Dogodilo se na današnji dan - Strana 28
Strana 28 od 98 PrvaPrva ... 1826272829303878 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 406 do 420 od ukupno 1456
  1. #406

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 29. avgust, 241. dan 2007. Do kraja godine ima 124 dana.

    1521.
    Turci su pod komandom sultana Sulejmana II, posle
    dvomesečne opsade, prvi put osvojili Beograd. Potom su silom
    iselili većinu stanovnika i grad temeljno opljačkali, odnevši u
    Carigrad mnoge kulturne i istorijske vrednosti. Između ostalog tada
    su neki stanovnici odvedeni u Carigrad i vekovima su njihovi potomci
    važili kao vrsni znalci pojedinih zanata u tom gradu.

    1526.
    Više od 100.000 Turaka pod komandom sultana
    Sulejmana II porazilo je kod Mohača (u današnjem mađarskom delu
    Baranje) za manje od dva časa oko 30.000 Mađara, čime je nestala
    Ugarska kao samostalna država. U bici je poginulo 24.000 Mađara,
    uključujući ugarskog kralja Ludvika II.

    1619.
    Rođen je francuski državnik Žan Batist Kolber,
    ministar finansija kralja Luja XIV, jedan od rodonačelnika
    privrednog protekcionizma. Uveo je zaštitne carine, dao velike
    povlastice industriji, povećao izvoz, ojačao kolonijalnu
    ekspanziju i eksploataciju. Usavršio je i povećao trgovačku i
    ratnu mornaricu i modernizovao ratne luke. Izgrađivao je sisteme
    kanala tada važnih zbog prevoza roba.

    1632.
    Rođen je engleski filozof Džon Lok, jedan od
    utemeljivača empirizma. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i
    principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što
    prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum
    operiše potiču iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za
    versku toleranciju i poštovanje mišljenja i opredeljenja drugih,
    za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih
    prava i sloboda građana. Snažno je uticao na kasnije filozofe
    empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države.
    Dela: ''Ogled o ljudskom razumu'', ''Pisma o toleranciji'', ''Dve
    rasprave o vladi'', ''Vaspitanje''.

    1756.
    Invazijom na Saksoniju, pruski kralj Fridrih II
    otpočeo je Sedmogodišnji rat.

    1792.
    Najmanje 900 ljudi udavilo se na britanskom ratnom
    brodu ''Rojal Džorž'' u kanalu Spithed kod južne engleske luke
    Portsmaut, gde je bio na opravci.

    1820.
    U Portugalu je pod uticajem ideja Francuske
    revolucije izbila antimonarhistička pobuna, posle koje je kralj
    Žoao VI prisiljen da prihvati demokratski ustav, koji je
    suspendovao već 1821.

    1825.
    Portugal je priznao nezavisnost Brazila pod carem
    Pedrom I.

    1842.
    Prvi opijumski rat između Velike Britanije i Kine
    okončan je mirom u Nankingu, kojim su Kanton, Šangaj i ostale
    kineske luke otvorene za britanske trgovce. Britanci su dobili
    široke trgovinske povlastice, a Kina je, posle uplitanja ostalih
    velesila, postupno potpala pod uticaj zapadnih država i zapadne
    kulture.

    1862.
    Rođen je belgijski pisac flamanskog etničkog
    porekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost
    1913. Dela: pozorišni komadi ''Peleas i Melisanda'', ''Mona Vana'',
    ''Plava ptica'', ''Princeza Malen'', dela filozofsko-lirske inspiracije
    ''Mudrost i sudbina'', ''O smrti'', ''Život pčela'', ''Život mrava'',
    zbirka pesama ''Topli staklenci''.

    1871.
    Rođen je francuski državnik Alber Lebren,
    predsednik Francuske od 1932. do 1940. Kao poslednji predsednik
    Treće republike, posle nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu
    nateran je da vlast preda vladi maršala Petena - koja je obrazovana
    pod pritiskom okupatora.

    1885.
    Nemački inženjer Gotlib Dajmler patentirao je prvi
    motocikl.

    1915.
    Rođena je švedska glumica Ingrid Bergman, koja je
    svetsku slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Filmovi: ''Dr
    Džekil i gospodin Hajd'', ''Za kim zvona zvone'', ''Plinsko svetlo''
    (Oskar), ''Ozloglašena'', ''Trijumfalna kapija'', ''Jovanka Orleanka'',
    ''Stromboli'', ''Evropa 51'', ''Mi žene'', ''Helena i muškarci'',
    ''Anastasija'' (Oskar), ''Intermeco'', ''Volite li Bramsa'', ''Poseta'',
    ''Begunac u Beču'', ''Kazablanka'' (Oskar).



    1923.
    Rođen je engleski filmski i pozorišni glumac,
    producent i reditelj Ričard Semjuel Atenboro, koji je igrao u više
    od 60 filmova i ostvario niz sjajnih uloga. Filmovi: ''Mladi
    Vinston'', ''Nedostižni most'', ''Magija smrti'', ''Gandi''.

    1944.
    Na zahtev izbegličke jugoslovenske vlade, koja je
    to učinila pod pritiskom britanskog premijera Vinstona Čerčila,
    kralj Jugoslavije Petar II je u Drugom svetskom ratu oduzeo komandu
    Draži Mihailoviću i priznao maršala Josipa Broza za jedinog vođu
    jugoslovenskih snaga otpora nemačkoj okupacionoj sili.

    1945.
    Trupe SAD pod komandom generala Džordža Maršala
    počele su iskrcavanje na tlo poraženog Japana.

    1949.
    Sovjetski Savez je izveo prvu eksploziju atomske
    bombe, ali je Moskva o tome ćutala. Kad su 22. septembra 1949.
    eksploziju potvrdile vlade SAD, Velike Britanije i Kanade, postalo
    je jasno da je teorija vlade SAD o globalnoj nadmoći oborena.
    Činjenica da Sovjetski Savez poseduje atomsko oružje je izazvala
    veliko komešanje u Vašingtonu, a pojedinci u vladajućim krugovima
    čak su predlagali preventivni rat - dok još postoji premoć SAD.

    1958.
    Rođen je američki pop pevač afroameričkog
    porekla Majkl Džozef Džekson, poznat po ekstravagantnom životu.



    1960.
    Jordanski predsednik vlade Haza el Madžali poginuo
    je u podmetnutoj eksploziji, za šta su optuženi islamski teroristi
    iz Sirije.

    1975.
    U prevratu je oboren predsednik Perua general Huan
    Velasko Alvarado, a vlast je preuzeo predsednik vlade, general
    Fransisko Morales Bermudes.

    1975.
    Umro je irski državnik Emon de Valera, vođa
    partije ''Šin fejn'' od 1917. do 1926, s dva kraća prekida premijer
    od 1937. do 1959, posle čega je do 1973. bio predsednik Irske. Zbog
    učešća u ustanku ''Crvena pastva'' 1916, Englezi su ga osudili,
    prvo na smrt pa na doživotnu robiju, ali je oslobođen 1917.
    Predvodio je 1922. Dablinski ustanak, posle čije je propasti 1923.
    objavio kraj oružane borbe, ali je ipak uspeo da izdejstvuje da
    London prizna samostalnost Irske (bez Severne Irske, osim jednog
    malog dela Alstera). Bio je 1932. predsednik Društva naroda.

    1991.
    Sovjetska skupština suspendovala je Komunističku
    partiju i zamrznula njene bankovne račune, pod optužbom da je bila
    umešana u pokušaj državnog udara.

    1995.
    Rukovodstva SR Jugoslavije i Republike Srpske
    dogovorila su se o formiranju jedinstvene delegacije za mirovne
    pregovore, s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem na čelu.

    1995.
    Predsednik Gruzije Eduard Ševarnadze lako je
    povređen (ogrebotina) prilikom snažne eksplozije automobila-bombe
    ispred zgrade skupštine u Tbilisiju.

    1996.
    Ruski avion ''Tupoljev 154'', koji je prevozio rudare
    na udaljeno arktičko ostrvo, udario je u jedan planinski vrh u
    Norveškoj. Najtežu avionsku nesreću na novreškom tlu nije
    preživeo niko od 141 putnika i člana posade.

    1998.
    Prilikom pada kubanskog ''Tupoljeva'' odmah po
    poletanju sa aerodroma u glavnom gradu Ekvadora Kitu poginuo je 81
    putnik i član posade.

    2000.
    Okružno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je
    optužnice protiv 14 zapadnih lidera, okrivljujući ih za ratne
    zločine tokom NATO agresije na Srbiju (SRJ) u proleće 1999.

    2003.
    U eksploziji atomobila-bombe ispred džamije u
    iračkom gradu Nadžaf poginulo je najmanje 83 ljudi, uključujući
    vođu šiitskih muslimana u Iraku ajatolu Muhameda Bakera el Hakima.

    2005.
    U naletu razornog uragana ''Katrina'', koji je pogodio
    jug Sjedinjenih Američkih Država, život je izgubilo 1.800 osoba,
    a materijalna šteta dostigla je 118 milijardi dolara.

    2006.
    Najmanje 36 osoba je poginulo, a 45 je povređeno u
    eksploziji u centralnom Iraku, dok su prikupljali naftu iz bazena
    formiranih oko naprsle cevi naftovoda. Incident se dogodio u
    ruralnom području u blizini grada Divanija, oko 180 kilometara
    južno od Bagdada.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #407

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 30. avgust, 242. dan 2007. Do kraja godine ima 123 dana.

    30. p. n. e.
    Egipatska kraljica Kleopatra VII ubila sepošto su snage
    Oktavijana Avgusta potukle trupe njenog muža,
    rimskog vojskovođe Marka Antonija. Na presto je došla u 17.
    godini, 51. pre nove ere, i vladala je s maloletnim bratom
    Ptolomejem XIII, za kojeg je bila udata (po staroj egipatskoj
    vladarskoj tradiciji). Nju je potom s prestola oborio brat-muž, a
    vlast joj je vratio osvajač Egipta rimski vojskovođa Gaj Julije
    Cezar. Tada je vladala s drugim maloletnim bratom Ptolomejem XIV,
    čija je takođe bila žena, ali i Cezarova ljubavnica - sa njim je
    imala sina Cezariona. Kad je u Egipat došao Marko Antonije
    pridobila je i njega i uspela je da obezbedi vlast za svoje sinove.
    1483.
    Umro je francuski car Luj XI, koji je tokom
    vladavine od 1461. okončao ujedinjenje Francuske.

    1489.
    Rođen je italijanski slikar Antonio Alegri da
    Koređo. Njegove teme su najčesće bile religiozne i mitološke.
    Slikarski pristup mu je najčešće bio senzualan i dekorativan, sa
    osećanjem za odnose svetlo-tamno. Dela: freske u crkvi Svetog
    Jovana u Parmi, slike ''Mistično venčanje Svete Katarine'',
    ''Jupiter i Antiopa'', ''Leda'', ''Bogorodica sa Svetim Djorđem''.

    1748.
    Rođen je francuski slikar Žak Luj David, osnivač
    i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar
    Napoleona I. Radio je istorijske kompozicije i portrete. Vaspitavan
    na antičkim uzorima bio je virtuozan crtač i sjajan portretista.
    Dela: ''Zakletva Horacija'', ''Napoleonovo krunisanje'', ''Porodica
    Žerar'', ''Ubijeni Mara'', ''Gospođa Rekamje''.

    1757.
    Ruska armija je u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom
    maršala Stepana Apraksina, porazila pruske trupe u bici kod Gros
    Jegersdorfa.

    1797.
    Rođena je engleska književnica Meri Volstounkraft
    Šeli, supruga pesnika Persija Biša Šelija, najviše poznata po
    romanu ''Frankeštajn ili moderni Prometej'', pisanim u duhu ''gotskih''
    priča (horor). Ostala dela: romani ''Poslednji čovek'', ''Lodor''.

    1871.
    Rođen je novozelandski fizičar Ernest Raterford,
    dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača
    moderne atomske teorije. Od 1898. do 1907. bio je univerzitetski
    profesor u Montrealu, potom u Mančesteru do 1919. i do smrti 1937.
    u Kembridžu, gde je bio i direktor laboratorije ''Kevendiš''.
    Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim
    istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje
    je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata
    alfa zracima, 1906. je otkrio postojanje snažno naelektrisanog
    atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno s nemačkim
    fizičarem Hansom Gajgerom otkrio je da alfa zraci sadrže
    pozitivno naelektrisane atome helijuma.

    1914.
    Nemačka Osma armija pod komandom generala Paula fon
    Hindenburga potukla je u Prvom svetskom ratu kod Tanenberga (danas
    severna Poljska, tada Istočna Pruska) posle petodnevnih borbi,
    Drugu rusku armiju generala Aleksandra Samsonova, koja je izgubila
    najmanje 30.000 ljudi. Time je zaustavljeno napredovanje Rusa ka
    Pruskoj, a Samsonov je istog dana izvršio samoubistvo, ali je
    angažovanje velikih nemačkih snaga znatno oslabilo pritisak na
    zapadnom frontu i doprinelo pobedi francuske armije na Marni.

    1916.
    Turska je u Prvom svetskom ratu objavila rat
    Rumuniji.

    1918.
    Vođu Oktobarske revolucije Lenjina ranila je u
    Moskvi pripadnica stranke Esera Fanja Kaplan, posle čega je
    boljševičko vođstvo zavelo teror nad ''kontrarevolucionarnom
    buržoazijom i njenim agentima''.

    1929.
    Umro je srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović,
    dramski autor s veoma živim osećanjem za scenu, njenu vizuelnost i
    ekspresiju. Dela: drame ''Dubrovačka trilogija'', ''Ekvinocij'', ''Smrt
    majke Jugovića'', ''Gospođa sa suncokretom'', ''Lazarovo vaskrsenje'',
    ''Imeratrix'', ''Maškerate ispod kuplja''.

    1935.
    Umro je francuski pisac Anri Barbi, pacifist i borac
    za socijalnu pravdu. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu kao
    dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u
    romanu ''Oganj'' u kojem je opisao stravičnu sliku rata i digao glas
    u odbranu mira. Tim delom snažno je uticao i na druge literate u
    Evropi. Posle rata je kao romansijer i publicista nastavio da se
    bori za svoje ideje. Ostala dela: romani ''Pakao'', ''Svetlost'', zbirka
    pesama ''Tugovanke''.

    1940.
    U Beču su završeni razgovori predstavnika
    Nemačke, Italije, Rumunije i Mađarske (Bečka arbitraža) na
    kojima su Nemačka i Italija prisilile Rumuniju da ustupi Bugarskoj
    južnu Dobrudžu, a Mađarskoj veliki deo Transilvanije (Erdelja).

    1940.
    Umro je engleski fizičar Džozef Džon Tomson,
    predsednik Kraljevskog društva u Londonu, profesor Univerziteta u
    Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. Otkrio je
    1897. elektron, takođe i atomističku strukturu elektriciteta i dao
    naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.

    1942.
    Srpskog slikara Savu Šumanovića, majstora
    pejzaža, aktova i mrtve prirode, ustaše su streljale u Sremskoj
    Mitrovici u Drugom svetskom ratu, posle zverskog mučenja. Dugo je
    živeo u Parizu, a od 1930. u rodnom Šidu. Njegove velike
    kompozicije ''Doručak na travi'' i ''Pijana lađa'' su među
    najznačajnijim delima našeg modernog slikarstva. Najbolja njegova
    dela su u Narodnom muzeju u Beogradu, zbirci Pavla Beljanskog u
    Novom Sadu i galeriji ''Sava Šumanović'' u Šidu.

    1944.
    Sovjetska armija je u Rumuniji u Drugom svetskom
    ratu zauzela naftna polja u Ploeštiju, preotevši od Nemaca važan
    izvor snabdevanja gorivom.

    1945.
    Japanske okupacione snage predale su se Britancima u
    Hongkongu u Drugom svetskom ratu.

    1963.
    Između sedišta vlada Sovjetskog Saveza i SAD
    lideri tih dveju zemalja Nikita Hruščov i Džon Kenedi uspostavili
    su posle kubanske krize, koja je zapretila opštim nuklearnim
    sukobom, direktnu telefonsku vezu, prozvanu ''crveni telefon''.

    1973.
    Kenija je zabranila lov na slonove i trgovinu
    slonovačom.

    1981.
    U Teheranu su u eksploziji podmetnute bombe poginuli
    predsednik Irana Muhamed Ali Radžai i predsednik vlade Muhamed
    Džavad Bahonar.

    1983.
    Potpukovnik Gijon Blaford postao je prvi Amerikanac
    afričkog porekla koji je poleteo u kosmos, u sastavu petočlane
    posade šatla ''Čelendžer''.

    1991.
    Sovjetska republika Azerbejdžan objavila je
    nezavisnost od Moskve i započela je formiranje sopstvene armije.

    1995.
    Avioni NATO počeli su seriju masovnih napada na
    vojne i civilne ciljeve u Republici Srpskoj da bi Hrvatima i
    muslimanima omogućili teritorijalna osvajanja. U bombardovanjima u
    kojima je korišćena i radioaktivna municija - izvedenim uz
    objašnjenje da ona treba Srbe u Bosni da ''dovedu za pregovarački
    sto'' - poginulo je više od 100 civila, a Hrvati i muslimani su
    zahvaljujući pomoći iz vazduha osvojili oko 4.000 kvadratnih
    kilometara na zapadu RS, odakle je moralo da izbegne više od
    170.000 Srba. Prvog dana bombardovanja protivvazdušna odbrana
    Vojske RS oborila je blizu Pala francuski avion ''miraž 2000'' iz
    kojeg su se dva pilota spasla katapultiranjem.

    1999.
    Na referendumu u organizaciji Ujedinjenih nacija o
    statusu Istočnog Timora - bivše portugalske kolonije koju je 1975.
    okupirala a 1976. anektirala Indonezija - 78,5 odsto stanovnika
    glasalo je za nezavisnost. Istočni Timor je potpuno katolički za
    razliku od izrazito islamske Indonezije.

    2002.
    Rusija se povukla iz poslednje vojne baze na Kubi na
    kojoj je bila prisutna od pobede Fidela Kastra 1959.

    2003.
    Umro je američki glumac Čarls Bronson, rudar pre
    nego što je započeo karijeru filmskog glumca tokom koje je igrao u
    više od 60 filmova, mahom igrajući avanturiste i ljude jakog
    karaktera, spremne da podnesu sve u borbi za principe u koje veruju.
    Filmovi: ''Sedmorica veličanstvenih'', ''Dvanaest žigosanih'', ''Veliko
    bekstvo'', ''Jahač na kiši'', ''Porodica'' ''Čatova zemlja'', ''Divlji
    konji'', ''Teška vremena'', ''Beli bizon'', ''Telefon'', ''Ljubav i meci'',
    ''Bilo jednom na Divljem zapadu''.

    2006.
    Umro je Nagib Mahfuz, egipatski pisac, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost. Najpoznatiji egipatski književnik
    i intelektualac dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1988.
    čime je postao prvi pisac na arapskom jeziku kome je dodeljeno to
    priznanje. Napisao je oko pedesetak romana od kojih je najpoznatija
    ''Kairska trilogija'' u kojoj govori o razvoju Egipta kroz priču o
    tri generacije jedne porodice srednje klase.

    2006.
    Umro američki glumac Glen Ford, jedan od velikana
    zlatnog doba Holivuda. Počeo je da radi za studio ''Kolumbija
    pikčrs'' 1939. Tokom karijere duge 53 godine, igrao je u više od
    100 filmova. Svetsku slavu doživeo je 1946. godine ulogom u filmu
    ''Gilda'' Čarlsa Vidora, u kom je Rita Hejvort postala seks simbol
    svog vremena. Filmovi: ''Bitka za Midvej'', ''Velika žega'', ''Kauboj'',
    ''Karavan putuje na Zapad'', ''U 3 i 10 za Jumu''. Nagradu Zlatni globus
    za najbolju ulogu osvojio je 1962. godine.


    2007.
    Ispred britanskog Parlamenta u Londonu danas je otkrivena statua bivšeg predsednika Južne Afrike Nelsona Mandele.
    Svecanosti su pored Mandele (89) prisustvovali i britanski premijer Gordon Braun i gradonačelnik Londona Ken Livingston.
    Spomenik Mandeli je u istom prostoru ispred Parlamenta u Vestminsteru, gde su i statute velikih državnika Vinstona Čerčila, Bendžamina Dizraelija i Abrahama Linkolna.
    Ideju o Mandelinom spomeniku su proteklih godina pratile i izvesne kontraverze, i to pre svega gde bi trebalo da bude postavljen.
    Prvobitno je gradonačelnik Londona Livingston želeo da statua bude na Trafalgar skveru, gde je i Ambasada Južne Afrike, ali opština Vestiminster to nije dozvolila.
    Posle mnogo diskusija dogovoreno je da spomenik Mandeli bude ispred Parlamenta.
    Današnja svečanost mnoge hroničare u Britaniji podseća i na staru priču o "ironiji života".
    Mandela je decenijama bio "britanski neprijatelj broj 1" i te decenije je i proveo u zatvoru. Sada, medjutim, Britanija mu, za života, podiže spomenik na najvažnijem mestu, ispred Parlamenta.


    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #408

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na danasnji dan

    Danas je petak, 31. avgust, 243. dan 2007. Do kraja godine ima 122 dana.

    12.
    Rođen je rimski car Gaj Julije Kaligula, koji je
    tokom vladavine od 37. do 41. ispoljio brutalnost, samovolju i
    nečuveno rasipništvo. Kad je uveo nepodnošljivo visoke poreze i
    ostale namete, okrenuo je protiv sebe Senat i vojsku, čak i
    komandante sopstvene pretorijanske garde i 41. je ubijen. Senat je
    potom za cara proglasio njegovog strica Klaudija Tiberija Druza,
    koji će biti upamćen kao retko dobar vladar.

    1290.
    Kralj Edvard I proterao je Jevreje iz Engleske.

    1354.
    Srpski državni sabor proglasio je u Seru (grad na
    istoku današnje grčke Makedonije) Dušanov zakonik (konačna
    verzija), prvi deo objavljen je u srpskoj prestonici Skoplju 1349.
    Najznačajniji pravni dokument feudalne Srbije - ''Zakonik
    blagovernago cara Stefana'' kako je glasio zvaničan naziv - utvrdio
    je opšta načela poretka tadašnje Srbije. Pored ustavnih, sadržao
    je i kazneno-pravne i procesno-pravne odredbe i odredbe iz
    porodičnog i naslednog prava. Rađen je na osnovu običajnog,
    crkvenog i vizantijskog prava i odlikuje se humanošću, jer je
    štitio prava i najnižih staleža. Proklamovao je načelo
    zakonitosti: zakon je jači i od vladareve volje - što jedan član
    izričito kaže.

    1422.
    Umro je engleski kralj Henri V, koji je tokom
    vladavine od 1413. do smrti nastavio Stogodišnji rat protiv
    Francuske. Pobedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz. U
    Francuskoj je i umro od dizenterije, a na prestolu ga je nasledio
    devetomesečni sin Henri VI.

    1688.
    Umro je engleski pisac i baptistički propovednik
    Džon Banijan, koji je 12 godina proveo u zatvoru zbog toga što je
    držao propovedi bez dozvole verskih vlasti. U tamnici je napisao
    duhovnu autobiografiju i započeo ''Poklonikovo putovanje'',
    svojevremeno najčitaniju knjigu u Engleskoj.

    1808.
    U Beogradu je otvorena Velika škola, prva
    visokoškolska ustanova u tadašnjoj Srbiji (najstarija ustanova sa
    rangom visoke škole bila je bogoslovija u Karlovcima - iako je sada
    srednja škola u doba Austrije ona je neko vreme imala
    visokoškolski rang). Za otvaranje Velike škole glavnu zaslugu imao
    je Dositej Obradović. Među dvadesetak učenika-studenata bili su i
    Aleksa, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, i Vuk
    Karadžić. Škola je prestala da radi 1813, posle propasti ustanka.

    1811.
    Rođen je francuski pisac Teofil Gotje, majstor
    reči i oblika, preteča parnasovaca, osnivač larpurlatizma
    ''umetnost radi umetnosti'' (l'art pour l'art). Dela: pesme ''Emalji i
    kameje'', proza ''Gospođica de Mopen'', ''Roman jedne mumije'', ''Kapetan
    Frakas'', kritike ''Istorija dramske umetnosti u proteklih 25 godina'',
    ''Istorija romantizma''.

    1867.
    Umro je francuski pisac Šarl Bodler, jedan od
    najvećih pesnika 19. veka. Njegova poezija - izrazito osećajna,
    otvorila je nove puteve lirike. Buntovan duh, prevazišao je
    estetičke norme svog vremena, u poeziju je uneo orijentalne boje i
    egzotiku, zadržao elemente romantizma, klasičnog paganizma i
    nagovestio simbolizam. Uz zbirku pesama ''Cveće zla'', koju mnogi
    smatraju najvećim lirskim događajem 19. veka, objavio je prozno
    delo ''Veštački raj''.

    1876.
    Zbačen je turski sultan Murat V, koga je na
    prestolu nasledio brat Abdul Hamid II.

    1887.
    Osnovan je Streljački savez Srbije, 36 godina posle
    formiranja prve streljačke družine. Savez je 1909, kad su delovale
    već 843 družine, učlanjen u Međunarodnu streljačku uniju i
    strelci iz Srbije su prvi put učestvovali na međunarodnim
    takmičenjima u Londonu i Hamburgu.

    1898.
    Rođen je srpski pisac Dušan Matić, član Srpske
    akademije nauka i umetnosti, pripadnik beogradskog nadrealističkog
    kruga. Dela: zbirke pesama ''Buđenje materije'', ''Laža i paralaža
    noći'', ''Knjiga rituala'', ''Pisma - ipak su stigla'', ''I tako, kad
    ostanem sam'', eseji ''Položaj nadrealizma u društvenom procesu'',
    ''Jedan vid francuske književnosti'', ''Anina balska haljina'',
    ''Proplanak i um'', ''Na tapet dana'', ''Breton iskosa'', romani ''Gluho
    doba'' (s Aleksandrom Vučom), ''Kocka je bačena''.

    1908.
    Rođen je američki pisac jermenskog porekla Vilijam
    Sarojan, koji je originalnom tehnikom pripovedanja najviše pisao o
    životu američkih ''malih ljudi'', često jermenskih i drugih
    doseljenika. Verovao je da su hrabrost i humor najdelotvornija
    sredstva za savladavanje životnih nedaća. Detinjstvo je proveo u
    sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gde je stekao reputaciju
    velikog humaniste. Dela: zbirke priča ''Zovem se Aram'', ''Pet zrelih
    krušaka'', ''Smeli mladić na letećem trapezu'', ''Mama, ja te volim'',
    ''Tata, ti si lud'', ''Jedan dan u popodnevu sveta'', romani ''Ljudska
    komedija'', ''Doživljaji Veslija Džeksona'', ''Predmet smeha'', drame
    'Vreme vašeg života'' (Pulicerova nagrada 1939.), ''Moje srce je u
    gori''.

    1939.
    Propali su pokušaji francuskog i britanskog
    premijera Eduarda Dalađea i Artura Nevila Čemberlena da
    pregovaraju sa nemačkim nacističkim liderom Adolfom Hitlerom.
    Nacističke trupe su dan kasnije napale Poljsku i počeo je Drugi
    svetski rat.

    1942.
    Nemački general Ervin Romel obnovio je ofanzivu
    protiv Britanaca kod Alam Halfe u Egiptu u Drugom svetskom ratu u
    nameri da izbije na Suecki kanal, ali je pokušaj propao.

    1944.
    Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu izbacila
    nemačke trupe iz glavnog grada Rumunije Bukurešta.

    1957.
    Malaja (deo sadašnje Malezije) je stekla
    nezavisnost.

    1962.
    Umro je francuski slikar Žorž Brak, koji je s
    Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret. Posle Prvog
    svetskog rata prolazio je kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom
    originalnošću. Slikao je pejzaže, aktove i mrtvu prirodu.



    1962.
    Trinidad i Tobago je postao nezavisna država.

    1973.
    Umro je američki filmski reditelj irskog porekla
    Džon Ford, autor više od 200 filmova, najpoznatiji po klasičnim
    vestern filmovima punim lirike, sete i humora. Filmovi:
    ''Potkazivač'' (Oskar), ''Poštanska kočija'', ''Mladi Linkoln'',
    ''Plodovi gneva'' (Oskar), ''Dugo putovanje'', ''Kako je bila zelena moja
    dolina'' (Oskar), ''Moja draga Klementina'', ''Begunac'', ''Cena slave'',
    ''Miran čovek'' (Oskar), ''Čovek koji je ubio Liberti Valansa'', ''Crni
    narednik'', ''Jesen Čejena''.

    1983.
    Sahrani vođe filipinske opozicije Beninja Akina
    u Manili je prisustvovalo više od milion ljudi. Opozicioni lider je
    ubijen 10 dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz
    trogodišnjeg izbeglištva u SAD, čime je filipinski diktator
    Ferdinand Markos uklonio najozbiljnijeg protivkandidata na izborima
    1984.

    1986.
    Umro je engleski vajar Henri Mur, jedan od najvećih
    skulptora 20. veka, inostrani član Srpske akademije nauka i
    umetnosti. Inspirisao se arhaičnom i primitivnom umetnošću.
    Težio je sintezi apstraktnih oblika i nadrealističkih psiholoških
    preispitivanja.

    1986.
    Umro je finski državnik Urho Kekonen, predsednik
    Finske od 1956. do 1982, najistaknutiji finski političar posle
    Drugog svetskog rata. Kao šef države i prethodno predsednik vlade
    od 1950. do 1953. i od 1954. do 1956. podržavao je saradnju u vladi
    partija centra s radničkim partijama, uključujući Komunističku
    partiju Finske. Izuzetno je doprineo procesu miroljubive saradnje
    država, krunisanim 1975. Konferencijom o evropskoj bezbednosti i
    saradnji u finskom glavnom gradu Helsinkiju.

    1994.
    Trupe bivšeg Sovjetskog Saveza formalno su
    okončale poluvekovno vojno prisustvo u bivšoj Istočnoj Nemačkoj,
    ceremonijom kojoj su prisustvovali predsednik Rusije Boris Jeljcin i
    kancelar Nemačke Helmut Kol.

    1996.
    U najvećoj vojnoj akciji trupa iračkog predsednika
    Sadama Huseina od okončanja Zalivskog rata 1991, vojska Iraka
    pomogla je Kurdistanskoj demokratskoj partiji Masuda Barzanija da
    preotme strateški važan grad Arbil na severu Iraka od rivalske
    Patriotske unije Kurdistana.

    1997.
    Poginula je britanska princeza od Velsa Dajana
    Spenser, bivša supruga britanskog prestolonaslednika princa
    Čarlsa. U automobilskoj nesreći u Parizu s njom je poginuo i njen
    prijatelj Dodi el Fajed.



    1999.
    U zaseoku Zlaš kod Prištine, u kojem je bio zatvor
    terorističke OVK, pronađena je masovna grobnica sa telima 42
    srpska civila, mučenih pre likvidacije.

    1999.
    Prilikom pada argentinskog ''boinga 737'', odmah po
    uzletanju sa aerodroma u blizini centra Buenos Airesa, poginuo je
    najmanje 71 putnik i član posade.

    2003.
    Kenija je formalno ukinula zabranu delovanja pokreta
    Mau Mau, koji je predvodio borbu protiv britanskih kolonijalnih
    vlasti pedesetih godina 20. veka.

    2004.
    U bombaškom napadu žene samoubice na stanicu
    metroa ''Rižskaja'' u Moskvi, poginulo je 10, a ranjeno preko 50
    ljudi, među kojima četvoro dece. Iza napada su stajali čečenski
    teroristi.

    2004.
    Palestinski bombaši samoubice, pripadnici
    palestinske ekstremističke organizacije Hamas, digli su u vazduh
    dva autobusa u gradu Berševi, na jugu Izraela, ubivši 16 ljudi i
    ranivši više od 80.

    2005.
    Umro je britanski fizičar Džozef Rotblat, jedan od
    osnivača Pagvas konferencija, koji je 1995. godine dobio Nobelovu
    nagradu za mir za svoja zalaganja protiv nuklearnog naoružanja.

    2005.
    Oko 1.000 vernika izgubilo je život, a više od
    800 je povređeno u Bagdadu u metežu koji je nastao posle glasina
    da se bombaš samoubica nalazi među šiitskim hodočasnicima, koji
    su došli da obeleže godišnjicu smrti sedmog šiitskog imama Muse
    al Kazima.

    2006.
    U seriji napada u istočnom delu Bagdada, ubijeno
    najmanje 43 ljudi a ranjeno 126.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #409

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 1. septembar, 244. dan 2007. Do kraja godine ima 121 dan.

    1159.
    Umro je papa Hadrijan IV - rođen kao Nikolas Brejkspir - jedini Englez u istoriji rimokatoličke crkve izabran 1154. za njenog poglavara.

    1715.
    Umro je francuski kralj Luj XIV, poznat kao ''kralj Sunce''. Na presto je stupio 1643. kao petogodišnjak, posle smrti oca Luja XIII. Vladao je 72 godine, najduže u istoriji Evrope. Vodio je mnoge ratove kako bi obezbedio hegemoniju Francuske, sa promenljivim uspehom. Njegovo ime simbol je prosvećenog apsolutizma, specifične koncepcije vladavine, karakteristične za 18. i delimično 19. vek. Sagradio je dvorac Versaj, koji je ubrzo postao uzor najrazličitijim monarsima širom Evrope. Po uzoru na Versaj nastao je petrogradski Peterhof, palata u Potsdamu kod Berlina, Šenbrun u Beču i mnoge druge palate širom kontinenta. Bio je poznat i kao širokogrudi mecena.

    1822.
    Rođen je američki političar i sveštenik afričkog porekla Hajram Rouds Revels, prvi afroamerikanac koji je postao član Kongresa SAD.

    1832.
    Rođen je srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, osnivač srpske kritičke istorijske škole, član Srpske kraljevske akademije. Obavio je pionirski posao kritičkog istorijskog istraživanja, suzbijajući nenaučne postupke u proučavanju srpske prošlosti. Bio je izrazito rezervisan prema narodnom predanju kao istorijskom izvoru. Delao je kao profesor i rektor bogoslovije u Sremskim Karlovcima, a od 1882. arhimandrit (starešina) fruškogorskog manastira Grgeteg. Ruvarac je prvi koji je uspeo da pobedi epski pristup tumačenju prošlosti zbog čega je ostao neomiljen. Bio je jedan od najučenijih Srba svoga vremena i ostavio je za sobom ogromnu veoma kvalitetnu biblioteku. Dela: ''Odlomci o grofu Djorđu Brankoviću i Arseniju Crnojeviću patrijarhu'', ''O knezu Lazaru'', ''Montenegrina'', ''O pećkim patrijarsima'', ''Kraljice i carice srpske''.

    1854.
    Rođen je nemački kompozitor Engelbert Hamperdink, profesor Kozervatorijuma u Barseloni, Kelnu, Frankfurtu na Majni i Berlinu. Romantičnom operskom pričom ''Ivica i Marica'', prožetom narodnim motivima, odupro se vagnerijanstvu i označio novi putokaz razvoja nemačke opere. Ostala dela: opere ''Kraljevska deca'', ''Trnoružica'', horske balade, solo pesme.

    1870.
    U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, Prusi su pod komandom feldmaršala Helmuta fon Moltkea naneli težak poraz trupama francuskog cara Napoleona III, što im je otvorilo put ka Parizu, kao i pobedu u tom ratu.

    1875.
    Rođen je američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu, prevedenih na oko 60 jezika. Napisao je i seriju romana o planeti Mars, ali oni ni izbliza nisu dostigli popularnost knjiga o izmišljenom junaku iz afričke džungle.

    1889.
    Na skupštini u Nišu delegati iz svih srpskih zemalja (iz slobodnih kao i neoslobođenih krajeva) pod okriljem Srpske pravoslavne crkve (tada beogradska mitropolija) osnovali su Udruženje pravoslavnih sveštenika.

    1900.
    Velika Britanija je anektirala Južnoafričku uniju, koju je obrazovala pobedom nad Burima (Afrikanerima) i spajanjem dotadašnjih britanskih kolonija Kepland i Natal sa do tada slobodnim burskim državama Transval i Oranje. Od 1960. unija menja ime u Južnoafrička republika.

    1916.
    Bugarska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji.

    1922.
    Rođen je italijanski glumac Vitorio Gasman, jedan od najistaknutijih italijanskih filmskih i pozorišnih glumaca 20. veka. Filmovi: ''Sram'', ''Gorki pirinač'', ''Ana'', ''Ako dozvoljavate, govorimo o ženama'', ''Brankaleonova vojska'', ''Miris žene'', ''Toliko smo se voleli'', ''Život je roman''.



    1923.
    U zemljotresu koji je potpuno razorio japanski grad Jokohamu i gotovo uništio Tokio, poginulo je najmanje 142.000 ljudi, a 2,5 miliona je izgubilo krov nad glavom.

    1928.
    Albanija je proglašena kraljevinom, tako što je Zogu, koji je na vlast došao uzurpacijom, sebe proglasio za kralja.

    1939.
    Nemačka je napadom na Poljsku započela Drugi svetski rat, okončan šest godina kasnije slomom Nemačke, Italije i Japana i njihovih saveznika. U ratu u kojem je učestvovala 61 država poginulo je oko 50 miliona i ranjeno više od 35 miliona ljudi. Samo u Evropi materijalna šteta je procenjena na oko 277,7 milijardi dolara prema cenama iz 1938, a u Jugoslaviji na 46,9 milijardi dolara.

    1961.
    U Beogradu je počela Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja, kojoj su prisustvovali predstavnici 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodilačkih pokreta. Posle šest dana rada skup je usvojio dokumente o principima nesvrstavanja.

    1962.
    U zemljotresu u severozapadnom Iranu poginulo je 12.000 ljudi.

    1967.
    Umro je ruski pisac i ratni reporter Ilja Grigorjevič Erenburg, vrstan poznavalac ruske i zapadnoevorpske kulture. Napisao je pedesetak knjiga u kojima je duhovito i živo izložio misli o revoluciji, politici, ljubavi i suprotnostima civilizacije posle Drugog svetskog rata. Njegovo poslednje delo, memoari ''Ljudi, godine, život'' smatra se testamentarnim. Ostala dela: zbirke priča ''Trinaest lula'', ''Priče ovih godina'', romani ''Život i smrt Nikolaja Kurbova'', ''Neobične pustolovine Hulija Hurenita i njegovih učenika'', ''Ljubav Žane Nej'', ''Špekulanti'', ''Leto 1925. godine'', ''U Protočnom sokaku'', ''Moskva suzama ne veruje'', ''Burni život Lazika Rojtšvaneca'', ''Dan drugi'', ''Bez predaha'', ''Južni vetar'', ''Oluja'', ''Pad Pariza'', ''Deveti talas''.

    1969.
    Grupa oficira s pukovnikom Moamerom Gadafijem na čelu oborila je s vlasti kralja Libije Idriza I (iz kuće Senusi) i proglasila republiku.

    1972.
    Američki velemajstor Robert Fišer pobedio je u meču u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog rezultatom 12,5:8,5 i postao 11. prvak sveta u šahu. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila 1975, jer je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, a za prvaka sveta proglašen je ruski velemajstor Anatolij Karpov.



    1982.
    Umro je bivši poljski lider Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije (komunisti) od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970.

    1983.
    Sovjetski borbeni avion je blizu poluostrva Sahalin oborio južnokorejski avion ''Boing 747'', u kojem je poginulo svih 240 putnika i 29 članova posade. Južnokorejska letilica je u špijunskoj misiji namerno ušla u sovjetski vazdušni prostor.

    1993.
    U Ženevi su propali pregovori o okončanju građanskog rata u BiH, jer je sarajevska muslimanska vlada, uz blagoslov SAD i ostalih zapadnih zemalja, odbacila mirovni plan međunarodnih posrednika.

    1997.
    Francuska policija je saopštila da je vozač automobila u kojem je prethodnog dana u Parizu, pri brzini od 190 kilometara na čas, poginula britanska princeza Dajana Spenser, imao u krvi tri puta više alkohola od dozvoljene gornje granice.

    2000.
    Na prvom južnoameričkom samitu, 12 šefova država potpisalo je Brazilijansku deklaraciju, u koju je uključena i namera o ujedinjenju dva glavna trgovinska bloka u Južnoj Americi.

    2001.
    U eksploziji u jednom tokijskom noćnom klubu poginulo je 44 ljudi.

    2003.
    Holandija je postala prva zemlja u kojoj je dozvoljeno medicinsko korišćenje marihuane radi ublažavanja patnji obolelih, posebno kod najtežih bolesti poput side i raka.

    2004.
    Grupa od tridesetak naoružanih islamskih terorista, opasanih eksplozivom, upala je u osnovnu školu u mestu Beslan u Severnoj Osetiji (autonomna ruska republika na severnom Kavkazu) i kao taoce zadržala preko 1200 dece i odraslih. Više od 340 talaca, većinom dece, ubijeno je tokom trodnevne drame. Lider čečenskih separatista Šamil Basajev preuzeo je odgovornost za ovaj teroristički akt.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #410

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 2. septembar, 245. dan 2007. Do kraja godine ima 120 dana.

    490. p. n. e. - Ratnik Fidipides pretrčao je rastojanje od Maratonskog polja do Atine kako bi saopštio pobedu Grka nad Persijancima. U spomen na taj događaj, ustanovljena je kao atletska disciplina - maratonska trka. Dužina pređenog puta uzeta je za dužinu maratonske trke (42 kilometra i 195 metara) i svrstana je u program svih većih međunarodnih takmičenja. Zbog različitog terena koji se bira za maratonske trke, zvanični rekordi se ne vode, ali se ipak među najbolje maratonce svih vremena ubraja Čeh Emil Zatopek.

    31. p. n. e. - U bici kod Akcijuma, Oktavijan je ostvario odlučujuću pobedu nad snagama Marka Antonija i Kleopatre.



    1547. - Umro je Fernando Kortes, španski konkvistador, poznat po tome što je, zahvaljujući upotrebi vatrenog oružja i svojim sposobnostima, sa oko 700 vojnika osvojio Meksiko i uništio carstvo Asteka.

    1829. - Sklopljen je Jedrenski mir između Rusije i Otomanskog carstva, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest okupiranih nahija iz Karađorđeve Srbije i priznaju autonomiju Grčke.

    1877. - Rođen je Milan Nedić, general, predsednik srpske vlade u periodu nemačke okupacije u Srbiji. Do Drugog svetskog rata, bio je načelnik Generalštaba i ministar vojske i mornarice.

    1910. - Rođen je srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor potresne poeme "Stojanka majka Knežepoljka", koju je kao učesnik narodnooslobodilačkog rata stvorio u jeku najžešćih borbi. Posle Drugog svetskog, rata bio je direktor Drame u sarajevskom pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće "Prosveta". U književnosti se pojavio 1927. vencem od pet soneta "Ocvale primule". Ostala dela: roman "Ponornica", poeme "Ševa", "Zbor derviša", drama "Svjetlo na drugom spratu", komedije "Đelidba", "Večera".



    1937. - Umro je Pjer de Kuberten, idejni i organizacioni tvorac prvih savremenih olimpijskih igara po ugledu na stare grčke olimpijade. Njegovim nastojanjem, organizovane su prve Olimpijske igre u Atini 1896. godine.

    1945. - Japanci su se formalno predali saveznicima u Drugom svetskom ratu.
    1945. - Nekoliko sati nakon što je Japan kapitulirao u Drugom svetskom ratu, Ho Ši Min je proglasio nezavisnost Vijetnama od Francuske

    1973. Umro je engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, profesor anglosaksonskog i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu.
    U trilogiji "Gospodar prstenova" stvorio je vlastiti mitski svet i jezik, služeći se prozom u kojoj se osećaju ritmovi nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla.
    Istom imaginarnom svetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala dela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari", "Bajke, kritička studija", "Čoser kao filolog".
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #411

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 3. septembar, 246. dan 2007. Do kraja godine ima 119 dana.

    1189.
    Ričard I Plantagenet, poznat kao ''Lavlje srce''
    krunisan je za kralja Engleske.

    1658.
    Umro je engleski državnik i vojskovođa Oliver
    Kromvel, vođa engleske buržoaske revolucije. Njegova vojska
    porazila je kraljevsku armiju 1644. kod Marston Mura i 1645. kod
    Nezbija i zarobila kralja Čarlsa I Stjuarta, koji je osuđen na
    smrt i pogubljen 1649. Odbivši titulu kralja, 1653. postao je lord

    Umro je francuski državnik i istoričar Luj Adolf
    Tjer, osnivač i prvi predsednik Treće republike od 1871. do 1873.
    Kao šef versajske vlade 1871. u krvi je ugušio Parisku komunu.
    Dela: ''Istorija Francuske revolucije'', ''Istorija konzulstva i
    carstva''.

    1883.
    Umro je ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev,
    jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski
    pisac čije su dela prodrla na Zapad gde je čitan s divljenjem i za
    života je uživao znatno veći ugled u francuskim nego u ruskim
    književnim krugovima. Zanimao ga je tip ''suvišnog čoveka'',
    plemića-intelektualca i tip ''nihiliste'', građanskog intelektualca,
    sukobljenog s konzervativizmom plemićke kulture. Predskazivao je
    revolucionarnu epohu u Rusiji. Dela: romani ''Očevi i deca'',
    'Plemićko gnezdo'', ''Rudin'', ''Dim'', ''Novina'', ''Uoči novih dana'',
    pripovetke ''Prolećne vode'', ''Asja'', ''Lovčevi zapisi'', drama ''Mesec
    dana na selu''.

    1884.
    Iz Beograda je krenuo prvi putnički voz na pruzi
    Beograd-Niš, prvoj u tadašnjoj Kraljevini Srbiji. Početak gradnje
    je 21. juna 1881. srebrnim budakom obeležio kralj Milan Obrenović.
    Ispraćaju prvog voza, iskićenog cvećem i srpskim trobojkama,
    pored velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz
    Beča, Budimpešte i Pariza. Voz je krenuo u 8.30 časova, a u Niš
    je stigao u 18.23 časa.

    1900.
    Rođen je finski državnik Urho Kekonen, predsednik
    Finske od 1956. do 1982, najistaknutiji finski političar posle
    Drugog svetskog rata.

    1931.
    Kralj Jugoslavije Aleksandar I Karađorđević
    proglasio je novi Ustav kojim je ozakonjena čvršća vlast krune.
    Taj ustav su komunisti i drugi neprijatelji države zvali
    oktroisanim. Ustanovljena je dvodomna Skupština, uvođenjem gornjeg
    doma - Senata.

    1939.
    Dva dana posle nemačkog napada na Poljsku, Velika
    Britanija i Francuska su objavile rat Nemačkoj. Bio je to početak
    Drugog svetskog rata.

    1939.
    Na kružnoj stazi oko Kalemegdana u Beogradu su
    održane do tada najveće međunarodne automobilske trke u
    Kraljevini Jugoslaviji, a pobedniku je pripala ''Velika nagrada
    Beograda''.

    1943.
    Iskrcavanjem na Siciliju Osme britanske armije pod
    komandom feldmaršala Bernarda Montgomerija, počeo je napad
    savezničkih trupa na Italiju u Drugom svetskom ratu.

    1948.
    Umro je češki državnik Eduard Beneš, predsednik
    Čehoslovačke od 1935. do 1938. i od 1946. do 1948. Bio je vođa
    Narodne stranke i najbliži saradnik prvog predsednika
    Čehoslovačke Tomaša Masarika. U Prvom svetskom ratu radio je na
    stvaranju slobodne Čehoslovačke i Male Antante (savez s
    Jugoslavijom i Rumunijom). Od osnivanja Čehoslovačke 1918. do
    1936. bio je šef diplomatije, a posle Minhenskog sporazuma 1938,
    kojim je Zapad predao Čehoslovačku na milost i nemilost
    nacističkoj Nemačkoj, dao je ostavku i otišao u izbeglištvo u
    London, gde je tokom Drugog svetskog rata predvodio izbegličku
    vladu. Posle rata ponovo je postao šef države, ali je dao ostavku
    1948. kad su komunisti prigrabili svu vlast i ubrzo je umro.

    1962.
    Umro je američki pisac Edvard Estlin Kamings,
    pesnik snažnog lirskog dara u čijoj su poeziji dominirale teme
    ljubavi i smrti. Dela: zbirke stihova ''XLI pesma'', ''Je 5'', ''Viva'',
    ''Tom'', ''V20'', ''1x1'', ''Sedamdeset i jedna pesma''.

    1969.
    Umro je vijetnamski državnik Ho Ši Min, predsednik
    Demokratske Republike Vijetnam (Severni Vijetnam) od proglašenja
    1945. i vođa borbe protiv japanske armije, francuskih kolonijalnih
    trupa i američke invazione vojske. Od 1917. radio je u Francuskoj,
    gde je 1920. postao član Komunističke partije Francuske, a 1930.
    osnovao je Komunističku partiju Vijetnama. U vreme Drugog svetskog
    rata, kad je Japan okupirao Vijetnam, stvorio je jak oslobodilački
    pokret, jezgro buduće armije, koja je nanela odlučujuće poraze
    Francuzima i potom Amerikancima, zahvaljujući čemu su Severni i
    Južni Vijetnam ujedinjeni 1976.

    1971.
    ŠSR, SAD, Velika Britanija i Francuska potpisale su
    sporazum o statusu grada Berlina.

    1976.
    Američki vasionski brod bez ljudske posade ''Viking
    2'' spustio se na Mars i počeo da šalje fotografije sa te planete.

    1991.
    Umro je američki filmski režiser italijanskog
    porekla Frenk Kapra, autor sjajnih komedija sa satiričnom notom.
    Napisao je memoare ''Ime iznad naslova''. Filmovi: ''Donovanova afera'',
    ''Mlada generacija'', ''Zabranjeno'', ''Američka ludost'', ''Gorak čaj
    generala Jena'', ''Dogodilo se jedne noći'' (Oskar), ''Gospodin Dids
    ide u grad'' (Oskar), ''Izgubljeni horizonti'', ''Upoznajte Džona Doa'',
    ''Arsenik i stare čipke'', ''Ne možete to poneti sa sobom'' (Oskar),
    ''Ovo je divan život'', ''Država Unije'', ''Džep pun čuda''.

    1992.
    Sa teritorije pod kontrolom muslimana i Hrvata u
    centralnoj Bosni, raketom je oboren italijanski transportni avion u
    kojem su poginula sva četiri člana posade. Incident je na Zapadu
    skromno medijski propraćen i nije vođena ozbiljnija istraga, jer
    je odmah bilo jasno da ni na koji način ne mogu biti optužene
    snage Srba u BiH.

    1996.
    SAD su izvele jedan od najjačih vojnih napada na
    Irak od okončanja Zalivskog rata 1991, ispalivši 27 krstarećih
    projektila na ciljeve na jugu te zemlje, sa obrazloženjem da je to
    kazna zbog pomoći armije Sadama Huseina jednoj od kurdskih frakcija
    u ''zoni bezbednosti'' koju su UN proglasile na severu Iraka.

    1997.
    U vijetnamskom putničkom avionu ''Tupoljev 134'',
    koji se srušio u blizu aerodroma u glavnom gradu Kambodže Pnom
    Penu, poginulo je 65 ljudi, uglavnom stranaca.

    1999.
    Na graničnom prelazu Djeneral Janković između
    Jugoslavije i Makedonije počela je da radi carinska služba
    UNMIK-a, naplaćujući carinske dažbine u nemačkim markama.

    2000.
    Papa Jovan Pavle II beatifikovao je
    ultrakonzervativnog prapu Pija IX iz 19. veka, ignorišući oštre
    proteste jevrejskih i liberalnih rimokatoličkih krugova.
    Beatifikacija je pripremna faza za kanonizaciju.

    2002.
    Vrhovni sud Izraela odlučio je da izraelske vlasti
    mogu da proteruju rodbinu palestinskih terorista ako dokažu da su
    pretnja bezbednosti Izraela.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #412

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 4. septembar, 247. dan 2007. Do kraja godine ima 118 dana.

    1669.
    Venecija je predala Turcima grčko ostrvo Krit, ne uspevši da se odupre opsadi započetoj 1648.

    1768.
    Rođen je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan, sjajan stilista koji je snažno uticao na francusku književnost. Posle ranjavanja u jednoj borbi protiv pristralica Francuske revolucije, 1792. je emigrirao u Englesku, gde je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814, bio je diplomata i šef francuske diplomatije. Povukao se iz politike 1830. posle Julske revolucije i pada kralja Šarla X. Čitavog života ostao je dosledni reakcionar. Dela: ''Duh hrišćanstva'' (čiji su deo kratki romani ''Atala'' i ''Rene''), poema u prozi ''Mučenici'', ''Put iz Pariza u Jerusalim'', ''Uspomene s onu stranu groba'', epopeja o američkim Indijancima ''Les Natćez'', politički spisi ''Istorijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama razmatranim u odnosu na Francusku revoluciju'', ''O Bonaparti i Burbonima''.

    1781.
    Španski naseljenici su - pod nazivom ''Grad naše gospe kraljice anđela'' (El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles) - osnovali grad Los Anđeles.

    1809.
    Rođen je poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Dela: zbirke pesama ''Poezija'', poeme ''Anhelli'', ''U Švajcarskoj'', ''Benjovski'', ''Čas misli'', ''Kralj-Duh'', drame ''Kordijan'', ''Fantazi'', ''Mazepa'', ''Mindove'', ''Marija Stjuart'', ''Horštinjski'', ''Salomejin srebrni san'', tragedije ''Baladina'', ''Lila Veneda''.

    1824.
    Rođen je austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera. Dela: devet simfonija, osam misa, kantate.

    1844.
    Popečiteljstvo prosveštenija (Ministarstvo prosvete) Srbije odobrilo je osnivanje Narodnog muzeja u Beogradu, na inicijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika (ministra) Popečiteljstva prosveštenija.

    1862.
    U Carigradu je potpisan protokol povodom spora Srbije i Osmanskog carstva posle ubistva jednog srpskog dečaka na Čukur česmi u Beogradu i sukoba Turaka i Srba. Carigradskim protokolom Turcima je naloženo da napuste srpske gradove (tvrđave), uključujući Beograd.

    1870.
    Francuska je postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Napoleona III.

    1886.
    Apački poglavica Džeronimo, vođa jedne od najvećih pobuna američkih Indijanaca protiv SAD, predao se u Skeleton kanjonu u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu.

    1906.
    Rođen je američki biolog nemačkog porekla Maks Delbrik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1969. Znatno je doprineo istraživanjima genetske srukture virusa.

    1907.
    Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig, koji se inspirisao nacionalnim folklorom i afirmisao norvešku muziku u svetu. Najbolja dela ostvario je u malim formama poput klavirskih minijatura (''Lirski komadi''), 25 nordijskih narodnih pesama i plesova, svita ''Holberg'', ''Poetičnih muzičkih slika'', ''Humoreski'', solo pesama. Ostala dela: Klavirski koncert u a-molu, orkestarske svite ''Per Gint'', ''Sigrud Jorsalfar'', Gudački kvartet, Koncert za klavir i orkestar, tri violinske sonate, horske kompozicije.

    1908.
    Rođen je američki filmski režiser Edvard Dmitrik, autor oporih kriminalističkih filmova i filmova o socijalnim i rasnim problemima u SAD. Filmovi: ''Unakrsna vatra'', ''Zbogom, ljubljena moja'', ''Plavuša iz Singapura'', ''Iza izlazećeg sunca'', ''Daj nam danas'', ''Žongler'', ''Mladi lavovi'', ''Plavi anđeo'', ''Drvo života'', ''Pobuna na Kejnu''.

    1929.
    Nemački dirižabl ''Grof Cepelin'' okončao je putovanje oko sveta.

    1944.
    Belgijske gradove Brisel i Antverpen oslobodile su u Drugom svetskom ratu britanske i kanadske trupe.

    1963.
    Umro je francuski državnik i finansijski stručnjak Rober Šuman, tvorac ''Šumanovog plana'' 1950, na osnovu kojeg su 1952. Belgija, Holandija, Luksemburg, Zapadna Nemačka, Italija i Francuska stvorile Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, preteču Evropske unije. Bio je ministar finansija 1946, predsednik vlade od 1947. do 1948, šef diplomatije od 1948. do 1953. i ministar pravde od 1955. do 1956.

    1965.
    Umro je francuski (iz Alzasa) lekar, filantrop, teolog, pisac, muzički istoričar i muzičar Albert Švajcer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. Od 1913. do smrti radio je kao lekar-misionar u bolnici koju je osnovao u Francuskoj Ekvatorijalnoj Africi (Gabon). Dela: ''Kultura i etika'', ''Između vode i prašume'', ''Autobiografija'', ''Afričke priče'', ''Potraga za istorijskim Isusom''.

    1970.
    U Čileu je Salvador Aljende kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi dobio izbore za šefa države. Uz obilatu pomoć Vašingtona, čileanska armija ga je u krvavom puču ubila u septembru 1973.

    1974.
    SAD su kao poslednja zapadna zemlja uspostavile diplomatske odnose sa Istočnom Nemačkom.

    1989.
    Umro je francuski pisac Žorž Simenon, autor 84 kriminalna romana u kojima je glavna ličnost izmišljeni inspektor Megre. Dela: romani ''Lađar'', ''Noć na raskršću'', ''Mali doktor'', ''Megre postavlja zamku''.

    1992.
    Bivši predsednik Bugarske Todor Živkov, zbačen 1989, osuđen je na sedam godina zatvora pod optužbom za proneveru državnih fondova.

    1995.
    Pod geslom ''ujedinjeni Jerusalim je naš'', Izrael je započeo 15-mesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prestonici jevrejskog naroda.

    1997.
    U eksploziji tri bombe, koje su u Jerusalimu postavili islamski teroristi, poginulo je sedam i ranjeno oko 200 ljudi.

    1998.
    Međunarodni tribunal u Hagu osudio je na doživotnu robiju bivšeg predsednika vlade Ruande Žana Kambandu, optuženog za genocid počinjen 1994. u sukobima plemena Tutsi i Hutu u toj afričkoj zemlji.

    1999.
    U eksploziji koju su u petospratnu stambenu zgradu u Bujnaksku u ruskoj autonomnoj republici Dagestan podmetnuli čečenski islamski teroristi, poginulo je najmanje 64 ljudi, mahom žena i dece ruskih oficira.

    2002.
    Prema izveštaju objavljenom u SAD, finansijski gubici Njujorka, kao posledica islamističkih terorističkih napada na taj grad 11. septembra 2001, iznose između 83 i 95 milijardi dolara.

    2004.
    Najmanje 17 osoba je poginulo, a više od 20 je ranjeno pošto je bombaš-samoubica aktivirao auto-bombu u blizini policijske akademije u iračkom gradu Kirkuku.

    2006.
    Umro je australijski aktivista za zaštitu prirode Stiv Irvin, poznat širom sveta zahvaljujući svojim emisijama o divljim životinjama, prvenstveno krokodilima. Irvin je stradao pošto ga je raža ubola u grudi dok je ronio prilikom snimanja dokumentarnog filma.

    2006.
    Uspešno je obavljeno prvo testiranje (s putnicima) ''Erbasovog'' super-džambo aviona A380, najveće komercijalne letelice u svetu. Avion je poleteo sa aerodroma u Tuluzu u južnoj Francuskoj. A380 može da prevozi između 555 i 800 putnika, zavisno od konfiguracije i ima domet od 15.000 kilometara. Njegova cena je čak 228 miliona evra.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #413

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je sreda, 5. septembar, 248. dan 2007. Do kraja godine ima 117 dana.

    1568.
    Rođen je italijanski filozof Tomazo Kampanela,
    dominikanski kaluđer, utopijski filozof, koji je 27 godina proveo u
    tamnici. U delu ''Država sunca'', napisanom po uzoru na Platona,
    njegove sledbenike i Tomasa Mora, izložio je shvatanja o idealnom
    društvu kao nekoj vrsti platonističke socijalne države.

    1638.
    Rođen je francuski kralj Luj XIV, poznat kao ''kralj
    Sunce''. Na presto je stupio 1643. kao petogodišnjak, posle smrti
    oca Luja XIII. Vladao je 72 godine, najduže u istoriji Evrope.
    Vodio je mnoge ratove kako bi obezbedio hegemoniju Francuske,
    sa promenljivim uspehom. Njegovo ime simbol je prosvećenog
    apsolutizma, specifične koncepcije vladavine, karakteristične za
    18. i delimično 19. vek. Sagradio je dvorac Versaj, koji je ubrzo
    postao uzor najrazličitijim monarsima širom Evrope. Po uzoru na
    Versaj nastao je petrogradski Peterhof, palata u Potsdamu kod
    Berlina, Šenbrun u Beču i mnoge druge palate širom kontinenta.
    Bio je poznat i kao širokogrudi mecena.

    1735.
    Rođen je nemački kompozitor, pijanista i dirigent
    Johan Kristijan Bah, najmlađi sin Johana Sebastijan Baha, koji je
    živeo i u Milanu i Londonu, pa je nazivan ''italijanski Bah'' i
    ''engleski Bah''. U Engleskoj se proslavio kao pijanista i organizator
    muzičkog života i postao muzički učitelj kraljice Šarlote. Značajan je
    kao kompozitor sonata i koncerata za klavir u rokoko stilu, po čemu je
    preteča mladog Volfganga Amadeusa Mocarta. Dela: 15 opera, više od 60
    simfonija, 37 klavirskih koncerata, 13 uvertira, klavirske sonate, kamerna muzika.

    1791.
    Rođen je nemački kompozitor Djakomo Majerber.
    Pravo ime bilo mu je Jakob Libman Ber. Odigrao je vidnu ulogu u
    stvaranju francuske velike opere. Bio je veoma popularan, ali je
    njegova muzika izazivala i mnoge polemike. Dela: opere ''Hugenoti'',
    ''Afrikanka'', ''Robert Djavo'', ''Prorok''.

    1798.
    Osmansko carstvo je objavilo rat Francuskoj.

    1800.
    Malta je pala u ruke Britanaca pod admiralom
    Horejšom Nelsonom, koji je prethodno blokirao francuske trupe na tom sredozemnom ostrvu i tako ga preoteo od Francuske.

    1857.
    Umro je francuski filozof i matematičar Ogist Kont,
    jedan od osnivača filozofije pozitivizma i osnivač sociologije.
    Dela: ''Kurs pozitivne filozofije'', ''Rasprava o celini pozitivizma'',
    ''Sistem pozitivne politike'', ''Pozitivistički katehizam''.




    1860.
    Rusija, Velika Britanija, Francuska, Pruska,
    Austrija i Osmansko carstvo potpisali su ugovor o uspostavljanju
    reda u Siriji (tada turska teritorija) posle masakra koji su nad
    hrišćanima počinili muslimani.

    1888.
    Rođen je indijski filozof i državnik Sarvepali
    Radakrišnan, profesor filozofije na univerzitetima u Madrasu,
    Kalkuti, Čikagu i Oksfordu, ambasador u Moskvi 1939, potpredsednik
    Indije od 1952. i predsednik od 1962. do 1967. Najviše ga je
    zaokupljala religija, etika, istorija filozofije i kulture i
    mogućnost objedinjenja civilizacijskih i kulturnih vrednosti Istoka
    i Zapada. Koristeći se komparativnom metodom u istoriji filozofije,
    nastojao je da pokaže značajnu ulogu indijskog nasleđa u mogućnoj
    kulturnoj renesansi jedinstvene svetske kulture. Dela: ''Indijska filozofija'',
    ''Istočna religija i misao Zapada'', ''Religija i društvo'', ''Kalki, ili budućnost
    civilizacije'', ''Istorija Istočne i Zapadne filozofije''.

    1899.
    Umro je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić,
    vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih
    diplomata 19. veka, član Društva srpske slovesnosti i potom
    Srpske kraljevske akademije, dva puta član namesništva maloletnim
    vladarima i četiri puta predsednik vlade Srbije. Po okončanju studija u
    Francuskoj i na nemačkom univerzitetu u Hajdelbergu, vratio se u
    otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istambulu. T
    okom boravka u Turskoj od 1861. do 1867. uspešno je okončao
    duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz utvrđenih gradova Srbije.
    Potom je postao ministar inostranih poslova kneževine Srbije, a u r
    azdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, predsednik vlade
    Kneževine i Kraljevine Srbije. Namesnik maloletnog kneza Milana
    Obrenovića postao je 1868, a od 1889. maloletnog kralja
    Aleksandra Obrenovića. Kao namesnik kneza Milana
    najviše je doprineo donosenju novog ustava 1869, a 1878. uspešno je
    zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše
    trgovinski sporazum sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će takav
    dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od Dvojne Monarhije,
    zbog čega je podneo ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast
    1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac
    nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala,
    ali je položaj regenta napustio 1893. pošto je kralj Aleksandar uz podršku
    radikala izvršio državni udar. Dela: ''Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872'',
    ''Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i
    nezavisnost 1875-1878''.



    1902.
    Rođen je američki filmski producent Daril Frensis
    Zanuk, koji je 1933. osnovao filmsku kompaniju ''Tventi senčeri
    foks''. Bio je producent niza značajnih filmova: ''Plodovi gneva'',
    ''Sve o Evi'', ''Viva Zapata!'', ''Najduži dan'', ''Koreni neba'', ''Mladi
    gospodin Linkoln''.

    1914.
    Nemački vojnici ubili su u Prvom svetskom ratu
    francuskog pisca i filozofa Šarla Pjera Pegija, jednu od ključnih
    javnih ličnosti u oslobađanju nevino osuđenog kapetana Alfreda
    Drajfusa. Kao urednik lista ''Petnaestodnevne sveske'' rozobličio je
    pozadinu montiranog sudskog procesa Drajfusu kao navodnom
    nemačkom špijunu. Dela: drama ''Jovanka Orleanka'', eseji ''Naša mladost'',
    ''Novac''.

    1919.
    U napadu belogardejaca na njegov štab, poginuo je
    ruski revolucionar Vasilij Ivanovič Čapajev, komandant 25.
    streljačke divizije boljševičke vojske u građanskom ratu koji je
    posle Oktobarske revolucije izbio u Rusiji. U Prvom svetskom ratu
    više puta je odlikovan za hrabrost, a početkom 1918. formirao je
    odrede za borbu protiv kontrarevolucije.

    1939.
    SAD su proglasile neutralnost u Drugom svetskom
    ratu.

    1960.
    Predsednik Konga Žozef Kasavubu smenio je vođu
    nacionalnooslobodilačkog pokreta i predsednika vlade, poznatog
    pesnika, Patrisa Lumumbu. Potom ga je izručio separatisti iz
    provincije Katanga Moizu Čombeu, čiji su ga plaćenici ubili u
    februaru 1961.

    1972.
    Palestinski teroristi ubili su u Minhenu 11
    izraelskih sportista, učesnika Olimpijskih igara, koje su prethodno
    oteli. U 24-časovnoj pucnjavi na aerodromu, poginula su i
    četvorica terorista i jedan zapadnonemački policajac.

    1977.
    Zapadnonemački komunistički teroristi (crvene
    brigade) oteli su predsednika Federacije zapadnonemačke industrije
    Hansa Martina Šlejera, čije je telo pronađeno 19. oktobra 1977. u Francuskoj.

    1990.
    Predsednici vlada Severne i Južne Koreje susreli su
    se u Seulu, što su bili razgovori na do tada najvišem nivou između
    dveju zemalja podeljenih posle Korejskog rata 1953.

    1995.
    Francuska je izvela prvu u seriji atomskih proba na
    pacifičkom ostrvu Mururoa u Francuskoj Polineziji, što je izazvalo
    osudu širom sveta i masovne proteste, posebno u Australiji i na Tahitiju.

    1997.
    Na stadionu u glavnom gradu Paragvaja Asunsionu, u
    vreme održavanja političkog mitinga, usled iznenadne oluje
    srušila se tribina usmrtivši 37 ljudi.

    1998.
    Skupština Severne Koreje izabrala je Kim Džong
    Ila, sina preminulog Kim Il Sunga, za šefa Nacionalne komisije za
    odbranu, što je zvanično najviši položaj u zemlji pošto je
    ukinuta predsednička funkcija, čime je kompletiran proces prvog
    naslednog prenosa vlasti u komunističkim zemljama.

    2002.
    U eksploziji autombila-bombe u glavnom gradu
    Avganistana Kabulu ubijeno je najmanje 26 ljudi, a kasnije istog
    dana pokušan je u južnom gradu Kandahar atentat na avganistanskog
    premijera Hamida Karzaija.

    2005.
    Indonežanski putnički avion Boing 737-200 pao je
    na stambeni deo Medana, grada na severu ostrva Sumatre.
    Od ukupno 112 putnika i pet članova posade, poginule su
    103 osobe, dok je na zemlji zivot izgubilo 47 ljudi.

    2006.
    Umro je srpski glumac Petar Banićević, prvak Drame Narodnog
    pozorišta u Beogradu. Rođen u Nikšiću 1930. godine, studirao je
    glumu na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu, u klasi profesora
    Raše Plaovića. Član je Narodnog pozorišta od 1954. godine i na toj sceni je
    ostvario preko 50 uloga. Bio je Hamlet, Dimitrije u ''Braći Karamazovima''
    Kreont u ''Edipu'', Leone u ''Gospodi Glembajevima''...
    Dobio je sve prestižne glumačke nagrade (preko 10), uključujući
    ''Dobričin prsten''. Glumio je u dvadesetak filmova i preko 50
    televizijskih drama i serija. Bavio se i pedagoškim radom.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #414

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    ]Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 6. septembar, 249. dan 2007. Do kraja godine ima 116 dana.

    1522.
    Španski moreplovac Huan Sebastijan del Kano prvi je
    oplovio oko Zemlje, vrativši se u Španiju brodom ''Viktorija'' sa
    samo 18 mornara, čime je okončao ekspediciju započetu 1519. s pet
    brodova i 270 mornara, koju je u službi Španije poveo portugalski
    moreplovac Fernando Magelan. Del Kano je preuzeo komandu kad su
    1521. Magelana ubili filipinski urođenici.

    1566.
    Prilikom opsade Sigeta, u trećem pohodu na Beč,
    umro je turski sultan Sulejman II, tokom čije je 46-godišnje
    vladavine Osmansko carstvo bilo na vrhuncu moći. Osvojio je 1521.
    Beograd, 1522. grčko ostrvo Rodos, 1526. potukao je Mađare kod
    Mohača i potom pokorio Ugarsku. Takođe je zauzeo rusko poluostrvo
    Krim, kao i Moldaviju (uključujući Besarabiju), Tunis, Alžir.
    Opseo je i Beč, ali ga nije osvojio. Nasledio ga je Selim II,
    ustoličen u Beogradu 28. oktobra 1566.

    1683.
    Umro je francuski državnik Žan Batist Kolber,
    ministar finansija kralja Luja XIV, jedan od rodonačelnika
    privrednog protekcionizma. Uveo je zaštitne carine, dao velike
    povlastice industriji, povećao izvoz, ojačao kolonijalnu
    ekspanziju i eksploataciju. Usavršio je i povećao trgovačku i
    ratnu mornaricu i modernizovao ratne luke. Izgradio je čitav sistem
    kanala tada veoma bitnih zbog lakše trgovine.

    1688.
    Austrijanci su posle jednomesečne opsade preoteli
    Beograd od Turaka. Janičari su prethodno temeljno opljačkali grad
    i ukrcali plen na 500 lađa kojima su pobegli Dunavom. Posle
    pljačke Turci su spalili delove Beograda, kojem je veliku štetu
    nanelo i austrijsko bombardovanje.

    1729.
    Rođen je nemački pisac i filozof Mozes Mendelson.
    Pravo ime bilo mu je Moše ben Menahem. Osnivač je jevrejskog
    prosvetiteljskog pokreta u Nemačkoj. Borio se za versku trpeljivost
    i slobodu opredeljenja, a u filozofiji je bio racionalista. Dela:
    ''Jerusalim ili o religijskoj moći i o jevrejstvu'', ''Filozofski
    razgovori; O osećanjima, o ulozi etičkoga u estetici'', ''Fedom''.

    1757.
    Rođen je francuski general i državnik markiz
    Lafajet (Mari Žozef Žilber de Motje), koji se od 1777. do 1781. uz
    američke koloniste borio za oslobođenje Severne Amerike od
    Britanaca. U Francuskoj revoluciji zalagao se za načelo ustavne
    monarhije. Kao komandant Nacionalne garde u julu 1791. naredio je da
    se na Marsovom polju, pored Pariza, puca u Parižane koji su
    protestovali što je kralj Luj XVI ostao na prestolu, a kad se
    revolucija okrenula protiv kralja napustio je komandu nad Centralnom
    armijom i 1792. promenio je stranu. Bio je neaktivan tokom vladavine
    Napoleona I, a u Julskoj monarhiji uspostavljenoj 1830. opet je
    komandovao Nacionalnom gardom.

    1766.
    Rođen je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton,
    jedan od osnivača atomske teorije materije. Objasnio je Prustov
    zakon stalnih proporcija, postavio zakon umnoženih proporcija i
    prvi određivao relativne atomske mase hemijskih elemenata.
    Ispitivao je osobine gasova, postavio zakon parcijalnih pritisaka i
    bavio se meteorologijom. Patio je od slepila za boje, pa je
    proučavao i tu anomaliju, koja je po njemu nazvana daltonizam.
    Shvatanja je izložio u trotomnom delu ''Novi sistem filozofije
    hemije''.

    1860.
    Rođena je američka pacifistkinja i društveni
    reformator Džejn Adams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931.
    Bavila se praktičnim rešavanjem socijalnih problema i bila
    predsednik Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.

    1876.
    Rođen je škotski fiziolog Džon Džejms Rikard
    Maklaud, koji je s kanadskim fiziologom Frederikom Grantom Bantingom
    1923. podelio Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće insulina.

    1901.
    Na predsednika SAD Vilijama Mekinlija u Bafalu je
    pucao anarhista Leon Čolgos. Ranjeni predsednik - izabran na taj
    položaj 1896.
    umro je posle osam dana, a 14. septembra 1901. šef
    države postao je Teodor Rozevelt.

    1914.
    Na zahtev saveznika da, posle pobede na Ceru u Prvom
    svetskom ratu nad austrougarskim trupama, preduzme ofanzivu preko
    granice, srpska vojska je počela operacije u Sremu i istočnoj
    Bosni. Borbe su trajale do 11. novembra 1914, kada je načelnik
    štaba Vrhovne komande vojvoda Radomir Putnik naredio povlačenje.
    Matično srpsko stanovništvo u Sremu koje je tada ushićeno
    dočekalo srpsku vojsku bilo je vrlo brutalno kažnjeno.

    1914.
    Francuske trupe su uz pomoć britanskog
    ekspedicionog korpusa krenule u kontraofanzivu na frontu širokom
    500 kilometara, čime je počela prva velika bitka na reci Marni u
    Francuskoj u Prvom svetskom ratu, u kojoj je za četiri dana
    nemačka vojska pretrpela težak poraz.

    1923.
    Rođen je kralj Jugoslavije Petar II
    Karađorđević. Prvorođeni sin Kralja Aleksandra i Kraljice
    Marije, Kralj Petar II, rođen je u Beogradu. Kumovi na krštenju
    bili su mu Kralj Džordž VI i Kraljica Elizabeta. Posle osnovnog
    obrazovanja koje je stekao na Dvoru, pohađao je školu u Engleskoj,
    iz koje se vratio posle atentata na njegovog oca 1934. Pošto je
    tada bio maloletan i imao svega 11 godina, kraljevsko upravljanje
    zemljom preneto je na Namesništvo koje se sastojalo od tri regenta,
    među kojima je bio i njegov stric Princ Pavle Karađorđević.
    Posle državnog udara 27. marta 1941. proglašen je kraljem. Zajedno
    sa vladom emigrira, prvo u Grčku i Palestinu, a zatim u Egipat. U
    junu 1941. stigao je u Englesku, gde je prihvaćen kao simbol
    protivljenja nacizmu.?Nikada se više nije vratio u zemlju pošto je
    posle Drugog svetskog rata u Jugoslaviji uveden komunistički
    režim. Umro je u Denveru (SAD) novembra 1970, a sahranjen je u
    crkvi Svetog Save u Libertvilu. Jedini je kralj neke zemlje
    sahranjen u Sjedinjenim Državama. Napisao je memoare: ''Život
    jednog kralja''.

    1940.
    Rumunski kralj Karol II Hoencolern abdicirao je u
    Drugom svetskom ratu pod pritiskom Sila osovine u korist sina
    Mihajla.

    1944.
    Avijacija zapadnih saveznika je u Drugom svetskom
    ratu teško bombardovala Leskovac - na rođendan kralja Petra II.
    Što nije imalo mnogo uticaja na stanje nemačke vojne sile - kao i
    u slučaju bombardovanja Beograda, Podgorice, Smedereva, Nikšića,
    Chuprije, ukupno 25 gradova u Srbiji pred kraj rata. Uglavnom su
    razarani civilni ciljevi, što stručnjaci pravdaju velikim visinama
    sa kojih je vršeno bombardovanje, ipak činjenica je da su srpski
    gradovi često bombardovani na praznike, poput Uskrsa 1944. (kada je
    Beograd najteže stradao), ili na kraljev rođendan. Tokom
    bombardovanja Leskovca poginulo je više od 1.600 srpskih civila, a
    centar - staro jezgro grada - je potpuno razoren.

    1944.
    U trenutku kada je Crvena armija izbila na njene
    granice, Bugarska je u Drugom svetskom ratu objavila rat Nemačkoj.
    Kao saveznica Nemačke, Bugarska je u ratu držala pod okupacijom
    delove Grčke i Srbije (Jugoslavije), a veliki deo je i anektirala.

    1966.
    Južnoafričkog premijera Hendrika Frenša Fervuda
    ubio je u toku parlamentarne debate u Kejptaunu skupštinski kurir
    Dimtrik Cafondas. Tokom Fervudove vladavine od 1958. donesen je
    najveći deo zakona kojima je regulisan sistem aparthejda
    (specifičan sistem potpune rasne segregacije) u Južnoj Africi.

    1968.
    Afrička kraljevina Svazilend (Ngvane) stekla je
    nezavisnost od Velike Britanije, koja je njome vladala od 1881.

    1970.
    Palestinski teroristi oteli su četiri aviona koja
    su putovala u Njujork iz Evrope. Sutradan su u Kairu zapalili ''Boing
    747'' američke kompanije ''Pan ameriken'', a dva ''Boinga 707'' digli su
    u vazduh 12. septembra 1970. u Jordanu. Četvrti avion spustio u
    London, a otmičarka Lejla Kaled je uhapšena.

    1975.
    U zemljotresu u istočnoj Turskoj poginulo je
    najmanje 2.350 ljudi.

    1989.
    Prilikom pada kubanskog putničkog aviona na jedno
    predgrađe Havane, neposredno posle poletanja, poginulo je 170
    ljudi.

    1991.
    Sovjetski Savez je priznao nezavisnost Litvanije,
    Letonije i Estonije.

    1991.
    Lenjingradu je vraćeno prvobitno ime Sankt
    Peterburg. Građani su se na referendumu izjasnili za prvobitni
    naziv, treća ponuđena mogućnost bila je - Petrograd, kako se grad
    zvanično zvao od 1914. do 1924. ali je ona takođe odbačena, kao i
    ime Lenjingrad.

    1994.
    Premijer Irske Albert Rejnolds prvi se put u ime
    irske vlade sastao s vođom severnoirske partije Šin Fejn
    (političko krilo terorističke Irske republikanske armije)
    Džerijem Adamsom, s kojim je razgovarao o političkom rešenju
    dugogodišnje krize i sukoba rimokatolika i protestanata u Severnoj
    Irskoj.

    1998.
    Umro je japanski filmski reditelj Akira Kurosava.
    Njegovo delo proslavilo je japansku kinematografiju ali i japansku
    kulturu uopšte. Jedini je režiser koji je dobio dva Oskara za
    najbolji inostrani film. Uspešno je spajao tradiciju i kulturu
    Japana i sa evropskim senzibilitetom. Kritičari su ga prozvali
    ''teno (car) japanske kinematografije''. Filmovi: ''Rašomon'', ''Sedam
    samuraja'', ''Krvavi presto'', ''Idiot'', ''Živeti'', ''Na dnu'',
    ''Dodeskaden'', ''Dersu Uzala'', ''Kagemuša'', ''Ran'', ''Madadajo''.

    1999.
    Glavnokomandujući Kfora, general Majk Džekson
    smenio je visokog američkog oficira zbog toga što je desetak dana
    ranije rodbini otetih Srba obelodanio istinu o postojanju masovne
    grobnice s telima 15 civila u Ugljaru.

    2001.
    Britanac Piter Brej prvi je kajakom preplovio
    Atlantski okean, za šta mu je trebalo 75 dana.

    2002.
    Nemacka vlada odlučila je da plati više od dve
    milijarde evra nadoknade sportistima bivše Istočne Nemačke
    koji su bili podvrgavani sistematskom programu dopinga od
    sedamdesetih godina 20. veka.

    2006.
    Poginula su 54 rudara prilikom eksplozije u rudniku
    uglja na istoku Indije. Nesreća se dogodila u provinciji Danbad u
    istočnoj indijskoj državi Džarkand.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #415

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je petak, 7. septembar, 250. dan 2007. Do kraja godine ima 115 dana.

    1533.

    Rođena je engleska kraljica Elizabeta I, ćerka
    kralja Henrija VIII i njegove druge žene Ane Bolen, koja je tokom
    45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće
    doprinela da Engleska izađe na sva svetska mora i postane prva
    pomorska sila sveta. Tokom njene vladavine, 1566. osnovana je
    Londonska berza. Osigurala je 1587. prevlast anglikanske crkve
    pogubljenjem zarobljene škotske kraljice Marije Stjuart,
    predvodnice rimokatoličke struje.

    1701.
    U Hagu je potpisan sporazum Engleske, Austrije i
    Holandije protiv Francuske, nazvan ''Druga velika alijansa''.

    1764.
    Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik
    Stanislav II, poslednji poljski kralj, čija je vladavina okončana
    1795. trećom (konačnom) podelom Poljske, koju su - pošto su
    ugušile ustanak Tadeuša Košćuška - podelile Rusija, Pruska i
    Austrija. Poljska je kao nezavisna država obnovljena tek 1918.

    1788.
    Turci su zarobili vođu srpskih dobrovoljaca Koču
    Anđelkovića, poznatog kao kapetan Koča, sproveli u Tekiju i
    nabili na kolac. U austrijsko-turskom ratu na čelu dobrovoljačkog
    odreda oslobodio je Požarevac, Palanku (sadašnja Smederevska
    Palanka), Batočinu, Bagrdan i Kragujevac, a narod je to vojevanje
    nazvao Kočina krajina. Austrijski car Josif II dao mu je za zasluge
    čin kapetana. Kao oficir u okviru jedinica kapetana Koče ratovao
    je Djorđe Petrović budući vožd Prvog srpskog ustanka.

    1812.
    U Borodinskoj bici - u kojoj je rusku vojsku od
    117.000 ljudi predvodio feldmaršal Mihail Kutuzov, a francusku od
    133.000 vojnika car Napoleon I - Francuzi su imali 50.000 mrtvih,
    uključujući 23 generala, a Rusi 44.000. Boj je okončan bez
    pobednika, ali je to za Napoleona značilo kraj nada da može da
    osvoji Rusiju, iako je potom ušao u Moskvu, jer je ubrzo morao da
    otpočne mučno povlačenje. Po završetku bitke Napoleon je
    izjavio: ''Kod Borodina Francuzi su se pokazali dostojni da izvojuju
    pobedu, a Rusi da budu nepobedivi''.

    1822.
    Brazil je proglasio nezavisnost od Portugalije, koju
    je bivša metropola priznala tek 1828. Jedan od prinčeva iz
    portugalske kraljevske porodice postao je tada vladar Brazila, sa
    titulom cara. Brazil je bio carstvo do 1889. kada je monarhija
    srušena.

    1848.
    Radi smirivanja pobunjenih seljaka, Austrija je
    donela zakon o rasterećenju zemljišta (patent o ukidanju
    zemljišnih tereta). Seljački pokret se zbog podvojenosti
    građanstva i seljaštva nije razvio u široku seljačku bunu, ali
    je bitno uticao na razvoj događaja u revolucionarnoj 1848.

    1860.
    Italijanski revolucionar Djuzepe Garibaldi
    zauzeo je Napulj sa svojim ''crvenokošuljašima'', u ratu za
    oslobođenje zemlje od Austrijanaca. Tada je konačno ukinuto i
    Napuljsko kraljevstvo, a lokalna dinastija Burbona otišla je u
    progonstvo.

    1890.
    Uprava varoši Beograda je proterala Vasu Pelagića,
    pod optužbom da je knjigom ''Dužnost vlade i vlasti'', koja je odmah
    zaplenjena, ''naneo uvredu Njegovom kraljevskom veličanstvu''
    (Aleksandru Obrenoviću). Pod pritiskom javnog mnjenja, skupština
    je 1891. odobrila povratak Pelagića u Srbiju.

    1901.
    Pekinškim protokolom je okončan ''Bokserski
    ustanak'' - pobuna kineskih seljaka i gradske sirotinje. Ustanak koji
    je izbio 1900. ugušile su evropske sile, Japan i SAD.

    1909.
    Rođen je američki filmski režiser jermenskog
    porekla Elija Kazandžoglus, poznat kao Elija Kazan, istaknuti
    predstavnik realističkog, društveno angažovanog filma. Obrađivao
    je socijalne teme i kritički tretirao antisemitizam i rasne
    predrasude. Nagrađivan je na festivalu u Veneciji i više puta
    Oskarom. Filmovi: ''Jedno drvo raste u Bruklinu'', ''Pinki'',
    ''Bumerang'', ''Džentlmenski sporazum'', ''Panika na ulicama'', ''Na
    obali'', ''Tramvaj nazvan želja'', ''Viva Zapata!'', ''Istočno od raja'',
    ''Bebi Dol'', ''Lice u gomili'', ''Divlja reka''.



    1913.
    Rođen je američki fizičar Džejms Alfred van
    Alen, koji je otkrio dva pojasa pojačanog zračenja koji
    opkoljavaju Zemlju. Pojaseve u obliku prstena, nazvane kasnije ''Van
    Elenovi radijacioni pojasevi'', otkrio je pomoću Gajger-Milerovih
    brojača pastavljenih 1958. na veštačke satelite ''Eksplorer 1'' i
    ''Eksplorer 2''.

    1940.
    Nemački avioni počeli su da bombarduju London u
    Drugom svetskom ratu i samo tog dana poginulo je više od 300 ljudi.

    1949.
    Umro je meksički slikar Hose Klemente Orosko.
    Smatran je najvećim slikarom murala u 20. veku i dekorisao je mnoge
    zgrade u Meksiku i SAD. Inspirisao se indijanskim i meksičkim
    motivima.



    1962.
    Tajvan je prekinuo diplomatske odnose s Laosom,
    nekoliko časova pošto je ta zemlja jugoistočne Azije uspostavila
    diplomatske odnose sa Kinom i Severnim Vijetnamom.

    1964.
    U mestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na
    rumunskoj obali Dunava predsednici Jugoslavije i Rumunije Josip Broz
    i Georgi Georgiju Dež prisustvovali su postavljanju kamena
    temeljca na gradilištu hidroelektrane ''Djerdap''.

    1986.
    Biskup Dezmond Tutu ustoličen je za nadbiskupa
    Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crni poglavar južnoafričkih
    anglikanaca.

    1993.
    Šest bivših sovjetskih republika - Rusija,
    Belorusija, Kazahstan, Uzbekistan, Jermenija i Tadžikistan -
    potpisalo je sporazum o zadržavanju rublje kao zajedničke valute.

    1995.
    Predsednik Rusije Boris Jeljcin potpisao je dekret o
    jednostranom ublažavanju sankcija SRJ, čime je stvorena zakonska
    osnova za izvoz robe i usluga humanitarnog karaktera. Sankcije je
    nametnuo Savet bezbednosti UN u maju 1992, pod optužbom da Srbija
    (SRJ) snosi najveću odgovornost za građanski rat u Bosni i
    Hercegovini.

    1995.
    Vlada SRJ uputila je zahtev Savetu bezbednosti UN da
    odmah prestanu bombardovanja Srba u Bosni.

    1997.
    Umro je kongoanski diktator Mobutu Sese Seko,
    predsednik Zaira od 1965. do zbacivanja s vlasti u maju 1997.
    Zbačen je u pobuni koju je predvodio Loran Kabila i potom je
    pobegao u Maroko gde je umro. Vlast u Zairu (tada Kongo) prigrabio
    je u novembru 1965, posle petogodišnjeg građanskog rata u toj
    bivšoj belgijskoj koloniji, vladao je samovoljno, nagomilavši
    pritom basnoslovno lično bogatstvo.

    1999.
    U Atini je u zemljotresu poginulo 139 ljudi.

    2000.
    Šef kubanske države Fidel Kastro rukovao se s
    predsednikom SAD Bilom Klintonom, susrevši se prvi put licem u lice
    s nekim od američkih predsednika od kada je preuzeo vlast na Kubi
    1959. nakon pobede revolucije.

    2002.
    U napadu na policijsku stanicu na istoku Nepala,
    maoistički nepalski pobunjenici ubili su 49 policajaca.

    2005.
    Umro je italijanski pevač i tekstopisac Serđo
    Endrigo, koji se proslavio šezdesetih godina dvadesetog veka
    hitovima poput ''Io će amo solo te'' i ''Canzone per te'', sa kojom je
    pobedio na muzičkom festivalu u San Remu 1968. godine.

    2005.
    U Egiptu su održani prvi neposredni višestranački
    predsednički izbori na kojima je Hosni Mubarak osvojio peti
    šestogodišnji predsednički mandat za redom. Mubarak je prethodno
    uvek biran kao jedini kandidat u skupštini Egipta.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #416

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 8. septembar, 251. dan 2007. Do kraja godine ima 114 dana.

    1157.
    Rođen je engleski kralj Ričard I Plantagenet
    ''Lavlje srce'', heroj srednjovekovnih legendi, jedan od vođa u
    Trećem krstaškom ratu. Vladao od 1189. do smrti 1199.




    1331.
    Stefana Nemanjića (poznatog kao Dušan), sina
    kralja Stefana Dečanskog, arhiepiskop Danilo II je na državnom
    saboru u gradu Svrčin (u južnom delu Kosova) u 23. godini života
    krunisao za kralja Srbije. Ni jedan srpski kralj pre njega nije tako
    mlad došao na presto. Za cara je krunisan je 1346. u srpskoj
    prestonici Skoplju.
    1380.
    Veliki moskovski knez Dimitrije Donski potukao je u
    bici kod Kulikova tatarsku vojsku, što je bila prva pobeda Rusa nad
    Tatarima, koji su u 13. veku zavladali Rusijom.

    1474.
    Rođen je italijanski pisac Lodoviko Ariosto, čiji
    je viteški ep ''Besni Orlando'', s motivom ljubavnog ludila junaka
    Orlanda iz doba Karla Velikog, najblistaviji poetski izraz moralnih
    i umetničkih tendencija italijanske renesanse. Ostala dela:
    komedije ''Negromant'', ''Kasarija'', lirske pesme, satire.

    1645.
    Umro je španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i
    Viljegas, satiričar koji je zbog zajedljivog jezika i otrovnog pera
    čas bio povlašćen na dvoru, čas proganjan i zatvaran. Dela:
    ' 'Život lupeža'', ''San lobanja'', ''Plutonov svinjac'', ''Dom poludelih
    od ljubavi'', ''Knjiga o svim stvarima i još o mnogim drugim'', zbirke
    poezije ''Španski Parnas'', ''Tri poslednje kastiljanske Muze''.

    1664.
    Predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom, Englezi
    su bez ispaljenog metka zauzeli holandsko naselje Novi Amsterdam,
    nazvano potom Njujork u čast Džejmsa, vojvode od Jorka, budućeg
    engleskog kralja Džejmsa II.

    1731.
    Bački episkop Visarion Pavlović otvorio je u Novom
    Sadu latinsko-slovensku školu, koja je imala odlike niže realne
    gimnazije. Ova škola je formirala naraštaje srpske građanske
    inteligencije u Vojvodini i uopšte u Ugarskoj.

    1760.
    Britanske trupe pod komandom Džefrija Amhersta
    porazile su Francuze kod Montreala, u ključnoj bici sedmogodišnjeg
    rata za Kanadu, posle koje je ta severnoamerička zemlja postala
    britanski posed, kasnije u statusu dominiona.

    1799.
    Rođen je srpski pisac i političar Jovan Hadžić,
    poznat i kao Miloš Svetić, prvi predsednik Matice srpske,
    protivnik Vuka Karadžića - za razliku od njega branio je
    etimološki pravopisni princip i negirao fonetski. Smatrao je da
    književni jezik valja obogatiti slavjanoserbskim jezikom. Bio je
    advokat, direktor gimnazije u Novom Sadu i radio je na izradi
    Građanskog zakonika Srbije. Uređivao je ''Serbski letopis''
    (časopis oko kog je izrasla Matica srpska) i Davidovićevu
    ''Golubicu'' i pokrenuo časopis ''Ogledalo serbsko''. Pisao je poeziju
    u pseudoklasičarskom stilu i prevodio klasične autore: Homera,
    Horacija i Vergilija, kao i Valerija, Getea, Lesinga, Šilera,
    Herdera. Nepravedno je nipodaštavan iz kruga Vukovih sledbenika
    iako je bio veliki nacionalni i kulturni radnik, njegovo delo
    svedoči o ozbiljnim intelektualnim dometima.

    1830.
    Rođen je francuski pisac i filolog Frederik
    Mistral, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904. Najviše je
    pisao lirske pesme, epove i drame. Posebno je zaslužan što je
    očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pesništvo na
    provansalskom, a posle dve decenije rada sastavio je
    francusko-provansalski rečnik. Dela: epopeje ''Mirejo'', ''Kalendo''.




    1831.
    Ruske trupe pod komandom generala Ivana Paskeviča
    Erivanskog zauzele su Varšavu posle bitke u kojoj su potukle
    poljske ustanike kojima je komandovao general Henrik Dembinjski. U
    trodnevnoj bici poginulo je više od 9.000 Poljaka.

    1841.
    Rođen je češki kompozitor Antonjin Dvoržak,
    jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Koristio se i folklorom
    drugih slovenskih naroda. Njegova dela puna su melodike i
    orkestarskih boja i prožeta su slovenskom osećajnošću. Bio je
    sledbenik romantičarskog novoklasicizma Johanesa Bramsa. Dela:
    opere ''Rusalka'', ''Jakobin'', ''Djavo i Kaća'', devet simfonija,
    uključujući čuvenu ''Simfoniju iz Novog sveta'', orkestarska
    kompozicija ''Slovenske igre'', ''Koncert za violončelo i orkestar br.
    2 u h-molu'', ''Koncert za violinu i orkestar u a-molu'', koncerti za
    klavir i orkestar, kamerna muzika.

    1856.
    U Parizu je, ugovorom o miru, završen Krimski rat u
    kojem je protiv Rusije od 1853. ratovalo Osmansko carstvo, a od
    1854. i Velika Britanija, Francuska i Kraljevina Sardinija
    (Pijemont). Rusija je izgubila deo Besarabije i protektorat nad
    dunavskim kneževinama i pravo držanja flote u Crnom moru.

    1900.
    Uragan je u teksaškom gradu Galveston usmrtio
    najmanje 8.000 ljudi.

    1925.
    Rođen je engleski filmski glumac Piter Selers,
    nenadmašan komičar. Filmovi: ''Dr Strendžlav'', ''Pucanj u tami'',
    ''Šta je novo mačkice'', ''Zatvorenik Zende'', ''Dobrodošli gospodine
    Čens'', serija filmova o Pinku Panteru.

    1926.
    Društvo naroda jednoglasno je primilo Nemačku u
    članstvo.

    1941.
    Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu potpuno
    okružile Lenjingrad, odsekavši ga od ostatka ŠSR, čime je
    otpočela opsada koja je okončana tek u januaru 1944. pobedom
    sovjetske vojske. Tokom opsade umrlo je, većinom od gladi, oko
    620.000 stanovnika grada.

    1943.
    Objavljena je bezuslovna kapitulacija Italije u
    Drugom svetskom ratu, čime su saveznici dobili odskočnu dasku za
    operacije u srednjoj Evropi.

    1944.
    Prva nemačka raketa ''Fau 2'' u Drugom svetskom ratu,
    ispaljena iz Haga, pala je na London.

    1944.
    Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle
    granicu nacističke Bugarske.

    1949.
    Umro je nemački kompozitor i dirigent Rihard
    Štraus, direktor Bečke opere. Počeo je da stvara u maniru kasnog
    romantizma i dospeo do ekspresionizma, ali je uvek ispoljavao visoko
    majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu ispunio je novim
    sadržajem i jedan je od najboljih operskih kompozitora 20. veka
    koji su stvarali na tragu muzičke drame Riharda Vagnera. Komponovao
    je i operete, balete, solo pesme, kamernu muziku. Dela: simfonijske
    poeme ''Don Huan'', ''Til Ojlenšpigel'', ''Simfonija Alpa'', ''Sinfonia
    domestica'', ''Život junaka'', opere ''Saloma'', ''Elektra'', ''Kavaljer s
    ružom'', ''Egipatska Helena'', ''Arabela'', ''Danajina ljubav''.

    1951.
    Japan je u San Francisku potpisao mirovni ugovor sa
    49 zemalja.

    1954.
    U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland,
    Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska, na inicijativu
    Vašingtona, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao karika u američkoj
    globalnoj strategiji okruživanja Sovjetskog Saveza. Njegovo
    stvaranje objašnjeno je kao ''zaštita Azije od komunističke
    opasnosti''.

    1967.
    Stupanjem na snagu novog ustava, afrička država
    Uganda postala je republika.

    1991.
    Jugoslovenska republika Makedonija objavila je da
    će se izdvojiti iz Jugoslavije.

    1994.
    Svih 132 putnika i člana posade američkog aviona
    ''Boing 737'', koji je leteo iz Čikaga, poginulo je prilikom pada
    letelice blizu aerodroma u Pitsburgu.

    1995.
    Ministri inostranih poslova SRJ, Hrvatske i
    sarajevske muslimanske vlade postigli su u Ženevi usmeni dogovor o
    podeli Bosne i Hercegovine na dva entiteta - Republiku Srpsku i
    muslimansko-hrvatsku federaciju - i o bazičnim ustavnim principima.

    1997.
    Najmanje 150 ljudi poginulo je u blizini zapadne
    obale ostrva Haiti, kada je potonuo pretrpani feribot ''La Fierte
    Gonavienne'' (Ponos Gonave) koji je plovio ka ostrvu Gonava.

    2000.
    U sedištu UN u Njujorku okončan je skup na kojem
    se okupilo najviše svetskih lidera u istoriji - više od 150
    predsednika, vladara i šefova vlada.

    2002.
    Košarkaška reprezentacija SRJ, pobedom u finalu
    svetskog prvenstva u Indijanapolisu nad Argentinom, peti put je
    postala prvak sveta.

    2003.
    Umrla je nemačka rediteljka i fotograf Leni
    Rifenštal, poslednja značajna figura nacističke ere, zvanični
    sineasta Trećeg Rajha i omiljeni režiser Adolfa Hitlera. Kao
    propagandista nacističkog režima, snimila je filmove ''Trijumf
    volje'' 1934. o kongresu Nacional-socijalističke partije u
    Nirnbergu, a 1936. o Olimpijskim igrama. Posle rata, posvetila se
    fotografiji i podvodnom filmu u čemu je takođe ostvarila zavidne
    rezultate. Ostavila je obimne memoare.



    2006.
    Najmanje 25 ljudi je poginulo dok je blizu 100
    ranjeno, u seriji eksplozija u zapadnoj indijskoj državi
    Maharaštra. Eksplozija se dogodila u trenutku dok su se vernici
    razilazili posle molitve ispred Norani džamije u gradu Malegaon,
    oko 260 kilometara severozapadno od Mumbaja. Druge eksplozije su se
    dogodile u drugim delovima grada sa muslimanskom većinom, u vreme
    islamskog praznika Šab-i-Rat. Napade su najverovatnije izveli
    maoisti koji se bore protiv parlamentarne demokratije a za
    uspostavljanje komunističkog poretka. Aktivni su u 13 od 28
    indijskih država.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #417

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 9. septembar, 252. dan 2007. Do kraja godine ima 113 dana.

    1087.
    Umro je engleski kralj Vilijam I, nazvan Vilijam
    Osvajač, pre dolaska na presto 1066. normanski vojvoda, prvi
    normanski kralj Engleske, tvorac engleskog feudalizma - pošto je
    vezao seljake za zemlju. S normanskim i francuskim riterima je, uz
    blagoslov pape, upao u Englesku i 1066. u bici kod Hestingsa u
    južnoj Engleskoj pobedio vojsku kralja Harolda. Potom je kao
    engleski monarh konfiskovao posede anglosaksonskog plemstva. Njegovo
    osvajanje označiće početak nove epohe u istoriji Engleske.

    1513.
    Škotski kralj Džejms IV poginuo je u bici protiv
    Engleza kod Fludena, posle upada u pokrajinu Nortamberlend, a
    njegove snage doživele su težak poraz. Na presto je stupio 1488,
    nasledivši oca Džejmsa III kojeg su ubili pobunjenici. Ubrzo je
    skršio pobunu, obezbedio unutrašnju stabilnost zemlje i učvrstio
    monarhiju, ali je za njega kobna bila obnova neprijateljstava s
    Englezima koja je kulminirala invazijom na Nortamberlend. Upamćen
    je i kao mecena škotskih pesnika Vilijama Danbara i Gevina Daglasa.

    1585.
    Rođen je francuski državnik, kardinal Rišelje,
    koji je kao svemoćni ministar inostranih poslova i rata (vojske)
    kralja Luja XIII postavio cilj da Francusku učini prvom silom
    Evrope. Gradeći apsolutističku monarhiju ograničio je uticaj
    crkve, pape i plemstva. Ugušio je ustanak hugenota (francuskih
    protestanata) i lišio ih političkih prava, ali im je ostavio
    versku slobodu. Zemlju je uveo u Tridesetogodišnji rat da bi
    oslabio moć Nemačkog carstva (Habzburga). U tom verskom Francuska
    je iako katolička zemlja ratovala na strani protestanata. Nastavio
    je kolonijalno širenje Francuske i počeo kolonizaciju u severnoj
    Americi (Kvebek). Pomagao je razvoj poljoprivrede, trgovine i
    prosvete. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.

    1737.
    Rođen je italijanski lekar i prirodnjak Luiđi
    Galvani, koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga
    ''životinjskim magnetizmom''. Njegovo ime nose mnogi instrumenti i
    oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici.

    1772.
    Rođen je srpski pisac, pozorišni reditelj i glumac
    Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta. Gimnaziju je učio u Kaloči
    i Segedinu, licej i prava u Požunu (Bratislava), dosta je putovao
    učeći strane jezike. Prva ''teatralna predstavlenija'' priredio je u
    Pešti, Baji i Segedinu između 1813. i 1815, a u Zemunu 1823. U
    Srbiji je s prekidima boravio od 1833. do smrti 1847. i kao
    ''knjaževsko-serbskog teatra direktor'' osnovao je 1834. i 1836. prve
    pozorišne trupe u Kragujevcu i Beogradu. Bio je protivnik jezičke
    reforme Vuka Karadžića. Napisao je ''Putešestvija'' i 21 dramsko
    delo, uključujući ''Kreštalicu'', ''Fernanda i Jariku'' i ''Ljubovnaju
    zavist čerez jedne cipele''.

    1828.
    Rođen je ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj,
    jedan od najvećih književnika u istoriji. Prva dela je napisao na
    Kavkazu, gde se kao dobrovoljac borio protiv Turaka. Posle Krimskog
    rata, u kojem je bio oficir, povukao se na porodično imanje u Jasnu
    Poljanu. Razobličavao je teško društveno stanje u Rusiji, pisao
    protiv brakova iz interesa, nepravednih sudova, rata, licemerja
    Crkve, plemstva, carskog samodržavlja. Slikao je bedu seljaštva.
    Ruska crkva ga je ekskomunicirala. Umro je 1910. odbivši prethodno
    da se izmiri s Crkvom. Dela: romani ''Rat i mir'', ''Vaskrsenje'', ''Ana
    Karenjina'', pripovetke ''Sevastopoljske priče'', ''Kozaci'', ''Otac
    Sergije'', ''Krojcerova sonata'', ''Hadži-Murat'', ''Narodne priče'',
    drame ''Živi leš'', ''Carstvo mraka'', ''Svetlost u tami svetli'',
    studije ''Šta je umetnost'', ''Moja ispovest'', ''U čemu je moja vera'',
    ''Ne mogu da ćutim!'', ''Pa šta da radimo?'', memoarsko delo
    'Detinjstvo, Dečaštvo, Mladost''.

    1835.
    U Francuskoj su izglasani tzv. ''septembarski zakoni''
    radi suzbijanja radikalnih levičarskih pokreta i zavođenja cenzure
    štampe.

    1898.
    Umro je francuski pisac Stefan Malarme, preteča
    simbolista. Znatno je uticao na na naredne generacije francuskih
    iterata. Dela: ''Popodne jednog fauna'', ''Pesme i proza''.



    1901.
    Umro je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz
    Lotrek, majstor litografije, jedan od velikana francuskog
    impresionizma. U krugu boema na Monmartru bio je stalni posetilac
    kabarea, plesnih lokala, cirkusa i javnih kuća, što su najčešći
    motivi njegovih dela. Crteži koje je on radio su izrazito jakog
    kolorita, često sa odmerenim erotskim detaljima.

    1914.
    Uspešnom kontraofanzivom francuskih trupa, koje su
    bile potpomognute britanskim ekspedicionim korpusom, u Prvom
    svetskom ratu je posle četiri dana teških borbi okončana prva
    velika bitka na reci Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni
    nemački gubici procenjeni na 800.000 ljudi.

    1944.
    Dan posle prodora sovjetskih trupa u Drugom svetskom
    ratu kapitulirala je nacistička Bugarska i umesto carističkog
    režima formirana je prokomunistička vlada Otečestvenog fronta.
    Umesto zbačenog Konstantina Muravjeva predsednik vlade je postao
    Kimon Georgiev.

    1945.
    Trupe SAD su se na kraju Drugog svetskog rata
    iskrcale u Južnoj Koreji, sovjetska vojska je od Japana preuzela
    Severnu Koreju, a 38. paralela postala je linija podele dveju
    korejskih država.

    1948.
    Posle povlačenja sovjetske vojske, na severu
    korejskog poluostrva proglašena je Narodna Demokratska Republika
    Koreja.

    1976.
    Umro je kineski revolucionar i državnik Mao Cedung,
    jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u
    Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu. Prve jedinice kineske
    Crvene armije stvorio je s Ču Deom 1931, a rukovođenje partijom je
    preuzeo 1935. U oktobru 1934. s Čuom je poveo ''Dugi marš'' svojih
    jedinica, što se pokazalo odlučujućim u građanskom ratu protiv
    pristalica Čang Kaj Šeka (kineski nacionalisti) i u borbama protiv
    japanske okupacione armije. I u vreme kada je staljinizam bio
    odbačen u Sovjetskom Savezu ostao je dosledan njegovoj viziji
    komunističkog sistema.



    1991.
    Sovjetska republika Tadžikistan proglasila je
    nezavisnost.

    1993.
    Izrael i PLO sporazumeli su se o međusobnom
    priznanju.

    1995.
    Avioni NATO otpočeli su drugu seriju masovnih
    bombardovanja srpskih ciljeva u Bosni i Hercegovini, ponovo
    koristeći radioaktivnu municiju, a zvaničnici zapadnog vojnog
    saveza su priznali da je u prethodnim napadima verovatno bilo
    srpskih civilnih žrtava.

    1996.
    U tajfunu koji je pogodio priobalna područja
    ekonomski najrazvijenije kineske provincije Guangdong poginulo je
    više od 130 ljudi.

    1999.
    U najžešćim okršajima u Kosovskoj Mitrovici od
    dolaska Kfora na Kosovo i Metohiju, ranjeno je najmanje 33 Srba,
    devet francuskih žandarma i šest vojnika, prilikom tri pokušaja
    Albanaca da nasilno uđu u severni, srpski deo grada. Odgovarajući
    na bombe, tromblonske mine, minobacačku i puščanu paljbu
    terorista, Francuzi su ubili trojicu i ranili nekoliko Šiptara.

    1999.
    Načelnik združenog štaba oružanih snaga SAD
    general Henri Šelton izjavio je u senatu SAD da je komandant
    Kfora britanski general Majk Džekson odbio naredbu komandanta NATO
    u Evropi, američkog generala Veslija Klarka da u junu 1999. silom
    spreči dolazak ruskih trupa na prištinski aerodrom ''Slatina''.
    Prema rečima Šeltona, Džekson je tada rekao da neće da izvrši
    naređenje kako ne bi ''izazvao Treći svetski rat''.

    1999.
    U eksploziji bombe koju su u Moskvi u stambenu
    zgradu podmetnuli čečenski islamski teroristi poginulo je najmanje
    94 ljudi.

    2001.
    Smrtno je ranjen Ahmad Šah Masud, dugogodišnji
    vodeći gerilski komandant u Avganistanu u borbi protiv vladajućih
    talibana. Terorista-samoubica upao je u njegovu kancelariju i
    aktivirao eksploziv. Masud je umro pet dana kasnije.

    2002.
    Prilikom pada putničkog voza sa mosta u reku, na
    liniji Kalkuta-Nju Delhi, poginulo je najmanje 126 ljudi.

    2003.
    Umro je američki nuklearni fizičar Edvard Teler,
    nazvan ''ocem hidrogenske bombe'', jedan od najistaknutijih fizičara
    20. veka. Doktorirao je 1930. u Lajpcigu, gde je s Vernerom
    Hajzenbergom uspostavio temelje nuklearne fizike. Zaintrigiran
    hidrogenskom fuzijom, u radu na tom oružju učestvovao je do 1952.
    godine kada je u Pacifiku testirana prva ''H-bomba''.

    2003.
    Bostonska arhiepiskopija rimokatoličke crkve
    pristala je da plati 85 miliona dolara stotinama ljudi koji su
    podneli tužbu zbog skandaloznih seksualnih prestupa rimokatoličkih
    sveštenika u tom delu SAD.

    2004.
    Od eksplozije automobila-bombe ispred australijske
    ambasade u Džakarti, poginulo je devet, a ranjeno više od 170
    ljudi.

    2006.
    Više od 40 talibana ubijeno je na jugu Avganistana
    u sukobima sa snagama NATO i avganistanske vojske. Talibani dosledno
    nastavljaju borbu protiv vlade avganistanskog predsednika Hamida
    Karzaija, od njegovog dolaska na vlast, uprkos činjenici da ga SAD
    podržavaju.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #418

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 10. septembar, 253. dan 2007. Do kraja godine ima 112 dana.

    1823. - Simon Bolivar izabran je za predsednika Perua.

    1839. - Rodjen je američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam Džejms.
    Verovao je da ideje najbolje mogu biti ispitane istraživanjem posledica koje izazivaju.
    Nije imao univerzitetsku karijeru - uglavnom je radio u vladinim službama, a njegovi uticajni "Sabrani spisi" objavljeni su posthumno

    1846. - Elajas Hau (Elias Howe) patentirao je mašinu za šivenje.

    1869. - U Jokohami u Japanu, baptistički sveštenik izumeo je rikše - dvokolice za vožnju putnika koje vuku ljudi.

    1875. - Poginuo je srpski hajdučki harambaša Petar Pecija Petrović, vođa ustanka iz 1853. (Pecijina buna), prilikom pokušaja da kraj mesta Gaštica preko Save prebaci tovar oružja borcima bosansko-hecegovačkog ustanka protiv Turaka. Posle propasti bune, povukao se u planine i odatle napadao turske jedinice. Kad je 1875. izbio trogodišnji bosansko-hercegovački ustanak, sakupljao je čete ustanika u severnoj Bosni.

    1890. - Rodjen je austrijski pisac Franc Verfel. U početnoj fazi je ekstatičnim jezikom i ne uvek jasnim slikama veličao ljubav i dobrotu, propovedajući bratstvo medju narodima, ali je kasnije altruizam i utopizam ustupio mesto istraživanju patnje i smrti.
    Veliki uspeh postigao je novelom "Nije kriv ubica, kriv je ubijeni", s tipično ekspresionističkim motivom, sukobom oca i sina.
    Ostala dela: pesme "Prijatelj sveta", "Mi jesmo", "Jedan drugom", drame "Čovek ogledalo", "Huares i Maksimilijan", "Pavle medju Jevrejima", romani "Pesma o Bernadeti", "Proslava mature", "Verdi", "Barbara ili pobožnost", "Četrdeset dana Muse Daga", "Pronevereno nebo", "Zvezda nerodjenih".



    1906. - Pojavio se prvi broj "Šabačke čivije", jednog od najboljih humorističko-satiričnih listova u Srbiji. List je izlazio do decembra 1909. godine.

    1914. - Rodjen je američki filmski režiser Robert Vajz, dvostruki dobitnik Oskara, koji je karijeru počeo kao montažer u filmovima "Gradjanin Kejn" i "Veličanstveni Ambersonovi" Orsona Velsa.
    Filmovi: "Krv na Mesecu", "Tri tajne", "Jelena od Troje", "Želim da živim", "Moje pesme, moji snovi", "Priča sa zapadne strane".



    1939. - Kanada je objavila rat Nemačkoj.

    1977. - U Marselju u Francuskoj, Hamida Djandoubi, tuniski emigrant, osuđen je na smrt zbog ubistva; poslednja je osoba na kojoj je smrtna kazna izvršena giljotiniranjem. Giljotina se proslavila u Francuskoj revoluciji kada je preko 10.000 ljudi, uključujući i kralja Luja XVI i kraljicu Mariju Antonetu, izgubilo glavu na ovoj spravi. Giljotina je korišćena za pogubljenja u Francuskoj i tokom 19. i 20. veka. U gradu Lidenu u Švedskoj otvoren je muzej posvećen giljotini.

    1981. - Čuvena slika Pabla Pikasa "Gernika" vraćena je u Španiju posle četiri decenije. Slika predstavlja jedan od najznačajnijih Pikasovih radova. Inspirisana je uništenjem baskijskog grada Gernike od strane nacističke avijacije u toku Španskog građanskog rata. Godine 1939, Pikaso je dao sliku Muzeju moderne umetnosti u Njujorku i uslovio njen povratak u Španiju povratkom demokratske vlasti u tu zemlju.



    2003. - Šefa švedske diplomatije Anu Lind nožem je u robnoj kući u Stokholmu izbo Mijailo Mijailović, umno poremećeni Švedjanin srpskog porekla.
    Lind je sutradan umrla
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #419

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 11. septembar, 254. dan 2007. Do kraja godine ima 111 dana.

    1524.
    Rođen je francuski pisac Pjer de Ronsar, vođa renesansne pesničke grupe ''Plejada''. Francusku poeziju obogatio je raznolikošću pesničkih oblika. U vreme religioznih ratova u Francuskoj, digao je glas u odbranu otadžbine u ''Besedi o bedi ovog vremena''. Dela: zbirke pesama ''Ode'', ''Ljubavi'', ''Himne'', ''Elegije'', ep ''Fransijada'' (nedovršen).

    1830.
    Proglašena je republika Ekvador kao deo konfederacije Kolumbije.

    1852.
    Rođen je Milan Jovanović Batut, srpski lekar i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Bavio se zdravstvenim prosvećivanjem i veliki deo života je posvetio modernizovanju srpskog saniteta. Uporno se borio i za osnivanje Medicinskog fakulteta, što mu je uspelo 1919, posle više decenija polemika i priprema. Objavio je veliki broj radova, posebno iz oblasti zdravstvenog prosvećivanja.

    1855.
    Opsada Sevastopolja - najveća operacija u Krimskom ratu - okončana je kad su Britanci, Francuzi i Pijemontezi (Kraljevina Sardinija) zauzeli ključnu rusku crnomorsku pomorsku bazu.

    1862.
    Rođen je američki pisac Vilijam Sidni Porter, poznat kao O. Henri, tvorac specifičnog žanra kratke humoristične i blago ironične priče s neočekivanim završetkom. Objavio je oko 600 priča u 11 knjiga, mahom o životu stanovnika Njujorka.

    1880.
    Rođen je Dobrica Milutinović, najveći srpski romantičarski pozorišni glumac izuzetnog glasa i retkog temperamenta. Bio je prvak Drame nacionalnog teatra više od pola veka i sa ogromnim uspehom igrao je niz uloga iz klasičnog pozorišnog repertoara kao i likove iz nacionalnog repertora. U Beograd je došao 1898. na poziv upravnika Narodnog pozorišta Branislava Nušića. Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije su 1980. u saradnji sa Zlatarom Majdanpek ustanovili ''prsten Dobrice Milutinovića'', nagradu za glumačko životno delo.

    1883.
    Rođen je ruski revolucionar Grigorij Jevsejevič Zinovjev, jedan od boljševičkih prvaka i organizatora Oktobarske revolucije 1917. Predvodio je uticajni Petrogradski sovjet, Komitet za odbranu republike u građanskom ratu i od 1919. do 1926. bio predsednik Izvršnog komiteta Kominterne. Streljan je 1936. u vreme čistki koje je Staljin organizovao posle ubistva Sergeja Kirova krajem 1934.

    1885.
    Rođen je engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji je opisivanjem ljudske seksualnosti skandalizovao puritansko britansko društvo. Bio je preokupiran problemom seksualnih odnosa, zainteresovan za primitivne religije i misticizam i neprijateljski raspoložen prema industrijskom 20. veku, puritanizmu i anglosaksonskim društvenim konvencijama. Dela: romani ''Beli paun'', ''Sinovi i ljubavnici'', ''Ljubavnik ledi Četerli'', ''Zaljubljene žene'', ''Duga'', priče ''Pruski oficir'', ''Engleska, moja Engleska'', ''Žena koja je ođahala'', eseji ''Psihoanaliza i nesvesno'', ''Pokreti u evropskoj istoriji'', ''Studije o klasičnoj američkoj književnosti'', ''Pornografija i opscenost'', ''Apokalipsa'', pesme ''Ljubavne i druge pesme'', ''Amores'', ''Kornjače'', ''Ptice, zveri i cveće''.



    1887.
    Rođena je Nadežda Spasojević, prva Srpkinja pedijatar, autor više knjiga iz pedijatrije, profesor Babičke škole u Beogradu. Medicinu je studirala u Petrogradu, a u Parizu je specijalizovala pedijatriju. U Beogradu je osnovala savetovalište za majke i dispanzer za odojčad.

    1917.
    Rođen je filipinski diktator Ferdinand Edralin Markos, koji je 22 godine vladao Filipinima. U Drugom svetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora, 1959. postao je predsednik Senata, a 1965. nadmoćnom većinom izabran je za šefa države. Bio je u početku veoma popularan, jer je podstakao snažan razvoj privrede, pa je ponovo izabran za predsednika 1969, ali je tokom njegovog drugog mandata ekonomija počela da posrće, zemlju su uzdrmali prokomunistički i muslimanski gerilski pokreti. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče s vlasti, ali je u septembru 1972, pre isteka mandata, uveo vanredno stanje i uz američku podršku ostao je na vlasti. Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, posle čega je pobegao iz zemlje i 1989. je umro u izbeglištvu na Havajima.

    1921.
    U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca je osnovan nacionalni atletski savez.

    1922.
    Proglašen je britanski mandat nad Palestinom, a kao reakciju na ovaj čin Arapi su objavili dan žalosti.

    1941.
    Posle napada nemačkih podmornica na američke brodove, predsednik Sjedinjenih Američkih Dryyava Frenklin Ruzvelt naredio je otvaranje vatre na sve brodove zemalja ''Sila osovine'', čime je prekinuo politiku izolacionizma u Drugom svetskom ratu. SAD su ušle u rat nakon što je Japan 7. decembra 1941. napao Perl Harbur.

    1948.
    Umro je pakistanski državnik Mohamed Ali Džina, osnivač i prvi predsednik Pakistana. S Mahatmom Gandijem i Džavaharlalom Nehruom borio se za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije, ali se potom s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu. Britanija je 1947. priznala nezavisnost i Indije i muslimanske države nazvane Pakistan. Od Pakistana se kasnije (1971.) izdvojio istočni deo, današnji Bangladeš.

    1971.
    Umro je ruski državnik Nikita Sergejevič Hruščov, šef sovjetske Komunističke partije od 1953. do 1964, upamćen po raskidu sa staljinističkom verzijom socijalizma. Posle smrti Staljina 1953. postao je prvi sekretar partijskog Centralnog komiteta, a sovjetski predsednik vlade 1958. Potpisao je 1955. Beogradsku i 1956. Moskovsku deklaraciju. Tada su normalizovani odnosi Jugoslavije i Sovjetskog Saveza posle perioda Informbiroa. Na 20. partijskom kongresu podneo je referat ''O kultu ličnosti i njegovim posledicama'' i započeo proces destaljinizacije i odbacivanja Staljinovih metoda u unutrašnjoj politici i u međunarodnom radničkom pokretu. Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije smenio ga je u oktobru 1964. sa svih funkcija.

    1973.
    Predsednik Čilea Salvador Aljende ubijen je u vojnom udaru, koji je uz pomoć SAD organizovao general Augusto Pinoče. Aljende, lekar psihijatar po profesiji, osnovao je Socijalističku partiju Čilea i 1970. postao prvi marksista u zapadnoj hemisferi koji je dobio predsedničke izbore, izazvavši veliko uznemirenje Vašingtona. Direktor CIA Vilijam Kolbi kasnije je priznao da je ''u tu svrhu (obaranje Aljendea) utrošeno osam miliona dolara''.

    1979.
    Umro je angolski državnik i pisac Agostino Neto, prvi predsednik Angole, lekar po profesiji, predvodnik borbe za oslobođenje te afričke zemlje od portugalske kolonijalne vlasti, uspešno okončane 1975. Zbog borbe za nezavisnost Angole, od 1951. više puta je hapšen, a od 1962. bio je na čelu Narodnog pokreta za oslobođenje Angole.

    1991.
    Predsednik ŠSR Mihail Gorbačov najavio je odlazak sovjetskih vojnika sa Kube.

    1995.
    Hiljade demonstranata protestovalo je u Parizu zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u južnom Pacifiku u Francuskoj Polineziji (na atolu Mururoa).

    1997.
    Škoti su na referendumu većinom glasova odobrili plan vlade Velike Britanije za uspostavljanje parlamenta Škotske, prvi put posle 300 godina.

    2001.
    Islamski teroristi oteli su u SAD četiri putnička aviona i izveli najveće terorističke napade u istoriji. Obe kule Svetskog trgovačkog centra u Njujorku potpuno su srušene nakon što su dva aviona udarila u njih. Treći avion zario se u jedno krilo zgrade Pentagona u Vašingtonu, dok se četvrti, posle borbe putnika sa otmičarima, srušio u Pensilvaniji. U napadima je poginulo najmanje 2.973 ljudi. SAD su za napade optužile terorističku mrežu Al Kaida saudijskog islamskog teroriste Osame bin Ladena.



    2004.
    Patrijarh aleksandrijski i cele Afrike Petros VII i dvanaest sveštenika koji su ga pratili na hodočašće na Svetu goru poginuli su kada se helikopter koji ih je prevozio srušio u Egejsko more.

    2005.
    Izraelska vlada je zvanično proglasila okončanje 38 godina dugog vojnog prisustva u pojasu Gaze, okupiranom nakon šestodnevnog rata protiv Egipta 1967. Gaza je do tada bila sastavni deo Egipta a od 2005 ona je palestinska teritorija.

    - Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. U pitanju je sećanje na mučeničko pogubljenje Preteče, a na sam dan 11. septembra (po novom kalendaru) Crkva se seća osvećenja hrama nad njegovim moštima u Sevastiji, koju su podigli car Konstantin i carica Jelena. Na ovaj praznik se obavezno posti
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #420

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 12. septembar, 255. dan 2007. Do kraja godine ima 110 dana.

    1494.
    Rođen je francuski kralj Fransoa I, koji je
    Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad crkvenom
    organizacijom u Francuskoj (katoličke crkve). Tokom vladavine od
    1515. do smrti 1547. pokušavao je da postane rimsko-nemački car,
    što je 1519. uspeo njegov ljuti rival Karlo V (Habzburg), protiv
    kojeg je potom vodio četiri rata. U bici kod Pavije zarobljen je
    1525, ali je uspeo da se izbavi i 1536. uspostavio je savez sa
    Osmanskim carstvom uperen protiv Habzburga. Fransoa I ima ozbiljnih
    zasluga za razvoj francuske umetnosti kao i nauke.

    1583.
    Rođen je italijanski orguljaš i kompozitor
    Djirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama.
    Bio je preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje,
    koje je obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate,
    kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.

    1683.
    Vojska poljskog kralja Jana III Sobjeskog potukla je
    Turke i razbila drugu opsadu Beča. U ratu nastavljenom do 1699.
    austrijska vojska je, koristeći pobune na Balkanu, prodrla do
    Skoplja, Prizrena i Peći i spalila Sarajevo. Mirom u Sremskim
    Karlovcima Beč je zauzeo Ugarsku (osim Banata i jugoistočno dela
    Srema), Erdelj, Slavoniju. Povlačenje austrijskih trupa pokrenuće
    i Veliku seobu Srba sa prostora Stare Srbije (danas Kosovo i
    Metohija).

    1733.
    Umro je francuski kompozitor i orguljaš Fransoa
    Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18.
    veka. Bio je dvorski klavsenista i muzički učitelj dece kralja
    Luja XIV. Napisao je metodiku ''Umetnost sviranja na klavsenu'' i
    značajan je kao kompozitor programskih klavsenskih svita u rokoko
    stilu, poput ''Komada za klavsen''.

    1801.
    Ruski car Aleksandar I ukinuo je gruzijsko
    kraljevstvo i priključio je Rusiji. Istočna gruzijska kraljevina,
    stvorena četiri decenije ranije, posle oslobođenja od Persijanaca,
    prihvatila je ruski protektorat 1783. Rusija je 1810. anektirala i
    zapadnu Gruziju, do tada pod vlašću Osmanskog carstva.

    1848.
    Švajcarska je usvojila novi ustav kojim je postala
    federalna unija s jakom centralnom vlašću, iako je ona i dalje
    zvanično konfederacija.

    1874.
    Umro je francuski političar i istoričar Fransoa
    Pjer Gijom Gizo, šef diplomatije od 1840. do 1847. i predsednik
    vlade od 1847. do 1848. Počeo je kao liberal, ali je kasnije
    zastupao konzervativna načela. Oboren je sa vlasti u Februarskoj
    revoluciji 1848. zajedno s kraljem Lujem Filipom. Dela: ''Istorija
    engleske revolucije'', ''Istorija civilizacije u Francuskoj''.

    1876.
    Rođen je srpski političar, pozorišni i književni
    kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog
    pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Kao blizak
    saradnik najuglednijeg srpskog književnog kritičara Jovana
    Skerlića objavio je mnoštvo književnih i pozorišnih kritika u
    ''Srpskom književnom glasniku''. U Drugom svetskom ratu bio je
    ministar u emigrantskoj vladi u Londonu. U zemlju se vratio 1945. i
    nakratko je bio potpredsednik vlade, dok nije postalo sasvim jasno
    da režim Josipa Broza samo simulira neke demokratske norme. Dela:
    članci i eseji ''Pozorišne kritike'', ''Iz pozorišta predratne
    Srbije'', ''Iz predratne Srbije''.



    1878.
    Egipatski obelisk poznat kao ''Kleopatrina igla'',
    napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. pre nove ere, postavljen
    je u Londonu. Evropske sile su u periodu klasičnog kolonijalizma
    često posezale za ovakvim metodama. Otuda se u Londonu, Parizu,
    Berlinu ili Rimu nalaze razni spomenici kulture vanevropskih naroda.

    1888.
    Rođen je francuski pevač i glumac Moris Ševalije,
    zaštitni znak francuske muzičke komedije, koji je plenio šarmom i
    neusiljenošću pevačkog i glumačkog manira. Najzapaženije uloge
    je ostvario u filmskim muzičkim komedijama. Napisao je
    autobiografiju ''Moj put i moje pesme''. Filmovi: ''Ljubavna parada'',
    ''Nasmejani poručnik'', ''Vesela udovica'', ''Chutanje je zlato'', ''Imao
    sam sedam kćeri'', ''Život za karijeru'', ''Žiži'', ''Fani'', ''Ljubav
    popodne''.

    1897.
    Rođena je francuski nuklearni fizičar i hemičar
    Irena Kiri - ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri - koja je sa
    suprugom Žanom Frederikom Žolio 1935. podelila Nobelovu nagradu za
    hemiju. Prvi su stvorili veštačke radioaktivne supstance: nuklide
    fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se
    svetlost može preobratiti u čestice (stvaranje iz gama-kvanta
    pozitrona i elektrona). Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937.
    i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana
    neutronima. Pritom su otkriveni i elementi srednje atomske mase
    (lantan i drugi), a ne samo tzv. transuranski elementi kako se dotad
    smatralo.

    1910.
    Za prvu ženu policijskog oficira u svetu, u Los
    Anđelesu je postavljena Alisa Stebins Vels.

    1913.
    Rođen je američki atletičar afroameričkog
    porekla Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. veka, koji je
    osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936.
    Pobedama na 100 i 200 metara, u štafeti 4 x 100 metara i u skoku u
    dalj, izbezumio je nacističkog vođu Hitlera, koji je napustio
    počasnu ložu kako bi izbegao da se rukuje s njim.



    1916.
    Na Kajmakčalanu je u Prvom svetskom ratu otpočela
    ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nemaca. U ogorčenim borbama
    vrh planine Nidže više puta je prelazio iz ruke u ruku, da bi
    Drinska divizija, ojačana pukovima Dunavske divizije, u strahovitom
    naletu konačno ovladala Kajmakčlanom 3. oktobra 1916, što je bila
    prva pobeda srpske vojske posle tragičnog povlačenja do obala
    Jonskog i Jadranskog mora. Na žalost broj srpskih žrtava bio je
    ogroman. Spomenik koji je kralj Aleksandar Karađorđević podigao
    na tom mestu, razorili su bugarski okupatori 1941. a posle Drugog
    svetskog rata vlasti u novoformiranoj Makedoniji nisu nikada
    dozvolile obnovu ''srpskog spomenika''. U okviru kompleksa sahranjeno
    je i srce velikog prijatelja srpskog naroda Arčibalda Rajsa, u
    skladu sa njegovom željom. Čitav kompleks je potpuno razoren.

    1919.
    Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca pod
    komandom pisca Gabrijela D'Anuncija zauzela je grad Fiume (danas
    Rijeka).

    1943.
    Nemački komandosi (Oto Skorceni) su u Drugom
    svetskom ratu, na osnovu naredbe Adolfa Hitlera, oteli bivšeg
    talijanskog fašističkog lidera Benita Musolinija, zatvorenika
    nove vlade Italije. Nemci su ubrzo postavili Musolinija na čelo
    takozvane Italijanske socijalne republike (Republika di Salo).

    1944.
    Prve američke jedinice su stupile na tlo Nemačke u
    Drugom svetskom ratu.

    1953.
    Nikita Hruščov je postao prvi sekretar Centralnog
    komiteta Komunističke partije ŠSR, preuzevši najmoćniji položaj
    upražnjen smrću Staljina.

    1968.
    Albanija je saopštila da napušta Varšavski pakt.
    Što je bila posledica činjenice da se Sovjetski Savez ogradio od
    tradicija staljinizma.

    1970.
    Palestinski otmičari digli su u Jordanu u vazduh
    tri aviona oteta šest dana ranije posle poletanja iz Njujorka ka
    Evropi. Prethodno su oslobodili putnike u zamenu za palestinske
    zatvorenike, uključujući otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled,
    uhapšenu 6. septembra 1970. po sletanju u London.

    1974.
    U Etiopiji je komunistička vojna hunta zbacila sa
    vlasti cara Haila I Selasija, koji je vladao od 1928, kad je posle
    smrti Menelika II imenovan za regenta i kralja. Za cara je krunisan
    1930, iz zemlje je izbegao 1936, godinu dana posle agresije Italije,
    a vlast je povratio 1941. Godinu dana posle zbacivanja zadavljen je
    u zatočeništvu, a vojna hunta je izdala lažno saopštenje o
    prirodnoj smrti bivšeg monarha. Što je bila posledica činjenice
    da je ubijeni vladar bio izrazito popularan kao simbol uspešne
    borbe za slobodu. Iza državnog udara stajala je istočnonemačka
    tajna policija Štazi.

    1977.
    Južnoafrička policija ubila je u zatvoru crnačkog
    lidera Stiva Bikoa.

    1980.
    U udaru bez prolivanja krvi, u Turskoj je načelnik
    Generalštaba general Kenan Evren oborio vladu Sulejmana Demirela
    i raspustio parlament.

    1992.
    U Limi je uhvaćen osnivač peruanskog maoističkog
    gerilskog pokreta ''Svetli put'' Abimael Gusman, odgovoran za niz
    brutalnih akcija sa brojnim žrtvama.

    1994.
    Snage NATO i njihovi bivši rivali iz Varšavskog
    pakta održali su u Poljskoj prve zajedničke vojne vežbe.

    1998.
    U atentatu u Tirani ispred sedišta opozicione
    Demokratske partije ubijen je jedan od njenih vođa Azem Hajdari.

    2003.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija ukinuo je
    sankcije protiv Libije pošto su vlasti u Tripoliju preuzele
    odgovornost za ekploziju podmetnute bombe u avion ''Pan Amerikena''
    iznad škotskog mesta Lokerbi 1988. Libija je pristala da plati
    ukupno 2,7 milijarde dolara odštete porodicama 270 žrtava.

    2006.
    Umro je nemački istoričar i novinar Joakim Fest,
    stručnjak za period nacizma i autor referentne biografije Adolfa
    Hitlera. Antinacista, Fest je posle Drugog svetskog rata postao
    najeminentniji nemački istoričar, stručnjak za III Rajh. Njegova
    biografija Adolfa Hitlera, ''Firer'' objavljena je na dvadesetak
    jezika. Studija ''Poslednji Hitlerovi dani'' poslužila je kao
    predložak za film, koji je postigao veliki uspeh. Nemački mediji
    često su suprotstavljali Festa, desničarskog autora koji se nikada
    nije kompromitovao sa nacizmom, i Gintera Grasa, levičarskog pisca
    koji je nedavno otkrio da je u mladosti bio član Vafen-Š.

    2006.
    Najmanje 51 osoba je poginula, a više od 230 je
    povređeno, u stampedu koji je nastao na stadionu u jemenskom gradu
    Ibu, gde je predsednik Ali Abdulah Saleh držao predizborni miting.
    Grad Ib (u istoimenoj provinciji), nalazi se na oko 170 kilometara
    južno od glavnog grada Sane.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 28 od 98 PrvaPrva ... 1826272829303878 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •