Dogodilo se na današnji dan - Strana 39
Strana 39 od 98 PrvaPrva ... 2937383940414989 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 571 do 585 od ukupno 1456
  1. #571

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Rodio se,tačno u podne,u Šapcu gradu poznatom pod imenom Mali Pariz,Nebojša Marinković,u svojim poznim godinama poznatiji na netu Srbije po nik-u Neron...

  2. #572

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subora, 1. mart, 61. dan 2008. Do kraja godine ima 305 dana.

    Dogodilo se na današnji dan




    1498.
    Na putu ka Indiji, portugalski moreplovac Vasko da
    Gama kao prvi Evropljanin iskrcao se na obale sadašnje afričke
    države Mozambik.

    1562.
    Francuski rimokatolici su, s blagoslovom Vatikana,
    poklali 1.200 hugenota (francuski protestanti), izazvavši
    religiozni rat koji je trajao do 1598.

    1643.
    Umro je italijanski orguljaš i kompozitor Djirolamo
    Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je
    preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je
    obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate,
    kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.

    1767.
    Španski kralj Karlos III proterao je iz zemlje
    jezuitski red. Karlos nije bio jedini vladar, u tome periodu, koji
    je sproveo ovakvu odluku, motivi su najčešće bili lukrativne
    prirode

    1810.
    Rođen je poljski kompozitor i pijanista Frederik
    Šopen, nazvan ''pesnikom klavira'', koji je u vrhunskom
    romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku
    muziku. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske
    narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći
    da više neće videti otadžbinu. Dela: dva koncerta za klavir i
    orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera.

    1815.
    Francuski car Napoleon I iskrcao se na obalu
    Francuske, tri dana pošto je s grupicom sledbenika napustio
    mediteransko ostrvo Elba na kojem je bio zatočen pošto je primoran
    da abdicira u aprilu 1814. Ubrzo je trijumfalno ušao u Pariz i
    povratio vlast, čime je počela njegova druga vladavina poznata kao
    ''100 dana'', okončana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.




    1872.
    U planinskom području Jelouston u SAD osnovan je
    prvi nacionalni park u svetu.

    1878.
    Pobedom Srbije završen je Drugi srpsko-turski rat.
    Prvi rat sa Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspehom
    Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. doneo teritorijalno
    proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom
    kongresu 1878. Ti ratovi bili su nastavak oslobodilačke borbe, a
    neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u
    Bosni i Hercegovini.

    1879.
    Rođen je bugarski državnik Aleksandar Stamboliski,
    vođa Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920.
    do 1923, kad je oboren u profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao
    šef vlade stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je sproveo
    agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da
    izmeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući
    se za prijateljstvo s Jugoslavijom.

    1886.
    Rođen je austrijski slikar Oskar Kokoška, jedan od
    najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Pred
    nacistima je 1938. izbegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog
    svetskog rata slikao je velike kompozicije idejno-humanističkog
    sadržaja. Autor je i dramskih komada ''Ubica, mada žena'' i ''Trnov
    žbun u plamenu''.

    1891.
    Rođen je srpski pisac i prevodilac Stanislav
    Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u
    novijoj srpskoj literaturi i kulturi uopšte. Studirao je matematiku
    i muziku u Parizu, a između dva svetska rata je radio kao novinar.
    U Prvom svetskom ratu učestvovao je kao dobrovoljac, okupaciju
    zemlje u Drugom svetskom ratu proveo je u nemačkom zarobljeništvu,
    a od 1945. radio je u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac.
    Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od
    protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata,
    istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza i književnog
    jezika. Dela: zbirke pesama ''Mjeća'', ''Varoš zlih volšebnika'',
    ''Čuvari sveta'', ''Evropska noć'', ''Pantologija novije srpske
    pelengirike'', ''Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske
    pelengirike'', proza ''Priče koje su izgubile ravnotežu'', ''Godine
    poniženja i borbe, život u nemačkim 'oflazima''', ''Ratni drugovi'',
    'Šabac i njegove tradicije'', eseji ''Goč gori, jedna jugoslovenska
    simfonija'', ''Živi okviri'', ''Jezik naš nasušni'', ''Nadgramatika'',
    Zanosi i prkosi Laze Kostića'', ''Momčilo Nastasijević'',
    ''Gromobran svemira'', ''Nemačka u vrenju''. Genijalno i neobično
    duhovito preveo je Rablea na srpski.



    1896.
    Bosonogi ratnici abisinskog negusa (cara) Menelika
    II do nogu su potukli italijanske trupe kod Adue, posle čega je
    Italija morala da prizna nezavisnost Etiopije, koju je godinama
    pokušavala da pretvori u svoju koloniju. Hiljadugodišnje etiopsko
    carstvo uspelo je da se održi i izgubilo je suverenost samo u
    kratkom periodu 1936.-1940. kada je bilo sastavni deo italijanske
    Istočne afrike.

    1909.
    Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac
    Džejms Dejvid Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oličavao
    britanski tip džentlmena, dobitnik Oskara 1958. za film ''Odvojeni
    stolovi''. Tridesetih godina 20. veka otišao je u Holivud, a u
    Drugom svetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi:
    ''Put oko sveta za 80 dana'', ''Dobar dan tugo'', ''Topovi s Navarona'',
    Kasino Rojal'', ''Papirnati tigar''.

    1914.
    Rođen je američki pisac afričkog porekla Ralf
    Valdo Elison, čiji je roman ''Nevidljivi čovek'' jedan od
    najimpresivnijih u američkoj književnosti posle Drugog svetskog
    rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim
    identitetom, a glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski
    obrazac čoveka koji ostaje nevidljiv zato što mu društvo
    uskraćuje pravo na samodefinisanje. Delo je pisano izuzetno
    sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je napisao
    knjigu eseja ''Senka i čin''.

    1919.
    U Beogradu se sastalo privremeno narodno
    predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojem je bilo

    296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili
    iz ranijih saziva narodnih predstavništava zemalja koje su ušle u
    sastav Kraljevine S.H.S., izabranih pre Prvog svetskog rata.

    1922.
    Rođen je izraelski državnik Jicak Rabin, premijer
    od 1974. do 1977. i od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u
    trenutku dok je napuštao mirovni miting na kojem je govorio, ubio
    atentator Jigal Amir. Kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah,
    od 1940. borio se protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i
    protiv francuskih višijevskih snaga 1941. u Siriji. Od formiranja
    Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom,
    nalazio se u sastavu vojske. General i načelnik generalštaba
    postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog
    poraza Arapima u ratu 1967, ali je posle ponovnog preuzimanja vlasti
    postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja
    Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnev izraelskih nacionalista,
    posebno politika prepuštanja Palestincima teritorija zauzetih u
    ratu 1967.

    1938.
    Umro je italijanski pisac i političar Gabrijele
    Danuncio, izraziti esteta. Najdublji trag u literaturi ostavio
    pesničkim zbirkama ''Rajska poema'' i ''Alkiona''. Bio je u politici
    izraziti predstavnik italijanskog nacionalizma, pa i fašizma.
    Direktno je učestvovao u zaposedanju Rijeke. Tokom Prvog svetskog
    rata napisao je i jednu poemu posvećenu Srbiji i njenom herojstvu,
    pod naslovom ''Oda narodu srpskom''. Ostala dela: romani ''Slast'',
    'Uljez'', ''Oganj'', drame ''Mrtvi grad'', ''Frančeska da Rimini'',
    'Joriova kći'', ''Djokonda''.

    1941.
    Bugarska je u Drugom svetskom ratu pristupila
    Trojnom paktu i već 2. marta 1941. u nju su preko Rumunije počele
    da ulaze nemačke trupe. Uz pomoć Adolfa Hitlera, revanšistička
    politika Bugarske još više je usmerena protiv Jugoslavije, prema
    kojoj je godinama imala teritorijalne pretenzije.

    1942.
    U Čajniču je formirana Druga proleterska brigada.

    1943.
    Britansko ratno vazduhoplovstvo počelo je u Drugom
    svetskom ratu da sistematski bombarduje evropske železničke
    sisteme na teritorijama pod kontrolom Nemačke.

    1946.
    Rođen je srpski general-pukovnik pilot Ljubiša
    Veličković, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO na
    Srbiju 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne
    dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani JNA i
    VJ i prvi je Srbin koji je leteo avionom ''Mig 29''. Bio je nastavnik
    letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar
    Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne
    škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i
    komandant RV i PVO VJ. U trenutku pogibije prilikom obilaska
    jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine, obavljao je dužnost
    pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.

    1954.
    SAD su saopštile da su na pacifičkom ostrvu Bikini
    izvele prvu probu hidrogenske bombe.

    1954.
    U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena je prva
    konferencija Organizacije američkih država.

    1958.
    Umro je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor
    Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije
    nauka. Kamenorezački zanat učio je u Splitu, a vajarstvo u
    Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja dela
    stvorio u drvetu, sa izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i
    materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku
    grupu ''Igrali se vrani konji'' ispred Skupštine Jugoslavije u
    Beogradu i skulpturu ''Umorni borac'' na Kalemegdanu.

    1959.
    Arhiepiskop Makarios III vratio se na Kipar iz
    izgnanstva na Sejšelskim ostrvima, na koja su ga 1956. proterali
    Britanci. Krajem 1959. Velika Britanija, Grčka i Turska sporazumele
    su se o nezavisnosti Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi
    predsednik Kiparske republike, što je ostao do smrti 1977.

    1966.
    Posle tri i po meseca leta, na Veneru se spustila
    sovjetska ''Venera III'', prvi vasionski brod koji je prispeo na neku
    drugu planetu.

    1985.
    U Urugvaju je preuzeo vlast predsednik Hulio
    Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj
    južnoameričkoj zemlji.

    1991.
    Na prvim slobodnim izborima u Albaniji, Albanska
    partija rada osvojila je 176 od 250 poslaničkih mesta i zadržala
    vlast, ali je predsednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj
    izbornoj jedinici.

    1992.
    Bosanski Muslimani (Bošnjaci) i Hrvati su na
    referendumu glasali za otcepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su
    ispred stare srpske crkve pucali na srpske svatove, što je
    nagovestilo građanski rat u bivšoj BiH. Ubijen je otac mladoženje
    Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Miković, a ubice -
    koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala
    da identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.

    1992.
    U Crnoj Gori se na referendumu 63 odsto građana
    izjasnilo za zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku
    Jugoslaviju. Čelnici Demokratske partije socijalista i drugih
    političkih stranaka su tim povodom izjavili da narode Crne Gore i
    Srbije povezuju etničke, ekonomske, kulturne, istorijske i druge
    veze i da ih one upućuju na zajednički interes da žive u jednoj
    državi.

    1993.
    Američki vojni transporteri su iznad istočne Bosne
    izbacili prve tovare s hranom i lekovima, čime je u Bosni i
    Hercegovini počela ''Operacija padobran''.

    1994.
    Posle četvorodnevnih pregovora pod pritiskom SAD,
    predstavnici Hrvatske i bosanskih Muslimana i Hrvata su u
    Vašingtonu potpisali preliminarni sporazum o stvaranju
    muslimansko-hrvatske federacije u BiH.

    1996.
    Niko od 123 putnika i člana posade nije preživeo
    pad peruanskog putničkog aviona ''Boing 737'', u najtežoj nesreći u
    istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu.

    1997.
    Albanska vlada premijera Saljija Beriše podnela je
    ostavku, posle dvomesečnih krvavih nereda izazvanih krahom
    štedionica u kojima je desetine hiljada građana izgubilo životnu
    ušteđevinu.

    2005.
    Socijalista Tabare Vaskes postao je prvi predsednik
    Urugvaja levičarske orijentacije od kada je ova južnoamerička
    država stekla nezavisnost 1828. godine.

    2005.
    Umro je agent izraelske obaveštajne službe Mosada
    Piter Malkin, koji je na ulici u Buenos Ajresu 1960. godine uhvatio
    nacističkog zločinca Adolfa Ajhmana zaduženog za ostvarenje
    Hitlerovog Konačnog rešenja jevrejskog pitanja.

    2006.
    Objavljeno je bankrotstvo nekadašnjeg giganta
    sovjetske autoindustrije - fabrike ''Moskvič''. Dugovi ''Moskviča'' od
    jedne milijarde dolara onemogućili su dalju proizvodnju automobila
    i rezervnih delova. Moskovska fabrika automobila je osnovana 1930.
    godine kao filijala fabrike ''Gorki'', a serijsku proizvodnju prvih
    modela legendarnih ''Moskviča'' pokrenula je 1947. godine. Krajem
    osamdesetih godina proizveden je cetvrtomilionski ''Moskvič''.

    2007.
    Oko 50 ljudi se udavilo u delti Nigera u vodama reke
    Nun, u Nigeriji, pošto se drveni pretovareni brod prevrnuo zbog
    lošeg vremena, ubrzo po napuštanju luke u Bajelsi, prestonici
    nigerijske države Jenagoe.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #573

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 2. mart, 62. dan 2008. Do kraja godine ima 304 dana.

    1459.
    Rođen je holandski sveštenik Adrijan Florison, koji je kao papa Adrijan VI u januaru 1522. postao jedini Holanđanin poglavar rimokatoličke crkve u njenoj istoriji. Umro je u septembru 1523, ne uspevši da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.

    1810.
    Rođen je italijanski sveštenik Vinčenco Djoakino Peči, koji je kao papa Lav XIII tokom pontifikata od 1878. do smrti 1903. svesrdno podupirao Katoličku akciju, bio je to aktivan politički pokret koji je ostavio velikog traga u idejama političke desnice. Smatrao je da Crkva ne treba da se protivi napretku nauke.

    1817.
    Rođen je mađarski pisac Janoš Aranj, najveći mađarski epski pesnik, uz Šandora Petefija, najznačajniji predstavnik ''narodnjačkog'' pravca koji je dominirao mađarskom literaturom 19. veka. Prevodio je Vilijama Šekspira i Aristofana i pisao studije o estetici, metrici i istoriji umetnosti. Ostala dela: trilogija ''Toldi'', ''Toldijeva ljubav'', ''Toldijevo veče'' (epski spev
    o mađarskom narodnom junaku Miklošu Toldiju), balade ''Božji sud'',''Agneza'', ''Komešanje'', ''Kralj Lajoš V''.


    1824. -
    Rođen je Bedržih Smetana, češki kompozitor, dirigent i pijanista, najznačajniji predstavnik i začetnik češkog muzičkog nacionalizma. Glavna dela: "Prodana nevesta", "Dalibor", "Libuša" Poljubac", ciklus simfonijskih poema "Moja domovina", gudački kvartet "Iz moga života"...


    1836. -
    Teksas je proglasio svoju nezavisnost od Meksika i postao republika. Tek je 1845. godine prisajedinjen SAD kao savezna država.


    1855. -
    Aleksandar Romanov postao je ruski car.


    1915. - Starešina Vojne pošte u Baru Ivan Stojanović izveo je podvig nezabeležen u njegovoj profesiji: kad je srpska vojska u Prvom svetskom ratu počela povlačenje, priključio joj se, ponevši u džaku pakete zatečene u njegovoj pošti. Posle tegobnog pešačenja do grčkog ostrva Krf, predao je pakete, koji su potom uručeni adresantima. Za podvig je javno pohvaljen i postavljen za upravnika Vojne pošte Timočke divizije na Solunskom frontu.


    1917.-
    Poslednji ruski car Nikolaj II odrekao se prestola. Posle pobede Oktobarske revolucije odveden je u Jekaterinburg, gde je u julu 1918. kompletna carska porodica s poslugom, prema naredbi boljševičkog vodje Vladimira Lenjina, usmrćena vatrenim oružjem, izbodena bajonetima i potom iskasapljena.




    1921. -
    Umro je crnogorski kralj, vojskovođa i pisac srpskog porekla Nikola I Petrović Njegoš, koji je vladao bezmalo šest decenija - kao knjaz od 1860. do 1910, a potom kao kralj do 1918. godine. Crna Gora je u tom periodu dvostruko uvećana i međunarodno priznata. Vladavina mu je bila ispunjena oslobodilačkim borbama i nastojanjima da očuva nezavisnost države, u čemu je tesno sarađivao sa Srbijom. Posle invazije austrougarskih trupa, u januaru 1916. napustio je Crnu Goru. Velika narodna skupština u Podgorici ga je 26. novembra 1918. zbacila s prestola i proglasila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji, o čemu je kao vatreni srpski nacionalista - da bi ironija tog istorijskog trenutka bila potpuna - sanjao celog života. Život je okončao kao izbeglica u Francuskoj. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneseni su u otadžbinu u oktobru 1989. i sahranjeni u Cetinju. Pisao je pesme i drame, od kojih su najpoznatije drama u stihovima "Balkanska carica" i patriotska pesma "Onamo, 'namo".


    1930.-
    Umro je engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji je opisivanjem seksualnosti skandalizovao puritansko britansko društvo. Njegovo obimno delo, nejednake vrednosti, obeleženo je snagom osećanja i veštinom u karakterizaciji ličnosti. Bio je preokupiran problemom seksualnih odnosa, zainteresovan za primitivne religije i misticizam i neprijateljski raspoložen prema industrijskom 20. veku, puritanizmu i anglosaksonskim društvenim konvencijama. Dela: romani "Beli paun", "Sinovi i ljubavnici", "Ljubavnik ledi Četerli", "Zaljubljene žene", "Duga", priče "Pruski oficir", "Engleska, moja Engleska", "Žena koja je odjahala", eseji "Psihoanaliza i nesvesno", "Pokreti u evropskoj istoriji", "Studije o klasičnoj američkoj književnosti", "Pornografija i opscenost", "Apokalipsa", pesme "Ljubavne i druge pesme", "Amores", "Kornjače", "Ptice, zveri i cveće".



    1949. -
    Postavljeno je prvo automatsko ulično osvetljenje, Nju Milford.


    1951. -
    Prva NBA All-Star Game: Istok - Zapad 111:94, u Bostonu.


    1962. -
    Vilt Čembrlen je u Heršiju, u utakmici protiv Njujorka, postavio rekord svih vremena, postigavši 100 poena na jednoj utakmici. Poređenja radi, maksimum Majkla Džordana je 69 poena u duelu sa Klivlendom 1990. godine, a naš rekorder je neprikosnoveni Radivoje Korać koji je postigao 99 poena za OKK u utakmici protiv švedskog Alvika 1965. godine. Inače, u Čembrlenovoj statistici interesantan je podatak da je 118 puta zabeležio više od 50 poena po utakmici.


    1976. -
    Zabeležen je 50-milioniti posetilac Diznilenda.


    1977. -
    Bet Dejvis postala je prva žena koja je dobila nagradu za životno delo.


    1983. -
    Phillips i Sony predstavili su tehnologiju snimanja na kompakt disk.


    1993. -
    Izabrana je nova vlada Savezne Republike Jugoslavije sa Radojem Kontićem na čelu, a za ministra odbrane postavljen je civil Pavle Bulatović. Od 1860. tu dužnost su u Srbiji, Crnoj Gori i Jugoslaviji obavljali isključivo generali ili šef države.


    1995.
    Protiv bivšeg sedmostrukog šefa vlade Italije Djulija Andreotija podignuta je optužnica za povezanost s mafijom.


    1996.
    Teškim izbornim porazom Laburističke partije australijskog premijera Pola Kitinga, posle 13 godina okončana je njegova vladavina.


    1999.
    Hutu pobunjenici i Ruandi ubili su osam od 17 stranih turista koje su oteli prethodnog dana. Otmičari su kasnije ubijeni.


    2003.
    U Alžir je kao prvi francuski predsednik od 1962. godine, kad je Alžir stekao nezavisnost, doputovao Žak Širak.


    2004.
    U koordinisanim samoubilačkim napadima u Bagdadu i Kerbali u trenutku kad su šiitski vernici proslavljali praznik Ašuru, ubijeno je više od 170 ljudi.


    2004.
    U napadu na procesiju šiitskih muslimana u Keti na jugozapadu Pakistana poginulo je 37 ljudi.


    2005.
    Umro je bivši vrhovni rabin Jugoslavije Cadik Danon. Danon je takođe bio i diplomata SFR Jugoslavije. Obavljao je dužnosti otpravnika poslova ambasade SFRJ u Stokholmu i šefa
    Odseka za nordijske zemlje. Posle penzionisanja 1970. godine, vratio se svešteničkim poslovima i na funkciji vrhovnog rabina Jugoslavije ostao do nekoliko godina pred smrt.


    2007.
    Umro je Igor Delijanić. Istaknuti meteorolog, profesor i dugogodišnji direktor Hidrometeorološkog zavoda Srbije. Rođen je 1927. godine u Golupcu, a 1952 je kao prva generacija, završio studije meteorologije na Univerzitetu u Beogradu. Bio je načelnik Klimatološkog odeljenja i rukovodilac jednog od najznačajnijih projekata izrade Atlasa klime Jugoslavije (tada SFRJ). Zasluzan je za modernizaciju Hidrometeorološke službe
    Srbije.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #574

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 3. mart, 63. dan 2008. Do kraja godine ima 303 dana.



    1652.
    Rođen je engleski pisac Tomas Otvej, čije se
    stihovane tragedije odlikuju poetskim darom i snažnom tragikom.
    Dela: ''Spasena Venecija'', ''Siroče'', ''Don Karlos''.
    1703.
    Umro je engleski fizičar Robert Huk, sekretar
    Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar,
    teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka.
    Dokazao je okretanje Zemlje i gravitaciju nebeskih tela i autor je
    zakona o istezanju elastičnih tela (''Hukov zakon'').

    1707.
    Umro je mogulski car Aurangzeb, najmlađi sin cara
    Džehana, poslednji veliki mogulski vladar Indije, koji je tom
    zemljom upravljao od 1658. do smrti. U ratu za naslednika trona
    1657, kad je teško oboleo njegov otac, pobedio je brata Dara
    Šikoha i potom je prilikom krunisanja u Delhiju uzeo titulu
    'alamgira'' (osvajač sveta). Vladao je surovo i opravdao je titulu,
    jer je proširio Mogulsko carstvo više nego iko pre njega, ali ga
    je kobno oslabio iznutra, načinivši neprijatelje od hindu podanika
    u pokušaju da im nametne žestoku islamsku ortodoksiju.

    1792.
    Umro je škotski arhitekta i dekorater Robert Adam,
    jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao
    je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje
    se odlikuju karakterističnim vazdušastim i prozračnim stilom,
    nazvanim njegovim imenom.

    1847.
    Rođen je američki pronalazač škotskog porekla
    Aleksander Grejem Bel, pronalazač telefona. Posle studija medicine
    u Edinburgu i Londonu preselio se u SAD i posvetio lečenju gluvih.
    Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, što je mu je donelo slavu,
    ali i brige. Patent nije bio zaštićen pa su ga mnogi pokrali i tek
    je 1886. Vrhovni sud SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta.
    Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom poslu - lečenju
    gluvih.

    1861.
    Manifestom cara Aleksandra II ukinuto je kmetstvo u
    Rusiji. Više od 47 miliona kmetova je oslobođeno lične zavisnosti
    od gospodara, vezanosti za zemlju, i dobilo je pravo da trguje, bavi
    se zanatima i svim poslovima u privredi.

    1878.
    U San Stefanu (nedaleko od Carigrada) je sklopljen
    ugovor kojim je, diktatom Rusije Otomanskom carstvu, stvorena Velika
    Bugarska. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i
    data Bugarskoj područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a
    Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor je izazvao oštra reagovanja u
    Velikoj Britaniji, Austro-Ugarskoj, Nemačkoj. Na najveći otpor je
    naišao u Srbiji, kojoj je trebalo da budu oduzete mnoge
    novooslobođene teritorije. Izmenjen je Berlinskim mirovnim
    ugovorom u julu 1878. Berlinski kongres je odlučio da Bugarsku
    svede u nacionalne okvire (osim Kneževine Bugarske pod
    suverenitetom sultana, formirana je i autonomna Istočna Rumelija)
    Srbiji su pripojene teritorije četiri okruga - Niški, Pirotski,
    Vranjski i Toplički. Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori priznata je
    nezavisnost, a Bugarska je priznavala vrhovnu vlast Otomanskog
    sultana sve do 1908.

    1886.
    Posle tromesečnog rata Srbija i Bugarska su
    zaključile Bukureštanski mir. Neposredan povod rata bio je
    pripajanje Bugarskoj Istočne Rumelije. Kralj Milan je taj čin
    smatrao narušavanjem ravnoteže kakva je uspostavljena Berlinskim
    kongresom. Slabije opremljena i loše motivisana srpska vojska je
    odbijena i posle poraza na Slivnici Bugari su zauzeli Pirot. Rat
    nije doneo teritorijalne promene, najviše zato što je iza Srbije
    stala Austro-Ugarska, ali je znatno oslabio poziciju kralja Milana
    Obrenovića. Najpre je zbog ogromnog pritiska radikalskog mnoštva
    prihvatio ustav iz 1888., da bi se ubrzo povukao sa vlasti,
    rezigniran radikalskom demagogijom naredne 1889.



    1905.
    Umro je srpski filozof Božidar Knežević. Rođen
    u Ubu 1862., Veliku školu završio je u Beogradu. Veći deo života
    proveo je kao nastavnik po raznim mestima srpske provincije. Iako
    samouk, ostavio je čudesno filozofsko delo. Glavna dela: ''Misli'',
    'Principi istorije''. Prevodio je uspešno Bekla, Makolea, Karlajla,
    mada je engleski jezik naučio kao samouk. Knežević je bio
    specifična pojava velike duhovne snage, izrazito netipičan za
    srpske intelektualne krugove.

    1918.
    U Brest-Litovsku je u Prvom svetskom ratu potpisan
    mirovni ugovor Centralnih sila i Sovjetske Rusije. Rusija je morala
    da prihvati teške teritorijalne ustupke i plati ratnu odštetu
    Nemačkoj od šest miliona zlatnih maraka.

    1924.
    Nastavljajući reforme u Turskoj, Kemal Ataturk je
    zabranio kalifat i proterao iz zemlje kalifa (negdašnjeg sultana) i
    njegovu porodicu.

    1931.
    Pesma ''Zastava posuta zvezdama'' proglašena je
    himnom SAD.

    1944.
    Američki ratni avioni su se prvi put u Drugom
    svetskom ratu pojavili iznad Berlina.

    1974.
    U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog
    vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 ljudi u turskom putničkom
    avionu DC-10, koji se srušio ubrzo po poletanju s pariskog
    aerodroma ''Orli''.

    1980.
    Vođa partije ZAPU Robert Mugabe ubedljivo je dobio
    prve slobodne izbore u Rodeziji, kasnije nazvanoj Zimbabve, i ubrzo
    formirao prvu većinsku crnačku vladu.

    1980.
    Francuski predsednik Valeri Žiskar d'Esten je u
    razgovoru s državnicima arapskih zemalja Persijskog zaliva prvi put
    u zvaničnoj formi priznao palestinskom narodu pravo na
    samoopredeljenje.

    1984.
    Zemljotres je na Kopaoniku pričinio znatnu
    materijalnu štetu, ali ljudskih žrtava nije bilo.

    1987.
    Umro je američki pozorišni i filmski glumac Deni
    Kej, sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u, agenciji UN
    za pomoć deci. Filmovi: ''Čudo od čoveka'', ''Momak iz Bruklina'',
    'Pesma se rodila'', ''Tajni život Voltera Mitija'', ''Revizor'', ''Ludi
    podvig''.

    1988.
    Umro je meksički violinista poreklom poljski
    Jevrejin Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine svih
    vremena, koji je temeljno produbio klasičan i savremeni repertoar
    izvanrednom tehnikom i stilskom kulturom. Emigrirao je kad je
    nacistička Nemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je
    bio oficir za vezu poljske izbegličke vlade i prevodilac premijera,
    generala Vladislava Sikorskog. Profesor Muzičkog fakulteta u
    Meksiku postao je 1945, a od 1953. je kao ambasador dobre volje
    meksičke vlade priređivao koncerte koji su oduševljavali publiku
    širom sveta.

    1991.
    Umro je engleski atomski fizičar i matematičar
    Vilijam Džorž Peni, otac britanske atomske bombe. Pod njegovom
    kontrolom izvedena je prva proba britanskog atomskog oružja 1952.
    na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji.

    1993.
    Umro je američki virusolog poreklom poljski
    Jevrejin Albert Brus Sejbin, pronalazač vakcine
    protiv poliomielitisa (zarazna dečja paraliza). Tzv. Sejbinova
    vakcina, spravljena od oslabelih virusa, prvi put je masovno
    primenjena u ŠSR-u. Bio je profesor Medicinskog koledža
    Univerziteta u Sinsinatiju (SAD), potom predsednik Vajcmanovog
    instituta u Izraelu.

    1996.
    Arapski islamski terorista-samoubica je u autobusu u
    centru glavnog grada Izraela Jerusalimu usmrtio 18 ljudi.

    1996.
    U Španiji je konzervativna Narodna partija Hosea
    Marije Asnara dobila parlamentarne izbore, okončavši 13 godina
    vladavine socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.

    1997.
    Putnički voz u pakistanskom delu provincije Pendžab
    izleteo je u punoj brzini iz šina, usmrtivši najmanje 125 ljudi.

    2002.
    Švajcarci su se na referendumu izjasnili za ulazak
    svoje zemlje u Ujedinjene nacije.

    2003.
    Poslanici Skupštine Srbije i Crne Gore izabrali su
    Dragoljuba Mićunovića za predsednika Skupštine novoformirane
    državne zajednice.

    2004.
    Senat Francuske izglasao je ogromnom većinom
    zabranu nošenja muslimanske marame u državnim školama.

    2005.
    Američki avanturista Stiv Fosit postao je prvi
    čovek koji je obleteo Zemlju avionom bez usputnog sletanja i
    dolivanja goriva, pošto se posle 67-časovnog putovanja i pređenih
    37.000 kilometara, spustio na aerodrom Salina u američkoj državi
    Kanzas.



    2007.
    Američki snage su u iračkoj zapadnoj provinciji
    Anbar ubile 39 pobunjenika. Veruje se da je među ubijenima više
    pobunjeničkih komandanata.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #575

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je utorak, 4. mart, 64. dan 2008. Do kraja godine ima 302 dana.




    1193.
    Umro je arapski državnik i vojskovođa Jusuf
    Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, koji je
    1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio veliki deo Sirije i
    Palestinu s Jerusalimom. Tako je posle 88 godina okončao franačku
    okupaciju Jerusalima, što je izazvalo Treći krstaški rat. Važio
    je za mudrog i verski tolerantnog vladara. Saladin je do danas ostao
    mitska ličnost arapske istorije i kulture. Po etničkom poreklu
    Saladin inače uopšte nije bio Arapin nego Kurd.

    1461.
    U engleskom ''Ratu ruža'' Edvard od Jorka preuzeo je
    presto kao kralj Edvard IV.

    1678.
    Rođen je italijanski kompozitor i violinski virtuoz
    Antonio Vivaldi. Bio je svešteno lice i tipičan je predstavnikbaroknog duha.
    Nije bio poznat samo kao sjajan kompozitor već je
    oduševljavao savremenike i izvanrednim izvođačkim umećem.
    Značajan je kao autor mnoštva kompozicija od čega su verovatno
    najpoznatija ''Četiri godišnja doba''. Napisao je niz koncerata za
    violinu, flautu, fagot.



    1789.
    U Njujorku je osnovan prvi Kongres SAD.

    1801.
    Tomas Džeferson je postao prvi predsednik SAD
    inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.

    1832.
    Umro je francuski orijentalista Žan Fransoa
    Šampolion, osnivač egiptologije. Uspeo je da 1822. dešifruje
    hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mestu Rešid. I
    to tako što je primetio da se na toj ploči nalaze tri identična
    teksta na trima različitim jezicima, od kojih je jedan bio grčki.

    1852.
    Umro je ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac
    ruske realističke proze. Romantično-folklornim pripovetkama
    osvojio je čitaoce i književnu kritiku, posle čega je pisao
    oporije ali životnije. Romanom ''Taras Buljba'' je, ponesen etičkim
    vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih
    osvajača, iskazao divljenje za njihovu neuporedivu hrabrost,
    odanost Rusiji i pravoslavlju i žeđ za slobodom. U zbirkama
    pripovedaka ''Večeri na salašu kraj Dikanjke'', ''Mirgorod'',
    'Petrogradske priče'', ''Arabeske'', poemi ''Mrtve duše'', komedijama
    'Revizor'' i ''Ženidba'', oživeo je ogromnu pozornicu spahijske
    Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg
    vremena, silnicima i pijancima. Njegovi junaci postali su obrazac
    lenjosti, gluposti, sebičnosti i korupcije. Prestravljen užasima
    kojima je verno slikao Rusiju, napisao je knjigu ''Izabrana mesta iz
    prepiske sa prijateljima'', bez uspeha pokušavajući da na mračnu
    sliku baci svetle tonove i stvori pozitivne junake. Pred smrt je
    uništio rukopis drugog toma ''Mrtvih duša''. Gogolj je inače, što
    je manje poznato, bio izrazito religiozan čovek čak mistik, pisao
    je teološke tekstove, čak tumačenja liturgije. Na osnovu
    Gogoljevog dela, Visarion Belinski je formulisao principe naturalne
    škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao
    osnivačem ''satiričnog ili tačnije rečeno kritičkog pravca
    ruskog realizma''.



    1857.
    Mirom u Parizu završen je britansko-persijski rat i
    šah Persije morao je da prizna nezavisnost Avganistana, što je
    London iskoristio da se s manje teškoća usmeri na pokoravanje te
    zemlje (što Britancima nije nikada u potpunosti uspelo).

    1913.
    Rođen je američki filmski glumac Džulijus
    Garfinkl, poznat kao Džon Garfild, koji je najčešće igrao uloge
    društvenih autsajdera i buntovnika. Bio je veliki prijatelj
    Jugoslavije, mnogo je učinio da se SAD u Drugom svetskom ratu
    okrenu ka Josipu Brozu i njegovom Pokretu, a pred kraj rata se
    na tlu Jugoslavije borio protiv nemačkih nacista. Filmovi: ''Četiri
    žene'', ''Huarez'', ''Načinili su me zločincem'', ''Morski vuk'', ''Oni
    žive opasno'', ''Poštar uvek zvoni dva puta'', ''Humoreska'', ''Telo i
    duša'', ''Snaga zla'', ''Džentlmenski sporazum'', ''Veliki nož'', ''Imati
    i nemati''.

    1933.
    Frenklin Ruzvelt je položio zakletvu kao 32.
    predsednik SAD i pod pritiskom ekonomske krize objavio ''Nju dil'',
    čija je suština bilo intervenisanje države u rastrojeni privredni
    sistem kapitalizma.

    1941.
    Jugoslovenski knez-namesnik Pavle Karađorđević,
    pod velikim pritiskom sastao se u Berhtesgadenu sa vođom Trećeg
    rajha Adolfom Hitlerom, koji je insistirao da Beograd pristupi
    Trojnom paktu, a Nemačka i Italija bi navodno garantovale
    integritet i nezavisnost Jugoslavije.

    1941.
    Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu napala
    nemačke snage na okupiranim norveškim Lofotskim ostrvima i potopila
    11 nemačkih brodova.

    1945.
    Progoneći namačke trupe, sovjetska Crvena armija
    je u Drugom svetskom ratu izbila na Baltičko more.

    1952.
    Kina je optužila SAD da su u Koreji počele
    biološki rat.

    1965.
    Sirija je nacionalizovala devet naftnih kompanija,
    uključujući dve američkih naftnih koncerna.

    1967.
    Umro je srpski pisac Vladan Desnica, izuzetan
    stilista, suptilan psihološki analitičar. Ispisao je sugestivne
    stranice o naravima ljudi zavičajne Dalmacije. Pravo i filozofiju
    studirao je u Zagrebu i Parizu i do Drugog svetskog rata bio je
    advokat. Direktni je potomak legendarnog srpskog uskoka Stojana
    Jankovića. Dela: romani ''Zimsko ljetovanje'', ''Proljeća Ivana
    Galeba'', zbirke novela ''Olupine na suncu'', ''Proljeće u Badrovcu'',
    ''Tu odmah pokraj nas'', zbirka stihova ''Slijepac na žalu''.

    1970.
    Havariju francuske podmornice ''Euridika'' u
    Sredozemnom moru u blizini Tulona nije preživeo niko od 57 ljudi u
    njoj.

    1977.
    U snažnom zemljotresu u Rumuniji, koji je najteže
    pogodio glavni grad Bukurešt, poginulo je više od 1.570 ljudi.

    1992.
    Povodom nasilnog otcepljenja Slovenije i Hrvatske od
    Jugoslavije, šef diplomatije SAD Džejms Bejker izjavio je u Senatu
    SAD da helsinški principi zabranjuju nasilnu izmenu granica i da za
    priznanje nije dovoljno da se neka zemlja proglasi nezavisnom i
    zatim nasilno zauzima granične prelaze i carinarnice izazivajući
    tako građanski rat.

    1996.
    Islamski terorista-samoubica ubio je u Tel Avivu 13
    ljudi i ranio više od 130, uključujući decu.

    1999.
    Američki vojni sud oslobodio je krivice vojnog
    pilota, iako je on, kršeći proceduru tokom leta, krilom aviona
    godinu dana ranije presekao sajle uspinjače u jednom italijanskom
    zimskom slikalištu, usmrtivši 20 ljudi u gondoli.

    2003.
    U eksploziji bombe koju su islamski teroristi
    podmetnuli na međunarodnom aerodromu u gradu Davao, na južnom
    filipnskom ostrvu Mindanao, poginuo je više od 20 ljudi.

    2004.
    U požaru koji je zahvatio srpski manastir Hilandar
    na Svetoj Gori potpuno su uništene renovirana gostoprimnica,
    igumanske prostorije, monaške kelije, Beli konak iz 17. veka, mala
    crkva iz 17. veka, administrativne prostorije i biblioteka, ali su
    monasi uspeli da spasu najvrednije relikvije.



    2007.
    Najmanje 23 osobe su poginule a više od 44 je
    ranjeno kada je eksplodirao automobil-bomba u centralnom delu
    Bagdada. Do napada je došlo na poznatoj pijaci knjiga Mutanabi u
    centralnom delu prestonice u trgovinskoj zoni.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #576

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je sreda, 5. mart, 65. dan 2008. Do kraja godine ima 301 dan.




    1133.
    Rođen je engleski kralj Henri II Plantagenet,
    osnivač dinastije Plantageneta, koji je tokom vladavine od 1154. do
    smrti 1189. reformom sudstva znatno ojačao kraljevsku vlast. Pre
    stupanja na engleski presto, 1150. postao je vojvoda od Normandije,
    1151. grof od Anžua, a 1152. vojvoda od Akvitanije. Započeo je
    osvajanje Irske i proširio vlast Engleske na zapadne delove
    Francuske, ali je njegovu vladavinu karakterisao i niz sukoba koji
    su mu poljuljali autoritet. Naredio je 1170. pogubljenje
    kenterberijskog nadbiskupa Tomasa Beketa, svojevremeno bliskog
    prijatelja, zbog toga što je odbio da položi zakletvu na kraljeva
    ''Klarendonska pravila'' o odnosima crkve i države, protiveći se
    ograničavanju crkvene vlasti. Oštro se sukobljavao i sa suprugom
    Elinor od Akvitanije, koju je 1174. bacio u tamnicu, a sinove,
    buduće kraljeve Ričarda I Lavlje srce i Jovana Bez Zemlje,
    optuživao je da kuju zaveru protiv njega.

    1534.
    Umro je italijanski slikar Antonio Alegri da
    Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme.
    Najznačajnija dela: freska u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slika
    ''Mistično venčanje Svete Katarine'', ''Jupiter i Antiopa'', ''Leda'',
    ''Bogorodica sa Svetim Djorđem''.

    1696.
    Rođen je italijanski slikar Djovani Batista
    Tijepolo, poslednji veliki venecijanski mastor, jedan od najvećih
    dekorativnih umetnika 18. veka. Njegovi glavni radovi, freske
    velikih dimenzija, rađene u maniru rokokoa, su u nadbiskupskoj
    palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj
    rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.

    1770.
    Britanske trupe su u Bostonu ubile pet demonstranata
    i taj događaj, poznat kao ''bostonski masakr'', ubrzao je američki
    rat za nezavisnost.

    1827.
    Umro je francuski astronom, matematičar i fizičar
    Pjer Simon Laplas, koji je dokazao nepromenljivost srednjih
    udaljenosti planeta od Sunca, izučavao poreklo velikih nejednakosti
    Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje,
    eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Takođe je dokazao
    (Kant-Laplasova teorija) da je Sunčev sistem nastao od rotirajuće
    usijane gasovite mase od koje su se odvojili delovi formirajući
    planete. Značajni su i radovi u matematičkoj teoriji
    diferencijalnih jednačina (Laplasova jednačina) i teoriji
    grešaka, algebri, analizi. Razvio je teoriju verovatnoće
    (Laplas-Moavrova formula). Bavio se i politikom i kratko je bio
    ministar unutrašnjih poslova, zatim senator. Dela: ''Nebeska
    mehanika'', ''Prikaz sistema sveta'', ''Analitička teorija
    verovatnoće'', ''Pregled istorije astronomije''.



    1827.
    Umro je italijanski fizičar Aleksandro Volta, koji
    e, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski
    element, bateriju galvanskih elemenata (Voltin stub). Po njemu su
    mnogi pojmovi u fizici dobili ime - volt (oznaka V), voltamper
    (oznaka VA), Voltin luk.

    1832.
    Štampana je prva knjiga u prvoj štampariji
    obnovljene Srbije - ''Sabor istine i nauke'' Jovana Stejića.
    Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju

    1831.

    1856.
    Londonsko pozorište ''Kovent Garden'' uništeno je u
    požaru.

    1916.
    Poginulo je 455 putnika i članova posade od 588,
    koliko ih je bilo u španskom putničkom brodu ''Princ od Asturije'' u
    trenutku kad je udario u stenu u blizini brazilske obale i potonuo
    posle samo nekoliko minuta.

    1933.
    Nacionalsocijalistička radnička partija Nemačke
    Adolfa Hitlera osvojila je većinu u Rajhstagu (Skupština).

    1945.
    Američke trupe ušle su u Keln u Drugom svetskom
    ratu.

    1946.
    U govoru u Fultonu u američkoj državi Misuri
    britanski premijer Vinston Čerčil je rekao: ''Od Šćećina na
    Baltiku do Trsta na Jadranu gvozdena zavesa je spuštena preko
    (evropskog) kontinenta'', lansiravši najpoznatiji izraz u epohi
    hladnog rata, započetoj po okončanju Drugog svetskog rata.

    1953.
    Umro je sovjetski diktator gruzinskog porekla Josif
    Visarionovič Džugašvili Staljin, koji je metodama političke
    strahovlade i neograničenom ličnom vlašću upravljao Sovjetskim
    Savezom 29 godina. Kao učenik bogoslovije pristupio je
    socijaldemokratskim kružocima, potom boljševicima. Pre Oktobarske
    revolucije 1917. organizovao je akcije bojovika, terorista koji su
    prema nalogu vođe boljševika Vladimira Lenjina izvodili
    razbojničke napade na banke i konvoje radi pljačke novca. U
    partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet ušao je u
    oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je
    generalni sekretar partije. Posle smrti Lenjina u januaru 1924.
    vešto je koristio borbe u partijskom vrhu i jednog po jednog
    fizički je - uglavnom posle montiranih političkih procesa -
    eliminisao sve koji bi mogli da mu ugroze vlast. Vremenom je to
    postao razrađen sistem terora sa ogromnom mrežom zatvora i
    koncentracionih logora u koje su slati milioni ljudi. Izgradio je
    kult svoje ličnosti u ŠSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo
    sve komunističke partije u svetu. Čistke je započeo 1934. i
    likvidao je praktično sve stare boljševike, partijske, državne i
    armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava
    rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući
    jugoslovensko. U otadžbinskom ratu protiv Nemačke i njenih
    saveznika od 1941. do 1945. bio je vrhovni komandant oružanih
    snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu,
    Jalti i u Potsdamu, prihvatio je podelu interesnih sfera posle
    Drugog svetskog rata u Evropi i Aziji. Stvorio je 1947. Informacioni
    biro komunističkih partija, pomoću kojeg je nastojao da obezbedi
    uticaj u komunističkom svetu posle raspuštanja Kominterne i 1948.
    pokušao je da se obračuna s jugoslovenskim rukovodstvom. Ipak
    period njegove vlade bio je obeležen ogromnih industrijskim
    napretkom, sovjetska država razvila je nuklearni potencijal (i u
    vojne i u mirnodopske svrhe), kao i uspešan svemirski program.

    1953.
    Umro je ruski kompozitor i pijanista Sergej
    Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih
    stvaralaca 20. veka. Od 1918. živeo je u zapadnoj Evropi i SAD, a
    1932. vratio se u otadžbinu. Stvorio je remek dela koja su sinteza
    dubokih doživljaja i najuzvišenije lepote. Dela: opere ''Zaljubljen
    u tri narandže'', ''Rat i mir'', ''Plameni anđeo'', simfonijska bajka
    ''Peća i vuk'', baleti ''Romeo i Julija'', ''Pepeljuga'', ''Priča o
    kamenom cvetu'', kantata ''Aleksandar Nevski'', simfonije ''Klasična
    simfonija'', ''Peta simfonija'', muzika za filmove ''Aleksandar Nevski'',
    ''Ivan Grozni''.

    1960.
    Predsednik Ahmed Sukarno raspustio je indonežansku
    Skupštinu.

    1964.
    Umro je jedan od prvih filmskih snimatelja na
    Balkanu Milton Manaki, koji je 1905. počeo filmskom kamerom da
    beleži događaje. Poseban dokumentarni značaj ima reportaža o
    boravku turskog sultana Abdula Hamida II 1911. u Bitolju, snimci
    rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena
    mladoturske revolucije, balkanskih ratova, Prvog i Drugog svetskog
    rata.

    1966.
    Britanski putnički avion udario je u japansku
    planinu Fuđi i svih 124 putnika i članova posade je poginulo.

    1970.
    Stupio je na snagu ugovor o neširenju nuklearnog
    oružja koji je potpisalo 45 zemalja.

    1984.
    Umro je italijanski pevač Tito Gobi,operski bariton svetskog ugleda. U operama je studiozno i prefinjeno kreirao vodeće role baritonskog faha, uključujući čuvenu ulogu u ''Toski'' Djakoma Pučinija u kojoj mu je partner bila Marija Kalas.

    1993.
    Minut posle poletanja sa skopskog aerodroma srušio
    se makedonski putnički avion ''Foker 100'', što je preživelo samo
    20 od 97 putnika i članova posade.

    1996.
    Predsednik SAD Bil Klinton poslao je u Izrael vrhunsku opremu za otkrivanje podmetnutih bombi i grupu tehničkih eksperata kao pomoć u borbi protiv arapskih islamskih terorista.

    1998.
    U terorističkom napadu tamilskih pobunjenika, koji
    su u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu aktivirali minibus pun
    eksploziva, poginulo je 37 ljudi.

    1999.
    Karlos Vestendorp, smenio je izabranog predsednika
    Republike Srpske Nikolu Poplašena s obrazloženjem da ugrožava
    mirovni proces.

    1999.
    Arbitraža uspostavljena Dejtonskim mirovnim
    sporazumom odlučila je da grad Brčko, dotad u sastavu Republike
    Srpske, dobije status distrikta pod međunarodnim nadzorom.

    2000.
    Izrael je odlučio da povuče trupe s juga Libana do
    jula, čak i u slučaju da dotad ne postigne mirovni sporazum sa
    Sirijom.

    2001.
    Tokom rituala kamenovanja đavola, u stampedu
    muslimanskih hodočasnika poginulo je najmanje 35 ljudi na mostu
    Džamarat u blizini Meke.

    2003.
    U samoubilačkom napadu palestinskih islamskih
    terorista na autobus u severnoj izraelskoj luci Haifi poginulo je 15
    ljudi, mahom studenata.

    2006.
    Lider Srba u Hrvatskoj Milan Babić izvršio je samoubistvo u svojoj ćeliji u zatvorskoj jedinici haškog tribunala u Ševeningenu.

    2007.
    Preminula je Irena Davošir-Matanović, sopran, solistkinja Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Rođena u Djurđevu u Bačkoj 1933, muzičko obrazovanje je stekla u Muzičkoj školi ''Isidor Bajić'' u Novom Sadu. Solistkinja SNP-a je od 1953. Ostala je upamćena po ulogama Tatjane (''Evgenije Onjegin''), Mimi (''Boemi''), Lie (''Turandot''), Marženke (''Prodana nevesta''), Dezdemone (''Otelo''), Margarete (''Faust'').
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #577

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 6. mart, 66. dan 2008. Do kraja godine ima 300 dana.



    1475. -
    Rođen je italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umetnika Renesanse.

    1480. -
    U Toledu je potpisan sporazum kojim je Španija prizna laportugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

    1626. -
    Nemački car Ferdinand II Habzburški izdao je Edikt orestituciji kojim je protestantskim knezovima naloženo da vrate katoličkoj crkvi sve posede zaplenjene od 1552. Ferdinand III opozvao je taj edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.

    1836. -
    Meksikanci pod komandom generala Antonija Lopeza de Santa Ane (Antonio Lopez, Anna) zauzeli su američku tvrđavu Alamo u Teksasu. Tokom opsade koja je trajala 13 dana poginulo je svih 156 Teksašana, među kojima i legendarni Dejvi Kroket (Davy Crockett).

    1874. - Rođen je ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berđajev, profesor na Moskovskom univerzitetu (1920). Mislilac hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa 20. veka napustio je sovjetsku Rusiju 1922. i postao najpopularniji ruski filozof na Zapadu. Umro je 23. marta 1948. u Francuskoj ("Hrišćanstvo i klasna borba", "Smisao istorije", "Filozofija slobode", "Čovek i mašina", "O ropstvu i slobodi čoveka").

    1882. -
    Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom, asebe kraljem.

    1900. -
    Umro je nemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler(Gottlieb Wilhelm Daimler), koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Osnovao je 1890. kompaniju "Dajmler Motoren-Gezelšaft", koja se 26 godina posle njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca (Benz) u kompaniju "Dajmler-Benc", proizvođača prestižnih automobila "mercedes".

    1927. -
    Rođen je kolumbijski književnik Gabrijel Garsija Markes.Pisac "magičnog realizma", žanra koji meša mitove, magiju i realnost, najviše je doprineo da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1982. ("Sto godina samoće", "Ljubav u vreme kuge").

    1941. -
    Krunski savet Kraljevine Jugoslavije je u Drugom svetskomratu doneo odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Nemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.

    1944. -
    Poletevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658američkih bombardera započeli su u Drugom svetskom ratu danonoćno bombardovanje Berlina.

    1945. -
    U Njujorku je umrla srpska slikarka MilenaPavlović-Barili, jedan od najznačajnijih predstavnika nadrealizma u srpskom slikarstvu. Od 1939. živela je u SAD, gde je bila ilustrator modnog časopisa "Vog" i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Rođena je u Požarevcu 1909.



    1946. -
    Francuska je priznala Vijetnam kao nezavisnu državu uokviru Indokineske federacije.

    1949. -
    Radio Beograd je prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija.

    1953. -
    Georgij Maljenkov je posle smrti Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.

    1957. -
    Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togo land ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.

    1980. -
    Francuska književnica belgijskog porekla Margerit Jursenar (Marguerite Yourcenar) postala je prva žena član Francuske akademije.

    1992. -
    "Mikelanđelo", jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao je hiljade kompjutera širom sveta.

    1993. -
    Pripadnici angolskog pobunjeničkog pokreta UNITA zauzelisu Huambo, drugi po veličini grad u Angoli, nakon dvomesečnih borbi s vladinim snagama.

    1994. -
    Umrla je grčka glumica Melina Merkuri (Mercouri), veoma angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne hunte u Grčkoj, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista ("Nikad nedeljom", "Fedra", "Ciganin i džentlmen").

    1998. -
    U sukobima sa srpskim snagama bezbednosti na Kosovu jeubijen Adem Jašari, jedan od glavnih vođa ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova.

    1999. -
    Na severu Kambodže, uz granicu s Tajlandom, uhapšen je Ta Mok, poslednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri, tokom čijeg je režima u drugoj polovini sedamdesetih ubijeno ili umrlo od gladi i bolesti oko milion i po ljudi.

    2001. -
    Tokom hodočašća u Meku, u jurnjavi vernika su poginula 34 muslimanska hodočasnika.

    2002. -
    Vlasti u Indiji su uspostavile kontrolu nad zapadnomindijskom državom Gudžarat, nakon jednonedljenih sukoba Indusa i Muslimana u kome je poginulo 803 osobe, uključujući i 58 Indusa koji su živi izgoreli u vozu kojeg je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.

    2004. -
    U 89. godini umro je najpoznatiji brazilski plejboj Žoržinjo Genl (Jorginho Guinle) koji je osvojio poznate lepotice među kojima su Merilin Monro, Romi Šnajder, Džejn Mensfild, Rita Hejvort i Anita Ekberg.



    2005. -
    U SAD je umro fizičar i laureat Nobelove nagrade, HansBete (Bethe), koji je pobegao iz nacističke Nemačke, a zatim postao ključna figura u razvoju prve atomske bombe.

    2006.
    Počelo je suđenje Zakariji Musauiu (3, u okružnom sudu u Virdžiniji, jedinom čoveku koji je u SAD optužen za direktnu vezu sa terorističkim napadima na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine. U vreme napada bio je u zatvoru, ali je slagao inspektore i tako ih sprečio da na vreme otkriju zaveru. Musaui je šokirao porotu kad je 28. marta na suđenju rekao da je trebalo da upravlja petim avionom čija je meta bila Bela kuća.

    2007.
    Umro je srpski pisac i režiser Milan Vukotić, tvorac alternativnog ''Teatra levo''. Pisac i režiser kultne predstave za mlade ''Rastibuđilizovane klejbezable''. Vukotić je više godina vodio dečji zabavni kamp Apelhof u Austriji gde je i umro. Autor je desetak dečjih romana, koji su doživeli međunarodni uspeh, a na srpskom jeziku, u izdanju Kreativnog centra, objavljeni su ''Zagonetni iksilon'' i ''Trinaesti jezik''.

    2007.
    U dva snažna zemljotresa, koji su pogodili indonežansko ostrvo Sumatru, poginulo je najmanje 70 ljudi. Epicentar zemljotresa, koji se osetio i u Maleziji i Singapuru, bio je na oko 50 kilometara od grada Padanga na Sumatri.

    2007.
    Osamnaest ljudi izgubilo je život u sukobima između islamskih ekstremista i vladinih snaga na jugu Filipina. Gerilci ''Islamskog fronta za oslobađanje Moroa'' i vladine snage sukobili su se u gradu Midsajap, oko 960 kilometara južno od Manile.

    2007.
    Najmanje 100 iračkih šiita hodočasnika je poginulo, a 160 ranjeno u dva samoubilačka napada eksplozivom u gradu Hila, oko 95 kilometara južno od Bagdada.

    2007.
    Umro je Žan Bodrijar, francuski filozof, postmodernist i poststrukturalist. Najpoznatiji je po stvaranju pojma ''hiperstvarnosti''. Posebno je bio kritičan prema potrošackoj kulturi savremenih SAD. Pisao je o bombardovanju Srbije 1999. godine, kao o ''dvoličnom ratu''. Najpoznatije delo ''Zaboraviti Fukoa'' objavljeno 1977. jedno je od 20 dela koje je napisao. Poslednje od 20 dela koje je napisao je ''Kul sećanja'' objavljena je 2005. godine.

    2007.
    Iračka sunitska pobunjenička grupa ''Islamska država u Iraku'', povezana sa Al Kaidom, izvela je akciju upada u zatvor Baduš, u blizini iračkog grada Mosula, odakle je oslobođeno 150 zatvorenika. Policija je uspela da pronađe i ponovo uhapsi 47 zatvorenika.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #578

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 7. mart, 67. dan 2008. Do kraja godine ima 299 dana.



    1573. -
    Potpisivanjem mira u Carigradu završen je rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, u kojem su Turci (1571) preuzeli Kipar od Mletaka.

    1765. -
    Rođen je francuski hemičar Žozef Nieps (Joseph Niepce) pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820, prvi je u svetu uspeo da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče prekrivene osetljivim slojem asfaltnog laka.

    1793. -
    Francuski Konvent (revolucionarna skupština) objavio je rat Španiji.

    1809. -
    Umro je francuski konstruktor balona Žan Pjer Fransoa Blanšar (Jean Pierre Francois Blanchard), koji je 1785. sa Džonom Džefrisom (John Jeffries) prvi preleteo Lamanš balonom.

    1814. -
    Napoleonove trupe od 37.000 vojnika pobedile su 90.000 Prusa pod komandom feldmaršala Blihera (Bluecher) u bici kod Linjija u Francuskoj.

    1850. -
    Rođen je čehoslovački državnik i filozof Tomaš Masarik (Tomas Masaryk), profesor Praškog univerziteta, borac za nezavisnost i prvi predsednik Čehoslovačke, od 1918. do 1935.

    1875.-
    Rodjen francuski kompozitor Žozef Moris Ravelbio je jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma.
    Oslanjao se na klasično francusko muzičko nasledje, ali se inspirisao i španskom muzikom i džezom, koristeći raznoliki ritam, s orkestrom punim boje i slobodnim harmonijama.
    Virtuozni pijanista i dirigent, održavao je koncerte širom Evrope i Amerike.
    Dela: opera "Sat Španije", balet "Dafne i Kloe", orkestarska kompozicija "Bolero", klavirski ciklusi "Ogledala", "Gaspar noći", "Kuprenov grob", "Sonatina" za klavir, mnoštvo solo pesama, uglavnom na stihove francuskih simbolista.



    1876. -
    Prvi razgovor telefonom obavili su pronalazač telefona Aleksander Grejem Bel (Alexander Graham Bell) i njegov saradnik Votson (Watson).

    1932. -
    Umro je francuski državnik Aristid Brijan (Aristide Briand), šest puta premijer između 1909. i 1929, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926, začetnik ideje o Sjedinjenim Državama Evrope.

    1936. -
    Ulaskom vojske u demilitarizovanu Rajnsku oblast, Nemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor zaključen posle Prvog svetskog rata.

    1945. -
    Nakon ostavke kraljevske vlade, Josip Broz Tito je formirao novu jugoslovensku vladu u koju su ušli i šef Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsednik, i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.

    1945. -
    Potisnuvši japanske snage u Drugom svetskom ratu, britanska 14. armija je ušla u Mandalej, drugi po veličini grad u Burmi.j.

    1945. -
    Američke trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele strateški važan most preko Rajne kod Remagena u Nemačkoj.

    1951. -
    Jedan verski fanatik ubio je iranskog premijera Alija Razmaru u džamiji u Teheranu.

    1989. -
    Iran je prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija (Rushdie) "Satanski stihovi", u kojoj je islam, prema oceni iranskih verskih vođa, izvrgnut poruzi.

    1994. -
    Prilikom sletanja na aerodrom u Kigaliju, oboren je avion kojim su se predsednici Ruande i Burundija Habjariman i Ntjaramir vraćali s mirovnih pregovora u Tanzaniji. Pogibija dvojice predsednika prekinula je osmomesečno primirje između plemena Hutu i Tutsi i izazvala novi talas nasilja.

    1998. -
    Italijanski vojni sud proglasio je krivim bivšeg nemačkog Š kapetana Eriha Pribkea (Erich Priebke) za masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima u Drugom svetskom ratu i osudio ga na doživotnu robiju.

    1999. -
    U 70. godini u Londonu je umro američki filmski režiser Stenli Kjubrik (Stanley Kubrick), jedan od najznačajnijih režisera modernog filma. Tokom 46 godina karijere snimio je oko 20 filmova među kojima su najpoznatiji "Staze slave", "2001: Odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Doktor Strendžlav" i "Beri Lindon".



    2002. -
    Arijel Šaron (Ariel Sharon) postao je premijer Izraela.
    2002. -
    Na referendumu u Irskoj glasači su se izjasnili protiv strogih zakona o zabrani abortusa.

    2003. -
    Za predsednika nove državne zajednice Srbije i Crne Gore izabran je potpredsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Crne Gore Svetozar Marović.

    2004. -
    Na parlamentarnim izborima u Grčkoj pobedila je desničarska hrišćansko-demokratska stranka - Nova Demokratija (ND) Kostasa Karamanlisa, koji je postao novi premijer. Time je okončana 10-godišnja vladavina socijalističkog PASOK-a.

    2005. -
    Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za granatiranje Sarajeva, Zagreba i masakr u Srebrenici.

    2006.
    Najmanje pola miliona ljudi je u gradovima širom
    Francuske protestovalo zbog plana vlade premijera Dominika de
    Vilpena za smanjenje nezaposlenosti kojim se predviđa i lakše
    otupštanje mladih radnika u nadi da će se poslodavci zbog toga
    lakše i odlučivati da ih zaposle.

    2007.
    Avion Boing 737-400 indonežanske nacionalne
    aviokompanije Garuda, sa 140 putnika i članova posade, izgoreo je
    po neuspešnom sletanju na aerodrom kulturne prestonice Indonezije,
    Džogdžakarte, na ostrvu Java. Potvrđena je smrt 48 putnika u
    avionu i jedne osobe kasnije u bolnici
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #579

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je subota, 8. mart, 68. dan 2008. Do kraja godine ima 298 dana.



    1714.
    Rođen je nemački kompozitor, čembalista i
    dirigent Karl Filip Emanuel Bah, sin i učenik Johana Sebastijana
    Baha. Dela: dvadesetak simfonija, oko 60 koncerata za klavir,
    kamerna muzika, sonate za klavir, kantate, crkvene kompozicije.1846.
    Otvorena je prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko
    čitalište, kasnije Čitalište beogradsko. Slične čitaonice
    ubrzo su osnovane i u drugim gradovima Srbije.

    1866.
    Rođen je ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev,
    profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svetlosti,
    dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svetlosnih zraka, što
    je od velikog značaja za razumevanje kosmičkih pojava. Dela: ''Sila
    pritiska svetlosti na gasove'', ''Magnetometrijsko proučavanje
    obrtnih tela''.

    1869.
    Umro je francuski kompozitor i muzički pisac Hektor
    Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike i začetnik moderne
    orkestracije. Znatno je uticao na evropsku muziku svog doba. Napisao
    je ''Nauku o instrumentaciji''. Dela: ''Fantastična simfonija'',
    ''Harold u Italiji'', ''Romeo i Julija'', ''Faustovo prokletstvo'',
    ''Rekvijem'', opere ''Benvenuto Čelini'', ''Trojanci''.



    1879.
    Rođen je srpski slikar, vajar i pisac Mihailo
    Milovanović, jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika
    Srbije, ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svetskom
    ratu, autor čuvenih portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika,
    Živojina Mišića, Stepe Stepanovića i Petra Bojovića, generala
    Pavla Jurišića Šturma, kralja Petra I Karađorđevića i regenta
    Aleksandra Karađorđevića. Diplomirao je 1909. na Likovnoj
    akademiji u Minhenu, odakle je 1912. došao u Srbiju da bi kao
    dobrovoljac učestvovao u balkanskim ratrovima. U Prvom svetskom
    ratu preživeo je sa srpskom vojskom njenu golgotu. Njegovo
    slikarstvo karakteriše preplitanje realizma, simbolizma i
    impresionizma, uz postojano uverenje da je narodna tradicija i izvor
    i ishodište umetničkog poduhvata. Izložbe Milovanovićevih slika
    u periodu između dva svetska rata bile su prvorazredan kulturni
    događaj, a hroničari su zabeležili da je njegova izložba 1938. u
    paviljonu ''Cvijeta Zuzorić'' u Beogradu bila najposećenija postavka
    u dotadašnjoj istoriji te kuće. Izradio je spomenike arhimandritu
    račanskog manastira i knezu Sokolske nahije Hadži-Melentiju u
    manastiru Rača, komandantu Zlatiborskog četničkog odreda majoru
    Kosti Todoroviću u Srebrenici (koji su porušile ustaše u Drugom
    svetskom ratu), srpskim ratnicima u Mladenovcu (oskrnavljen 1947.
    uklanjanjem tradicionalnog grba Srbije), spomenik na Krfu poginulim
    vojnicima Drinske divizije, mermerni ikonostas u pravoslavnoj crkvi
    u Mladenovcu. Tog nosioca Albanske spomenice i Ordena Svetog Save,
    partizani su streljali u Užicu krajem novembra 1941, pod optužbom
    da je ''engleski špijun''. Napisao je roman ''Lendina vodenica'',
    štampan više od pola veka posle njegove nasilne smrti.

    1879.
    Rođen je nemački hemičar i fizičar Oto Han,
    profesor univerziteta u Berlinu i Getingenu, dobitnik Nobelove
    nagrade za hemiju 1944, koji je 1957. potpisao Getingenšku
    deklaraciju, odbijajući da sarađuje u razvoju eventualnog
    zapadnonemačkog nuklearnog oružja. Dokazao je 1938. raspadanje
    rubidijuma, a 1939. s Fricom Štrasmanom je otkrio nuklearnu fisiju
    (cepanje) jezgra urana. Otkrio je i redioaktivne elemente
    mezotorijum, radio-torijum i - s Lizom Majtner - protoaktinijum.

    1895.
    Rođena je urugvajska književnica Huanita Fernandes
    Morales, poznata kao Huana Fernandes de Ibarbourou, jedna od
    najistaknutijih liričarki Južne Amerike, nazvana ''Huana Amerike''.
    Njena poezija odiše čulnošću, panteističkom združenošću s
    rirodom i pesimizmom. Dela: zbirke stihova ''Dijamantski jezici'',
    'Divlji koren'', ''Ruža vetrova'', ''Izgubljena'', ''Romanse sudbine''.

    1904.
    Nemačka je ublažila antijezuitski zakon iz 1872,
    dopustivši povratak pojedinih pripadnika tog rimokatoličkog reda.

    1907.
    Rođen je grčki državnik Konstantin Karamanlis,
    predsednik Grčke od 1980. do 1985, osnivač stranke ''Nova
    demokratija''. Prvi put je postao premijer 1955. i na tom položaju
    ostao je do 1963, kad je dobrovoljno emigrirao. Vladu je ponovo
    sastavio 1974, posle pada vojne hunte, odigravši ključnu ulogu u
    obnovi demokratije u Grčkoj.

    1917.
    U Petrogradu je nemirima i štrajkovima počela
    Februarska revolucija (događaj se zbio 23. februara prema
    Julijanskom kalendaru, tada na snazi u Rusiji).

    1917.
    Umro je nemački konstruktor i general Ferdinand fon
    Cepelin, koji je 1900. konstruisao veliku vazdušnu lađu -
    dirižabl, nazvanu po njemu ''cepelin''. Njegova letilica duga 248
    metara bila je lakša od vazduha, s velikim balonom profilisanog
    vretenastog oblika i motornim pogonom.

    1921.
    Francuske trupe ušle su u Diseldorf i druge gradove
    u Ruru pošto Nemačka nije isplatila ratnu štetu, prema obavezi iz
    Versajskog ugovora kao poražena strana u Prvom svetskom ratu.

    1921.
    Španskog premijera Eduarda Data u Madridu su ubili
    anarhisti.

    1930.
    Umro je američki državnik Vilijam Hauard Taft,
    predsednik SAD od 1909. do 1913, prvi bivši šef države u
    američkoj istoriji koji je od 1921. do smrti bio predsednik
    Vrhovnog suda. Tokom predsedničkog mandata vojno je intervenisao u
    Nikaragvi, koja je potom bila pod američkom okupacijom od 1912. do
    1925. i od 1926. do 1933.

    1942.
    Umro je kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka i
    Graupera, svetski prvak u šahu od 1921. do 1927. Izgubio je samo
    jednu partiju u razdoblju od 1914. do 1924, po čemu je jedinstven u
    istoriji šaha. Titulu je osvojio pobedivši u meču nemačkog
    velemajstora Emanuela Laskera s 4:0, uz 10 remija, a izgubio je od
    ruskog velemajstora Aleksandra Aljehina, koji ga je pobedio sa 6:3,
    uz 25 remija. Dela: ''Osnovi šaha'', ''Moja šahovska karijera''.

    1942.
    Japanske trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele
    glavni grad Burme Rangun. U ratu je Burma imala izuzetan strateški
    značaj, ali su Britanci tu dalekoistočnu koloniju uvrstili u
    sporedni front, što im se osvetilo u kasnijim operacijama.

    1950.
    Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio je da
    je ŠSR isprobao atomsku bombu, što je izazvalo šok u SAD, jer su
    Amerikanci bili uvereni da jedini poseduju nuklearno oružje.
    Pometenost u Vašingtonu upotpunila je izjava Vorošilova da je
    proba izvršena još 23. septembra 1949.

    1954.
    Zaključen je odbrambeni sporazum SAD i Japana,
    čime se Tokio potpuno priklonio političko-vojnom savezu Zapada.

    1965.
    U Južni Vijetnam iskrcalo se 3.500 američkih
    marinaca, čime je otpočelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD
    u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu potpunim porazom 1975. i
    pogibijom više od 58.000 Amerikanaca u toj zemlji jugoistične
    Azije.

    1969.
    ŠSR je stavio u stanje uzbune dalekoistočne trupe
    kao znak upozorenja Kini posle pograničnih sukoba na reci Usuri.

    1971.
    Osnovan je hor ''Kolegijum muzikum'', akademski
    kamerni hor studentkinja Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.

    1971.
    Umro je američki filmski glumac Harold Lojd, jedan
    od najvećih komičara nemog filma. Filmovi: ''Sigurnost na
    poslednjem mestu'', ''Brucoš'', ''Čuvaj se, profesore'', ''Luda sreda''.

    1983.
    Umro je engleski kompozitor Vilijam Tarner Volton,
    tvorac osećajne i lirske muzike neoromantičarskog stila. Posebno
    je značajan po orkestarskim kompozicijama, koje se odlikuju dugom
    melodijskom linijom, bogatom harmonijom i složenim ritmom. Dela:
    melodrama ''Fasada'', oratorijum ''Baltazarov pir'', ''Koncert za
    violinu''.

    1993.
    Južnokorejski predsednik Kim Jong Sam smenio je
    dvojicu ključnih generala lojalnih prethodnim vojnim režimima, u
    nastojanju da učvrsti civilnu kontrolu nad armijom.

    1994.
    Kod Durbana u Južnoj Africi poginula su 64 putnika
    prigradskog voza koji je iskočio iz šina.

    1996.
    Okončan je neuspešni mirovni mandat UN u Ruandi.

    1997.
    Albanski predsednik Salji Beriša doživeo je
    ponižavajući poraz kad su pobunjenici zauzeli grad Djirokastru,
    poslednje uporište vladinih snaga na jugu Albanije.

    1999.
    Umro je američki sportista Džo Di Mađo, legendarni
    bejzbol igrač njujorških ''Jenkija''.

    2000.
    U Kini je pogubljen bivši provincijski viceguverner
    Hu Čangćing zbog podmićivanja, najviši funkcioner pogubljen u
    toj zemlje za 50 godina.

    2001.
    Tročlano veće čileanskog apelacionog suda
    presudio je sa 2:1 da bivšem diktatoru Augustu Pinočeu može da
    bude suđeno za kršenje ljudskih prava posle vojnog udara koji je
    izveo 1973. u kojem je ubijen demokratski izabrani šef države
    Salvador Aljende.

    2003.
    Ubijen je jedan od osnivača i vođa oružanog krila
    palestinskog islamističkog pokreta Hamas - Ibrahim el Makadma. U
    raketnom napadu izraelskih helikoptera na Makadmino vozilo u pojasu
    Gaze ubijena su i trojica njegovih telohranitelja.

    2005.
    U akciji specijalne ruske policije na severu
    Kavkaza, u mestu Tolstoj-Jurt, ubijen je Aslan Mashadov, vođa
    čečenskih separatista, jedan od najozloglašenijih terorista na
    prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza.

    2005.
    Sirijske trupe počele su povlačenje iz Libana,
    nakon sirijsko-libanskog vojnog sporazuma čiji su detalji
    dogovoreni dan ranije, prilikom susreta u Damasku sirijskog
    predsednika Rašida el Asada sa svojim libanskim kolegom Emilom
    Lahudom.

    2007.
    Izraelski ministar zdravlja Jakob Ben-Jizri je
    potvrdio da smrtonosna bakterija hara bolnicama u Izraelu i da je
    ukupno izazvala smrt oko 200 ljudi - od početka godine. Veruje se
    da je u pitanju bakterija ''Klebsiella pneumoniae'' jedna od
    najotpornijh na antibiotike, bezopasna za zdrave ljude ali fatalna
    za pacijente s oslabljenim imunitetom.



    - Danas je međunarodni Dan žena. Druga međunarodna

    konferencija žena socijalista je 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na

    inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin, ustanovila praznik

    u znak sećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta

    1909. Prva proslava Dana žena u Srbiji je održana 1914.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #580

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 9. mart, 69. dan 2008. Do kraja godine ima 297 dana.


    1074.
    Papa Grgur VII naredio je da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu izbačeni iz Crkve.

    1454.
    Rođen je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena (Americus) nemački kartograf Martin Valdzemiler 1507. Novi svet pogrešno nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofer Kolumbo. Vespuči je u Novi svet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je portugalsku ekspediciju. Verovao je da su Honduras i Brazil novi, neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras pre njega otkrio Kolumbo.

    1661.
    Umro je francuski kardinal italijanskog porekla Žil Mazaren, posle smrti kardinala Armana Žana Rišeljea 1642. premijer u vladama kraljeva Luja XIII i Luja XIV. Kao jedan od najveštijih diplomata svog doba postavio je temelje na kojima je Luj XIV gradio hegemonističku politiku Francuske u Evropi. Okončao je 1648. Tridesetogodišnji rat, posle kojeg je Vestfalskim mirom Francuska od Nemačkog carstva preuzela Alzas i neke lorenske gradove. Takođe je savladao bunu plemstva od 1652. i učvrstio kraljev apsolutizam poljuljan tokom pobune.

    1749.
    Rođen je francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprineo je pobedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj bila je liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Ubijen je 1791. pod optužbom da je paktirao s dvorom. Dela: ''Esej o despotizmu'', ''O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim''.

    1796.
    Napoleon oženio Žozefinu Napoleon Bonaparte oženio je Žozefinu d Boarne, udovicu bivšeg francuskog oficira koji je giljotiniran za vreme Francuske revolucije.



    1807.
    Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici su potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto utvrđen i posednut jakim janičarskim snagama. Ustanici su tokom 1804, 1805. i 1806. bezuspešno pokušavali da zauzmu beogradsku tvrđavu i tek 8. januara 1807. beogradski vezir Sulejman paša bio je prinuđen da preda Karađorđu Gornji grad, a dva meseca potom i Donji grad. Beograd je postao politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do propasti Prvog srpskog ustanka 1813.

    1814.
    Rođen je ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik 19. veka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova dela našla su se na udaru carske cenzure. Ruski režim, u to vreme, je Ukrajince smatrao delom ruskog naroda kao Maloruse. Dela: zbirka pesama i poema ''Kobzar'', poema ''Hajdamaki'', romani (na ruskom) ''Najamnica'', ''Kneginja'', ''Muzikant'', ''Blizanci'', ''Umetnik''.

    1817.
    Srpski vojvoda i popečitelj (ministar) finansija u Prvom srpskom ustanku knez Sima Marković pogubljen je u beogradskoj tvrđavi prema naređenju Marašli Ali paše. Od početka ustanka bio je blizak saradnik Karađorđa, s kojim je emigrirao posle propasti ustanka. Vratio se u Srbiju zahvaljujući nagodbi Miloša Obrenovića i Ali paše, ali je nastavio prepisku sa srpskim starešinama u Besarabiji, pozivajući ih da se vrate i nastave borbu protiv Turaka. S vojvodom Pavlom Cukićem i bivšim Karađorđevim kapetanom Dragićem Gorunovićem podigao je bunu koju su Miloš i Turci brzo ugušili, a Marković i Gorunović su uhvaćeni i pogubljeni.

    1831.
    Kralj Luj Filip osnovao je francusku Legiju stranaca, sa sedištem u Alžiru.

    1851.
    Umro je danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. Njegovo glavno delo ''Experimenta circa effectum conflictus electrici in acum magneticam'' znatno je uticalo na francuskog fizičara i matematičara Andre Mari Ampera. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu je nazvana ersted (oznaka Oe).

    1885.
    Rođena je ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih umetnica klasičnog baleta u prvoj polovini 20. veka. S Anom Pavlovom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvezdama Ruskog baleta Sergeja Djagiljeva, u Imperatorskom baletu u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gde je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamenjiva partnerka Nižinskog u baletu ''San o ruži'' i po sjajnim rolama u baletima ''Šeherezada'', ''Žar ptica'', ''Petruška'', ''Fantastični dućan'', ''Trorogi šešir''.

    1888.
    Umro je nemački car Vilhelm I Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da ''krvlju i gvožđem'' ujedini Nemačku. Bio je pruski kralj od 1861, a 1871. postao je prvi car novostvorenog Nemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864, porazili Austriju 1866, a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. ''Izuzetni zakon'' (Lex specialis), kojim je socijalistički pokret u Nemačkoj stavljen van zakona.

    1890.
    Rođen je sovjetski državnik Vjačeslav Mihajlovič Skrjabin, poznat kao Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. Bio je glavni pregovarač s Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog desetogodišnjeg pakta o nenapadanju, potpisanog 1939, devet dana pre napada Nemačke na Poljsku, što je izazvalo veliko iznenađenje u svetu i zbunjenost i pometnju u komunističkim partijama. Jedan je od osnivača lista ''Pravda''. Održao se u vrhu vlasti tokom bezmalo tri decenije strahovlade Josifa Staljina, ali je u junu 1957, pod optužbom za ''antipartijski stav'', isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija.

    1893.
    Umro je francuski teoretičar umetnosti, istoričar i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umetnosti i društva. Prema determinističkom shvatanju istorije, smatrao je da pojedinac, izrazito određen jednom ''preovlađujućom osobinom'', trpi jak spoljni uticaj ''rase'', ''sredine'' i ''trenutka''. Kao filozof bavio se problemima saznanja. Dela: ''Istorija engleske književnosti'', ''Filozofija umetnosti'', ''O inteligenciji'', ''Postanak savremene Francuske''.

    1916.
    Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Portugaliji, koja je prethodno u svojim lukama zaplenila nemačke brodove.

    1918.
    Umro je nemački pisac Frank Vedekind, koji je
    ekscentričnim dramama, punim ironije i cinizma, tragike i komike,
    grotesknih likova, drastičnih erotskih scena i uličnog žargona,
    provocirao licemerni građanski moral. Podsmevao mu se i pesmama,
    šansonama i baladama koje je recitovao u minhenskom kabareu
    'Jedanaest dželata''. Dela: drame ''Prolećno buđenje'', ''Zemaljski
    duh'', ''Markiz fon Kajt'', ''Pandorina kutija'', ''Mrtvački ples'',
    'Muzika'', ''Cenzura'', pesme ''Četiri godišnja doba''.

    1919.
    Britanci su deportovali na Maltu vođu egipatskog
    pokreta za nezavisnost Saada Zaglula.

    1924.
    Italija je anektirala Rijeku.

    1934.
    Rođen je ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič
    Gagarin, prvi čovek koji je obleteo Zemlju. U aprilu 1961.
    vasionskim brodom ''Vastok I'' načinio je krug oko planete za 108
    minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na
    čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.

    1942.
    Japanske invazione snage su u Drugom svetskom ratu
    okončale zauzimanje centralnog indonežanskog ostrva Java.
    Indonezija je tada bila holandska kolonija, kao Holandska Istočna
    Indija.

    1943.
    Rođen je američki velemajstor Robert ''Bobi''
    Džejms Fišer, 11. prvak sveta u šahu, prvi Amerikanac koji je
    osvojio tu titulu. Velemajstor je postao u 15. godini, a svetski
    šampion 4. septembra 1972, pobedivši u meču u Rejkjaviku ruskog
    velemajstora Borisa Spaskog rezultatom 12,5:8,5. Prethodno je u
    mečevima kandidata postigao rezultate bez presedana u istoriji
    šaha: u četvrtfinalu i polufinalu pobedio je ruskog velemajstora
    Marka Tajmanova i danskog velemajstora Benta Larsena rezultatom 6:0,
    a u finalu bivšeg prvaka sveta jermenskog velemajstora Tigrana
    Petrosjana sa 6,5:2,5. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila 1975,
    jer je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije,
    pa je za prvaka sveta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.
    Posle više od dve decenije odsustvovanja, na kratko se vratio šahu
    1992. kad je pobedio Spaskog u meču odigranom u Beogradu i na
    Svetom Stefanu.

    1945.
    Američke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele
    Bon.

    1956.
    Englezi su deportovali kiparskog arhiepiskopa
    Makariosa III na Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu.

    1976.
    U Kavalezeu kod grada Trento na severu Italije
    srušila se uspinjača, usmrtivši 42 smučara u najgoroj takvoj
    nesreći u svetu, koju je jedino preživela jedna devojka.

    1987.
    Teheran je optužio Bagdad da upotrebljava hemijsko
    oružje u iransko-iračkom ratu.

    1989.
    Vlasti u Varšavi zvanično su optužile sovjetske
    službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u
    Katinskoj šumi u proleće 1940.

    1991.
    U Beogradu su se masovne opozicione demonstracije
    protiv režima Slobodana Miloševića, posle brutalne policijske
    intervencije, pretvorile u krvave nerede u kojima su poginuli
    učenik Branivoje Milinović i policajac Nedeljko Kosović. Režim
    je uveče, kad se situacija smirila, demonstrirao silu tako što je
    na ulice izveo tenkove, pod izgovorom da to čini zbog izgredničkog
    ponašanja pojedinih demonstranata koji su demolirali prodavnice u
    strogom centru grada.

    1992.
    Umro je bivši premijer Izraela Menahem Begin, prvi
    izraelski državnik koji je potpisao ugovor s nekom arapskom
    zemljom. Posle razgovora u Kemp Dejvidu sa egipatskim predsednikom
    Anvarom el Sadatom i predsednikom SAD Džimijem Karterom,
    1977. u Vašingtonu je potpisao mirovni ugovor sa Egiptom i
    sa Sadatom je 1978. podelio Nobelovu nagradu za mir. Završio je
    prava u Varšavi, a 1939. bio je vođa omladinskog cionističkog
    pokreta ''Betar'' u rodnoj Poljskoj. Uhapšen je 1940. i dve godine je
    proveo u koncentracionom logoru u Sibiru, ali je 1942. uspeo da se
    domogne Palestine, tada pod britanskom upravom, gde je komandovao
    ilegalnom cionističkom grupom ''Irgun Cevai Leumi'' (Narodni
    vojnički savez). U tek osnovanoj državi Izrael 1948. oformio je
    pokret ''Herut'' (sloboda), od kojeg je nastala partija ''Likud''
    (jedinstvo). Ubrzo je postao član Kneseta (Skupština), u vladu je
    ušao 1967. i bio je premijer od 1977. do 1983, kad je podneo
    ostavku. Važio je za ''čoveka najtvrđe linije s vizijom za
    kompromis''. Dela: ''Pobuna'', ''Lična sećanja komandanta Irgun Cevai
    Leumija'', ''Bele noći'', ''U podzemlju''.

    1994.
    Teroristi Irske republikanske armije izveli su prvi
    u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom ''Hitrou''.

    1999.
    Iranski predsednik Muhamed Hatami doputovao je u
    Italiju, što je bila prva poseta Zapadu šefa iranske države od
    islamske revolucije 1979. u toj azijskoj zemlji.

    2000.
    NATO je odbacio izveštaje da je špijun unutar tog vojnog
    saveza snabdevao Srbe tajnim detaljima tokom agresije
    NATO na Jugoslaviju u proleće 1999.

    2003.
    Evropska unija otvorila je diplomatsko predstavništvo u
    kubanskoj prestonici Havani.

    2007.
    Umro je Kazuo Tanaka, istoričar književnosti,
    pisac i prevodilac, koji je svojim radom dao dragocen doprinos
    širenju srpske kulture u Japanu. Dobitnik je Ordena Vuka
    Karadžića, Nagrade Njegoševe zadužbine i Nagrade Srpskog PEN
    centra za životno delo. Predavao je na univerzitetima Cudađuku i
    Chiba, a kao urednik i savetnik direktora izdavačke kuće
    ''Kobunša'' preveo je i objavio dela srpskih književnika kao što su
    Ivo Andrić, Miodrag Bulatović, Desanka Maksimović ili akademik
    Georgije Ostrogorski. Objavio je i preveo (sa M. Suzukijem, 1995.) i
    fotomonografiju Hilandar. Tanaka je bio i koautor više priručnika
    za učenje srpskog jezika i priručnika za konverzaciju. Bio je
    član odbora za izradu Velikog srpsko-japanskog rečnika (30.000
    reči). Objavio je zbirku eseja: ''Balkanska duša''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #581

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 10. mart, 70. dan 2008. Do kraja godine ima 296 dana



    1452.
    Rođen je španski kralj Ferdinand Katolički (kao
    Fernando II vladar Aragonije, a kao Fernando V od Kastilje), čiji
    je dolazak na presto Aragonije 1479. označio početak istorije
    ujedinjene Španije. Njegova žena Isabela I postala je 1474.
    kraljica Kastilje, a on je nasledio oca Huana II u Aragonu i tako su
    sjedinjene glavne pirinejske države. U nastojanju da ojača
    rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. utemeljio je zloglasni sud
    inkvizicije (koji je u toj zemlji postojao do 1834), a 1492.
    proterao je Jevreje iz Španije. Borbe s Mavrima
    pobedonosno jeokončao 1492, proteravši ih iz južne
    španske pokrajine Granade,
    iste godine opremio je ekspediciju Kristofera Kolumba
    (CristoforoColombo) koja je otkrila Ameriku, a 1503.
    od Francuske je preoteo Napuljsku kraljevinu.

    1628.
    Rođen je italijanski lekar i botaničar Marčelo
    Malpigi, tvorac mikroskopske anatomije. Pronašao je jako konveksna
    sočiva, jednostavan mikroskop koji uveličava do 180 puta.

    1772.
    Rođen je nemački pisac Fridrih fon Šlegel,
    najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma i jedan od prvih
    evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom
    uređivao je glavni romantičarski časopis ''Ateneum''. Pored radova
    o antičkoj književnosti, eseja, pesama i pripovedaka, pisao je
    aforizme. Dela: roman ''Lucinda'', ''Istorija stare i nove
    književnosti'' (jedan od prvih pregleda celokupne svetske
    literature).

    1856.
    Umro je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi
    srpski komediograf, koji je u delima ismevao mane tadašnjeg
    društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost.
    Posle završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj (tadašnja
    Gornja Ugarska), radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je
    prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u
    Kragujevcu pa u Beogradu. Kao načelnik Ministarstva prosvete Srbije
    obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo
    inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i
    Narodnog muzeja. Izradio je i čitav rečnik nove srpske
    pravno-filozofske terminologije, ali ga na žalost intelektualna
    javnost nije prihvatila. Učestvovao je u organizovanju prvog
    beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije
    'Smrt Stefana Dečanskog''. U početku je pisao pod uticajem Lukijana
    Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je ''Romanom bez romana''
    napustio romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala dela:
    komedije ''Laža i paralaža'', ''Pokondirena tikva'', ''Zla žena'',
    'Tvrdica''(Kir-Janja), ''Rodoljupci'', zbirka pesama ''Davorje''. Napisao
    je i jedan udžbenik retorike.

    1861.
    Umro je ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič
    Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik 19. veka, osnivač nove
    ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac
    za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom
    utemeljio je književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski
    nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga
    njegova dela našla su se na udaru carske cenzure. Ruski režim je,
    u to vreme, Ukrajince smatrao sastavnim delom ruskog naroda, kao
    Maloruse.Dela: zbirka pesama i poema ''Kobzar'', poema ''Hajdamaki'',
    romani (na ruskom) ''Najamnica'', ''Kneginja'', ''Muzikant'', ''Blizanci'',
    ''Umetnik''.

    1872.
    Umro je italijanski revolucionar Djuzepe Macini,
    glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. veku i jedan od
    tvoraca moderne italijanske države. U Marseju je 1831. osnovao
    revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista ''Mlada Italija''
    i aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. i
    1849. Ostao je do kraja života veran republikanskim načelima i
    idejama Francuske revolucije i protivio se 1861. ujedinjenju Italije
    pod Savojskom dinastijom.

    1875.
    Umro je srpski političar i pisac Svetozar
    Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi
    teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u
    Švajcarskoj i Rusiji, gde je upoznao Karla Marksa, Nikolaja
    Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi
    socijalistički list na Balkanu ''Radenik''. Bio je pod uticajem
    ruskog ''narodnjaštva''. Ubrzo je proteran iz Srbije i godinu dana je
    živeo u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove
    ''Javnost'' i ''Glas Javnosti'', a 1875. ''Oslobođenje''. Zbog navodne
    štamparske krivice odležao je devet meseci u požarevačkom
    zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu
    i nacionalno pitanje južnoslovenskih naroda. . Člancima ''Realni
    pravac u nauci i životu'', ''Pevanje i mišljenje'' i ''Realnost''
    snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. veka. Političke
    ideje razradio je u delu ''Srbija na istoku'', najznačajnijem i
    najoriginalnijem spisu.



    1908.
    Rođen je srpski pravnik Jovan Djorđević, profesor
    Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i
    umetnosti, stručnjak za ustavno pravo. Od 1945. učestvovao je u
    pisanju ustava i zakona u bivšoj SFRJ i bio jedan od glavnih
    urednika ''Arhiva za pravne i društvene nauke''. Dela: ''Državno
    uređenje FNRJ'', ''Narodni odbori'', ''Ustavno pravo SFRJ'', ''Osnovna
    pitanja federalne države'', ''Novo ustavno pravo''.

    1922.
    Na Evropskoj ekonomskoj konferenciji u Djenovi
    zapadne sile su uslovile priznavanje ŠSR isplatom 12 milijardi
    zlatnih franaka carskih državnih zajmova i štete zbog
    nacionalizacije stranih firmi posle Oktobarske revolucije. Šef
    sovjetske diplomatije Georgij Čičerin predočio je da su zapadne
    sile Sovjetskoj Rusiji nanele štetu vojnom intervencijom od 30
    milijardi zlatnih franaka, pa je skup zapao u ćorsokak.

    1940.
    Umro je ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov.
    Zbog romana s fabulom iz građanskog rata ''Bela garda'', bio je
    'počastvovan'' napadom samog sovjetskog vođe Josifa Staljina.
    Sličan gnev izazvao je romanom ''Majstor i Margarita'', štampanom u
    Moskvi tek 1966. Ostala dela: priče i pripovetke ''Beleške mladog
    lekara'', ''Djavolijada'', ''Kobna jaja'', ''Pseće srce'', romani ''Život
    gospodina de Molijera'', ''Pozorišni roman'' (nedovršen), drame
    'Bekstvo'', ''Zojkin stan'', ''Purpurno ostrvo'', ''Adam i Eva'',
    'Blaženstvo'', ''Ivan Vasiljevič'', ''Bratstvo licemera'', ''Poslednji
    dani'', ''Batum'', scenariji ''Revizor'', ''Mrtve duše'', dramatizacije
    ''Mrtve duše'', ''Rat i mir''.

    1945.
    Tokio je u Drugom svetskom ratu razoren napadom 300
    američkih bombardera B-29, u kojem je ubijeno oko 100.000
    stanovnika japanske prestonice.

    1948.
    Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik,
    sin prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio je
    samoubistvo - kako je zvanično saopšteno. Motivi tog čina
    predratnog ambasadora Čehoslovačke u SAD i Velikoj Britaniji i
    ministra inostranih poslova od 1940. nisu rasvetljeni, ali se znalo
    da nije bio naklonjen komunističkom režimu koji je preuzimao
    vlast.

    1952.
    Kubansku vladu zbacio je bivši predsednik Fulhensio
    Batista, koji je potom kao diktator vladao Kubom do 1959.

    1968.
    U feribotu koji se prevrnuo u luci novozelandskog
    grada Velington poginulo je najmanje 200 ljudi.

    1969.
    Džejms Erl Rej osuđen je na 99 godina robije, pod
    optužbom da je ubio američkog crnačkog lidera Martina Lutera
    Kinga u aprilu 1968. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je
    verodostojnost ''dokaza'' FBI veoma nepouzdana i da nije sigurno da je
    Rej atentator na Kinga.

    1974.
    Japanski poručnik Hiro Onade se, posle 29 godina
    skrivanja u džungli, predao filipinskim vlastima, objasnivši da
    nije dobio naređenje o povlačenju i da nije znao da je prestao rat
    SAD i Japana.

    1982.
    Jugoslavija je osvojila prvo mesto u evropskoj
    stonoteniskoj superligi.

    1985.
    Umro je sovjetski državnik ruskog porekla
    Konstantin Ustinovič Černjenko, samo 13 meseci pošto je postao
    lider ŠSR. Na najmoćniji položaj u državi - mesto generalnog
    sekretara sovjetske Komunističke partije, dospeo je posle smrti
    Jurija Andropova u februaru 1984. Došao je na vlast već sasvim
    zdravstveno onemoćao. Bio je godinama šef kabineta sovjetskog
    lidera Leonida Brežnjeva.

    1990.
    Britanskom novinaru Farzadu Bazoftu irački sud je,
    zbog navodne špijunaže, izrekao smrtnu kaznu izvršenu pet dana
    kasnije, uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela Bagdadu da mu
    poštedi život.

    1993.
    Suharto je šesti put izabran za predsednika
    Indonezije.

    1995.
    U eksploziji ispred jedne džamije u najvećem
    pakistanskom gradu Karačiju i pucnjavi teroriste na ljude koji su
    pohitali u pomoć povređenima, poginulo je 12 ljudi, uključujući
    petoro dece.

    1997.
    Vatikan je uspostavio diplomatske odnose s Libijom.

    2004.
    Umro je srpski pilot Vukadin Jelić, koji je zajedno
    sa ostalim malobrojnim našim pilotima, u neravnopravnom dvoboju sa
    eskadrilama nemačkog ''Luftvafea'', branio Beograd od nemačkog
    bombardovanja 6. aprila 1941.

    2004.
    Libija je potpisala protokol kojim je Međunarodnoj
    agenciji za atomsku energiju dato pravo nenajavljenih inspekcija
    libijskih postrojenja.

    2005.
    U samoubilačkom napadu u iračkom gradu Mosulu,
    tokom sahrane jednog od šiitskih verskih lidera, život je izgubilo
    47 ljudi, a preko 100 je ranjeno
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #582

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je utorak, 11. mart, 71. dan 2008. Do kraja godine ima 295 dana.


    1544.Rođen je italijanski pisac Torkvato Taso, koji je u
    poeziji stapao lepotu oblika i hrišćansko-romantičnu
    sentimentalnost. Najveći deo burnog života proveo je na dvoru
    vojvode Alfonsa II od Este. U glavnom delu ''Oslobođeni Jerusalim''
    opisao je Prvi krstaški rat. Tri soneta i pet madrigala posvetio je
    srpskoj plemkinji iz Dubrovnika Cvijeti Zuzorić, a njegova poezija
    inspirisala je Getea, Bajrona i srpskog pesnika, dubrovčanina,
    Ivana(Dživa) Gundulića.



    1820.
    Umro je američki slikar Bendžamin Vest, koji je u
    klasicističkom maniru slikao portrete i istorijske kompozicije.
    Poslednje godine života je proveo u Londonu, gde je portretisao
    britanskog kralja Džorža III.

    1857.
    Umro je španski pisac Manuel Hose Kintana,
    sledbenik klasike i pisac slobodoumne poezije. Bio je sekretar
    pobunjeničkog pokreta za nezavisnost u vreme vladavine Španijom
    Napoleona I od 1808. do 1814. Dela: poetska ''Oda Španiji'', ''Oda
    štampariji'', drame ''Pelajo'', ''Vojvoda od Visea'', istorijsko delo
    'Životi slavnih Španaca'', kritika ''Pravila drame''.

    1885.
    Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca
    Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao
    svetski brzinski rekord u vožnji automobilom, a između 1937. i
    1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovek koji je
    automobilom vozio brže od 300 milja na čas (483 kilometra). Očeve
    rekorde oborio je njegov sin Donald, koji je 1967. poginuo u čamcu
    ''Plava ptica'' prilikom postavljanja novog svetskog rekorda na vodi
    od 527,9 kilometara na čas.

    1887.
    U Nišu su Stevan Sremac, Milorad Petrović, Djoka
    Protić, Spiro Kalik i Stevan Nikšić-Lala osnovali prvo pozorište
    pod imenom ''Sinđelić''. Posle Drugog svetskog rata naziv mu je
    promenjen u Narodno pozorište.




    1892.
    Rođen je američki filmski režiser Raul Volš,
    koji se okušao u svim filmskim žanrovima, posebno uspešno u
    vesternima u kojima je pokazao majstorstvo u slikanju sirove ljudske
    prirode. Filmovi: ''Bagdadski lopov'', ''Cena slave'', ''Umrli su u
    čizmama'', ''Džentlmen Džim'', ''Srebrna reka'', ''Udaljeni bubnjevi'',
    'Svet u njegovim rukama'', ''Belo usijanje'', ''Goli i mrtvi'', ''Udaljena
    truba''.

    1913.
    Velika Britanija i Nemačka postigle su sporazum o
    granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.

    1915.
    U Čikagu je završen prvi jugoslovenski narodni
    sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD i Kanade podržalo
    ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedničku državu
    Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide
    'u kidanju svake veze sa Austro-Ugarskom'' i formiranju jedinstvene
    države svih Jugoslovena.

    1915.
    Velika Britanija je počela blokadu Nemačke u Prvom
    svetskom ratu.

    1916.
    Rođen je engleski državnik i publicista Džejms
    Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike
    Britanije od 1964. do 1970. i od 1974. do 1976. Dela: ''Nju dil za
    ugalj'', ''Rat protiv siromaštva u svetu''.

    1917.
    Britanske trupe zauzele su Bagdad u Prvom svetskom
    ratu, zarobivši 9.000 turskih vojnika.

    1938.
    Nacista Artur Sajs-Inkvart postao je austrijski
    kancelar umesto Kurta fon Šušniga, a dan potom nemačka vojska je
    ušla u Austriju i pripojila je Trećem rajhu.

    1941.
    Kongres SAD je, na inicijativu predsednika Frenklina
    Ruzvelta, usvojio ''Zakon o zajmu i najmu'', kojim je omogućeno
    državi da sve ratne materijale ''proda, prenese, zameni, pozajmi, da
    pod zakup, ili na bilo koji drugi način da vladi one zemlje čija
    je odbrana od vitalnog značaja za odbranu SAD''. Tim zakonom je
    Velika Britanija dobila znatnu oružanu pomoć u Drugom svetskom
    ratu, a SAD su zvanično ostale izvan rata.

    1955.
    Umro je škotski mikrobiolog Aleksander Fleming,
    koji je 1928. iz gljive Penicilium notatum izolovao prvi antibiotik
    penicilin. Otkriće nije korišćeno do Drugog svetskog rata, kad su
    ga britanski fiziolog i biohemičar Ernst Boris Čejn i australijski
    lekar Hauard Volter Flori primenili u lečenju infekcija. Fleming je
    1945. s njima podelio Nobelovu nagradu za medicinu.

    1974.
    Umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od
    najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno
    pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske
    akademije nauka i umetnosti. Bio je državni savetnik i član mnogih
    delegacija Jugoslavije na zasedanjima UN. Dela: ''Stvarno pravo'',
    'Osnove privatnog prava'', ''Međunarodno javno pravo''.

    1975.
    U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica
    protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik general Antonio
    Ribeiro de Spinola pobegao je s grupom oficira u Španiju. Sutradan
    je obrazovan takozvani - Savet revolucije, radi nastavljanja
    revolucionarnog procesa započetog 25. aprila 1974. obaranjem
    režima koji je u nasleđe ostavio Antonio de Oliveira Salazar.

    1976.
    Bivši predsednik SAD Ričard Nikson priznao je da

    je 1970. naredio Centralnoj obaveštajnoj agenciji da spreči
    Salvadora Aljendea da postane predsednik Čilea. CIA je prilikom
    rušenja Aljendea 1973. obilato pomogla vojnu zaveru generala
    ugusta Pinočea.

    1985.
    Mihail Gorbačov je dan posle smrti Konstantina
    Černjenka izabran za generalnog seketara Centralnog komiteta
    vladajuće Komunističke partije ŠSR.

    1990.
    Parlament Litvanije objavio je nezavisnost od
    Moskve, kao prva sovjetska republika koja je to učinila.

    1990.
    Čileanski diktator general Augusto Pinoče je posle
    više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju
    Ajlvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

    1998.
    Predsednik Indonezije Suharto je, uprkos snažnih
    studentskih protesta, započeo sedmi petogodišnji mandat, ali je
    ubrzo prinuđen da podnese ostavku na položaj šefa države.

    2000.
    U eksploziji gasa u rudniku uglja Barakovo na istoku
    Ukrajine poginuo je 81 rudar.

    2003.
    U Hagu je inaugurisan Međunarodni krivični sud.
    Pred tim sudom, koji ima mandat da sudi samo za dela počinjena
    posle 1. jula 2002. godine, mogu da se podnose tužbe za genocid,
    ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

    2004.
    U terorističkom napadu Al Kaide na vozove u Atoči,
    glavnom železničkom čvoru španske prestonice, poginuo je 191, a
    povređeno je oko 1.500 ljudi.

    2006.
    Umro Slobodan Milošević, bivsi predsednik Srbije
    i Savezne Republike Jugoslavije. Milošević je pronađen mrtav u
    svojoj ćeliji u zatvoru Haškog tribunala u Ševeningenu,
    u kome se nalazio od juna 2001. pošto je bio optužen za ratne
    zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije.

    2007.
    U napadu automobila-bombe koji je samoubica usmerio
    na kamion sa hodočasnicima ubijena je najmanje 31 osoba i ranjeno
    još 20 u Bagdadu. Kamion je ''dignut u vazduh'' u blizini bagdadskog
    koledža Al Mustansirija u pretežno šijitima naseljenoj oblasti Al
    Karada.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #583

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je sreda, 12. mart, 72. dan 2008. Do kraja godine ima 294 dana.



    641.
    Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara
    Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na
    suverenitet nad tom teritorijom.

    1507.
    Kao najamnik kralja od Navare poginuo je italijanski
    general Čezare Bordžija, zbačeni vojvoda od Romanje, vanbračni
    sin pape Aleksandra VI. Pošto je 1492. izabran za poglavara
    rimokatoličke crkve, Aleksandar VI ga je postavio za nadbiskupa
    Venecije, potom za kardinala, ali je Čezare napustio visoki
    sveštenički čin oženivši se sestrom kralja od Navare. Uz pomoć
    francuskih trupa i očevu podršku, posle tri vojna pohoda od 1499.
    do 1502. slomio je otpor feudalnih dinasta italijanske pokrajine
    Romanje. U delu ''Vladalac'' Nikolo Makijaveli ga je veličao,
    tvrdeći da samo vladar s takvom bezobzirnošću može da ujedini
    Italiju. Posle smrti Aleksandra VI 1502. Čezare je morao da napusti
    Romanju, uhapšen je, ali je pobegao i našao utočište kod kralja
    od Navare.

    1832.
    Rođen je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot,
    protiv kojeg je 1880, dok je upravljao jednim engleskim
    lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem
    saradnje. Takav vid otpora je kasnije nazvan prema njegovom
    prezimenu - bojkot.

    1848.
    U Beču su izbile velike studentske demonstracije
    protiv policijskog režima kancelara Klemensa Meterniha i ubrzo je
    planula revolucija koja je potresla temelje Austrije. Te 1848.
    revolucionarno vrenje se osećalo širom Evrope, Austrija nije bila
    izuzetak.

    1854.
    Velika Britanija i Francuska priskočile su u
    Krimskom ratu u pomoć Otomanskom carstvu, zaključivši s njim
    savez protiv Rusije.

    1856.
    Rođen je srpski vojvoda Stepa Stepanović, jedan od
    najistaknutijih vojskovođa u dva balkanska i u Prvom svetskom ratu.
    U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija pod njegovom komandom
    razbila je austrougarske trupe, za šta je dobio čin vojvode, a na
    Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na
    glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku
    odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na
    kapitulaciju. Posle završene Artiljerijske škole u Beogradu, u
    srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. iskazao je veliku ličnu
    hrabrost i umešnost u komandovanju. Učestvovao je i u
    srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije postao je
    profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik
    načelnika Glavnog generalštaba. U generalski čin unapređen je
    1907. i postavljen za komandanta Šumadijske divizije, 1908. postao
    je ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i
    od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu
    komandovao je Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle čega je
    krajem 1912. i početkom 1913. učestvovao u opsadi i zauzimanju
    Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspešno je s Drugom armijom
    odbranio pravac dolinom Nišave prema Pirotu. U početku Prvog
    svetskog rata je, zamenjujući načelnika štaba Vrhovne komande
    vojvodu Radomira Putnika, uspešno sproveo mobilizaciju i
    koncentraciju srpske vojske, a posle Cerske bitke, u septembru 1914.
    njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku
    Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj
    polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teške
    borbe u području Lazarevca i sprečile austougarske trupe da s juga
    obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi
    učestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom
    povlačenja srpske vojske krajem 1915. i početkom 1916. uspeo je da
    s Drugom armijom, u sadejstvu s Timočkom vojskom, uspori
    napredovanje bugarske Prve armije.

    1863.
    Rođen je italijanski pisac i političar Gabrijele
    Danuncio, izraziti esteta. Najdublji trag u literaturi ostavio
    pesničkim zbirkama ''Rajska poema'' i ''Alkiona''. Bio je u politici
    izraziti predstavnik italijanskog nacionalizma, pa i fašizma.
    Direktno je učestvovao u zaposedanju Rijeke. Tokom Prvog svetskog
    rata napisao je i jednu poemu posvećenu Srbiji i njenom herojstvu,
    pod naslovom ''Oda narodu srpskom''. Ostala dela: romani ''Slast'',
    'Uljez'', ''Oganj'', drame ''Mrtvi grad'', ''Frančeska da Rimini'',
    'Joriova kći'', ''Djokonda''.

    1868.
    S pravopisa Vuka Karadžića skinuta je zabrana i
    otad je u Srbiji svako mogao da ''piše kao što govori''. Rešenje o
    tome je na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića potpisao ministar
    prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka.
    Konačnu pobedu svog pravopisa Karadžić nije doživeo.

    1880.
    Rođen je srpski pisac Vladislav Petković Dis,
    jedan od najtalentovanijih pesnika srpske književnosti. Posle
    završene gimnazije bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski
    činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu -
    živeo je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od
    osnivača srpske moderne, uređivao je časopis ''Književna
    nedelja''. Prvi svetski rat odveo ga je u tuđinu, a utopio se u moru
    kod grčkog ostrva Krf 1917. kad je nemačka podmornica torpedovala
    brod kojim se iz Francuske vraćao. Dela: zbirke pesama ''Utopljene
    duše'', ''Mi čekamo cara''.

    1881.
    Rođen je, u Solunu, turski državnik Mustafa Kemal,
    poznat kao Kemal Ataturk, otac moderne Turske, pod čijim je
    vođstvom 1922. zbačen poslednji sultan Muhamed VI, a 1923.
    proglašena republika s njim kao predsednikom na čelu. Premijer je
    postao 2. maja 1920. i tokom 18 godina vladavine odlučnim reformama
    dramatično je izmenio lik zemlje. Proklamovao je jednakost svih
    građana, sproveo agrarnu reformu, doneo savremene zakone,
    reformisao jezik i pravopis, ukinuo kalifat, strogo je sekularizovao
    državu, zabranio nošenje fesa, zara i feredže, dao izborno pravo
    ženama. U spoljnoj politici napustio je panislamističke planove
    svojih prethodnika na čelu Turske, ali i panturanske čiji je
    pristalica i sam bio u mladosti. Jedan je od tvoraca Balkanskog
    saveza 1934.

    1890.
    Rođen je ruski baletski igrač i koreograf Vladimir
    Fomič Nižinski, možda najveći u istoriji baleta, čija je
    igračka karijera trajala samo četiri godine, jer je 1917. oboleo
    od neizlečive duševne bolesti. Njegove kreacije niko nije
    nadmašio, a skokovi u baletu ''San o ruži'' su, zbog neuobičajene
    visine i lepote, ušli u legendu kao nedosegnut ideal.



    1907.
    U eksploziji ratnog broda ''Jena'' u francuskoj luci
    Tulon poginulo je najmanje 118 ljudi.

    1913.
    Kanbera je postala prestonica Australije.

    1914.
    Umro je američki inženjer Džordž Vestinghaus,
    pronalazač vazdušne kočnice za lokomotive i tramvaje. Razvio je i
    sistem železničkih signala i izgradio je turbine za hidroelektranu
    na Nijagarinim vodopadima, za koju je projekat izradio srpski
    pronalazač Nikola Tesla i s koje je obezbeđen prenos električne
    energije na daljinu zahvaljujući primeni Teslinog pronalaska
    obrtnih magnetnih polja. Osnovao je 1886. ''Vestinghaus ilektrik
    korporejšn''.

    1922.
    Rođen je američki pisac Žan Luj Keruak, poznat
    kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta
    američkih književnika pedesetih godina 20. veka, kojem je i dao
    ime. Najčešće teme njegovih romana su seks, droga, misticizam,
    brzina, kult uživanja i traženje Boga. Dela: romani ''Na putu'',
    ''Podzemljaši'', ''Doktor Saks'', ''Magi Kasidi'', ''Anđeli pustoši'',
    ''Bog Sar'', ''Satira u Parizu'', knjige pesama ''Meksiko Siti bluz'',
    ''Himna - Bože moli se za mene'', ''Razbacane pesme'', putopis
    ''Usamljeni putnik'', filozofski traktat ''Svete knjige zlatne
    večnosti''.

    1925.
    Umro je kineski revolucionar i državnik Sun Jat
    Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsednik od 1911. do 1912.
    Revolucionarnu borbu za rušenje monarhije i demokratsku republiku
    počeo je 1894, a 1905. osnovao je Saveznu ligu iz koje je 1912.
    nastala stranka Kuomintang. Pod rukovodstvom Suna i Savezne lige

    1911. izbila je buržoaska revolucija kojom je zbačena kineska
    mandžurska dinastiju Chin. Za predsednika Južne Kine, koja je
    postala nezavisna republika, izabran je 1917. Prvi kongres
    Kuomintanga 1924. prihvatio je Sunova programska načela: za
    nacionalno oslobođenje potreban je savez sa Sovjetskim Savezom,
    demokratija nije mogućna bez saradnje s komunistima i blagostanje
    naroda je nezamislivo bez poboljšanja života najbrojnijih slojeva
    - radnika i seljaka. Posle njegove smrti tu politiku napustilo je
    vođstvo Kuomintanga koje je preuzelo desno krilo Čang Kaj Šeka.

    1930.
    Vođa borbe za nezavisnost Indije Mahatma Gandi
    otpočeo je kampanju građanske neposlušnosti protiv britanske
    kolonijalne uprave i njene namere da uspostavi monopol u proizvodnji
    soli.

    1935.
    Umro je srpski fizičar, elektrotehničar i
    pronalazač Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa. Iz rodnog Idvora
    u Banatu, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je 1874. u
    SAD gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku na kojem je
    potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta
    radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog
    provodnika mogućan istovremeni prenos vesti na različitim talasnim
    dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka.
    Najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima (''Pupinovi
    kalemovi'') omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku
    daljinu. Takođe je otkrio sekundarne radijacije rendgenskih zraka,
    elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik
    termodinamike. Za naučni rad odlikovan je 1920. Edisonovom
    medaljom, a za knjigu o svom životu ''Immigrant to Inventor'', kod
    nas prevedenu pod naslovom ''Od pašnjaka do naučenjaka'', 1924.
    dobio je Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fizičke laboratorije
    Kolumbija univerziteta. Pupin je inače bio čovek sa izrazitim
    srpskim patriotskim nabojem, tako da je pomagao razne patriotske
    akcije, humana društva, i u zemlji i u emigraciji. Kao čovek
    izuzetnog društvenog ugleda a lični prijatelj Vilsona veoma je
    pomogao srpskoj vladi prilikom određivanja konačnih granica
    Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.



    1938.
    Nemačke trupe su ušle u Austriju, a Adolf Hitler
    je dva dana potom objavio da je Austrija postala deo Trećeg Rajha,
    što su zapadne sile posmatrale skrštenih ruku, nastojeći da na
    svaki način izbegnu rat s nacistima.

    1940.
    Posle poraza u ''zimskom ratu'', započetom sovjetskom
    invazijom krajem 1939, Finska je potpisala mirovni ugovor kojim se
    odrekla Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.

    1945.
    Jevrejska devojčica Ana Frank ubijena je u 15.
    godini života u nemačkom nacističkom logoru Bergen-Belzen. Njen
    dnevnik postao je simbol stradanja Jevreja u Drugom svetskom ratu, u
    kojem su Nemački nacisti planski istrebljivali taj narod u
    Nemačkoj i svim okupiranim zemljama Evrope. Njena porodica je posle
    dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. izbegla u holandski grad
    Amsterdam, gde je od 1942. živela u tajnom skrovištu, ali ih je
    1944. otkrio Gestapo. Od njene porodice rat je preživeo jedino Anin
    otac. Posle Drugog svetskog rata pronađen je i 1947. objavljen njen
    potresni dnevnik pisan tokom dve godine u skrovištu.

    1946.
    Rođena je američka glumica i pevačica Lajza
    Mineli, čije su osnovne glumačke vrline ogromna energija i
    sugestivnost. Karijeru je počela pevajući u noćnim klubovima i
    glumeći u njujorškim pozorištima na Brodveju. Filmovi: ''Kabare''
    (Oskar), ''Nasrtljiva devojka'', ''Kaži da me voliš'', ''Srećna Ledi'',
    ''Tišina, smejemo se'', ''Njujork, Njujork'', ''Artur''.

    1947.
    Predsednik SAD Hari Truman proklamovao je u Kongresu
    doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma (''Trumanova
    doktrina''). Prva sredstva su data Grčkoj i Turskoj.

    1964.
    Umro je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske
    kraljevske akademije, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih
    likovnih stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u
    Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf (potom i šef slikarske
    radionice) Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je delao do
    smrti, postao je 1919. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i
    kompozicije. Imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara.
    Dela: ''Portret devojke'', ''Kupačica'', ''Jajce'', ''Kći umetnikova'',
    ''Dvorište'', ''Ženski akt'', ''Sarajevo'', ''Portret starice''.

    1966.
    Parlament je lišio Ahmeda Sukarna svih zvanja,
    uključujući titulu predsednika Indonezije, a general Suharto
    postao je vršilac dužnosti šefa države.

    1968.
    Ostrvo Mauricijus u Indijskom okleanu, britanska
    kolonija od 1810, postalo je nezavisna članica Britanskog
    komonvelta. Istog dana 1992. Mauricijus je proglašen republikom,
    prekinuvši tako i simbolične veze s britanskom krunom.

    1971.
    Premijer Hafez el Asad referendumom je izabran za
    predsednika Sirije.

    1978.
    Partije levice su, prvi put u istoriji Francuske,
    dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

    1984.
    U Velikoj Britaniji počeo je generalni štrajk
    rudara.

    1988.
    Vlada Južne Afrike zabranila je opozicionu grupu
    koju je predvodio anglikanski nadbiskup Dezmond Tutu, uz tvrdnju da
    je ona ''pretnja javnoj bezbednosti''.

    1992.
    U indijskom gradu Bombaj u seriji eksplozija koje su
    podmetnuli islamski teroristi poginulo je više od 300 ljudi. Indija
    je za eksplozije optužila islamskog suseda Pakistan, ali je
    Islamabad odbacio te tvrdnje.

    1993.
    Na godišnjicu masakra, islamski teroristi izazvali
    su u Bombaju novu seriju eksplozija u kojima je poginulo najmanje
    200 ljudi.

    1994.
    Engleska anglikanska crkva rukopoložila je 32 žene
    za sveštenike, prekinuvši tako 460 godina dugu dominaciju
    muškaraca.

    1999.
    Poljska, Češka i Mađarska su kao prve članice
    bivšeg Varšavskog pakta ušle u NATO.

    1999.
    Umro je američki violinista jevrejskog porekla
    Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. veka. Počeo je
    da svira u petoj godini i svetsku karijeru napravio je već kao
    ''čudo od deteta'' - njegovu interpretaciju ''Violinskog koncerta''
    Feliksa Mendelsona, kojom se u sedmoj godini predstavio publici na
    koncertu u San Francisku, muzička kritika ocenila je kao
    senzacionalnu. Osnovao je 1963. ''Školu Jehudi Menjuhina'' za
    muzički nadarenu decu.

    2000.
    Umro je srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac
    superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak
    evropske košarke u 20. veku. Košarku je počeo da igra 1946. i
    nastupao je za više ekipa uključujući ''Crvenu zvezdu'' i
    'Partizan'', za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica,
    a 1951. postao je trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je doneo
    prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svetskom prvenstvu i
    tutule prvaka Evrope 1977. i sveta 1978. Kao trener ''OKK Beograda''
    osvojio je prvenstvo i Kup Jugoslavije, s ''Crvenom zvezdom'' Kup
    Jugoslavije i Kup pobednika kupova, a sa ''Injisom'' iz Varezea sve
    što se moglo osvojiti: tri titule prvaka Italije, tri kupa te
    zemlje, tri Kupa evropskih šampiona i dva Interkontinentalna kupa.
    U košarkaškim krugovima najčešće su ga nazivali ''Profesor'' i
    bio je učitelj plejade srpskih trenera, čije su ekipe praktično
    monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za
    košarku 1998. uvršten je u čuvenu ''Kuću slavnih'' u američkom
    gradu Springfild, kolevci košarkaške igre.

    2000.
    Papa Jovan Pavle II zatražio je oprost za mnoštvo
    grehova rimokatoličke crkve, uključujući postupke prema
    Jevrejima, jereticima i ženama.

    2003.
    U atentatu ispred zgrade Vlade Srbije snajperskim
    hicem ubijen je srpski premijer Zoran Djinđić. Na predlog Vlade,
    vršilac dužnosti predsednika Srbije Nataša Mićić proglasila je
    vandredno stanje.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #584

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je četvrtak, 13. mart, 73. dan 2008. Do kraja godine ima 293 dana.



    1325.
    Osnovan je Tenočtitlan, prestonica Asteškog carstva.

    1572.
    Umro je hvarski pisac Petar Hektorović, autor speva ''Ribanje i ribarsko prigovaranje'', jednog od najoriginalnijih dela renesansne književnosti. U spev je uneo više srpskih narodnih pesama, uključujući epsku pesmu ''Kraljević Marko i brat mu Andrijaš''. Preveo je spev ''Remedia amoris'' rimskog pesnika Ovidija.

    1733.
    Rođen je engleski hemičar i filozof Džozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljendioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvetitelja - verovao je u besmrtnost duše. Dela: ''Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja'', ''Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima'', ''Sokrat i Isus'', ''Istorija i sadašnje stanje elektriciteta''.

    1741.
    Rođen je austrijski car Josif II, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu novih građanskih slojeva, na koje se oslanjao u borbi protiv preživelih srednjovekovnih tradicija, sproveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. izdao je ''Patent o toleranciji'' kojim je nerimokatolicima dozvolio slobodu veroispovesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i sprovodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u verskom i građanskom pogledu izjednače s rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i naslednik Leopold II je posle smrti Josifa II 1790. sve vratio u pređašnje stanje.

    1781.
    Engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel otkrio je Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema.



    1848.
    Dan posle masovnih demonstracija u Beču, pao je policijsko-apsolutistički režim kancelara Klemensa Meterniha. Kancelar je pobegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand I obećao je ustav.

    1860.
    Rođen je austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama pesama, posebno po ''Knjizi španskih pesama'' i ''Knjizi Geteovih pesama''. Komponovao je solo pesme na stihove Hajnriha Hajnea, Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pesnika.

    1871.
    Rođen je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora koji je opsedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu komandovao je 1916. i 1917. Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom I Karađorđevićem. Dela: vojne studije ''Bitka na Jadru avgusta 1913. godine'', ''Opsada Skadra 1912.-1913.'', ''Bitka na Kolubari'', ''Beogradska operacija''.

    1881.
    Članovi tajnog terorističkog udruženja ''Narodna volja'' ubili su ruskog cara Aleksandra II Nikolajeviča Romanova. Tokom vladavine, 1861. Aleksandar II oslobodio je seljake feudalnih obaveza, sproveo je reforme, reorganizovao sudstvo, upravu i vojsku i proširio državu osvajanjem Kirgizije, Turkmenije, Uzbekistana i delova Kavkaza. Nasledio ga je sin Aleksandar III, koji je vladao sličnim metodama.

    1895.
    U Njujorku je izgorela laboratorija srpskog pronalazača Nikole Tesle i tako je nestala ogromna naučna baština koju je on godinama stvarao.

    1903.
    Rođen je srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, upravnik Geološkog zavoda i Geološkog instituta, urednik ''Geoloških anala Balkanskog poluostrva'', ''Zbornika'' i ''Glasnika Geološkog instituta SANU''. Objavio je više od 200 naučnih radova i izradio prvu geološku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Dela: ''Geološki sastav i tektonski sklop Suve planine'', ''Geološki sastav i tektonski sklop Majdanpeka'', ''Geologija okoline Dubrovnika'', ''Geološka građa Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležišta, reljefa i razvoj privrede'', ''Mezozoik Jugoslavije I-IV'', ''Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963. I-III'', ''Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore''.

    1928.
    Pukla je brana ''St. Frensis'' oko 60 kilometara severno od Los Anđelesa i najmanje 450 ljudi se utopilo.

    1938.
    U Francuskoj je socijalista Leon Blum formirao vladu Narodnog fronta.

    1972.
    Velika Britanija i Kina saglasile su se da razmene ambasadore, 22 godine pošto je London prvi priznao vladu u Pekingu, a Britanci su ukinuli konzulat na Tajvanu.

    1975.
    Umro je srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. delom ''Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine''. U Prvom svetskom ratu hapšen je i interniran, između dva svetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a posle Drugog svetskog rata živeo je u Beogradu. U mladosti je pisao pesme (''Ex ponto'', ''Nemiri'', ''Lirika''). Pripovedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umećem da dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osećanja sveta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima ''Na Drini ćuprija'', ''Travnička hronika'', ''Gospođica'', ''Prokleta avlija'', ''Omer-paša Latas'' (nedovršen). Ostala dela: zbirke pripovedaka ''Nemirna godina'', ''Žeđ'', ''Jelena, žena koje nema'', ''Znakovi'', ''Deca'', ''Kuća na osami'', putopisi i skice ''Staze, lica, predeli'', meditativna proza ''Znakovi pored puta'', ''Eseji''.



    1986.
    Kosmonauti Vladimir Solovjov i Leonid Kizim postali su prvi članovi posade sovjetske kosmičke stanice ''Mir''.

    1990.
    Sovjetski parlament izglasao je okončanje 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

    1992.
    U zemljotresu na istoku Turske poginulo je najmanje 570 ljudi.

    1993.
    Umro je srpski slikar i istoričar umetnosti Pavle Vasić, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Umetničkoj školi u Beogradu, privatnoj školi Jovana Bijelića i u Parizu. Dela: ''Uvod u likovne umetnosti'', ''Doba baroka'', ''Anastas Jovanović'', ''Dimitrije Avramović'', ''Uroš Knežević'', ''Nošnja naroda Jugoslavije kroz istoriju'', ''Uniforme srpske vojske 1808-1918.'', ''Primenjena umetnost kod Srba'', ''Umetnički život I i II''.

    1996.
    U gradiću Danblejn oko 40 kilometara severno od Glazgova ubica je u gimnastičkoj sali osnovne škole usmrtio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.

    1997.
    Jordanski vojnik ubio je sedam izraelskih učenica koje su tokom ekskurzije obilazile oblast nazvanu ''Ostrvo mira'' na izraelsko-jordanskoj granici.

    1999.
    U eksplozijama koje su šiptarski teroristi izazvali u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima terorističke ''Oslobodilačke vojske Kosova'' kod Vučitrna ubijena su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.

    2001.
    Vladajući avganistanski ekstremno islamistički talibanski pokret okončao je uništavanje dve drevne statue Bude u Bamijanu, neprocenjive umetničke i istorijske vrednosti, ne obazirući se na zgražavanje celog sveta.

    2003.
    Umro je srpski kompozitor jevrejskog porekla Enriko Josif, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Njegov kompozitorski opus izuzetno je bogat i raznolik, uključujući Lirsku simfoniju za četiri flaute, harfu i gudački orkestar, ''Snoviđenja'' za flautu, harfu i klavir, ''Tri psalma'' za klavir, ''Smrt Stefana Dečanskog''. Osim komponovanja i pedagoškog rada, bavio se i muzičkom kritikom, esejistikom i publicistikom, takođe veoma uspešno.

    2007.
    Najmanje 42 osobe, od kojih većinom deca, umrlo je tokom 24 časa u južnoj Somaliji od epidemije kolere. Kolera čiji su simptomi dijareja i povraćanje, može da dovede do smrti i u roku od pet sati, ukoliko se ne leči.

    2007.
    Najmanje 48 ljudi stradalo je na severu Indije od hladnoće, ili od posledica neprekidnih obilnih kiša praćenih olujama i gromovima
    .
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #585

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 14. mart, 74. dan 2008. Do kraja godine ima 292 dana.


    1558.
    Nemački car Ferdinand I uzeo je titulu rimskog cara
    bez uobičajenog papinog krunisanja.

    1776.
    Rođena je srpska književnica Eustahija Arsić,
    ''prva slavjanoserbska spisateljica''. Od najranijeg obrazovanja u
    rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvećenosti, što je uočljivo
    u njenom delu kroz koje provejava kosmpolitski duh 18. veka.
    Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica modernog
    vaspitanja žena. Napisala je dve poučne knjige u kojima se
    prepliću stihovi i proza: ''Sovjet maternij oboega pola junosti
    serbskoj i valahijskoj'' i ''Poleznaja razmišlenija o četireh
    godištnih vremeneh''.

    1791.
    U Beču je izašao prvi broj ''Serbskih novina''.
    Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog
    pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i
    petkom do kraja 1792.

    1803.
    SAD su od Francuske za 15 miliona dolara otkupile
    njenu koloniju Luizijanu.

    1804.
    Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus
    Stariji, otac popularnih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i
    Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog
    valcera. Bio je najpre kapelnik više zabavnih orkestara, zatim
    dvorskog plesnog orkestra u Beču. Dela: veliki broj marševa,
    uključujući ''Marš Radeckog'', valcera, kadrila, polki.

    1820.
    Rođen je italijanski kralj Vitorio Emanuele I, prvi
    monarh ujedinjene Italije, nazvan ''čestiti kralj''. Od stupanja na
    presto 1861. do smrti 1878. vladao je striktno kao ustavni monarh.
    Prethodno je od 1849. bio kralj Pijemonta (Sardinska kraljevina).

    1844.
    Karlos Antonio Lopes proglašen je prvim ustavnim
    predsednikom Paragvaja.

    1879.
    Rođen je nemački fizičar jevrejskog porekla
    Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoretičar fizike u 20. veku,
    tvorac teorije relativiteta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku
    1921. Studirao je matematiku i fiziku na Politehnici u Cirihu, gde
    je dobio švajcarsko državljanstvo i oženio se srpskom
    matematičarkom Milevom Marić, čiji doprinos njegovom delu nije
    potpuno rasvetljen. Vanredni profesor u Cirihu je postao 1909, a
    1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i član Pruske
    akademije nauka, pa je ponovo primio nemačko državljanstvo. Iz
    Nemačke je emigrirao u SAD 1933, posle dolaska nacista na vlast.
    Među velikim imenima nauke bio je jedan od najupornijih u osudi
    rata i nacizma. Objavio je 1905. specijalnu, a 1916. opštu teoriju
    relativnosti. Objasnio je 1905. zakon fotoelektričnog efekta
    pomoću kvantne teorije. Razvio je teoriju fizičkog polja,
    tražeći vezu među gravitacionim i elektromagnetnim poljima.
    Rasprave o osnovanosti teorije relativiteta još nisu zaključene,
    ali je nesumnjivo da je njegov naučni rad izmenio predstavu o svetu
    i vasioni i postavio temelj novih nauka. Dela: ''Osnovi opšte
    teorije relativnosti'', ''O specijalnoj i opštoj teoriji
    relativnosti'', ''Značenje relativnosti'', ''Teorija Braunovih
    kretanja'', ''Elektrodinamika tela u kretanju'', ''Evolucija fizike'',
    'Moja slika sveta'', ''Ideje i mišljenja''.



    1883.
    Umro je Karl Marks, najveći teoretičar
    socijalističke misli i lider radničkog pokreta u 19. veku.
    Završio je studije filozofije u Berlinu, a u 23. godini doktorirao
    je filozofiju na Univerzitetu u Jeni sa izvanredno ocenjenom
    disertacijom ''Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije
    prirode''. Odustajući od univerzitetske karijere, posvetio se
    publicističkom radu u ''Rajnskim novinama'', čiji je glavni urednik
    postao 1842. Pruske vlasti su 1843. zabranile list, posle čega je
    otišao u Francusku i otad je, s kraćim prekidima, ceo život
    proveo u emigraciji, najduže u Engleskoj, gde je i umro. Od
    septembra 1844. do kraja života družio se i najtešnje sarađivao
    s nemačkim filozofom Fridrihom Engelsom. S njim je 1847. u Londonu
    osnovao Savez komunista, prvu revolucionarnu radničku organizaciju.
    Drugi kongres Saveza komunista zadužio ga je da napiše sažet
    program organizacije i u saradnji sa Engelsom 1848. izdao je
    brošuru ''Manifest Komunističke partije''. Pod njegovim uticajem,
    1864. osnovana je Prva internacionala. Napisao je niz kapitalnih
    dela iz ekonomije, filozofije, istorije i sociologije. Dela: ''Prilog
    jevrejskom pitanju'', ''Prilog kritici Hegelove filozofije prava'',
    ''Kritika Hegelove filozofije državnog prava'', ''Ekonomsko-filozofski
    rukopisi'', ''Teze o Fojerbahu'', ''Nemačka ideologija'' (sa Engelsom),
    ''Sveta porodica'' (sa Engelsom), ''Beda filozofije'', ''Klasne borbe u
    Francuskoj 1848-1850'', ''Osamnaesti Brimer Luja Bonaparte'',
    ''Građanski rat u Francuskoj'', ''Kapital - kritika političke
    ekonomije''.



    1891.
    Podmornica ''Monarh'' postavila je telefonski kabl
    ispod Lamanša, što je omogućilo telefonsku vezu Velike Britanije
    i ''ostatka'' Evrope.

    1903.
    Umro je srpski pisac i diplomata Matija Ban, član
    Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef
    presbiroa u vreme kneza Aleksandra Karađorđevića. Dela: drame
    ''Smrt Uroša V'', ''Kralj Vukašin''.

    1908.
    Rođen je Koča Popović, istaknuti srpski
    nadrealista pre Drugog svetskog rata, učesnik građanskog rata u
    Španiji, 1941. jedan od organizatora ustanka u Srbiji. Studije
    filozofije završio je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim
    vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve
    proleterske brigade do načelnika Generalštaba. Od 1953. do 1964.
    bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do
    aprila 1967, potpredsednik SFRJ. Posle obračuna Josipa Broza s tzv.
    liberalima u Srbiji, 1972. odstranjen je iz političkog života.

    1912.
    Umro je ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev,
    profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svetlosti,
    dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svetlosnih zraka, što
    je od velikog značaja za razumevanje kosmičkih pojava. Dela: ''Sila
    pritiska svetlosti na gasove'', ''Magnetometrijsko proučavanje
    obrtnih tela''.

    1914.
    Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen je
    Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i
    Turska uspostavile su odnose, rešena su pitanja vraćanja
    zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status
    muslimana.

    1932.
    Rođen je srpski pisac, novinar i filmski radnik
    Miroslav Antić, izuzetan liričar i inventivan dečji pesnik, koji
    je u pesme uneo kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina
    stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na
    filmovima ''Sveti pesak'', ''Doručak s đavolom''. Dela: zbirke pesama
    ''Ispričano za proleća'', ''Plavo nebo'', ''Roždestvo tvoje'', ''Psovke
    nežnosti'', ''Garavi sokak'', ''Koncert za 1001 bubanj'', ''Kikinda'',
    pesme za decu ''Plavi čuperak'', ''Poslednja bajka'', Nasmejani svet'',
    ''Šašava knjiga'', ''Prva ljubav'', ''Svašta umem'', radio drame
    Otužni marš'', ''Povečerje''.

    1932.
    Samoubistvo je izvršio američki industrijalac
    Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač
    kompanije ''Kodak''. Lansirao je 1844. osetljivi fotografski papir, a
    1899. jednostavnu foto kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku
    traku prilagođenu kameri.

    1938.
    Streljan je ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič
    Buharin, posle montiranog sudskog procesa u vreme najžešćih
    staljinističkih čistki. Osuđen je na smrt pod izmišljenom
    optužbom za špijunažu kao ''pripadnik trockističko-zinovjevskog i
    buharinovskog kontrarevolucionarnog centra''. Bio je profesor
    političke ekonomije Univerziteta u Moskvi i boljševicima se
    priključio 1906, a posle Oktobarske revolucije 1917. postao je
    jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Zbog
    ilegalnog revolucionarnog delovanja 1910. prognan je u Sibir, odakle
    je pobegao i do 1917. živeo je u Austriji, Švajcarskoj, Švedskoj,
    Norveškoj i SAD. Po povratku u otadžbinu posle Februarske
    revolucije 1917. ušao je u Centralni komitet, ubrzo i u Politbiro
    Boljševičke partije, a od 1918. do 1922. bio je glavni urednik
    lista ''Pravda''. Kao predsednik Kominterne 1928. i 1929. protivio se
    potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje
    štetno ukidanje privatnih poseda na selu. Takođe se suprotstavljao
    metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Staljina sa starim
    boljševicima. Dela: ''Politička ekonomija rentijera'',''Imperijalizam i svetska privreda'', ''Ekonomika prelaznog perioda'',''Teorija istorijskog materijalizma''.

    1945.
    Najtežu bombu u Drugom svetskom ratu, ''Velikog
    Slema'' težine 11 tona, britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo je
    na železnički vijadukt u nemačkom gradu Bilefeld.

    1979.
    Najmanje 200 ljudi poginulo je prilikom pada aviona
    tipa ''Trajdent'' na jednu fabriku blizu Pekinga.

    1980.
    U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo je 87
    ljudi, uključujući 14 članova američkog bokserskog tima.

    1983.
    Organizacija zemalja proizvođača nafte saglasila
    se sa smanjenjem cene nafte 15 odsto, prvi put u 23-godišnjoj
    istoriji OPEK.

    1986.
    Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički
    kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom
    Umetničke akademije u Beogradu. Kompoziciju i dirigovanje studirao
    je u Pragu. Dela: simfonijska poema ''Put u pobedu'', kantate ''Vezilja
    slobode'', ''Svetli grobovi'', ''Srbija'', gudački kvarteti, solo pesme.

    1991.
    ''Birmingemska šestorka'' - šest Iraca pogrešno
    optuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom
    gradu Birmingem - oslobođena je iz zatvora posle 16 godina.

    1995.
    Astronaut Norman Tagard postao je prvi Amerikanac
    koji je poleteo u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u
    Bajkonuru.

    1997.
    Umro je američki filmski režiser austrijskog
    porekla Fred Cineman, autor filmova realističke opservacije i
    angažovanog tretmana socijalnih problema i unutrašnjih moralnih
    sukoba. Filmovi: ''Oči u noći'', ''Sedmi krst'', ''Ljudi'', ''Tereza'',
    ''Tačno u podne'', ''Svat'', ''Odavde do večnosti'' (Oskar),
    ''Oklahoma!'', ''Šešir pun kiše'', ''Starac i more'', ''Priča okaluđerici'', ''Čovek za sva vremena'' (Oskar), ''Operacija šakal''.

    2002.
    Najviši predstavnici Savezne Republike Jugoslavije
    i dveju republika, uz posredovanje Evropske unije, postigli su
    sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Dogovoreno je da
    se nova država zove Srbija i Crna Gora, da ima predsednika i
    premijera u jednoj ličnosti, Savet ministara, parlament i sud.
    Sporazum su potpisali predsednici SRJ i Crne Gore Vojislav
    Koštunica i Milo Djukanović, potpredsednik Savezne vlade Miroljub
    Labus, premijeri dveju republika Zoran Djinđić i Filip Vujanović
    i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijer
    Solana.

    2004.
    Španci su priredili izborno iznenađenje vladi
    desnog centra premijera Hosea Marije Asnara, vrativši na vlast
    socijaliste, što je većina analitičari pripisala bombaškom
    napadu islamskih terorista u Madridu nekoliko dana pre toga i
    neveštom pokušaju Asnarove vlade da zločin pripiše baskijskoj
    terorističkoj organizaciji ETA.

    2005.
    Kineski parlament je usvojio zakon kojim se odobrava
    upotreba vojne sile u slučaju da Tajvan proglasi nezavisnost.

    2006.
    Iračka policija je na više mesta pronašla 86
    tela sa ranama od metaka, a sva tela su bila vezanih ruku i nogu.
    Policija je potvrdila postojanje odreda smrti.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 39 od 98 PrvaPrva ... 2937383940414989 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •