Dogodilo se na današnji dan
Danas je sreda, 29. avgust, 241. dan 2007. Do kraja godine ima 124 dana.
1521.
Turci su pod komandom sultana Sulejmana II, posle
dvomesečne opsade, prvi put osvojili Beograd. Potom su silom
iselili većinu stanovnika i grad temeljno opljačkali, odnevši u
Carigrad mnoge kulturne i istorijske vrednosti. Između ostalog tada
su neki stanovnici odvedeni u Carigrad i vekovima su njihovi potomci
važili kao vrsni znalci pojedinih zanata u tom gradu.
1526.
Više od 100.000 Turaka pod komandom sultana
Sulejmana II porazilo je kod Mohača (u današnjem mađarskom delu
Baranje) za manje od dva časa oko 30.000 Mađara, čime je nestala
Ugarska kao samostalna država. U bici je poginulo 24.000 Mađara,
uključujući ugarskog kralja Ludvika II.
1619.
Rođen je francuski državnik Žan Batist Kolber,
ministar finansija kralja Luja XIV, jedan od rodonačelnika
privrednog protekcionizma. Uveo je zaštitne carine, dao velike
povlastice industriji, povećao izvoz, ojačao kolonijalnu
ekspanziju i eksploataciju. Usavršio je i povećao trgovačku i
ratnu mornaricu i modernizovao ratne luke. Izgrađivao je sisteme
kanala tada važnih zbog prevoza roba.
1632.
Rođen je engleski filozof Džon Lok, jedan od
utemeljivača empirizma. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i
principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što
prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum
operiše potiču iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za
versku toleranciju i poštovanje mišljenja i opredeljenja drugih,
za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih
prava i sloboda građana. Snažno je uticao na kasnije filozofe
empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države.
Dela: ''Ogled o ljudskom razumu'', ''Pisma o toleranciji'', ''Dve
rasprave o vladi'', ''Vaspitanje''.
1756.
Invazijom na Saksoniju, pruski kralj Fridrih II
otpočeo je Sedmogodišnji rat.
1792.
Najmanje 900 ljudi udavilo se na britanskom ratnom
brodu ''Rojal Džorž'' u kanalu Spithed kod južne engleske luke
Portsmaut, gde je bio na opravci.
1820.
U Portugalu je pod uticajem ideja Francuske
revolucije izbila antimonarhistička pobuna, posle koje je kralj
Žoao VI prisiljen da prihvati demokratski ustav, koji je
suspendovao već 1821.
1825.
Portugal je priznao nezavisnost Brazila pod carem
Pedrom I.
1842.
Prvi opijumski rat između Velike Britanije i Kine
okončan je mirom u Nankingu, kojim su Kanton, Šangaj i ostale
kineske luke otvorene za britanske trgovce. Britanci su dobili
široke trgovinske povlastice, a Kina je, posle uplitanja ostalih
velesila, postupno potpala pod uticaj zapadnih država i zapadne
kulture.
1862.
Rođen je belgijski pisac flamanskog etničkog
porekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost
1913. Dela: pozorišni komadi ''Peleas i Melisanda'', ''Mona Vana'',
''Plava ptica'', ''Princeza Malen'', dela filozofsko-lirske inspiracije
''Mudrost i sudbina'', ''O smrti'', ''Život pčela'', ''Život mrava'',
zbirka pesama ''Topli staklenci''.
1871.
Rođen je francuski državnik Alber Lebren,
predsednik Francuske od 1932. do 1940. Kao poslednji predsednik
Treće republike, posle nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu
nateran je da vlast preda vladi maršala Petena - koja je obrazovana
pod pritiskom okupatora.
1885.
Nemački inženjer Gotlib Dajmler patentirao je prvi
motocikl.
1915.
Rođena je švedska glumica Ingrid Bergman, koja je
svetsku slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Filmovi: ''Dr
Džekil i gospodin Hajd'', ''Za kim zvona zvone'', ''Plinsko svetlo''
(Oskar), ''Ozloglašena'', ''Trijumfalna kapija'', ''Jovanka Orleanka'',
''Stromboli'', ''Evropa 51'', ''Mi žene'', ''Helena i muškarci'',
''Anastasija'' (Oskar), ''Intermeco'', ''Volite li Bramsa'', ''Poseta'',
''Begunac u Beču'', ''Kazablanka'' (Oskar).
1923.
Rođen je engleski filmski i pozorišni glumac,
producent i reditelj Ričard Semjuel Atenboro, koji je igrao u više
od 60 filmova i ostvario niz sjajnih uloga. Filmovi: ''Mladi
Vinston'', ''Nedostižni most'', ''Magija smrti'', ''Gandi''.
1944.
Na zahtev izbegličke jugoslovenske vlade, koja je
to učinila pod pritiskom britanskog premijera Vinstona Čerčila,
kralj Jugoslavije Petar II je u Drugom svetskom ratu oduzeo komandu
Draži Mihailoviću i priznao maršala Josipa Broza za jedinog vođu
jugoslovenskih snaga otpora nemačkoj okupacionoj sili.
1945.
Trupe SAD pod komandom generala Džordža Maršala
počele su iskrcavanje na tlo poraženog Japana.
1949.
Sovjetski Savez je izveo prvu eksploziju atomske
bombe, ali je Moskva o tome ćutala. Kad su 22. septembra 1949.
eksploziju potvrdile vlade SAD, Velike Britanije i Kanade, postalo
je jasno da je teorija vlade SAD o globalnoj nadmoći oborena.
Činjenica da Sovjetski Savez poseduje atomsko oružje je izazvala
veliko komešanje u Vašingtonu, a pojedinci u vladajućim krugovima
čak su predlagali preventivni rat - dok još postoji premoć SAD.
1958.
Rođen je američki pop pevač afroameričkog
porekla Majkl Džozef Džekson, poznat po ekstravagantnom životu.
1960.
Jordanski predsednik vlade Haza el Madžali poginuo
je u podmetnutoj eksploziji, za šta su optuženi islamski teroristi
iz Sirije.
1975.
U prevratu je oboren predsednik Perua general Huan
Velasko Alvarado, a vlast je preuzeo predsednik vlade, general
Fransisko Morales Bermudes.
1975.
Umro je irski državnik Emon de Valera, vođa
partije ''Šin fejn'' od 1917. do 1926, s dva kraća prekida premijer
od 1937. do 1959, posle čega je do 1973. bio predsednik Irske. Zbog
učešća u ustanku ''Crvena pastva'' 1916, Englezi su ga osudili,
prvo na smrt pa na doživotnu robiju, ali je oslobođen 1917.
Predvodio je 1922. Dablinski ustanak, posle čije je propasti 1923.
objavio kraj oružane borbe, ali je ipak uspeo da izdejstvuje da
London prizna samostalnost Irske (bez Severne Irske, osim jednog
malog dela Alstera). Bio je 1932. predsednik Društva naroda.
1991.
Sovjetska skupština suspendovala je Komunističku
partiju i zamrznula njene bankovne račune, pod optužbom da je bila
umešana u pokušaj državnog udara.
1995.
Rukovodstva SR Jugoslavije i Republike Srpske
dogovorila su se o formiranju jedinstvene delegacije za mirovne
pregovore, s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem na čelu.
1995.
Predsednik Gruzije Eduard Ševarnadze lako je
povređen (ogrebotina) prilikom snažne eksplozije automobila-bombe
ispred zgrade skupštine u Tbilisiju.
1996.
Ruski avion ''Tupoljev 154'', koji je prevozio rudare
na udaljeno arktičko ostrvo, udario je u jedan planinski vrh u
Norveškoj. Najtežu avionsku nesreću na novreškom tlu nije
preživeo niko od 141 putnika i člana posade.
1998.
Prilikom pada kubanskog ''Tupoljeva'' odmah po
poletanju sa aerodroma u glavnom gradu Ekvadora Kitu poginuo je 81
putnik i član posade.
2000.
Okružno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je
optužnice protiv 14 zapadnih lidera, okrivljujući ih za ratne
zločine tokom NATO agresije na Srbiju (SRJ) u proleće 1999.
2003.
U eksploziji atomobila-bombe ispred džamije u
iračkom gradu Nadžaf poginulo je najmanje 83 ljudi, uključujući
vođu šiitskih muslimana u Iraku ajatolu Muhameda Bakera el Hakima.
2005.
U naletu razornog uragana ''Katrina'', koji je pogodio
jug Sjedinjenih Američkih Država, život je izgubilo 1.800 osoba,
a materijalna šteta dostigla je 118 milijardi dolara.
2006.
Najmanje 36 osoba je poginulo, a 45 je povređeno u
eksploziji u centralnom Iraku, dok su prikupljali naftu iz bazena
formiranih oko naprsle cevi naftovoda. Incident se dogodio u
ruralnom području u blizini grada Divanija, oko 180 kilometara
južno od Bagdada.