Ko je prosečan građanin Srbije
Prikaz rezultata 1 do 2 od ukupno 2
  1. #1

    Ko je prosečan građanin Srbije

    Prosečan žitelj Srbije zašao je u zrele, četrdesete godine, sklon je gojaznosti, često je pod stresom, voli mobilni telefon i naoružan je kao žitelj Divljeg zapada. Muške glave dožive skoro 70 godina, a žene im, neretko, ostaju udovice, jer ih nadžive za oko pet godina. Iako najčešće umire od kardiovaskularnih oboljenja, naš čovek ima sve više mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut, ovi poremećaji su na drugom mestu najvećih zdravstvenih problema stanovništva. Istovremeno, prosečan Srbin je izuzetno zabrinut za potomstvo, koje je sve više sklono delinkventnom ponašanju i upotrebi droge.
    Svaki četvrti stanovnik Srbije sklon je gojaznosti, a svaki drugi ima povišen krvni pritisak. Procene su i da u Srbiji ima oko 1.200.000 komada različitog vatrenog oružja, što govori o tome da je, bezmalo, svaki sedmi stanovnik naše zemlje pristojno naoružan.
    Prema podacima srpskih mobilnih operatera, u Srbiji ima više od sedam miliona korisnika mobilnih telefona, što govori da, u proseku, svaki stanovnik naše zemlje ima po jedan telefon, mada je, dabome, veliki broj onih koji imaju više aparata, kao i onih koji nemaju nijedan, što se uklapa u onu izreku kako jedni jedu meso, drugi kupus, a svi, u proseku - sarmu.
    Prosečan stanovnik Srbije je omatoreo i uveliko je napunio više od 40 godina. Još prema poslednjem popisu iz 2002. godine, zabeleženo je da je u našoj zemlji prosečana starost stanovništva 40,25 godina, i unutar ovog podatka su pripadnice lepšeg pola stare 41,5, dok su muškarci dostigli 40 godina.
    Prema obrazovanju, najviše je srednjoškolaca. Tako je ovaj status doseglo 41,07 odsto žitelja naše zemlje, višu i visoku školu završilo je 11,03 odsto, dok je osnovaca 23,88 odsto. Bez škole je 5,66 odsto, dok se čak 16,9 odsto stanovništva u popisu vodi kao - oni koji su nepotpuno završili osnovnu školu.
    Prema rečima Gordane Bjelobrk, načelnika Odeljenja za vitalnu statistiku, i Snežane Lakčević, načelnika Odeljenja za popis stanovništva Republičkog zavoda za statistiku, stanovništva starijeg od 65 godina, prema popisu iz 2002. godine, bilo je 16,7 odsto, dok su deca do 15 godina zauzimala svega 15,7 odsto stanovništva u našoj zemlji. Ova pojava je prvi put registrovana u Srbiji te godine i ukazuje na poodmakao stadijum starosti naše populacije.
    Žene su blago dominantne i njih ima 51,4 odsto, dok je muškaraca 48,6 odsto - kaže Lakčević. - Interesantan je podatak da u gradskim sredinama živi 56,4 odsto stanovništva, dok je u selima nastanjeno 43,6 odsto.
    Prema parametrima iz iste godine, prosečan broj živorođene dece na jednu ženu je samo 1,5, dok je prosečna veličina domaćinstva 2,97 članova.
    - Prema podacima vitalne statistike za 2006. godinu, u centralnoj Srbiji i Vojvodini broj stanovnika bio je 7.411.569 - dodaje Bjelobrk. - Živorođenih je bilo 70.997, što stvara stopu nataliteta od 9,6 odsto. Međutim, umrlih je bilo 102.884, pa je stopa mortaliteta bila, čak, 13,9 odsto! Razočaravajući pokazatelj je da je u brojnom stanju naša zemlja prošle godine izgubila 31.887 ljudi, pa je stopa prirodnog priraštaja bila minus 4,3 odsto.
    Prosečna starost majke pri rođenju deteta bila je 27,5 godina, dok je na 1.000 živorođene dece, do jedne godine starosti, umrlo 7,4.
    - Prema aktuelnim statističkim podacima, očekivana dužina života za žene u Srbiji je 75,05 godina - dodaje Lakčević. - Za muškarce je nešto niža, 69,73 godine. Udeo nepismenih u ukupnom broju osoba starijih od 10 i više godina je 3,45 odsto. Uočljivo je da je među muškarcima 1,1 odsto nepismenih, dok 5,7 odsto čini ženska populacija. Prosečna starost nepismenih je 67,8 godina. Većinu nepismenih čine žene starije od 65 godina, koje žive u selima.
    U odnosu na delatnost, stanovnici Srbije su najviše angažovani u prerađivačkoj industriji, 23,8 odsto. Sledeći na listi su oni koji se bave poljoprivrednom, lovom i šumarstvom, kojih je 22 odsto, dok je u trgovini na veliko i malo angažovano 12,4 odsto. U zdravstvu i oblasti socijalnog rada ima ih 6,4 odsto, dok je u državnoj upravi i odbrani i obaveznom zdravstvenom i socijalnom osiguranju angažovano još pet odsto zaposlenih.
    - U Srbiji, bez Kosova i Metohije, maternji jezik je u 88 odsto slučajeva srpski - navode statističari. - Mađarskim jezikom govori 3,82 odsto, bosanskim 1,8 odsto, a albanskim 0,85 odsto žitelja Srbije. Romskim se sporazumeva 1,1 odsto stanovništva, dok je slovački, sa 0,77 procenata nadjačao rumunski kojim govori 0,46 odsto stanovnika naše zemlje.
    Samo 11 odsto stanovnika Srbije ima pasoše, što pokazuje da smo se u velikoj meri odvikli od odlaska u inostranstvo, dok 50 odsto onih koji su poželeli da dobiju putnu ispravu imaju između 18 i 25 godina. Istovremeno, ove godine bi, ipak, moglo da se kaže da smo dosta putovali, doduše u lokalu...
    - Oko pola miliona turista iz Srbije ove godine je bilo u Grčkoj - podaci su Jugoslovenskog udruženja turističkih organizacija.
    - Za naše turiste je izdato 400.000 viza, ali je bilo i dosta višemesečnih, kao i dečjih, koje nisu u ovoj evidenciji. Procene su da je i u Crnoj Gori bilo oko pola miliona ljudi, mada je prijavljeno, svega, oko 250.000.
    Naši zemljaci iz Vojvodine najviše vole da letuju u okolini Herceg Novog i u delu do Boke Kotorske, mada su skloni i severnim delovima Grčke. Turisti iz istočne Srbije vole deo Grčke oko Paralije i Katerinija, dok Halkidiki, obično, opsedaju Beograđani i Šumadinci. Žitelji južne Srbije vole da se odmaraju u Bugarskoj i severnoj Grčkoj, dok oni sa zapada naše zemlje najčešće idu u Crnu Goru.
    Prosečan stanovnik Srbije je žestoko razočaran u politiku, ali je vitalan i željan da popravi uslove života. Profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković kaže da, najnoviji podaci CeSID govore da čak oko 50 odsto populacije i dalje uporno pokušava da popravi svoj život.
    - To su adrenalinci, ljudi koji uvek nastoje da im bude bolje, stalno pokušavaju da nešto izmene u životu - kaže Stojiljković. - Čak četiri petine stanovnika misli da stalno treba da proširuje svoja znanja, bez obzira na posao kojim se bave. Oko 20 - 30 odsto stanovnika ima, čak, i materijalne resurse koji bi mogli da posluže za početak nekog privatnog biznisa, stanove, vikendice, različitu opremu...
    U Srbiji, trenutno, jedna četvrtina stanovnika sebe doživljava kao preduzetnike, a veliki je broj onih koji su krajnje razočarani političarima.
    - Čak polovina stanovnika je, do te mere, razočarana da bi aktivno ponovo učestvovali u sukobima i protestima ukoliko bi to smatrali za opravdano - dodaje Stojiljković. - Međutim, na listi životnih prioriteta potpuno su različiti od političara. Žiteljima Srbije su na prvom mestu kvalitet života, standard, prihodi, a ne politička agenda koja im se nudi.
    Sa druge strane, postoji i značajan broj pesimista, pa tako jedva jedna četvrtina građana za sebe smatra da zna šta se dešava u politici.
    - Samo petina građana veruje parlamentu i političkim partijama - tvrdi Stojiljković. - To je izuzetno mali broj, pogotovo u odnosu na druge države, iako smo u tranziciji. Zajedno s tim, ide činjenica da postoji velika sumnja u privatne preduzetnike, kao i u sindikate. Prosečan žitelj Srbije smatra da su sindikati nemoćni, nepouzdani i nedovoljno spremni da mu pomognu. Takođe, samo 10 odsto stanovnika naše zemlje smatra da je angažovano i uticajno u društvenom životu.
    Čak trećina stanovništva sebe doživljava kao tranzicione gubitnike, koji se protiv vlasti više ne bi bunili ni pod kojim uslovom, koji su rezignirani i došli su do zaključka da je bolje skromno živeti, nego se truditi da bude bolje. Oni misle da je bolje da ne rade ništa da bi poboljšali svoje stanje, jer uvek postoji sila koja će ih u tome sprečiti.
    - Prosečno srpsko domaćinstvo zarađuje oko 400 evra mesečno - ističe Stojiljković. - Ipak, naši stanovnici su skromni i odmereni i na pitanje koliko bi im bilo dovoljno za život, najviše ih je odgovorilo - 700 evra.
    U našoj zemlji je najviše Srba - 82,86 odsto. Mađara ima 3,91 odsto, Roma 1,44, Crnogoraca 0,92... ali je interesantno da još ima - Jugoslovena. Iako je država sa ovim imenom odavno upokojena, u srpskoj populaciji je ostalo 1,08 odsto onih koji se izražavaju kao Jugosloveni.


    novosti.co.yu
    VojvodinaCafe - prvi, pravi i jedini vojvođanski portal. Online since 2006.
    Vojvodina nije geografski pojam, Vojvodina je način života.
    Uputstvo | Pretraga | Pravilnik | Kontakt | Like us | Follow us
    Hvala Ti na svemu!
      Vrh

  2. #2

    Odgovor: Ko je prosečan građanin Srbije

    Nesto mislim,ako nas nase srpkinje nadzivljavaju za 5 godina mozda bi trebalo da
    nadjemo neku naciju gde zene zive krace pa da tu nesto izmrdamo

    Nase su zene najlepseali ipak...
      Vrh

Slične teme

  1. Zbirka pesama - Belobrđanin Nenad
    Autor NesaDeBeli u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 61
    Poslednja poruka: 28.02.2014, 06:37
  2. Prosečna starost posetilaca Cafea
    Autor StOlA u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 62
    Poslednja poruka: 21.10.2010, 10:49
  3. Šumarak - Ako neznaš gde je nisi Banaćanin
    Autor Stanko23 u forumu Banat
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 31.05.2010, 10:02
  4. Odgovora: 70
    Poslednja poruka: 12.06.2009, 16:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •