Jedan od
    trojice sinova Džona Glabrajta, Piter, bio je ambasador SAD u
    Hrvatskoj između 1993 i 1998. godine.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #290

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 1. maj, 121. dan 2007. Do kraja godine ima 244 dana.

    1218.
    Rođen je nemački car Rudolf I, osnivač dinastije Habzburg, koji je vladao od 1273. do smrti 1291. U bici na Moravskom polju 1278. pobedio je češkog kralja Otokara II Pšemisla i od njega otrgnuo Austriju, Kranjsku i Štajersku koje su, s kasnije pripojenom Koruškom, postale nasledne habsburške zemlje, čime je udaren temelj kasnije austrijske monarhije.

    1672.
    Rođen je engleski pisac i političar Džozef Adison, kojeg su proslavili duhoviti, jasni i jezički elegantni eseji. Većinu tih moralističko-racionalističkih eseja objavljivao je u listovima ''Tatler'' i ''Spektator'', kojeg je u martu 1711. osnovao s Ričardom Stilom. Napisao je i tragediju ''Katon'', a esejima je znatno uticao na srpskog prosvetitelja Dositeja Obradovića.

    1778.
    U Somboru je otvorena Učiteljska škola, najstarija takva srpska škola. Radila je do 1811, a od 3. novembra 1812. njenu ulogu preuzela je Učiteljska škola u Sent Andreji. Posle čcetiri godine škola je vraćena u Sombor.



    1858.
    Crnogorci su na Grahovu porazili tursku vojsku. Posle te pobede 1860. međunarodna komisija je, uz podršku Francuske, odredila granice između Otomanskog carstva i Crne Gore, kojoj su pripojeni Grahovo, Rudine, Nikšićka Župa i Gornji Vasojevići, čime je započet proces njenog međunarodnog priznanja.

    1866.
    U Srbiji su puštene u promet prve poštanke marke. Istog dana 1874. prve poštanske marke puštene su u promet u Crnoj Gori.

    1873.
    Škotski lekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston, koji je otkrio Viktorijine vodopade, pronađen je mrtav u mestu Čitambo u sadašnjoj Zambiji. Prvi je istraživao pustinju Kalahari, basen reke Zambezi, jezero Njasa i druga afrička jezera i izvorište reke Kongo. Više od 30 godina je proveo u Africi. Sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

    1886.
    U Čikagu je 40.000 američkih radnika stupilo u štrajk, zahtevajući bolje uslove rada, izražene u paroli ''tri osmice'' - po osam sati rada, odmora i slobodnog vremena. U krvavom sukobu s policijom ubijeno je šest i ranjeno oko 50 radnika, a veliki broj je uhapšen. Pet radničkih vođa osuđeno je na smrt, a trojica na robiju. Na Prvom kongresu Druge internacionale 1889. odlučeno je da se svake godine 1. maja masovno demonstrira u znak sećanja na čikaške radnike.

    1894.
    U Srbiji je prvi put svečano proslavljen 1. maj. Proslava je organizovana u Beogradu, Šapcu, Negotinu, Kragujevcu, Požarevcu, Obrenovcu i Bajinoj Bašti. Proslave su poprimile masovni karakter posle osnivanja Glavnog radničkog saveza i Srpske socijaldemokratske stranke 1903.

    1904.
    Umro je češki kompozitor Antonjin Dvoržak, jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Bio je sledbenik romantičarskog novoklasicizma Johana Bramsa. Dela: opere ''Rusalka'', ''Jakobin'', ''Djavo i Kaća'', devet simfonija, uključujući čuvenu ''Simfoniju iz Novog sveta'', orkestarska kompozicija ''Slovenske igre'', ''Koncert za violončelo i orkestar br. 2 u h-molu'', ''Koncert za violinu i orkestar u a-molu'', koncerti za klavir i orkestar, kamerna muzika.

    1923.
    Rođen je američki pisac Džozef Heler, koji je iskustva iz vazduhoplovstva SAD, u kojem je služio u Drugom svetskom ratu, oživeo u crnohumornom romanu ''Kvaka 22''. U toj apsurdnoj, tehnički originalnoj i moralno angažovanoj satiri militarizma, podvrgao je kritici funkcionisanje kapitalističke države koje stvara potrebu čoveka da traži pomoć psihijatra. Ostala dela: romani ''Nešto se desilo'', ''Dobar kao zlato'', drama ''Bombardovali smo u Njuhejvnu''.

    1931 - Zvanično je otvoren 102 sprata visoki oblakoder Empajer stejt bilding u Njujorku, u to vreme naviša zgrada u svetu.

    1945.
    Jedinice Četvrte armije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije izbile su u Drugom svetskom ratu na reku Soču i zauzele Trst, Goricu i Tržič.

    1945.
    U bunkeru u Berlinu samoubistvo je izvršio šef nemačke propagande u Drugom svetskom ratu Jozef Gebels.

    1960.
    Duboko iznad sovjetske teritorije oboren je američki špijunski avion ''U-2''. Pilot Frensis Pauers, koji se spasao iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

    1978.
    Japanski istraživač Naomi Uemura postao je prvi čovek koji je uspeo da sam dopre do Severnog pola.

    1993.
    Umro je bivši francuski premijer, socijalista Pjer Beregovoa, koji je prethodno pucao u sebe.

    1993.
    Predsednika Šri Lanke Ranasingea Premadasu u Kolombu je tokom prvomajske proslave bombom ubio atentator-samoubica.

    1994.
    Brazilski automobilski as Ajrton Sena poginuo je na stazi u Imoli, tokom trke za ''Gran Pri San Marina''. Titulu prvaka sveta u ''Formuli 1'' osvajao je 1988, 1990. i 1991. U Brazilu je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija je doživljena kao nacionalna tragedija.



    1995.
    Vojska Hrvatske otpočela je agresiju na zapadnu Slavoniju i zauzela taj deo Republike Srpske Krajine za dva dana, ubivši pritom - prema izvorima Srpske pravoslavne crkve - najmanje 3.000 srpskih civila. Pred ubicama je iz tog područja pobeglo više desetina hiljada Srba, starosedelaca u zapadnoj Slavoniji.

    1999.
    U putničkom autobusu ''Niš-ekspresa'' prepolovljenom projektilom iz NATO aviona dok je prelazio most u Lužanima, 18 kilometara severno od Prištine, ubijeno je najmanje 60 ljudi, uključujući 15 dece. Most nije uništen, a napad je izveden oko podneva, pri potpuno vedrom vremenu, pa su piloti jasno videli šta gađaju. Vozila hitne pomoći gađana su oko 50 minuta potom i teško je ranjen jedan lekar.

    2002.
    U Holandiji je zakon o eutanaziji stupio na snagu, godinu dana pošto je parlament izglasao odluku kojom je ta zemlja postala prva u svetu u kojoj je dozvoljeno ubistvo iz milosrđa.

    2004.
    Na ceremoniji u Briselu svečano su podignute na jarbol zastave 10 novih članica Evropske unije, čime je obeleženo istorijsko širenje EU na istok.

    2005.
    U napadu bombaša samoubice na pogrebnu povorku u gradu Tal Afaru, na severu Iraka, poginulo je najmanje 25 ljudi, a 30 je povređeno.

    2006.
    Islamski ekstremisti ubili najmanje 35 Hindusa u indijskom delu Kašmira. Napad se dogodio u dva sela u oblasti Doda, na oko 170 kilometara od Džamua, zimske prestonice indijske države Džamu i Kašmir. Nijedna ekstremistička grupa nije preuzela odgovornost za napad. Desetak pobunjeničkih grupa bori se za nezavisnost indijskog dela Kašmira ili njegovo pripajanje Pakistanu od 1989. godine, a u sukobima je od tada poginulo na desetine hiljada ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #291

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 2. maj, 122. dan 2007. Do kraja godine ima 243 dana.

    1519.
    Umro je italijanski slikar, vajar, arhitekta,, pronalazač Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse. U Francusku je prešao 1516, gde je i umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije ''Mona Liza'', ''Bogorodica u pećini'', ''Sveta Ana'', ''Tajna večera''. Uradio je mnoštvo crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko telo i prirodu nego i za psihologiju: u ''Tajnoj večeri'' metodski je prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti. Prvi je uneo atmosferu u slike i pomoću svetlo-tamnog modelisanja (sfumato) dao toplinu kože i mekoću tela. Ni jedno njegovo vajarsko delo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke - fizika, astronomija, hemija. Radio je i na spravi za letenje. Napisao je ''Traktat o slikarstvu''.

    1567.
    Umro je pisac Marin Držić, tipičan predstavnik renesanse, čija su dela ispunjena raskošnim sjajem, bogatstvom duha, veselim scenama i komičnim situacijama. Počeo je pesmama, a spisateljski dar je doveo do vrhunca u pastoralnim igrama i komedijama. Najčuvenijim delom ''Dundo Maroje'', o ocu tvrdici i sinu rasipniku, zasmejavao je vlastelu u rodnom Dubrovniku, ali je i izvrgavao poruzi. Komedije ''Pomet'', ''Pijerin'' i ''Djuho Krpeta'' su izgubljene ili sačuvane u fragmentima. Ostala dela: komedije ''Skup'', ''Mande'', ''Arkulin'', alegorična pastoralno-muzička komedija ''Plakir'', rustikalna komedija ''Novela od stanca'', pastorale ''Tirena'', ''Venera i Adon''.



    1660.
    Rođen je italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, osnivač operske ''napuljske škole''. Dela: opere, kantate, crkvene kompozicije.

    1729.
    Rođena je ruska carica nemačkog porekla Katarina II Aleksejevna, poznata kao Katarina Velika, koja je tokom vladavine od 1762. do smrti 1796. sprovela značajne reforme kojima je učvrstila centralnu vlast. U duhu prosvećenog apsolutizma i pod uticajem francuskih filozofa i ideja prosvećenosti, otvarala je škole, pomagala nauku i umetnost, modernizovala administraciju i sudstvo, uredila finansije, ukinula torturu, smrtnu kaznu zamenila progonstvom u Sibir. Uspešno je ratovala protiv Poljske i Turske i Rusiji je pripojila sever Kazahstana, Gruziju, Jermeniju, Kamčatku, Krim, deo Moldavije i velike delove Ukrajine, Belorusije i Poljske. Omogućila je plemstvu da pojača iskorišćavanje kmetova i da dotad slobodne kozake potčinjava i pretvara u kmetove, što je izazvalo ustanak kozaka i seljaka od 1773. do 1775. pod vođstvom Jemeljana Pugačova.



    1852.
    Rođen je srpski novinar, pisac i političar Pera Todorović, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke i najistaknutijih novinara svog doba. Bio je blizak prvaku srpskih socijalista Svetozaru Markoviću i uređivao je niz listova i časopisa, uključujući socijalistički list ''Rad''. Pokrenuo je listove ''Samouprava'' i ''Radikal'', a od 1889. do 1903. izdavao je ''Male novine'', prvi informativno-senzacionalistički list u Srbiji. Hapšen je zbog manifestovanja u Kragujevcu crvenim barjakom. Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu 1876. i 1877, posle čijeg je završetka 1878. emigrirao u Ugarsku i u Novom Sadu je 1878. i 1879. s Lazarom Pačuom izdavao socijalistički list ''Straža''. Potom je otišao u Francusku, a po povratku u Srbiju osuđen je na smrt zbog Timočke bune koju su 1883. protiv režima kralja Milana Obrenovića u zaječarskom kraju podigli radikali, ali je pomilovan. Potom se izmirio s kraljem Milanom i zalagao za sporazum radikala i naprednjaka, zbog čega su ga radikali isključili iz stranke. U književnosti se najviše bavio istorijskim temama i prevodio je ruskog pisca Nikolaja Černiševskog. Dela: ''Dnevnik jednog dobrovoljca'', ''Silazak s prestola'', ''Karađorđe''.

    1857.
    Umro je francuski pisac Luj Šarl Alfred de Mise, kojeg je nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand inspirisala za najlepše i najuzbudljivije lirske pesme ''Noći'' i ''Pismo Lamartinu'' i ''Ispovest jednog deteta ovog veka'', u kojem je opisao i analizirao svoj bol. Ostala dela: stihovane ''Priče iz Španije i Italije'', pesme ''Namuna'', ''Rola'', drama ''Lorencačo'', komedije ''S ljubavlju se ne igra'', ''Ne treba se ni u šta zakleti'', ''Marijanine ćudi''.

    1860.
    Rođen je jevrejski pisac Teodor Hercl, osnivač i teoretičar modernog cionizma, koji se snažno zalagao za osnivanje jevrejske države u Palestini i razradio koncept te države. Izabran je 1897. za prvog predsednika Svetske cionističke organizacije. Dela: ''Jevrejska država'', ''Stara Nova zemlja''.

    1864.
    Umro je nemački kompozitor jevrejskog porekla Djakomo Majerber, koji je odigrao vidnu ulogu u stvaranju francuske velike opere. Bio je veoma popularan, ali je njegova muzika izazivala i mnoge polemike. Dela: opere ''Hugenoti'', ''Afrikanka'', ''Robert Djavo'', ''Prorok''.

    1881.
    Rođen je ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj revoluciji 1917, kojom je uspostavljena boljševička vlast. Emigrirao je 1918. i od 1940. je živeo u SAD, gde je umro 1970.

    1892.
    Rođen je nemački pilot Manfred fon Rihthofen, nazvan ''Crveni baron'', najslavniji nemački avijatičar u Prvom svetskom ratu. Tokom rata oborio je više od 80 neprijateljskih aviona, pre nego što je i sam poginuo u vazdušnoj borbi u aprilu 1918.

    1892.
    Umro je nemački hemičar August Vilhelm fon Hofman, značajan po istraživanjima u organskoj hemiji. Osnivač je moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.

    1903.
    Rođen je američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok, čija je knjiga ''Saveti zdravog razuma o odgajanju beba i dece'', objavljena 1946, postala bestseler, umnogome izmenivši predstavu o pravilnom odgajanju dece. Tokom Vijetnamskog rata žestoko je osporavao vojnu avanturu SAD u jugoistočnoj Aziji.

    1904.
    Rođen je američki pevač i filmski glumac Hari Lilis ''Bing'' Krozbi, rekorder po broju snimljenih ploča, dobitnik Oskara za film ''Idući svojim putem''.

    1933.
    Nemački kancelar Adolf Hitler ukinuo je sindikate.

    1937.
    Blizak saradnik nemačkog diktatora Hitlera rajhsmaršal Herman Gering tajno se sastao na Bledu s knezom Pavlom Karađorđevićem i jugoslovenskim premijerom Milanom Stojadinovićem. Bio je to jedan od neuspešnih pokušaja da se Kraljevina Jugoslavija privoli na bliže odnose sa nacističkom nemačkom, prema čemu je knez namesnik Pavle bio vrlo uzdržan.

    1945.
    Crvena armija - koja je podnela najveći teret pobede nad Nemačkom u Drugom svetskom ratu - zauzela je Berlin i istakla crvenu zastavu na zgradi Rajhstaga (Nemačka skupština). Jedinice Prvog beloruskog fronta maršala Georgija Žukova i Prvog ukrajinskog fronta maršala Ivana Konjeva počele su berlinsku operaciju 16. aprila.

    1960.
    Izvršena je smrtna kazna nad Amerikancem Kerilom Česmenom, osuđenom za otmicu i silovanje, koji je 12 godina živeo u senci smrti. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano zahvaljujući upornoj i veštoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri.

    1967.
    U Stokholmu je počeo da radi međunarodni sud za ratne zločine Bertranda Rasela, koji je kasnije presudio da su SAD krive za agresiju na Vijetnam.

    1967.
    Laburistička vlada Harolda Vilsona zatražila je članstvo Velike Britanije u Evropskoj ekonomskoj zajednici (sadašnja Evropska unija), okončavši dugu debatu da li London treba da pristupi toj grupaciji.

    1982.
    Britanska podmornica potopila je u Foklandskom ratu argentinsku krstaricu ''General Belgrano'', usmrtivši više od 350 ljudi.

    1990.
    Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele i vlada Južne Afrike otpočeli su trodnevne razgovore u Kejptaunu o postepenom okončanju vlasti bele manjine u toj zemlji.

    1991.
    U okršaju specijalnih policijskih snaga Hrvatske sa meštanima Borovog Sela, srpska teritorijalna odbrana razbile je napadače. Prethodno je već bilo oružanoih sukoba u Pakracu i na Plitvicama.

    1993.
    Bivši šef norveške diplomatije i ambasador u Beogradu Torvald Stoltenberg postavljen je za kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, zamenivši američkog diplomatu Sajrusa Vensa koji je podneo ostavku.

    1993.
    U Atini je predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić potpisao Vens-Ovenov plan za Bosnu i Hercegovinu, pod uslovom da ga prihvati Skupština RS. Skupština je kasnije odbacila plan, ocenivši da su mape razgraničenja s bosanskim muslimanima i Hrvatima krajnje nepovoljne za Srbe u BiH.

    1994.
    Nelson Mandela i njegov Afrički nacionalni kongres dobili su prve opšte izbore u Južnoj Africi, na kojima su prvi put i istoriji te zemlje pravo glasa imali svi građani nezavisno od rasnog porekla.

    1999.
    U napadu NATO aviona na Kosovsku Mitrovicu poginulo je najmanje dvoje i ranjeno 35 civila, a u Sremskoj Mitrovici je u dvorištu svoje kuće gelerom od avionske bombe ubijena jedna žena.

    1999.
    Na osnovu naredbe tadašnjeg predsednika SRJ Miloševića, oslobođena su trojica američkih vojnika zarobljena 33 dana ranije unutar teritorije Srbije (Jugoslavije) uz granicu s Makedonijom.

    1999.
    Kod sela Nakučani blizu Šapca pao je američki lovac ''F-16'' pogođen vatrom protivvazdušne odbrane Vojske Jugoslavije. NATO je istog dana priznao i gubitak aviona ''harijer'', koji se dan ranije srušio u Jadran, četrdesetak kilometara od italijanskog grada Brindizi, a zvanično je objašnjeno da je ta letilica, iz sastava američkih snaga stacioniranih u Makedoniji, pala tokom ''vežbe'', dok je prinudno sletanje očito pogođenog aviona ''A-10'' na njivu pored piste skopskog aerodroma pripisano ''tehničkim problemima''.

    2002.
    Rusija je spustila zastavu u Kam Ranu, pomorskoj i vazdušnoj bazi na jugu Vijetnama, napustivši poslednju bazu u inostranstvu po okončanju hladnog rata.

    2006.
    Reprezentativka Srbije u streljaštvu Jasna Šekarić osvojila je zlatnu medalju na Svetskom kupu, koji se održava u brazilskom gradu Resende, u disciplini malokalibarski pištolj. Svetski kup u Brazilu je, po kvalitetu, ravan prvenstvu sveta, a najbolja srpska sportiskinja je prethodno, na istom takmičenju, u disciplini vazdušni pištolj veh osvojila zlatnu medalju. Tokom prethodnih deset godina ni jedan strelac na istom Svetskom kupu nije osvojio zlatne medalje u disciplinama vazdušni i malokalibarski pištolj.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #292

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 3. maj, 123. dan 2007. Do kraja godine ima 242 dana.

    1469.
    Rođen je italijanski pisac, političar, diplomata i
    istoričar Nikolo Makijaveli, jedan od začetnike politikologije.
    Posle stvaranja Firentinske republike, bio je 14 godina sekretar
    vladajućeg Saveta desetorice. Oslobodio je politička razmatranja
    teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje
    nacionalne države (prvi je uveo koncept države u savremenom
    smislu). U glavnom delu ''Vladalac'', u kojem je izneo i svoja
    diplomatska iskustva, razradio je teoriju prema kojoj vladar treba
    da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li
    će cilj postići zakonom ili silom, a ako činjenice optužuju
    vladara izvinjava ga (za državu) dobar rezultat. Smatrao je da su
    merila individualnog morala nepodobna za procenu postupaka u ime
    države. Zalažući se za bolji položaj i jedinstvo Italije,
    isticao je da za otadžbinu ne treba štedeti niti birati sredstva i
    da vladar mora da bude spreman da koristi i zakon, svojstven
    ljudima, ali i silu, svojstvenu zverima, ukoliko je zakon nedovoljan
    za ostvarenje cilja, iz čega je kasnije izveden pojam
    ''makijavelizam''. Rimokatolička crkva je 1559, 32 godine posle
    Makijavelijeve smrti, stavila njegova dela na ''Indeks zabranjenih
    knjiga''. Ostala dela: ''Razmatranja o prvih deset knjiga Tita
    Livija'', ''Istorija Firence'', ''O ratnoj veštini'', komedija
    ''Mandragola''.



    1494.
    Španski moreplovac italijanskog porekla Kristofer
    Kolumbo otkrio je ostrvo kasnije nazvano Jamajka.

    1500.
    Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral
    otkrio je Brazil na putu ka Indiji i proglasio ga posedom
    Portugalije. U januaru iste godine uz obalu Brazila prispeo je
    španski moreplovac Vinsente Pinson, ali nije iskoristio priliku da
    tu zemlju proglasi španskim posedom.

    1748.
    Rođen je francuski revolucionar i sveštenik
    Emanuel Žozef Siej, nazvan ''patrijarh revolucije'', jedan
    od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je
    1799. odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast
    prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je
    jakobince i postao član kluba Fejana, koji je zastupao načela
    ustavne monarhije. Bio je prevrtljiv u politici i zauzimao je
    istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu
    jakobinske diktature. U brošuri ''Šta je treći stalež?'' izložio
    je političke zahteve buržoazije.

    1791.
    Poljski kralj Stanjislav II Avgust Ponjatovski
    potpisao je liberalni ustav - drugi takav dokument u svetu posle
    ustava SAD - kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija.

    1814.
    Francuski kralj Luj XVIII vratio se u Pariz posle
    poraza cara Napoleona I u bici kod Vaterloa. Bio je to početak
    epohe restauracije Burbona, a sve tekovine Revolucije i bonapartizma
    su uklanjane.

    1841.
    Novi Zeland je proglašen britanskom kolonijom.

    1898.
    Rođena je izraelska državnica Golda Mabovič
    Mejrson, poznata kao Golda Meir, prva žena premijer Izraela od
    1969. do 1974. Iz rodnog Kijeva otišla je 1906. u SAD, a u
    Palestinu je prešla 1921. i živela je u jednom kibucu. Bila je
    rukovodilac u Savezu sindikata (Histadrut) i Svetskoj jevrejskoj
    agenciji, a 1948. postala je prvi ambasador Izraela u ŠSR-u. Potom
    je bila ministar rada i šef diplomatije, od 1956. do 1966.
    generalni sekretar partije MAPAJ, a od 1972. zamenik predsednika
    Socijalističke internacionale. Ostavila je neobično zanimljive
    memoare.

    1898.
    Umro je srpski književni i pozorišni kritičar i
    istoričar književnosti Svetislav Vulović, profesor Velike škole
    u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od
    najuticajnijih srpskih književnih kritičara u 19. veku. Napisao je
    kritičke studije trajnije vrednosti o srpskim pesnicima
    romantičarima Petru II Petroviću Njegošu, Simi Milutinoviću
    Sarajliji, Branku Radičeviću, Djuri Jakšiću.

    1902.
    Rođen je francuski fizičar Alfred Kastler, član
    Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966.
    Otkrio je i razvio optičke metode izučavanja Hercovih rezonanci u
    atomima i njegov rad je od ključnog značaja za razvoj lasera.

    1922.
    U Parizu je osnovana Međunarodna železnička
    unija, među čijim osnivačima su bile Jugoslovenske železnice.

    1939.
    Smenjen je Maksim Litvinov i za šefa sovjetske
    diplomatije postavljen je Vjačeslav Molotov, a već idućeg dana
    počeli su tajni pregovori ŠSR i Nemačke, okončani krajem avgusta
    1939. paktom o nenapadanju, u čemu je Molotov imao velikog udela.

    1945.
    Britanska 14. armija zauzela je u Drugom svetskom
    ratu Rangun, glavni grad Burme (sadašnji Mjanmar), oslobodivši ga
    japanske okupacije.

    1946.
    U Tokiju je počeo da zaseda Međunarodni vojni sud

    za Daleki istok, koji je sudio japanskom vojnom rukovodstvu. Proces
    je trajao do novembra 1948, kad je od 28 okrivljenih sedam osuđeno
    na smrt, 16 na doživotnu robiju, a ostali na vremenske kazne.
    Sjedinjene države su postupno izmenile čitav sistem ustrojstva
    japanske monarhije. Tradicionalni sistem Japana podrazumevao je da
    carska vlast ima božansko poreklo, a nakon Drugog svetskog rata
    ustanovljena je klasična parlamentarna monarhija.

    1968.
    U Parizu su se žestoko sukobili studenti i
    policija, što je označilo početak jednomesečnih demonstracija
    koje su zahvatile još neke evropske zemlje, ukljucujući
    Jugoslaviju.

    1991.
    U rodno selo Lelić kod Valjeva prenete su mošti
    episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića, izuzetnog
    besednika, doktora teologije i filozofije, koji je 1956. umro u
    jednom ruskom manastiru u SAD. Prvi svetski rat proveo je na Zapadu
    kao izaslanik srpske vlade, a u Drugom svetskom ratu Nemci su ga
    zatočili u koncentracioni logor. Posle oslobođenja Jugoslavije
    ostao je u emigraciji kao nepomirljivi protivnik komunizma i režima
    Josipa Broza.



    1991.
    Umro je američki pisac poljskog porekla Ježi
    Kosinski, u čijim delima preovlađuju teme nasilja, surovosti i
    požude. U prvom i najboljem romanu ''Obojena ptica'' groteskno je
    opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vreme Drugog svetskog
    rata. Bilo je pokušaja osporavanja autorstva nekih romana
    objavljenih pod njegovim imenom. Ostala dela: romani ''Koraci'',
    ''Prisutnosti'', ''Djavolje drvo'', ''Pilotska kabina''.

    1992.
    U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu muslimanske snage
    pod kontrolom člana krnjeg Predsedništva BiH Ejupa Ganića, kojem
    je asistirao bivši šef Hrvatske demokratske zajednice u BiH
    Stjepan Kljujić - o čemu postoji tonski snimak - napale su kolonu
    vozila JNA. To je učinjeno uprkos dogovoru muslimanskog lidera
    Alije Izetbegovića, komande Druge vojne oblasti JNA i Unprofora i
    ''čvrstim garancijama'' da će kolona bezbedno napustiti grad.
    Pripadnici tzv. teritorijalne odbrane i ''zelenih beretki'' pod
    komandom Emina Švrakića otvorili su unakrsnu vatru, posle čega su
    ljude izvlačili iz vozila i zlostavljali ih, a iz neposredne
    blizine - naočigled pripadnika Unprofora - hladnokvno su
    likvidirali 10 oficira i vojnika JNA.

    1996.
    Delegati 55 zemalja saglasili su se na konferenciji
    UN o novim pravilima korišćenja mina, ali nisu prihvatili njihovu
    potpunu zabranu.

    1998.
    Saopšteno je da je DNK analizom nepobitno
    ustanovljeno da je telo iskopano ispod jedne zgrade u Berlinu više
    od 20 godina ranije pripadalo nemačkom ratnom zločincu Martinu
    Bormanu, jednom od najbližih saradnika Adolfa Hitlera.

    1999.
    Kasetne bombe izbačene iz aviona NATO usmrtile su
    najmanje 20 i ranile 43 ljudi u autobusu kod Savinih Voda u blizini
    Peći. To područje je više od dva sata zasipano kasetnim bombama,
    pa su ranjeni i pripadnici spasilačkih ekipa. Portparol NATO
    Džejms Šej izjavio je da NATO nema ništa s napadom na autobus,
    što su porekli očevici, a nemačka televizija ARD je nepobitno
    dokazala da su na autobus bačene kasetne bombe CBU-87/B,
    prikazavši i upaljač FZU-39/B nađen kod pogođenog autobusa, koji
    se koristi samo uz navedeni tip kasetne bombe.

    1999.
    NATO avioni su razorili zgradu novosadske
    Radio-televizije.

    2001.
    U Centralnom zatvoru u Beogradu pokušano je
    uručenje optužnice Haškog tribunala bivšem jugoslovenskom
    predsedniku Slobodanu Miloševiću, ali je on odbio da primi
    dokument.

    2002.
    Predstavnici 36 od 44 zemlje Saveta Evrope potpisali
    su dokument o potpunoj zabrani smrtne kazne, čak i u vreme rata.

    2002.
    Najmanje 450 ljudi je poginulo kad je na reci Megna
    170 kilometara južno od Dake, glavnog grada Bangladeša, potonuo
    feribot ''M.V. Salahudin-2'' sa oko 500 putnika i članova posade.

    2005.
    Izabrana je prva demokratska vlada u Iraku, prva
    posle vladavine Sadama Huseina.

    2006.
    Avion sa 113 putnika i članova posade jermenske
    aviokompanije ''Armavia'' srušio se u Crno More nedaleko od ruskog
    letovališta Soči, niko od putnika nije preživeo. Avion tipa
    ''erbas'' A-320 leteo je na liniji Jerevan-Soči i srušio se na pet
    kilometara od obale.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #293

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 4. maj, 124. dan 2007. Do kraja godine ima 241 dan.

    1471.
    Pobedom pristalica dinastije Jork u bici kod
    Tuksberija nad vojskom dinastije Lankaster u ''Ratu dveju ruža'',
    engleski kralj Edvard IV povratio je krunu, zbacivši s prestola
    Henrija VI.

    1493.
    Papa Aleksandar VI, španskog porekla, izdao jeedikt o podeli Novog sveta između Španije i Portugalije, prema
    kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu
    Španiji.

    1825.
    Rođen je engleski biolog i filozof Tomas Henri
    Haksli, vatreni pobornik teorije Čarlsa Darvina. Snažno se
    protivio tradicionalnoj teologiji i skovao je termin ''agnosticizam''
    (nije spoznao) da bi opisao sopstvenu poziciju. Od 1883. do 1885.
    bio je predsednik Kraljevskog društva (Akademija nauka).
    Evolucionistička shvatanja izložio je u delu ''Mesto čoveka u
    prirodi''. Ostala dela: ''Evolucija i etika'', ''Nauka i kultura'',
    ''Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka''.

    1827.
    Rođen je engleski istraživač Džon Haning Spik,
    prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero
    Viktorija, tvrdeći da je ono izvorište Nila. Prethodno je u
    januaru iste godine s Ričardom Bartonom, koji je predvodio
    ekspediciju, otkrio jezero Tanganjika. Njegovu teoriju o izvorištu
    najveće afričke reke osporavao je Barton, koji je smatrao da je
    Tanganjika izvorište Nila, pa je Spik kao predvodnik nove
    ekspedicije u julu 1862. uspeo da stigne do mesta na kojem Nil
    ističe iz jezera Viktorija. Uoči rasprave dvojice istraživača u
    Kraljevskom geografskom društvu u Londonu, Spik je nesrećnim
    slučajem ubio sebe u septembru 1864. tokom lova na jarebice.

    1869.
    Umro je srpski pisac i političar Jovan Hadžić,
    poznat i kao Miloš Svetić, prvi predsednik Matice srpske,
    protivnik Vuka Karadžića - za razliku od njega branio je
    etimološki pravopisni princip i negirao fonetski. Smatrao je da
    književni jezik valja obogatiti slavjanoserbskim jezikom. Bio je
    advokat, direktor gimnazije u Novom Sadu i radio je na izradi
    Građanskog zakonika Srbije. Uređivao je ''Serbski letopis''
    (časopis oko kog je izrasla Matica srpska) i Davidovićevu
    'Golubicu'' i pokrenuo časopis ''Ogledalo serbsko''. Pisao je poeziju
    u pseudoklasičarskom stilu i prevodio klasične autore: Homera,
    Horacija i Vergilija, kao i nemačke pisce, uključujući Getea.
    Nepravedno je nipodaštavan iz kruga Vukovih sledbenika iako je bio
    veliki nacionalni i kulturni radnik, njegovo delo svedoči o
    ozbiljnim intelektualnim dometima.

    1885.
    Umro je knez Srbije Aleksandar Karađorđević, koji
    je vladao od 1842. do 1858. U vreme njegove vladavine donet je
    Građanski zakonik i reformisano sudstvo. Srbiji su autonomni status
    1856. na Pariskom kongresu, garantovale velike sile. U njegovo vreme
    publikovano je ''Načertanije'' Ilije Garašanina (neka vrsta
    južnoslovenskog spoljnopolitičkog programa). Posle svrgavanja
    kneza Mihaila Obrenovića na presto su ga 1842. doveli
    ustavobranitelji. Zbog suprotstavljanja njihovom Savetu i vezivanja
    za Austriju, jedna struja ustavobranitelja (takozvana kajmakamska)
    ga je zbacila, 1858. na Svetoandrejskoj skupštini, i na presto
    Srbije je vraćen knez Miloš Obrenović.

    1891.
    U Beogradu je osnovana Železnička zadruga radi
    kreditiranja osoblja Srpskih državnih železnica, koja se održala
    dosada uprkos nizu ratova i promena sistema.

    1903.
    Poginuo je vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta
    u Makedoniji, Goce Delčev. U Sofiji je kao pitomac vojne škole
    širio socijalističke ideje, pa je iz nje izbačen. Zbog niskog
    rasta nije uspeo da se upiše na Vojnu akademiju u Beogradu. Bio je
    dve godine učitelj, a od 1896. sa malom grupom istomišljenika
    četovao je protiv Turaka. Poginuo je tri meseca pre izbijanja
    Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao smatrajući da je
    preuranjen i slabo pripremljen.

    1919.
    Kineski studenti su demonstrirali protiv odluke
    Versajske mirovne konferencije da nemačke posede u provinciji
    Šantung preda Japanu. Akcija poznata kao ''Pokret 4. maja'', u koju
    su ubrzo uključeni i radnici, odlučujuće je podstakla osnivanje
    Komunističke partije Kine u julu 1921.

    1928.
    Rođen je egipatski državnik Hosni Mubarak,
    predsednik Egipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.

    1929.
    Rođena je američka glumica holandskog porekla Eda
    Hemstra Hepbern, poznata kao Odri Hepbern, ambasador dobre volje
    UNICEF-a. Filmovi: ''Praznik u Rimu'' (Oskar), ''Doručak kod
    Tifanija'', ''Moja draga ledi'', ''Sabrina'', ''Rat i mir'', ''Ljubav
    popodne''.



    1960.
    Sovjetski lider Nikita Hruščov objavio je da je 1.
    maja duboko iznad teritorije ŠSR oboren američki špijunski avion
    ''U-2'' i da je zarobljen pilot Geri Pauers. Zbog toga je otkazana
    konferencija velikih sila u Parizu - Hruščov je odbio susret s
    predsednikom SAD Dvajtom Ajzenhauerom.

    1970.
    Američka Nacionalna garda ubila je četiri i ranila
    11 studenata Univerziteta Kent u državi Ohajo koji su demonstrirali
    protiv Vijetnamskog rata.

    1979.
    Vođa britanskih konzervativaca Margaret Tačer
    postala je posle pobede nad laburistima na parlamentarnim izborima
    prva žena premijer u istoriji Velike Britanije.

    1980.
    Umro je doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito.
    Upravljao je Jugoslavijom 35 godina. Tačan datum njegovog rođenja
    nije poznat, ali je rođendanom smatran 25. maj 1892, što je
    proslavljano u skladu s jakim kultom ličnosti koji je sistematski
    građen tokom njegove vladavine. Kao austrougarski kaplar
    učestvovao je u Prvom svetskom ratu - između ostalog i u borbama
    protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915, posle
    čega je pobegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj
    revoluciji. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca se vratio krajem
    oktobra 1920, kada je postao član Komunističke partije, a 1937.
    njen generalni sekretar, voljom Staljina, posle smenjivanja i
    streljanja Milana Gorkića. Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u
    Moskvi u vreme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih
    komunističkih prvaka. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom
    ratu Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska). Iz rata je
    izašao kao legendarni vođa. Osim borbe protiv okupatora jedinice
    pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju - tokom
    i nakon rata. U zanosu revolucionarne ''pravde'' nestale su desetine
    hiljada nekomunista - pod maskom ''borbe protiv saradnika okupatora''
    - čime je u stvari nepovratno uništen čitav građanski sloj.
    Odbio je Staljnov pritisak 1948, nakon čega je decenijama dobijao
    značajnu finansijsku i vojnu pomoć (vojnu većinom do polovine
    pedesetih) od SAD. Bio je jedan je od osnivača Pokreta
    nesvrstavanja. U unutrašnjoj politici - ostavio je ustrojstvo koje
    je na kraju razorilo Jugoslaviju - ustav iz 1974. godine.



    1982.
    Argentinska armija potopila je u Foklandskom ratu
    raketom britanski razarač ''Šefild'', usmrtivši 20 ljudi.

    1990.
    Izbore u Hrvatskoj dobila je Hrvatska demokratska
    zajednica Franja Tuđmana, koja se zalagala za otcepljenje Hrvatske
    od Jugoslavije i negirala ustavna prava Srba, što je ubrzo izazvalo
    secesionistički i građanski rat.

    1999.
    U vazdušnoj bici protiv četiri NATO aviona na nebu
    iznad Valjeva u avionu ''Mig 29'' poginuo je pilot potpukovnik Milenko
    Pavlović, komandant 204. lovačkog avijacijskog puka u Batajnici.
    Na radio vezi zabeležene su njegove poslednje reči u
    neravnopravnoj borbi: ''Imam ih, imaju i oni mene''... Posmrtno je
    unapređen u čin pukovnika.

    1999.
    Parlament u Sofiji odobrio je avionima NATO
    korišćenje bugarskog vazdušnog prostora u agresiji na
    Jugoslaviju. Isto je postupila i Rumunija, ali su rumunski
    aerodromi, zbog tehničke neopremljenosti, bili neupotrebljivi.

    2002.
    Prilikom pada nigerijskog putničkog aviona na grad
    Kano u Nigeriji poginulo je 148 ljudi, od kojih 71 u letilici, a
    među poginulim putnicima bio je i nigerijski ministar sporta Išaja
    Mark Aku.

    2003.
    Švajcarac indijskog porekla Dani Bačman primljen
    je u švajcarsku gardu (papinu ličnu gardu) kao prvi njen pripadnik
    koji nije belac tokom pet vekova.

    2005.
    Bombaš samoubica usmrtio je u iračkom gradu Erbilu
    najmanje 60 ljudi, a povredio više od 150.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #294

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 5. maj, 125. dan 2007. Do kraja godine ima 240 dana.

    1570.
    Otomansko carstvo objavilo je rat Veneciji zato što
    je odbila da preda mediteransko ostrvo Kipar.

    1813.
    Rođen je danski filozof Seren Kjerkegor,
    rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan ''Kopenhaški
    Sokrat''. Nasuprot filozofskoj tradiciji, posebno u protivstavu prema
    sistemu filozofije Fridriha Hegela. Prema njegovom učenju, za
    egzistenciju nema sistema, jer je ona sloboda, strepnja, očajanje,
    doživljaj greha, nepojmljivost, bolest na smrt - uvek odnos, a ne
    kategorijalno postojanje. Dela: ''O pojmu ironije sa stalnim osvrtom
    na Sokrata'', ''Ili-ili'', ''Pojam strepnje'', ''Bolest na smrt'',
    ''Dnevnik'', ''Stadijumi na životnom putu'', ''Filozofske mrvice''.

    1815.
    Rođen je francuski pisac Ežen Martin Labiš, koji
    je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo
    Francuske u 19. veku. Dela: ''Slamni šešir'', ''Put gospodina
    Perišona''.

    1818.
    Rođen je nemački filozof jevrejskog porekla Karl
    Marks, socijalistički teoretičar i istaknuti vođa
    zapadnoevropskog radničkog pokreta u 19. veku. Završio je studije
    filozofije u Berlinu, a u 23. godini doktorirao je filozofiju na
    Univerzitetu u Jeni disertacijom ''Razlika između Demokritove i
    Epikurove filozofije prirode''. Odustao je od univerzitetske karijere
    i 1842. postao glavni urednik ''Rajnskih novina''. Kad su pruske
    vlasti 1843. zabranile list zbog revolucionarne usmerenosti,
    emigrirao je u Francusku. Otada je, s kraćim prekidima, živeo u
    emigraciji, najduže u Engleskoj, gde je umro 1883. Od septembra
    1844. do kraja života družio se i najtešnje sarađivao s
    nemačkim filozofom Fridrihom Engelsom. S njim je 1847. stvorio u
    Londonu Savez komunista - revolucionarnu radničku organizaciju, i
    1848. njih dvojica su izdala sažet program organizacije - brošuru
    ''Manifest komunističke partije''. Dela: ''Prilog jevrejskom pitanju'',
    ''Prilog kritici Hegelove filozofije prava'', ''Kritika Hegelove
    filozofije državnog prava'', ''Ekonomsko-filozofski rukopisi'', ''Teze
    o Fojerbahu'', ''Nemačka ideologija'' (s Engelsom), ''Sveta porodica''
    (s Engelsom), ''Beda filozofije'', ''Klasne borbe u Francuskoj
    1848-1850'', ''Osamnaesti brimer Luja Bonaparte'', ''Građanski rat u
    Francuskoj'', ''Kapital - kritika političke ekonomije''.



    1821.
    Umro je bivši francuski car Napoleon I Bonaparta,
    jedan od najvećih vojskovođa u istoriji čiji su osvajački pohodi
    izmenili Evropu i razorili feudalno ustrojstvo tradicionalne Evrope.
    Prvi put se istakao 1793. u borbi protiv Engleza kod Tulona, kad je
    u 24. godini postao general. U Italiji je 1796. i 1797. potukao
    vojsku Austrije, a 1797., ukinuo je Mletačku repubiku. Posle pohoda
    na Egipat, po povratku u Francusku je - koristeći nezadovoljstvo
    vladavinom Direktorijuma - u novembru 1799. državnim udarom zaveo
    režim konzulstva, uzevši neograničenu vlast kao ''prvi konzul'', a
    od 1802. kao ''doživotni konzul''. Reformisao je administraciju,
    prosvetu, finansije i sudstvo, dao Francuskoj nov krivični i
    građanski zakon (Napoleonov kodeks). Zaključio je konkordat s
    papom Pijem VII i privremeno suzbio aspiracije Velike Britanije i
    Austrije. Godine 1804. proglasio je sebe za cara Francuske. Pobedama
    1805. nad Austrijancima kod Ulma i rusko-austrijskom vojskom kod
    Austerlica, primorao je Austriju na mir, a 1806. zaratio je s
    Prusima, potukao ih kod Jene i Auerštata i 1807. primorao Prusku da
    potpiše mirovni ugovor pod veoma teškim uslovima. Potom je
    pokušao da pokori Španiju i 1808. postavio je brata Žozefa za
    španskog kralja. Napoleonove pobede od 1805. do 1809.
    omogućile su potpunu političku i ekonomsku
    prevlast Francuske nad većim delom
    Evrope. Godine 1812. krenuo je u pohod na Rusiju predvodeći vojsku
    od 600.000 ljudi sastavljenu od skoro svih evropskih nacija. I pored
    činjenice da je uspeo da zauzme Moskvu u Rusiji je katastrofalno
    poražen i vratio se sa svega nekoliko desetina hiljada vojnika.
    Nakon poraza kod Lajpciga 1813. saveznici (Rusi, Englezi, Prusi,
    Austrijanci) ušli su u Pariz krajem marta 1814, a Napoleon je
    primoran da abdicira i prognan je na sredozemno ostrvo Elba. Odatle
    je pobegao i vratio u Pariz u martu 1815, ali je već u junu
    konačno putučen kod Vaterloa i prognan je na ostrvo Sveta Jelena u
    Atlantskom okeanu na kojem je umro kao britanski zatočenik. Ima
    indicija da je otrovan.

    1846.
    Rođen je poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1905. Svetsku slavu stekao je
    istorijskim romanima. Dela: romani ''Quo vadis'', ''Ognjem i mačem'',
    ''Potop'', ''Pan Volodijovski'', ''Bez dogme'', ''Porodica Polanjeckih'',
    ''Kroz pustinju i prašumu'', zbirka pripovedaka ''Skice ugljenom''.

    1855.
    Prvi svetovni vladar Crne Gore knez Danilo Petrović
    doneo je Zakonik kojim je nastojao da individualizuje imovinska
    prava, po uzoru na savremene građanske zakonike. Izjednačena su
    prava svih građana nezavisno od etničkog porekla i veroispovesti,
    mada Crnu Goru, kako je precizirano u Zakoniku : ''nastanjuju
    isključivo Crnogorci i Brđani, koji su svi Srbi pravoslavne vere''.

    1883.
    Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Petar
    Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske
    akademije nauka i umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta.
    Inspirisao se narodnim motivima i učvrstio je nacionalni smer u
    srpskoj muzici. Dela: opere ''Knez od Zete'', ''Vilin veo'', ''Koštana'',
    ''Seljaci'', zbirke solo pesama ''Moja zemlja'', ''Lirika'', knjige
    ''Stevan Mokranjac'', ''Miloje Milojević'', ''Knjiga o muzici''.



    1904.
    Na brdu Volujica kod Bara postavljena je prva
    radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.

    1936.
    Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra
    Badolja okupirale su Adis Abebu, prestonicu Etiopije. Agresija na tu
    prastaru afričku carevinu okončana je ubrzo pripajanjem Etiopije
    italijanskom kolonijalnom carstvu. Istog dana 1941. u Adis Abebu je
    na čelu oslobodilačkih trupa ušao etiopski car (negus) Haile
    Selasije. Bila je to prva zemlja koja je uspela da se oslobodi od
    okupacije neke od zemalja sila osovine.

    1945.
    Sovjetske trupe ušle su u Drugom svetskom ratu u
    mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete ''Fau 1'' i ''Fau
    2''. Američke trupe su istog dana oslobodile nemački nacistički
    koncentracioni logor Mauthauzen, u kojem su Nemci tokom rata
    likvidirali 120.000 ljudi, uključujući 13.000 građana Kraljevine
    Jugoslavije, ogromnomm većinom Srba.

    1954.
    General Alfredo Štresner je u vojnom udaru oborio
    predsednika Paragvaja Federika Čavesa, započevši tako
    34-godišnju diktaturu.

    1955.
    Zapadni saveznici su obnovili suverenitet Zapadne
    Nemačke i primili je u NATO.

    1961.
    Iz Kejp Kanaverala je poleteo kosmički brod
    ''Merkjuri'', prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom, kojim je
    upravljao Alen Bartlet Šepard. Brod nije obleteo planetu već je
    dostigao visinu od 185 kilometara i posle 15 minuta se vratio na
    Zemlju.

    1977.
    Umro je nemački državnik i ekonomista Ludvig
    Erhard, zapadnonemački kancelar od 1963. do 1966, arhitekta
    privrednog oporavka i uspona Zapadne Nemačke posle Drugog svetskog
    rata.

    1978.
    Teroristička grupa ''Crvene brigade'' saopštila je
    da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu
    1978. Njegovo telo pronađeno je dva dana kasnije.

    1981.
    Bobi Sends prvi je od 10 pripadnika Irske
    republikanske armije umro u zatvoru Mejz u Severnoj Irskoj od
    posledica štrajka glađu.

    1990.
    U Bonu su počeli razgovori ŠSR, SAD, Velike
    Britanije, Francuske i dveju nemačkih država o ujedinjenju
    Nemačke.

    1999.
    NATO avijacija je između Kačanika i Uroševca
    usred dana gađala konvoj ''Lekara sveta'' - vidno obeležen znacima
    Crvenog krsta i grčkim zastavama - koji je prevozio pomoć
    prištinskom Kliničko-bolničkom centru prikupljenu u Grčkoj, a
    samo pukim slučajem nije nastradao niko od trojice lekara i trojice
    vozača kamiona.

    1999.
    Na severu Albanije srušio se američki helikopter
    AH-64 tipa ''apač'' i oba pilota su poginula, a NATO je saopštio da
    se nesreća dogodila zbog kvara motora tokom ''rutinske vežbe''.
    ''Kvar'' je najverovatnije bio posledica dejstva protivvazdušne
    odbrane Vojske Jugoslavije. ''Apači'', gromoglasno najavljeni kao
    ''ubice tenkova'', nisu ni upotrebljeni u NATO agresiji na
    Jugoslaviju.

    2002.
    Francuski predsednik Žak Širak osvojio je 82 odsto
    glasova u drugoj rundi izbora u kojem su Francuzi birali između
    njega i krajnjeg desničara Žan Mari Le Pena, što je
    najubedljivija pobeda u istoriji predsedničkih izbora u Francuskoj.

    2004.
    Slika Pabla Pikasa ''Dečak s lulom'' prodata je u
    njojorškoj galeriji ''Sotbi'' za 104 miliona i 168.000 dolara, što
    je najviša cena ikad postignuta na aukciji za neku sliku.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #295

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 6. maj, 126. dan 2007. Do kraja godine ima 239 dana.

    1237.
    U manastiru Mileševa sahranjene su mošti oca
    srpske Crkve - Svetog Save, godinu i po dana posle njegove smrti u
    bugarskoj prestonici Trnovo, gde je umro na povratku iz Jerusalima u
    Srbiju. Bugarski car Jovan Asen II jedva je pristao na zahtev
    Savinog sinovca kralja Vladislava da Savine mošti prenese u
    otadžbinu - i Asen i Trnovljani smatrali su prisustvo Savinih
    mošti kod njih za veliku milost Božju.

    1626.
    Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je od
    lokalnih Indijanaca ostrvo Menhetn - na kojem je kasnije izgrađen
    Njujork - platio ga je sitnicama, ukupna vrednost te robe nije
    an su nagiljotini okončali život on i druge jakobinske vođe.

    1804.
    U Ostružnici kod Beograda počela je ustanička
    skupština radi uspostavljanja sudskih i upravnih vlasti na
    oslobođenoj teritoriji, koju je sazvao vođa Prvog srpskog ustanka
    Karađorđe. U toku zasedanja skupštine propao je pokušaj nekih
    starešina da raspravu usmere protiv Karađorđa i ponovo postave
    pitanje vođstva ustanka. Zasedanje je okončano 15. maja.

    1840.
    Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj
    Britaniji - od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije.

    1856.
    Rođen je austrijski lekar jevrejskog porekla
    Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize, lekar za nervne bolesti i
    profesor nervne patologije na Univerzitetu u Beču. Pred nacistima
    je 1938. emigrirao u London, gde je umro 1939. Posebno je isticao
    značaj nesvesnog (podsvesnog) kao i seksualnosti na psihički
    život ljudi. Njegove psihoanalitičke studije bitno su uticale
    na najrazličitije sfere humanističkih nauka i umetničkog
    stvaralaštva. Zanimljivo je da je kao austrijski patriota 1914. bio
    oduševljen pohodom Austro-Ugarske protiv, kako je govorio, ''drskih
    Srba''. Veoma plodan autor. Dela: ''Psihopatologija svakodnevnog
    života'', ''Tumačenje snova'', ''Tri raspave o seksualnoj teoriji'',
    ''Dosetka i njen odnos prema nesvesnom'', ''Prilog istoriji
    psihoanalitičkog pokreta'', ''Uvod u psihoanalizu'',''Totem i tabu'', ''O
    snu'', ''Psihologija masa i analiza ega'', ''Ja i ono'', ''Mikelanđelov
    Mojsije'', ''Dostojevski i oceubistvo'', ''Nelagodnost u kulturi'', ''Nova
    predavanja za uvođenje u psihoanalizu'', ''Studije o histeriji'',
    ''Autobiografija''.



    1856.
    Rođen je američki istraživač i admiral Robert
    Edvin Piri, čija je ekspedicija u aprilu 1909. uspela da prva dospe
    do Severnog pola. Ispitao je najseverniji deo Grenlanda, oplovio ga
    i 1901. ustanovio da je ostrvo. Dela: ''Na Sever preko Velikog leda'',
    ''Najbliže polu'', ''Severni pol'', ''Tajne polarnih putovanja''.

    1861.
    Rođen je indijski pisac i filozof Rabindranat
    Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. Napisao je
    više od hiljadu poema, 24 drame, osam romana, najmanje osam tomova
    pripovedaka, više od 2.000 pesama i mnoštvo eseja. Pisao je na
    bengalskom jeziku, a poeziju je sam prevodio na engleski. Napustio
    je tradicionalni književni bengalski i pisao na govornom jeziku.
    Njegova poezija odlikuje se jednostavnošću emocija i lirskim
    dostojanstvom jezika, eseji snagom i jasnoćom misli, a romani
    društvenom svešću. Težio je da poveže istočnu i zapadnu
    kulturu. Dela: zbirke pesama ''Gradinar'', ''Gitandžali'', zbirke
    pripovedaka ''Grupa priča'', ''Zlatan čamac'', ''Kasna žetva'',
    ''Snovi'', ''Nuđenja'', roman ''Gora'', lirske drame ''Čitra'', Malini'',
    publicistički rad ''Nacionalizam''.

    1862.
    Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedan od
    najboljih američkih esejista, nazvan ''pustinjak Valdena'' zato što
    je od 1845. do 1847. živeo usamljenički u šumama pored jezera
    Valden. Pisao je protiv ropstva, otimačkog rata SAD protiv Meksika
    od 1846. do 1848. u korist robovlasničkog Juga, propovedao je
    vraćanje prirodi i spajao mistiku, filozofiju prirode i
    transcedentalizam. U najvažnijem delu, zbirci od 18 eseja ''Valden'',
    poznatoj i kao ''Život u šumi'', opisao je svoja usamljenička
    iskustva kao i stavove o svetu koji ga okružuje. Ostala dela:
    ''Dnevnik'', eseji ''Građanska neposlušnost'', ''Ropstvo u
    Masačusetsu'', ''Odbrana Džona Brauna''.

    1868.
    Rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović,
    osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u
    Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i mnogih inostranih
    akademija. Kao dečak naučio je ribarski zanat, potom polozio
    majstorski ispit ribarskog esnafa, ribarenje je neobično voleo i
    tako dobio nadimak ''Mika Alas''. Napisao je više od 400 radova iz
    teorijske i primenjene matematike, matematičke fizike i hemije,
    mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Tvorac je matematičke
    fenomenologije, teorije matematičkih spektara koja je praktično
    primenjena u astronomskim, statističkim i drugim izračunavanjima i
    veoma je doprineo matematičkoj analizi, posebno teoriji
    diferencijalnih jednačina i teoriji funkcija. Dela: ''Kvalitativna
    integracija diferencijalnih jednačina'', ''Elementi matematičke
    fenomenologije'', ''Fenomenološko preslikavanje'', ''Predavanja o
    matematičkim spektrima'', putopisi ''Kroz polarnu oblast'', ''U carstvu
    gusara'', naučna publicistika ''Jegulje''.

    1895.
    Rođen je američki glumac italijanskog porekla
    Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvezda početkom 20. veka.
    Premda skromnih glumačkih sposobnosti, proslavio se u nemim
    filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki.
    Filmovi: ''Četiri jahača apokalipse'', ''Dama s kamelijama'', ''Šeik'',
    ''Šeikov sin'', ''Krv i pesak'', ''Mladi radža'', ''Gospodin Boker'',
    ''Crni orao''.

    1915.
    Rođen je američki filmski glumac i režiser Orson
    Vels, čiji je prvi film ''Građanin Kejn'' - jedno od najbitnijih
    dela u istoriji kinematografije. Svako njegovo delo nosi pečat
    snažne i originalne ličnosti. Dobio je 1971. Oskar za životno
    delo. Ostali filmovi: režija i gluma - ''Veličanstveni
    Ambersonovi'', ''Dama iz Šangaja'', ''Magbet'', ''Otelo'', ''Zrno zla'',
    ''Gospodin Arkaden'', ''Proces'', ''Ponoćna zvona'', ''Istine i laži'',
    gluma - ''Sirotica iz Lokvuda'', ''Treći čovek'', ''Hotel
    internešenel''.

    1919.
    Na Versajskoj mirovnoj konferenciji posle Prvog
    svetskog rata poraženoj Nemačkoj oduzete su kolonije u Africi
    (Tanganjika, Namibija, Togo i Kamerun) kao i Papua na Novoj Gvineji
    i još neki posedi na Pacifiku i na kineskoj obali.

    1932.
    Francuskog predsednika Pola Dumea u Parizu je ubio
    ruski emigrant.

    1937.
    Poginulo je 36 putnika najvećeg nemačkog
    cepelina ''Hindenburg'', koji se zapalio posle preletanja Atlantika,
    u trenutku kad je sletao u Lejkharst u američkoj državi Nju
    Džersi. Nesreću je preživelo 62 ljudi.

    1949.
    Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris
    Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. Dela:
    pozorišni komadi ''Peleas i Melisanda'', ''Mona Vana'', ''Plava ptica'',
    ''Princeza Malen'', dela filozofsko-lirske inspiracije ''Mudrost i
    sudbina'', ''O smrti'', ''Život pčela'', ''Život mrava'', zbirka pesama
    ''Topli staklenci''.

    1974.
    Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je
    ostavku posle kampanje opozicije zbog špijunske afere u kojoj je
    otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio
    istočnonemački špijun.

    1976.
    U severnom italijanskom gradu Udine u zemljotresu je
    poginulo 973 ljudi.

    1981.
    SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da
    vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

    1991.
    Na poziv Franja Tuđmana, u Splitu su izbile
    žestoke demonstracije protiv JNA u kojima je ubijen vojnik Saško
    Gešovski, a slika davljenja vojnika Svetlanča Nakova obišla je
    svet.

    1992.
    Umro je srpski ratnik Radisav Radovanović, jedan od
    1.300 srpskih kaplara slavnog Djačkog bataljona, predsednik
    Društva za čuvanje spomenika i negovanje tradicija oslobodilačkih
    ratova do 1918.

    1992.
    Umrla je američka filmska glumica nemačkog porekla
    Marlen Ditrih, koja je snimila više od 50 filmova i važila za
    najtipičniji primer vamp glumice. Sahranjena je u rodnom Berlinu,
    ako je najveći deo života provela u SAD, gde je pobegla od
    režima Adolfa Hitlera, odbivši 1937. ponudu da gradi umetničku
    karijeru u Nemačkoj. Filmovi: ''Plavi anđeo'', ''Žudnja'', ''Maroko'',
    'Šangaj-ekspres'', ''Kismet'', ''Obešćašćena'', ''Svedok optužbe'',
    ''Suđenje u Nirnbergu''.

    1993.
    Skupština Republike Srpske odlučila je da se o
    Vens-Ovenovom planu za BiH izjasni narod. Na referendumu 15. i 16.
    maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

    1994.
    Francuski predsednik Fransoa Miteran i engleska
    kraljica Elizabet II otvorili su tunel ispod Lamanša.

    1996.
    Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe
    levičarske gerile potpisali su sporazum o okončanju 35-godišnjeg
    građanskog rata u toj srednjoameričkoj zemlji.

    1998.
    Najmanje 150 ljudi poginulo je u naseljima u južnoj
    Italiji u rečnim bujicama nastalim posle izuzetno obilne kiše.

    2002.
    Odlukom predsednika Džordža Buša, SAD su stavile
    van snage potpis bivšeg predsednika Bila Klintona u decembru 1999.
    na međunarodni ugovor o formiranju Međunarodnog krivičnog suda za
    ratne zločine. Kongres je rezolucijom ovlastio predsednika SAD da
    upotrebi i oružanu silu u oslobađanju američkih državljana ako
    budu privedeni pred taj sud.

    2002.
    U Holandiji je ubijen lider holandske desnice Pim
    Fortajn, što je prvo političko ubistvo u toj zemlji od 17. veka,
    ubio ga je, izrazito brutalno, jedan muslimanski fanatik, navodno iz
    verskih razloga.

    2006.
    Umrla je poslednja preživela putnica Titanika
    amerikanka Lilijan Gertrud Asplund. Asplund se Titanikom vraćala sa
    roditeljima i četvoricom braće iz Švedske, odakle su poreklom, u
    SAD, kada je brod udario u santu leda i posle nekoliko časova, 15.
    aprila 1912. godine, potonuo u vode na severu Atlantskog okeana. Oni
    su putovali trećom klasom tada najluksuznijeg broda, za koji se
    tvrdilo da ne može da potone. Prema izveštaju američkog Senata, u
    nesreći su poginule 1.523 osobe.





    - Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Georgija, ovaj

    praznik kolokvijalno se najčešće naziva Djurđevdan i on je veoma

    česta krsna slava među Srbima. Za obeležavanje Djurđevdana

    vezani su mnogi običaji nesumnjivo predhrišćanskog porekla koji

    su se u mnogim segmentima očuvali do danas. Njima se najčešće

    obeležava početak proleća, neka vrsta kulta plodnosti - ustaje se

    rano i kupa u rekama, odlazi u prirodu, bere bilje, pletu venci i

    njima kite kuće, stoka i košnice, opasuje se vrbovim i drenovim

    prućem, u njive se postavljaju krstovi od leskove mladice,

    pripremaju se žrtvena jagnjad. Poznati stih srpske epske poezije:

    ''Djurđev danak, hajdučki sastanak'' pokazuje da je Djurđevdan

    obeležavao vreme kada počinje topli period i kada su odmetnici

    raznih vrsta mogli da se zapute u šume. Crkva nas uči da je Sveti

    Djorđe kažnjen razapinjanjem na točku pošto je, kao tribun u

    vojsci rimskog cara Dioklecijana javno priznao da ispoveda

    Hrišćanstvo. Bog mu je ''podario moć da svakom Božijem stvoru

    koji mu se molbom obrati, pomaže u bedi i nevolji''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #296

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 7. maj, 127. dan 2007. Do kraja godine ima 238 dana.

    1682.Umro je ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov,
    kojeg je na prestolu nasledio polubrat Petar I, nazvan Petar Veliki.
    Car je postao 1676, ali - maloletan i bolešljiv - nije bio u stanju
    da samostalno vlada, pa su zemljom praktično upravljali njegovi
    ujaci, boljari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je
    učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u
    Povoložju, Sibiru i Ukrajini.

    1711.
    Rođen je srpski matematičar, fizičar, astronom,
    filozof, pesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković,
    jedan od najvećih umova svog vremena. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme
    i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta
    Ajnštajna. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske
    opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske
    mornarice. Postavio je dve geometrijske metode za određivanje
    elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje
    kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tela ne samo
    privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne
    trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i
    spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem
    okaca u saću. Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i
    francuskom. Dela: ''Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam
    legem virium in natura existentium'', ''Opera partientia ad opticam et
    astronomiam'', ''Elementorum universae matheseos'', ''O morskoj plimi'',
    ''O zakonu sila u prirodi'', ''O svetlu'', ''Teorija konusnih preseka'',
    ''Elementi matematike''.



    1833.
    Rođen je nemački kompozitor Johan Brams, istaknuti
    kasni romantičar. Dosledno je negovao klasičnu muzičku ravnotežu
    i kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike
    komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van
    Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti.
    Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga sledbenici
    nazvali osnivačem nemačke novoklasične škole. Dela: četiri
    simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade,
    intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski
    koncert, vokalne kompozicije (''Nemački rekvijem''), solo pesme,
    horovi.

    1840.
    Rođen je ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski,
    najistaknutiji ruski simfoničar 19. veka. Inspirisao se narodnom
    muzikom, bajkama i ruskom istorijom. Komponovao je šest simfonija,
    opere, uvertire, koncerte za klavir, koncerte za violinu, kamernu
    muziku, balete, solo pesme, klavirske kompozicije. Dela: opere
    ''Evgenij Onjegin'', ''Pikova dama'', simfonija ''Patetična'', baleti
    ''Labudovo jezero'', ''Ščelkunčik'', ''Uspavana lepotica'', uvertira
    ''Romeo i Julija''.



    1870.
    Umro je srpski socijalista Živojin Žujović,
    ideolog socijalizma, koji je prvi u Srbiji izneo materijalistički
    pogled na svet. Ideje socijalista prihvatio je na školovanju u
    Rusiji, zatim u Minhenu i Cirihu. Objavio je više studija, rasprava
    i polemika.

    1892.
    Rođen je srpski pisac Milutin Bojić. Autor čuvene
    'Plave grobnice'' - koja peva o masovnom sahranjivanju srpskih
    vojnika u Jonsko more nedaleko od Krfa. Studirao je filozofiju i
    pedagogiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u
    Prvom svetskom ratu. Posle povlačenja preko Albanije radio je kao
    državni službenik na Krfu i u Solunu. Umro je od tuberkuloze u 25.
    godini i sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Dela: četiri
    knjige pesama i više drama, uključujući ''Kraljevu jesen'' i
    ''Uroševu ženidbu''.

    1893.
    Povodom 400. godišnjice osnivanja Obodske
    štamparije, književno-umetnička zajednica pod predsedništvom
    Milana Milićevića priredila je prvu izložbu srpskih knjiga u
    Beogradu.

    1901.
    Rođen je američki filmski glumac Frenk Džejms
    Kuper, poznat kao Gari Kuper, jedan od najomiljenijih glumaca u
    istoriji Holivuda, prepoznatljiv po naglašenoj individualnosti.
    Snimio je 84 filma. Filmovi: ''Zakon Divljeg zapada'', ''Narednik Jork''
    (Oskar), ''Kome zvono zvoni'', ''Tačno u podne'' (Oskar), ''Vera Kruz'',
    ''Prijateljsko ubeđivanje'', ''Ljubav popodne'', ''Drvo za vešanje''.

    1915.
    Nemačka podmornica torpedovala je u Prvom svetskom
    ratu britanski putnički brod ''Luzitanija'' kod obala Irske, u kojem
    je poginulo 1.198 ljudi, uključujući mnoge građame SAD. Ovaj
    slučaj ostavio je veliki utisak u Americi i na kraju je prihvaćen
    kao povod da SAD stupe u rat protiv Nemačke.

    1928.
    Granica prava glasa žena u Velikoj Britaniji
    spuštena je sa 30 na 21 godinu.

    1954.
    Snage otpora u Vijetnamu potukle su Francuze kod
    Dijen Bijen Fua, što je uticalo na francusku javnost da pojača
    zahteve za prestanak rata i francuska vlada je 21. jula 1954.
    prihvatila sporazum kojim je okončala vojnu intervenciju u svojoj
    koloniji Indokini. Bio je to početak raspada francuskog
    kolonijalnog carstva.

    1995.
    Kandidat konzervativaca, gradonačelnik Pariza Žak
    Širak, pobedio je na predsedničkim izborima u Francuskoj kandidata
    socijalista Lionela Žospena.

    1997.
    U izveštaju Vlade SAD osuđena je saradnja
    Švajcarske s nemačkim nacistima u Drugom svetskom ratu, misli se
    na činjenicu da su švajcarske banke prihvatale zlato, umetnine i
    najrazličitije dragocenosti opljačkane širom okupirane Evrope. U
    studiji je navedeno da je time produžen rat, jer je podržana
    ''sposobnost Nemačke da vodi rat''.

    1999.
    Od kasetnih bombi - zabranjenih prema ženevskim
    konvencijama za napade i na vojne ciljeve - izbačenih nešto pre
    podneva iz aviona NATO isključivo na civilne ciljeve, stambene
    zgrade i ulice u blizini glavne gradske pijace i Kliničkog centra u
    strogom centru Niša, poginulo je 16 civila i više od 70 je
    ranjeno.

    1999.
    Američki avioni su s pet projektila razorili zgradu
    ambasade Kine u Beogradu, usmrtivši troje kineskih novinara, a
    jedan civil je ubijen prilikom bombardovanja obližnjeg hotela
    ''Jugoslavija''. Prethodno je NATO avijacija, kao i pet dana pre toga,
    onesposobila ključne trafo-stanice na širem području Beograda,
    izazvavši delimičan raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji.

    1999.
    Kod Lipljana je pronađeno telo Fehmija Aganija,
    najbližeg saradnika predsednika Demokratslog Saveza Kosova Ibrahima
    Rugove, kojeg su albanski teroristi ubili pošto su, odlaskom Rugove
    u Rim, ''izgubili dalji interes da ga čuvaju'', kako je dan kasnije
    saopštio SUP Prištine. Prethodnog meseca Aganija su oteli
    pripadnici terorističke OVK i držali u izolaciji kako bi ga
    onemogućili da učestvuje u pregovorima Rugove s jugoslovenskim
    vlastima.

    2000.
    Predsednik Rusije Vladimir Putin, uverljivi pobednik
    na izborima mesec i po dana ranije, polaganjem zakletve na
    svečanosti u Kremlju zvanično je preuzeo funkciju šefa države.
    Njegov prethodnik Boris Jeljcin je, predajući dužnost, događaj
    ocenio kao istorijski, jer je prvi put u istoriji Rusije vlast mirno
    predata.

    2002.
    U more na severoistoku Kine srušio se kineski
    putnički avion, što nije preživeo niko od 112 putnika i članova
    posade.

    2002.
    U napadu islamskog teroriste samoubice na jedan klub
    južno od Tel Aviva poginulo je najmanje 15 ljudi. Odgovornost je
    preuzela teroristička organizacija Hamas.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #297

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 8. maj, 128. dan 2007. Do kraja godine ima 237 dana.

    1429.
    Predvođeni Jovankom Orleankom, Francuzi su u Stogodišnjem ratu probili sedmomesečnu opsadu Orleana nateravši u bekstvo engleske osvajače.

    1794.
    Na giljotini je pogubljen francuski hemičar Antoan Loren Lavoazje, jedan od tvoraca moderne hemije, posle suđenja odžanog istog dana, na kojem ga je revolucionarni sud, sa još 27 optuženih, osudio na smrt kao ''zastupnika ubiranja kraljevskog poreza''. Otkrio je da je vazduh smeša kiseonika i azota, dokazao da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio značaj kiseonika za sagorevanje i oksidaciju, postavio Zakon o neuništivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu hemijsku analizu. Spalivši dijamant, dokazao je da je kristalizovani ugljenik.

    1815.
    Na brdu Ljubić kod Čačka Srbi su u Drugom srpskom ustanku do nogu potukli trostruko jaču tursku vojsku. Oko 1.500 ustanika predvodili su Miloš Obrenović i Lazar Mutap, a oko 5.000 Turaka Imšir paša, poznat kao Chaja paša. Pobeda je ustanicima ulila silno samopouzdanje i Srbe masovno podigla na oružje.

    1828.
    Rođen je švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bedu i tek u dubokoj starosti doživeo je priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena ''Medalja Anri Dinan'', najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Dela: ''Sećanje na Solferino'', ''Međunarodno bratstvo i milosrđe za vreme rata''.

    1873.
    Umro je engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od tvoraca liberalne političke teorije. U ekonomiji je poslednji značajan predstavnik engleske klasične škole - poznat je po teoriji troškova proizvodnje. Njegovo najznačajnije delo ''O slobodi'' na srpski je prvi preveo, napisao predgovor i objavio 1867. knez Petar Karađorđević, kasniji kralj Srbije Petar I. Ostala dela: ''Sistem logike'', ''Utilitarizam'', ''O predstavničkoj vladi'', ''Principi političke ekonomije'', ''Ogist Kont i pozitivizam'', ''Potčinjenost žena''.

    1873.
    U Beču je objavljena prva poznata srpska knjiga o vinima ''Iskusni podrumar'', iz pera Zaharija Stefanovića Orfelina (1726-1785). U njoj je opisana tehnika berbe grožđa, spravljanja vina i podrumarstva. Orfelin je smatrao da su najbolja vina kod Srba ona koja se prave u fruškogorskim manastirima i u Sremskim Karlovcima. Bio je neobično svestrana ličnost, bavio se književnošću, istoriografijom, krasnopisom, radio je kao bakrorezac i ostavio je prelepe barokne bakroreze. Imao je, za svoje vreme, ogromnu ličnu biblioteku od više hiljada naslova. Njegovo mesto u istoriji srpske kulture je izuzetno visoko.

    1880.
    Umro je francuski pisac Gistav Flober, jedan od osnivača francuskog realizma, sjajan stilista. Bio je pesimista, skeptik i nepristrasan posmatrač činjenica, protivnik građanskog licemerja. Romanom ''Gospođa Bovari'' uznemirio je javnost i optužen je za povredu javnog morala. Ostala dela: romani ''Buvar i Pekiše'', ''Sentimentalno vaspitanje'', ''Salambo'', ''Iskušenje svetog Antonija'', dva pozorišna komada i više novela i obimna ''Prepiska''.

    1884.
    Rođen je američki državnik Hari Truman, predsednik SAD od 1945. do 1953, upamćen po odluci da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, u trenutku kada je Japan nudio kapitulaciju. Šef države postao je posle smrti Frenklina Ruzvelta. Stvorio je 1947. doktrinu o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama ''ugroženim komunističkim pokretima'', čime je podstakao hladni rat. Umešao je 1950. SAD u korejski sukob i započeo program izgradnje vojnih baza i remilitarizacije Zapadne Nemačke. Na osnovu zakona ''o očuvanju uzajamne bezbednosti'', Vlada SAD je 1951. od ''Maršalovog plana'' i ''Trumanove doktrine'' sačinila opšti plan ekspanzije Zapada. Tada su doneti i propisi koji su onemogućavali radničko-sindikalno organizovanje u SAD, a period dok je on bio predsednik obeležio je izraziti antikomunizam, oličen u republikanskom senatoru Džozefu Makartiju.

    1894.
    Srpski fizičar Mihailo Pupin prijavio je u Njujorku patent za konstruisanje aparata za telefonske i telegrafske prenose na veće udaljenosti.

    1902.
    U erupciji vulkana Mon Pele na Martiniku potpuno je uništen grad Sen Pjer, a katastrofu je preživelo samo dvoje od 30.000 stanovnika.

    1903.
    Umro je francuski slikar i vajar Pol Gogen, čiji je umetnički pogled izgrađen na protivstavu impresionističkom shvatanju slikarstva. Njegov postupak karakterišu pojednostavljeni oblici, jaki kontrasti boja, ukidanje perspektive. Njegova tema je najčesće egzotičan svet domorodaca tahićanskog ostrva Fatu-Iva, među kojima je i umro. Najznačajnije slike uradio je tokom dva boravka na Tahitiju, gde je pobegao od civilizacije - ''Cheretanje'', ''Dve devojke s Tahitija'', ''Materinstvo'', ''Beli konj'', ''Plemkinja''...



    1921.
    U Švedskoj je ukinuta smrtna kazna.

    1944.
    Sovjetske jedinice su u Drugom svetskom ratu oslobodile Sevastopolj, izbacivši Nemce iz te strateški važne crnomorske luke na poluostrvu Krim.

    1945.
    Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile celu teritoriju Čehoslovačke.

    1978.
    Na najviši svetski vrh Maunt Everest bez upotrebe kiseonika prvi su se popeli italijanski planinar nemačkog porekla Rajnhol Mesner i Austrijanac Peter Habeler.

    1984.
    Sovjetski olimpijski komitet odlučio je da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši Vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje.

    1992.
    Predsedništvo Jugoslavije usvojilo je ostavku načelnika Generalštaba oružanih snaga Jugoslovije i vršioca dužnosti saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnika Blagoja Adžića i za načelnika Generalštaba imenovalo general-pukovnika Životu Panića. Smenjen je i komandant Druge armijske oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac i penzionisano 38 generala.

    1992.
    Umro je ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, jedan od utemeljivača parodijsko-satiričnog žanra minijatura s lutkama i osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka, jedinstvenog u svetu. Stvaralac inventivnog duha i bogate mašte, režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim delima tog pozorišnog žanra, poput ''Čarobne Aladinove lampe'', ''Neobičnog koncerta'', ''2:0 za nas'', ''Djavoljeg mlina''.

    1994.
    Mađarska socijalistička partija Djule Horna na parlamentarnim izborima nadmoćno je pobedila dotad vladajuću stranku Slobodnih demokrata.

    1995.
    Francuski predsednik Fransoa Miteran i lideri bezmalo 80 zemalja, uključujući predsednika Jugoslavije Zorana Lilića, obeležili su na svečanosti u Parizu pola veka od završetka Drugog svetskog rata.

    1996.
    Umro je španski borac s bikovima Luis Migel Lukas ''Domingin'', verovatno najbolji svetski borac s bikovima u 20. veku, čija je veština inspirisala američkog pisca Ernesta Hemingveja.

    1999.
    Tekstovi izveštača iz Albanije prvi put od početka agresije NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju podvrgnuti su američkoj vojnoj cenzuri. Odluka je među zapadnim novinarima protumačena kao pokušaj NATO da neutrališe neprijatne tendencije u medijima zbog serije ''grešaka'' i civilnih žrtava.

    1999.
    Avioni NATO srušili su do temelja zgradu glavne pošte u centru Užica, već oštećenu u napadu 16 dana ranije, a prilikom bombardovanja civilnih ciljeva u Nišu ubijeno je dvoje ljudi.

    2001.
    Papa Jovan Pavle II završio je posetu Siriji tokom koje je kao prvi rimokatolički poglavar u istoriji ušao u jednu džamiju.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #298

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 9. maj, 129. dan 2007.Do kraja godine ima 236 dana.

    1502.
    Španski moreplovac italijanskog porekla Kristofer
    Kolumbo isplovio je iz španske luke Kadis na četvrto i poslednje
    putovanje u Novi svet.

    1788.
    Britanski parlament ukinuo je trgovinu robljem.

    1800.
    Rođen je američki borac za ukidanje crnačkog
    ropstva Džon Braun, koji je u južnim američkim državama Kanzas i
    Virdžinija predvodio ustanke protiv robovlasnika i državne uprave
    koja ih je podržavala. Teško ranjenog u borbi federalna vojska ga
    je 1859. uhvatila u Virdžiniji, a robovlasnički sud ga je osudio
    na smrt, posle čega je obešen.

    1805.
    Umro je nemački pisac, filozof, istoričar i
    teoretičar umetnosti Johan Kristof Fridrih fon Šiler,
    najznačajniji nemački klasični dramatičar. Pobegao je 1782. iz
    Virtemberškog vojvodstva u kojem je radio kao pukovski lekar, a u
    Vajmar se preselio 1787, gde se sprijateljio sa Geteom, koji mu je
    pomogao da 1789. postane profesor istorije na univerzitetu u Jeni.
    Potom je izdavao časopise ''Hore'' i ''Almanah muza''. Dela: drame
    ''Razbojnici'', ''Don Karlos'', ''Valenštajn'', ''Verenici iz Mesine'',
    ''Demetrijus'' (nedovršena drama iz ruske istorije), tragedije
    ''Fijeskova zavera u Djenovi'', ''Spletka i ljubav'', ''Marija Stjuart'',
    ''Devica Orleanska'', komad o oslobodilačkoj borbi Švajcaraca
    ''Vilhelm Tel'', balade ''Polikratov prsten'', ''Jemstvo'', ''Ibikovi
    ždrali'', istorijski radovi ''Istorija otpadništva ujedinjene
    Nizozemske'', ''Istorija Tridesetogodišnjeg rata'', filozofske i
    estetičke rasprave ''O ljupkosti i dostojanstvu'', ''O uzvišenom'', ''O
    estetičkom vaspitanju čoveka'', ''O tragičnoj umetnosti'', ''O
    naivnom i sentimentalnom pesništvu'', epigrami ''Ksenije''.

    1860.
    Rođen je škotski pisac Džejms Metju Beri, ''otac''
    Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovetke. Dela: ''Petar Pan'',
    ''Divni Krajton'', ''Gospodska ulica''.

    1873.
    Rođen je engleski arheolog Hauard Karter, koji je
    1922. otkrio grobnicu egipatskog faraona Tutankamona.

    1877.
    Rumunija je proglasila nezavisnost (do tada je imala
    vazalni status pod vrhovnom vlašću Turske), mesec dana pošto je
    sklopila savez s Rusijom za borbu protiv Otomanskog carstva.

    1901.
    U Melburnu je otvoren prvi parlament Australije.

    1911.
    U Beogradu je sa ciljem ostvarenja ideala
    ujedinjenja srpstva - osnovana tajna organizacija ''Ujedinjenje ili
    smrt'', nazvana kasnije ''Crna ruka'', čije su vođe bili Dragutin
    Dimitrijević Apis, Ilija Radivojević i Bogdan Rade
    Organizacija je predviđala oslobođenje srpskih krajeva na
    teritoriji Osmanske države i Austro-Ugarske.

    1926.
    Amerikanci Ričard Berd i Flojd Benet prvi su
    preleteli avionom Severni pol.

    1927.
    Kanbera je postala glavni grad Australije umesto
    Melburna.

    1936.
    Italija je posle okupacije Abisinije (Etiopije)
    formalno anektirala tu istočnoafričku zemlju i od nje i okolnih
    svojih kolonija (Eritreja i Somalija) formirala je Italijansku
    Istočnu Afriku. Za cara Etiopije proglašen je kralj Italije
    Vitorio Emanuele.

    1945.
    U Berlinu je 16 minuta posle ponoći potpisana
    bezuslovna kapitulacija nemačkih oružanih snaga. U ime Nemačke
    akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime ŠSR maršal
    Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni
    general Artur Teder. Time je formalno završen Drugi svetski rat u
    Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa još nekoliko dana davali
    otpor, najduže u Jugoslaviji - do 15. maja. U ratu koji je trajao
    šest godina je učestvovala 61 država i oko 110 miliona vojnika.
    Poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi, a oko 35 miliona je
    ranjeno.

    1946.
    Kralj Vitorio Emanuele III je abdicirao i Italija je
    postala republika.

    1948.
    Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije
    je u odgovoru na pismo Centralnog komiteta Sovjetske komunističke
    partije 4. maja 1948. odbacio optužbe vezane za politiku
    jugoslovenskog rukovodstva. Potom je usledila Rezolucija Informbiroa
    i višegodišnji politički i ekonomski pritisak istočnoevropskih
    zemalja na Jugoslaviju.

    1952.
    Zapadne sile su Londonskim sporazumom prepustile
    zonu ''A'' slobodne teritorije Trsta Italiji, posle čega je
    Jugoslavija upozorila Italiju i zapadne zemlje da ne priznaje
    nikakve pregovore i rešenja bez njenog učešća.

    1960.
    SAD su postale prva zemlja u kojoj su legalizovane
    pilule za sprečavanje začeća.

    1976.
    Prema zvaničnoj verziji, Ulrike Majnhof, vođa
    zapadnonemačke levičarske terorističke grupe ''Bader-Majnhof'',
    obesila se u zatvorskoj ćeliji.

    1978.
    Izrešetano telo bivšeg italijanskog premijera Alda
    Mora nađeno je u parkiranom automobilu u centru Rima, 54 dana
    pošto su ga oteli teroristi ''Crvenih brigada''.

    1985.
    Umro je američki filmski glumac Edmund O'Brajen,
    veoma cenjen po nizu upečatljivih epizodnih uloga. Filmovi:
    ''Devojka tu ne može pomoći'', ''1984'', ''Bosonoga kontesa'' (Oskar),
    ''Niz tri tamne ulice'', ''Julije Cezar'', ''Smrt dolazi'', ''Čovek koji
    je ubio Liberti Valansa'', ''Sedam dana u maju'', ''Divlja horda''.



    1986.
    Umro je nepalski planinar Tenzing Norgaj, koji je s
    Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem u maju 1953. prvi osvojio ''krov
    sveta'' Maunt Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva
    Himalaji.

    1987.
    Avion poljske kompanije LOT ''Iljušin 62'', na liniji
    Varšava-Njujork, srušio se odmah posle poletanja, što nije
    preživeo niko od 187 putnika i članova posade.

    1993.
    Posle sukoba u centralnoj i jugozapadnoj Bosni,
    žestoke borbe Hrvata i muslimana su izbile i u Mostaru.

    1995.
    U Moskvi je proslavljena 50. godišnjica pobede nad
    nacističkom Nemačkom. Na svečanoj večeri u Kremlju, predsednici
    Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton istakli su doprinos
    Jugoslavije pobedi saveznika u Drugom svetskom ratu.

    1996.
    Joveri Museveni je pobedio na prvim predsedničkim
    izborima organizovanim u Ugandi posle 16 godina.

    2001.
    U najtragičnijoj nesreći u istoriji afričkog
    fudbala, na najvećem stadionu u Akri, glavnom gradu Gane, poginulo
    je 126 ljudi u stampedu koji je izazvala policija ispaljivanjem
    suzavca.

    2002.
    U eksploziji mine aktivirane daljinskim
    upravljačem, čečenski islamski teroristi ubili su u gradu
    Kaspijsk u ruskoj republici Dagestan 42 ljudi, a više od 150 ranili
    u toku parade povodom Dana pobede.

    2002.
    Američki Kongres zabranio je ulazak u SAD
    građanima sedam zemalja koje podržavaju i tolerišu terorizam -
    Iraka, Irana, Kube, Libije, Severne Koreje, Sirije i Sudana.

    2004.
    Predsednik Čečenije Ahmad Kadirov, kojeg je
    podržavala Moskva, ubijen je u eksploziji bombe koju su postavili
    čečenski islamski teroristi na stadionu u Groznom, gde je
    obeležavan Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.

    2005.
    Na Crvenom trgu u Moskvi svet je proslavio 60 godina
    pobede nad nacizmom, a među zvanicama našao se, po prvi put od
    završetka Drugog svetskog rata, i jedan nemački kancelar.

    2006.
    Osuđen Kanibal iz Nemačke Armin Majvez, koji je
    tokom suđenja priznao da je ubio i pojeo muškarca. Osuđen je na
    doživotnu kaznu zatvora. Armin Majvez (44), kompjuterski tehničar,
    e tokom suđenja detaljno ispričao kako je 21. marta 2001. godine
    ubio Bernda Jirgena Brandesa (43) u svom domu u Rotenburgu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #299

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 10. maj, 130. dan 2007. Do kraja godine ima 235 dana.

    1559.
    Sinovi ostarelog turskog sultana Sulejmana II poveli su bitku za otomanski presto u mestu Konja u Maloj Aziji. Vojska Selima - koji je 1566. postao sultan Selim II - potukla je snage Bajazita, primoravši ga da s pristalicama pobegne u Persiju, gde je kasnije ubijen.

    1594.
    Mošti oca Srpske crkve i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save Turci su spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju 359 godina posle svečeve smrti prethodio je ustanak Srba u Banatu (koji je tada bio pod Turskom) pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed III naredio je Sinan paši da po svaku cenu uguši pobune Srba, a ovaj je, znajući za značaj Svetog Save za Srbe, iz manastira Mileševe naredio prenos moštiju u Beograd i spalio ih je na Vračarskom brdu (tada izvan Beograda). Kako bi mesto spaljivanja bilo obeleženo u prvoj polovini 19. veka podignut je krst od crvenog granita, po kome je taj deo Beograda kolokvijalno nazvan - ovo je bila privatna inicijativa Gligorija Vozarovića, poznatog izdavača i knjigovesca. Kasnije je na Vračarskom brdu podignuta crkva posvećena Svetom Savi, sa istim ciljem, a zatim i današnji velelepni hram.

    1760.
    Rođen je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne. Pesmu, komponovanu kao marš, prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marseja u Pariz, pa je nazvana ''Marseljeza''.

    1774.
    Umro je francuski kralj Luj XV, koji je nasledio presto kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja XIV. Vodio je neuspešan rat za austrijsko nasleđe i Sedmogodišnji rat posle kojeg je Francuska morala da Velikoj Britaniji prepusti Kanadu. Ukinuo je jezuitski rimokatolički red i konfiskovao imovinu jezuita.

    1844.
    Popečiteljstvo prosveštenija (ministarstvo prosvete) Srbije naložilo je svim okružnim načelstvima da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum je uzet kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, a akt o osnivanju jedne od najznačajnijih nacionalnih kulturnih institucija, na inicijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika Popočiteljstva prosveštenija, potpisan je 4. septembra 1844.

    1849.
    Umro je japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus ''Trideset pogleda na Fuđijamu''.

    1865.
    Predsednika Konfederacije otcepljenih južnih država SAD Džefersona Dejvisa zarobile su u Američkom građanskom ratu trupe Severa.

    1871.
    Mirovnim ugovorom u Frankfurtu poražena Francuska je posle prusko-francuskog rata primorana da preda Nemcima pokrajine Alzas i Lorenu i da plati visoku ratnu odštetu.

    1881.
    Krunisan je rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

    1894.
    Rođen je američki kompozitor ruskog porekla Dimitri Tjomkin, izuzetan autor filmske muzike, dobitnik više Oskara. Filmovi: ''Gospodin Smit ide u Vašington'', ''Samo anđeli imaju krila'', ''Senka sumnje'', ''Dvoboj na suncu'', ''Nazovi M radi ubistva'', ''Div'', ''Starac i more'', ''Rio Bravo'', ''Tačno u podne'', ''Čajkovski''.

    1899.
    Rođen je američki filmski glumac i igrač Frederik Austerlic, poznat kao Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača. Filmovi: ''Roberta'', ''Vesela raspuštenica'', ''Vreme svinga'', ''Cilinder'', ''Brodvejska melodija'', ''Nikad nećeš postati bogat'', ''Uskršnja parada'', ''Smešno lice'', ''Na plaži'', ''Diži zavesu''.



    1904.
    Umro je engleski novinar i istraživač Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. ''spasavanjem'' škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za kojeg se verovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki deo basena reke Kongo.

    1923.
    Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka sklopile su konvenciju o osnivanju ''slobodne zone u Solunu'', koja je predata na upotrebu 6. marta 1925. na period od 50 godina. Zona obuhvata 94.000 kvadratnih metara, na kojoj je Kraljevina S.H.S. dobila isljučivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina, posle čega se automatski produžava svakih pet godina.

    1933.
    Nacisti su u centru Berlina priredili prvo masovno spaljivanje knjiga, bacivši na lomaču više od 25.000 dela Karla Marksa, Sigmunda Frojda, Bertolda Brehta, Alberta Ajnštajna i drugih autora, koje su nacisti označili kao ''dekadentne''.

    1940.
    Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je posle nemačke invazije na Dansku zaposela bivšu dansku koloniju Island.

    1940.
    Posle ostavke Nevila Čemberlena, pristalice politike popuštanja Adolfu Hitleru i potpisnika ''Minhenskog sporazuma'' 1938. kojim je Čehoslovačka naterana da Nemačkoj ustupi Sudetsku oblast, britanski premijer je postao Vinston Čerčil, koji je potom proveo naciju kroz Drugi svetski rat.

    1941.
    Rudolf Hes, zamenik nemačkog vođe Adolfa Hitlera, spustio se padobranom u Škotsku, u nameri da kod britanske vlade izdejstvuje separatan mir s Nemačkom. Njegov predlog nije prihvaćen i Hes je kraj Drugog svetskog rata dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. je zbog ratnih zločina osuđen na doživotnu robiju.

    1967.
    Američko vazduhoplovstvo je prvi put u Vijetnamskom ratu bombardovalo luku Hajfong u Severnom Vijetnamu.

    1977.
    Umrla je američka filmska glumica Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvezda tridesetih godina 20. veka. Filmovi: ''Mildred Pirs'' (Oskar), ''Lice jedne žene'', ''Humoreska'', ''Prokletnici ne plaču'', ''Strah'', ''Nežna pesma'', ''Demonska žena'', ''Šta se dogodilo Bebi Džejn''.



    1979.
    Umrla je srpska filmska glumica Italina-Ida Kravanja, poznata kao Ita Rina, posle udaje Tamara Djorđević, najpoznatija filmska glumica u Jugoslaviji između dva svetska rata, prva naša glumica koja je ušla u svetsku enciklopediju filma. Pre Drugog svetskog rata igrala je niz glavnih uloga u filmovima nemačke i češke produkcije, a posle rata epizodne uloge u nekoliko domaćih filmova. Filmovi: ''Erotikon'', ''Galgentoni'', ''Fantom Durmitora'', ''A život teče dalje''.

    1981.
    Socijalista Fransoa Miteran pobedio je u drugoj rundi predsedničkih izbora u Francuskoj dotadašnjeg šefa države Valerija Žiskara D'Estena, čime je levica u toj zemlji došla na vlast posle tri decenije.

    1988.
    SAD su stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kojom je Izrael osuđen za invaziju na jug Libana.

    1993.
    Više od 200 radnika, mahom žena, poginulo je u požaru koji je zahvatio jednu fabriku igračaka u tajlanđanskoj provinciji Nakon Patom.

    1994.
    Nelson Mandela je kao prvi crnac inaugurisan za predsednika Južne Afrike.

    1994.
    Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni preuzeo je dužnost premijera Italije na čelu koalicione vlade u kojoj su - prvi put posle Drugog svetskog rata - bili i neofašisti.

    1995.
    Najmanje 100 ljudi je poginulo kada se lift, koji je prevozio rudare u jednom rudniku zlata u blizini Orknija u Južnoj Africi, iznenada otkačio i stropoštao na dno rudnika.

    1996.
    Premijer Indije Narašima Rao podneo je ostavku posle izbornog poraza njegove Kongresne stranke.

    1997.
    U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo je najmanje 1.560 ljudi.

    1999.
    Avioni NATO su prilikom bombardovanja industrijske zone Čačka, nepun kilometar od centra grada, usmrtili četvoro civila.

    2002.
    Zbog prodavanja tajni Moskvi, na doživotnu robiju osuđen je bivši FBI agent Robert Hansen, za kojeg se veruje da je među onima koji su naneli najveću štetu interesima SAD.

    2006.
    Preminuo Zoran Gluščević, istaknuti srpski književnik, kritičar, esejista. Gluščević je rođen 1926. godine u Užičkoj Požegi, diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu na katedri za germanistiku. Veoma rano se afirmisao na književnoj i kulturnoj sceni tadašnje Jugoslavije i bio je urednik više književnih listova i časopisa. Posebno se bavio izučavanjem nemačke književnosti. Pored eseja pisao je drame za radio i televiziju. Dela: ''Putevi humaniteta ''I i II, ''Perom u raboš'', ''Alfa i omega'', ''Književnost i rituali'', ''Okultna moć'', ''Sava Rakočević'', ''Mefisto i on''. Bio je i priređivač sabranih dela Hermana Hesea, na srpskom jeziku, i važio je za najboljeg poznavaoca Heseovog opusa kod nas. Priredio je i uredio i ''Sabrana dela Isidore Sekulić''.

    2006.
    Hamas i Fatah postigli primirje. Palestinski premijer Ismail Hanije saopštio je da je njegova vladajuća radikalna islamistička organizacija Hamas postigla dogovor s rivalskim Fatahom o okončanju sukoba. Dve strane su se dogovorile da razreše međusobne nesporazume nekoliko sati nakon što su naoružani hamasovci napali povorku na sahrani dece poginule u unakrsnoj vatri.

    2006.
    Preminuo ruski filozof Aleksandar Zinovjev, jedan od prvih sovjetskih disidenata, koji je zbog svojih političkih uverenja preko 20 godina proveo u izgnanstvu. Ovaj naučnik svetskog glasa u Rusiju se vratio 1999. i od tada je predavao na Filozofskom fakultetu Moskovskog državnog univerziteta. Zinovjev je prvi put uhapšen još 1939. zbog antistaljinističkih istupanja. Borio se u Drugom svetskom ratu, i za ratne zasluge dobio je više ordena i medalja. Pošto je 1976. u Švajcarskoj objavio satirično delo ''Zjapeće visine'', dve godine kasnije proteran je iz ŠSR i naredne dve decenije provodi u izgnanstvu. Jedini je ruski dobitnik ugledne nagrade ''Aleksis de Tokvil'', a autor je preko 40 knjiga. Dela: ''Parabelum'', ''Homo sovjetikus'', ''Ruka Kremlja'', ''Katastrojka'', ''Komunizam kao realnost'', ''Kriza komunizma'', ''Zapad''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #300

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 11. maj, 131. dan 2007. Do kraja godine ima 234 dana.

    330.
    Konstantinopolis (sadašnji Istanbul - što je
    bukvalni prevod slovenskog Carigrad) postao je nova prestonica
    Rimskog carstva. Nazvan je prema caru Konstantinu I Velikom.

    483.
    Rođen je Vizantijski car Justinijan I, poznat kao
    Justinijan Veliki, koji se proslavio kodifikacijom rimskog prava,
    velikom graditeljskom aktivnošću i osvajanjima. Težeći obnovi
    Rimskog carstva na zapadnim, izgubljenim, teritorijama, taj vladar -
    rođen kod Naisusa (Niš), pokorio je 534. Vandale u severnoj
    Africi, 555. Ostrogote u Italiji. Ratovao je i protiv Persijanaca,
    koji su ugrožavali azijske provincije, ali nije uspeo da spreči
    upade Slovena na Balkan. Prema njegovom nalogu, najbolji pravnici
    pripremili su ''Korpus juris civilis'', sastavljen od prečišćenih
    zakona rimskih careva (''Kodeks Justinijanus''), raznih pravnih spisa
    (''Digesta'') i izvoda za školovanje pravnika (''Institutiones''). Time
    je sačuvao norme rimskog prava, što je imalo izuzetan značaj za
    razvoj pravne teorije u Evropi. Sazidao je 537. crkvu Aja Sofija,
    najveću u Carigradu, koju su posle osvajanja grada 1453. Turci
    pretvorili u džamiju doziđivanjem četiri minareta.

    1686.
    Umro je nemački fizičar i pronalazač Oto fon
    Gerike, koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao čuveni
    eksperiment o vazdušnom pritisku (''magdeburške polulopte'').
    Takođe je izumeo vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

    1778.
    Umro je engleski državnik Vilijam Pit Stariji,
    vođa vigovaca, britanski premijer od 1756. do 1761. i od 1766. do
    1768, čija je agresivna spoljna politika preobrazila Veliku
    Britaniju u najveću svetsku kolonijalnu silu i Francusku gotovo
    lišila kolonija. Kao šef diplomatije i rata sprovodio je politiku
    kolonijalne ekspanzije i pokrenuo je 1756. Sedmogodišnji rat, posle
    kojeg je Francuska 1763. morala Kanadu da ustupi Velikoj Britaniji i
    da se povuče iz Indije.

    1852.
    Na Baščaršiji u Sarajevu u požaru je izgorelo
    oko 2.000 dućana, 1.600 u vlasništvu Srba. Srbijanci su pritekli u
    pomoć ''jednoplemenoj i jednorođenoj braći'', a spisak darodavaca
    se čuva u Arhivu Beograda.

    1896.
    Rođen je srpski kompozitor Josip Štolcer, poznat
    kao Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu, koji
    je, težeći oblikovanju nacionalnog izraza, spojio muzički folklor
    pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom.
    Dela: ''Balkanofinija'' za orkestar, ''Simfonija Orijenta'', za hor i
    orkestar, ''Pesme moje majke'' za glas i gudački kvartet, četiri
    gudačka kvarteta, violinski koncert, horovi, sonata za violinu i
    klavir.

    1901.
    Rođen je srpski glumac Viktor Starčić, izuzetno
    nadaren za suptilne portrete, produhovljeni umetnik s dubokim
    emocionalnim i psihološkim poniranjem u uloge. Ostvario je više
    sjajnih uloga u filmovima, a neke kreacije ušle su u antologiju
    srpskog i jugoslovenskog teatra, poput Pometa u ''Dundo Maroju'',
    Hljestakova u ''Revizoru'', Smrdića u ''Rodoljupcima'', Aurela u
    ''Ledi'', Pavlina u ''Jegoru Buličovu'', Glumca u ''Na dnu'', Lembaha u
    ''Agoniji'', Don Zanea u ''Gloriji''.

    1904.
    Rođen je španski slikar Salvador Dali, ekscentrik
    visokog stila, jedan od najvećih slikara 20. veka, umetnik koji je
    uzdrmao temelje slikarstva. Prošao je kroz faze futurizma, kubizma
    i apstraktnog racionalizma, da bi se priklonio nadrealizmu, uvek s
    crtežom izvedenim do perfekcije. Slikao je iracionalan i
    fantastičan svet snova i halucinacija. Tridesetih godina je
    naslikao dela koja su izazvala šok (''Veliki masturbator'', ''Goruća
    žirafa'', ''Predosećaj građanskog rata''). Radio je i kao
    kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa
    Bunjuela ''Andalužanski pas'' i ''Zlatno doba''. Napisao je
    autobiografsko delo ''Tajni život Salvadora Dalija''.



    1925.
    Umro je srpski slikar Stevan Todorović, član
    Srpske kraljevske akademije. Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu.
    Počeo je kao romantičar s lepim osećanjem za kolorit, a završio
    kao hladni akademičar. Izradio je oko 300 portreta savremenika,
    uključujući Kornelija Stankovića, Djuru Daničića, Vladana
    Djorđevića, kraljicu Nataliju.

    1927.
    Umro je francuski slikar španskog porekla Huan
    Gris, pionir stila poznatog kao sintetički kubizam. U početku je
    stvarao pod uticajem zemljaka Pabla Pikasa, a kasnije je našao
    originalan izraz na granici apstrakcije.

    1931.
    Bankrot ''Kredit-Anštalta'', najveće austrijske
    banke, označio je početak finansijskog kolapsa u centralnoj
    Evropi.

    1940.
    Potpisan je jugoslovensko-sovjetski trgovinski
    ugovor. U strahu od italijanskih pretnji, Jugoslavija je tražila
    200 aviona, tešku artiljeriju, tenkove i benzin. Šef sovjetske
    diplomatije Vjačeslav Molotov uslovio je isporuke uspostavljanjem
    diplomatskih odnosa, što je učinjeno 25. juna 1940.

    1943.
    Izbeglička jugoslovenska vlada u Londonu je u
    Drugom svetskom ratu, na insistiranje britanske vlade, zatražila od
    Draže Mihajlovića da prekine saradnju sa okupatorima i uspostavi
    dobre odnose sa partizanima.

    1949.
    Sijam je promenio ime u Tajland.

    1949.
    Izrael je primljen u UN.

    1973.
    Donji dom parlamenta Savezne Republike Nemačke
    potvrdio je sporazum o uspostavljanju odnosa dveju nemačkih
    država, čime je okončano dugogodišnje otvoreno neprijateljstvo i
    nepriznavanje Demokratske Republike Nemačke kao suverene države.

    1988.
    Umro je britanski dupli agent Harold Adrijan Rasel
    ''Kim'' Filbi, jedan od najuspešnijih u sovjetskoj obaveštajnoj
    službi, u koju je stupio kao student u Kembridžu 1934. Posle rata
    bio je oficir za vezu između britanske i američke obaveštajne
    službe, što mu je omogućilo da u periodu ''hladnog rata'' Moskvi
    dostavlja informacije od najvećeg značaja. Kad je gotovo otkriven,
    nestao je u Bejrutu i obreo se 1963. u Moskvi, gde je i umro. Bio je
    ''treći čovek'' koji je omogućio sovjetskim špijunima u Velikoj
    Britaniji Gaju Bardžesu i Donaldu Meklinu da 1951. pobegnu u ŠSR.
    Za izvanredne zasluge za ŠSR, nagrađen je najvišim sovjetskim
    odlikovanjima.

    1992.
    Na talasu žestoke antisrpske kampanje Zapada u toku
    nasilnog rasturanja Jugoslavije, ministri inostranih poslova zemalja
    Evropske zajednice odlučili su da povuku iz Beograda ambasadore i
    da zatraže suspenziju članstva Savezne Republike Jugoslavije u
    Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju.

    1992.
    Umro je srpski glumac Jovan Milićević, koji je
    život posvetio pozorištu i umro u njemu tokom susreta ''Joakim
    Vujić'' u Kruševcu. Isticao se dramskim temperamentom, prodornom
    ekspresijom i naglašenom sposobnošću preobražaja. Upamćen je po
    produbljenim kreacijama Tomasa Mora, Ričarda III, Prometeja,
    Hamleta, Miće u ''Braći Karamazovima'', Verenika u ''Krvavim
    svadbama''.

    1996.
    Američki putnički avion DC-9 srušio se u močvaru
    Everglejds u Floridi ubrzo po poletanju s aerodroma u Majamiju, što
    nije preživeo niko od 110 putnika i članova posade.

    1997.
    Superkompjuter kompanije IMB ''Duboko plavo'' ušao je
    u šahovsku istoriju, pobedivši u meču od šest partija ruskog
    velemajstora Garija Kasparova, svetskog šampiona u verziji GMA
    (Udruženje velemajstora).

    1999.
    Prilikom bombardovanja mosta preko Južne Morave u
    Vladičinom Hanu, NATO avijacija je ubila učenike gimnazije Gordanu
    Nikolić i Milana Ignjatovića. Kasetne bombe su usmrtile dvoje
    civila u Nišu, a te bombe, zabranjene međunarodnim konvencijama, u
    selu Staro Gracko kod Lipljana oduzele su život Dragani Dimić (4)
    i jednom starijem bračnom paru.

    2000.
    Rođenjem devojčice kojoj je dato ime Asta - vera
    na hindu jeziku - stanovništvo Indije zvanično je dostiglo
    milijardu.

    2006.
    Umro je Flojd Paterson, nekadašnji prvak sveta u
    teškoj kategoriji. Rođen je 1935. u mnogočlanoj porodici
    afroamerikanaca, u Bruklinu, veoma mlad posvetio se boksu i 1952, u
    Helsinkiju, osvojio je zlatnu olimpijsku medalju u srednjoj
    kategoriji. Četiri godine kasnije postao je najmlađi profesionalni
    prvak sveta, savladavši u pet rundi slavnog zemljaka Arčija Mura.
    U njujorškom Polo-graundu 1959., Paterson je neočekivano izgubio
    šampionsku titulu, pošto ga je Šveđanin Ingemar Johanson u
    trećoj rundi čak sedam puta poslao na pod. Godinu dana kasnije,
    tamnoputi Amerikanac se nokautom revanširao plavokosom Nordijcu i
    vratio naziv apsolutnog prvaka sveta. Po mišljenju eksperata, bila
    je to jedna od najlepših borbi u ringu u dotadašnjoj istoriji
    ''plemenitog sporta''.

    2006.
    Novi statut Katalonije usvojen je u španskom
    senatu. Ovim dokumentom se Kataloniji daje znatno veća autonomija u
    političkom i finansijskom pogledu. Novi statut Katalonije sadrži i
    sporni stav u kome se navodi da ta bogata regija na severoistoku
    Španije ''vidi sebe kao naciju'', što su kozervativni krugovi
    ocenili kao ''početak kraja Španije kao jedinstvene države''.
    Socijalistički Predsednik vlade Španije Sapatero, najavio je, da
    novi statut Katalonije otvara put za ''niz sličnih mera'' u zemlji
    autonomnih regija kakva je moderna Španija
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 20 od 98 PrvaPrva ... 1018192021223070 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •