Dogodilo se na današnji dan
- Danas je četvrtak, 20. decembar, 354. dan 2007. Do kraja godine ima 11 dana.
1355.
Umro je srpski car Stefan Dušan, sin kralja Stefana
Dečanskog, kralj Srbije od 1331. do 1346, kada je u Skoplju
krunisan za cara Srba i Grka. Uz kralja Milutina najveći vladar
dinastije Nemanjić. Pobedom nad Bugarima u bici kod Velbužda 1330.
obezbedio je premoć Srbije na Jugoistoku Evrope. Godinu dana
1830.
Velika Britanija, Rusija, Francuska, Austrija i
Pruska su na Londonskoj konferenciji potvrdili odluku Belgije da se
odvoji od Holandije. Belgijanci su izraziti katolici za razliku od
većinom protestantskih Holanđana.
1860.
Južna Karolina se prva od 11 južnih
robovlasničkih država otcepila od SAD, što je bio uvod u
četvorogodišnji Američki građanski rat započet 1861.
1863.
Rođen je srpski matematičar Bogdan Gavrilović,
profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevsk
akademije od 1931. do 1937. Autor je niza radova iz raznih oblasti
matematike kao i univerzitetskih udžbenika ''Analitička geometrija''
i ''Teorija determinanata''.
1894.
Rođen je australijski državnik Gordon Menzis,
premijer Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider
Ujedinjene australijske partije od 1939. do 1941, a potom kao vođa
Liberalne partije od 1949. do 1966. Znatno je doprineo jačanju
ticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat na
američkoj strani.
1912.
U Londonu je počela mirovna konferencija Turske i
balkanskih zemalja, posle pobeda balkanskih saveznika koji su
osvojili gotovo sve turske evropske posede. Za uspeh Srbije, Grčke
i Bugarske bile su presudne pobede Prve srpske armije pod komandom
prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića u Kumanovskoj bici
23. i 24. oktobra i u Bitoljskoj bici od 16. do 19. novembra 1912.
nad turskom Vardarskom armijom. Na konferenciji se Turska odrekla
svih izgubljenih teritorija, ne pristajući jedino da preda još
neosvojeni grad Jedrene. Zbog toga je Prvi balkanski rat nastavljen
početkom februara 1913. i posle novih turskih poraza i pada Jedrena
- za šta je dobrim delom bila zaslužna Druga srpska armija pod
komandom vojvode Stepe Stepanovića (tada generala) mirovni ugovor s
Turskom sklopljen je 30. maja 1913. u Londonu.
1937.
Umro je nemački general i vojni pisac Erih Fridrih
Vilhelm Ludendorf, jedan od ključnih nemačkih komandanata u Prvom
svetskom ratu. U početku rata uspešno je rukovodio operacijama na
Istočnom frontu, a 1916. postavljen je za prvog pomoćnika štaba
Vrhovne komande. Na tom položaju praktično samostalno je rukovodio
vojnim operacijama, sve više preuzimajući i političko-ekonomsko
vođenje rata, ali je smenjen u oktobru 1918, posle neuspelih
ofanziva u proleće i leto te godine. Jedan je od ideologa kasnije
nacističke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata. Dela:
''Totalni rat'', ''Moje ratne uspomene 1914-1918.''.
1944.
Objavljen je prvi broj lista ''Jedinstvo'' namenjen
čitaocima Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti. Od 1945. list
izlazi u Prištini, najpre jednom sedmično, a kasnije je postao
dnevnik. Od 1999. izmešten je iz Prištine.
1945.
Karl Rener izabran je za prvog predsednika
austrijske Druge republike.
1960.
Osnovan je Front nacionalnog oslobođenja Južnog
Vijetnama, poznat kao Vijetkong, antiamerički gerilski pokret koji
je u sadejstvu s armijom Severnog Vijetnama 1975. izvojevao pobedu
nad vojskom SAD i snagama južnovijetnamske vlade.
1968.
Umro je američki pisac Džon Stajnbek, dobitnik
Nobelove nagrade za književnost 1962. Preplićući naturalizam s
humorom, pisao je o životu eksploatisanih u vreme velike ekonomske
krize tridesetih godina 20. veka, tegobnom životu seljaka, skitnica
i probisveta, o animalnim porivima u čoveku i pobuni
nekonformističke mlade generacije. Dela: romani ''Plodovi gneva'',
''Zima našeg nezadovoljstva'', ''Istočno od raja'', ''Kvart Tortilja'',
''O miševima i ljudima'', ''U neizvesnoj bici'', drama ''Mesec je
zašao'', putopis ''Putovanja s Čarlijem'', eseji ''Kratka vladavina
Pipina IV''.
1970.
Pod pritiskom radničkih nemira, ostavku je podneo
šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije (komunisti)
Vladislav Gomulka, koga je nasledio Edvard Gjerek.
1971.
Predsednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan podneo je
ostavku posle poraza trupa njegove zemlje od indijske armije u
Istočnom Pakistanu (sadašnji Bangladeš) i predao je vlast
Zulfikaru Ali Butu.
1973.
Od eksplozije razorne bombe postavljene ispod puta i
aktivirane nakon nailaska njegovog službenog automobila, u Madridu
je ubijen španski predsednik vlade admiral Luis Karero Blanko.
Eksplozija je bila tako razorna da je blindirani automobil preleteo
susednu zgradu. Blanko je bio predviđen da nasledi Franciska Franka
na čelu Španije.
1974.
Umro je srpski vajar Risto Stijović, član Srpske
akademije nauka i umetnosti, umetnik fine linije i plemenite
materije. Studije je počeo na Umetničkoj školi u Beogradu, a
posle prelaska preko Albanije u Prvom svetskom ratu dospeo je sa
srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marselj, zatim u Pariz,
gde je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz
zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, s tematikom ženskog
akta ili portreta i iskazao je posebnu sklonost obradi retkog i
skupocenog drveta. Autor je mnogih spomenika, izvanredno
stilizovanih životinja i ptica u kamenu, bronzi i drvetu.
1982.
Umro je srpski kompozitor Milan Ristić, član
Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Beogradu, Parizu i
Pragu. Bio je učenik Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog. Dela:
devet simfonija, ''Muzika za kamerni orkestar'', ''Suita giocosa'',
''Simfonijske varijacije'', koncerti za violinu, za klavir, za kamerni
orkestar, za klarinet, kamerne, klavirske i vokalne kompozicije.
1982.
Umro je poljski pijanista jevrejskog porekla Artur
Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom
emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika
Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske
kompozitore. Napisao je memoarsko delo ''Godine moje mladosti''.
1987.
U najgoroj mirnodopskoj nesreći na moru, sudar
filipinskog feribota ''Dona Paz'' i jednog tankera preživelo je samo
11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. ''Dona Paz'' je bio
registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi.
1989.
SAD su otpočele invaziju Paname s 12.000 vojnika,
kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika stacioniranih u
toj zemlji Srednje Amerike, radi zbacivanja bivšeg američkog
štićenika predsednika vlade Manuela Antonija Norijege.
1990.
Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševardnadze
iznenada je podneo ostavku, upozorivši parlament na opasnost
uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.
1992.
Na prvim višestranačkim izborima u SRJ, za
predsednika Srbije izabran je Slobodan Milošević, a u Crnoj Gori
najviše glasova dobili su Momir Bulatović i Branko Kostić, da bi
u drugom krugu pobedio Bulatović.
1995.
Međunarodne snage pod nazivom Ifor, u kojima su
dominirale trupe NATO, preuzele su misiju sprovođenja mira u Bosni
i Hercegovini od snaga Ujedinjenih nacija, u skladu s mirovnim
sporazumom potpisanim u Parizu šest dana ranije.
1995.
Američki avion ''Boing 757'' sa 163 putnika i člana
posade, koji je leteo od Majamija ka kolumbijskom gradu Kali,
srušio se u planinama jugozapadne Kolumbije i nesreću je
preživelo samo četvoro ljudi.
1998.
Amerikanka nigerijskog porekla Nkem Čukvu je rodila
osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj. Najmanja beba umrla
je sedam dana kasnije.
1999.
Britanski vojnici iz sastava Sfora uhapsili su - na
osnovu tajne optužnice Haškog tribunala - general- potpukovnika
Vojske Republike Srpske Stanislava Galića, savetnika potpredsednika
RS za vojna pitanja, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa od
oktobra 1992. do penzionisanja u maju 1994. Prilikom hapšenja
Galić je brutalno pretučen.
1999.
Simboličnim ulaskom jedinice kineske armije,
portugalska enklava Makao je posle četiri i po veka postala deo
Kine. Taj lučki grad Portugalci su počeli da grade 1557, a
ugovorom Lisabona i Pekinga grad i područje oko njega 1887.
zvanično su postali portugalska kolonija.
2000.
SRJ je postala član Međunarodnog monetarnog fonda
Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
(UNESCO).
2001.
Umro je senegalski državnik i pisac Lepold Sedar
Sengor, bivši predsednik Senegala, jedan od najistaknutijih
afričkih lidera i svetski poznat pesnik. Šef države postao je
1960. i na tom položaju ostao je dve decenije.
2001.
Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojiorezoluciju o slanju međunarodnih snaga u Avganistan pod komandom Velike Britanije.