Dogodilo se na današnji dan - Strana 90
Strana 90 od 98 PrvaPrva ... 40808889909192 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1,336 do 1,350 od ukupno 1456
  1. #1336

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 14. jul

    1223. Umro francuski kralj Filip II Avgust. Vladavinu počeo 1179. uspešnim ratovanjem protiv Engleza, od kojih je preuzeo posede u zapadnoj Francuskoj, a pobedom nad englesko-nemačkom vojskom proširio teritoriju Francuske. Učestvovao u Trećem krstaškom ratu.

    1602. Rođen francuski državnik italijanskog porekla Žil Mazaren, naslednik kardinala Rišeljea na dvoru Luja XIII. Za vreme regentstva Ane Austrijske, majke Luja XIV, imao punu vlast i kao vešt diplomata postavio temelje francuske nadmoći u Evropi, najviše izražene u vreme vladavine Luja XIV.

    1789. Masa zauzela zloglasni zatvor Bastilju u Parizu, simbol francuske monarhije. Taj dan smatra se početkom Francuske buržoaske revolucije, prekretnice u evropskoj istoriji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.

    1817. Umrla francuska književnica Ana Lujza Neker, Madam de Stal. Knjigom "O Nemačkoj" dala značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca tog vremena.

    1867. Alfred Nobel, pronalazač dinamita, prvi put demonstrirao svoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.

    1887. Umro nemački industrijalac i proizvođač oružja Alfred Krup. Prvi počeo da proizvodi topove od livenog čelika i stekao monopol u snabdevanju pruske armije, stvarajući pri tom moćni metalurški koncern Krup.

    1889. U Parizu održan međunarodni socijalistički kongres, u organizaciji marksističkih partija Nemačke i Francuske. Osnovana Druga internacionala, donete rezolucije o osmočasovnom radnom danu i o proslavi 1. maja kao dana međunarodne solidarnosti radnika.

    1901. U Beogradu svečano otvoreno prvo radničko pozorište u Srbiji. Predstave izvođene u kafani Radnička kasina, na uglu Dečanske i današnje Nušićeve ulice.

    1902. U Sarajevu osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo Prosvjeta.

    1904. Rođen američki pisac, poreklom poljski Jevrejin, Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978.

    1913. Rođen američki političar Lesli Linč King Junior, poznat kao Džerald Ford, predsednik SAD od 1974, kada je, sa mesta potpredsednika, zamenio Ričarda Niksona, koji je zbog afere Votergejt podneo ostavku. Na predsedničkim izborima 1976. pobedio ga Džimi Karter.

    1918. Rođen švedski filmski i pozorišni režiser i scenarista Ingmar Bergman, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca XX veka, dobitnik tri Oskara.

    1933. U Nemačkoj, nacionalsocijalisti, koji su s Hitlerom došli na vlast u januaru, zabranili sve opozicione partije.

    1958. U Iraku izvršen vojni udar u kom su ubijeni kralj Fejsal II i premijer Nuri el Said. Irak proglašen za republiku, vlast preuzeo general Abdul Karim Kasim.

    1959. Prvi brod na atomski pogon USS Long Beach porinut u Kvinsiju, u Masačusetsu. Brod je imao dva nuklearna reaktora i postizao je brzinu od 30 čvorova na sat.

    1965. Američki satelit Mariner 4, lansiran 1964, napravio prve fotografije Marsa.

    1976. Kineski graditelji završili železničku prugu Tanzam, vezu Zambije i luke Dar es Salam u Tanzaniji.

    1992. Milan Panić, američki biznismen srpskog porekla, izabran za prvog premijera Savezne Republike Jugoslavije.

    1997. Haški tribunal osudio bosanskog Srbina Dušana Tadića na 20 godina zatvora zbog učešća u etničkom čišćenju bosanskih muslimana 1992. na području Prijedora, u severozapadnoj Bosni.

    1998. U 89. godini umro Ričard Mekdonald, vlasnik restorana Mekdonalds. Prokrčio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac restorana u svetu.

    1999. Obnovljeni avio-letovi Argentina - Foklandska ostrva, prvi put posle Foklanskog rata 1982.

    2000. SAD i Vijetnam sklopili, 25 godina po završetku Vijetnamskog rata, trgovinski ugovor koji je Hanoju otvorio put u Svetsku trgovinsku organizaciju.

    2000. Sud u Majamiju obavezao najveće američke proizvođače cigareta da plate 145 milijardi dolara na ime odštete pušačima u Floridi zbog ugrožavanja njihovog zdravlja.

    2001. Vlada Srbije saopštila da je u akumulacionom jezeru hidroelektrane Perućac otkriven kamion-hladnjača u kom je nađeno 50 do 60 leševa, za koje se pretpostavlja da su žrtve sukoba na Kosovu 1999.

    2002. Pripadnik neonacističkog pokreta pucao na predsednika Francuske Žaka Širaka na proslavi nacionalnog praznika. Širak nije povređen, napadač uhvaćen, parada nastavljena.

    2006. U naletu tajfuna Bilis, koji je izazvao olujne kiše i poplave u jugoistočnoj Kini, stradale su 482 osobe.

    2008. Međunarodni krivični sud u Hagu optužio je sudanskog predsednika Omara al-Bašira za genocid nad afričkim plemenima u Darfuru. Od početka konflikta 2003. u sukobima između snaga sudanskog predsednika Al-Bašira i lokalnih plemena život je izgubilo više od 300.000 ljudi.

  2. #1337

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 15. jul

    1099. Krstaši su u Prvom krstaškom ratu osvojili Jerusalim i razorili ga. Grad je posle rimskog razaranja 70. godine obnovio rimski car Hadrijan i pretvorio ga u rimsku vojnu koloniju, a 638. došao je pod vlast Arapa i postao muslimansko sveto mesto. Arapi su ga ponovo osvojili 1187.

    1291. Umro je nemački car Rudolf I Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca. Po dolasku na presto (1273) dao je članovima svoje familije u posed Austriju, Štajersku, Kranjsku, Korušku i Tirol, koje su postale habsburške nasledne zemlje. Time je udario temelje moći habsburške monarhije.

    1410. Litvansko-poljski kralj Vladislav II Jagjelo pobedio je, uz pomoć čeških najamnika, Nemački viteški red (Tevtonski red) u bici kod Tanenberga, nakon čega je proširio poljsko-litvansku državu.

    1606. Rođen je holandski slikar Harmens van Rijn Rembrant, jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i oko 2.000 crteža, uključujući remek dela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa".

    1795. Marseljeza je zvanično prihvaćena za himnu Francuske.

    1865. U Dablinu je rođen britanski političar i novinski magnat Alfred Nortklif, vlasnik i jedan od osnivača listova "Daily Mirror", "Daily Mail" i "The Times". Ujedinjavanjem više listova i časopisa osnovao je 1905. "Associated Newspaper", koja je u narednih dvadest godina bila najuticajniji novinski koncern u Evropi.

    1869. Francuz Ipolit Mež Muri patentirao je margarin.

    1904. Umro je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, jedan od najznačajnijih pripovedača i dramskih pisaca u ruskoj i svetskoj književnosti. Kao dramski pisac smatra se nenadmašnim majstorom atmosfere i dijaloga. Njegove drame i danas su na repertoarima svetskih pozorišta ("Galeb", "Tri sestre", "Višnjik").

    1918. Opštom ofanzivom snaga Osovine pod komandom nemačkog generala Eriha fon Ludendorfa počela je druga bitka na Marni u Prvom svetskom ratu. To je bio poslednji pokušaj Nemačke da nadvlada savezničke snage na zapadnom frontu.

    1929. Umro je austrijski pisac Hugo fon Hofmanstal, koji se proslavio kao autor libreta za opere Riharda Štrausa ("Kavaljer s ružom", "Arijadna na Nasosu",
    "Žena bez senke").

    1937. Pušten je u saobraćaj kanal Moskva-Volga dug 128 kilometara, dubok 5,5 a širok 85 metara, čime je regulisana reka, a grad Moskva postao je luka povezana sa pet mora.

    1941. U bici kod Orše u Drugom svetskom ratu, sovjetska vojska prvi put je upotrebila plotunsko raketno oružje, popularno nazvano "kaćuša".

    1958. Američke snage iskrcale su se u Libanu i intervenisale na zahtev predsednika Kamija Šamuna, omogućivši mu da se ponovo kandiduje za šefa države.

    1968. Uspostavljen je prvi direktni putnički avio-saobraćaj između SAD i SSSR. Na liniji Moskva-Njujork počeli su da lete avioni "Aeroflota" i "Pan Amerikena".

    1974. Na Kipru je vojnim udarom grupe grčkih oficira u Nacionalnoj gardi, pristalica pripajanja Grčkoj, oboren predsednik Makarios, a vlast je preuzeo Nikos Sampson, bivši lider EOK-e. Arhiepiskop Makarios je privremeno napustio Kipar.

    1975. Sovjetski i američki vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18" lansirani su u orbitu oko Zemlje, u okviru zajedničkog programa kojim je predviđeno njihovo spajanje u svemiru.

    1983. U napadu jermenskih terorista na prostorije turske vazduhoplovne kompanije na pariskom aerodromu "Orli", šest ljudi je poginulo, a 48 ranjeno.

    1992. U organizaciji Građanskog saveza Srbije i Centra za antiratnu akciju ispred Savezne skupštine u Beogradu održan je protestni skup protiv diskriminacije i pretnje pripadnicima drugih nacionalnosti pod nazivom "Žuta traka". Neposredan povod za akciju bilo je prisilno iseljavanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci.

    1995. Vojska Šri Lanke okončala je najveću ofanzivu od 1987. protiv tamilskih pobunjenika, tokom koje je poginulo najmanje 300 ljudi.

    1997. U Majami Biču na Floridi ubijen je Đani Versaće, italijanski modni kreator, jedna od najpoznatijih ličnosti iz sveta mode krajem 20. veka.

    1999. Nakon ulaska međunarodnih mirovnih snaga na Kosovo, u Prištinu je stigao šef civilne administracije UN Bernar Kušner, a vojni zvaničnici proglasili su Kosovo jednim od najopasnijih mesta na svetu zbog velikog broja mina koje su postavile
    sve strane u ratu.

    2000. Zimbabve je ponovo zakonom uredio status crnih seljaka na farmama koje su posedovali belci u svih osam provincija.

    2003. Umro je Hjum Kronin, brodvejski i holivudski glumac koji se prvi put na filmu pojavio 1943. godine u Hičkokovoj "Senci sumnje", a kasnije i u drugim filmskim ostvarenjima kao što su "Poštar uvek zvoni dvaput", "Dvanaest besnih ljudi" i "Čaura".

    2004. Bivši ministar finansija Ruande Emanuel Ndindabahizi osuđen je na doživotnu robiju zbog učešća u genocidu 1994. godine.

    2005. Veće Okružnog suda u Beogradu osudilo je četvoricu pripadnika paravojne formacije "Osvetnici" (Milana Lukića, Olivera Krsmanovića, Dragutina Dragićevića i Đorđa Ševića) na ukupno 75 godina zatvora zbog ratnog zločina otmice i ubistva 16 građana muslimanske nacionalnosti iz mesta Sjeverin.

    2009. Umro je američki fotograf Džullijus Šulman koji se tokom karijere, koja je trajala sedam decenija, proslavio snimcima arhitektonskih zdanja i postao nezaobilazno ime u svetu fotografije urbanih sredina i arhitektonskih struktura.

  3. #1338

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 17. jul

    1453. U bici kod Kastijona Francuzi su postigli odlučujuću pobedu nad Englezima koja je dovela do okončanja Stogodišnjeg rata.

    1762. Ubijen je ruski car Petar III tri dana nakon što je oboren sa vlasti i zatvoren. Presto je preuzela njegova supruga Katarina II (Velika), koja je kasnije postala jedan od najčuvenijih ruskih vladara.

    1790. Umro je škotski ekonomista Adam Smit, uz Dejvida Rikarda, najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije. Postavio je osnove radne teorije vrednosti. ("Bogatstvo naroda", "Teorija moralnih osećanja").

    1890. Sesil Roudz, po kojem je Rodezija dobila naziv, postao je premijer Kapske kolonije u Južnoj Africi.

    1912. Umro je francuski matematičar, fizičar i filozof Žil Anri Poenkare. Razvio je teoriju automorfnih funkcija i istraživao diferencijalne jednačine, a posebno su značajni njegovi radovi na području topologije i njegova interpretacija geometrije Lobačevskog. Objavio je oko 500 naučnih radova.

    1917. Britanska kraljevska kuća promenila je svoje ime Saks-Koburg-Gota u Vindzor zbog antinemačkog raspoloženja u Britaniji tokom Prvog svetskog rata.

    1928. Umro je srpski geolog i paleontolog Svetolik Radovanović,član Srpske kraljevske akademije, prvi ministar privrede u Srbiji (1904-05). Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je sa geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

    1945. U Potsdamu je počela konferencija o posleratnoj budućnosti Evrope. Na skupu koji je okončan 2. avgusta predstavnici zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu - SSSR-a, SAD i Velike Britanije, Staljin, Truman i Čerčil, kojeg je 28. jula zamenio novi šef britanske vlade Klement Atli, doneli su odluku o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i dogovorili su se o teritorijalnim promenama u istočnoj Evropi.

    1946. U Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović,general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu.

    1959. Umrla je čuvena američka džez i bluz pevačica BiliHolidej

    1968. U Iraku je oborena vlada Abdula Arefa, a na vlast je došlo desno krilo BAAS partije. Predsednik republike, a kasnije i vlade postao je general Ahmed Hasan al-Bakr.

    1969. U Španiji, general Fransisko Franko imenovao je za svog naslednika princa Huana Karlosa, koji je preuzeo vođstvo države 22. novembra 1975, dva dana nakon diktatorove smrti.

    1973. U Avganistanu je proglašena republika nakon vojnog udara kojim je prekinuta četrdesetogodišnja vladavina kralja Mohameda Zahir Šaha. Predsednik je postao bivši premijer Sardar Muhamad Daud Kan.

    1975. Američki i sovjetski vasionski brodovi "Sojuz 19" i"Apolo 18" spojili su se u Zemljinoj orbiti. Komandanti letilica, Aleksej Leonov i Tom Staford, razmenili su čestitke, pri čemu je Rus govorio engleski a Amerikanac ruski.

    1979. Diktator Nikaragve Anastasio Somoza Debajle dao je ostavku i pobegao iz zemlje, a vlast je preuzeo levičarski sandinistički pokret Danijela Ortege Savedre.

    1984. Lansiran je sovjetski svemirski brod "Sojuz T12", a član posade Svetlana Savickaja postala je prva žena koja je "prošetala" svemirskim prostorom izvan letelice.

    1994. Brazil je na svetskom fudbalskom prvenstvu u SAD osvojio četvrtu šampionsku titulu.

    1995. Umro je argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo, petostruki svetski šampion u "Formuli-1".

    1996. Američki putnički avion "Boing 747" na liniji Njujork-Pariz ekplodirao je iznad Atlantskog okeana, nakon što je poleteo sa aerodroma "Kenedi". Poginulo je svih 230 putnika i članova posade.

    1998. Posmrtni ostaci ruskog cara Nikolaja II Romanova i članova njegove porodice, preneti iz Jekaterinburga 80 godina nakon ubistva, sahranjeni su u Sankt Peterburgu. Svečanoj ceremoniji prisustvovao je i predsednik Rusije Boris Jeljcin.

    1998. Džinovski talasi izazvani snažnim zemljotresom na dnu Pacifika odneli su šest sela na severozapadnoj obali Papue Nove Gvineje. Poginulo je oko 2.000 ljudi.

    1998. Na konferenciji UN u Rimu, predstavnici 120 zemalja usvojili su statut kojim je uspostavljan prvi stalni Međunarodni krivični sud za ratne zločine. SAD su odbile da se priključe tom sudu. Do marta 2003. sporazum je ratifikovalo 89 zemalja.

    2001. Na osnovu odluke vlade SRJ, princ Aleksandar Karađorđević i članovi njegove porodice uselili su se u kraljevsku rezidenciju u Beogradu koja je jugoslovenskoj kraljevskoj porodici oduzeta posle Drugog svetskog rata.

    2001. Nakon završetka sukoba na Kosovu i prestanka vazdušnih napada NATO-a na SRJ, istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine iz Haga pronašli su, prema izjavi portparola tužilaštva suda Florens Artman, tokom 1999. i 2000. godine 876 grobnica na Kosovu i ekshumirali 4.392 žrtve od kojih je 2.099 identifikovano.

    2004. Grčke vlasti uhapsile su u Solunu Dejana Milenkovića Bagzija, osumnjičenog za saučesništvo u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića. Nekoliko meseci kasnije Bagzi je izručen vlastima u Srbiji, gde je dobio status zaštićenog svedoka.

    2005. Specijalni tribunal u Iraku podigao je prvu optužnicu protiv bivšeg predsednika te zemlje Sadama Huseina za zločine počinjene tokom njegove 35-godišnje vladavine.

    2006. U cunamiju koji je pogodio indonežansko ostrvo Java poginulo je 525 osoba. Poplavni talas visok dva metra posledica je zemljotresa jačine 7,7 Rihterove skale, čije epicentar bio u Indijskom okeanu.

    2008. Haški tribunbal pravosnažno je osudio penzionisanog generala JNA Pavla Strugara na sedam i po godina zatvora zbog granatiranja Starog grada u Dubrovniku u decembru 1991. godine.

  4. #1339

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. jul

    64. Dve trećine Rima izgorelo je u požaru. Car Neron optužio je hrišćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.

    1290. Kralj Edvard I proterao je Jevreje iz Engleske.

    1536. Engleski parlament doneo je odluku o nepriznavanju papske vlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henri VIII.

    1610. Umro je italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je već u ranoj fazi prekinuo sa manirizmom i naturalističkim realizmom slikao likove iz
    svakodnevnog života, koristeći svetlost kao glavni elemenat kompozicije.

    1635. Rođen je engleski fizičar Robert Huk. Usavršio je mikroskop i eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Meseca kreće oko Sunca u elipsi. Formulisao je osnovni zakon teorije elastičnosti ("Hukov zakon").

    1721. Umro je francuski barokni slikar Žan Antoan Vato, dominantna ličnost francuskog slikarstva početkom 18. veka ("Polazak na Kiteru", "Parisov sud").

    1811. Rođen je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka ("Vašar taštine").

    1870. Prvi vatikanski koncil proglasio je dogmu o papinoj nepogrešivosti (infalibilitet) o pitanju vere i morala svih vernika.

    1872. Umro je meksički državnik i nacionalni heroj Benito Pablo Huarez. Kao predsednik Meksika (tri puta, 1858, 1867, 1871) odvojio je crkvu od države i sproveo niz reformi kojima je smanjio moć crkve i vojske.

    1887. Rođen je norveški oficir Vidkun Kvisling, premijer marionetske pronacističke vlade u Drugom svetskom ratu (1942-45). Po završetku rata osuđen je na smrt i streljan, a njegovo ime postalo je simbol nacionalne izdaje.

    1918. Rođen je južnoafrički političar Nelson Mandela, lider Afričkog nacionalnog kongresa i borac protiv aparthejda. Nakon 28 godina provedenih u zatvoru, postao je 1994. prvi crnac predsednik Južne Afrike.

    1921. Rođen je američki astronaut Džon Glen, prvi Amerikanac koji je 1962. obleteo Zemlju u kosmičkom brodu "Merkjuri-Atlas 6".

    1925. Budući nacistički lider Nemačke Adolf Hitler je objavio prvi tom svog ličnog manifesta "Majn kampf".

    1933. Rođen je Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik post staljinističke generacije ruskih pesnika ("Padaju beli snegovi", "Obećanje", "Hidrocentrala u Bratsku", "Autobiografija").

    1936. Pobunom u Melilji, u španskom Maroku, protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Asanje, počeo je građanski rat u Španiji.

    1942. Nemci su, u Drugom svetskom ratu, uz pomoć domobrana, nakon više od mesec dana borbi pobedili partizanske snage na planini Kozari, u severozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50.000 ljudi odvedeno je u logore.

    1942. SAD su u Drugom svetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

    1971. Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um-al-Kajvajn i Fudžajra - sklopilo je sporazum o osnivanju federacije Ujedinjeni Arapski Emirati. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras-al-Kajma.

    1972. Egipat je zatražio od SSR-a da povuče svih 20.000 vojnih savetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje.

    1991. Predsedništvo SFRJ u Beogradu donelo je odluku o povlačenju Jugoslovenske narodne armije iz Slovenije, nakon što je ta jugoslovenska republika 25. juna proglasila samostalnost.

    1992. Ratni brodovi NATO-a uplovili su u Jadransko more radi kontrole sprovođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svetskog rata.

    1994. U eksploziji podmetnute bombe u centru jevrejske zajednice u Buenos Ajresu poginulo je 96 ljudi.

    2001. Skupština Srbije usvojila je zakone o radio-difuziji, o borbi protiv organizovanog kriminala i mafije, kao i zakon kojim se Resor državne bezbednosti MUP-a Srbije transformiše u samostalnu Bezbednosno-informativnu agenciju.

    2002. A.J.P. Abdul Kalam, etnički Tamil, postao je 12. po redu predsednik Indije i treći je Musliman izabran na tu visoku državnu funkciju. Kalam je naučnik i tvorac indijskog nuklearnog programa.

    2003. Britanska policija pronašla je telo naučnika Dejvida Kelija, stručnjaka za naoružanje u Ministarstvu odbrane, koji je bio glavni izvor britanskog BBC za tvrdnju o navodnom vladinom falsifikovanju podataka o iračkom oružju za masovno uništenje. Prema izveštaju policije Keli je izvršio samoubistvo.

    2005. Bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek, zvani Legija i još trojica pripadnika JSO osuđeni su na po 40 godina zatvora zbog ubistva bivšeg predsednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaj ubistva lidera SPO Vuka Draškovića u Budvi. Maksimalne kazne zatvora potvrdio je Vrhovni sud Srbije 28. juna 2006.

    2005. Umro je general Vilijam Vestmorlend, komandant američkih vojnih operacija u Vijetnamu.

  5. #1340

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 19. jul

    1427 - Umro je Stefan Lazarević, srpski knez (1389-1402), sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402. godine, kada se povukao u Carigrad gde je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Posle poraza Bajazita I kod Angore od Mongola, sklopio je sporazum sa ugarskim carem Žigmundom I od kojeg je 1403. dobio Mačvu i Beograd, koji je proglasio prestonicom, a 1421. je nasledio Zetu. Bavio se prevođenjem s grčkog, napisao je poslanicu "Slovo ljubve". Njegova je zadužbina manastir Manasija.

    1545 - Brod "Meri Rouz", ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII (Henry), potonuo je u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.

    1553 - Marija Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Marija Krvava i Marija Katolička. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (155, svoje poslednje uporište u Francuskoj.

    1814 - Rođen je Semjuel Kolt (Samuel Colt), koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.

    1834 - Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega (Hilaire Germain, Degas), koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući telo u pokretu ("Balerina", "Kupačica", "Pralja").

    1870 - Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posledice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpela je težak poraz u bici kod Sedana (2. septembra), car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.

    1877 - Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobedio je engleski teniser Spenser Gor (Spencer Gore).

    1883 - Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina posle njegove smrti, preneti iz Beča.

    1893 - Rođen je ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma i vodeći pesnik u vreme Oktobarske revolucije i ranom sovjetskom periodu ("Pesme o revoluciji", "Oblak u pantalonama", "Rat i svet", "Lenjin").

    1900 - Otvorena je pariska podzemna železnica (metro).

    1936 - Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović, osnivač geološke nauke u Srbiji. Napravio je prvu preglednu geološku kartu Srbije i napisao mnogobrojne radove iz geologije, paleontologije i antropologije.

    1937 - U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata ("krvava litija") koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.

    1941 - Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) počeo je kampanju pod nazivom "V for Victory" u Drugom svetskom ratu.

    1943 - U nameri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.

    1947 - Ubijeni su burmanski premijer Aung San i šest ministara. Atentat su izvršili politički protivnici tokom zasedanja vlade.

    1956 - Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta - Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru (Javaharlal) i Gamal Abdel Naser (Nasher), potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1965 - Umro je korejski državnik Singman Ri (Syngman Rhee), prvi predsednik Južne Koreje 1948. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara.

    1974 - Španski diktator Fransisko Franko (Francisco Franco) zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu (Juan Carlos), koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.

    1980 - U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.

    1989 - Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojćeha Jaruzelskog (Wojciech) za predsednika Poljske.

    1992 - U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino (Borsellino), vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.

    1994 - Narodna Skupština Republike Srpske odbila je Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni koji je početkom meseca Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SR Jugoslavija, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, kažnjena je poostravanjem međunarodnih sankcija, a u Bosni je nastavljen rat.

    1996 - Na zahtev međunarodnih predstavnika u posleratnoj Bosni predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić podneo je ostavku na sve javne funkcije.

    1997 - Irska republikanska armija objavila primirje u svojoj 28-godišnjoj kampanji protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj.

    2000 - Rusija je predstavila svetskom tržištu novo protivtenkovsko oruzje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.

    2002 - Italija je pristala da vrati prastari obelisk koji su fašističke trupe iznele iz Etiopije, pre gotovo 65 godina, čime je okončan jedan od najvećih diplomatskih sukoba Rima.

    2002 - Umro je Aleksander Ginzburg, pisac i jedan od najvećih disidenata tokom sovjetske ere. Bio je hapšen i upućivan u radne kampove, zbog osnivanja prvog nezavisnog magazina u Sovjetskom Savezu, u kome je kritikovao tadašnji pravosudni sistem.

    2005 - Liban je dobio prvu vladu, nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, posle 29 godina. U sastav novog kabineta prvi put su ušli članovi šiitske grupe Hezbolah, koju SAD smatraju terorističkom organizacijom.

    2009 - Haški tribunal osudio je Milana Lukića na doživotnu kaznu zatvora, a njegovog brata Sredoja Lukića na 30 godina zatvora zbog zločina nad Mulimanima u Višegradu 1992-94. godine.

  6. #1341

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 20. jul

    1304. Rođen italijanski pisac Frančesko Petrarka. Smatra se poslednjim pesnikom srednjeg veka i prvim individualistom u evropskoj poeziji. U svoje vreme poznat i cenjen po latinskim delima, istorijskim, filozofskim i polemičkim spisima, a u svetsku književnost ušao zbirkom soneta "Kanconijer", posvećenih Lauri.

    1402. Mongolski kan Tamerlan u bici kod Angore, sada Ankare, pobedio tursku vojsku i zarobio sultana Bajazita I, koji je 1403. umro u ropstvu.

    1654. Potpisan anglo-portugalski sporazum kojim su počeli dugogodišnji saveznički odnosi Engleske i Portugala.

    1847. Rođen nemački postimpresionistički slikar Maks Liberman. Pobornik novih ideja, 1898. osnovao Berlinsku secesiju, pokret koji je na prekretnici XIX i XX veka u evropskim metropolama okupljao protivnike umetničkog akademizma.

    1855. Rođen vojvoda Živojin Mišić, jedan od najvećih srpskih vojskovođa. Učesnik ratova od 1876. do 1878. i 1885, a u Prvom svetskom ratu komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom. Napisao nekoliko vojnih rasprava, najpoznatija "Strategija".

    1866. U austrijsko-pruskom ratu, u kom je Italija bila na strani Pruske, Austrijanci kod ostrva Visa razorili italijansku flotu, poginulo više od 1.100 ljudi.

    1890. Rođen grčki kralj Đorđe II. Stupio na presto 1922, zbačen 1923. Vratio se u zemlju 1935, a posle napada Nemačke u Drugom svetskom ratu, 6. aprila 1941, s vladom se povukao u emigraciju, odakle se vratio 1946.

    1917. Potpisana Krfska deklaracija o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Deklaraciju potpisali premijer Srbije Nikola Pašić i predsednik Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić.

    1919. Rođen novozelandski planinar Edmund Persival Hilari. 1953, sa Šerpom Tensingom Norgejom, prvi osvojio Mont Everest, 8848 metara, najviši planinski vrh na svetu.

    1923. Ubijen meksički revolucionar, vođa seljačke revolucije 1910, Fransisko Pančo Vilja.

    1937. Umro italijanski inženjer Giljelmo Markoni, jedan od osnivača bežične telegrafije. Prvi uspeo da pošalje radio signal preko Atlantika, 1901. Za radove na bežičnoj telegrafiji 1909. podelio s Karlom Ferdinandom Braunom Nobelovu nagradu za fiziku.

    1944. Nemački pukovnik Klaus Šenk, grof Fon Štaufenberg izvršio atentat na nacističkog lidera Adolfa Hitlera podmetanjem bombe pod njegov sto u bunkeru Vučja jama kod Berlina. Hitler lakše povređen, zaverenici pogubljeni.

    1945. Umro francuski pisac Pol Valeri, klasik simbolizma, koji se smatra najelitnijim predstavnikom francuskog duha između dva svetska rata. Bio član Francuske akademije i predsednik Instituta za intelektualnu kooperaciju pri Društvu naroda u Ženevi.

    1951. U jerusalimskoj džamiji Al Aksa ubijen jordanski kralj Abdulah, kralj od 1946.

    1954. U Ženevi sklopljen sporazum o primirju u Indokini, kojim je završen rat protiv francuske kolonijalne uprave u tom delu sveta.

    1969. Američki kosmonaut Nil Armstrong postao prvi čovek koji je stupio na Mesec. Armstrong boravio na Mesecu dva sata i 21 minut, posle čega se vratio na svemirski brod Apolo 11.

    1974. Turske snage izvršile desant na Kipar, zauzele luku Kireniju i krenule prema Nikoziji.

    1976. Američki kosmički brod bez ljudske posade Viking 1 spustio se posle 11 meseci leta na Mars i počeo da šalje na Zemlju jasne snimke te planete.

    1982. U eksplozijama bombi koje su postavili pripadnici Irske republikanske armije u parkovima Hajd i Ridžents u centru Londona poginulo 10 britanskih vojnika.

    1988. Južna Afrika, Angola i Kuba prihvatile sporazum o povlačenju stranih trupa iz Angole i o priznavanju nezavisnosti Jugozapadne Afrike, Namibije.

    1994. Šef diplomatije Izraela Šimon Peres doputovao u posetu Jordanu. Izraelski funkcioner najvišeg ranga koji je do tada posetio Jordan.

    1996. Pobunjenici iz plemena Hutu napali izbeglički logor suparničkog plemena Tutsi u Burundiju i pobili 320 ljudi, mahom žene i decu.

    2000. Posle devet dana pregovora završen bliskoistočni mirovni samit u Kemp Dejvidu. Rešenje za višedecenijski sukob nije nađeno, sukobi Izraela i Palestinaca nastavljeni.

    2000. Korzikanski nacionalisti prihvatili, posle pregovora u Parizu, ponudu Vlade Francuske o autonomiji ostrva. Time okončane 20 godina duge tenzije između separatista i vlasti.

    2001. Posle 20 godina pauze, iz Bagdada krenuo putnički voz ka Turskoj, koji je narednog dana stigao u Gaziantep.

    2001. Lideri Nemačke polaganjem venaca zvanično odali poštu oficirima koju su učestvovali u neuspelom atentatu na Adolfa Hitlera 57 godina ranije.

    2002. U Dubrovniku je nakon 13 godina pauze otvorena izložba poznatog crnogorskog slikara Vojislava Stanića.

    2005. Umro je Čarls Čibiti poslednji Komanči "šifrant" iz Drugog svetskog rata. Bio jedan od 14 pripadnika plemena Komanči koji je radio-poruke prevodio na njihov maternji jezik tokom "Dana D" - iskrcavanja na Normandiju 1944. godine.

  7. #1342

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 24. jul

    1567 - Škotska kraljica Marija Stjuart (Mary Stuart) primorana je da abdicira zbog antiprotestantske politike. Naredne godine pobegla je u Englesku gde je zatvorena, a nakon 18 godina tamnovanja optužena je za učestvovanje u izdaji i pogubljena.

    1701 - Antoan da la Mot Kadilac (Antoine, Mothe Cadillac) osnovao je na obali reke Mičigen trgovački centar Ponšartren, koji se kasnije razvio u grad Detroit.

    1704 - Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka (George Rooke) preuzele su Gibraltar od Španaca.

    1783 - Rođen je južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Oslobodio je najveći deo Južne Amerike od španske vlasti i bio prvi predsednik Kolumbije i Gornjeg Perua, koji je po njemu nazvan Bolivija.

    1799 - Napoleon je izvojevao svoju poslednju pobedu u osvajanju Egipta, potukavši tursku vojsku kod Abukira.

    1802 - Rođen je francuski pisac Aleksandar Dima Otac (Alexandre Duma s Pere), koji se proslavio avanturističkim romanima sa sadržajem iz francuske istorije ("Tri musketara", "Grof od Monte Krista", "Kraljica Margo").

    1804 - Srpska potera predvođena Milenkom Stojkovićem uhvatila je i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale beogradske dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića.

    1824 - Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svetu objavljeni su u američkoj državi Delaver uoči predsedničih izbora u SAD.

    1828 - Rođen je ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Černiševski. Njegovo političko delovanje u carskoj Rusiji prekinuto je progonom u Sibir. Zalagao se da književnost bude oruđe društvene kritike, a u delu "Šta da se radi" izneo je svoje socijalističko-utopijske poglede na društvo.

    1883 - Metju Veb (Matthew Webb), prvi čovek koji je 1875. preplivao kanal Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva reku iznad Nijagarinih vodopada.

    1906 - Umro je Stevan Sremac, najizrazitiji predstavnik srpske humorističke proze ("Ivkova slava", "Zona Zamfirova", "Pop Ćira i pop Spira").

    1923 - U Lozani je potpisan mirovni ugovor između Turske i savezničkih sila kojim se Turska odrekla svih neturskih teritorija koje je izgubila u Prvom svetskom ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice evropskog dela turske države.

    1943 - Bombardovanjem Hamburga, savezničko vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu počelo operaciju "Gomora".

    1946 - SAD su izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskimostrvima Bikini u zapadnom Pacifiku.

    1967 - Francuski predsednik Šarl de Gol (Charles, Gaulle) završio je svoj govor u Montrealu usklikom "Živeo slobodni Kvebek", što je izazvalo oštar protest kanadskog premijera Lestera Pirsona (Pearson). De Gol je bio primoran da skrati posetu Kanadi.

    1974 - Konstantin Karamanlis (Constantine) je, posle sedmogodišnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i proglasio opštu amnestiju za sve političke zatvorenike.

    1974 - Umro je britanski fizičar Džejms Čedvik (James Chadwick), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron, a kasnije (1943-45) radio na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

    1976 - Američki svemirski brod "Viking 1" spustio se na Mars da ispita da li postoje mogućnosti za život na toj planeti.

    1980 - Umro je britanski filmski glumac komičar Piter Selers (Peter Sellers), koji se proslavio filmom "Dr Strendžlav" i serijom filmova o detektivu Kluzou (Pink Panter).

    1981 - U kineskoj provinciji Sečuan u poplavama je poginulo više od 700 ljudi, a milion i po je ostalo bez domova.

    1991 - Umro je američki pisac, poreklom poljski Jevrej, Isak Baševis Singer (Isaac Bashevis), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu, mada se njegova dela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", "Satana u Goraju", "Mađioničar iz Lublina").

    1993 - Centralna banka Rusije saopštila je da će u okviru drastične monetarne reforme preduzete u borbi protiv inflacije, iz opticaja povući sve novčanice štampane pre 1992.

    1996 - U predgrađu Kolomba, glavnog grada Šri Lanke, poginulo je 57, a ranjeno više od 500 ljudi u eksploziji dve bombe podmetnute u prigradski voz, za šta su optuženi tamilski pobunjenici.

    2000 - Umro je francuski filmski reditelj Klod Sote (Claude Sautet), koji se proslavio filmom "Vreli asfalt". Za film "Sasvim obična priča" osvojio je 1980. Oskara za najbolji strani film.

    2003 - Bosanski Srbin Darko Mrđa priznao je pred Tribunalom u Hagu krivicu za ubistvo oko 200 Muslimana i Hrvata na planini Vlašić u leto 1992, a Tužilaštvo je zauzvrat odustalo od optužbe za istrebljenje i zločin protiv čovečnosti. Osuđen je na 17. godina zatvora.

    2005 - Umro je Ričard Dol (Richard Doll) britanski naučnik koji je prvi otkrio vezu između pušenja i raka pluća.

  8. #1343

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 26. jul

    1847 - Liberija, država oslobođenih američkih robova koji su se doselili u Afriku, postala je prva nezavisna republika u Africi.

    1856 - U Dablinu je rođen engleski dramski pisac, novinar i kritičar Džordž Bernard Šo. Književnu karijeru počeo je pisanjem romana i pozorišnih kritika, a proslavio se mnogobrojnim pozorišnim delima. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1925. ("Kandida", "Zanat gospođe Voren", "Major Barbara", "Pigmalion").

    1858 - Lajonel Rotšild je postao prvi Jevrejin član donjeg doma britanskog parlamenta.

    1875 - Rođen je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung, osnivač "analitičke" ili "kompleksne" psihologije, u kojoj se razlikuju dva sloja podsvesnog - individualno i kolektivno ("Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbolika duha", "Studija o arhetipovima").

    1894 - Rođen je engleski pisac Oldos Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista XX veka. Njegovi "romani ideja" zasnovani su na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela ("Kontrapunkt života", "Vrli novi svet", "Slepi u Gazi").

    1908 - Rođen je čileanski državnik Salvador Aljende Gosens, osnivač Socijalističke partije i prvi marksista predsednik Čilea (1970). Ubijen je u udaru vojne hunte pod vođstvom generala Augusta Pinočea 11. septembra 1973.

    1909 - Pokušaj španske vlade da u Kataloniji mobiliše rezerviste za borbe u Maroku doveo je do ustanka u Barseloni, koji je krvavo ugušen ("Krvava katalonska nedelja").

    1928 - Rođen je američki filmski režiser Stenli Kjubrik koji se proslavio filmovima različitog žanra kao što su "2001 - Odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Dr Strejndžlav" i "Lolita".

    1941 - Predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt zamrznuo je svu japansku imovinu u SAD i time obustavio američko-japansku trgovinu.

    1943 - Rođen je britanski muzičar Mik Džeger, osnivač i pevač rok grupe "Roling stouns".

    1945 - Na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji pobedili su laburisti i njihov lider Klement Atli zamenio je na mestu premijera Vinstona Čerčila.

    1950 - Američki vojnici, tokom Korejskog rata, počinili su masakr nad stotinama nenaoružanih izbeglica u selu No Gun Ri.

    1952 - Umrla je Eva Peron (33), popularna prva dama Argentine, supruga Huana Perona.

    1953 - Napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago de Kuba, Fidel Kastro je počeo borbu protiv režima diktatora Fulhensija Batiste.

    1956 - Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser nacionalizovao je Suecki kanal, koji je bio pod kontrolom anglo-francuske komapnije.

    1963 - U zemljotresu u glavnom gradu Makedonije, Skoplju, poginulo je više od hiljadu ljudi, a grad je razrušen.

    1965 - Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1887, stekla su nezavisnost.

    1974 - Konstantin Karamanlis, novi grčki premijer, formirao je prvu civilnu vladu, nakon sedmogodišnjeg vojnog režima u Grčkoj.

    1984 - Umro je američki statističar Džordž Horas Galup, direktor i osnivač (1935) "Galupovog instituta" za ispitivanje javnog mnjenja.

    1995 - Peru i Ekvador su se sporazumeli o demilitarizovanoj zoni od oko 500 kvadratnih kilometara u pograničnom amazonskom području, okončavši međusobni jednomesečni rat.

    2001 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu otpečatio je optužnicu protiv generala Hrvatske vojske u penziji Ante Gotovine, koji je okrivljen za zločine nad Srbima za vreme i posle operacije "Oluja" 1995. u Krajini, u Hrvatskoj. Gotovina je uhapšen 8. decembra 2005. u mondenskom letovalištu na Tenerifama u Španiji i izručen Haškom tribunalu.

    2002 - Umro je Badi Bejker, američki kompozitor koji je komponovao muziku za preko 200 filmova Volta Diznija.

    2003 - Umro je britanski reditelj Džon Šlezinger. Njegov film "Ponoćni kauboj" nagrađen je Oskarom, a ostaće upamćen i po filmovima "Darling", "Lažov Bili", "Daleko od razuzdane gomile" i "Maratonac".

  9. #1344

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 27. jul

    916 - Umro je slovenski prosvetitelj Kliment Ohridski, najpoznatiji učenik braće Ćirila i Metodija i njihov saradnik u širenju slovenske pismenosti i književnosti.

    1189 - Veliki župan Stefan Nemanja ugostio je u Nišu nemačkog cara Fridriha I Barbarosu na njegovom proputovanju kroz Srbiju u Trećem krstaškom ratu, i ponudio mu savez protiv Vizantije.

    1540 - Pod optužbom za veleizdaju, pogubljen je Tomas Kromvel, glavni savetnik engleskog kralja Henrija VIII.

    1675 - U bici kod Sazbaha, u Holandskom ratu, poginuo je francuski vojskovođa Anri Tiren, komandant francuske vojske u Tridesetogodišnjem ratu.

    1789 - Kongres SAD osnovao je Odeljenje za spoljne poslove, koje je kasnije postalo Stejt department.

    1830 - U Francuskoj je izbila trodnevna "Julska revolucija" izazvana odlukom kralja Šarla X Burbonskog da ukine slobodu štampe, raspusti tek izabranu skupštinu i promeni izborni zakon. Kralj je abdicirao i emigrirao u Škotsku.

    1832 - Rođen je Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara XIX veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme ("Na Liparu", "Ponoć", "Padajte braćo", "Otadžbina", "Seobe Srbalja", "Stanoje Glavaš").

    1835 - Rođen je Đozue Karduči, najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. ("Jambi i epode", "Nove rime", "Varvarske ode").

    1839 - Počeo je Opijumski rat Kine i Velike Britanije kada su kineske vlasti u luci u Kantonu zaplenile i uništile 20.000 sanduka opijuma.

    1841 - U dvoboju je poginuo ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, pesnik kavkaskih pejsaža i romantičnog buntovništva, jedan od najznačajnijih pesnika i prozaista ruske književnosti XIX veka ("Junak našeg doba", "Demon", "Pesma o trgovcu Kalašnikovu").

    1844 - Umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton, jedan od osnivača atomske teorije materije ("Novi sistem filozofije hemije"). Proučavao je anomaliju neprepoznavanja boja, koja je po njemu nazvana daltonizam.

    1872 - Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor prve izvedene srpske opere "Na uranku" (na tekst B. Nušića) i "Marša na Drinu". Osnovao je Beogradski vojni orkestar (1899), a sa Stevanom Mokranjcem Srpsku muzičku školu, koja je kasnije dobila ime "Mokranjac".

    1874 - U Kragujevcu je pokrenut list "Glas javnosti", glasilo socijalista Svetozara Markovića.

    1905 - U Ljubotinju, u Crnoj Gori, rođen je Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih slikara XX veka. Izlagao je na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu i dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.

    1917 - Umro je švajcarski hirurg Emil Teodor Koher, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1909. Ispitivao je funkciju štitne žlezde i znatno doprineo razvoju savremene hirurgije.

    1921 - Kanadski lekari Frederik Grant Benting i Čarls Best izolovali su insulin, što je ubrzo omogućilo efikasno lečenje dotad smrtonosne šećerne bolesti.

    1953 - U Panmundžomu je potpisan sporazum o primirju u Korejskom ratu, čime je okončan trogodišnji rat u kojem je poginulo 1,6 miliona Korejaca i Kineza i preko 118.000 pripadnika trupa UN.

    1954 - Velika Britanija i Egipat postigli su sporazum o okončanju 72-godišnje britanske kontrole nad Sueckim kanalom.

    1955 - Austrija je obnovila državni suverenitet pošto su zemlju nakon 17 godina napustile strane trupe - nemačke po završetku Drugog svetskog rata, a savezničke 10 godina kasnije.

    1967 - Umro je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Matice srpske u Novom Sadu, Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja ("Rodoljubive pesme", zbirke pripovedaka "Bunja i drugi u Ravangradu", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci").

    1970 - Umro je portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar. Postao je premijer 1932. i vladao uz pomoć vojske i tajne policije do 1968, kada se zbog bolesti povukao sa vlasti.

    1980 - U izbeglištvu u Kairu umro je bivši iranski šah Mohamed Reza Pahlavi. Na vlast je došao 1941, a zbačen je u Islamskoj revoluciji ajatolaha Homeinija 1979.

    1984 - Umro je britanski filmski i pozorišni glumac Džejms Mejson, koji je u dugačkoj filmskoj karijeri snimio više od 80 filmova ("Požar nad Engleskom", Čovek u sivom", "Pustinjski lisac", "Julije Cezar").

    1985 - U državnom udaru u Ugandi svrgnut je predsednik Milton Apolo Obote, koji je bio šef države od 1966. do 1971, kada ga je oborio Idi Amin Dada. Drugi put je postao predsednik 1979.

    1989 - Krister Peterson proglašen je krivim i osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva švedskog premijera Olofa Palmea 1986. On je kasnije oslobođen, a ubistvo je ostalo nerazjašnjeno.

    1990 - Belorusija je proglasila nezavisnost od tadašnjeg SSSR-a.

    1996 - Tokom Olimpijskih igara u Atlanti eksplodirala je bomba u zabavnom parku. Poginulo je dvoje i ranjeno 110 ljudi.

    1998 - Bivša stažistikinja u Beloj kući, Monika Luinski, dala je prvu izjavu istražiteljima i time prekinula šestomesečnu ćutnju u vezi sa ljubavnom aferom sa američkim predsednikom Bilom Klintonom.

    2001 - SAD su produžile sankcije Iranu i Libiji na još pet godina.

    2003 - Umro je slavni američki komičar Bob Houp, koji je tokom 70-godišnje karijere igrao u vodviljima, radio dramama, pozorištu, filmu i televiziji.

  10. #1345

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 28. jul

    1330. Srpski kralj Stefan Dečanski potukao je u bici kod Velbužda vojsku bugarskog cara Mihajla Šišmana, koji je poginuo u toj bici.

    1586. Tomas Heriot je iz Kolumbije doneo prve krompire u Englesku. Krajem XVI veka krompir je prenet i u Španiju. U početku se gajio kao ukrasna biljka, ali se zbog porasta stanovništva, ratova i gladi, širom Evrope počeo koristiti za ishranu.

    1655. Umro je francuski pisac Sirano de Beržerak, poznat po delu "Drugi svet", u kojem je spojio političku satiru i naučnu fantastiku. Edmon Rostan ga je uzeo za glavnog junaka popularne komedije "Sirano de Beržerak".

    1741. Umro je italijanski kompozitor i virtuoz na violini Antonio Vivaldi, jedan od najznačajnijih predstavnika baroka i prethodnika novog doba klasike. Iz njegovog obimnog stvaralačkog opusa najčuveniji je koncert za violinu i orkestar "Četiri godišnja doba".

    1750. Umro je nemački kompozitor Johan Sebastijan Bah. Savremenici su ga više cenili kao orguljaša, a interes za njegovu muziku i svest o njegovom značaju u istoriji muzike pojavili su se tek početkom 19. veka, u doba muzičkog romantizma, naročito nakon Mendelsonovog izvođenja Bahovog remek-dela "Muke po Mateji" (1829).

    1794. Na giljotini su pogubljeni jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i vođa jakobinaca Maksimilijan Robespjer i njegovi sledbenici. To je bio kraj "jakobinske diktature", koja je zavedena u jesen 1793.

    1821. Peru je proglasio nezavisnost od Španije.

    1858. Prvi put je upotrebljen otisak prstiju kao znak identifikacije. Upotrebio ga je Vilijam Herčel u Indiji, kada je uzeo otisak od Radjadhara Konaija na poleđini jednog ugovora.

    1868. Ratifikovan je 14. amandman Ustava SAD, kojim su Afroamerikanci dobili pravo na američko državljanstvo.

    1876. U bici na Vučjem dolu Crnogorci su pobedili tursku vojsku pod komandom Muktar-paše i naneli joj teške gubitke - oko 4.000 mrtvih i ranjenih i 310 zarobljenih.

    1899. Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971. Objavio je više dela iz oblasti književne i pozorišne kritike.

    1914. Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, mesec dana posle atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Dalji tok događaja doveo je do Prvog svetskog rata.

    1919. U Amsterdamu je počeo Međunarodni sindikalni kongres, na kojem je osnovan Internacionalni savez sindikata, poznatiji pod nazivom Amsterdamska sindikalna internacionala.

    1937. Japanci su u kinesko-japanskom ratu zauzeli Peking.

    1940. Britanci su u Drugom svetskom ratu odbili nemački napad na mediteransko ostrvo Maltu.

    1941. U odmazdi za požare u nemačkim garažama, Nemci su u Beogradu u Drugom svetskom ratu streljali više od 120 ljudi, mahom Jevreja, komunista i njihovih simpatizera.

    1942. Umro je britanski arheolog Vilijam Pitri, koji je 1880. počeo prva naučna arheološka iskopavanja u Egiptu i vodio ih gotovo pola veka. Osnovao je Britansku arheološku školu u Egiptu (1906).

    1945. Američki bombarder B-25 je u gustoj magli udario u "Empajer stejt bilding" u Njujorku, tada najvišu zgradu u svetu. Poginulo je 14 ljudi.

    1968. Umro je nemački hemičar i nuklearni fizičar Oto Han, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944. Jedan je od inicijatora i potpisnika Getingenškog apela (1957) protiv atomskog naoružanja.

    1976. U zemljotresu u kojem je potpuno razoren kineski grad Tangšan poginulo je najmanje 242.000, a ranjeno 164.000 ljudi.

    1984. Predsednik SAD Ronald Regan otvorio je Olimpijske igre u Los Anđelesu, koje su bojkotovali SSSR i još neke zemlje tadašnjeg sovjetskog bloka kao revanš za američki bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980.

    1999. Evropski sud za ljudska prava proglasio je francusku državu krivom za torturu nad uhapšenikom osumnjičenim za rasturanje droge. To je bila prva presuda ovog suda jednoj evropskoj zemlji.

    2000. Mirovne trupe UN-a ušle su u delove graničnog područja između Libana i Izraela. Izrael je 24. maja, posle 22 godine, povukao svoje trupe iz okupacione zone od 15 kilometara.

    2001. Alehandro Toledo preuzeo je dužnost predsednika Perua. On je prvi predsednik indijskog porekla u istoriji te zemlje.

    2005. Irska republikanska armija (IRA) zvanično je proglasila kraj svoje oružane kampanje protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj, koja je trajala 35 godina i saopštila da će se za svoje ciljeve boriti političkim sredstvima.

  11. #1346

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 29. jul

    1526. U pohodu na Ugarsku, turska vojska, posle tronedeljne opsade, zauzela Petrovaradin. Turci zatim osvojili susedne gradove u Sremu i kod Osijeka izgradili most na reci Dravi, prešli u Ugarsku i 29. avgusta, kod Mohača, potukli vojsku kralja Ljudevita II.

    1588. Britanska flota pod komandom lorda Hauarda i Fransisa Drejka porazila špansku Nepobedivu armadu od oko 125 brodova, koju je u invaziju na Englesku poslao španski kralj Filip II.

    1805. Rođen francuski istoričar i političar Aleksis de Tokvil. Njegovo delo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije.

    1856. Umro nemački kompozitor Robert Šuman, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma.

    1878. Počela austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine, na osnovu dogovora evropskih sila na Berlinskom kongresu.

    1883. Rođen italijanski diktator i fašista Benito Musolini. Vladao Italijom od 1922. do 1943. i uveo Italiju u II svetski rat, na strani Nemačke, 1940. Italijanski partizani uhvatili ga 1945. pri pokušaju bekstva iz zemlje i streljali.

    1890. Umro holandski slikar Vinsent van Gog, dva dana pošto je pokušao samoubistvo. Jedan od najcenjenijih umetnika, čije je delo presudno uticalo na evropsko slikarstvo u traženju novog likovnog izraza, za života prodao jednu sliku.

    1900. Anarhista Gaetano Breši u Monci ubio italijanskog kralja Umberta I. Atentator 1901. izvršio samoubistvo.

    1905. Rođen švedski političar Dag Hamaršeld, generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1953. do 1961, kada je poginuo u avionskoj nesreći u Africi, na jednom od mirovnih putovanja. Posthumno mu dodeljena Nobelova nagrada za mir.

    1937. Japanske trupe okupirale, u Kinesko-japanskom ratu, kineski grad Tjencin.

    1940. Počela vazdušna ofanziva Nemačke na Veliku Britaniju, u II svetskom ratu.

    1941. Višijevska Francuska i Japan potpisali sporazum o zajedničkom protektoratu nad Indokinom. Francuska nastavila upravljanje Indokinom, Japan poslao trupe.

    1946. U Parizu počela mirovna konferencija zemalja-pobednica u II svetskom ratu. Mirovni ugovori, usaglašeni tokom zasedanja konferencije do 16. oktobra, potpisani 10. februara 1947.

    1948. Na stadionu Vembli u Londonu otvorene prve Olimpijske igre posle II svetskog rata.

    1967. U Vijetnamskom ratu, u požaru oštećen američki nosač aviona Forestal. Poginulo 130 osoba.

    1981. U katedrali Svetog Pavla u Londonu venčali se naslednik britanskog prestola, princ od Velsa Čarls, i Dajana Spenser.

    1983. Umro britanski pozorišni i filmski glumac Dejvid Niven, dobitnik Oskara 1958. za film "Odvojeni stolovi".

    1983. Umro španski filmski režiser Luis Bunjuel, jedan od najvećih reditelja u svetskoj kinematografiji, poznat po nadrealističkim filmskim ostvarenjima.

    1985. Alan Garsija inaugurisan je za predsednika Perua, s 36 godina postao najmlađi šef države na svetu.

    1992. Bivši istočnonemački komunistički lider Erih Honeker došao u Berlin posle osam meseci provedenih u Ambasadi Čilea u Moskvi, da se suoči sa optužnicom za smrt mnogih nemačkih građana koji su preko Berlinskog zida pokušali da pobegnu u Zapadni Berlin.

    1994. Bivši premijer Italije Betino Kraksi osuđen na osam i po godina zatvora zbog optužbi za prevaru. Kraksi presudu dočekao u izbeglištvu u Tunisu, gde je i umro.

    1996. Kina izvela nuklearnu probu na Lop Noru, potom obećala da će se pridržavati moratorijuma na nuklearne probe.

    1999. U Sarajevu počeo samit Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu. Delegacije 39 zemalja i predstavnici 17 međunarodnih organizacija 30. jula usvojili deklaraciju o demokratizaciji i ekonomskoj obnovi Balkana. Srbiji, koja nije pozvana na samit, poručeno da može da se priključi Paktu kada prihvati demokratske promene.

    2001. Umro bivši lider poljske komunističke partije Edvard Gjerek.

  12. #1347

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 30. jul

    1419 - Husiti, sledbenici pogubljenog češkog verskog reformatora Jana Husa, isprovocirani bacanjem kamenja na njihovu procesiju, upali su u Gradsku većnicu u Pragu i izbacili kroz prozor katoličke članove gradske uprave, zajedno sa gradonačelnikom. To je bio početak husitskih ratova (1419-36).

    1511 - Rođen je italijanski slikar i arhitekta Đorđo Vazari, autor dela "Životi slikara, vajara i arhitekata", koje je prvi put objavljeno 1550. Vazari se smatra najznačajnijim izvorom za proučavanje italijanske renesansne umetnosti.

    1771 - Umro je engleski pesnik Tomas Grej, autor pesme "Elegija napisana na seoskom groblju", koja se smatra jednom od najlepših pesama napisanih na engleskom jeziku.

    1784 - Umro je francuski filozof Deni Didro, predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije XVIII veka, jedan od pokretača i najznačajnijih autora velike francuske "Enciklopedije" ("Filozofske misli", "Razgovor Dalambera i Didroa", "Dalamberov san").

    1818 - Rođena je engleska književnica irskog porekla Emili Bronte, koja se proslavila romanom "Orkanski visovi".

    1898 - Umro je nemački državnik Oto fon Bizmark-Šenhauzen, ujedinitelj Nemačke. Prvi kancelar ujedinjenog nemačkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar", bio je predsednik vlade punih 28 godina, do 1890. kada je na zahtev cara Vilhelma II podneo ostavku.

    1898 - Rođen je Henri Mur, jedan od najvećih birtanskih i svetskih vajara 20. veka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mestima, kao što su zgrada UNESKO-a u Parizu i Linkoln centar u Njujorku.

    1912 - Umro je japanski car Mucuhito, koji je tokom vladavine od 1867. ukinuo šogunate, uspostavio centralnu vlast i transformisao Japan u modernu državu.

    1930 - Urugvaj je u Montevideu, pobedom u finalu Prvog svetskog fudbalskog prvenstva nad Argentinom od 4:2, postao prvi svetski šampion u fudbalu.

    1935 - U Velikoj Britaniji je objavljena prva džepna knjiga, "Penguin book", prema ideji Alena Lejna da napravi "knjigu koja će imati cenu kao 10 cigareta". Prva knjiga bio je "Arijel" Andrea Moroa.

    1945 - Japanska podmornica potopila je u Drugom svetskom ratu američku krstaricu "Indijanapolis". Poginulo je 800 ljudi.

    1971 - Američki vasionski brod "Apolo 15" sa kosmonautima Dejvidom Skotom i Đemsom Irvinom spustio se na Mesec.

    1971 - U sudaru japanskog borbenog i putničkog aviona "Boing 727" poginule su 162 osobe.

    1974 - Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale su sporazum o prekidu vatre na Kipru.

    1975 - U Helsinkiju je počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnju koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere ŠSR-a i SAD Leonida Brežnjeva i Džeralda Forda. Jugoslovensku delegaciju predvodio je Josip Broz Tito. KEBS je kasnije transformisan u Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju.

    1980 - Pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao je nezavisnost pod nazivom Republika Vanuatu, nakon 74 godine britansko-francuske uprave.

    1989 - Radikalni članovi sovjetskog parlamenta formirali su grupu za pritisak za brže reforme. Grupu su vodili Boris Jeljcin i Andrej Zaharov.

    1993 - Lideri bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata postigli su na mirovnim pregovorima u Ženevi dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao Saveza republika: Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni je nastavljen i trajao je do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.

    1996 - Na Barbadosu je u 92. godini umrla Klodet Kolber, zvezda holivudskih komedija tridesetih godina.

    1997 - U eksplozijama bombi dvojice arapskih bombaša-samoubica na prepunoj jerusalimskoj pijaci poginulo je 18, a ranjeno najmanje 170 ljudi.

    1999 - Napuštajući obale Panamskog kanala, nakon gotovo jednog veka, SAD su zvanično zatvorile panamsku operaciju.

    2001 - Kanada je prva država na svetu koja je, uprkos velikim protestima lekara, dozvolila teškim bolesnicima da uzgajaju marihuanu i koriste je za lečenje.

    2002 - Predsednici Demokratske republike Kongo i Ruande, Džozef Kabila i Pol Kagame, potpisali su mirovni ugovor u cilju okončanja građanskog rata koji je počeo 1998. tokom kojeg je umrlo od gladi ili nedostatka medicinske nege više od 2,5 miliona ljudi, uglavnom civila.

    2005 - Na Svetskom prvenstvu u Montrealu vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore postala je novi svetski prvak. Srebrnu medalju osvojila je Mađarska, a bronzanu Grčka.

  13. #1348

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 31. jul

    1489. Španski moreplovac italijanskog porekla Kristifor Kolumbo otkrio je na trećem putovanju u Novi svet ostrvo koje je nazvao Trinidad.

    1556. Umro je Ignasio de Lojola, osnivač jezuitskog reda 1534. U mladosti je živeo aktivnim i raspusnim životom, bio je profesionalni vojnik i živeo je stilom života kakav ta profesija najčešće podrazumeva. Kao španski oficir ranjen je u borbi, posle čega je preduzeo hodočašće u Palestinu i započeo studije teologije u Barseloni i na pariskoj Sorboni, gde je postao magistar teologije. Za "generala" (starešinu) jezuitskog reda izabran je 1541. i taj položaj zauzimao je do smrti. Izradio je ustav jezuitskog reda i priručnik pod nazivom "Duhovne vežbe za vladavinu nad samim sobom". Izgradio je monaški red, kao i čitav duhovni sistem koji je imao veliku ulogu u istoriji, u intelektualnim katoličkim krugovima ga ima i danas.

    1684. U borbi protiv Turaka poginuo je Vuk Mandušić, uz Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića najomiljeniji junak uskočke epske poezije.

    1789. Ruske i austrijske trupe, pod komandom vojskovođe Aleksandra Suvorova i vojvode od Koburga, pobedile su tursku vojsku kod Fokšanija u današnjoj Rumuniji.

    1849. U bici kod Šegešvara poginuo je mađarski pisac i revolucionar srpskog porekla, major mađarske revolucionarne vojske Šandor Petefi. Rođen je 1823. kao Aleksandar Petrović, od oca Srbina i majke Slovakinje. Sa 15 godina postao je vojnik, a u
    revoluciji koja je izbila 1848. bio je jedan od njenih junaka. Prve pesme napisao je kao gimnazijalac i ubrzo je postao najomiljeniji i najčitaniji mađarski pesnik. Pisao je i novele, romane i drame. Simbol je mađarskog romantizma. Dela: roman "Krvnikovo uže",
    poezija "Izabrane pesme", "Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez Janoš".

    1886. Umro je mađarski kompozitor, pijanista i dirigent Franc List, muzičar romantičarskog opredeljenja i predvodnik nove muzičke škole, pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i znatno uticao na razvoj evropske muzike. Stvorio
    je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta. Dela: klavirske kompozicije "Godine hodočašća", "Ljubavni snovi", "Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", simfonijske pesme "Prelidi", "Mazepa", "Taso", "20 mađarskih rapsodija", niz
    klavirskih koncerata, oratorijuma, misa, solo pesama. Napisao je mnoštvo studija i eseja i biografiju Frederika Šopena.

    1912. Rođen je američki ekonomista Milton Fridman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976, začetnik "čikaške škole" u ekonomiji ("Pogon o novcu"). Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i smatrao je da je čvrsta monetarna politika osnova
    stabilne ekonomske politike. Dela: "Studija o kvantitativnoj teoriji novca", "Program za monetarnu stabilnost", "Monetarna istorija SAD 1867-1960", "Inflacija: uzroci i posledice", "Dolari i deficiti", "Optimalna količina novca", "Kontrarevolucija u monetarnoj politici".

    1914. Vođu francuskih socijalista Žana Žoresa, koji je svim silama nastojao da spreči Prvi svetski rat, ubio je jedan šovinistički fanatik. Bio je među retkim evropskim političarima koji se dosledno borio za pacifističku viziju sveta. U francuskoj
    skupštini zalagao se za socijalno zakonodavstvo i antiklerikalne mere. Osnovao je 1904. list "Imanite" koji i sada izlazi. Dela: "Dokazi" (o Drajfusovoj aferi), "Socijalističke studije", "Nova armija", "Socijalistička istorija francuske revolucije".

    1919. U poraženoj Nemačkoj donet je posle Prvog svetskog rata Vajmarski ustav, kojim je uspostavljena republika i ukinuto carstvo.

    1921. Rođen je britanski pravnik Piter Benenson, osnivač međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešnal.

    1941. Rajhsmaršal Herman Gering naložio je pismeno u Drugom svetskom ratu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu da sačini nacrt plana "konačnog rešenja" - što je bio eufemistički naziv za uništenje svih pripadnika jevrejskog naroda na teritorijama koje je kontrolisala nacistička Nemačka.

    1944. Kao pilot savezničkog aviona, na borbenom zadatku nad Mediteranom u Drugom svetskom ratu poginuo je francuski pisac Antoan Mari Rože de Sent Egziperi, autor "Malog princa", jednog od najlepših dečjih romana u svetskoj književnosti. Literata koji je odisao aristokratskim duhom u delima je veličao moralnu snagu lične žrtve i herojstva. Dela: "Pošta za Jug", "Zemlja ljudi", "Ratni pilot", "Mali princ".

    1954. Italijanska ekspedicija koju je predvodio Ardito Desio prva je uspela da osvoji himalajski vrh K-2.

    1964. Američka vasionski brod bez ljudske posade "Rendžer 7" emitovao je prve snimke tamne strane Meseca.

    1971. Američki astronauti Dejvid Skot i Džejms Irvin, članovi misije "Apolo 15", postali su prvi ljudi koji su se vozili površinom Meseca - više od šest časova proveli su u vožnji električnim lunarnim vozilom.

    1974. Stupio je na snagu sporazum o prekidu vatre između Turske i Grčke na ostrvu Kipar.

    1991. Predsednici Sovjetskog Saveza i SAD Mihail Gorbačov i Džordž Buš potpisali su u Moskvi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja velikog dometa.

    1994. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio je upotrebu vojne sile u Haitiju, omogućivši tako intervenciju protiv tamošnjeg vojnog režima od strane SAD, kao i povratak na vlast izbeglog predsednika Žana Bertrana Aristida.

    1997. Umro je bivši vijetnamski car Bao Daj, poslednji monarh Vijetnama, koji je formalno "vladao" zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Posle četiri decenije u izbeglištvu, umro je u vojnoj bolnici u Parizu.

    2002. Tokom posete Meksiku, papa Jovan Pavle II proglasio je za svetitelja Huana Dijega, seljaka iz 16. veka. Ovo je prvi slučaj u istoriji proglašenja svetim nekog lica sa američkog kontinenta od strane rimokatoličke crkve.

    2008. Umrla je Zlata Bartl, tvorac jednog od najpoznatijih proizvoda negdašnje Jugoslavije - "Vegete". U istraživačkoj laboratoriji "Podravke" izumela je krajem 50-ih taj proizvod koji je našao svoje mesto na tržištima preko 40 zemalja, postavši neka vrsta sinonima za dodatak jelima.

  14. #1349

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 1. avgust

    10. p.n.e. - Rođen je rimski car i istoričar Klaudije, koji je 41. nasledio Kaligulu. Tokom njegove vladavine južna Engleska je postala rimska provincija, izgrađen veliki akvadukt, proširena luka Ostija. Vladao je pod velikim uticajem svojih žena Mesaline i Agripine, koja ga je, prema predanju, otrovala pečurkama da bi obezbedila presto za svog sina iz prethodnog braka Nerona.

    1291 - Tri kantona Uri, Untervalden i Švic sklopili su savez za odbranu od Habsburgovaca, koji je bio osnova za stvaranje Švajcarske konfederacije.

    1560 - Škotski parlament je ukinuo papsku jurisdikciju i odobrio kalvinističku veroispovest, čime je osnovana Škotska crkva.

    1714 - Umrla je engleska kraljica Ana, poslednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine ujedinjene Engleska i Škotska i stvorena Velika Britanija (1707). Nasledio ju je DŽordž I iz hanoverske dinastije.

    1774 - Britanski hemičar Džozef Pristli otkrio je plin koji je nazvao "dephlogisticated air", kasnije poznat kao kiseonik.

    1778 - U nemačkom gradu Hamburgu otvorena je prva štedionica u svetu.

    1793 - Francuska je, kao prva zemlja u svetu, uvela metrički sistem mera.

    1798 - U bici kod Abukira, blizu Aleksandrije, britanska flota admirala Horacija Nelsona uništila je francusku flotu pod komandom admirala Fransoa Brijesa. Posle tog poraza Napoleonova vojska u Egiptu ostala je odsečena od Evrope.

    1806 - Na Mišarskom polju kod Šapca, srpski ustanici pobedili su Turke. To je bila najveća pobeda Karađorđeve vojske u Prvom srpskom ustanku.

    1810 - Rođen je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur, prvi ministar predsednik ujedinjene Italije (1861). Zaslužan je za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom.

    1813 - U Beču je izašao prvi broj "Novina serbskih", prvog srpskog dnevnog lista. List su pokrenuli Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, a ugašen je 1822. zbog problema sa štamparijom.

    1834 - Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji: u britanskim kolonijama oslobođeno je više od 770.000 robova.

    1860 - Od rana zadobijenih u atentatu u Kotoru, koji je izvršio emigrant Todor Kadić, umro je crnogorski knez Danilo Petrović, naslednik vladike Njegoša i prvi svetovni vladar Crne Gore (1852). Proslavio se pobedom nad Turcima u bici na Grahovu 1. maja 1858.

    1894 - Japan je objavio rat Kini zbog spora dveju zemalja oko Koreje.

    1914 - Četiri dana nakon što je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Nemačka je objavila rat Rusiji, Francuska je proglasila opštu mobilizaciju, a Italija je proklamovala neutralnost. Svetski rat postao je neizbežan.

    1921 - Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela je Zakon o zaštiti države na osnovu kojeg je zabranjen rad Komunističkoj partiji, a njenim poslanicima u Skupštini (5 poništeni mandati.

    1936 - Adolf Hitler otvorio je u Berlinu XI olimpijske igre.

    1944 - U Varšavi, jednom od glavnih središta poljskog pokreta otpora, izbio je ustanak protiv nemačke okupacije. Nakon dvomesečnih borbi Nemci su savladali ustanike i veliki broj otpremili u koncentracione logore.

    1955 - Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedna od najistaknutijih ličnosti beogradskog modernističkog pokreta posle Prvog svetskog rata, autor Manifesta ekspresionizma ("Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć").

    1958 - Jordanski kralj Husein poništio je federaciju Jordana sa Irakom.

    1960 - Benin je proglasio nezavisnost od Francuske.

    1966 - U Kini je počeo XI plenum Komunističke partije na kojem je doneta odluka o "kulturnoj revoluciji", koja je trajala narednih 10 godina.

    1973 - Umro je nemački državnik Valter Ulbriht, prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke (1950). Od 1960. do 1971. bio je predsednik Državnog saveta Istočne Nemačke.

    1975 - Državnici 35 zemalja, među kojima i predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, potpisali su u Helsinkiju završni dokument Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji.

    1994 - Predsednik Nemačke Roman Hercog izrazio je žaljenje Poljacima zbog patnji koje su pretrpeli tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.

    2000 - Ekstremisti u Kašmiru izvršili su sedam napada u kojima je oko 90 ljudi ubijeno a više desetina ranjeno. Većina žrtava bili su hinduski hodočasnici.

    2001 - Britanski premijer Toni Bler započeo zvaničnu posetu Argentini. To je bila prva poseta jednog britanskog premijera toj zemlji od Foklandskog rata 1982.

    2004 - U požaru u supermarketu u trgovinskom centru u Asunsionu, prestonici Paragvaja, poginulo je preko 400 ljudi, a stotine su povređene.

    2005 - Umro je saudijski kralj Fahd, koji je vladao Saudijskom Arabijom od 1982. godine. Za njegovog nasledika imenovan je njegov polubrat, princ Abdulah.

    2006 - Kubanski predsednik Fidel Kastro privremeno je preneo vlast na svog brata Raula, zbog bolesti. Za šefa države Raul Kastro zvanično je izabran 24. februara 2008. Fidel Kastro se na čelu Kube nalazio od revolucije 1959. godine.

  15. #1350

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 2. avgust

    1100. Engleski kralj Vilijam II, sin Vilijama I Osvajača, ubijen je strelom u šumi za vreme lova.

    1552. Dogovorom u Pasauu poništen je Augsburški Interim iz1548, a luterani (protestanti) su dobili slobodu veroispovesti u Nemačkoj, što je ozakonjeno na saboru u Augsburgu 25. septembra 1555.

    1589. Zbog prelaska na stranu hugenota, francuskog kralja Anrija III ubio je pristalica katoličke Svete lige, dominikanac Žak Kleman.

    1788. Umro je Tomas Genzboro, poznati engleski portretista i pejsažista i jedan od osnivača britanske Kraljevske akademije umetnosti.

    1799. Umro je francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje, koji je sa bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

    1802. Napoleon Bonaparta proglašen je "doživotnim konzulom" Francuske, što mu je dalo pravo da imenuje naslednika.

    1830. Francuski kralj Šarl X Burbonski abdicirao je pod pritiskom Julske revolucije u Parizu, koja je izbila zbog kraljeve odluke da ukine slobodu štampe, raspusti parlament i promeni izborni zakon.

    1858. Britanski parlament usvojio je zakon (India Bill) kojim jeindijska vlada stavljena pod upravu britanske krune.

    1876. Rođen je srpski lingvista Aleksandar Belić, predsednik Srpske kraljevske akademije (posle Drugog svetskog rata Srpska akademija nauka i umetnosti) od 1937. do smrti 1960, osnivač moderne dijalektologije, autor "Pravopisa srpskohrvatskog jezika".

    1903. U Makedoniji je počeo Ilindenski ustanak za oslobođen je od turske vlasti tokom kojeg je stvorena "Kruševska republika". Republika se održala samo 11 dana, a ustanak je u krvi ugušen.

    1921. Umro je italijanski operski tenor Enriko Karuzo, proslavljeni izvođač dela Verdija i Pučinija i italijanskih kancona. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonsku ploču.

    1922. Umro je Aleksandar Graham Bel,izumitelj telefona (1876).

    1928. Italija je potpisala 20-godišnji ugovor o prijateljstvu sa Etiopijom.

    1934. Umro je nemački predsednik Paul fon Hindenburg, a Hitlerje sebe proglasio firerom (vođa) i preuzeo apsolutnu vlast.

    1935. Velika Britanija je donela zakon prema kojem je reformisan sistem upravljanja u Indiji, odvojeni su Burma i Aden od Indije, garantovana veća lokalna samouprava u provincijama i formirano centralno zakonodavstvo u Nju Delhiju.

    1936. Umro je francuski inženjer i pilot Luj Blerio, pionir vazduhoplovstva, koji je 1909. prvi avionom preleteo Lamanš.

    1939. Albert Ajnštajn upozorio je američkog predsednika Ruzvelta da nemački naučnici rade na proizvodnji bombe sa uranijumom, posle čega su u SAD počeli (početkom 1940) istraživački radovi za proizvodnju atomske bombe.

    1945. Završena je Potsdamska konferencija na kojoj su sovjetskivođa Staljin, predsednik SAD Truman i premijer Velike Britanije Atli postigli dogovor o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i njenoj podeli na okupacione zone posle Drugog svetskog rata.

    1970. Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj prvi put upotrebili gumene metke radi smirivanja nereda.

    1980. U eksploziji na železničkoj stanici u Bolonji poginuloje 85 i ranjeno više od 200 ljudi. To je bio najteži teroristički napad u Evropi posle Drugog svetskog rata i izazvao je talas masovnih protesta širom Italije.

    1990. Iračka vojska napala je Kuvajt i okupirala ga za jedandan. Slanjem trupa u Kuvajt, irački predsednik Sadam Husein pokrenuo je događaje koji su doveli do Zalivskog rata i stacioniranja američkih trupa u regionu.

    1992. Alžirske snage bezbednosti uhapsile su 50 naoružanih islamskih ekstremista i oduzele njihovo skladište oružja u kojem je pronađeno 150 bombi.

    1994. Pod pretnjom pooštravanja međunarodnih sankcija SRJ, vlada Srbije pozvala je lidere bosanskih Srba da prihvate mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu i upozorila ih da će u suprotnom biti odgovorni za zločin protiv sopstvenog naroda.

    1997. Vođa najjače liberijske gerilske frakcije Čarls Tejlor proglašen je predsednikom Liberije, čime je posle sedmogodišnjeg građanskog rata okončana borba za vlast u zemlji.

    1999. U sudaru dva voza u istočnoj Indiji poginulo je 285, aranjeno oko 300 ljudi.

    2001. Bosanski Srbin, general Radislav Krstić osuđen je u Hagu na 46 godina zatvora zbog masakra nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici 1995, najvećeg ratnog zločina u Evropi posle Drugog svetskog rata. U aprilu 2004. Žalbeno veće Haškog tribunala prvosnažno je osudilo Krstića ma 35 godina zatvora.

    2002. Snage UNITA-e su zvanično rasformirane, njenim generalimasu oduzeti činovi i oni su integrisani u vojsku Angole.

    2004. Umro je legenda francuske fotogradije i svetski priznat fotograf Anri Kartije-Breson.

Strana 90 od 98 PrvaPrva ... 40808889909192 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •