Dogodilo se na današnji dan - Strana 32
Strana 32 od 98 PrvaPrva ... 2230313233344282 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 466 do 480 od ukupno 1456
  1. #466

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 21. novembar, 325. dan 2007. Do kraja godine je ostalo 40 dana.

    1694.
    Rođen je srpski lekar, pisac i političar Vladan
    Djorđević, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Srpskog
    lekarskog društva i Srpskog Crvenog krsta. U vreme kralja Milana
    Obrenovića bio je ministar i predsednik vlade, ali je emigrirao
    posle veridbe kralja Aleksandra Obrenovića sa Dragom Mašin.
    Napisao je više dela iz srpske istorije zatim književnih dela
    i putopisa.

    1844.
    Umro je ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji jeu basnama
    sledio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim
    folklorom. Pored basni, pisao je satirična ''pisma'' i komedije,
    šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog
    života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga
    njegova ''naravoučenija'' su prerasla u poslovice. Znatno je uticao
    na evropsku literaturu. Dela: zbirke basni, komedije ''Modna
    trgovina'', ''Lekcija kćerima'', ''Književnik u predsoblju'', komične
    opere ''Histerična porodica'', ''Kafana''.

    1855.
    Švedska je s Velikom Britanijom, Francuskom i
    Turskom zaključila savez protiv Rusije u sklopu Krimskog rata.

    1869.
    Rođen je srpski pravnik i istoričar Slobodan
    Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske
    kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i
    teoretičar države u 20. veku. Pod vladavinom Josipa Broza
    anatemisan je i osuđen kao ''ratni zločinac'' a njegov rad je
    prećutkivan. U Londonu je u Drugom svetskom ratu 1942. i 1943. bio
    predsednik emigrantske vlade, a posle rata je u odsustvu osuđen na
    20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću. Bio je izuzetno
    cenjen u svetu i smatran je jednim od navećih svetskih autoriteta u
    sferi teorije ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je
    francuski predsednik Šarl de Gol poslao Nacrt ustava Pete
    republike, zamolivši ga da ga prouči i oceni. Umro je 1958. u
    emigraciji u Velikoj Britaniji. Napisao je mnoštvo studija i
    rasprava. Dela: ''O suverenosti'', ''O državi'' (Osnovi jedne pravne
    teorije o državi), ''Ustavobranitelji i njihova vlada'', ''Svetozar
    Marković'', ''Makijaveli'', ''Druga vlada Miloša i Mihaila'', ''Vlada
    Milana Obrenovića'', ''Ustavno pravo Kraljevine Srbije'', ''Ustavno
    pravo Kraljevine SHS'', ''Vođi Francuske revolucije''.



    1902.
    Rođen je srpski slikar Marko Čelebonović,
    učesnik Pokreta otpora u Francuskoj u Drugom svetskom ratu, potom
    profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Bio je i
    diplomata, generalni sekretar Saveza likovnih umetnika Jugoslavije i
    doživotni predsednik Međunarodnog udruženja likovnih umetnika i
    član likovnih grupa ''Oblik'' i ''Dvanaestorica''. Snažno je uticao na
    generacije mlađih slikara.

    1916.
    Umro je austrijski car Franc Jozef I koji je vladao
    od 1848. do 1916. Ugušio je (uz pomoć Rusije) revoluciju u
    Mađarskoj 1849. Uspostavio je centralizovan sistem sa ograničenim
    tradicionalnim pokrajinskim slobodama. Posle proglašenja
    Austro-Ugarske nagodbe 1867. odustao je od strogog centralizma. Tada
    je napuštena i dotadašnja nemačka orjentacija pošto je primat
    među nemačkim zemljama preuzela Pruska. Dvojna monarhija će u
    buduće biti okrenuta prema Jugoistoku Evrope. Posle Berlinskog
    kongresa 1878. okupirao je Bosnu i Hercegovinu, koja je anektirana
    1908. Iskoristio je atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda
    1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju, što će se završiti
    propašću njegove države 1918.

    1933.
    Posle odluke predsednika SAD Frenklina Ruzvelta o
    uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Sovjetskim Savezom, prvi
    američki ambasador u Moskvi Vilijam Kristijan Bulit stupio je na
    dužnost.

    1938.
    Nemačka je okupirala Sudete u Čehoslovačkoj (deo
    Češke naseljen većinom Nemcima) posle konferencije u Minhenu na
    kojoj su zapadne države tu oblast prepustile nacističkom vođi
    Adolfu Hitleru.

    1944.
    Predsedništvo AVNOJ je u Drugom svetskom ratu svu
    imovinu neprijatelja proglasilo državnom svojinom.

    1945.
    Rodjena glumica Goldi Hon američka glumica . Tokom karijere kao glumica, producent i režiser, osvojila je najviše priznanje američke filmske akademije, Oskara.
    Najpoznatija je po komičnim ulogama tokom sedamdesetih i osamdesetih godina.
    Udata je za glumca Kurta Rasela, a iz prethodnog braka ima sina Olivera i ćerku Kejt Hadson, koji su oboje glumci.



    1974.
    U eksplozijama koje je u dva bara u engleskom gradu
    Birmingem podmetnula Irska republikanska armija ubijen je 21 čovek.

    1977.
    U jugoistočnoj Indiji ciklon je usmrtio oko 3.000
    judi a ogromni morski talasi - cunami zbrisali su čitava sela.

    1981.
    Umro je srpski pisac i istoričar umetnosti i
    književnosti Milan Kašanin, pre Drugog svetskog rata direktor
    Muzeja kneza Pavla (Narodnog), a decenijama kasnije Galerije
    fresaka. Pripovetkama ''Jutrenja i bdenja'' i ''Zaljubljenici'' uneo je
    u srpsku literaturu atmosferu srpske Vojvodine, romanom ''Pijana
    zemlja'' naslikao je potresnu priču o raspadanju porodice, a u
    studiji ''Srpska književnost u srednjem veku'' bavio se starijom
    srpskom književnom baštinom. Ostala dela: pripovetka ''U senci
    slave'', roman ''Trokošuljnik'', kritike ''Savremeni beogradski
    umetnici'', ''Pronađene stvari'', ''Umetničke kritike'', ''Priviđenja'',
    eseji ''Sudbine i ljudi'', dela iz istorije umetnosti ''Kamena
    otkrića'', ''Srpska umetnost u Vojvodini'', ''Dva veka srpskog
    slikarstva'', ''Umetnost i umetnici'', ''L'art yougoslave''.

    1995.
    U američkom gradu Dejton parafiran je sporazum o
    okončanju građanskog rata u Bosni i Hercegovini.

    2002.
    Bivše članice Varšavskog ugovora Bugarska,
    Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka kao i Slovenija
    dobile su poziv na samitu NATO u Pragu da u prvoj polovini 2004.
    godine postanu punopravne članice Alijanse.

    2002.
    U napadu islamskog teroriste-samoubice na autobus u
    zapadnom Jerusalimu poginulo je 11 Izraelaca, uključujući četvoro
    dece.

    2005.
    Skupština Srbije usvojila je Rezoluciju o mandatu
    za političke razgovore o budućem statusu Kosova i Metohije.

    2006.
    Britanija je zabranila reklamiranje nezdravih
    prehrambenih proizvoda namenjenih deci, tako da su iz televizijskih
    programa nestala propagiranja slanih, preslađenih i masnih jela.
    Preduzete mere se odnose na bilo koji program, tokom svih 24 časa,
    i na sve televizijske kanale.

    2006.
    U rudniku uglja Halemba, na jugu Poljske, u mestu
    Ruda Šljonska, jednom od najstarijih rudnika u Poljskoj, poginulo
    je 23 rudara. Eksplozija metana dogodila se na nešto više od 1000
    metra dubine. Od 2003. godine više od 80 rudara je izgubilo život
    u rudnicima u Poljskoj.

    - Danas je Sveti Arhangel Mihailo, kolokvijalno poznat kao

    Aranđelovdan. Sabor Svetog Arhangela Mihaila i ostalih nebeskih

    sila uvršten je u kalendar Hristove crkve u četvrtom veku. Kao

    starešina Božijih anđela (nebeske vojske) on je uvek uživao

    sasvim izuzetno poštovanje. Anđeli su duhovna, bestelesna bića, i

    prema hijerarhiji, podeljeni su u devet rangova ili činova.

    Najviši među anđelima su sedmorica arhangela, među kojima je

    arhistratig Mihailo. Na ikonama se arhangel Mihailo predstavlja sa

    krilima, u vojvodskoj odeždi, sa mačem u jednoj i kantarom u

    drugoj ruci. Sveti Arhangel Mihailo je jedna od najčešćih srpskih

    slava i dinastija Nemanjića poštovala ga je kao porodičnog

    zaštitnika.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #467

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 22. novembar, 326. dan 2007. Do kraja godine ima 39 dana.

    1497.
    Portugalac Vasko da Gama postao je prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade na krajnjem jugu Afrike, tražeći morski put u Indiju.

    1699.
    Danska, Rusija, Pruska i Poljska potpisale su posle pobede nad švedskom vojskom sporazum o podeli dotadašnjih švedskih poseda.

    1819.
    Rođena je engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot. Realistički je opisivala englesku provinciju, uz duboku osećajnost često pomešanu s humorom. Dela: romani ''Vodenica na Flosi'', ''Adam Bid'', ''Sajlas Marner'', ''Romola''.

    1830.
    Belgijska skupština (kongres) izglasala je odluku o uspostavljanju monarhije.

    1868.
    Održana je prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji, odigran je komad ''Djurađ Branković'' Karla Obernjika.

    1869.
    Rođen je francuski pisac Andre Žid, izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih dela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Dela: romani ''Kovači lažnog novca'', ''Podrumi Vatikana'', ''Pastoralna simfonija'', ''Zemaljska hrana'', putopisi ''Povratak iz ŠSR'', ''Putovanje u Kongo'' i izuzetno poetski ''Dnevnik''.

    1877.
    Rođen je mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, dajući nov naglasak rečima i iskazima, podigao je mađarski pesnički jezik na zavidnu visinu. Dela: ''Nove pesme'', ''Krv i zlato'', ''Na kolima Ilije Gromovnika'', ''Voleo bih da me vole'', ''Ko je mene video?'', ''Na čelu mrtvih''.

    1890.
    Rođen je francuski general i državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsednik Pete republike, koji je kao predvodnik pokreta ''Slobodna Francuska'' u Drugom svetskom ratu simbolizovao otpor nacistima. Kada je maršal Filip Peten formirao vladu pod okupacijom, otišao je u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Posle rata rukovodio je privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsednik Francuske. Posle alžirskog puča 1958. postao je predsednik vlade, a 1959. predsednik Pete republike. Ojačao je izvršnu vlast i prerogative šefa države. Uspeo je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO, posebno sa SAD, u težnji da povrati uticaj Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata, 1969. se povukao s položaja. Dela: ''Ratni memoari'', ''Memoari nade''.

    1906.
    Međunarodna radio-telegrafska konferencija u Berlinu uvela je svetski signal za brodove u opasnosti - SOS.

    1913.
    Rođen je engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn. Briljantan tehničar, stvarao je pod uticajem različitih muzičkih tradicija. Dela: opere ''Piter Grajms'', ''Otmica Lukrecije'', ''Albert Hering'', kompozicije za orkestar ''Ratni rekvijem'', ''Jednostavna simfonija'', Prolećna simfonija'', ''Varijacije na temu Franka Bridža'', ciklusi solo pesama.

    1916.
    Umro je američki književnik Džek London, jedan od najčitanijih autora prve polovine 20. veka. Njegova dela imaju istovremeno i avanturističku i socijalnu notu. Radio je kao raznosač novina, kopača zlata, ratni dopisnik za vreme Rusko-japanskog rata. Težak život, naporan rad, novčane nedaće, ali i sklonost alkoholu, proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Bio je jasno politički opredeljen i angažovan kao ubeđeni komunist. Napisao je oko 50 pripovedaka i romana. Dela: ''Zov divljine'', ''Beli očnjak'', ''Gvozdena peta'', ''Martin Idn'', ''Ljudi sa ponora'', ''Zlato'', ''Kralj alkohol'', ''Džeri ostrvljanin'', ''Morski vuk'', ''Mesečeva dolina'', ''Priče s južnih mora''.



    1943.
    Liban je stekao nezavisnost posle ukidanja mandata koji je od 1920. nad njim imala Francuska. Do Prvog svetskog rata on je bio sastavni deo Turske.

    1954.
    Umro je sovjetski pravni stručnjak i diplomata Andrej Januarjevič Višinski, vrhovni tužilac u vreme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. veka sproveo sovjetski lider Staljin. Bila je to serija montiranih političkih suđenja posle kojih su likvidirani potencijalni Staljinovi konkurenti kao i masa drugih sovjetskih građana. Za vrhovnog državnog tužioca postavljen je 1935, šef sovjetske diplomatije postao je 1949, a potom stalni predstavnik Sovjetskog Saveza u UN i na toj dužnosti je i umro.

    1963.
    Ubijen je predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi, koji je tri godine pre nego što se našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u američkoj istoriji. U Drugom svetskom ratu služio je u mornarici, potom nakratko bio novinar. U Kongres je izabran 1947, a senator je postao 1952. Za predsednika je izabran u 43. godini života kao kandidat Demokratske stranke. Posle izgleda traljavo vođene istrage nije pouzdano utvrđeno ko je ubica. Kao atentator je zvanično označen Li Osvald, koji je pod sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.



    1963.
    Umro je engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit posmatrač superiornog obrazovanja, skeptik i satirik, kojeg su najviše privlačili odnosi između obrazovanih ljudi u dekadentnom društvu. Obilje istančanih zapažanja, paradoksa i duhovitih izlaganja - pri čemu je zapostavljao fabulu i likove - dali su njegovim romanima i pričama esejistički karakter. Dela: romani ''Vrli novi svet'', ''Jalovo lišće'', ''Kontrapunkt života'', ''Posle mnogo leta'', ''Vreme mora da stane'', zbirke pripovedaka ''Mali Meksikanac'', ''Dve, ili tri gracije'', eseji i studije ''Zajedljivi Pilat'', ''Muzika u noći'', ''Večna filozofija'', ''Nauka, sloboda i mir''.

    1972.
    Predsednik SAD Ričard Nikson ukinuo je 22 godine staru zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.

    1974.
    Generalna skupština UN izglasala je status posmatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju.

    1975.
    Na čelo Španije došao je kralj Huan Karlos I (de Burbon-Parma) dva dana posle smrti Franciska Franka, postavši prvi španski monarh posle Alfonsa XIII, koji je 1931. otišao u izbeglištvo, iako je i pod Frankom Španija zvanično bila monarhija.

    1980.
    Umrla je američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi kritičari prevashodno smatrali vulgarnim seks simbolom. Zbog uloge u predstavi ''Seks'' 1926. u jednom brodvejskom pozorištu, čak je osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: ''Seks'', ''Dijamantska Lili'', ''Nisam anđeo'', ''Klondajk Eni'', ''Svaki dan je praznik'', ''Idi na zapad, mladi čoveče'', ''Mura rekendridž'', ''Učinila mu je krivo''.

    1989.
    Jugoslavija je priznala Republiku Koreju (Južna Koreja) i odlučila da s njom uspostavi diplomatske odnose.

    1989.
    Predsednik Libana Rene Muavad ubijen je u bombaškom napadu, u kojem je poginulo još 16 ljudi.

    1990.
    Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije Margaret Tačer podnela je ostavku posle 11,5 godina vladavine.

    1991.
    Egipatski diplomata Butros Butros Gali izabran je za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

    1992.
    Ratni brodovi NATO i Zapadnoevropske unije počeli su u Jadranu pomorsku blokadu da bi SRJ onemogućili snabdevanje naftom i drugim strateškim materijalima.

    1995.
    Posle 1.253 dana blokade, Savet bezbednosti UN jednoglasno je trajno suspendovao sankcije protiv SRJ.

    1998.
    Vodeći iranski opozicionar Darijuš Foruhar, otvoreni kritičar islamskih vlasti, i njegova supruga, pronađeni su izbodeni do smrti u svom stanu u Teheranu.

    2000.
    Umro je češki sportista Emil Zatopek, jedini atletičar koji je osvojio tri zlatne medalje u trkama na duge staze na jednim Olimpijskim igrama. Prvo olimpijsko zlato osvojio je u Londonu 1948, a tri zlatne medalje u Helsinkiju 1952.
    u trkama na 5.000 i 10.000 metara i u maratonu.

    2005.
    Predsednik Demohrišćanske partije (CDU) Angela Merkel izabrana je za novog kancelara Nemačke i tako postala prva žena na čelu Savezne vlade u istoriji nemačke Republike.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #468

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 23. novembar, 327. dan 2007. Do kraja godine ima 38 dana.

    Dogodilo se na danasnji dan


    1221. -
    Rođen je Alfonso X Učeni (el Sabio), kralj Kastilje i Leona (1252-82), utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i književnosti, pobornik verske tolerancije. Pokrenuo je pisanje španske istorije i astroloških dela, a njegovom zaslugom prevedeni su Biblija, Talmud i Kuran.

    1531. -
    Mirom u Kapelu završen je drugi građanski rat u Švajcarskoj i romokatoličke oblasti su priznate kao deo Švajcarske Konfederacije.

    1831. -
    Dvodnevni štrajk lionskih tkača prerastao je u organizovani ustanak lionskih radnika. Ustanici su zauzeli ključne punktove u Lionu i uspostavili privremenu vladu. Njihovi zahtevi za povećanje nadnica nisu prihvaćeni, a vojska je početkom decembra ugušila ustanak.

    1855. -
    U Senti je rođen Stevan Sremac, najizrazitiji predstavnik srpske humorističke proze i jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma ("Iz knjiga starostavnih", "Ivkova slama", "Zona Zamfirova", "Pop Ćira i pop Spira"). Bio je član Srpske kraljevske akademije.

    1859. -
    Rodjen je u Njujorku Bili Kid (Billy The Kid , Dete Bili) pod pravim imenom Henri Makarti (Henry McCarty) mada se spominju i druga imena kao Vilijem Boni (William Bonny) i Henri Antrim (Henry Antrim). Bio je legendarni američki revolveraš i pljačkaš sa Divljeg zapada. Pričalo se da je ubio 21 čoveka (za svaku godinu svoga života), mada je verovatnije da je broj bio izmedju 8 i 10. Posle mnogih pljački i ubistava, sa velikom ucenom na njegovu glavu, ubio ga je šerif Pat Garet, 14. jula, 1881.

    1883. -
    Rođen je meksički slikar Hose Klemente Orosko, osnivač novog meksičkog likovnog izraza koji je prekinuo s evropskom tradicijom i našao inspiraciju u autohtonoj umetnosti predkonkvistadorskog doba. Smatra se najvećim slikarom murala u 20. veku.

    1887. -
    Rodjen je Boris Karlof (Karloff), engleski glumac, poznat po svojim ulogama u 'horor' filmovima u kojima je igrao Frankenštajna.

    1889. -
    U Pale rojal salonu u San Francisku postavljen je prvi džuboks.

    1891. -
    Deodoroda Fonseka, vođa prevrata 1889. kojim je oboreno brazilsko carstvo i prvi predsednik Brazila, zbog sukoba sa Kongresom prisiljen je da napusti položaj.

    1932. -
    Spajanjem dva kraljevstva - Nejd i Hejaz, formirana je Kraljevina Saudijska Arabija sa kraljem Abdul Azir ibn Saudom.

    1933. -
    Rođen je poljski kompozitor Kžištof Penderecki, najmarkantnija ličnost poljske avangardne muzike u drugoj polovini 20. veka ("Emanacije", "Tužbalica za žrtve Hirošime", "Muka po Luki", opere - "Đavo iz Ludena", "Kralj Ibi").

    1961. -
    Dominikanska Republika je promenila naziv glavnog grada Siudad Truhiljo u Santo Domingo.

    1971. -
    Kina je postala stalna članica Saveta bezbednosti UN.

    1976. -
    Umro je francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije

    (1924-27),
    Španskog građanskog rata, jedan od lidera Pokreta otpora u Drugom svetskom ratu, član Francuske akademije, De Golov ministar kulture od 1059. do 1969. ("Kraljevski put", "Ljudska sudbina", "Iskušenje Zapada", "Antimemoari").

    1980. -
    U zemljotresu koji je pogodio grad Eboli u južnoj Italiji poginulo je 2.735 ljudi, a ranjeno je najmanje 7.500.

    1983. -
    SSSR je napustio razgovore o ograničenju naoružanja u Ženevi u znak protesta zbog razmeštanja američkih krstarećih raketa u Evropi.

    1989. -
    Oko 300.000 ljudi okupilo se na centralnom trgu Vaclavske namesti u Pragu zahtevajući demokratske reforme u Čehoslovčkoj.

    1995. -
    Umro je francuski filmski režiser Luj Mal, jedan od najznačajnijih predstavnika francuskog "novog talasa" ("Ljubavnici", "Lift za gubilište", "Zaza u Metrou", "Privatan život").
    1996. -
    Oteti etiopski avion "Boing 767", sa 163 putnika i 12 članova posade, pao je u more blizu Komorskih ostrva pošto je ostao bez goriva. U nesreći je poginulo 125 ljudi.

    1999. -
    Predsednik SAD Bil Klinton stigao je na Kosovo gde je posetio američku vojnu bazu "Bondstil" kod Uroševca i razgovarao sa predstavnicima Srba i kosovskih Albanaca. Američki predsednik je zatražio od Albanaca da "oproste Srbima" i poručio im da je "vreme za borbu prošlo".

    2001. -
    U sukobima Izraelaca i Palestinaca na Zapadnoj obali ubijen je vođa vojnog krila Hamasa Mahmud Abu Hanod.

    2001. -
    Tribunal u Hagu podigao je treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića za genocid u Bosni i Hercegovini. Milošević je ranije optužen za zločine na Kosovu i Hrvatskoj.

    2002. -
    Novi premijer Pakistana Mir Zafarula Kan Džamali položio je zakletvu, čime je formalno označen povratak civilne vlasti posle trogodišnje vojne diktature.

    2003. -
    Pod pritiskom demonstranata i opozicije dugogodišnji predsednik Gruzije Eduard Ševardnadze podneo je ostavku zbog falsifikovanja izbornih rezultata. Za predsednika Gruzije je 15. januara 2004. izabran lider gruzijskog "Nacionalnog pokreta" Mihail Sakašvili.

    2006.-
    U Bagdadu je najmanje 202 ljudi ubijeno, a 250 ranjeno u napadu bombaša samoubica, pošto su eksplodirala 3 automobila bombe, kao i u minobacačkoj vatri pobunjenika za koje sesumnja da su sunitski ekstremisti koji su gađali šiitski deo Bagdada u kome je uporište šiitskog verskog lidera Moktade al
    Sadra.

    2006.-
    Umro je francuski glumac Filip Noare. U svojoj 55-godišnjoj karijeri snimio 125 filmova i osvojio je dva puta francusku filmsku nagradu - Cezar, za najboljeg glumca, 1976. i
    1990. za uloge u filmovima ''Stara puška'' u kome je igrao sa Romi Šnajder i ''Život i ništa drugo'
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #469

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan, 24. novembar


    1331.-
    Umro je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina, pod čijom je vladavinom Srbija osigurala premoć na Balkanskom poluostrvu. Posle očeve smrti u borbi za presto nadvladao je brata Konstantina i rođaka Vladislava, sina kralja Dragutina, i krunisan je 1322. u manastiru Žiča. Prethodno je, posle pokušaja da zbaci oca, delimično oslepljen i proteran u Carigrad. Pobedio je 1329. vojsku bosanskih feudalaca, a kad su Bugarska i Vizantija sklopile vojni savez protiv Srbije, ne čekajući napad potukao je Bugare kod Velbužda (danas Chustendil) 1330. i osigurao prevlast nad Makedonijom, što je učvrstilo Srbiju kao najmoćniju zemlju u ovom delu Evrope. Kao uspomenu na tu bitku podigao je u Metohiji manastir Dečani po kojem je i nazvan Dečanski.



    1572. -
    Umro je škotski protestantski reformator Džon Noks , sledbenik Kalvina , osnivač Škotske prezbiterijanske crkve i autor "Istorije Reformacije u Škotskoj".

    1632. -
    Rođen je holandski filozof jevrejskog porekla Baruh de Spinoza , jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu "Etika", izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je anatemisala i isključila iz svojih redova.

    1642. -
    Holandski moreplovac Abel Janson Tasman otkrio je južno od Australije ostrvo i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u čast nazvano Tasmanija.

    1729. -
    Rođen je ruski general Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najvećih vojskovođa 18. veka. Uspešno se borio protiv Turaka (1787-91), pod njegovom komandom austrijsko-ruske trupe potisnule su Francuze iz severne Italije 1799, kada se proslavio i prelaskom preko Alpa na povratku u Rusiju. Ugušio je ustanak Pugačova u Rusiji 1774. i ustanak u Poljskoj 1794. U SSSR-u je 1942. uveden orden Suvorov za visoke vojničke zasluge.



    1848. -
    Umro je britanski državnik lord Melburn, premijer i poverenik kraljice Viktorije po kojem je australijski grad Melburn dobio naziv.

    1859. -
    Objavljena je knjiga engleskog prirodnjaka Čarlsa Darvina "Poreklo vrsta". Njegova revolucionarna teorija evolucije izazvala je velike kontroverze u naučnim krugovima, a crkveni su izrazili bojazan da će knjiga podriti religijska verovanja o postanku sveta.

    1861.-
    Rođen je nemački lekar August Karl Gustav Bir, pionir moderne hirurgije, koji je primenjivao nove metode operacija na krvnim sudovima i usavršio tehniku amputacije udova. Njegovo otkriće ubrizgavanja sintetičkih anestetičkih sredstava donelo je olakšanje bolesnicima pri operaciji kičmene moždine. Tu ''lumbalnu anesteziju'' prvo je ispitao na sebi.

    1864. -
    Rođen je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek , majstor litografije, slikar boemskog Monmartra, atmosfere i likova noćnog života Pariza s kraja 19. veka.

    1868. -
    Rodjen je Skot Džoplin (Scott Joplin), američki kompozitor i poznati pijanista 'ragtime' perioda.

    1883. -
    Rođen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (1890-9, urednik nekoliko časopisa, napoznatiji je kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti ("Đulići", "Đulići uveoci").

    1916. -
    Umro je britanski konstruktor oružja američkog porekla Hajrem Stivens Maksim, izumitelj mitraljeza (1884) koji je po njemu nazvan "maksim".

    1929. -
    Umro je francuski državnik Žorž Benžamin Klemanso , premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920, kada se povukao iz političkog života. Zbog žustrine kojom je delovao u parlamentu kao opozicija dobo je nadimak "Tigar". U vreme Drajfusove afere objavio je 1898. u svom listu "L' Oror" znamenito Zolino pismo predsedniku Republike "Optužujem". Jedan je od tvoraca Antante i predsedavajući mirovne konferencije u Versaju 1919.

    1941. -
    Počela je nemačka ofanziva na grad Užice u Drugom svetskom ratu. Odstupnicu glavnog dela partizanskih snaga činio je Radnički bataljon. Nemci su zauzeli grad krajem novembra, a tokom borbi na Kadinjači, 14 kilometara zapadno od Užica, poginulo je 180 branilaca grada.

    1957. -
    U Meksiko Sitiju umro je čuveni meksički slikar i komunistički aktivista Dijego Rivera. Proslavio se monumentalnim muralima u javnim ustanovama u Meksiku (124 freske u palati Ministarstva prosvete) i u SAD.

    1963. -
    Dva dana posle atentata u Dalasu na predsednika SAD Džona Kenedija (John F Kennedy), Džek Rubi (Jack Ruby) je u policijskoj stanici ubio iz revolvera Lija Harvija Osvalda (Lee Harvey Oswald), koji je bio osumnjičen za atentat.



    1974. -
    Predsednik SAD Džerald Ford i sovjetski lider Leonid Brežnjev postigli su u Vladivostoku privremeni sporazum o ograničenju ofanzivnog strateškog nuklearnog oružja.

    1976. -
    U zemljotresu koji je razorio grad Muradije i stotine selana istoku Turske poginulo je oko 5.300 ljudi, a 50.000 je ostalo bez domova.

    1989. -
    Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu, kompletno rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnelo je ostavke, uključujući i generalnog sekretara Miloša Jakeša . Na mesto generalnog sekretara partije došao je Karol Urbanek.

    1992. -
    Na jugu Kine srušio se putnički avion "Boing 737". U najtežoj nesreći u istoriji kineskog vazduhoplovstva, život je izgubila 141 osoba - svi putnici i članovi posade.

    1995. -
    Irci su na referendumu tesnom većinom (50,28 odsto) izglasali legalizaciju razvoda braka.

    1998. -
    Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević smenio je načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije general-pukovnika Momčila Perišića.

    1998. -
    General Emil Lahud, prvi predsednik Libana posle okončanja 15-godišnjeg građanskog rata u toj bliskoistočnoj zemlji, preuzeo je dužnost šefa države.

    2000. -
    Oko 900.000 ljudi protestovalo je na ulicama Barselone zbog terorističkih akcija baskijske separatističke organizacije ETA. Na čelu protestne kolone bili su španski premijer Hose Maria Aznar i drugi visoki državni i politički zvaničnici.

    2000. -
    Jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica doputovao jeu Zagreb na Samit na vrhu država jugoistočne Evrope i EU. To je prva poseta srpskog zvaničnika Hrvatskoj od raspada bivše Jugoslavije.

    2003. -
    Vrhovni sud u Glazgovu (Škotska) osudio je na 27 godina zatvora libijskog obaveštajca Abdela Baseta Ali al-Megrahija, koji je 2001. proglašen krivim za učešće u rušenju Pan Am-ovog aviona na letu broj 103 iznad jezera Lokerbi u Škotskoj 1998. godine.

    2004.
    Umro je britanski književnik Artur Hejli, čiji su romani prevedeni na 38 jezika i objavljeni u 40 zemalja. Dela: ''Aerodrom'', ''Točkovi'', ''Preopterećenost'', ''Detektiv''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #470

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 25. novembar, 326. dan 2007. Do kraja godine ima 36 dana.

    1560. -
    Umro je Andrea Doria, srednjevekovni heroj Đenove, koji se do pred kraj života, u 87. godini uspešno borio protiv Turaka i berberskih pirata u Mediteranu. Uz pomoć Karla V oslobodio je 1528. Đenovu od Francuza u uspostavio nezavisnu republiku.

    1562. -
    Rođen je Lope de Vega, reformator španskog pozorišta i jedan od najznačajnijih dramskih pisaca u evropskoj književnosti. Veliki pesnik i dobar prozaist, sa 1.800 komedija i drama, preko 3.000 soneta, epovima, romanima, istorijskim zapisima, smatra se najplodnijim književnim stvaraocem u istoriji književnosti ("Vitez od Olmeda", "Seviljska zvezda", "Peribanjes", "Dovitljiva devojka").

    1783. -
    Poslednji britanski vojnici su napustili Njujork, nakon završetka Američkog rata za nezavisnost.

    1828. -
    Rođen je hrvatski sveštenik, istoričar i političar Franjo Rački, jedan od ideologa Ilirskog pokreta i pobornik južnoslovenskog jedinstva. Osnivač je Narodne stranke sa Josipom Štrosmajerom (1860) i prvi predsednik Jugoslovenske akademije znanosti i umetnosti (1866).

    1835. -
    Rođen je američki industrijalac škotskog porekla Endrju Karnegi (Andrew Carnegie), koji je veliko bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i drugim zemljama. Objavio je knjigu "Jevanđelje bogatstva" (1900). Karnegijeva zadužbina je 1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu.

    1844. -
    Rodjen je Karl Fridrih Benc (Friedrich Benz), nemački automobilski inženjer, osnivač fabrike automobila Benc (Benz) preteče Deimler-Benz-a, i Deimler-Chrysler-a.

    1877. -
    Izbila je Topolska buna na Stanovljanskom polju blizu Kragujevca, kada su Lepenički i Jasenički bataljoni odbili da polože zakletvu knezu Milanu Obrenoviću uoči Drugog srpsko-turskog rata i pokušali da na vlast dovedu Petra Karađorđevića. Ustanak je ugušen 29. novembra, a od 70 učesnika optuženih za veleizdaju, 24 su osuđena na smrt, od kojih su sedmorica streljana.

    1884. -
    U Sent Luisu u američkoj državi Misuri Džon Majenberg patentirao je mleko u prahu.

    1884. -
    Otvoren je prvi tečaj engleskog jezika u Velikoj školi u Beogradu.
    1914. - Umro je srpski i slovenački kompozitor Davorin Jenko, autor slovenačke himne "Naprej, zastava slave" i srpske "Bože pravde". Bio je član Srpske kraljevske akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Komponovao je muziku za oko 90 "komada s pevanjem" i autor je prve srpske operete "Vračara".

    1915. -
    Vrhovna komanda srpske vojske u Prvom svetskom ratu donela je odluku o povlačenju trupa preko Crne Gore i Albanije. U povlačenju vojnika praćenih izbeglicama, život je izgubilo više od 240.000 ljudi. Na Krf je savezničkim brodovima prebačeno 135.000 vojnika, koji su oporavljeni i reorganizovani nastavili borbe na Solunskom frontu naredne godine.

    1936. -
    Nemačka i Japan su potpisale Antikominterna pakt kojim su se obavezale na borbu protiv širenja komunizma.

    1941. -
    Poginulo je 848 britanskih mornara kada je nemačka podmornica potopila britanski ratni brod "Baram" u Drugom svetskom ratu.

    1952. -
    U Londonu je prvi put izvedena "Mišolovka" Agate Kristi (Aghata Ćristie), pozorišni komad koji se i danas prikazuje u pozorištima širom sveta. U londonskom pozorištu Sent Martin neprekidno se izvodi već 50 godina.

    1959. -
    Umro je francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip (Gerard Philipe), jedan od najpopularnijih glumaca posle Drugog svetskog rata ("Đavo u telu", "Parmski kartuzijanski manastir", "Fanfan Lala", "Crveno i crno", "Opasne veze").

    1963. -
    Sahranjen je Džon F. Kenedi (John F Kennedy), bivši američki predsednik, posle atentata izvršenog na njega.

    1965. -
    Vojnim udarom pod vođstvom generala Žozefa Mobutua (Joseph) u Kongu je zbačen sa vlasti predsednik Žozef Kasavubu. Kasnije je proglašena Demokratska Republika Kongo, 1971. naziv je promenjen u Republika Zair, a njen predsednik je uzeo ime Mobutu Sese Seko.

    1969. -
    Član "Bitlsa" Džon Lenon (John) vratio je titulu Reda Britanske Imperije koju mu je 1965. dodelila kraljica Elizabeta II (Elizabeth), u znak protesta zbog podrške Velike Britanije agresiji SAD u Vijetnamu i britanske politike u nigerijskoj provinciji Bijafra.

    1970. -
    Japanski pisac Jukio Mišima (Yukio Mishima), je počinio javno rutualno samoubistvo (harikiri), u znak protesta protiv "vesternizacije" Japana.



    1974. -
    Umro je burmanski diplomata U Tant (Thant), generalni sekretar UN od 1962. do 1971. Kongoanska, berlinska i kubanska kriza, rat u Vijetnamu, sukobi na Bliskom istoku i rat Indije i Pakistana bili su dramatični događaji s kojima se suočavao tokom mandata.

    1992. -
    Parlament Češke je glasao za podelu Čehoslovačke na posebne države Češku i Slovačku od 1. januara 1993.

    1996. -
    Više od 100.000 ljudi protestovalo je ulicama Beograda zbog sudskog poništavanja pobede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsednika Slobodana Miloševića da je pokrao izbore.

    2001. -
    Američka kompanija "Edvansd sel tehnolodži" saopštila je da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika dostignuće će biti korišćeno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića.

    2002. -
    Predsednik Crne Gore Milo Đukanović podneo je ostavku. Dan kasnije predložen je za mandatara nove crnogorske vlade.

    2002. -
    UNMIK preuzeo kontrolu nad opštinskom administracijom u severnom delu Kosovske Mitrovice, koju su do tada kontrolisali Srbi. Time je nakon tri godine i pet meseci međunarodna zajednica uspostavila vlast na čitavoj teritoriji Kosova.

    2003. -
    U Tenesiju (SAD) u 71. godini umro je jedan od vodećih kantri muzičara Tedi

    2004.-
    Muškarac sa nožem upao je u spavaonicu jedne srednje škole u rudarskom mestu Rudžou u provinciji Henan, u centralnoj Kini, i na smrt izbo osam učenika.

    2005.-
    Umro je britanski fudbaler Džordž Best, bivši fudbaler Mančester Junajteda i reprezentativac Severne Irske i jedan od najboljih fudbalera sveta iz šezdesetih godina dvadesetog veka. Bio je najzaslužniji što je Mančester 1968. godine postao prvi engleski klub koji je osvojio Kup evropskih šampiona.



    2005.-
    Palestinski predsednik Mahmud Abas otvorio jegranični prelaz Rafa, iz pojasa Gaze u Egipat, i time omogućio Palestincima da, prvi put od 1967, ulaze u tu susednu zemlju i preko nje dalje u svet, bez kontrole izraelskih snaga.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #471

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 26. novembar, 330. dan 2007. Do kraja godine ima 35 dana.

    1504.
    Umrla je španska (Kastilje i Aragona) kraljica
    Isabela I Katolička, kraljica Kastilje od 1474, čijom su udajom
    1479. za Fernanda II Aragonskog spojene Kastilja i Aragon i stvorena
    Španija. U nastojanju da ojačaju rimokatoličku crkvu i monarhiju,
    1480. utemeljili su sud inkvizicije. Borbe s Mavarima pobedonosno su
    okončali 1492, proteravši ih iz južne španske pokrajine Granade,
    iste godine opremili su ekspediciju Kristifora Kolumba koja je
    otkrila Ameriku, a 1503. su od Francuske preoteli Napuljskukraljevinu.

    1648.
    Papa Inoćentije X osudio je Vestfalski mir kojim je
    mesec dana ranje okončan Tridesetogodišnji rat.
    1703.
    U dvodnevnoj ''Velikoj oluji'' u južnoj Engleskoj
    poginulo je najmanje 8.000 ljudi.

    1744.
    Umro je italijanski graditelj violina Djuzepe
    Gvarneri, uz Antonija Stradivarija najveći majstor izrade
    klasičnih violina. Njegovih 200 violina bilo je dugo nezapaženo,
    ali ih je popularnim učinio čudesni violinista Nikolo Paganini.

    1855.
    Umro je poljski pisac Adam Mickijevič, najveći
    poljski romantičar, čija dela odlikuje izuzetno bogat i slikovit
    jezik. Umro je u Turskoj gde je došao u vreme Krimskog rata u
    nameri da formira poljske jedinice za borbu protiv Rusije. U
    idiličnom epu posvećenom rodnom kraju ''Pan Tadeuš'', najvećem
    delu poljskog romantizma, opisao je staru Poljsku koja nestaje.
    Ostala dela: zbirke pesama ''Balade i romanse'', ''Krimski soneti'',
    epovi ''Gražina'', ''Konrad Valenrod'', drama ''Zdušnice'', politička
    brošura ''Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog'', ciklus
    predavanja ''Slovenske književnosti''.



    1857.
    Zasedanje prvog australijskog parlamenta otvoreno je
    u Melburnu.

    1893.
    Umro je srpski filozof, pisac i političar Milan
    Kujundžić Aberdar, jedan od prvih profesora filozofije na
    beogradskoj Velikoj Školi, član Srpske kraljevske akademije,
    predsednik skupštine Srbije i ministar prosvete. Studirao je u
    Beču, Minhenu i Parizu, diplomirao u Oksfordu. U mladosti je bio
    jedan od vođa Ujedinjene omladine srpske i urednik njenog glasila
    ''Mlada Srbadija''. Stihovi tog izrazito romantičarskog pesnika
    pozivali su na borbu za oslobođenje i ujedinjenje porobljene
    braće. Dela: ''Kratki pregled harmonije u svetu'', ''Ide li svet na
    bolje ili na gore'', ''Filozofija u Srba'', ''Šta je i koliko u nas
    urađeno na lođici'', spev ''Srpski patrijarh'', balada ''Nevesta
    hajdukova''.

    1914.
    Eksploziju na britanskom ratnom brodu ''Bulvork'' u
    Prvom svetskom ratu, u trenutku kad je u njega ukrcavana municija,
    preživelo je samo 12 od 750 članova posade.

    1922.
    Otvorena je grobnica faraona Tutankamona, koju je u
    Dolini kraljeva kod Luksora otkrio engleski arheolog Hauard Karter.

    1939.
    Napadom sovjetske armije počeo je sovjetsko-finski
    rat. U oktobru 1939. Sovjetski Savez je postavio snažne garnizone u
    Litvaniji, Letoniji i Estoniji i od Finske zatražio deo teritorije
    za bolju odbranu Lenjingrada (Sankt Peterburg) i zaštitu murmanske
    pruge. Pošto je to vlada u Helsinkiju odbila, sovjetska armija je
    prodrla u Finsku, a posle proboja fronta 12. marta 1940. potpisan je
    mir kojim je Sovjetski Savez dobio tražene oblasti.

    1940.
    Na zapovest vođe nacističke Nemačke Adolfa
    Hitlera u Varšavi je u Drugom svetskom ratu stvoren geto u koji su
    Nemci saterali oko pola miliona Jevreja iz Varšave i drugih
    poljskih mesta i iz Nemačke. Desetine hiljada Jevreja tu je umrlo
    od gladi i bolesti, a više od 310.000 otpremljeno je u logore smrti
    i ubijeno u gasnim komorama. Preživeli su 1943. podigli ustanak,
    ali su tokom odmazde gotovo svi stradali.



    1942.
    U Bihaću je u Drugom svetskom ratu osnovano
    Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije i 54
    delegata izabrala su Izvršni odbor AVNOJ-a s dr Ivanom Ribarom na
    čelu. Bila je to neka vrsta vlade na oslobođenim teritorijama do
    Drugog zasedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. koje je izabralo Nacionalni
    komitet.

    1949.
    Indija je prihvatila ustav kojim je ona organizovana
    kao federalna republika u okviru britanskog Komonvelta.

    1952.
    Umro je švedski istraživac i putopisac Sven Anders
    Hedin, koji je predvodio ekspedicije u Tarimskoj kotlini, Sinkjangu,
    na Tibetu, u Mongoliji i u području Himalaja. Dela: ''Kroz azijske
    pustinje'', ''U srcu Azije'', ''Južni Tibet'', ''Transhimalaji'', ''Kopnom
    u Indiju'', ''Na velikoj plovidbi'', ''Od pola do pola''.

    1965.
    Francuska je lansirala svoj prvi veštački satelit.

    1967.
    U poplavama u centralnom Portugalu poginulo je
    najmanje 250 ljudi.

    1968.
    Umro je nemački pisac Arnold Cvajg, čija su dela -
    na osnovu iskustva stečenog u Prvom svetskom ratu - prožeta
    antimilitarizmom, gorkom ironijom i kritičkom analizom društvenih
    odnosa. Dela: romani ''Slučaj narednika Griše'', ''Mlada žena godine
    1914.'', ''Verdensko vaspitanje'', lirska proza ''Novele o Klaudiji''.

    1970.
    Jedan bolivijski slikar, obučen kao sveštenik,
    pokušao je u glavnom gradu Filipina Manili da ubije papu Pavla VI,
    ali nije uspeo.

    1978.
    Muslimanski verski lideri i političari koji su
    nastojali da obore šaha Rezu Pahlavija proglasili su generalni
    štrajk kojim je Iran paralizovan.

    1979.
    Pad pakistanskog ''Boinga 707'' u Saudijskoj Arabiji
    nije preživeo niko od 156 putnika i članova posade.

    1986.
    Iranska raketa koja je pala u irački glavni grad
    Bagdad ubila je 48 civila.

    1987.
    Tajfun je usmrtio 270 Filipinaca i razorio oko
    14.000 kuća.

    1990.
    Savet bezbednosti UN odobrio je mirovni plan za
    Kambodžu.

    1993.
    Prvi generalni štrajk u Belgiji posle pola
    veka paralizovao je privredu i saobraćaj i primorao vladu na
    pregovore sa sindikatima.

    1998.
    U zajedničkoj deklaraciji tokom posete kineskog
    predsednika Djanga Cemina, Japan je izrazio ''duboko kajanje'' zbog
    akcija koje je preduzeo u Kini u Drugom svetskom ratu.

    2000.
    Republikanac Džordž Buš Mlađi proglašen je
    pobednikom u Floridi, više od 20 dana posle predsedničkih izbora u
    SAD i mučnog natezanja, pošto je prebrojavanje glasova u toj
    američkoj državi prekinuto na osnovu sudske odluke. Elektorski
    glasovai sa Floride (25) presudno su uticali da kandidat
    republikanske stranke Buš bude proglašen predsednikom SAD.

    2005.
    Umro je srpski arhitekta Ivan Antić, član Srpske
    akademije nauka i umetnosti. Dela: Muzej savremene umetnosti
    (Beograd), kompleks sportskog centra ''25. maj'' (Beograd), Dom
    pionira sa zgradom RTV (Beograd), Dom sportova ''Pinki'' (Zemun),
    poslovni kompleks zgrada ''Jugopetrola'' i hotela ''Hajat'' (Beograd),
    Republički SUP u Kneza Miloša (Beograd), Spomen muzej u Kragujevcu
    - Šumarice, hotel ''Breza'' (Vrnjačka Banja), hotel ''Narvik''
    (Kikinda).

    2006.
    Švajcarci su na referendumu odlučili da pruže
    ekonomsku pomoć najnovijim članicama Evropske unije u visini od
    milijarde franaka (620 miliona evra), čime je nastavljena bliska
    saradnja ove zemlje sa EU. Većina građana sa pravom glasa u 26
    švajcarskih kantona podržala je taj predlog, a najveću podršku
    dobio je u gradovima na francuskom govornom području. Dve godine
    ranije članice Unije su postali Kipar, Češka, Estonija,
    Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka i
    Slovenija.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #472

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 27. novembar, 331. dan 2007. Do kraja godine ima 34 dana.

    Dogodilo se na danasnji dan


    -8. - p.n.e.
    Umro je Flak Kvint Horacije, jedan od najvećih pesnika antičkog Rima. Njegova poezija imala je veoma značajan uticaj na evropsko pesništvo, a delo "De arte poetika" bilo je uzor Boalovovoj poetici koja se smatra estetskim kanonom klasicizma.

    1570. -
    Umro je italijanski arhitekta i vajar Jakopo Sansovino, graditelj Biblioteke svetog Marka i Lođete u Veneciji, statua Neptun i Mars na stepeništu Duždeve palate i reljefa u mermeru u lođi crkve svetog Marka.

    1582. -
    Vilijem Šekspir (William Shakespeare) se oženio u svojoj 18. godini sa En Hatavej (Anne Hathaway).

    1701. -
    Rodjen je Anders Celzijus (Celsius), švedski naučnik, fizičar i astronom, tvorac skale za merenje toplote, pronalazač tzv. 'Celzijusovog termometra' sa živom. Po njemu je nazvana jedinica za merenje temperature, 'Celzijusov stepen'. Raspon temperature od tačke mržnjenja vode (topljenja leda) to tačke ključanja, isparavanja vode je podeljen na 100 stepeni Celzijusa. Bio je profesor astronomije u Upsali i direktor prve švedske opservatorije. Po Celzijusu je nazvan jedan od kratera na Mesecu.



    1879. -
    Francuska skupština je iz Versaja premeštena u Pariz.

    1895. -
    U Švedsko-norveškom klubu u Parizu, pronalazač ekspoloziva, Alfred Nobel, je potpisao svoj testament kojim je ostavio svoju imovinu i značajna novčana sredstva, u cilju osnivanja fonda za dodelu godišnje nagrade za naučna otkrića, koja se po njemu zove Nobelova nagrada.

    1895. -
    Umro je francuski dramski pisac Aleksandar Dima, sin (Alexandre Dumas). Napisao je drame 'Dama sa kamelijama', 'Polusvet', 'Stranac' i druge.



    1912. -
    Španija je objavila protektorat nad severnim delom Maroka (Morocco) u Africi.

    1919. -
    U okviru Versajske mirovne konferencije posle Prvog svetskog rata, Bugarska je potpisala dokument kojim je Dobrudža pripala Rumuniji, istočna Trakija Grčkoj, a gradovi Caribrod (Dimitrovgrad), Bosilegrad i Strumica Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

    1926. -
    Ahmed Ben Zogu je potpisao u Tirani ugovor s Italijom kojim je Albanija stavljena pod italijanski protektorat.

    1940. -
    U Rumuniji je profašistička "Gvozdena garda" ubila više od 60 saradnika izbeglog kralja Karola II, među kojima i bivšeg premijera Nikolaea Jorgu.
    1940. -
    Nemačka je u Drugom svetskom ratu anektirala francusku pokrajinu Lorenu.

    1941. - Poslednje italijanske jedinice predale su se savezničkim snagama u tvrđavi Gonder u Etiopiji. Saveznici su zarobili 23.000 italijanskih vojnika.

    1942. -
    Francuzi su u Drugom svetskom ratu potopili veći deo ratne flote u tulonskoj luci kako bi sprečili da brodovi padnu u ruke Nemcima, koji su upravo ušli u Tulon.


    1942. -
    Rodjen je u Sijetlu (država Vašington, SAD) Džimi Hendriks (Jimi Hendrix), američki crni gitarista, pevač i kompozitor. Iako je bio levoruk, i nije imao nikakvo formalno muzičko obrazovanje, i sam je naučio da svira gitaru, on je jedan ud najuticajnijih gitarista svoga vremena i jedan od najpopularnijih muzičara u svetu šezdesetih godina 20. veka. Umro je od prevelike doze droge 1970. godine.

    1943. -
    Na aerodromu u Glamočkom polju u Drugom svetskom ratu, poginuo je Ivo Lola Ribar, generalni sekretar SKOJ-a, kada je kao šef vojne misije vrhovnog štaba NOV i POJ krenuo u Kairo.

    1944. -
    Umro je ruski fizičar Leonid Isakovič Mandelštam (rodjen 1879.).

    1953. -
    Umro je u Bostonu, SAD, američki pisac Judžin Gledston O'Nil (Eugene O'Neill), tvorac moderene američke drame i prvi američki dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1936) ("Dugo putovanje u noć", "Čežnja pod brestovima", "Elektri priliči crnina").



    1967. -
    Francuski predsednik, general Šarl De Gol (Charles de Gaulle) nije dozvolio ulazak Velike Britanije u evropsko zajedničko tržište.

    1968. -
    Pripadnici jugoslovenske vojske i policije ugušili su masovne demonstracije Albanaca na Kosovu na kojima je zahtevano da ta pokrajina Srbije dobije status republike. Demonstracije su održane na Dan zastave, državni praznik Narodne Republike Albanije.

    1971. -
    Sovjetska vasionska sonda Mars 2 se uspešno spustila na planetu Mars.

    1983. -
    Kolumbiski džambo džet, Boeing 747, se srušio u blizini madridskog aerodroma (Španija) usmrtivši 183 putnika i člana posade.

    1989. -
    U eksploziji u vazduhu kolumbijskog aviona "Boing 727", koji je leteo na liniji Bogota-Kali, poginulo je svih 107 putnika i članova posade. Pretpostavlja se da je uzrok eksplozije bila podmetnuta bomba.

    1991. -
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija je je doneo rezioluciju broj 721, kojom su postavljene osnove za uspostavljanje mirovnih operacija u zaraćenoj Jugoslaviji.

    1992. -
    Umro je Ivan Generalić, poznati hrvatski i jugoslovenski slikar, 'naivac'. Kratko vreme, krajem pedesetih, je živeo i izlagao u Parizu. Imao je značajne sledbenike u svoj slikarskom pravcu, 'naivnom slikarstvu'. (rodjen 21. decembra 1914. u Hlebinama, kod Koprivnice, Hrvatska).

    1996. -
    U eksploziji gasa u rudniku uglja u kineskoj provinciji Šansi poginulo je više od 90 rudara.

    1996. -
    U jeku protesta zbog poništavanja izborne volje građana na lokalnim izborima u Srbiji, vlasti su prekinule rad "Indeksa" i "B-92", dve najslušanije beogradske radio stanice koje su permanentno i detaljno izveštavale o građanskom protestu. Pod pritiskom javnosti, radio stanice su nastavile rad 5. decembra.

    1997. -
    U sukobima srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca kod mesta Srbica i u selu Rezniće poginula su dva policajca i jedan Albanac, a četiri policajca su ranjena.

    2000. -
    Agencija UN za sidu objavila je da je od početka pandemije side pre dvadeset godina, od te bolesti umrlo više od 21 milion ljudi širom sveta.

    2000. -
    Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj najduži tunel za drumski saobraćaj na svetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švajacarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara.

    2001. -
    NASA je saopštila da je Habl svemirski teleskop otkrio atmosferu planete udaljenu od zemlje 150 svetlosnih godina. To je prvi put da je atmosfera planete koja se nalazi van našeg solarnog sistema direktno detektovana.

    2003. -
    Parlament Tajvana usvojio je amandman kojim se dozvoljava održavanje referenduma o nezavisnosti tog ostrva, uprkos upozorenjima iz Kine.

    2005. -
    U Amijenu (Amiens), u Francuskoj, je izvršena prva delimična transplantacija ljudskog lica na pacijentkinji kojoj je pas unakazio lice.

    2005.-
    U eksploziji u rudniku uglja u pokrajini Helionđiang, na severoistoku Kine, poginulo je 183 rudara.

    2006.-
    Prilikom pada iranskog vojnog aviona poginulo 36 ljudi. Dve osobe su preživele udes aviona ''Antonov 74'', koji je trebalo da leti u Širaz, 1.000 kilometara južno od iranske prestonice. Avionske nesreće su veoma česte u Iranu. U januaru iste godine u severozapadnom delu Irana srušio se vojni avion ''Falkon'', usmrtivši 11 ljudi, a u decembru se jedan avion srušio na zgradu u Teheranu, pri čemu je poginulo 115 ljudi.

    2006.-
    Skupština Kanade odlučila je da frankofonsku pokrajinu - Kvebek, prizna kao posebnu naciju unutar jedinstvene Kanade. Ovom odlukom je konačno priznata jezička i kulturna
    posebnost Kvebeka. Separatizam u toj provinciji, jednoj od četiri koje su se 1867. ujedinile i osnovale Kanadu, dovodio je više puta do ozbiljnih kriza, pa i uspostavljanja vanrednog stanja.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #473

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 28. novembar, 332. dan 2007. Do kraja godine ima 33 dana.

    Dogodilo se na današnji dan


    1520. -
    Portugalski moreplovac Ferdinand Magelan (Magellan, originalno Ferno de Magalhes) prošao je brodom iz Atlantika u Pacifik, kroz moreuz između južno-američkoga kopna i ostrva Ognjene zemlje, po njemu nazvan Magellianov prolaz. On je bio prvi koji je stigao do Indije ploveći na zapad.

    1632. -
    Rođen je francuski kompozitor italijanskog porekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletom, horovima, arijama i scenskim efektima. S Molijerom je stvorio novu dramsko-muzičku vrstu - comedie ballet. Bio je glavna ličnost muzičkog života na dvoru Luja XIV i celog Pariza. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje.

    1757. -
    Rođen je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk (William Blake), pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama pesama "Pesme iskustva" i "Pesme nevinosti", a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za "Knjigu o Jovu" i ilustracijama Čoserovih "Kanterberijskih priča". Njegova poezija postala je poznata i cenjena tek krajem XIX veka i znatno je uticala na brojne pesnike, posebno nadrealiste.

    1820. -
    Rođen je nemački filozof Fridrih Engels (Friedrich Engels), jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa. Osnovne postavke materijalističkog poimanja sveta izložio je u delu "Anti-Diring", a u saradnji s Marksom napisao je "Nemačku ideologiju" i "Manifest komunističke partije".



    1821. -
    Centralno-američka država Panama proglasila je nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.

    1821. -
    Panama je proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.

    1829. -
    Rođen je ruski klavirski virtuoz i kompozitor Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu. Pripadao je tzv. kosmopolitskom pravcu, nasuprot "Velikoj petorici". Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pesme.

    1830. -
    U Beogradu na Tašmajdanu u prisustvu kneza Miloša i beogradskog paše svečano je pročitan hatišerif turskog sultana Mahmuda II o autonomiji Srbije. Turci su nakon toga prodali svoja imanja Srbima i napustili Beograd.

    1858. -
    Na zahtev opozicionih vođa obrenovićevaca i liberala u kneževini Srbiji je sazvana skupština, prva u parlamentarnoj istoriji Srbije koja je sazvana na osnovu posebno usvojenog zakona. Ranije skupštine zasnivale su se na običajnom pravu. Svetoandrejska skupština čije je zasedanje počelo 30. decembra izvršila je smenu dinastija u Srbiji - zbačen je Aleksandar Karađorđević, a na srpski presto je vraćen Miloš Obrenović.

    1878. -
    Umro je Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme ("Na Liparu", "Ponoć", "Padajte braćo", "Otadžbina", "Seoba Srbalja" "Stanoje Glavaš").



    1905. -
    U Dablinu je irski nacionalista Artur Grifit (Arthur Griffith) osnovao partiju Šin Fejn (Sinn Fin), čiji je glavni zadatak bila borba za osamostaljenje Irske od Velike Britanije.

    1907. -
    Rođen je Alberto Moravija, jedan od najistaknutijih i najplodnijih italijanskih književnika 20. veka. Autor "Ćoćare", "Rimljanke", "Rimskih priča", slavu je stekao već prvim romanom "Ravnodušni ljudi" (1929).

    1912. -
    Nakon 400 godina turske vladavine Albanija je proglasila nezavisnost, koja je priznata na konferenciji ambasadora velikih sila u Londonu 20. decembra i Londonskim ugovorom o miru 30. maja 1913. U mestu Valona formirana je prva privremena vlada.

    1919. -
    Nensi Estor je kao prva žena izabrana u britanski parlament.

    1920. -
    U Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca (SHS) su održani prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najveći broj glasova su dobili demokrate (92 mesta u Skupštini) i radikali (91) od ukupno 419 mandata, a iznenadili su komunisti sa 50 poslaničkih mesta. Žene, pripadnici vojske i pripadnici nacionalnih manjina, nisu mogli da glasaju.

    1942. -
    U Bostonu, SAD, je izbio požar u noćnom klubu "Coconut Grove" u kojem je poginula 491 osoba.

    1943. -
    Drugi svetski rat: U Teheranu (Iran) je održan sastanak lidera savezničkih vojnih sila, na kojem su učestvovali sovjetski vodja Josif Staljin, predsjednik SAD Franklin D. Ruzvelt (Roosevelt) i britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill). Oni su razmatrali otvaranje drugog fronta protiv Nemačke u Evropi, operacije na istočnom frontu, kao i posleratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije. Dogovoreno je da se Jugoslavija obnovi "u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti rešeno poslije rata".

    1945. -
    Umro je američki teniser i političar Dvajt Dejvis, koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup". Bio je i američki ministar rata od 1925. do 1929. i generalni guverner SAD na Filipinima od 1929. do 1932.



    1950. -
    U Beogradu je osnovan Muzej pozorišne umetnosti Srbije.

    1954. - Američki književnik Ernest Heminvej (Hemingway) je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Proslavio se svojim romanima i kratkim pričama: 'Zbogom oružje', 'Za kim zvono zvoni', 'Snegovi Kilimandžara,' 'Starac i more'.

    1971. -
    Pripadnici palestinske terorističke organizacije "Crni septembar" ubili su jordanskog premijera Vasfi Tela u Kairu, gde je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.

    1975. -
    Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora) proglasio je nezavisnost od Indonezije i osnivanje Demokratske republike Istočni Timor.

    1979. -
    Novozelanđanski avion "DC-10" je udario u planinu Erebus na Antarktiku. Poginulo je svih 257 putnika i članova posade.

    1989. -
    Indijski premijer Radživ Gandi je dao ostavku poslije poraza na izborima.

    1994. -
    Norvežani su na referendumu odbili da se priključe Evropskoj uniji.

    1994. -
    Gradjani Norveške su glasanjem na referendumu odbili priključenje Evropskoj uniji.

    1996. -
    General Ratko Mladić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 25. jula 1995., formalno je smenjen s mesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na toj dužnosti bio od 12. maja 1992.

    2000. -
    Holandski parlament je odobrio zakon kojim se dopušta eutanazija i samoubistvo uz pomoć lekara. Time je Holandija postala prva zemlja koja je legalizovala takvu praksu.

    2001. -
    Stotine zarobljenih boraca al Kaide umrlo je u Avganistanu nakon što je Severna alijansa na kraju krvave pobune, preuzela kontrolu nad tvrđavom blizu Mazara-i-Šarifa.

    2002. -
    Jubilarni 200-milioniti turista je posetio Ajfelovu kulu u Parizu.

    2002.-
    U eksploziji automobila-bombe, trojica islamskih terorista samoubica ubili su u jednom hotelu punom izraelskih turista u kenijskom gradu Mombasi 13 ljudi, 10 Kenijaca i trojicu Izraelaca. Gotovo istovremeno ispalili su dve protivavionske rakete na izraelski putnički avion, ali su projektili promašili cilj zahvaljujući prisebnosti pilota, koji je tako spasao 261 život.

    2004.-
    U eksploziji gasa u rudniku uglja Čenđijašan na severu Kine život je izgubilo 166 rudara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #474

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 29. novembar, 333. dan 2007. Do kraja godine ima 32 dana.



    Dogodilo se na današnji dan


    1314. -
    Umro je francuski kralj Filip IV Lepi, koji je 1306. proterao Jevreje iz Francuske i konfiskovao njihovu imovinu. Tokom sukoba sa papom Bonifacijem VIII sazvao je 1302. Skupštinu triju staleža - sveštenstva, plemstva i građanstva, prvi put u istoriji Francuske, a nakon papine smrti sporazumeo se s novim papom Klementom V, Francuzem, da se papsko sedište premesti u Avinjon.

    1516. -
    Umro je italijanski slikar Đovani Belini, jedan od tvoraca venecijanske škole. Bio je učitelj Đorđonea i Ticijana.

    1543. -
    U Londonu je od kuge umro nemački slikar Hans Holbajn Mlađi, dvorski slikar kralja Henrija VIII, majstor crteža i autor čuvenih portreta - "Erazmo Roterdamski", "Madona gradonačelnika Majera", "Henri VIII".

    1780. -
    Umrla je austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija. Tokom vladavine od 1740. sprovodila je reforme u duhu prosvećenog apsolutizma, ali i centralizaciju i germanizaciju. Da bi osigurala osporavani presto, vodila je rat za austrijsko nasleđe od 1740. do 1748. u kojem joj je 1745. pruski kralj Fridrih II preoteo Šleziju.

    1854. -
    Umro je srpski diplomata i vojvoda prota Mateja Nenadović, predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Sa stricem Jakovom pokrenuo je Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji i učestvovao u borbama, a pregovarajući s Turcima i Rusijom uspostavio je prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Njegovi "Memoari", pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.

    1864. -
    U Sent Kriku u američkoj državi Kolorado jedinica pukovnika Džona Čivingtona masakrirala je najmanje 400 Čejena i Arapahosa, koji su se predali uz prethodno dobijenu dozvolu da se ulogoruju.

    1890. -
    Otvoreno je zasedanje prvog japanskog parlamenta. Parlament je imao dva doma - gornji sa 480 i donji sa 252 člana.

    1918. -
    Na Velikoj narodnoj skupštini u Podgorici svrgnut je kralj Nikola I Petrović i proglašeno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom. Aktom o ujedinjenju crnogorska država je prestala da postoji.

    1922.-
    Rođen je srpski pisac Dušan Radović, jedinstvena medijska ličnost srpske kulture i vrstan dečji pisac. Radio je u listovima ''Zmaj'', ''Pionir'', ''Kekec'' i ''Poletarac'' i bio urednik
    dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti posebno je upamćen po radio emisiji Studija B ''Beograde, dobro jutro'', kojom je od 1976. do smrti 1984. budio Beograđane obiljem satiričnih doskočica, duhovitih komentara i ljupkog humora,
    obeleženih autentičnom mudrošću, pri čemu je prekinuo s lažnom didaktikom i decu je uvek tretirao kao ozbiljnu i zrelu publiku. Kratkim duhovitim replikama je s puno pažnje, takta i ljubavi otkrivao vrline i slabosti sugrađana. Dela: zbirke pesama ''Poštovana deco'', ''Smešne reči'', ''Vukova azbuka'', ''Pričam ti priču'', ''Ponedeljak'', ''Utorak'', ''Sreda, ''Četvrtak'', dramska dela ''Kapetan Džon Piplfoks'', ''Tužibaba'', ''Če'' (s Matijom
    Bećkovićem), aforizmi ''Beograde, dobro jutro'', TV serija ''Na slovo, na slovo''.



    1924. -
    Umro je Đakomo Pučini, najznačajniji italijanski operski kompozitor posle Verdija. Operom "Boemi" dao je prototip italijanske opere lirsko-sentimentalnog, građanskog karaktera s kraja XIX veka ("Toska", "Madam Baterflaj", "Turandot", "Manon Lesko").

    1932. -
    Rodjen je Žak Širak (Jacques Chirac), bivši predsednik Francuske.

    1940. -
    Drugi svetski rat: Nemačka vojna avijacija, 'Luftwaffe', je izvršila bombardovanje engleskog grada Liverpula (Liverpool).

    1941. -
    Na brdu Kadinjača kod Užica u Drugom svetskom ratu izginuo je Radnički bataljon štiteći glavninu partizanskih snaga. Nemačke jedinice su, uz podršku avijacije, prešle Kadinjaču tek posle pogibije 180 partizana s komandantom Dušanom Jerkovićem. Bio je to kraj Užičke Republike, osnovane krajem septembra 1941, prve slobodne teritorije u okupiranoj Evropi.

    1943. -
    Na drugom zasedanju Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu, to Veće je konstituisano kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko telo i ustanovljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije. Doneta je odluka o federativnom uređenju države, a kraljevskoj vladi u izbeglištvu zabranjen je povratak u zemlju.

    1945. -
    Ustavotvorna skupština u Beogradu ukinula je monarhiju, lišavajući dinastiju Karađorđevića svih prava u zemlji i proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju.

    1947. -
    Generalna skupština UN izglasala je podelu Palestine na jevrejski i arapski deo, s Jerusalimom pod kontrolom svetske organizacije, što je 1948. omogućilo stvaranje države Izrael.

    1981.
    Umrla je američka filmska glumica Natali Vud, koja je postala filmska zvezda kao dete (''Čudo na 34. ulici''). Ostalifilmovi: ''Buntovnik bez razloga'', ''Sjaj u travi'', ''Tragači'',
    ''Priča sa zapadne strane''.



    1986. -
    Umro je američki glumac, zvezda holivudskih filmova, Keri Grant (Cary Grant).

    1987. -
    Iznad Burme se srušio južnokorejski avion sa 115 putnika i članova posade. U Bahreinu je potom uhapšena jedna žena koja je priznala da je severnokorejski agent i da je eksploziv u avion postavila po nalogu njene vlade s ciljem da omete održavanje Olimpijskih igara u Seulu 1988.

    1991. -
    Komisija za arbitražu Mirovne konferencije o Jugoslaviji (Badenterova komisija) objavila je rezultate međunarodne arbitraže prema kojima se SFR Jugoslavija "nalazi u procesu nestajanja" i da su sve republike bivše federacije njeni sukcesori.

    1996. -
    Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je na 10 godina zatvora bosanskog Hrvata Dražena Erdemovića, koji je priznao da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, učestvovao u masovnoj likvidaciji bosanskih Muslimana u Srebrenici u julu 1995. To je bila prva presuda za ratni zločin jednog međunarodnog suda posle Nirnberškog i Tokijskog procesa.

    1998. -
    U Beogradu je u 66. godini umro Živojin Pavlović, jedan od najznačajnijih srpskih filmskih reditelja i književnika "nove srpske proze". Njegov film "Dezerter" (1992), prvo je filmsko delo koje govori o tragediji rata na prostoru bivše SFR Jugoslavije.

    1999. -
    Rivalske partije u Severnoj Irskoj formirale su protestantsko-katoličku vladu, primoravši tako ogorčene neprijatelje da prvi put u istoriji podele vlast.

    2001. -
    U 58. godini umro je britanski rok pevač i kompozitor Džordž Harison, bivši član "Bitlsa", rok grupe koja je obeležila šezdesete godine 20. veka.

    2002. -
    Haški tribunal je osudio bosanskog Srbina, Mitra Vasiljevića na 20 godina zatvora zbog ubistva pet Muslimana na Drini, u blizini Višegrada 1992. godine.

    2003. -
    Vođi čečenskih pobunjenika Ahmedu Zakajevu, koji je u Rusiji optužen za ubistva i kidnapovanja, odobren je status političkog azilanta u Velikoj Britaniji

    2006.-

    Srbija je primljena u Partnerstvo za mir. NATO je,
    na samitu šefova država Alijanse u Rigi, postigao dogovor o
    prijemu Srbije u Partnerstvo za mir.


    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #475

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 30. novembar, 334. dan 2007. Do kraja godine ima 31 dana.


    Dogodilo se na današnji dan



    1667. -
    Rodjen je Džonatan Svift (Jonathan Swift), irski pisac i satiričar, poznat po knjizi 'Guliverova putovanja' (umro 1745. godine).

    1700. -
    U bici kod Narve švedske trupe kralja Karla XII pobedile su nadmoćniju rusku vojsku Petra I. U bici je poginulo oko 10.000 Rusa i 600 Šveđana. Na isti dan 1718. Karlo XII, švedski "kralj ratnik", simbol nacionalnog junaštva, poginuo je prilikom napada na Norvešku.

    1803. -
    Predstavnici Španije su u Nju Orleansu (New Orleans), zvanično preneli Francuskoj vlasništvo nad teritorijom Luizijane. Samo 20 dana kasnije, Francuska je istu zemlju prodala Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) novim kupoprodajnim ugovorom.

    1835. -
    Rođen je američki pisac i novinar Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih humorista svetske književnoseti. Svetsku slavu stekao je romanima "Pustolovine Toma Sojera", "Život na Misisipiju", "Pustolovine Haklberi Fina", "Život na dvoru kralja Artura".



    1838. -
    Meksiko je objavio rat Francuskoj koja je tri dana ranije okupirala grad Vera Kruz.


    1853. -
    Krimski rat: Sinopska bitka - Ruska carska flota pod komandom Pavela Nakimova je uništila tursku otomansku flotu pod komandom Osman Paše kod crnomorske luke Sinop, u Turskoj.

    1872. -
    Prva medjunarodna fudbalska utakmica je odigrana u Glazgovu (Glasgow) izmedju Škotske i Engleske. Meč je završen rezultatom 0:0.

    1874. -
    Rođen je engleski državnik Vinston Lenard Spenser Čerčil (Winston Churchill), premijer Velike Britanije 1940-45. i 1951-55, vođa Konzervativne stranke od 1940. Kao jedan od velikih protagonista pobede nad fašističkim silama, učestvovao je na svim važnim savezničkim konferencijama (Moskva, Teheran, Jalta, Potsdam). Autor je i zapaženih književno-publicističkih dela, a za "Memoare iz Drugog svetskog rata" dobio je 1953. Nobelovu nagradu za književnost.



    1886. -
    Održana je prva predstava u čuvenom pariskom muzičkom teatru 'Foli Berže' (Folies Bergre).

    1900. -
    Umro je engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld. Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u egzilu u Parizu u bedi i nemilosti, a 100. godišnjica njegove smrti svečano je obeležena u Londonu u Vestminsterskoj opatiji, u Parizu, Dablinu i Njujorku ("Slika Dorijana Greja", "Važno je zvati se Ernest", "Lepeza ledi Vindermir", "Srećni princ i druge priče").

    1913. -
    Pojavio se po prvi put u nemom filmu glumac Čarli Čaplin (Charlie Chaplin) . Naziv filma je bio 'Making a living'.

    1936. -
    U velikom požaru u Londonu, Engleska, uništena je 'Kristalna palata' ('Crystal Palace'), velika gradjevina od gvoždja i stakla podignuta u Hajd parku da bi se u njoj održala velika izložba 1851. godine. Bila je to jedna od prvih velikih zgrada konstruisanih na taj način.

    1939. -
    Streljan je mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske i vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Prethodno je uhapšen u staljinističkim čistkama i na montiranom procesu u SSSR-u osuđen na smrt. Rehabilitovan je posle XX kongresa KPSS 1956.

    1939. -
    Više od 20 sovjetskih divizija je napadom na Finsku započelo sovjetsko-finski "zimski rat", okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.

    1955. -
    Umro je jugoslovenski kompozitor Josip Štolcer Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu (1945-55). U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio je u svom delu elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom ("Balkanofonija", "Simfonija Orijenta", "Simfonijski ep", "Pesme moje majke", scenska muzika). Rodjen je u Čakovcu, Hrvatska, 11. maja 1896.

    1957. -
    U Beču je umro srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, autor žanr-scena i velikih kompozicija iz srpske istorije ("Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika"). Nakon 1906. stekao je evropsku slavu slikajući portrete vladara i aristokrata.

    1962. -
    Na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, za trećeg po redu Generalnog sekretara je izabran U Tant (U Thant), predstavnik azijske države Burme.

    1966. -
    Ostrvo Barbados u Karipskom moru je dobilo nezavisnost od Velike Britanije.

    1967. -
    Aden, Južni Jemen i Južnoarapska Federacija (17 sultanata) stekli su nezavisnost nakon 128 godina britanske kolonijalne vladavine i formirali Narodnu Republiku Južni Jemen, koja je na isti dan 1970. dobila naziv Narodna Demokratska Republika Jemen.

    1975. -
    Afrička država Dahomej promenila je naziv u Narodna Republika Benin.

    1977. -
    Umro je srpski i jugoslovenski pisac Miloš Crnjanski, jedan od prvaka moderne srpske proze posle Prvog svetskog rata, urednik prvog modernističkog časopisa "Dan" (1919), autor poetskog romana "Seobe". Njegovo delo "Roman o Londonu" smatra se prvim velikim kosmopolitskim romanom u srpskoj književnosti. Bavio se i novinarstvom i politikom, a Drugi svetski rat zatekao ga je u diplomatskoj službi u Rimu. Do 1965, kada se vratio u Beograd, živeo je kao emigrant u Londonu.

    1979. -
    Muzička grupa Pink Flojd (Floyd) je objavila LP ploču 'Zid' (The Wall).

    1982. -
    U paketu koji je stigao poštom na adresu britanske premijerke Margaret Tačer (Margaret Thatcher) pronadjena je bomba.

    1986.-
    Umro je američki filmski glumac engleskog porekla Keri Grant, koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa, ali i kao tumač karakternih rola u filmovima Alfreda Hičkoka.
    Filmovi: "Plava Venera", "Strašna istina", "Samo andjeli imaju krila", "Filadelfijska priča", "Arsenik i stare čipke", "Osumnjičen", "Ozloglašena", "Dan i noć", "Majmunska posla", "Drž'te lopova!", "Sever-severozapad", "Šarada".



    1987. -
    Na aukciji u poznatoj londonskoj firmi Kristis ('Christies'), jedno platno čuvenog slikara Edgara Dega-a (Edgar Degas) pod nazivom 'Pralje' ('The Laundry Maids') je prodato za rekordnih 7,48 miliona.

    1995. -
    Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio odluku da se 31. januara 1996. okonča troipogodišnja mirovna misija u Bosni i Hercegovini.

    1996. -
    Oko 150.000 ljudi protestovalo je ulicama Beograda zbog poništenja izborne pobede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima.

    1996. -
    Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali su sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata.

    1999. -
    Putnički brod sa 302 putnika prevrnuo se u blizini istočne kineske obale. Nesreću su preživele samo 22 osobe.

    2000. -
    U Pjongjangu su se sreli rođaci iz Severne i Južne Koreje, koji su blizu 50 godina bili razdvojeni.

    2002. -
    Turska je ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku države, čime je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo oko 30.000 osoba.

    2003. -
    Umrla je Amerikanka Gertruda Ederli prva žena koja je 1926. preplivala Lamanš.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #476

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 1. decembar, 335. dan 2007. Do kraja godine ima 30 dana.

    1135.
    Umro je engleski kralj Henri I, mlađi sin Vilijama I Osvajača. Tokom vladavine, od 1100. učvrstio je kraljevsku vlast, a 1106. osvojio je i Engleskoj pripojio Normandiju.

    1455.
    Umro je italijanski vajar Lorenco Giberti, najpoznatiji po izradi vrata na krstionici katedrale u Firenci. Na konkursu 1401. u jakoj konkurenciji poverena mu je izrada drugih vrata u toj crkvi, koja je završio 1424, a od 1425. do 1452. izradio je treća vrata, nazvana ''vrata raja'', kod kojih je na nov način rešio problem prostora. Uradio je i više kipova u Firenci i Sijeni, uključujući reljef za katedralu u Sijeni, rađen od 1417. do 1427, a njegovi ''Commentarii'' su dokument velike vrednosti za izučavanje italijanskog slikarstva.

    1640.
    Portugal je posle ustanka kojim je zbačena španska vlast ponovo stekao nezavisnost, a dve sedmice kasnije vojvoda od Bragance krunisan je kao portugalski kralj pod imenom Žoao IV. Španija je nezavisnost Portugalije priznala tek 1668.

    1813.
    Posle neodređenog odgovora francuskog cara Napoleona I na mirovne uslove saveznika, Rusija, Pruska i Austrija su se odlučile za invaziju Francuske.

    1819.
    Rođen je srpski istoričar i publicista Danilo Medaković, veoma zaslužan za širenje knjige u narodu. U vreme revolucije 1848. pokrenuo je list ''Napredak'' koji je ubrzo zabranjen zbog opozicionog stava prema patrijarhu Josifu Rajačiću, 1851. list ''Južna pčela'', a 1852. ''Srpski dnevnik'' s književnim dodatkom ''Sedmica''. Napisao je ''Povjesnicu srpskog naroda''.

    1821.
    Nezavisnost od Španije proglasila je Dominikanska republika, teritorija koja zahvata istočni deo karipskog ostrva Haiti, tada poznatog kao Hispanjola.

    1822.
    Osnivač brazilskog carstva Dom Pedro krunisan je za cara Brazila pod imenom Pedro I. Po poreklu pripadao je portugalskoj kraljevskoj porodici Braganca.

    1825.
    Umro je ruski car Aleksandar I Pavlovič Romanov. Po stupanju na presto 1801. otpočeo je seriju liberalnih reformi, tokom njegove vladavine Rusija je znatno teritorijalno proširena. Savezništvo koje je 1807. zaključio s francuskim carem Napoleonom I - protiv kojeg je prethodno ratovao u savezu s Austrijom, Pruskom i Engleskom - iskoristio je da u ratu protiv Švedske otrgne Finsku, koja je 1809. priključena Rusiji kao velika kneževina pod krunom Romanova. Pripojio je Poljsku (osim Galicije i dela koji je pripadao Pruskoj), a posle pobede u ratu s Osmanskim carstvom i Besarabiju. Savezništvo je raskinuto Napoleonovim pohodom na Rusiju 1812. tokom kojeg je francuska armija pretrpela presudni poraz.

    1898.
    U Skupštini Srbije podnesen je prvi predlog za osnivanje Univerziteta u Beogradu, odnosno za reorganizaciju Velike škole i njeno prerastanje u Beogradski univezitet. Potom je izrađeno više projekata zakona, ali je tek u februaru 1905. usvojen predlog ministra prosvete Andre Nikolića, čime su stvoreni uslovi za preimenovanje Velike Škole u Univerzitet u oktobru 1905.

    1906.
    U Parizu je otvoren bioskop ''Omnija Pate'', prva dvorana u svetu namenski izgrađena za prikazivanje filmova.

    1918.
    U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (prvobitno Kraljevstvo) od strane regenta Aleksandra Karađorđevića. Zemlja je 1929. preimenovana u Kraljevina Jugoslavija. Ujedinjenje jugoslovenskih zemalja omogućila je pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu.



    1918.
    Provincija Transilvanija (Erdelj) ranije u sastavu Mađarske (Austro-Ugarske) nakon poraza Centralnih sila u Prvom svetskom ratu, postala je deo Rumunije.

    1918.
    Odlukom danske skupštine Island je stekao nezavisnost.

    1934.
    U Lenjingradu je ubijen član Politbiroa i sekretar Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije Sergej Mironovič Kirov. Kao profesionalni revolucionar Kirov je učestvovao u revolucijama 1905. i u Februarskoj i Oktobarskoj revoluciji 1917. Šef Komunističke partije Azerbejdžana postao je 1921, a 1926. sekretar Lenjingradske oblasne partijske organizacije. Posle ubistva Kirova, Staljin je započeo talas čistki i do 1938. fizički je likvidirao većinu starih revolucionara vođa Oktobarske revolucije.

    1935.
    Rođen je američki filmski glumac i režiser Alen Stjuart Kenigsberg, poznat kao Vudi Alen, obnovitelj holivudske filmske komedije sedamdesetih godina 20. veka. Kasnije je pod uticajem švedskog režisera Ingmara Bergmana režirao čitav niz izrazito intelektualnih filmova s psihoanalitičkom pozadinom. Filmovi: ''Uzmi pare i beži'', ''Sve što ste oduvek želeli da znate o seksu ali se niste usudili da pitate'', ''Ljubav i rat'', ''Eni Hol'', ''Menheten'', ''Enterijeri'', ''San letnje noći'', ''Zelig''.



    1936.
    Umro je italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najznačajnijih dramskih pisaca 20. veka. Napisao je 44 drame, sabrane pod naslovom ''Gole maske''. Isprva je izazvao revolt i zabunu publike, ali je ubrzo stekao opšte priznanje i otvorio nove puteve moderne dramaturgije. Dela: pripovetke ''Priče za jednu godinu'', ''Smrt na leđima'', romani ''Pokojni Matija Paskal'', ''Njen muž'', drame ''Djakomino'', ''Henri IV'', ''Šest lica traže pisca''.

    1971.
    U Karađorđevu je na sednici Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije smenjen deo rukovodstva Saveza komunista Hrvatske - nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Ocenjeno je da i u drugim republikama ima pojava suprotnih politici rukovodstva SKJ, pa su usledile čistke u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji. Tada je u Srbiji uklonjeno više desetina uspešnih direktora pod optužbom za tehnokratizam, što je kasnije protumačeno kao posebno pogubno.

    1973.
    Umro je izraelski državnik David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje Izraela i prvi premijer jevrejske države od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1963. Iz rodne Poljske otišao je 1906. u Palestinu i bio među pionirima seljačkog kolektivizma i radničkog pokreta. Osnovao je 1920. Histadrut (Savez sindikata), a 1930. Izraelsku radničku partiju (MAPAI), stranku laburističkog tipa. Kao premijer, od različitih gerilskih grupa stvorio je izraelsku armiju i zastupao čvrstu liniju prema agresiji okolnih arapskih zemalja.

    1974.
    U američkom avionu ''Boing 727'', koji se srušio u blizini Vašingtona, poginula su sva 92 putnika i člana posade.

    1981.
    U najvećoj nesreći u istoriji jugoslovenskog vazduhoplovstva, u avionu ''DC-9 super 80'' ljubljanskog ''Inex-adria avioprometa'', koji je udario u planinu u blizini Ajačija na Korzici, poginulo je svih 178 putnika i članova posade.

    1988.
    Benazir Buto je postala premijer Pakistana, kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje.

    1989.
    Mihail Gorbačov je kao prvi sovjetski lider posetio Vatikan i dogovorio se s papom Jovanom Pavlom II o uspostavljanju diplomatskih odnosa Sovjetskog Saveza i Vatikana.

    1991.
    Na referendumu u sovjetskoj republici Ukrajini nadmoćna većina birača izjasnila se za nezavisnost.

    1998.
    Naftna korporacija ''Ekson'' saglasila se da za rekordnu sumu od 76,6 milijardi dolara kupi korporaciju ''Mobil'', čime je stvorena najveća svetska naftna kompanija.

    2000.
    Dužnost je preuzeo meksički predsednik Vinsente Foks, okončavši najstariju jednopartijsku vladavinu u modernoj istoriji.

    2002.
    U požaru koji je zahvatio jednu diskoteku u centru Karakasa poginulo je najmanje 50 ljudi, od kojih je mnoge ugušio dim.

    2005.
    Jedan od petorice glavnih komandanata međunarodne terorističke mreže Al Kaida, Egipćanin Abu Hamza Rabija, ubijen je u Severnom Vaziristanu, oblasti Pakistana u blizini granice sa Avganistanom.

    2005.
    U Severnoj Karolini pogubljen je dvostruki ubica Kenet Li Bojd, postavši tako hiljadita osoba u SAD nad kojom je izvršena smrtna kazna od kako je ponovo uspostavljena 1976.

    2006.
    Više od 1.000 ljudi je poginulo, oko 500 je povređeno, a oko 600 se vode kao nestali, u naletu tajfuna koji je pogodio istočne delove Filipina.

    2006.
    Više od 250 ljudi poginulo je u poplavama koje su pogodile istočnoafričke zemlje Keniju, Somaliju, Ruandu i Etiopiju.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #477

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Danas je nedelja, 2. decembar, 336. dan 2007. Do kraja godine ima 29 dana.


    Dogodilo se na današnji dan


    1254. -
    Kralj Sicilije Mafred pobedio je u bici kod Fođe papsku vojsku i zadržao svoje kraljevstvo.
    1547. -
    Umro je španski osvajač Ernan Kortes (Hernan Cortez), koji je zahvaljujući vatrenom oružju, nepoznatom domorocima, između 1519. i 1521. sa samo 700 vojnika osvojio Meksiko. Guverner "Nove Španije" je postao 1522.

    1804. -
    Papa Pije VII krunisao je u Parizu Napoleona Bonapartu (Bonaparte) za cara Francuske.

    1805. -
    U pomorskoj bici kod Trafalgara, teško je ranjen britanski admiral Lord Nelson. Ubrzo je podlegao ranama. Ostala je zapamćena njegova poslednja izjava: Učinio sam sto mi je bila dužnost... (I have done my duty).

    1805. -
    Napoleon je u bici kod Austerlica, poznatoj kao "bitka triju careva", sa 75.000 vojnika pobedio rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi.

    1814.-
    Umro Markiz de Sad Francuski pisac Markiz de Sad pisao je dela koja obiluju razvratnim scenama. On je pisac čuven po raskalašnom životu i seksualnim perverzijama, od čijeg je prezimena skovan izraz sadizam.Francuski car Napoleon I naredio je da ga zatvore u šarantonsku bolnicu kao duševno obolelog. Dela: romani "Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome".



    1823. -
    Predsednik SAD Džejms Monro (James Monroe) objavio je u američkom kongresu dokument (Monroova doktrina), kojim je proklamovana američka izolacionistička politika. U tom trenutku usmerena protiv intervencionističkih namera Svete Alijanse evropskih sila prema bivšim španskim i portugalskim kolonijama u Južnoj Americi, ta politika je kasnije pod geslom "Amerika Amerikancima", dobila jako nacionalno obeležje.

    1848. -
    Austrijski car Ferdinand I je abdicirao u korist Franca Jozefa I (Franz Josef).

    1852. -
    U Francuskoj je proglašeno Drugo carstvo s carem Šarlom Lujem Napoleonom III Bonapartom (Ćarles Louis, Bonaparte).

    1859. -
    Rođen je francuski slikar Žorž Sera , osnivač škole neoimpresionista i novog slikarskog metoda poentilizma.

    1859. -
    Rođen je francuski slikar Žorž Sera (Georges Seurat), osnivač škole neoimpresionista i novg slikarskog metoda poentilizma.

    1859. -
    Izvršena je smrtna kazna vešanjem nad američkim borcem za ukidanje crnačkog ropstva Džonom Braunom (John Brown), što je dovelo do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata (1861-65).



    1901. -
    Američki pronalazač King Kemp Džilet (Camp Gillette) patentirao je prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.

    1942. -
    Na univerzitetu u Čikagu, gde su nuklearni fizičari predvođeni Enrikom Fermijem (Enrico) i Arturom Kromptonom (Arthur Crompton) radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put je demonstrirana nuklearna lančana fisija. To je bila prethodnica atomske bombe.

    1950. -
    Odlukom UN bivša italijanska kolonija Eritreja ušla je u sastav Etiopije kao autonomna oblast.

    1954. -
    Američki Senat izrekao je javni prekor senatoru Džozefu Makartiju (Joseph McCarthy) zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.

    1971. -
    Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade Mars 3 spustio se na Mars.

    1971. -
    Osnovana je federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata od šest emirata u Persijskom zalivu: Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra. U februaru 1972. federaciji se pridružio i Ras al Kajma.

    1972. -
    U požaru koji je izbio tokom muzičkog pop festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu, poginulo je najmanje 50 ljudi.

    1982. -
    Umro je u Meksiko Sitiju, u 49. godini života, britanski filmski glumac, komičar Marti Feldman (Marty Feldman).

    1982. -
    Hirurg Vilijam de Vris (William, Vries) implementirao je na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Solt Lejk Siti prvo veštačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark (Barney Clark), živeo je s tim srcem 112 dana.



    1990. -
    Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija desnog centra kancelara Helmuta Kola (Kohl) odnela je ubedljivu pobedu na prvim svenemačkima izborima od 1932.

    1993. -
    U pucnjavi prilikom pokušaja hapšenja, kolumbijska policija je ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Eskobara (Escobar).


    1994. -
    Filipinski feribot sa više od 600 putnika potonuo je u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. Život je izgubilo oko 140 ljudi.

    1998. -
    Pripadnici međunarodnih snaga u Bosni (Sfor) uhapsili su u Bijeljini Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio je Krstića za genocid nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora. Žalbeno veće Haškog tribunala ukinulo je 19. aprila 2004. godine prvostepenu presudu i pravosnažno osudilo Krstića za pomaganje i podržavanje genocida, umanjivši mu kaznu sa 46 na 35 godina zatvora.

    2000. -
    U Beogradu je umro istaknuti srpski i jugoslovenski slikar i grafičar Milan Mića Popović.

    2001. -
    Najveća energetska kompanija u SAD, korporacija Enron podnela je molbu njujorškom sudu za zaštitu od bankrota. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim tržištima širom sveta.

    2003. -
    Tribunal u Hagu izrekao je kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, prvom oficiru Vojske Republike Srpske koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu preko 7.000 Muslimana u Srebrenici u leto 1995. godine.

    2004. -
    U vojnoj bazi u Butmiru kod Sarajeva, snage Evropske unije (EUFOR) preuzele su mandat od Snaga za stabilizaciju mira (SFOR) u Bosni i Hercegovini, čime je zvanično završena misija NATO u BiH. Za komandanta Eufora, u čijem sastavu je sedam hiljada vojnika iz 33 države, imenovan je britanski general-major Dejvid Liki (David Leakey).

    2005. -
    Umrla je Dejm Ališja Markova (94), jedna od najslavnijih balerina dvadesetog veka, koja je osnovala i vodila Engleski nacionalni balet.
    StatCounter - Free Web Tracker and Counter
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #478

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 3. decembar, 337. dan 2007. Do kraja godine ima 28 dana.





    1368.-
    Rođen je francuski kralj Šarl VI, koji je do smrti1422. na prestolu proveo 42 godine. U početku vladavine nazivan je ''Šarl Voljeni'', ali pošto je od 1392. imao nekoliko napada psihičkog rastrojstva dobio je nadimak ''Šarl Ludi''. Izazvao je građanski rat između francuskih zemalja Armanjak i Burgundija, a tokom njegove vladavine Englezi su u Stogodišnjem ratu, predvođeni kraljem Henrijem V, 1415. naneli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura.
    1694. -
    U Engleskoj je usvojen zakon prema kojem će se novi parlament birati svake treće godine.

    1800. -
    Rođen je slovenački pesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka ("Sonetni venac").

    1808.-
    Madrid se predao vojnim snagama francuskog cara Napoleona I.
    1810.-
    Velika Britanija je preotela od Francuske ostrva Reunion i Mauricijus (Reunion je kasnije vraćen pa je i danas u statusu francuske prekomorske teritorije).

    1857.-
    Rođen je engleski pisac poljskog porekla Džozef Konrad. Po rođenju je bio sitni poljski aristokrata (Jozef Konrad Korženovski) ali je svesno veoma mlad otišao u Englesku kako bi postao pomorac. Njegova dela odlikuju se ironijom i pesimizmom ali iznad svega avanturističkim duhom. Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice, kasnije i pomorski oficir, 20 godina je plovio širom sveta. Njegova literarna dela najvećim delom opisuju
    živote pomoraca. Dela: romani ''Lord Džim'', ''Tajfun'', ''Nostromo'', ''Tajni agent'', ''Pod zapadnim očima'', ''Pobeda'', ''Srce tame'' (ova knjiga poslužila je kao predložak da Milius napiše scenario za Kopolin film ''Apokalipsa sada''), autobiografsko delo ''Ogledalo mora''.

    1869.
    Rođen je srpski pravni stručnjak Slobodan Jovanović, profesor univerziteta, predsednik vlade Kraljevine Jugoslavije, predsednik Srpske kraljevske akademije. Jovanović je najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. v. Njegovi istoriografski radovi takođe su neprevaziđeni. Posle Drugog svetskog rata osuđen je u odsustvu na 20 godina robije, kao 'ratni zločinac'' na procesu Draži Mihailoviću i do kraja života ostao je u emigraciji u Britaniji. Smatran je jednim od najvećih svetskih autoriteta u oblasti teorije ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsednik De Gol poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da ga prouči i oceni. Veoma plodan autor. Glavna dela: ''Vođi Francuske revolucije'', ''O suverenosti'', ''O državi'' (Osnovi jedne pravne teorije), ''Ustavobranitelji i njihova vlada'', ''Svetozar Marković'', ''Makijaveli'', ''Druga vlada Miloša i Mihaila'', ''Vlada Milana Obrenovića'', ''Ustavno pravo Kraljevine Srbije'', ''Ustavno pravo Kraljevine SHS''.

    1883. -
    Rođen je austrijski kompozitor Anton Vebern, jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vreme nacizma njegova dela su bila zabranjena, a pedesetih godina 20. veka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.



    1894. -
    Umro je na ostrvu Samoa, u Pacifiku, engleski književnik Robert Luis Stivenson (Robert Louis Stevenson), autor romana 'Ostrvo s blagom'.

    1910. -
    U Parizu je prvi put prikazana neonska lampa koju je pronašao francuski fizičar Žorž Klod.

    1912. -
    Bugarska, Grčka, Srbija i Crna Gora sklopile su primirje sa Turskom u Prvom balkanskom ratu. Rat je nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno je 23. aprila kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.

    1914.-
    U jeku Kolubarske bitke u Prvom svetskom ratu, komandant Prve srpske armije general Živojin Mišić odlučio je da srpska vojska pređe u kontraofanzivu. Prva armija brzo je probila
    neprijateljsku odbranu i izbila na planinski masiv Suvobor-Maljen, a Druga armija i odbrana Beograda slomile su otpor austrougarske Pete armije i proterale je preko Save. Posle velike pobede srpske vojske, koja je imala ogroman vojni i politički značaj za Srbiju i njene saveznike u Prvom svetskom ratu, Mišić je unapređen u čin vojvode.

    1915.-
    Srpska vojska praćena izbeglicama počela je u Prvom svetskom ratu povlačenje preko vrleti današnje Albanije. Vrhovna komanda odlučila se na ovaj potez izbegavši kapitulaciju
    po svaku cenu. Na ostrvo Krf stiglo je 135.000 srpskih vojnika, u Bizertu oko 12.000, a od gladi, bolesti i albanskih razbojnika stradalo je više od 240.000 ljudi. Obnovljena Srpska vojska je ipak

    1917.-
    Predsednik SAD Vudro Vilson zatražio je u Prvomsvetskom ratu od Kongresa da objavi rat Austro-Ugarskoj.

    1918.-
    probila Solunski front, oslobodila Srbiju i stvorila Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

    1918.-
    Zamenik načelnika italijanske Vrhovne komande general Pjetro Badoljo podneo je vladi memorandum o razbijanju tek proglašene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojem je naglasio da su uslovi za unutrašnje sukobe izvanredni i da ih samo treba aktivirati ''svim mogućim sredstvima''. Memorandum je prihvaćen i bio je godinama osnov politike Rima prema Jugoslaviji, sa ciljem zauzimanja Dalmacije i drugih teritorija.

    1919. -
    Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar (Pierre Auguste Renoir), jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.

    1919. -
    Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.

    1923. -
    Rođena je grčka operska pevačica Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Karijeru je započela 1947. i s velikim uspehom je pevala na najvećim svetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera.

    1930. -
    Rođen je francuski režiser Žan-Lik Godar (Jean Luc Godard), najznačajniji predstavnik francuskog "Novog talasa" koji je filmovima "Do poslednjeg daha" (1959) i "Prezir" (1963) napravio revoluciju u filmskoj istoriji.



    1944. -
    U Atini je izbio građanski rat između vlade, koju jepodržavala Velika Britanija i Fronta nacionalnog oslobođenja (EAM). Mir je postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su predstavnici vlade i EAM-a sporazumeli da se plebiscitom odredi oblik vladavine u Grčkoj.

    1952. -
    Umro je srpski književnik i političar, Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Do 1943. bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji u Londonu, a nakon sporazuma Tito-Šubašić ušao je u martu 1945. kao potpredsednik u vladu Demokratske Federativne Jugoslavije u kojoj je bio do avgusta iste godine ("Pozorišne kritike", "Iz pozorišta predratne Srbije").

    1962. -
    Edit Sparlok Sampson (Edith Spurlock) stupila je nadužnost sudije u opštinskom sudu u Čikagu, kao prva crnkinja sudija u SAD.

    1962. -
    Teška magla koja je prekrivala London četiri dana prouzrokovala je smrt trovanjem sumpordioksidom velikog broja ljudi.

    1967. -
    Južnoafrički hirug dr Kristijan Barnard (Christian Barnard) izvršio je u bolnici "Grote Šur" u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine transplantaciju ljudskog srca. Pacijent Luis Vašanski (Louis Washansky) potom je, sa srcem jedne 25-godišnje devojke nastradale u saobraćajnoj nesreći, živeo 18 dana.

    1971. -
    Počeo je indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu.

    1975. -
    U Laosu su vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.

    1978. -
    Umrla je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta. Glumačku karijeru započela je 1921. i pored brojnih uloga ostala je zapamćena kao nenadmašna Živka u "Gospođi ministarki" Branislava Nušića.

    1984. -
    U gradu Bopal u Indiji oko 4.500 ljudi je umrlo, 500 oslepelo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscureo iz fabrike pesticida "Junion karbajd".

    1989. -
    Nakon pada Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj ostavke su podneli lider Jedinstvene radničke partije Nemačke (komunisti) Egon Krenc i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.

    1995. -
    Bivši predsednik Južne Koreje Čun Do Hvan je uhapšen pod optužbom da je odgovoran za masakr u gradu Kvangdžu u maju 1979. kada je vojska ubila više od 200 demonstranata.

    1997. -
    U glavnom gradu Kanade Otavi predstavnici 122 zemlje potpisali su Konvenciju o zabrani protivpešadijskih mina. Nekoliko zemalja među kojima i SAD odbile su da se priključe sporazumu.

    2000. -
    U Čikagu je u 82. godini umrla američka pesnikinja Gvendolin Bruks, koja je ušla u istoriju kao prvi crni dobitnik Pulicerove nagrade. Nagradu je dobila 1949. za zbirku pesama "Eni Alen".

    2001. -
    Umro je Gerhard Rigner (90), autor telegrama koji je objavljen kao upozorenje svetu na nacistički plan o uništenju jevrejskog naroda.

    2003. -
    Umro je britanski glumac Dejvid Hemings, poznat po ulogama u kultnim filmovima "Uvećanje" i "Barbarela".

    2004. -
    General Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević predao se Haškom tribunalu pred kojim je 1998. godine optužen za granatiranje Sarajeva, zločine protiv čovečnosti i kršenje pravila i običaja rata.
    StatCounter - Free Web Tracker and Counter

    2006.-
    Umro je Eliot Velis, jedan od najpoznatijih lovaca na naciste. Velis, koji je preživeo strahote koncentracionuh logora u Poljskoj, postao je poznat krajem 70-tih godina 20 veka, pošto je
    pronašao i prijavio vlastima nemačkog oficira, koji je ubio njegovu majku. Velis će ostati poznat po upornosti oko rasvetljavanja slučaja letonskog naciste Bolesava Mijakovskisa.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #479

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 4. decembar, 338. dan 2007. Do kraja godine ima 27 dana.


    1154. -
    Nikolas Brekspir, prvi i jedini Englez koji je biran za papu, ustoličen je za poglavara rimokatoličke crkve kao Adrijan IV.

    1371. -
    Umro je car Uroš Nemanjić, sin cara Dušana i jedini naslednik velikog srpskog carstva. Stupivši na presto u 19. godini, posle Dušanove smrti 1355, nije uspeo da sačuva veliko carstvo koje se posle njegove smrti raspalo na niz samostalnih oblasti pod vlašću moćnih feudalaca. Njegovom smrću izumrla je loza Nemanjića. Prema predanju ubijen je mučki u lovu, kada se sagnuo nad vodom da se osveži. Srpska pravoslavna crkva je, na osnovutog predanja, proglasila Uroša za mučenika i svetitelja.

    1642. -
    Umro je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao ministar kralja Luja XIII (od 1629) vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske kruneOsnovao je 1635. Francusku akademiju.



    1679. -
    Umro je engleski filozof Tomas Hobs, predstavnik klasičnog engleskog empirizma. Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veštačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O čoveku", "O telu", "O građaninu".

    1791. -
    Izašao je prvi broj britanskog "Observera", najstarijeg nedeljnog lista u svetu.

    1795. -
    Rođen je škotski esejist i istoričar Tomas Karlajl, autor romantiziranih istorijskih dela od kojih je najpoznatije "Francuska revolucija" (1837). Osnivač je i čuvene Londonske biblioteke.

    1829. -
    Britanci su u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica prilikom spaljivanja njihovih muževa na posmrtnoj ceremoniji.

    1829. -
    Britanci su u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica prilikom spaljivanja njihovih muževa na posmrtnoj ceremoniji.

    1841. -
    Predstavom "Smrt Stefana Dečanskog" Jovana Sterije, u bivšem skladištu carinarnice na Savi u Beogradu otvoreno je "Pozorište na Đumruku". Štampan je prvi pozorišni plakat i naplaćivane su ulaznice. Organizatori ovog pozorišta bili su glumac i reditelj Atanasije Nikolić i dramski pisac Jovan Sterija Popović.



    1892. -
    Rodjen je general Franko, španski vojni diktator.

    1932. -
    Rodjena je Maria Kalas (Callas), američka operska grčkog porekla pevačica, sopran.
    1
    943. -
    Predsednik SAD Ruzvelt, britanski premijer Čerčil i turski predsednik Mustafa Ismet Ineni razmatrali su u Kairu zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije. Turska je, međutim, odbila da objavi rat Nemačkoj.

    1945. -
    Umro je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom teorije nasleđa.

    1974. -
    U blizini glavnog grada Šri Lanke Kolomba srušio se holandski avion "DC-8". Poginuli su svi putnici i članvi posade, njih 191.

    1975. -
    Umrla je Hana Arent, filozof i jedna od vodećih ličnosti u oblasti političke teorije u 20. veku. Laureat je mnogih međunarodnih nagrada, među kojima Lesingove nagrade 1959. i nagrade "Sigmund Frojd" 1967. U Drezdenu je 1993. osnovan "Hana Arent institut" za istraživanje totalitarizma.

    1976. -
    Umro je Edvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. veka. Sa operskim pevačem Piterom Pirsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival ("Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija").

    1977. -
    Na jugu Malezije je poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona kojeg je otela japanska teroristička grupa Crvena armija.

    1977. -
    Diktator Žan Bedel Bokasa krunisao se za cara Centralnoafričkog carstva. Troškovi ceremonije krunisanja iznosili su koliko i četvrtina nacionalnog proizvoda zemlje.

    1980. -
    U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se sumnja da je bila posledica sabotaže, poginuo je portugalski premijer Fransisko Sa Karneiro (Francisco, Carneiro).

    1991. -
    Otmičari su oslobodili poslednjeg Amerikanca, novinara Terija Andersona, koji je kao talac u Libanu proveo 2.454 dana. Pripadnici Islamskog džihada kidnapovali su Andersona 16. marta 1985.

    1995. -
    Ministri inostranih poslova Evropske unije na sastanku u Briselu suspendovali su sankcije SR Jugoslaviji, uvedene 1992. zbog umešanosti jugoslovenske vlade u rat u Bosni; prvi vojnici NATO - prethodnica trupa za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, sleteli su u dva aviona na sarajevski aerodrom.

    1998. -
    Poslednji borci "Crvenih Kmera" predali su se armiji Kambodže, čime je posle dve decenije okončana borba tog maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.

    2001. -
    Izraelska vojska ušla je u nekoliko palestinskih gradova na Zapadnoj obali i zauzela međunarodni aerodrom u Gazi.

    2003. -
    Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv osam lica za ratni zločin počinjen u Vukovaru 1991, kada je ubijeno oko 200 civila. To je prva optužnica koju je to tužilaštvo podiglo od kada je osnovano, jula 2003.
    StatCounter - Free Web Tracker and Counter

    2005.-
    U Kazahstanu su održani predsednički izbori, na kojima je po treći put uzastopno pobedio aktuelni predsednikNursultan Nazarbajev.

    2005.-
    U ruskom gradu Čusovoju, na Uralu, srušio se krovbazena, usmrtivši 14 osoba, među kojima desetoro dece.

    2006.-
    Najmanje 45 ljudi poginulo je kada se autobussrušio u provaliju pored puta u peruanskim Andima. Nesreću, koja se dogodila u peruanskom okrugu Puno, na granici s Bolivijom, 860
    kilometara jugoistočno od glavnog grada Lime, preživeli su jedino vozač autobusa i jedan petogodišnji dečak


    Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Vavedenje
    Presvete Bogorodice, dan kada je Presveta Bogorodica, kao
    devojčica, prvi put uvedena u hram u Jerusalimu. U skladu sa
    tradicijom pošto je Marija napunila tri godine, njeni roditelji
    Joakim i Ana doveli su je iz Nazareta u Jerusalim u hram u kojem je
    potom boravila devet godina.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #480

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je sreda, 5. decembar, 339. dan2007. Do kraja godine ima 26 dan



    1443. -
    Rođen je italijanski sveštenik Đulijano dela Rovere, papa Julije II (1503-1513), najveći pokrovitelj umetnosti među poglavarima rimokatoličke crkve. Od Mikelanđela je naručio izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra, a Rafael Santi je oslikao njegove privatne odaje.

    1756. -
    Umro je austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart (Wolfgang Amadeus Mozart), centralna ličnost bečke klasike i jedan od najplodinijih muzičara. Napisao je oko 600 dela, 2među kojima su opere, simfonije, koncerti za klavir, violinu i druge instrumente, kantate, mise ("Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Praška simfonija", "Simfonija u g-molu", "Rekvijem", "Mala noćna muzika").

    1766. -
    Osnivač čuvene londonske aukcijske kuće "Kristi" (Christie), englez Džejms Kristi (James Christie) je održao svoju prvu aukciju.

    1839. -
    Američki general Kaster (George Armstrong Custer), je poginuo u bici protiv indijanaca kod Malog Velikog Roga (The Little Bighorn).

    1867. -
    Rođen je poljski državnik, maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsednik Poljske (1918-22) i inicijator rata protiv sovjetske Rusije (1920-21). Državnim udarom 1926. uspostavio je vojnu diktaturu, a 1934. je sklopio s Hitlerom desetogodišnji pakt o saradnji i nenapadanju. Bio je na vlasti do smrti 1935.

    1870. -
    Umro je u gradu Diepu (Dieppe) francuski pisac Aleksandar Dima Otac (Alexandre Dumas Perre), proslavljeni autor romana s motivima iz francuske istorije ("Tri musketara", "Grof od Monte Hrista", "Kraljica Margo") Smatra se začetnikom feljtonističkog romana.



    1872. -
    Brod 'Mari Selest' (Marie Celeste) je pronadjen napušten na pučini Atlantskog okeana. Nikad nije pronadjen nikakav trag bilo kog člana posade broda.

    1890.-
    Rodjen Fric Lang Austrijski filmski režiser Fric Lang, jedan je od najznačajnijih predstavnika ekspresionizma, majstor atmosfere sa izrazitim osećanjem za vizuelnu naraciju. Pred nacistima je izbegao u SAD, a krajem pedesetih godina 20. veka došao je u Zapadnu Nemačku u kojoj je ostao do smrti 1976.
    Filmovi: "Umorna smrt", "Doktor Mabuze", "Nibelunzi", "Kockar", "Metropolis", "Ubica M", "Testament doktora Mabuzea", "Samo jednom se živi", "Na divljem zapadu", "I dželati umiru", "Žena u prozoru", "Ministarstvo straha", "Ranč prokletih", "Ljudska želja", "Dok grad spava", "Izvan svake sumnje", "Ešnapurski tigar", "Indijski nadgrobni spomenik", "Hiljadu očiju doktora Mabuzea".



    1901. -
    Rođen je američki crtač, režiser i producent Volter Ilajas Dizni, poznat kao Volt Dizni (Walt Disney), tvorac crtanog filma. Karijeru, tokom koje je dobio 29 Oskara, započeo je 1921., a svetsku slavu stekao je 1928., kada je prikazao prvi film sa Miki Mausom.

    1917. -
    Delegacije Sovjetske Rusije i sila Osovine potpisale su primirje u mestu Brest-Litovsk u Belorusiji. Mirovni ugovor, kojim je Rusija bila prisiljena da se povuče iz Finske, Letonije, Estonije, Litve, Poljske i nekih područja Turske i da Nemačkoj plati ratnu odštetu od šest milijardi zlatnih maraka, potpisan je 3. marta 1918.

    1926. -
    Umro je francuski slikar Klod Oskar Mone (Claude Oscar Monet), najznačajniji predstavnik i jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici "Impresija, izlazak sunca", izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio ceo slikarski pravac.



    1933. -
    Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena u januaru 1920. na osnovu 18. ustavnog amandmana.

    1933. -
    Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uv
    edena u januaru 1920. na osnovu 18. ustavnog amandmana.

    1934. -
    Žene su u Turskoj dobile pravo glasa.

    1935. -
    Rodjen je Litl Ričard (Little Richard), pevač, klavirista i kompozitor, jedan od rodonačelnika rokenrola.

    1940. -
    Umro je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik. Nastupao je na koncertima širom sveta od svoje osme godine i stekao slavu violinskog virtuoza, naslednika Paganinija. Komponovao je šest violinskih koncerata, "Američku simfoniju", kraće violinske kompozicije.

    1945. -
    Tokom vežbi pet američkih bombardera poletelo je iz vazdušne baze u Floridi i nikada se nisu vratili. Pretpostavlja se da je "Izgubljena eskadrila", kako su nazvani, nestala u "Bermudskom trouglu".

    1946. -
    Rodjen je Hoze Kareras (Jose Carreras), španski operski pevač, tenor.

    1962. -
    SAD i SSSR su postigli dogovor o saradnji u kosmičkim istraživanjima u miroljubive svrhe.

    1967. -
    Umro je srpski helenista Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika". Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije ("Iz helenskih riznica", "Istorija helenske književnosti").

    1977. -
    Egipat je prekinuo odnose sa Sirijom, Libijom, Alžirom, Irakom i Južnim Jemenom, arapskim zemljama koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela.

    1978. -
    U Iranu je izbio talas protesta, koji su protiv šaha Reze Pahlavija podstakle islamske verske vođe. Proizvodnja nafte je, zbog štrajkova, smanjena gotovo na polovinu.

    1993. -
    Gradonačelnik Beča ranjen je u svojoj kući u eksploziji pisma-bombe. To je bilo peto pismo-bomba poslato u toku tri dana novinarima, sveštenicima i drugim osobama koje su imale neku vezu sa imigrantskom grupacijom u Austriji.

    1995. -
    Armija Šri Lanke zauzela je Džafnu, grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika.

    1995. -
    Članice NATO-a odobrile su upućivanje 60.000 vojnika u Bosnu radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom. Najveća operacija Atlantskog saveza od njegovog osnivanja 1949. sprovedena je pod nazivom "Zajednički poduhvat".

    1996. -
    Predsednik SAD Bil Klinton imenovao je Madlen Olbrajt za državnog sekretara, kao prvu ženu na toj funkciji u američkoj istoriji.

    2001. -
    Legendu jedriličarstva i kapetana novozelandskog tima koji je dva puta uzastopno osvojio prestižni kup Amerike, Pitera Blejka, ubili su pirati kada su naleteli na njegovu jedrilicu u reci Amazon.

    2001. -
    Avganistanske vođe dogovorile su se o formiranju post-talibanske vlade, koju će predvoditi Paštun Hamid Karzai.

    2003. -
    U Kini je po prvi put održan izbor za mis sveta. StatCounter - Free Web Tracker and Counter

    2005.-
    Umro je srpski književnik Milutin Doroslovac (MiloDor) jedan od osnivača ''Grupe 47'' sa nobelovcima Hajnrihom Belom iGinterom Grasom. Posle Drugog svetskog rata napustio je Srbiju i veći deo života proveo je u Beču. Dela: romani ''Mrtvi naodsustvu'', ''Sećanje samo'', ''Beli grad'', ''Sva moja braća'', ''Pucnji iz Sarajeva'', eseji ''Srednja Evropa: mit ili stvarnost''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 32 od 98 PrvaPrva ... 2230313233344282 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •