Dogodilo se na današnji dan - Strana 45
Strana 45 od 98 PrvaPrva ... 3543444546475595 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 661 do 675 od ukupno 1456
  1. #661

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 29. maj, 150. dan 2008. Do kraja godine ima 216 dana.


    1453. -
    Otomanska armija pod komandom Sultana Mehmeda II Fatiha, posle duge opsade, savladala je odbranu Konstantinopolja, Carigrada, i time srušila carevinu Vizantiju.

    1727. -
    Petar II je proglašen za Cara Rusije.

    1864. -
    Meksički Imperator Maksimilian, prvi put je došao u Meksiko.

    1867. -
    Austro-ugarski ugovor pod nazivom Ausglajh (Ausgleich, prev. kompromis) uspostavio je Austro-ugarsku monarhiju, a 8. Juna je Car Franc Jozef (Joseph) bio krunisan kao kralj Madjarske.

    1879.-
    Rodjen je srpski pisac Kosta Abrašević bio je radnički pesnik, koji je kao pripadnik srpske socijaldemokratije i poeziju shvatao kao sredstvo za postizanje socijaldemokratskih ciljeva.
    Njegovi umetnički nedoradjeni stihovi - što u prvom redu valja pripisati činjenici da je stvarao izuzetno mlad (umro je u 19. godini) - prožeti su ljubavlju prema trudbenicima. Ime "Abrašević" nose mnoga kulturno-umetnička društva u Srbiji.
    Pesme: "Zviždi vetre", "Svet je nama otadžbina", "Bratstvo", "Crvena".



    1886. -
    Hemičar Džon Pemberton (John Pemberton) dao je u lokalnim novinama, Atlanta Journal, svoj prvi oglas za svoje novo piće Koka-kolu (Coca-Cola). Koka-kola je postala jedno od najprodavanijih bezalkoholnih pića ikada napravljenih širom sveta.

    1903. -
    Rodjen je američki filmski glumac, komičar Bob Houp (Bob Hope).

    1903. -
    Kralja Srbije Aleksandra Obrenovića, ubili su u Beogradu atentatori zavereničke organizacije Crna Ruka, koju je osnovao ministar policije Apis.

    1917. -
    Rdjen je Džon Ficdžerald Kenedi (John F. Kennedy), bivši, 35-i američki predsednik.

    1919. -
    Tokom pomračenja Sunca, u praksi su potvrdjene Ajnštajnove teorije.

    1940. -
    British forces began their evacuation from Dunkirk, France

    1943.-
    Na Sutjesci se u Drugom svetskom ratu deo partizanskih jedinica i Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije probio iz obruča 130.000 nemačkih, italijanskih, bugarskih i hrvatskih vojnika, koji su u Petoj neprijateljskoj ofanzivi (nemački naziv "Operacija Švarc") pokušali da unište glavninu partizanskih snaga.
    U obruču na Zelengori i Sutjesci bile su okružene četiri partizanske divizije sa oko 16.000 boraca i 4.000 ranjenika.
    U najdramatičnijoj bici partizana tokom rata, okončanoj 15. juna, partizanske divizije izgubile su trećinu boraca, uključujući Savu Kovačevića, komandanta Treće divizije koja je ostala da štiti teške ranjenike.
    Nemci su masakrirali oko hiljadu zarobljenih ranjenika.



    1950. -
    U luku u Halifaksu, Nova Škotska, (Halifax, Nova Scotia) u Kanadi, uplovio je brod 'Sveti Rok' (St. Roch), prvi brod koji je oplovio Severnu Ameriku.

    1979. -
    U Zimbabveu je proglašen prvi crni biskup.

    1982. -
    Papa Jovan Pavle II započeo je svoje putovanje u Veliku Britaniju kao prvi papa koje posetio Ostrvo u prethodnih 450 godina.

    1990. -
    Boris Jeljcin izabran za predsednika Rusije

    1990. -
    Boris Jeljcin je izabran za predsednika Ruske federacije.

    1992. -
    Jedinice Ujedinjenih nacija zauzele su zgradu aerodroma u Sarajevu, da bi omogućile sletanje aviona sa humanitarnom pomoći za stanovništvo.

    2005. -
    U Francuskoj, koja je jedan od osnivača ujedinjene Evrope, na referendumu je velikom većinom odbijen predlog Evropskog Ustava, čime je bačena senka na budućnost Evropske zajednice, i Evrope u celini.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #662

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 30. maj, 151. dan 2008. Do kraja godine ima 215 dana.


    1416. -
    Rimska Katholička Crkva spalila je u Pragu na lomači Jana Husa, zbog njegovih 'jeretičkih' izjava uperenih protiv učenja crkve.
    1431. -
    U Ruanu (Rouen), u Francuskoj, na lomači je spaljena 19-ogodišnja Jovanka Orleanka (Jean d' Arc) is burned at the stake. 30 maj je njen sveti dan u katoličkoj crkvi jer je ona kasnije proglašena za sveticu.

    1539. -
    Na Floridi, španski konkvistador, Hernando de Soto, se iskrcao u zalivu Tampa, sa posadom od 600 vojnika. Njihov cilj je bio da nadju zlato na novom kontinentu. Vodio je dnevnik, poznat pod imenom 'De Sotove hronike' u kome su opisani njegovi pohodi po Americi.

    1635. -
    Potpisan je u Pragu tzv. Praški Mir, kao zaključenje 30-ogodišnjeg rata u Evropi.

    1871. -
    Pala je Pariska Komuna.

    1909. -
    Rodjen je Beni Gudman (Benny Goodman), amerikanac, popularni vodja orkestra.

    1913. -
    U Londonu, u Engleskoj, je potpisan mirovni ugovor, kojim je završen Prvi balkanski rat. Albanija je tim ugovorom postala nezavisna zemlja.

    1942. -
    Britanska avijacija (RAF, Royal Air Force) izvršila je napad sa 1000 aviona na nemački grad Keln (nem. Koeln, eng. Cologne).

    1951. -
    Rodjen je Zdravko Čolić, pevač veoma popularan širom bivše Jugoslavije.

    1960.-
    Ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1958. Bio je oštar kritičar boljševičke diktature, čija je duboko intimna intelektualna lirika delovala prekretnički i na rusku i na svetsku poeziju.
    Proganjan je u vreme totalitarnog režima Josifa Staljina, ali ni kasnije nije bio miljenik vlasti. Odrastao u intelektualnoj sredini, počeo je da stvara u krugu futurističke grupe "Centrifuga" i Lefu.
    Uprkos bliskosti s futuristima nije prihvatio njihovu revolucionarnu angažovanost. Teme prve i druge ruske revolucije oblikovao je u poemama kao tragediju intelektualaca u istorijskim turbulencijama.
    Bio je opčinjen Hristovim putem stradanja i slave, Hrista-žrtve i Hrista-sudije. Zbirka pesama simboličnog naziva "Iznad barijera" kao da je odredila karakter njegove poezije, tematski apolitične, bogate metaforama, koja stvara utisak disharmonije i nemira, a zbirkom "Brat moj - život" uvrstio se medju klasike evropske poezije 20. veka.
    Najveći uspeh kod publike i književne kritike doneo mu je roman "Doktor Živago", objavljen u inostranstvu, posle čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. U SSSR-u je "Doktor Živago" štampan tek 1988.
    Iskazao se i kao teoretičar književnosti i sjajan prevodilac Vilijama Šekspira, Johana Volfganga Getea, Šandora Petefija i gruzinskih pesnika. Njegova filozofska lirika snažno je uticala na mnoge ruske, evropske i američke pesnike.
    Ostala dela: roman u stihovima "Spektorski", zbirke pesama i poeme "Blizanac u oblacima", "Teme i varijacije", "Poručnik Šmit", "Devetstotina peta godina", "Uzvišena bolest", "Drugo rodjenje", "Kad se razvedri", "Umetnik", pripovetke "Detinjstvo Liversove", "Povest", autobiografije "Zaštitna povelja", "Ljudi i situacije", drama "Slepa lepotica".



    1967. -
    Biafra, deo afričke države Nigerije, je proglasila otcepljenje od Nigerije, i zbog toga je došlo do gradjanskog rata sa mnogobrojnim žrtvama.

    1970. -
    Džimi Hendriks (Jimi Hendrix), legendarni crni gitarista, održao je koncert Berkliju, u Kaliforniji, jedan od poslednjih koncerata pre njegove rane smrti.

    1972. -
    Pripadnici terorističke organizacije 'Japanska Crvena Armija' izvršili su masakr na aerorodromu Lod, u Tel Avivu, Izrael, ubivši 24 i ranivši 78 ljudi.

    1981. -
    Ubijen predsednik Bangladeša, Zia Rahman u pokušaju državnog udara.

    1986. -
    Umro je Peri Elis (Perry Ellis), američki modni kreator (rodjen 1940.).

    1998. -
    Zemljotres jačine 6.6 stepeni pogodio je severni Afganistan, prouzrokovavši 5000 žrtava.

    2003. -
    Franscuska avio kompanija Er Frans (Air France) izvršila je poslednji let supersoničnim putničkim avionom Konkord (Concorde).

    2006.
    Najmanje 37 osoba je poginulo, a 97 ranjeno u dve odvojene eksplozije bombi u južnim delovima Iraka i severno od Bagdada.

    2007.
    Umro je francuski glumac i režiser Žan-Klod Brijali, koji se smatra jednim od stubova francuske kinematografije u rangu sa Filipom Noareom. Rodom iz Alžira, Brijali je 1959. skrenuo pažnju na sebe ulogom u ''Lepom Seržu'' Kloda Šabrola. Tokom bogate karijere glumio je u više od 200 filmova pod režijom slavnih imena kao što su Fransoa Trifo, Erik Romer, Klod Leluš i Žan Klod Godar. Bio je vlasnik i direktor pariskog pozorišta ''Le Buf''. Režirao je i sam nekoliko filmova, od kojih je poslednji ''Gospodin Maks'', snimljen 2006, a takođe je objavio i nekoliko knjiga
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #663

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 31. maj, 152. dan 2008. Do kraja godine ima 214 dana.


    1223. -
    Dogodila se bitka na reci Kalka (u blizini današnjeg Donjecka, u Rusiji) izmedju armije mongolskog osvajača Džingis Kana i ratnika istočno slavenskih plemena. Bio je to veliki poraz razjedinjenih kneževa kijevskih slavena. Džingis Kan i njegovi 'psi rata', nastavil
    i su svoje osvajanje ka Evropi.

    1884. -
    Amerikanac Džon Harvi Kelog (John Harvey Kellogg) patentirao je 'korn-fleks' (corn flakes) kukuruzne pahuljica. Kelog je osnivač velike prehrambene industrije 'Kellogg'.

    1900. -
    Izbio je tzv. 'Bokserski ustanak' u Kini.

    1902. -
    Završio se Drugi burski rat, izmedju 'bura' (holandjani) i engleza u Južnoj Africi. Britanija je time dobila kontrolu nad Južnom Afrikom.

    1910. -
    Proglašena je Južno-afrička Unija

    1916. -
    Prvi svetski rat: Počela je pomorska bitka kod Jutlanda, u tesnacu Skagerak izmedju Danske i Švedske, izmedju britanske i nemačke mornarice. U borbi je učestvovalo oko 250 brodova. Obe strane su tvrdile da su pobedile. Britanska flota je izgubila više
    brodova i više mornara.

    1927. -
    Poslednji automobil tipa Ford Model T kompletiran je na proizvodnoj traci. Ukupno je prizvedeno 15,007,003 vozila ovog tipa.

    1930. -
    Rodjen je Klint Istvud (Clint Eastwood), američki filmski glumac i režiser.



    1931. -
    Švajcarski letač u balonu postigao je rekordnu visinu balona od preko 16787 metara (52,462 stopa)

    1961. -
    Južna Afrika je proglasila nezavisnost i postala republika.

    1965. -
    Rodjena je Bruk Šilds (Brooke Shields), američka filmska glumica.

    1985. -
    41 tornado se pojavio u istom danu od Ohaja, preko Pensilvanije, države Njujork, sve do Ontarija u Kanadi. Bilo je velikih materijalnih šteta i 76 žrtava.

    1990. -
    Prvi put javno, putem televizije, prenošena je skupštinska debata u Sovjetskom savezu.

    1997. -
    Pušten je u saobraćaj dugački 'Most konfederacije' u Kanadi, izmedju Ostrva Princa Edvarda (Prince Edward Island) i kopna u Nju Branzviku (New Brunswick). Most je poznat pod nadimkom 'fiksna veza' jer je to bilo prvi put da stanovnici ostrva mogu nesmetano da prelaze na kopno u bilo koje doba godine. Konstrukcija mosta je počela 13. jula 1995., trajala 18 meseci, i koštala oko milijardu kanadskih dolara.

    2004. -
    Greška u rutinskom obnavljanju novom verzijom softvera u sistemu kanadske najveće banke, Royal Bank of Canada, prouzrokovala je trodnevni haos u bankarskom poslovanju. Preko 10 miliona bankarskih racuna je bilo nedostupno ili izmenjeno.

    2005.
    Mark Felt, penzionisani visoki funkcioner američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), saopštio da je bio ''Duboko grlo'', glavni izvor informacija novinarima ''Vašington posta'' u otkrivanju afere Votergejt (provala u kancelariju Demokratske stranke u zgradi Votergejt u Vašingtonu 1974.) zbog koje je američki predsednik Ričard Nikson primoran da podnese ostavku.

    2006.
    U Bagdadu su pronađena 42 tela, s vidnim tragovima mučenja. Prema povredama većina žrtava ubijena je vatrenim oružjem prethodno vezana.

    2006.
    Vlada Republike Srbije konstatovala je da Republika Srbija preuzima državno - pravni kontinuitet i postaje sledbenik Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Republička referendumska komisija, zvanično je, istog dana, u Podgorici potvrdila da je referendum o državnom statusu, održan 21. maja u Crnoj Gori, ispunio uslov Evropske unije, odnosno da je 55 odsto birača izašlih na glasanje podržalo nezavisnost te Republike.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #664

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 1. jun, 153. dan 2008. Do kraja godine ima 213 dana.


    193. -
    Rimski Imperator Marcus Didius je ubijen u svojoj palati.

    1198. -
    Vizantijski car Aleksije III Anđeo odobrio je srpskom velikom županu Stefanu Nemanji i njegovom sinu monahu Savi da na ruševinama Hilandariona podignu novi manastir na Svetoj Gori, srpski manastir Hilandar.



    1479. -
    Osnovan je univerzitet u Kopenhagenu.

    1562. -
    Rimski car Ferdinand I i turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisali su mirovni sporazum kojim se Ferdinand odrekao Erdelja (današnji Banat) u korist turskog vazala Jovana Zapolje.

    1780. -
    Rođen je pruski general Karl Marija fon Klauzevic (Mariavon Clausenjitz), jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara ("O ratu"). U Napoleonovim ratovima (1812-14.) bio je u službi ruske vojske.

    1803. -
    Rođen je ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka.Njegova dva glavna dela, opere "Život za cara" i "Ruslan i Ljudmila", odredile su potonji razvoj opere u Rusiji.

    1812. -
    Američki predsednik Džejms Medison (James Madison) zatražio je od Kongresa da objavi rat Ujedinjenom kraljevstvu, Velikoj Britaniji.

    1839. -
    Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao je u korist sina Milana i napustio Srbiju. Posle smrti Milana, nekoliko nedelja nakon preuzimanja vlasti, knez je postao mlađi sin Mihailo (do 1842). Miloš se vratio u Srbiju 1859. da preuzme vlast nakon zbacivanja kneza Aleksandra Karađorđevića i vladao je do smrti 1860.

    1869. -
    Španija je donela novi ustav kojim je proglašena sloboda veroispovesti i štampe, uveden je sud sa porotom i građanski brak.

    1880. -
    U SAD je instalirana prva javna telefonska kabina u svetu,u zgradi "Jejl banke" u Nju Hejvnu.

    1907. -
    Rođen je engleski pronalažač Frenk Vitl (Frank Whittle), koji je 1930. patentirao prvi turboreaktor.

    1926. -
    Rođena je američka filmska glumica Norma Džin Mortenson(Jean), poznata kao Merilin Monro (Marilyn Monroe), jedna od najvećih zvezda i seks simbola američkog filma pedesetih godina 20. veka ("Džungla na asfaltu", "Reka bez povratka", "Sedam godina vernosti", "Neki to vole vruće"). Godine 1962. izvršila je samoubistvo.



    1934. -
    Rodjen je Pet Bun (Pat Boone), američki pevač i filmski glumac.

    1937. -
    Rodjen je američki glumac Morgan Friman (Freeman), (oskar za 'Driving Miss Daisy').

    1941. -
    Nemci su u Drugom svetskom ratu potukli britanske trupe iosvojili Krit, čime su obezbedili važnu bazu za operacije na Bliskom Istoku i u Severnoj Africi. Britanci su se povukli s velikim gubicima, a prilikom evakuacije poginulo je i oko 3.000 Australijanaca.

    1944. -
    Jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević potpisao jeukaz o imenovanju za predsednika jugoslovenske vlade u izbeglištvu bivšeg hrvatskog bana Ivana Šubašića.

    1946. -
    Pogubljen je rumunski general Jon Antonesku (Ion Antonescu). Godine 1940. prisilio je na abdikaciju kralja Karola II (Carol), proglasio se vođom (Conducator) i zaveo diktaturu podredivši Rumuniju u Drugom svetskom ratu nacističkoj Nemačkoj. Posle rata osuđen je na smrt i streljan.

    1948. -
    Umro je srpski političar i pisac Jaša Prodanović, jedanod osnivača i lider Republikanske stranke, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U kraljevini Srbiji bio je ministar prosvete i ministar privrede, a posle Drugog svetskog rata potpredsednik Skupštine FNRJ.

    1952. -
    Istočna Nemačka je prekinula svoje odnose sa Zapadnom.

    1958. -
    General De Gol je dekretom imenovan za premijera Francuske na šest meseci.

    1958. -
    General Šarl de Gol (Charles, Gaulle) postao je francuski premijer u jeku krize oko budućnosti francuskih kolonija u severnoj Africi. U decembru te godine De Gol je prvi put izabran za predsednika države. Drugi predsednički mandat dobio je na izborima 1965.

    1967. -
    Britanska grupa Bitlsi (The Beatles) su objavili svoj novi album pod nazivom 'Orkestar usamljenih srca narednika Pepera' tj. u orginalu: 'Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band'.

    1969. -
    Kandidat degolista Žorž Pompidu (Georges Pompidou)izabran je za predsednika Francuske nakon što je Šarl de Gol (Charles, Gaulle) podneo ostavku.

    1970. -
    Zemljotres u Peruu je ostavio za sobom 30,000 mrtvih i veliki broj povredjenih.

    1973. -
    Grčka je proglasila republiku, odbacivši dotadašnju monarhiju.

    1973. -
    Predsednik grčke vojne vlade Georgios Papadopulos(Papadopoulos) ukinuo je monarhiju i proglasio republiku.

    1973. -
    Britanski Honduras je promenio naziv u Belize.

    1980. -
    C.N.N., kablovska televizijska mreža vesti 'Cable News Network', je počela emitovanje programa.

    1980. -
    Američka kablovska TV mreža CNN počela sa radom.

    1987. -
    U eksploziji bombe podmetnute u helikopter kojim seprevozio iz Bejruta u Tripoli ubijen je libanski premijer Rašid Karami (Rashid).

    1990. -
    Predsednici ŠSR-a i SAD Mihail Gorbačov i Džordž Buš(George Bush) potpisali su sporazum o prestanku proizvodnje hemijskog oružja i o uništavanju tog oružja do kraja 1992.

    1993. -
    Smenjen je predsednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić, prvipredsednik SRJ izabran u junu 1992. Njegovo smenjivanje izazvalo je revolt nekoliko hiljada Beograđana okupljenih ispred zgrade Skupštine. Pod optužbom da su izazvali nerede, u kojima je poginuo jedan policajac, a više ljudi ranjeno, uhapšeni su lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković i njegova supruga Danica. Pušteni su 9. jula abolicijom predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Novi predsednik SRJ postao je 25. juna visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije Zoran Lilić.

    1994. -
    Južna Afrika se nakon 33 godine ponovo vratila u Komonvelt.

    1994. -
    Armando Kalderon Sol (Calderon) postao je prvi predsednik Salvadora nakon gotovo desetogodišnjeg građanskog rata.

    1997. -
    Na parlamentarnim izborima u Francuskoj pobedila je udružena levica, a premijer je postao lider Socijalističke partije Lionel Žospen (Jospin).

    2000. -
    Haški tribunal za zločine počinjene u Ruandi 1994.godine, osudio je belgijskog novinara na 12 godina zatvora jer je podsticao zločine u svojim radio emisijama.

    2001. -
    Nepalski prestolonaslednik princ Dipendra ubio je u palatiu Katmanduu svoje roditelje, kralja Birendru i kraljicu Ajsvaraju i još šest članova porodice, a potom izvršio samoubistvo. Državna komisija saopštila da je princ bio pod uticajem alkohola i droge.

    2001. -
    U eksploziji bombe u noćnom klubu u Tel Avivu, koju jeaktivirao palestinski bombaš samoubica, poginula je 21 osoba.

    2003. -
    Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u posetu Velikoj Britaniji na poziv britanske kraljice Elizabete Druge. On je prvi šef ruske države koji je kao zvanični gost ušao u kraljevsku palatu u Londonu, posle cara Aleksandra Drugog 1874.

    2005. -
    "Vašington post" je potvrdio da je bivši zamenikdirektora FBI-ja Mark Felt bio poverljivi izvor koji je tim novinama dostavio informacije koje su dovele do afere Votergejt i ostavke američkog predsednika Ričarda Niksona.

    2005. -
    Na referendumu u Holandiji odbijen je Evropski ustav.

    2007.
    Svih 30 putnika utopilo se nakon što se prevrnuo brod koji se kretao ka ostrvu Kjati na jezeru Viktorija u Ugandi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #665

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 2. jun, 154. dan 2008. Do kraja godine ima 212 dana.




    1624. -
    Rođen je poljski vojskovođa i kralj Jan III Sobjeski (Sobieski). Oslobodio je Beč od turske opsade 1683. i time sprečio dalji prodor Turaka u srednju Evropu. Slavljen je kao spasilac Evrope i njene kulture.

    1740. -
    Rođen je francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad (Donatien Alphonse Francois, Sade), poznat kao Markiz de Sad (Marquis). Njegovi romani smatraju se patološkom pornografijom, ali i delima koja ruše ustaljene društvene norme ("Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome"). Od njegovog prezimena potiče izraz sadizam.

    1771. -
    Rusija je u ratu sa Turskom preuzela poluostrvo Krim.

    1790. -
    U Novom Sadu je otvorena prva knjižara. Vlasnik Emanuel Janković štampao je u svojoj štampariji i prvi katalog knjiga.

    1840. -
    Rođen je engleski pisac Tomas Hardi (Thomas Hardy). Važio je za najboljeg engleskog pisca svoga vremena, ali je zbog slobodoumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob sa društvenim konvencijama ("Pod zelenim drvetom", "Daleko od razuzdane gomile", "Povratak domoroca", "Tesa od D'Abervilovih", "Neznani Džud").

    1857. -
    Rođen je engleski kompozitor i violinista Edvard Vilijam Elgar (Edward William). Njegova dela, od kojih su najpoznatiji oratorijum "Gerontijusov san" i koncertna uvertira "Enigma varijacije", znatno su doprinela obnovi engleske muzike na prelazu u 20. vek.

    1882. -
    Umro je italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi (Giuseppe), vođa pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima ("hiljadu crvenih košulja") oslobodio je 1860. Siciliju od vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj. Izabran je za poslanika Rima 1874, ali je odbio počasti kralja Viktora Emanuela, titule vojvode i maršala.

    1904. -
    Rođen je američki olimpijski šampion i filmski glumac Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmuller). Prvi je uspeo da prepliva 100 metara za manje od jednog minuta. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928. Poznatiji je, međutim, kao tumač glavne uloge u filmovima o Tarzanu.

    1924. -
    Američki Kongres priznao je državljanstvo Indijancima, starosedeocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD.

    1940. -
    Rođen je grčki kralj Konstantin II (Constantine), poslednji monarh Grčke. Krunu je nasledio od oca Pavla I 1964, a tri godine kasnije, kada je vojna hunta preuzela vlast u Grčkoj, bio je primoran da ode u izgnanstvo. Vojne vlasti su 1973. ukinule monarhiju.

    1946. -
    Italijani su se na referendumu izjasnili za republiku i time odbacili monarhiju Savojske dinastije.

    1949. -
    Država Transjordanija je promenila naziv u Hašemitskakraljevina Jordan.

    1953. -
    Britanska kraljica Elizabet II (Elizabeth) krunisana je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu. To je bilo prvo krunisanje u istoriji koje je prenosila televizija.



    1955. -
    Jugoslovenski i sovjetski lideri, Josip Broz Tito i Nikita Hruščov potpisali su Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR, narušeni rezolucijom Informbiroa iz 1948.

    1965. -
    U eksploziji mine u japanskom rudniku uglja blizu Fukuokepoginulo je najmanje 200 rudara.

    1966. -
    Američki vasionski brod Servejer izveo je prvo uspešnomeko spuštanje na mesec i počeo da šalje prve slike mesečeve površine.

    1969. -
    U sudaru australijskog nosača aviona "Melburn" iameričkog razarača "Frenk E. Evans" u Južnokineskom moru, poginula su 74 američka mornara.

    1979. -
    Papa Jovan Pavle II stigao je u Poljsku, u prvu posetu pape jednoj komunističkoj zemlji.

    1983. -
    SSSR je sa satelita u zemljinoj orbiti lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje planete Venere.

    1987. -
    Umro je španski gitarista Andres Segovija (Segovia), koji se proslavio interpretacijama klasične muzike na gitari. Transkribovao je za gitaru kompozicije Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach) i Hendla (Handel).

    1987. -
    Sovjetski i kanadski skijaši su prvi put prešli iz jedne u drugu zemlju prelazeći preko Severnog pola.

    1992. -
    Danci su se na referendumu izjasnili protiv Mastrihtskog ugovora Evropske unije.

    1993. -
    Na prvim slobodnim izborima u Burundiju Melhior Ndadaje(Melćior Ndadaye) pobedio je vojnog predsednika Pjera Bujoju (Pierre Buyoya), čime je u toj afričkoj zemlji prvi put šef države postao pripadnik većinskog plemena Hutu.

    1997. -
    Timothy Mekvej proglašen je krivim za podmetanje bombe u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju 1995, kada je poginulo 168 ljudi. Makvej je osuđen na smrt i pogubljen na električnoj stolici 10. juna 2001.

    1997. -
    Timothy Mekvej proglašen je krivim za podmetanje bombe u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju 1995, kada je poginulo 168 ljudi. Makvej je osuđen na smrt i pogubljen na električnoj stolici 10. juna 2001.

    1998. -
    Srpska policija u Beogradu presrela je i brutalno pretukla studente koji su krenuli prema zgradi vlade Srbije da izraze protest zbog novog Zakona o univerzitetu.

    1999. -
    Žene Japana izborile su se za upotrebu pilula za kontracepciju, tri decenije nakon što se pilula pojavila na Zapadu.

    2000. -
    Glavni tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu Karla del Ponte (Carla) izjavila je u Savetu bezbednosti UN da nema osnova za pokretanje istrage o eventualnim ratnim zločinima NATO-a tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999.

    2001. -
    Kolumbijska vlada i pobunjenici, pripadnici levičarskog FARC pokreta, potpisali sporazum kojim je dozvoljena prva razmena zatvorenika u 37 godina dugom ratu.

    2002. -
    Na referendumu u Švajcarskoj usvojen je predlog da se ublaži izuzetno strog zakon o abortusu, čime bi se zakonodavstvo u toj oblasti približilo pravnoj regulativi drugih evropskih država.

    2004. -
    Umro je bugarski operski pevač Nikolaj Giaurov (71),čuven po ulogama Don Bazilija u "Seviljskom berberinu" i Mefistofelesa u "Faustu".

    2005. -
    Umro je Džordž Majkan (George Mikan) legendarni američki i svetski košarkaš i prva superzvezda NBA lige.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #666

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 3. jun, 155. dan 2008. Do kraja godine ima 211 dana.

    1133. -
    Nemački kralj Lotar II (Lothair) krunisan je za rimskog cara tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

    1783. -
    Francuski pronalazači braća Etjen (Etienne) i Žozef Mongolfje (Joseph Montgolfier) prvi put su javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom.

    1798. -
    Umro je italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt (Giovanni Casanova, Saingalt). Tokom burnog života bio je sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.

    1831. -
    Belgijski Kongres proglasio je princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

    1859. -
    Rođen je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju ("Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika", "Takovski ustanak").

    1867. -
    Rođen je finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm (Carl, von Mannerheim), predsednik Finske od 1944. do 1946. Prema njegovoj zamisli izgrađena je između dva svetska rata "Manerhajmova linija" odbrane prema SSSR duž sovjetsko-finske granice.

    1916. -
    Kod Ljvova, u Prvom svetskom ratu počela je ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom fronut i u Italiji. Brusilov je u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.

    1920. -
    U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante su posle Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor sa Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo je izvan matične zemlje, najviše u Rumuniji.

    1940. -
    Pariz pretrpeo teško bombardovanje od strane nemačke avijacije.

    1941. -
    U egzilu u Holandiji umro je Fridrih Vilhelm II (Friedrich Wilhelm), pruski kralj i nemački car (1888-191. Sprovodio je politiku ekspanzije Nemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih poseda. U novembru 1918. primoran je da abdicira.

    1942. -
    Počela je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu.

    1943. -
    Vojnim pučem zbačen je sa vlasti predsednik Argentine Ramon Kastiljo (Castillo).

    1944. -
    Savezničke trupe ušle su u Rim u Drugom svetskom ratu.

    1946. -
    General Huan Peron (Juan) izabran je za predsednika Argentine. Oboren je s vlasti vojnim pučem 1955, nakon čega je živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore (Hector Campora) i ponovo je izabran za predsednika. Posle njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela je njegova supruga Izabela Peron (Isabel).

    1951. -
    Umro je ruski dirigent Sergej Kuševicki, neumorni propagator nove muzike. Emigrirao je 1920. u Pariz, a potom u SAD gde je bio dirigent Bostonskog simfonijskog orkestra.

    1965. -
    Ed Vajt (White), kao prvi američki astronaut, po prvi put izašao van svemirskog broda u 'kosmičku šetnju'.

    1970. -
    Britanski protektorat Tonga stekao je nezavisnost u okviru Komonvelta.

    1971. -
    Umro je mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač (Gyorgy Lukacs). Bio je ministar u vladi Imre Nađa (Nagy) 1956, a posle njegovog pada privremeno je proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života ("Istorija i klasna svest", "Razaranje uma", "Mladi Hegel").

    1974. -
    Jicak Rabin (Yitzhak Rabin) preuzeo mesto izraelskog premijera od Golde Meir.

    1985. -
    Italja ukinula katoličanstvo kao državnu religiju.

    1989. -
    Kineske vlasti su tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo je 300 ljudi, a 7.000 je povređeno, a prema izveštajima većine svetskih medija poginulo je više hiljada ljudi.

    1989. -
    Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, nakon skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret "Solidarnost" nadmoćno su pobedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa "Solidarnosti" Leh Valensa u decembru 1990. postao je predsednik Poljske.

    1991. -
    Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnela je ostavku nakon 20-dnevnog generalnog štrajka.

    1993. -
    Savet bezbednosti UN odobrio je slanje naoružanih trupa u Bosnu radi zaštite šest "zona bezbednosti" (Sarajevo, Tuzla, Žepa, Srebrenica, Goražde i Bihać) sa ovlašćenjem da upotrebe oružje, a u slučaju potrebe, odobreno je dejstvo NATO avijacije.

    1996. -
    Evropska raketa "Arijana 5" eksplodirala je 40 sekundi posle lansiranja.

    2003. -
    U Obiliću na Kosovu u svojoj kući ubijena su tri člana porodice Stolić, supružnici Slobodan i Radmila i njihov sin Ljubinko. UNMIK ponudio 50.000 dolara nagrade za informacije koje bi dovele do hapšenja vinovnika tog zločina.

    2003. -
    Hrvatska vlada je na šest meseci suspendovala vizni režim za građane Srbije i Crne Gore, koji je bio na snazi oko 12 godina.

    2003. -
    Na izborima u Togou predsednik Gnasingbe Ejadema (Gnassingbe Eyadema), osvojio je novi petogodišnji mandat. Na čelo države došao je vojnim udarom 1967. i važi za afričkog lidera koji najduže vlada.

    2004. -
    U Rimu je umro poznati italijanski komičar Nino Manfredi (84), poslednji od čuvene četvorke italijanskih komičara koju su činili još Toto (Antonio de Curtis), Vitorio Gasman (Vittorio Gassman) i Alberto Sordi.

    2006.
    Poginulo je 28 osoba, a 68 ranjeno u eksploziji automobila-bombe na glavnoj pijaci u Basri, na jugu Iraka.

    2006.
    Skupština Crne Gore usvojila je Odluku o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore, prema kojoj je ona nezavisna država sa punim međunarodno pravnim subjektivitetom.

    - Danas je hrišćanski praznik Sveti car Konstantin i carica Jelena. Crkva je taj rimski carski par proglasila svetiteljima, jer je car Konstantin I Veliki, Milanskim ediktom 313. dao hrišćanima slobodu vere i okončao njihov progon. Presudno je pomogao Crkvi i na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. u borbi protiv arijanizma.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #667

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 4. jun, 156. dan 2008. Do kraja godine ima 210 dana.

    1783.
    Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef
    Mongolfje prvi put su javno demonstrirali letenje balonom punjenim
    zagrejanim vazduhom.

    1798.
    Umro je italijanski avanturista Djakomo Djirolamo
    Kazanova de Seingal, sinonim latinskog ljubavnika, jedna od
    najslikovitijih ličnosti Evrope 18. veka. Tokom burnog života bio
    je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski
    oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar.
    Njegovi ''Memoari'' su dragocena slika evropskog društva epohe u
    kojoj je živeo.



    1859.
    Rođen je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik
    akademskog realizma, član Srpske kraljevske akademije, srpski
    slikar koji je stekao evropsku reputaciju. Najveći deo života
    proveo je u Beču u kojem je i umro 1957. Bio je izvanredan
    poznavalac slikarskog zanata i inspirisao se srpskom nacionalnom
    istorijom. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj crkvi u Novom
    Sadu i u crkvi u Dolovu i portretisao više vladara i crkvenih
    dostojanstvenika. Radio je i folklorne i istorijske kompozicije,
    uključujući ''Seobu Srba'', ''Proglašenje Dušanovog zakonika'',
    ''Takovski ustanak'', ''Mačevanje'', ''Kićenje neveste''.



    1867.
    Rođen je finski maršal i državnik Karl Gustav
    Emil fon Manerhajm, predsednik Finske od 1944. do 1946. Kao
    konjički oficir ruske vojske učestvovao je u rusko-japanskom ratu
    i u Prvom svetskom ratu, od 1917. predvodio je kotrarevolucionarne
    snage u Finskoj i bio regent Finske 1918. i 1919. Tokom Drugog
    svetskog rata bio je vrhovni komandant finske armije. Odbrambena
    utvrđena linija prema ŠSR-u, izgrađena pre Drugog svetskog rata
    na Karelijskoj prevlaci prema njegovoj zamisli, nazvana je
    ''Manerhajmova linija''.

    1878.
    Velika Britanija je sa Osmanskim carstvom sklopila
    tajni sporazum protiv Rusije, na osnovu kojeg je Britanija okupirala
    Kipar, a zauzvrat se obavezala da pomogne Turcima u slučaju ruskog
    napada.

    1884.
    Rođen je srpski pisac Milutin Uskoković, autor u
    čijim su delima prisutni i romantizam i moderno shvatanje sveta.
    Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Prilikom
    povlačenja srpske vojske tokom Prvog svetskog rata 1915. izvršio
    je samoubistvo. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman,
    ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je
    više prikazivao unutrašnje dileme intelektualaca nego kompleksnu
    sliku vremena. Dela: romani ''Došljaci'', ''Čedomir Ilić'', zbirka
    pripovedaka ''Kad ruže cvetaju'', crtice ''Pod životom'', ''Vitae
    fragmenta''.

    1916.
    Kod Lvova (tada Lemberg) je u tokom Prvog svetskog
    rata počela ruska ofanziva protiv austrougarske armije, nazvana
    ''Brusilovljeva ofanziva'' prema komandantu Jugozapadnog fronta
    generalu Alekseju Brusilovu, koja je olakšala položaj saveznika na
    zapadnom frontu i u Italiji. Austrijanci su izgubili oko 250.000
    vojnika i nisu se oporavili do kraja rata. Kad su Rusi stigli do
    Karpata, Rumunija je ušla u rat na strani sila Antante.

    1920.
    U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante su posle
    Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor s poraženom Mađarskom
    i oduzele joj neke teritorije koje su se u okvirima Austro-Ugarske
    nalazile u sastavu Ugarske. Čehoslovačkoj su pripale Slovačka i
    prikarpatska Ukrajina, Rumuniji Transilvanija (Erdelj) i istočni
    Banat kao i neke druge teritorije, a Kraljevini Srba, Hrvata i
    Slovenaca - Slavonija, Srem, Hrvatska, Međumurje, Prekmurje, delovi
    Baranje, Banata i veći deo Bačke. Oko 3 miliona Mađara ostalo je
    van matične zemlje, najviše u Rumuniji (preko 2 miliona), a
    desetak miliona dotadasnjih građana Ugarske - nemađara, više se
    nije nalazilo pod mađarskom vlašću.

    1941.
    Nemačka i Nezavisna Država Hrvatska su se na
    sastanku u Zagrebu tokom Drugog svetskog rata, dogovorile o
    iseljavanju u Srbiju oko 200.000 Srba. Bilo je to u duhu hrvatske
    rasističke težnje da prekrštavanjem i prisilnim iseljavanjem Srba
    i fizičkom likvidacijom Srba, Jevreja i Roma od NDH stvore, kako su
    to oni govorili, ''rasno čistu'' državu.

    1941.
    Umro je bivši nemački car i pruski kralj Fridrih
    Vilhelm II Viktor Albert, tvorac politike prodora na istok i
    izazivač niza vojno-diplomatskih kriza, uključujući objavu rata
    Srbiji 1914, čime je započeo Prvi svetski rat. Na presto Nemačkog
    carstva stupio je 1888, a 1918. je, posle poraza Nemačke, primoran
    da abdicira. Pobegao je u Holandiju, koja je odbila da ga izruči
    saveznicima radi suđenja za ratne zločine.

    1942.
    Počela je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva
    Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u
    Drugom svetskom ratu.

    1943.
    Armija je zbacila s vlasti predsednika Argentine
    Ramona Kastilja.

    1944.
    Osma britanska i Peta američka armija ušle su u
    Rim u Drugom svetskom ratu. Nemački komandant u Italiji feldmaršal
    Albert Keserling odustao je od odbrane Rima, ali savezničke armije
    nisu iskoristile trenutak da nastave napredovanje i zadaju
    odlučujući udarac nemačkim trupama, već su im omogućile predah.

    1946.
    General Huan Peron izabran je prvi put za
    predsednika Argentine.

    1970.
    Pacifička kraljevina Tonga, dotad britanski
    protektorat, stekla je nezavisnost i ušla u sastav Britanskog
    komonvelta.

    1971.
    Umro je mađarski filozof Djerđ Lukač,
    protagonista ''zapadnog marksizma''. U mladosti je u ''nemarksističkom
    periodu'' napisao ''Istoriju razvoja moderne drame'' i eseje ''Duša i
    oblici''. Član Komunističke partije Mađarske postao je 1918, a u
    vreme Sovjetske Republike Mađarske 1919. komesar za prosvetu. Iz
    tog perioda potiču ogledi sabrani pod naslovom ''Istorija i klasna
    svest'', koji su znatno uticali na obnovu marksističke misli u
    zapadnoj Evropi posle Drugog svetskog rata. Posle poraza mađarske
    revolucije emigrirao je u Austriju, a 1929. u ŠSR, gde je do 1931.
    radio u Institutu Marks-Engels. Do 1933. u Nemačkoj je predvodio
    književnu grupu pisaca-komunista, posle čega je do 1945. ponovo
    bio u Moskvi, gde je napisao studiju ''Mladi Hegel''. Po povratku u
    otažbinu bio je profesor Budimpeštanskog univerziteta, a 1956.
    ministar u vladi Imre Nađa, posle čijeg pada je lišen profesije,
    uklonjen iz Akademije nauka i interniran. Od 1957. do smrti 1971.
    povukao se iz javnog života. Ostala dela: ''Teorija romana'',
    ''Razaranje uma'', ''Egzistencijalizam ili marksizam'', ''Estetika'',
    'Ontologija društvenog bića''.

    1989.
    Gasovod pored Tranšibirske pruge je eksplodirao i
    zapalio dva putnička voza, u kojima je poginulo 575 ljudi.

    1993.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija proglasio je
    rezolucijom Sarajevo, Goražde, Tuzlu, Bihać, Srebrenicu i Žepu za
    - zaštićene zone - u Bosni i Hercegovini. Snage UN su ovlašćene
    da upotrebe silu radi njihove odbrane. Te zone su u stvarnosti
    neretko služile muslimanskim snagama kao vojne baze za napade na
    srpske položaje.

    1996.
    Evropska raketa ''Arijana 5'' eksplodirala je 40
    sekundi posle lansiranja.

    2000.
    U zemljotresu na indonežanskom ostrvu Sumatra
    poginulo je više od 100 ljudi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #668

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 5. jun, 157. dan 2008. Do kraja godine ima 209 dana



    754. -
    Ubijen je Bonifacije, nazvan Apostol Nemačke, misionar pape Grgura II. Tokom misije među germanskim plemenima od 719. osnovao je biskupije u više mesta na germanskom području. Ubio ga je jedan paganin Frizijac.

    1723. -
    Rođen je škotski ekonomista i filozof Adam Smit (Smith), uz Dejvida Rikarda (David Ricardo) najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije ("Bogatstvo naroda", "Teorija moralnih osećanja").

    1806. -
    Napoleon je proglasio Holandiju kraljevinom i za kralja postavio svog brata Luja Bonapartu (Louis).

    1819. -
    Rođen je engleski astronom i matematičar Džon Kauč Adams (John Couch). Na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, odredio je, skoro istovremeno sa Irbenom Leverjeom (Urbain Le Verrier), putanju Neptuna.

    1826. -
    Umro je nemački kompozitor i pijanist Karl Marija fon Veber (Carl Maria, Weber), jedan od kreatora romantičnog izraza u nemačkoj muzici, a njegovo remek delo "Čarobni strelac" smatra se prototipom nemačke romantične opere.



    1827. -
    Turske trupe zauzele su Akropolj i ušle u Atinu, nakon što su slomile ustanak za oslobođenje Grčke.

    1837. -
    Srpski knez Miloš Obrenović postavio je prve ekonome (agronomi), čiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa, ječma, kukuruza, krompira...

    1873. -
    Pod pritiskom Britanije, sultan Zanzibara Said bin Bargaš (Bargash) zatvorio je zanzibarsko tržište robova.

    1878. -
    Rođen je meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja (Francisco Pancho Villa), lider seljačke revolucije u Meksiku (1910-17), uz Emilijana Zapatu najpopularniji meksički narodni tribun. Proglašen je 1966. za meksičkog nacionalnog junaka.

    1882. -
    Rodjen je Igor Stravinski, ruski kompozitor i dirigent.

    1883. -
    Rođen je engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz (John Maynard Keynes), poznat po delu "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca", koje je donelo radikalan zaokret u ekonomskoj teoriji.

    1887. -
    Rođen je srpski lekar Kosta Todorović, infektolog i mikrobiolog, član Srpske akademije nauka i umetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu. Pored naučnih, značajan je njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene.

    1898. -
    Rođen je španski pesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka (Federico Garcia Lorca), jedna od najznačajnijih ličnosti španske književnosti 20. veka. Streljali su ga pripadnici Frankove (Franco) civilne garde 1936. ("Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku", "Krvava svadba", "Dom Bernarde Albe").



    1915. -
    Žene su u Danskoj dobile pravo glasa.

    1916. -
    Britanski feldmaršal irskog porekla, lord Horejšo Herbert Kičener (Horatio, Kitchener), osvajač Sudana i ministar rata u Prvom svetskom ratu, potonuo je sa oklopnom krstaricom "Hempšir", koja je, ploveći u Rusiju, naišla na minu.

    1941. -
    Eksplodiralo je spremište municije nemačke vojske u smederevskoj tvrđavi u Drugom svetskom ratu. Poginulo je više hiljada ljudi, a srušeno i oštećeno više stotina kuća. Uzrok eksplozije ostao je nepoznat.

    1945. -
    Predstavnici ŠSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Nemačkom u Drugom svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone.

    1947. -
    Državni sekretar SAD Džorž Maršal (George Marshall) izneo je plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. "Maršalov plan", kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, usvojen je iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.

    1967. -
    Počeo je 'Šestodnevni rat' između Izraela i arapskih zemalja - Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage su u narednih šest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, deo Jordana i Golansku visoravan u Siriji.

    1968. -
    Palestinac Sirhan Sirhan je u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio američkog senatora Roberta Kenedija (Kennedy), mlađeg brata predsednika Džona Kenedija (John), koji je takođe ubijen u atentatu, 1963. u Dalasu. Robert Kenedi je narednog dana podlegao ranama.

    1972. -
    U Stokholmu je počela prva konferencija UN posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove okoline.

    1975. -
    Suecki kanal, koji je bio zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo je otvoren za međunarodni saobraćaj.

    1986. -
    Izveštaj Ujedinjenuh nacija je pšrocenio da 50.000 stanovnika Afrike ima SIDU, ili AIDS.

    1992. -
    Jugoslovenska narodna armija (JNA) napustila je kasarnu "Maršal Tito" u Sarajevu, čime je završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.

    2000. -
    Poslednjeg dana posete Rusiji predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) govorio je u Državnoj dumi, kao prvi američki predsednik koji se obratio ruskom parlamentu.

    2000. -
    Apelacioni sud u Santjagu ukinuo je poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu (Pinochet), otvarajući time put za sudski proces zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima. Sud je naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim.

    2001. -
    Laburistička stranka ubedljivo je pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler (Tony Blair) postao je prvi premijer laburista sa dva uzastopna mandata.

    2001. -
    Ujedinjene nacije obeležile 20-togodišnjicu pojave AIDS-a. Procenjuje se da je 58 miliona ljudi zaraženo HIV virusom i da je više od 22 miliona umrlo u poslednje dve decenije.

    2003. -
    SAD i Južna Koreja postigle su dogovor o izmeštanju američkih trupa iz demilitarizovane zone koja je razdvajala Južnu i Severnu Koreju. Američke trupe su izmeštene u baze južno od te zone.

    2004. -
    U 93-oj godini umro je bivši američki predsednik Ronald Regan (Reagan). Za vreme njegova mandata (1981-1989) došlo je do otopljavanja odnosa sa Rusijom, čiji je predsednik bio Mihail Gorbačov, a dvojica državnika postigla su veliki broj sporazuma u cilju zaustavljanja trke u naoružanju.

    2005.
    Građani Švajcarske su na dva referenduma prihvatili pristupanje Šengenskom sporazumu, kojim su praktično ukinute granice među zemljama članicama Evropske unije i obezbeđen slobodan protok ljudi i robe, i podržali predlog zakona o ''registrovanom partnerstvu'' homoseksualnih parova.

    2006.
    Skupština Srbije konstatovala je da je Srbija, na osnovu Ustavne povelje, sledbenik Državne zajednice SCG i da prema tome nasleđuje njen međunarodno pravni subjektivitet. Donesena je odluka da se ostvare nadležnosti Srbije, kao sledbenika Državne zajednice, pre svega u oblasti spoljnih poslova i odbrane, do donošenja neophodnih zakona.

    2006.
    Sa zgrade Skupštine Srbije skinuta je zastava državne zajednice SCG, pošto je prethodno Skupština usvojila odluku o preuzimanju nadležnosti te državne zajednice. Na zgradi Skupštine Srbije ostale su dve heraldičke verzije zastave Srbije. Državna zastava (s grbom), koja se ističe na svim državnim institucijama i druga takozvana narodna zastava (bez grba). Uobičajeno je da države imaju nekoliko verzija zastava (kao i grbova) - državna, narodna, ratna, pomorska, šefa države, pa jeto tako i u slučaju Srbije.

    - Danas je Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan, velikihrišćanski praznik kojim se obeležava dan kada se Gospod Isus Hristos uzneo na nebo četrdesetog dana nakon Vaskrsenja. Spasovdan je Slava grada Beograda. Zna se da je Spasovdan bio Slava Beograda od 1403. kada ga je despot Stefan Lazarević učinio prestonicom Srbije. Na Spasovdan se redovno održava velika litija ulicama Beograda ustaljenom trasom.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #669

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 6. jun, 158. dan 2008. Do kraja godine ima 208 dana.


    1599. -
    Rođen je španski slikar Dijego Rodriges de Silva Velaskes (Diego Rodriguez, Velasquez), jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Felipea IV (portreti članova kraljevske porodice, "Predaja Brede", "Venera sa ogledalom").

    1606. -
    Rođen je francuski dramski pisac Pjer Kornej (Pierre Corneille). Jedan je od najznačajnijih predstavnika klasicizma u evropskoj književnosti, a njegova drama "Sid" smatra se prvom velikom dramom francuskog klasicizma.

    1654. -
    Abdicirala je švedska kraljica Kristina pod optužbama za rasipništvo i razuzdanost, a na presto je došao Karl X Gustav. Kraljica je ostatak života provela po kulturnim centrima Evrope, a sahranjena je (1689) u crkvi Svetog Petra u Rimu.

    1683. -
    U Oksfordu, u Engleskoj otvoren je prvi javni muzej u svetu "Ešmolien".

    1799. -
    Rođen je ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin. Pesnik buntovnog duha često je bio na udaru cenzure, a zbog stihova posvećenih slobodi prognan je iz Moskve na jug Rusije. Umro je u 38. godini od rana zadobijenih u dvoboju s jednim francuskim avanturistom ("Evgenije Onjegin", "Kućica u Kolomni", "Pikova dama").



    1801. -
    Mirovnim sporazumom u Badahozu završen je šestogodišnji rat između Španije i Portugala. Portugalija je izgubila deo teritorije istočno od reke Gvadijane.

    1861. -
    Umro je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur (Camillo, Cavur), prvi premijer ujedinjene Italije (1861). Jedan je od osnivača lista "Il risorgimento" (1847) u kojem se zalagao za ustavne reforme i oslobađanje Italije od austrijske dominacije.

    1868. -
    Rodje je Robert F. Skot (Robert F. Scott), engleski istraživač Južnog pola.

    1871. -
    Nemačka je anektirala Alzas, nakon poraza Francuske u francusko-pruskom ratu.

    1875. -
    Rođen je nemački pisac Tomas Man (Thomas Mann), jedan od najznačajnijih nemačkih i svetskih književnika u 20. veku. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1929 ("Budenbrokovi", "Čarobni breg", "Doktor Faustus", "Smrt u Veneciji" "Mario i mađioničar").



    1901. -
    Rođen je indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvi predsednik Indonezije (1949-65), pod čijim je rukovodstvom zemlja stekla nezavisnost, jedan od lidera Pokreta nesvrstanosti zemalja.

    1903. -
    Rođen je jermenski kompozitor Aram Iljič Hačaturijan, koji je u svom delu spojio elemente folklorne muzike Jermenije sa savremenom evropskom muzikom ("Igre sablji", "Gajane").

    1933. -
    U Nju Džersiju je otvoren prvi auto bioskop, koji je mogao da primi 400 automobila.

    1944. -
    Savezničke snage u Drugom svetskom ratu iskrcale su se u Normandiji u najvećem desantu u istoriji, nazvanom "D-Day".

    1945. -
    Riske snage su na kraju Drugog svetskog rata, pronašli telo Adolfa Hitlera.

    1949. -
    Objavljena je knjiga Džordža Orvela "1984", vizija sveta kojim vlada Veliki Brat.

    1954. -
    Prenosom manifestacije "Festival cveća" iz Švajcarske počela je s radom Evrovizija, televizijska mreža evropskih zemalja.

    1956. -
    Rodjen je Bjorn Borg, uspešni švedski teniser.

    1961. -
    Umro je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung (Carl), začetnik kompleksne psihologije u kojoj se razlikuju dva sloja podsvesnog - individualno i kolektivno ( "Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbolika duha", "Studija o arhetipovima").

    1966. -
    Američka vasionska letelica Džemini (Gemini) 9, uspešno je napravila 45 krugova oko Zemlje.

    1967. -
    Egipat je zatvorio Suecki kanal, dan posle izbijanja izraelsko-arapskog rata, pošto je Izrael zauzeo Gazu.

    1972. -
    U eksploziji u rudniku uglja u Rodeziji je poginuo 431 rudar.

    1981. -
    U najtežoj nesreći u istoriji železnice poginulo je najmanje 800 ljudi kad je sedam vagona pretrpanog putničkog voza iskliznulo iz šina i palo u reku Kosi u državi Bihar u Indiji.

    1982. -
    Izrael je počeo invaziju Libana u nastojanju da istera pripadnike Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1984. -
    U sukobu vojske i ekstremističkih Sika koji su se zabarikadirali u kompleks "Zlatnog hrama" u Amricaru, prema indijskim vojnim izvorima poginulo je najmanje 250 Sika i 47 vojnika. Pojedini mediji su objavili da je poginulo oko hiljadu ljudi.

    1985. -
    Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao veći deo snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje.

    1988. -
    Britanski princ Čarls (Charles) svrstan na listu od 130 najvećih ekscentrika.

    1989. -
    Umro je iranski religiozni i političi lider, Ajatola Homeini, koji je sproveo iransku muslimansku revoluciju svrgavanjem šaha Reze Pahlavija.

    1994. -
    Srušio se kineski avion koji je leteo na unutrašnjoj liniji iz turističkog centra Sijan. Poginulo je svih 160 putnika i članova posade.

    1995. -
    U Južnoj Africi je ukinuta smrtna kazna.

    2000. -
    Ferenc Madl postao je novi predsednik Mađarske.

    2001. -
    Poslanik Liberalnog saveza Vesna Perović postala je predsednica Skupštine Crne Gore, kao prva žena u istoriji Crne Gore izabrana na tu funkciju.

    2001. -
    Francuskinja Mari Bremont, za koju se verovalo da je najstarija osoba na svetu, umrla je u snu u 115-oj godini života.

    2002. -
    Indijske snage bezbednosti ubile su Mohameda Rafika Lonea (Mohamed Rafilj Lone), vođu islamske pobunjeničke grupe Harkat-ul-Džehadi (Jehadi), koja se bori za pripajanje indijske provincije Kašmir Pakistanu.

    2003. -
    Žena, bombaš samoubica, usmrtila je sebe i još najmanje 17 ljudi, ulazeći u autobus u ruskoj republici Osetija, koja se graniči sa Čečenijom.

    2003. -
    UN i Kambodža potpisale su ugovor o formiranju specijalnog suda u kome će se suditi vođama koji su 70-tih godina izvršili genocid nad Crvenim Kmerima.
    2004. -
    Vlada izraelskog premijera Arijela Šarona (Ariel Sharon) odobrila je plan o povlačenju izraelskih snaga iz pojasa Gaze.

    2004. -
    Nemački kancelar Gerhard Šreder (Schroeder) prisustvovao je svečanom obeležavanju 60-godišnjice iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji. To je prvi put da i Nemačka učestvuje na takvoj proslavi.

    2005.
    Umrla je američka glumica En Benkroft, koja je 1962. godine dobila ''Oskara'' za ulogu učiteljice slepe i gluve Helen Keler u filmu ''Čudotvorka''. Svetsku slavu glimica, međutim, nije stekla tim filmom snimljenim po istinitim događajima, već pet godina kasnije, ulogom gospođe Robinson, zavodnice verenika svoje ćerke u hit-filmu ''Diplomac''.



    2006.
    Umro je Bili Preston, američki muzičar afroameričkog porekla, poznat kao ''peti Bitls'' zbog saradnje na snimanju poslednjih albuma slavnih ''Buba''. Pijanista i kompozitor, Preston je sa Bitlsima sarađivao na snimanju albuma ''Let It Be'' i ''Abbey Road''. Autor je pesme ''You are so beautiful'', koja je u interpretaciji Džoa Kokera postala svetski hit. Nastupao je sa najvećim imenima svetske rok scene: Rolingstonsi, Erik Klepton, Bob Dilan, Areta Frenklin, Kvinsi Džons.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #670

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 7. jun, 159. dan 2008. Do kraja godine ima 207 dana.



    1494. -
    Portugal i Španija potpisale su sporazum u Tordesiljasu o podeli Novog sveta. Granicu je odredio papa Aleksandar VI da bi sprečio sukobe kolonijalnih sila. U 17. i 18. veku u borbu za kolonije umešali su se Englezi i Holanđani koji nisu poštovali papinu podelu.

    1502. -
    Rođen Ugo Buonkompanjo (Buoncompagno), papa Grgur XIII (Gregorius) od
    1572. do 1585. Reformisao je Julijanski kalendar (1582), koji je kasnije po njemu nazvan Gregorijanski.

    1523. -
    Nakon pobede nad Dancima, Gustav Vasa (Gustaf) proglašen je, kao Gustav I, kraljem Švedske. Time je ukinuta Kalmarska unija formirana 1397. između Švedske, Danske i Norveške.

    1848. -
    Rođen je francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen (Paul Gauguin), čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj ekspresionizma i na formiranje fovizma ("Materinstvo", "Beli konj", "Plemkinja", "Dve devojke s Tahitija").

    1848. -
    Rođen je francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen (Paul Gauguin), čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj ekspresionizma i na formiranje fovizma ("Materinstvo", "Beli konj", "Plemkinja", "Dve devojke s Tahitija").

    1848. -
    Umro je ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski, osnivač ruske realističke estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti nazvanog "naturalna škola", a kao uzor isticao je Gogoljeva dela ("Pismo Gogolju", "Književne maštarije").

    1861. -
    U američkom gradu Nju Orleansu izvedena je prva predstava striptiza.



    1862. -
    SAD i Velika Britanija su potpisale sporazum o suzbijanju trgovine robljem.

    1896. -
    Rođen je mađarski državnik Imre Nađ (Nagy), premijer od 1953. do oktobra

    1956, kada je u Mađarskoj izbila antikomunistička pobuna. Pobuna je ugušena sovjetskom intervencijom, a Nađ je uhapšen i osuđen na smrtnu kaznu koja je izvršena u junu 1958.

    1898. -
    Social-Demokratska Stranka Amerike održala je svoju prvu konvenciju.

    1905. -
    Norveški parlament (Storting) doneo je odluku o raskidu unije sa Švedskom i srgnuo s prestola kralja Oskara I koji se protivio toj odluci. Za novog kralja izabran je danski princ Karl (Carl) pod nazivom Hakon VII (Haakon).

    1920. -
    Rođen je francuski političar i publicista Žorž Marše (Georges Marchais), generalni sekretar Francuske Komunističke partije od 1972. do 1994. i, uz Enrika Berlinguera (KP Italije) i Santijaga Karilja (KP Španije), jedan od protagonista reformi u komunističkom pokretu u Zapadnoj Evropi početkom osamdesetih godina prošlog veka (evrokomunizam).

    1921. -
    Otvoren je prvi parlament Severne Irske.

    1929. -
    Ponovo je uspostavljena Papska država (Vatikan) u Rimu. Crkvena država prestala je da postoji 1870. kada je sa gradom Rimom inkorporirana u ujedinjenu Italiju.

    1935. -
    Umro je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je razne oblasti hemije, a najvažniji su njegovi radovi iz organske hemije i elektrosinteze.

    1935. -
    Umro je ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji je metodom aklimatizacije uzgajio nove otporne vrste južnih biljaka (trešnja, kajsija, vinova loza) i na taj način proširio njihov areal prema severu.

    1939. -
    Kralj Džordž VI i kraljica Elizabeta došli su u posetu SAD. To je bila prva poseta britanskog monarha ovoj zemlji.

    1940. -
    Rodjen je Tom Džons (Jones), britanski pevač iz Velsa koji se proslavio širom sveta.

    1942. -
    Okončana je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu; Počeo je nemački napad na Sevastopolj.

    1948. -
    Predsednik Čehoslovačke Eduard Beneš podneo je ostavku, ne želeći da potpiše novi ustav prema kojem su komunisti preuzeli vlast u zemlji.

    1965. -
    Maroko, država na severu Afrike, ponovo je postala monarhija.

    1971. -
    Sovjetski vasionski brod "Sojuz II" spojio se u zemljinoj orbiti sa svemirskom stanicom "Saljut".

    1973. -
    Kancelar Zapadne Nemačke Vili Brant (Willy Brandt) doputovao je u Izrael, u prvu posetu jednog zapadnonemačkog lidera ovoj zemlji.

    1974. -
    U Ivanjici je puštena u rad prva zemaljska satelitska stanica u Jugoslaviji za međukontinentalne telefonske linije i TV programe. Stanica je unistena u napadu na Jugoslaviju 1999.

    1980. -
    Umro je Henri Miler (Henry Miller), jedan od najpoznatijih američkih pisaca. Najpoznatija dela "Rakova obratnica" (1934) i "Jarčeva obratnica" (1939), dugo zabranjivane u SAD, objavio je u Parizu, gde je radio kao novinar.



    1981. -
    Izraelski avioni su razorili irački nuklearni reaktor "Osirak" blizu Bagdada.

    1988. -
    U Bangladešu je islam proglašen državnom religijom, a jake policijske snage stavljene su u stanje pripravnosti da bi sprečile proteste protivnika ove odluke.

    1990. -
    Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao je zabranu prodaje kompjutera i telekomunikacione opreme SSSR-u dok Moskva ne otpočne pregovore o nezavisnosti Litvanije.

    1990. -
    Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao je zabranu prodaje kompjutera i telekomunikacione opreme SSSR-u dok Moskva ne otpočne pregovore o nezavisnosti Litvanije.

    1992. -
    Sedam dana nakon poslednjeg dogovora o prekidu vatre, borbe na bosansko-hercegovačkom ratištu su nastavljene. U Sarajevu su artiljerijski dueli trajali po dvadest sati.

    1993. -
    U saobraćajnoj nesreći u Nemačkoj poginuo je jedan od vrhunskih svetskih košarkaša Dražen Petrović (2, koji je bio i jedan od najboljih hrvatskih košarkaša svih vremena i državni reprezentativac bivše Jugoslavije.

    1996. -
    Vojna hunta Mjanmara (bivša Burma) donela je zakon kojim je onemogućila rad Nacionalne lige za demokratiju, glavne opozicione partije pod vođstvom Aung San Su Ći (Suu Kyi), dobitnice Nobelove nagrade za mir.

    1998. -
    Jake policijske snage Republike Srbije rasturile su u Prištini proteste kosovskih Albanaca koji su 57. dan uzastopno protestovali protiv srpskih vlasti pod motom "Kosovo-najveći zatvor na svetu".

    1999. -
    U Indoneziji su održani demokratski parlamentarni izbori, prvi put nakon 40 godina.

    2000. -
    U Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke poginule su 22 osobe, među kojima i jedan ministar, a oko 600 je ranjeno kada je bombaš-samoubica aktivirao eksploziv na proslavi Dana ratnih heroja u tom gradu.

    2001. -
    Bivši argentinski predsednik Karlos (Carlos) Menem stavljen je u kućni pritvor, zbog navodne trgovine oružjem. Šest meseci kasnije ukinut mu je pritvor u nedostatku dokaza da je bio na čelu te ilegalne trgovine.

    2005. -
    Apelacioni sud u Santiagu ukinuo je imunitet bivšem čileanskom predsedniku Augustu Pinočeu (Pinochet), čime je otvoren put da mu se sudi za finansijske malverzacije i prebacivanje novca na njegove tajne bankarske račune u SAD.

    2006.
    Ubijen je lider Al Kaide u Iraku Abu Musab el Zarkavi u zajedničkoj akciji američke i iračke vojske u Bakubi, severno od Bagdada. Al Zarkavi je bio lider grupe ''Tavid el džihad'' (Versko ujedinjenje i sveti rat), ogranka ''Al Kaide'', i smatran je simbolom iračke pobune, glava mu je bila ucenjena na 25 miliona dolara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #671

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 8. jun, 160. dan 2008. Do kraja godine ima 206 dana.


    632. -
    U Medini je umro Abul Kasim Muhamed, osnivač islama, monoteističke religije zasnovane na "Kuranu". Sproveo je političko i versko ujedinjenje Arapa i time stvorio osnovu za njihovu vojno-političku i kulturnu ekspanziju prema Istoku i prema Zapadu.

    1625. -
    Rodjen je italijanski astronom, Đovani Kasini (Giovanni Cassini).

    1695. -
    Umro je holandski astronom, matematičar i teorijskifizičar Kristijan Hajgens (Christiaan Huygens). Otkrio je 1655. Saturnov prsten i jedan njegov satelit, objasnio način prostiranja svetlosti (Hajgensov princip) i konstruisao časovnik sa klatnom.

    1809. -
    Umro je engleski političar i pisac Tomas Pejn (ThomasPaine), autor dela "Zdrav razum" i "Američka kriza" u kojima je podržao "Deklaraciju nezavisnosti" američkih kolonija.

    1810. -
    Rođen je nemački kompozitor Robert Šuman (Schumann),jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma ("Koncert u a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir, koncerti za violončelo, ciklusi solo pesama).

    1871. -
    Austrougarski car Franc Jozef I (Franz Josef) objavio je odluku o ukidanju Vojne krajine koja je sprovedena 1873. godine. Krajina je predstavljala austrijski granični pojas prema Turskoj, nakon uspostavljanja dvojne Austro-Ugarske monarhije (1867), kada je uvedena opšta vojna obaveza, izgubila je vojni značaj.

    1876. -
    Umrla je francuska književnica Žorž Sand (George),preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča ("Indijana", "Lelija", "Đavolja bara", "Majstori trubači", "Povest mog života"). Ostavila je i obimnu prepisku i memoare.



    1883. -
    Francuska je uspostavila potpunu kontrolu nad Tunisom, njenim protektoratom od 1881. Tunis je stekao nezavisnost 1956.

    1916. -
    Rođen je engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik (Francis Henry Compton Crick), dobitik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio je strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju naslednih osobina.

    1921. -
    Rođen je indonežanski general i diktator Suharto. Uzpomoć vojske 1967. je postao premijer preuzevši ingerencije i šefa države Ahmeda Sukarna. Od 1968. je predsednik Indonezije do 1998. kada je pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira bio prinuđen da podnese ostavku.

    1929. -
    Margaret Bondfild (Bondfield) je postavljena za ministra rada, prva žena član vlade u britanskoj istoriji.

    1940. -
    Nemačke krstarice "Šarnhorst" i "Gnajsenau" su u Drugom svetskom ratu potopile britanski nosač aviona "Glorijus" i razarače "Ardent" i "Akasta". Poginulo je više od 1.500 ljudi.

    1941. -
    Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske su u Drugom svetskom ratu izvršile invaziju Sirije da bi sprečile osnivanje baza Sila osovine.

    1941. -
    Britanske i francuske trupe izvršile su invaziju na Siriju da bi sprečile izgradnju nemačkih baza u Siriji.

    1942. -
    Japanske podmornice su u Drugom svetskom ratu bombardovale najveći australijski grad Sidnej.

    1943. -
    Umro je srpski matematičar Mihajlo Petrović (Mika Alas), osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije.

    1946. -
    Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman (Hauptmann), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. ("Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima").



    1965. -
    Armija SAD u Južnom Vijetnamu je dobila ovlašćenje da preduzima ofanzivne operacije.

    1969. -
    Španija je zatvorila granicu prema Gibraltaru.

    1975. -
    SSSR je lansirao vasionsku letelicu Venera 9 ka planeti Veneri.

    1986. -
    Uprkos optužbama da je kao nacistički oficir u Drugom svetskom ratu odgovoran za zločine u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm (Waldheim) izabran je za predsednika Austrije. Bojkotovao ga je gotovo ceo svet.

    1990. -
    U Čehoslovačkoj su održani prvi slobodni izbori, posle 44 godine.

    1993. -
    U svom pariskom stanu ubijen je Rene Buske (Bousquet), šef francuske policije za vreme nacističke okupacije zemlje u Drugom svetskom ratu.

    1995. -
    Grupa američkih marinaca uspešno je okončala akciju spašavanja kapetana Skota O'Grejdija (Scott O'Grady), čiji je avion F-16 šest dana ranije u severozapadnoj Bosni oborila vojska bosanskih Srba.

    1998. -
    Umro je nigerijski general Sani Abača (Abacha), a vlast je preuzeo general Abdulsalam Abubakar, deveti vojni šef države u istoriji Nigerije.

    2001. -
    Briselski sud proglasio je krivim i zatražio doživotnu robiju za četiri osobe, među kojima dve opatice, zbog zločina počinjenih u Ruandi. Savet ministara Ruande saopštio je u decembru da je u toj zemlji 1994. ubijeno više od milion ljudi.

    2001. -
    U jednoj školi u Ikedi (Japan) mentalni bolesnik usmrtio je nožem osam učenika, a 15 nastavnika i učenika ranio. To je najveće masovno ubistvo u toj zemlji od 1995. kada je od trovanja gasom u podzemnoj železnici u Tokiju 1995. umrlo 12, a hiljade osetilo poledice trovanja.

    2004. -
    Predsednik Kine Hu Đintao doputovao je u posetu Poljskoj. To je prva poseta nekog šefa kineske države Varšavi posle 55 godina.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #672

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je ponedeljak, 9. jun, 161. dan 2008. Do kraja godine ima 205 dana.




    68. -
    Rimski car Neron izvršio je samoubistvo nakon što ga je Senat proglasio neprijateljem naroda i osudio na smrt.



    1357. -
    U Pragu na Vltavi počela je gradnja kamenog mosta koji je dobio naziv Karlov most po imenu tadašnjeg imperatora Nemačko-rimskog carstva i češkog kralja Karla IV. Prema predanju, datum početka gradnje odredili su astrolozi.

    1462. -
    Poslednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, otkazao je danak turskom sultanu Mehmedu II i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina (Matyias Corvin). Turci su 1463. osvojili Bosnu i pogubili kralja Stjepana.

    1672. -
    Rođen je Petar I Aleksejevič Romanov (Petar Veliki), ruski car od 1682. do
    1725, reformator ruske države i društva. Osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine ("Vedomosti"), pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao je novu prestonicu - Sankt Peterburg.

    1781. -
    Rođen je engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson), konstruktor lokomotiva. U Njukaslu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva, a njegova lokomotiva ("Locomotion") vukla je 1825. na pruzi Stokton-Darlington prvi putnički voz na svetu.

    1815. -
    Završen je Bečki kongres koji je zasedao od septembra 1814, kada su ga sazvale velike sile da bi otklonile posledice Francuske revolucije i Napoleonovih ratova u evropskim zemljama. Predstavnik Srba u Beču, prota Matija Nenadović, pokušao je preko ruskog cara Aleksandra I da zainteresuje Bečki kongres za srpsko pitanje, ali zbog protivljenja Austrije i Engleske nije uspeo.

    1870. -
    Umro je engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens (Charles John Huffam Dickens), rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih i najčitanijih engleskih pisaca ("Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Stara prodavnica retkosti").

    1874. -
    Umro je indijanski vojskovođa Kočiz (Cochise), poglavica apačkog plemena Čirikahua, vođa Indijanaca u borbama sa belim naseljenicima i američkom vojskom na jugozapadu SAD.

    1875. -
    Na brdu Gradac kod Nevesinja izbio je jedan od prvih većih sukoba Hercegovaca sa Turcima u Bosansko-hercegovačkom ustanku (1875-7. Ustanak, nazvan "Nevesinjska puška", brzo se širio i za mesec dana zahvatio je i Bosansku krajinu.

    1892. -
    Rođen je američki kompozitor Kol Porter, autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneti i na film.



    1898. -
    Potpisan je sporazum kojim je Kina ustupila Velikoj Britaniji Hong Kong na period od 99 godina. Hong Kong je vraćen Kini 1. jula 1997.godine.

    1914. -
    U Beogradu je svečano otkriven spomenik srpskom prosvetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca. Spomenik je postavljen na ulaz u Kalemegdan, a posle Prvog svetskog rata je prenet u park na Studentskom trgu.

    1923. -
    U Bugarskoj je državnim udarom oborena vlada premijera Aleksandra Stamboliskog, lidera Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske. Nekoliko dana posle prevrata, Stamboliski i njegovi saradnici su ubijeni.

    1928. -
    Engleski mikrobiolog Aleksandar Fleming pronašao je penicilin. Njegovo otkriće iskorišteno je tek 10 godina kasnije kada su ga Hauard Flori (Howard Florey) i Ernst Čejn (Chain) primenili kao prvi antibiotik. Fleming, Flori i Čejn su 1954. podelili Nobelovu nagradu za medicinu.

    1931. -
    The rocket-fueled aircraft design was patented by Robet Goddard

    1945. -
    Jugoslavija je s Velikom Britanijom i SAD postigla sporazum kojim je Julijska krajina podeljena na dve okupacione zone - "A" i "B". Prva je potpala pod savezničku, druga pod jugoslovensku vojnu upravu.

    1959. -
    Porinuta je u more prva američka podmornica koja je u svom naoružanju nosila balističke projektile.

    1972. -
    Američki bombarderi su napali Hanoj i Hajfong. To je bilo najžešće bombardovanje Severnog Vijetnama od početka Vijetnamskog rata.

    1991. -
    Od posledica erupcije vulkana na planini Pinatubo na Filipinima poginulo je oko 100 ljudi, a 250.000 je ostalo bez domova.

    1995. -
    Kolumbijska policija je uhapsila vođu kartela Kali Hilberta Rodrigesa Orehuelu (Gilberto Rodriguez Orejuela), šefa najvećeg svetskog sindikata droge.

    1999. -
    Predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova. Time su okončani vazdušni udari NATO-a na SRJ, a na Kosovu su, na osnovu rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244, raspoređene međunarodne snage, među kojima je najveći broj vojnika iz zemalja članica NATO-a. Sa povlačenjem vojske i policije, sa Kosova su počeli masovno da odlaze Srbi i Crnogorci.

    1999. -
    Prema izveštajima državnih medija, više od 2.000 ljudi je ubijeno, a oko 5.000 ranjeno u napadima NATO-a na SR Jugoslaviju, koji su počeli 24. marta. Teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće i spomenici kulture.

    2000. -
    Savet bezbednosti UN produžio je mandat mirovnim snagama UN na Kosovu, ne obazirući se na zahtev SR Jugoslavije da se te snage povuku.
    2000. - Umro je američki vajar Džordž Sigal (George), jedan od najpoznatijih predstavnika pop-arta.

    2001. -
    Pakistanski sud osudio je bivšu premijerku Benazir Buto na tri godine zatvora, zbog odbijanja da se pojavi u sudu pred kojim je optužena za korupciju.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #673

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 10. jun, 162. dan 2008. Do kraja godine ima 204 dana.



    1190. -
    Rimsko-nemački car Fridrih I Barbarosa (Friedrich Barbarossa) utopio se u reci Salef u Maloj Aziji na povratku iz Trećeg krstaškog rata.

    1610. -
    Prvi holandski doseljenici iskrcali su se na ostrvo Menhetn, sada centralni deo Njujorka. Holanđani su 1626. za nekoliko bala tkanine i jeftinu bižuteriju otkupili od Indijanaca ostrvo i na njegovom južnom delu podigli naselje Novi Amsterdam.

    1719. -
    Rimsko-nemački car Karlo VI proterao je Špance sa Sicilije.

    1793. -
    U Parizu je otvoren prvi javni zoološki vrt, "Žarden de Plant".

    1819. -
    Rođen je francuski slikar Gistav Kurbe (Gustave Courbet). Kao osnivač realističke škole u vreme krutog akademizma, smatra se najrevolucionarnijim slikarom 19. veka ("Atelje", "Tucači kamena", "Talas", "Pogreb u Ornanu").

    1832. -
    Rođen je nemački inženjer Nikolaus August Oto (Otto), izumitelj četvorotaktnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem (umro 1876.).

    1836. -
    Umro je francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper (Marie Ampere), osnivač elektrodinamike.

    1868. -
    U Beogradu, u Košutnjaku ubijen je srpski knez Mihailo Obrenović (1839-42. i 1860-6. Vladao je autokratski, a kao pristalica prosvećenog apsolutizma izvršio je značajne reforme i državnoj upravi i vojsci, evropeizovao zemlju, osnovao Narodni muzej i Narodno pozorište u Beogradu. Nasledio ga je Milan Obrenović.

    1898. -
    Američke trupe izvršile su, u špansko-američkom ratu, invaziju na Kubu.

    1909. -
    Prvi put je upotrebljen signal S.O.S. kada je linijski brod "Slavonija" kompanije Kjunard, doživeo brdolom na Azorskim ostrvima.

    1915. -
    Rođen je američki pisac Sol Belou (Saul Bellow), dobitnik Nobelove nagrade za kwiževnost 1976. ("Henderson, kralj kiše", "Čovek na klackalici", "Žrtva", "Ne propusti dan", "Pustolovine Ogija Marča").

    1922. -
    Rođena je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland (Judy), koja se proslavila već kao devojčica ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza".



    1923. -
    Rođen je britanski medijski magnat češkog porekla Jan Ludvik Hoh (Hoch), poznat kao Jan Robert Maksvel (Ian, Maxwell). Poginuo je 1991. kada je pao u vodu sa svoje luksuzne jahte na Kanarskim ostrvima.

    1923. -
    Umro je francuski pisac Pjer Loti (Pierre) ("Islandski ribar", "Lotijeva ženidba", "Roman jednog spahije")

    1924. -
    Fašisti su kidnapovali, a potom ubili Đakoma Mateotija (Giacomo Matteotti), lidera italijanskih socijalista.

    1934. -
    Umro je engleski kompozitor Frederik Delijus (Frederick Delius), poznat po simfonijama "Pariz - pesma velikog grada" i "Brigg Fair" i kompozicijama "Misa života" i "Rekvijem" inspirisane delom Fridriha Ničea (Friedrich Nietzsche).

    1934. -
    "Rođen" je Paja Patak (Donald Duck), jedan od najpopularnijih likova u stripovima američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija (Walt Disney).

    1940. -
    Italija je, kao saveznik Nemačke u Drugom svetskom ratu, objavila rat Francuskoj i Velikoj Britaniji.

    1942. -
    Nemci su u Drugom svetskom ratu potpuno uništili češko selo Lidice za odmazdu zbog atentata na nacističkog protektora Češke i Moravske i jednog od najznačajniji Hitlerovih saradnika Rajnharda Hajdriha (Reinhard Heydrich). Atentat su 27. maja izvršili Jozef Gabčik i Jozef Kubiš, češki komandosi-padobranaci poslati iz Velike Britanije.
    1943. - U SAD je patentirana 'hemijska olovka', olovka sa kuglicom u vrhu (ballpoint pen).

    1946. -
    Umro je američki bokser Džek Džonson (Jack Johnson), prvi crnac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.

    1950. -
    Zapad je odbio sovjetski plan da ujedini Istočnu i Zapadnu Nemačku.

    1967. -
    Završen je šestodnevni izraelsko-arapski rat u kojem je Izrael zauzeo teritorije Sirije, Jordana i Egipta, koje uključuju istočni Jerusalem, Zapadnu obalu, Gazu i Sinajsko poluostrvo; SSSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom.

    1967. -
    Umro je američki filmski glumac Spenser Trejsi (Spencer Tracy), prvi glumac koji je dve godine uzastopno dobio Oskara za filmove "Hrabri kapetan" 1937. i "Grad dečaka" 1938.

    1970. -
    U Jordanu je najmanje sto ljudi ubijeno u sukobu vladinih snaga s palestinskim gerilcima.

    1971. -
    SAD su ukinule 20-godišnji embargo na trgovinu sa Kinom.

    1979. -
    Ordžano je prvo zasedanje Evropske skupštine.

    1986. -
    Muzičar Bob Geldof je dobio zvanje počasnog viteza, i titulu 'Ser' od britanske kraljice zbog svojih akcija pomoći trećem svetu.

    1990. -
    Peruanski političar japanskog porekla Alberto Fuđimori (Fujimori) pobedio je na predsedničkim izborima u Peruu književnika Marija Vargasa Ljosu (Mario, Llosa).

    1990. -
    Na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima u Čehoslovačkoj od 1946. pobedio je Građanski forum, koji je osnovao književnik Vaclav Havel; u Bugarskoj je izbornu pobedu odnela Bugarska socijalistička partija (bivši komunisti).

    1996. -
    Predstavnici čečenskih separatista i Rusije potpisali su sporazum kojim su utvrđene osnove za okončanje 18-mesečnog rata u Čečeniji.

    1997. -
    Po nalogu lidera Crvenih Kmera Pola Pota ubijen je jedan od njegovih najbližih saradnika Son Sen i 11 članova njegove porodice.

    1998. -
    Protestom u Prištini, na kojem su zatražili dolazak snaga NATO na Kosovo, kosovski Albanci prekinuli su svakodnevne polučasovne protestne šetnje, koje su pod motom "Kosovo-najveći zatvor na svetu", organizovali tokom dva meseca. Protesti sa istim zahtevom održani su i u Tirani i Skoplju.

    1999. -
    NATO je prekinuo bombardvanje SR Jugoslavije nakon što su se prve jedinice Vojske Jugoslavije, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog prethodnog dana u Kumanovu, povukle sa Kosova; predsednik SRJ Slobodan Milošević saopštio je da je tokom agresije NATO pakta na SR Jugoslaviju poginulo 462 pripadnika VJ i 114 policajaca.

    2000. -
    U Damasku je umro Hafez el Asad, predsednik Sirije od 1971. Za novog predsednika izabran je 11. jula njegov sin Bašar el Asad.

    2001. -
    Medijski magnat, Silvio Berluskoni, po drugi put je postao premijer Italije, nakon što je njegova partija osvojila 30 procenata glasova više od bilo koje druge partije. Njegova vlada je 59-ta italijanska vlada, od II svetskog rata.

    2002. -
    Umro je Džon Goti (John Gotti), američki mafijaški bos. Njegov život, pun luksuza i brutalnih zločina, prekinut je 1990. godine, kada je uhapšen.

    2003. -
    U Torontu (Kanada) je prvi put, legalno, sklopljen brak između dva homoseksualca u toj zemlji.

    2004. -
    Umro je čuveni bluz i džez kantautor Rej Čarls (Ray Charles). Dobitnik je 12 muzičkih nagrada "Gremi", među kojima su i za najbolju pesmu, koje je dobio tri puta za redom, za "Hit the Road Jack", "I Can't stop loving you" i "Busted".

    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #674

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je sreda, 11. jun, 163. dan 2008.Do kraja godine ima 203 dana.



    1509. -
    Engleski kralj Henri VIII (Henry) venčao se s prvom od šest žena, Katarinom Aragonskom (Catherina of Aragon). Zbog odbijanja pape da kasnije poništi taj brak, kralj je raskinuo sa Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.

    1572. -
    Rođen je engleski pesnik i dramski pisac Bendžamin Ben Džonson (Benjamin Jonson), koji je slavu stekao alegorijskim igrokazima. Taj specifični vid teatra, nazvan "dvorska maska", potiče iz srednjeg veka, a u prvoj polovini XVII veka doživeo je procvat na dvoru Stjuarta. U svetsku književnost ušao je satiričnom komedijom "Valpone ili Lisac" koja se i danas izvodi.

    1727. -
    Umro je britanski kralj Džordž I (George), prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije (1714-27). Tokom njegove vladavine učvršćena je vlast ministarskog kabineta.

    1776. -
    Rođen je engleski slikar Džon Konstebl (John Constable),jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Među prvima je izašao iz ateljea i slikao neposredno u prirodi unoseći u slikarstvo do tada još nepoznatu poeziju atmosfere. Smatra se pretečom Vilijema Ternera (William Turner) i francuskih impresionista.

    1859. -
    Umro je austrijski državnik princ Klemens Meternih(Metternich), najuticajnija ličnost u Evropi tokom gotovo 40 godina, koliko je bio šef diplomatije (1809-21) i kancelar Austrije (1821-4. Smatra se oličenjem apsolutizma. Sa ruskim carem Aleksandrom I osnovao je Svetu alijansu, čiji je osnovni cilj bio gušenje nacionalnih pokreta u Evropi.

    1864. -
    Rodjen je Rihard Štraus (Richard Strauss), nemački kompozitor i dirigent.

    1864. -
    Rođen je nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus(Richard Straus), direktor Bečke opere. Predstavnik je poznog romantizma, mada dela iz poslednjeg stvaralačkog perioda korespondiraju sa umetničkim pravcima 20. veka ekspresionizmom i neoklasicizmom ("Til Ojlenšpigel", "Saloma", "Kavaljer s ružom").



    1880. -
    Rođena je američka pacifistkinja Dženet Renkin(Jeanette Rankin), prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubeđeni antimilitarista, u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu posle bombardovanja Perl Harbura 1941.

    1891. -
    Velika Britanija i Portugalija su potpisale konvenciju opodeli interesnih sfera severno i južno od reke Zambezi u Africi, kojom je Njasalend (sadašnji Malavi) postao britanski protektorat.

    1895. -
    Rođen je ruski državnik Mihail Aleksandrovič Bulganjin,učesnik Oktobarske revolucije, ministar oružanih snaga SSSR (1947-49), predsednik Ministarskog veća od februara 1955. do marta 1958. kada ga je na tom položaju zamenio Nikita Sergejevič Hruščov. Kao protivnik destaljinizacije smenjen je sa svih položaja.

    1910. -
    Rođen je francuski okeanograf Žak Iv Kusto (Jacljues-Yves Cousteau), pronalazač ronilačkog aparata "vodena pluća" (aljualung) i kamere za podvodno snimanje. Dobitnik je tri Oskara i Zlatne palme u Kanu 1956. za film "Svet tišine", koji je snimio sa Lujom Malom (Louis Malle).

    1910. -
    Rodjen Žak Kusto (Jaques Cousteau), francuski naučnik, istraživač mora.

    1918. -
    Italijanski borbeni čamci su u Prvom svetskom ratu uJadranskom moru, oko 70 kilometara severozapadno od Zadra, potopili veliki austrougarski bojni brod "Sent Ištvan".

    1935. -
    Rodjen je Džin Vajlder (Gene Wilder), američki filmski glumac, komičar.

    1936. -
    U Moskvi je uhapšeno, osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam visokih sovjetskih vojnih rukovodilaca, uključujući maršala Mihaila Tuhačevskog. To je bio početak masovne čistke u vojnom vrhu tadašnjeg SSSR-a.

    1939. -
    Rodjen je Džeki Stjuart (Jackie Stewart), vozač Formule I, višestruki pobednik trka.

    1949. -
    Pogubljen je Koči Džodže (Koci Džodže), albanski revolucionar, jedan od osnivača Komunističke partije Albanije i ministar unutrašnjih poslova od 1946. Džodže je na montiranom, staljinističkom procesu optužen da je jugoslovenski špijun.

    1955. -
    Na automobilskoj trci "24 sata Le Mana" poginulo je 80 i povređeno više od 100 ljudi posle sudara tri automobila koji su uleteli u gledalište.

    1959. -
    Prvi put je prikazan hoverkraft, vozilo koje se kreće po suvom i po vodi, na vazdušnom jastuku.

    1963. -
    Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk (Ljuang Duc)spalio se u Sajgonu (Ho Ši Min), u znak protesta protiv tretmana kojem je vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

    1970. -
    Umro je ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski,član, a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj revoluciji 1917. Emigrirao je 1918. u Francusku, a od 1940. živeo je u SAD.

    1970. - P
    oslednji američki vojnik napustio je vazduhoplovnu bazu "Vilus" u Libiji, na zahtev pukovnika Moamera el Gadafija (Muammar, Gaddafi), koji je 1. septembra 1969. oborio kralja Idriza I.

    1970. -
    Posle jednonedeljnih okršaja u Jordanu, kralj Husein ipalestinski gerilci potpisali su sporazum o primirju.

    1979. -
    Umro je američki filmski glumac Džon Vejn (John Wayne),zvezda vestern filmova ("Poštanska kočija", "Alamo", "Rio Bravo").

    1979. -
    Umro je Džon Vejn (John Wayne), čuveni holivudski glumac vesterna.



    1981. -
    U zemljotresu u jugoistočnoj iranskoj provinciji Kermanpoginulo je najmanje
    1.500 ljudi.

    1984. -
    Umro je italijanski političar Enriko Berlinguer (Enrico),generalni sekretar Komunističke partije Italije (1972-84). Protagonist "evrokomunizma" i strategije "istorijskog kompromisa", bio je 12 godina na čelu najveće komunističke partije u zapadnoj Evropi. Oslobodio je KP Italije od sovjetskog uticaja, ali i pored velike popularnosti nije uspeo dovesti komuniste na vlast u Italiji.

    1990. -
    Umro je srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanada 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Autor je oko 70 istorijskih knjiga i studija.

    1999. -
    Početak razmeštanja mirovnih snaga na Kosovu doveo je dovelike napetosti kada je ruski bataljon neočekivano prešao iz BiH na teritoriju SRJ tokom prepodneva i uveče prispeo na Kosovo kao prva jedinica iz sastava međunarodnih snaga. Rusi su potom zaposeli aerodrom Slatina kod Prištine.

    2000. -
    Policija UN na Kosovu saopštila je da je tokom godinudana, koliko su međunarodne snage stacionirane na Kosovu, ubijeno više od 500 ljudi, među kojima najviše Srba.

    2001. -
    SR Jugoslavija je postala član Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu. Na skupštini banke izvršena je i podela akcija, zlata i deviznih sredstava bivše SFRJ koje su u toj banci bile pohranjene.

    2001. -
    U američkom federalnom zatvoru u Indijani pogubljen je Timoti Makvej. Makvej je osuđen na smrtnu kaznu zbog bombaškog napada na federalnu zgradu u Oklahoma sitiju u aprilu 1995, kada je poginulo 168 ljudi.

    2003. -
    U eksploziji bombe koju je aktivirao bombaš samoubica, naotvorenoj pijaci u centralnoj jerusalemskoj ulici Džafa, poginulo je 17, a povređeno 100 osoba. Odgovornost za taj napad preuzeo je teroristički pokret Hamas.

    2004. -
    Specijalna komisija vlade Republike Srpske priznala je daje u Srebrenici učinjen zločin nad hiljadama Muslimana 1995. godine.

    2005.
    Ministri finansija sedam najrazvijenijih zemalja sveta i Rusije, tzv. Grupa osam (G, postigli su u Londonu istorijski sporazum da otpišu 40 milijardi duga najsiromašnijim zemljama sveta.

    2005.
    Umro je bivši portugalski predsednik vlade general Vasko Gonsalveš, jedan od vođa portugalske ''Revolucije karanfila'' 1974. godine, kada je zbačen sa vlasti režim koji je svojevremeno utemeljio Antonio Salazar
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #675

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 12. jun, 164. dan 2008. Do kraja godine ima 202 dana.



    1667. -
    Žan Batist Deni (Jean-Baptiste Denys), lekar Luja XIV,izveo je prvu uspešnu transfuziju krvi petnaestogodišnjem dečaku koristeći krv ovce.

    1683. -
    Turska vojska je počela drugu opsadu Beča. Grad je u septembru iste godine oslobodio poljski kralj Jan Sobjecki

    1691. -
    Ahmed II je na turskom prestolu nasledio sultana Sulejmana III u veoma teškim prilikama za carstvo. Vodio je neuspešne ratove protiv Austrije, Venecije i Rusije i bio prisiljen da prihvati nepovoljne uslove Karlovačkog mira 1699.

    1759. -
    Umro je Vilijam Kolins (William Collins), jedan od najznačajnjih engleskih lirskih pesnika 18. veka ("Veče", "Škotske praznoverice", "Sloboda").

    1798. -
    U pohodu na Egipat Napoleon Bonaparta zauzeo je ostrvo Malta.

    1848. -
    Mađarska vojska napala je Sremske Karlovce, sedište Srbau Ugarskoj, što se smatra početkom mađarsko-srpskog rata 1848. godine.

    1849. -
    Mađari su topovima sa Petrovaradina skoro potpuno uništili Novi Sad braneći se od napada vojske hrvatskog bana Jelačića, koji je kao austrijski oficir imao naređenje da uguši mađarsku revoluciju.



    1897. -
    Rođen je engleski državnik Robert Entoni Idn (Anthony Eden), lider Konzervativne stranke od 1955, ministar inostranih poslova (1935-38; 1941-45; 1951-55), premijer (1955-57). Pod pritiskom javnog mnenja, zbog britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u novembru 1956, podneo je ostavku i povukao se iz javnog života.

    1898. -
    Tokom Američko-španskog rata lider filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo (Aguinaldo) proglasio je, uz podršku SAD, nezavisnost Filipina.

    1900. -
    Nemački Rajhstag usvojio je zakon o povećanju nemačke ratne pomorske flote, koja će potom postati jedna od najjačih u svetu.

    1917. -
    Grčki kralj Konstantin I (Constantine) abdicirao je ukorist starijeg sina, princa Aleksandra.

    1929. -
    Rođena je Ana Frank (Anne), autor dnevnika o stradanju Jevreja u okupiranom Amsterdamu u Drugom svetskom ratu, koji je pisala u tajnom skrovištu. Ubijena je u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen. Od porodice Frank rat je preživeo jedino Anin otac.

    1934. -
    Vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju 1934, zabranila je političke partije.

    1936. -
    Na Malom Kalemegdanu u Beogradu otvoren je Zoološki vrt,u kojem je do 1941. sakupljeno oko 1.200 životinja.



    1964. -
    Nelson Mandela, Volter Sisulu (Walter) i još šest vođa antirasističkog pokreta u Južnoj Africi, osuđeni su na doživotnu robiju.

    1976. -
    U državnom udaru u Urugvaju oboren je predsednik Huan Bordaberi (Juan Bordaberry) i počela je devetogodišnja vojna diktatura.

    1987. -
    Bivši car Centralno afričke Republike Žan Bedel Bokasa(Jean, Bokassa) osuđen je na smrt zbog zločina izvršenih tokom 13-godišnje vladavine.
    1988. -
    U Bangladešu su izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija.

    1991. -
    Boris Jeljcin je izabran za predsednika Rusije na prvim neposrednim predsedničkim izborima u toj zemlji. Drugi predsednički mandat Jeljcin je osvojio u julu 1996, da bi se u decembru 1999. dobrovoljno povukao s vlasti i za svog naslednika predložio Vladimira Putina.

    1993. -
    Američki avioni su bombardovali glavni grad Somalije Mogadiš u pokušaju da unište gerilce generala Mohameda Faraha Aidida (Farrah).

    1995. -
    Umro je italijanski muzičar Arturo Benedeti Mikelanđeli (Benedetti Michelangeli), jedan od najvećih pijanista 20. veka.

    1999. -
    Na Kosovu i Metohiji počelo je razmeštanje međunarodnih bezbednosnih snaga (Kfor), na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

    2001. -
    Makedonija je poništila priznanje Tajvana, koji je priznala dve godine ranije i okrenula se političkoj saradnji sa Kinom.

    2001. -
    Mohamed Rašid Daud Al-Ovali, sledbenik teroriste Osame Bin Ladena, osuđen je u Njujorku na doživotni zatvor, bez prava na žalbu, za ubistvo 213 osoba u eksploziji bombe koju je postavio 1998. u ambasadi SAD u Keniji i učešće u istom terorističkom napadu na ambasadu u Tanzaniji.

    2003. -
    U 88 godini umro je Gregori Pek (Gregory Peck), jedan odposlednjih filmskih velikana njegovog doba. Ostao je upamćen po ulogama u filmovima "Praznik u Rimu", "Džentlmenski sporazum", "Snegovi Kilimandžara".Oskara je dobio 1962. za ulogu u filmu "Ubiti pticu rugalicu"

    2003. -
    Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju kojom je zagodinu dana produženo izuzeće Amerikanaca od Međuarodnog krivičnog suda.

    2007.
    Umro je baron Gi de Rotšild, francuski bankar, jedna od najkrupnijih ličnosti svetskih finansija. Baron Gi Eduar Alfons Pol de Rotšild rođen je u Parizu 1909. u dvorcu Rotšildovih. Tokom nacističke okupacije za vreme Drugog svetskog rata, prebegao je u SAD i kasnije u London, gde se priključio pokretu otpora generala Šarla de Gola. Rotšild je vodio porodičnu finansijsku imperiju i predsedavo je bankom ''Rotšild Frere'' od 1967. do 1979.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 45 od 98 PrvaPrva ... 3543444546475595 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •